IZVORNI ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS umarski list br.

34, CXXXIII (2009), 175-184

UDK 630* 652 + 289 (001)

NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE KORISTIMO LI IH DOVOLJNO?

NON WOOD FOREST PRODUCTS AND SERVICES ARE WE USING THEM ENOUGH?

Dijana VULETI, Silvija KRAJTER, Marko MRAZEK, ANNA ORI1

SAETAK: Danas pod utjecajem nastalih klimatskih promjena sve je ja-

snije da se umarska struka treba snanije osloniti na multifunkcionalni ka-
rakter resursa kojim gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i
usluge (Nacionalna umarska politika i strategija, NN 120/03). Uz drvo, tu je
niz nedrvnih proizvoda i usluga koje uma prua. Taj proces je naravno dobro
doao i u sektor privatnog umoposjednitva.
Nedrvne umske proizvode i usluge ine razni plodovi umskog drvea i
grmlja, gljive, razni predmeti izraeni od sitnog drvnog i nedrvnog materi-
jala, te posebice socijalne usluge uma kao to su rekreacija, turizam, lov,
foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005).
Upravo intenzivnije koritenje nedrvnih umskih proizvoda i usluga otvara
mogunost razvoja sitnog, malog i srednjeg poduzetnitva, koje moe potak-
nuti gospodarski razvoj ruralnih sredina.
Radi boljeg razumijevanja postojeeg stupnja koritenja i mogunosti raz-
voja na bazi tih proizvoda u sklopu projekta Utvrivanje vrijednosti i mogu-
nosti koritenja ostalih proizvoda i usluga uma za Hrvatske ume d.o.o. na
podruju Uprave uma podrunice Karlovac, provodi se istraivanje stupnja
koritenja ovih proizvoda od lokalnog stanovnitva te njihovog interesa za in-
tenzivnijim koritenjem nedrvnih proizvoda i usluga uma. U tu svrhu obliko-
van je upitnik za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja stanovnitva
opina Topusko, Vojni i Gvozd, koje gravitira Petrovoj gori kao izabranom
umskom podruju, s izraenom zatitnom i socijalnom funkcijom.
Upitnik je djelomino strukturiran, odnosno sadri pitanja s unaprijed
odreenim odgovorima i otvorena pitanja, a podijeljen je u nekoliko logikih
cjelina.
U ovom radu opisana je koritena metoda, upitnik te se iznose prvi rezul-
tati istraivanja.
Na projektu sudjeluju djelatnici Odjela za ureivanje uma i umarsku
ekonomiku umarskog instituta, Jastrebarsko, djelatnici Hrvatskih uma
d.o.o., UP Karlovac na podruju Petrove gore i studentica Sveuilita Paris
12, na postdipomskom studiju iz bioresursa. Prikupljeni podaci posluit e i
za izradu dvaju magistarskih radova te je anketiranje lokalnog stanovnitva
obavljeno od strane ovo dvoje pristupnika.
1 Dr. sc. Dijana Vuleti, umarski institut, Jastrebarsko, Trnjanska
35, Zagreb 10000, dijanav@sumins.hr,
Silvija Krajter, dipl. ing., umarski institut, Jastrebarsko,
Trnjanska 35, Zagreb 10000, silvijak@sumins.hr,
Marko Mrazek, dipl. ing., H d.o.o., umarija Topusko,
marko.mrazek@hrsume.hr,
Anna ori, M.S., Universite de Paris 12 - Val-De-Marne,
boroz.jelica@club-internet.fr.

175
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

Konani rezultati ukazuju na dosta visok stupanj koritenja nedrvnih um-

skih proizvoda te razumijevanja vanosti funkcija i usluga koje ume pruaju
korisnicima. Takoer se posjedovanje ume pokazalo kao izuzetno znaajan
imbenik koji utjee na stavove ispitanika, stupanj koritenja nedrvnih umskih
proizvoda, kao i izbor aktivnosti kojima se bave dok su u umi. Znaajan broj
ispitanika iskazao je interes za pokretanjem privatnog poduzetnitva temeljen
na intenzivnijem koritenju ovih proizvoda i usluga, gdje su umoposjednici
znaajno vie zainteresirani od onih koji ne posjeduju umu. Rezultati ukazuju
na postojanje interesa, ali istovremeno nedostatak financijskih sredstava i zna-
nja to otvara prostor za djelovanje u smjeru poticanja kako privatnog podu-
zetnitva od strane lokalne uprave i/ili SS, kao i poveanja raznolikosti
proizvoda od poduzea za gospodarenje umama.
K l j u n e r i j e i : nedrvni umski proizvodi i usluge, Petrova gora, an-
keta, sitno i malo privatno poduzetnitvo, ruralni razvoj

UVOD Introduction
Ovaj lanak sadri prve rezultate istraivanja u sklopu
projekta Utvrivanje vrijednosti i mogunosti korite-
nja ostalih proizvoda i usluga uma koje provodi u-
marski institut, Jastrebarsko u suradnji sa Hrvatskim
umama d.o.o., UP Karlovac. Projekt u trajanju pet go-
dina zapoet je 2006., a na njemu sudjeluju djelatnici
Odjela za ureivanje uma i umarsku ekonomiku, dje-
latnici UP Karlovac, studentica Sveuilita Paris 12, Val
de Marne, na postdiplomskom studiju iz bioresursa te
djelatnik u UP Karlovac takoer pristupnik na magi-
starskom studiju.
Podruje istraivanja je Petrova gora sa tri gospodar-
ske jedinice Petrovac, Bublen i Bistra, a provodi se sa
stanovnitvom triju opina Gvozd, Topusko i Vojni, koje
gravitiraju Petrovoj gori. Podruje je znaajno sa umar-
skog stajalita, a istovremeno je interesantno za rekrea-
ciju stanovnitva okolnih naselja, kao i za sam grad
Karlovac. Iako stanovnitvo grada Karlovca nije bilo
ukljueno u ovo istraivanje, oni su esti posjetitelji Pe-
trove gore, a grad Karlovac se pojavljuje kao potenci-
jalno trite za sporedne umske proizvode.
Samo istraivanje je socioekonomskog karaktera, i
ima za ciljeve utvrditi razinu koritenja nedrvnih um-
skih proizvoda i usluga, utvrditi interes lokalnog stano-
vnitva za pokretanjem poduzetnitva, te procijeniti
mogunost razvoja poduzetnitva temeljenog na upotrebi
nedrvnih umskih proizvoda i usluga.

MATERIJALI I METODE Materials and methods

Tijekom pripreme istraivanja i samog provoenja
koriteni su primarni i sekundarni izvori podataka. Te-
meljni izvori sekundarnih podataka bili su (a) Dravni
zavod za statistiku (broj kuanstava po opinama,
dobna i spolna struktura stanovnitva prema zadnjem
popisu stanovnitva iz 2001. godine); (b) umskogo-
spodarska osnova podruja 20062015 (osnovni struk-
turni podaci o umama) i (c) ostali upanijski izvori o
gospodarskoj djelatnosti na istraivanom podruju.
Primarni podaci prikupljeni su anketiranjem lokal-
nog stanovnitva licem u lice u tri odabrane opine
(Topusko, Vojni i Gvozd). Upitnik je posebno obliko-
van (N e u m a n 2005, Vu l e t i 2001) za rad na terenu
i sastojao se od etiri tematske cjeline: (1) socioeko-
nomski status ispitanika (dob, spol, mjesto stalnog bo-
ravka, zanimanje, struna sprema te broj lanova
kuanstva) za potrebe opisa uzorka; (2) stavovi umo-
posjednika s pitanjima samo za ispitanike koji posje-
duju umu (veliina posjeda, nain koritenja privatnog
umoposjeda, interes za unapreenjem posjeda i go-
spodarenja, kontakti sa umarskom savjetodavnom
slubom, interes za okrupnjivanjem ili prodajom svojeg
posjeda); sljedea grupa pitanja obraivala je (3) inte-
res za pokretanjem privatnog poduzetnitva (interes
za koritenjem nedrvnih umskih proizvoda i usluga,
vrsta proizvoda, uvjeti za pokretanjem poduzetnitva,
prihvatljivi naini financiranja, interes za udruivanjem
s drugim poduzetnicima, stupanj poznavanja postojeih
lokalnih i dravnih programa za poticanje poduzetni-
tva) i posljednja grupa pitanja (4) postojee koritenje
nedrvnih umskih proizvoda i usluga (vrste proizvoda
i usluga, nain koritenja, razlozi posjeta umi, nain
odlaska u umu, aktivnosti kojima se bave dok su u
umi, stupanj zadovoljstva postojeom ponudom sadr-
aja). Upitnik sadri ukupno 48 pitanja, od kojih je ve-
ina s ponuenim odgovorima te nekoliko otvorenih
pitanja (Vu l e t i i dr. 2006). Kod ponuenih odgovora
ispitanicima se nude unaprijed definirani odgovori, s
mogunou izbora jednog odgovora; vie odgovora ili
rangiranja ponuenih odgovora prema ponuenoj skali.
Posjedujete li umu?, jednostavan je primjer struktu-
riranog pitanja na koje su ponuena dva mogua odgo-
vora (da ili ne). Za razliku na otvorena pitanja
ispitanik ima mogunost odgovoriti svojim rijeima,

176
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ...
bez unaprijed zadanih odgovora, gdje se moe oeki-
vati mnotvo razliitih odgovora, to daje mnogo novih
informacija, ini obradu zahtjevnijom, ali i prua obja-
njenja na ranije date odgovore.
Populacija je odreena brojem kuanstava po opi-
nama prema podacima Dravnog zavoda za statistiku
(Popis stanovnitva 2001). Uzorak je sluajni, a veliina
uzorka odreena je pomou formule za veliinu uzorka
(P r a n j i , 1990; S n e d e c o r & C o c h r a n , 1937).
Prema formuli potrebna veliina uzorka uz 95 %-tnu vje-
rojatnost iznosi 5 % populacije ili 231 kuanstvo. Posti-
gnuti uzorak iznosi 4,5 % ili 208 kuanstava. Tijekom
terenskog prikupljanja podataka sluajnost izbora poje-
dinih kuanstava osigurana je uporabom tablice sluajnih
brojeva umanjene istim faktorom, kako bi se prilagodila
malom broju kuanstava. Ako unaprijed definirano ku-
anstvo nije eljelo sudjelovati u istraivanju, nastavljalo
se na sljedeem ve odabranom kuanstvu. U sluaju da
nikoga nije bilo kod kue, ponovno se vraalo na istu
adresu u poslijepodnevnim satima ili drugi dan, ako ni
REZULTATI Results
Socioekonomski status ispitanika
Grupom openitih pitanja prikupljeni su podaci po-
trebni za opis uzorka te njegovu usporedbu s osnovnim
podacima o populaciji iz sekundarnih izvora. Uspored-
bom razdiobe stanovnika i ispitanika te planiranog i po-
stignutog uzorka, te testiranjima postojeih razlika
2-testom po opinama, ispitana je reprezentativnost po-
stignutog uzorka.
Na slikama 1 i 2 prikazane su usporedne razdiobe
populacije i uzorka te planiranog i postignutog uzorka.
Vidljiva je ujednaena razdioba uzorka po opinama u
odnosu na populaciju (slika 1), te u odnosu na planirani
uzorak (slika 2).
Postojee razlike izmeu teoretskog i postignutog
uzorka mogu se objasniti injenicom da se podaci o po-
Slika 1. Razdioba populacije i uzorka po opinama (N = 4622, uzorak n = 208);
Fig. 1 Distribution of population and sample according to municipalities
(N = 4622; sample = 208)
umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184
tada nije bilo uspjeha, odustajalo se te nastavilo dalje s
unaprijed odabranim kuanstvima. Kod pozitivnog od-
govora u kuanstvu se razgovaralo s odraslom i odgo-
vornom osobom u kuanstvu (tzv. glavom kue).
S obzirom na velik dio pitanja s unaprijed definira-
nim odgovorima, dobiveni su kvantitativni podaci na
kojima je bilo mogue primijeniti metode deskriptivne
statistike s testiranjima razlika primjenom 2 testa. Na-
stavno su primijenjene metode korelacije kojima se ispi-
tivao meusobni utjecaj odabranih varijabli, te model
logistike regresije kojim je ispitan pojedinani utjecaj
ostalih varijabli na iskazivanje volje za pokretanjem po-
duzetnitva. Statistika obrada provedena je pomou
SPSS (Statistical Package for the Social Sciences) pro-
grama. Odgovori na otvorena pitanja analizirani su radi
svoje prirode metodama kvalitativne analize (D e n z i n
i L i n c o l n 2005), iji su rezultati posluili za bolje ra-
zumijevanje samih stavova ispitanika i rezultata dobi-
venih kvantitativnim analizama.
Socioeconomic Status of Respondents
pulaciji odnose na stanje iz 2001. godine. Migracije sta-
novnitva, smrt starijeg stanovnitva, prazna kuanstva
u pojedinim naseljima te odbijanje sudjelovanja u istra-
ivanju, neki su od razloga za nastalu razliku.
Omjer spolova u postignutom uzorku je 61:39 u ko-
rist mukaraca, to se dosta razlikuje u odnosu na po-
pulaciju, gdje je omjer 48:52 u korist ena. Inae
usporeujui ovu populaciju s onom na razini Hrvatske,
ene su neto zastupljenije, za to razloge nalazimo u
posljedicama rata te migracija mlaeg radno sposobnog
stanovnitva.
Vea zastupljenost mukaraca u uzorku tumai se
metodom uzorkovanja gdje se ulazilo u kuanstva te
razgovaralo s odgovornom osobom glavom kue,
koja je u pravilu u tim krajevima
mukarac.
Da se radi o starijem i starom
stanovnitvu govori dobna struktura
uzorka u kojoj ispitanici u dobi iz-
meu 50 do 65 godina ine 38,94 %,
a oni u dobi iznad 65 godina dodat-
nih 30,77 %.
Prema postignutoj strunoj spre-
mi veinom se radi o nekvalificira-
nim (NKV) radnicima koji su
zastupljeni sa 56,73 %, zatim dolaze
ispitanici sa srednjom strunom
spremom (SSS) sa 37,02 %, a naj-
slabije su zastupljeni oni sa viom
(VS) i visokom strunom spre-
mom (VSS) sa tek 6,25 %.
177
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

Analizom su utvrene znaajne

razlike izmeu opina, tako je naj-
vea zastupljenost NKV radnika
(56,78 %) u opini Vojni, a visoko
obrazovanih u opini Topusko
(46,15 %) (slika 3). Opina Gvozd
ima najravnomjerniju raspodjelu
prema strunoj spremi.
U skladu s postignutom stru-
nom spremom najee zanimanje
ispitanika je djelatnik u proizvodnji
(51,92 %), to se najvie odnosi na
poljoprivrednike. Nezaposlenih je
14 %, a umirovljenika 13 %. Raz-
like izmeu opina slau se s rezul- Slika 2. Usporedba ciljane i postignute veliine uzorka po opinama (ciljani n = 231,
tatima iz prethodnog pitanja i dobiveni n =208);
takoer je potvrena njihova stati- Fig. 2 Comparison of planned and achieved samples according to municipalities
stika znaajnost. Tako najvie ne- (planned n = 231, achieved = 208)
zaposlenih ima u opini Vojni
(65,52 %), a najmanje u opini To-
pusko (10,34 %), dok je za opinu
Gvozd karakteristian velik udio
umirovljenika (77,8 %).
Na pitanje o ukupnim mjesenim
prihodima kuanstava, ispitanicima
su bili ponueni odgovori s rasponom
primanja u etiri klase: primanja od
1.000,003.000,00 kn; 3.001,00
6.000,00 kn; 6.001,0010.000,00 kn;
te vie od 10.000,00 kn. Razlike u pri-
manjima izmeu opina slijede nalaze
iz odgovora na postignutu strunu
spremu i zanimanja, tako i ovdje u op- Slika 3. Udio strune spreme u uzorku po opinama;
Fig. 3 Ratio of formal level of education according to municipalities
ini Topusko ima najvie (80 %) ku-
anstava s ukupnim mjesenim prihodima u rasponu iz- udio kuanstava (55,6 %) s prihodima izmeu 1.000,00
meu 6.001,0010.000,00 kn, dok je u Vojniu najvei 3.000,00 kn.

Stavovi umoposjednika o umi Private Forest Owners Attitudes Towards Forests

Polovica svih ispitanih izjavila je
da posjeduje umu, ime je ova va-
rijabla postala znaajna za sva ostala
pitanja. Razdioba umoposjednika
(slika 4) znaajno se razlikuje po op-
inama, najvie ih je u opini Gvozd
(40,0 %), zatim u opini Vojni
(33,3 %) i najmanje u opini Topu-
sko (26,7 %).
Veliina umskog posjeda ne raz-
likuje se od onog u drugim dijelo-
vima Hrvatske, uglavnom su to
sitni posjedi veliine do 1ha, je- Slika 4. Udio umoposjednika u uzorku po opinama;
dino je u opini Gvozd najvei udio Fig. 4 Ratio of private forest owners in sample according to municipalities
posjeda veliine od 15 ha. Interes
za unaprjeenjem gospodarenja svo-

178
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

jom umom iskazalo je 53,3 % u op-

ini Gvozd, 28,9 % u opini Topusko
i tek 17,8 % u opini Vojni (slika 5).
Iako je iskazan znaajan interes
umoposjednika za unaprjeenjem
gospodarenja umom, samo 18 %
svih ispitanih umoposjednika izja-
vilo je da je ostvarilo kontakt sa
umarskom savjetodavnom slu-
bom (SS). Kako SS djeluje rela-
tivno kratko vrijeme, te jo uvijek
nije u mogunosti na zadovoljava- Slika 5. Interes umoposjednika za unaprjeenje gospodarenja svojom umom
jui nain pokriti cijeli teren, razum- Fig. 5 Private forest owners interest for improving of their forests management
ljivo je da umoposjednici ostvareni
kontakt dre nedovoljnim. Nadalje je utvrena pozitivna 20 % izjavilo je da bi kupilo jo ume. Takoer ne po-
ovisnost izmeu veliine posjeda i elje za unaprjee- stoji velik interes za prodajom umskog posjeda, tek njih
njem, odnosno umoposjednici s veim posjedom ee 16 % bi prodalo svoju umu.
iskazuju interes za pokretanjem poduzetnitva. to se tie
okrupnjivanja posjeda, umoposjednici su iskazali slab
interes za kupovanje novih umskih povrina, samo njih

Koritenje umskih proizvoda i usluga Usage of Forest Products and Services

Grupa pitanja zapoinje s pitanjem o stavovima ispi-
tanika o najvanijim funkcijama uma, gdje su ispitanici
trebali od ponuenih sedam funkcija: (1) rekreacija i ra-
zonoda;(2) estetska funkcija; (3) zdravstvena funkcija;
(4) zatitna; (5) zatita bioloke raznolikosti; (6) proiz-
vodna (drvo i proizvodi od drveta); (7) ostali nedrvni
proizvodi (umski plodovi, ljekovito bilje, gljive i sl.),
odabrati tri najvanije i poredati ih po vanosti od 1
najvanije do 3 manje vano. Rezultati su prvo anali-
zirani na razini cijelog uzorka, na nain da se promatralo
koje se funkcije najee nalaze na prvome mjestu, te su
u drugom koraku iskazani prosjenom postignutom
ocjenom po opinama. Najee (79,3 %) se na prvom
mjestu nalazi proizvodna (drvo i proizvodi od drveta),
zatim zdravstvena (67,3 %) funkcija, te ostali nedrvni
proizvodi u 50,5 % sluajeva. Razlike izmeu ovih i dru-
gih funkcija pokazale su se i statistiki znaajne. Prema
prosjeno postignutoj ocjeni (1 najvanije do 3
manje vano) na prvom mjestu je takoer drvoproizvo-
dna funkcija, i to s najboljom prosjenom ocjenom od
1,4 u opini Vojni, zatim u opini Gvozd sa 1,5 te op-
ini Topusko s ocjenom 1,6. Sljedea po vanosti je
zdravstvena funkcija s najboljom prosjenom ocjenom
od 1,7 u opini Topusko, u opini Gvozd sa 1,8, te u op-
ini Vojni sa 2,4. Na treem mjestu po prosjenoj ocjeni
u opinama Vojni sa 1,9 i Topusko sa 2,1 nalazi se za-
titna funkcija, dok je u opini Gvozd na treem mjestu
funkcija zatite bioloke raznolikosti. Ostali nedrvni
proizvodi, koji su ukupno na treem mjestu po vanosti,
promatrani po opinama dolaze na etvrto mjesto, no
vano je da su sve opine prepoznale vanost ovih proiz-
voda, te ju ocijenili ocjenama od 2,1 2,2, to oprav-
dava njeno, po vanosti, ukupno tree mjesto.
Vano je istaknuti razlike u prepoznavanju vanosti
funkcija ume izmeu umoposjednika i onih koji ne
posjeduju umu. U pravilu umoposjednici drvoproiz-
vodnu funkciju ocjenjuju vrlo vanom, odnosno viom
ocjenom od onih koji nemaju umu, na isti nain, ali s
neto slabijom razlikom, ocjenjuju zdravstvenu i zati-
tne funkcije ume, no ostale nedrvne proizvode ocje-
njuju manje vanijim nego to to ine oni koji ne
posjeduju umu.
Na pitanje o koritenju nedrvnih umskih proizvoda
ponueno je est odgovora: (1) umski plodovi; (2) med;
(3) gljive; (4) ljekovito bilje; (5) drugi biljni materijal
(cvijee, lie, stelja) i (6) drugi nebiljni materijal
(kamen, pijesak, zemlja) s mogunou davanja vie od-
govora. Promatrajui ukupni uzorak prema vrstama
proizvoda na prvom mjestu su gljive (76,0 %), zatim
umski plodovi (51,4 %), med (25,5 %) i ljekovito bilje
(20,2 %), drugi biljni materijal (5,8 %) i drugi nebiljni
materijal (3,8 %). Odgovori pod 5 i 6 radi slabe zastu-
pljenosti i neutvrene statistike znaajnosti, ne prika-
zuju se u daljnjem tekstu. Analizom po opinama i
ukupno po vrstama proizvoda (tablica 1) potvrena je
podjednaka i znaajna uporaba gljiva, slijede umski
plodovi, s iznimkom u opini Vojni gdje tek 26,7 % od
ispitanika koji uope koriste nedrvne umske proizvode,
koristi upravo umske plodove. Slina je situacija s
medom kojega u opini Vojni koristi tek 3,0 % ispita-
nika. Med se najvie koristi u opini Topusko (55,3 %),
a neto manje u opini Gvozd (40,0 %). Na temelju ana-
lize koritenja nedrvnih umskih proizvoda u odnosu na
posjedovanje ume, moe se zakljuiti da umoposjed-
nici u pravilu vie koriste ove proizvode, osim u sluaju
ljekovitog bilja kojega ipak ee koriste oni koji ne po-

179
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

sjeduju umu. Statistika znaajnost razlika potvrena svi koriste podjednako, bez obzira na posjedovanje
je u svim sluajevima, osim za gljive koje ini se ipak ume ili mjesto boravka.
Tablica 1. Koritenje nedrvnih umskih proizvoda,
Table 1 Usage of non-wood forest products
Koritenje nedrvnih umskih proizvoda po opinama
Usage of non-wood forest products according to municipalities
Ukupno
Vrsta proizvoda
Total Gvozd Topusko Vojni
Type of products
Ne No Da Yes Ne No Da Yes Ne No Da Yes
%
umski plodovi
100,0 23,3 76,7 27,7 72,3 73,3 26,7
Forest fruits
Med Honey 100,0 60,0 40,0 44,7 55,3 97,0 3,0
Gljive Mushrooms 100,0 16,7 83,3 25,5 74,5 27,7 72,3
Ljekovito bilje
100,0 65,0 35,0 76,6 23,4 90,1 9,9
Medical plants

Slijedilo je pitanje: Kako ih koriste? s ponuenim
odgovorima (1) za osobnu uporabu; i (2) za prodaju.
Odgovori su analizirani na ukupnom uzorku ispitanika
koji uope koriste nedrvne umske proizvode, pa je od
njih izmeu 89,4 i 95,1 % odgovorilo da ih koristi isklju-
ivo za osobnu uporabu, odnosno tek oko 10-tak % ih
koristi ove proizvode za prodaju. To ukazuje na relativno
visok stupanj koritenja nedrvnih umskih proizvoda i
vrlo nizak stupanj ostvarivanja dodatnih prihoda u ku-
anstvu prodajom tih proizvoda.

Interes za pokretanjem privatnog poduzetnitva Interest for Starting Entrepreneurship

Nastavno je grupa pitanja usmjerena prepoznavanju kretanjem poduzetnitva, pri emu je koritena Wald-
interesa za pokretanjem privatnog poduzetnitva teme- ova metoda (K l e i n b a u m 1994). To su bile varijable:
ljenog na koritenju nedrvnih umskih proizvoda i usluga. Struna sprema, Ukupni mjeseni prihodi kuanstva,
Nakon klasifikacijskog (DA/NE) pitanja: Da li bi se htjeli Posjedovanje ume, Zdravstvena funkcija uma, Zati-
baviti s koritenjem ovih proizvoda ili usluga za povea- tna funkcija uma, Funkcija zatite bioloke raznoliko-
nje prihoda Vaeg kuanstva?, ispitivanje je nastavljeno sti, Branje umskih plodova, Med, Branje gljiva,
sa 28,7 % ispitanika, koji su odgovorili sa DA, odnosno Sakupljanje ljekovitog bilja, Nain koritenja (za oso-
iskazali interes za pokretanjem poduzetnitva. bnu uporabu ili prodaju), te Vrsta aktivnosti (etanje
Na pitanje: Koje nedrvne umske proizvode bi kori- umom, Promatranje ivotinja i Branje umskih plo-
stili kao osnovu za pokretanje privatnog poduzetnitva? dova). Na taj nain ispitan je utjecaj nabrojanih varija-
Ispitanici su mogli odgovoriti s vie odgovora, a naje- bli na sklonosti za pokretanjem poduzetnitva. Ostale
i odgovori bili su oekivani: gljive, kesten, razno um- varijable nisu se pokazale statistiki utjecajne na podu-
sko voe, ljenjak, ipak, med i ljekovito bilje. zetniki elan, te nisu ukljuene u model. Model je iz-
dvojio tri varijable koje najvie utjeu na poduzetniki
Kako bi mogli utvrditi koje varijable pozitivno
elan ispitanika, to su: Posjedovanje ume, Osobna upo-
utjeu na volju za pokretanjem poduzetnitva, ranije
raba umskih plodova i Aktivnost tijekom boravka u
utvrene znaajne varijable ukljuene su u logistiki re-
umi branje umskih plodova (tablica 2).
gresijski model, koji je procjenjivao spremnost za po-
Tablica 2. Rezultati modela logistike regresije
Table 2 Results of logistic regression model
Vjerojatnost Omjer ansi Interval sigurnost
Wald
Probability Odds ratio Confidence interval
Varijable Variables
Koeficijent 95 % za Exp(B)
p (Sig.) Exp(B)
Coefficient 95 % for Exp(B)
Posjedovanje ume
5.11 0.024 2.587 1.135 5.896
Ownership over forests
Koritenje za osobnu upotrebu
5.48 0.019 10.142 1.458 70.549
Usage for private purposes
Aktivnost: Branje umskih plodova
4.33 0.037 3.558 1.077 11.757
Activity: Collecting of forest fruits

180
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

Rezultati ovog modela ukazali su na to da je volja za
poduzetnitvom 2,6 puta vea kod onih koji posjeduju
umu, te da oni koji koriste nedrvne umske proizvode
takoer iskazuju znaajno veu volju za poduzetnitvom
od onih koji ih ne koriste uope.
Nastavno iako mali broj (tek 10 %) ispitanika koristi
nedrvne umske proizvode za prodaju, kod njih je volja
za poduzetnitvom ak 10 puta vea od onih koji ih
uope ne koriste. Ispitanici koji koriste ove proizvode za
osobnu uporabu takoer imaju veu volju za poduzetni-
tvom, ali u prosjeku do 2 puta veu od onih koji ih ne
koriste. U model je ukljuena i varijabla: Branje umskih
plodova iz pitanja o aktivnostima kojima se ispitanici
bave dok odlaze u umu, koja e detaljnije biti obraena
u sljedeem poglavlju. Od ponuenih aktivnosti u umi
samo branje umskih plodova statistiki znaajno utjee
na poduzetniki elan: u onih koji beru umske plodove
3,6 puta je vei u odnosu na one koji to ne ine.
Uz pomo svih ukljuenih varijabli modelom je testi-
rana i vjerodostojnost odgovora na klasifikacijsko pita-
nje. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su odgovori
ispitanika u 78 % sluajeva u skladu s procjenom mo-
dela. Iako model ukazuje da su negativni odgovori dobro
procijenjeni u 90 % sluajeva, a pozitivni u tek 45 %, to
znai da od 152 ispitanika koji su odgovorili da nisu zain-
teresirani za pokretanjem poduzetnitva, njih 14 ipak
iskazuje posredan interes za tim odnosno da je vjerojat-
nije da bi se bavili poduzetnitvom. Nasuprot tomu, od
56 ispitanika koji su odgovorili da su zainteresirani za
poduzetnitvo, za njih 31 zapravo nije vjerojatno da bi to
stvarno napravili. Na ovaj nain dolazi se do broja ispi-
tanika za koje postoji opravdana vjerojatnost da su zain-
teresirani za pokretanjem poduzetnitva, odnosno njih 39
(14 + 25) to nije zanemariv broj za istraivano podruje.
Nastavno je analizirano pitanje: Jeste li zainteresi-
rani za udruivanje s drugim poduzetnicima? Posjedo-
vanje ume ponovno se pokazuje kao znaajna
varijabla, tako je 73 % umoposjednika zainteresirano
za udruivanje. Promatrajui grupe prema strunoj
spremi 53 % zainteresiranih je sa srednjom strunom
spremom, a 41 % je bez kvalifikacije. Takoer je vi-
dljivo da je veina zainteresiranih ispitanika s manjim
do srednjim primanjima, 53 % sa primanjima od 1.000
3.000 kn i 28 % s primanjima od 3.001 6.000 kn.
Na pitanje: Koju vrstu pomoi biste voljeli dobiti od
dravnih struktura? Najvei broj ispitanika prieljkuje fi-
nancijsku pomo, ak njih 78 %, te dodatnu obuku njih
20 %. Naalost slabo su upoznati s postojeim programima
pomoi za pokretanje privatnog poduzetnitva to ukazuje
na potrebu aktivnijeg odnosa lokalnih uprava u informira-
nju stanovnitva i njihovom animiranju oko popravljanja
prihodovne strukture kuanstava ovoga podruja.

Postojee koritenje nedrvnih umskih proizvoda i usluga

Existing Use of Non Wood Forest Products and Services
Ova grupa pitanja posluila je za prikupljanje infor- rima podijeljenim po godinjim dobima (proljee, ljeto,
macija o tome kada i koliko esto ispitanici odlaze u jesen i zima) i izborom uestalosti odlazaka (esto, po-
umu; zbog kojih razloga; kojim se aktivnostima bave, vremeno i nikada). Dobiveni odgovori ne razlikuju se
te koliko su zadovoljni postojeom ponudom. znaajno izmeu opina i moe se zakljuiti da veina
Informacije o vremenu i uestalosti odlazaka u umu ispitanika esto odlazi u umu s prilino velikim udje-
prikupljene su pomou pitanja s ponuenim odgovo- lom onih koji to ine povremeno (tablica 3).
Tablica 3. Uestalost odlazaka u umu prema godinjim dobima
Table 3 Frequencies of visits to forest by seasons
Uestalost odlazaka u umu Frequencies of visits to forest
Godinje doba
esto Often Povremeno Occasionally Nikad Never
Season
%
Proljee Spring 59.8 27.8 12.4
Ljeto Summer 57.1 28.6 14.3
Jesen Autumn 62.6 28.3 9.1
Zima Winter 41.6 18.0 40.4

Razloge svog odlaska u umu mogli su odabrati iz-
meu 6 ponuenih odgovora: Zdravstveni razlozi; port
i rekreacija; Odmor i zabava; Istraivaka znatielja;
Posao i Ostalo; s mogunou viestrukog odgovora.
Najee odabrani razlozi su odmor i zabava (41,3 %),
zdravstveni razlozi (36,5 %), port i rekreacija (21,2 %),
pa posao (17,3 %). Treina ispitanika (31,7 %) ne odlazi
u umu, isto toliko ih je navelo samo jedan razlog za odla-
zak u umu, 15,9 % je navelo dva, a 13 % tri razloga.
Statistiki se znaajno razlikuju neki odgovori po
opinama, tako je za Gvozd najvaniji razlog odmor i
zabava (60,0 %), dok je za Topusko to port i rekreacija
(46,8 %), zdravlje je najmanje bitno u Vojniu (16,8 %)
kao i port i rekreacija (4, %). U Gvozdu je najvie onih
koji zbog posla odlaze u umu (36,7 %). Takoer se zna-
ajnim pokazala ovisnost izmeu strune spreme, visine
primanja i odlaska u umu. Tako s porastom stupnja
strune spreme i prihoda kuanstva, jaaju zdravstveni
i rekreacijski razlozi posjeta umi.
181
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ...
Na pitanje o aktivnostima kojima se bave dok su u
umi, bilo je ponueno 14 razliitih aktivnosti od kojih
je bilo mogue odabrati vie aktivnosti, no samo tri su
izazvale interes, a to su etanje, branje umskih plodova
i promatranje ivotinja. Najvie ispitanika, njih 75 %
bere umske plodove, etanjem se bavi 64,9 % dok ih
31,7 % promatra ivotinje. Od svih ispitanika 11,5 %
nije odabralo ni jednu od ponuenih aktivnosti, 31,3 %
je odabralo jednu, 27,4 % dvije, a 17,3 % tri aktivnosti.
Branje umskih plodova je najpopularnija aktivnost (75
%) i podjednako je zastupljena u sve tri opine. Na ovu
aktivnost ne utjeu znaajno ni struna sprema ni pro-
sjena primanja. Sklonost etnji i promatranju ivotinja
statistiki znaajno se razlikuju po opinama. Tako su u
Gvozdu i Topuskom ispitanici skloniji tim aktivnostima,
nego to su to u Vojniu. Na sklonost ovim aktivnostima
znaajno utjeu dob, struna sprema i prosjeni prihodi.
Tako elja za etanjem i promatranjem ivotinja raste
ZAKLJUCI Conclusions
Iz prikazanih rezultata moe se zakljuiti da ovaj tip
istraivanja uz sve nedostatke i tekoe samog provoe-
nja, prua dovoljan broj vrijednih podataka i informacija
za objektivnu procjenu stupnja koritenja nedrvnih um-
skih proizvoda i postojeeg interesa za pokretanjem pri-
vatnog poduzetnitva temeljenog na tim proizvodima.
Zabiljeene razlike izmeu teoretskog i postignutog
uzorka pripisuju se migracijama stanovnitva, prirod-
nom odljevu starijeg stanovnitva, te odbijanju sudjelo-
vanja u istraivanju. Prosjeni ispitanik je djelatnik u
proizvodnji/poljoprivredi (51,92 %) koji posjeduje
umu (50,5 %) i ima prosjena primanjima u kuanstvu
od 1.0003.000 kn.
umoposjednici su zainteresirani za unaprjeenjem
gospodarenja svojom umom (53,3 %) no ne pokazuju
interes za prodaju ili kupnju dodatnih povrina, unato
najee malim povrinama posjeda, veliine do 1ha.
Uz iskazan veliki interes za unaprjeenjem gospodare-
nja umom, tek 18 % svih ispitanih umoposjednika
ostvarilo je kontakt sa umarskom savjetodavnom slu-
bom (SS) to otvara mogunost za intenziviranje nje-
nog djelovanja na ovom podruju.
Kod prepoznavanja vanosti funkcija uma na pr-
vom mjestu (79,3 %) se nalazi proizvodna (drvo i proiz-
vodi od drveta), slijedi ju zdravstvena (67,3 %) te ostali
nedrvni proizvodi (50,5 %). Glede umarske tradicije
kraja i velik udio umoposjednika, razumljiva je va-
nost drvoproizvodne funkcije meutim izuzetno je zna-
ajno i prepoznavanje vanosti socijalnih funkcija uma
samih ispitanika.
Prema vrsti nedrvnih umskih proizvoda na prvome
mjestu po koritenju su gljive (76,0 %), zatim umski plo-
dovi (51,4 %), med (25,5 %) i ljekovito bilje (20,2 %).
Razlike u koritenju nedrvnih umskih proizvoda izmeu
opina nisu statistiki znaajne jedino za koritenje gljiva
182
umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184
do 50-e godine ivota, a nakon toga sa starou opada.
S porastom strune spreme i prosjenih prihoda raste i
elja za etnjom i promatranjem ivotinja. Posjedova-
nje ume i ovdje je imbenik koji pozitivno utjee na
porast sklonosti aktivnostima, te se moe rei da umo-
posjednici znaajno vie borave u umi, etaju i proma-
traju ivotinje, u odnosu na one koji ne posjeduju umu.
Zadovoljstvo ponudom bilo je mogue iskazati odabi-
rom jednog od ponuenih odgovora: u potpunosti zado-
voljni; djelomino zadovoljni i nezadovoljni. Od 196
ispitanika 45,3 % je u potpunosti zadovoljno ponudom,
42,2 % djelomino zadovoljno, a samo 12,5 % nije zado-
voljno ponudom. Meusobnim testiranjima s drugim zna-
ajnim varijablama, nije utvrena ovisnost o opini, spolu
ili prosjenom prihodu kuanstva. Ipak, moe se rei da
razina zadovoljstva ponudom opada s porastom stupnja
obrazovanja i porastom prosjenih primanja po kuanstvu.
koje koristi vie od 70 % svih ispitanika. umski plodovi
i med ee se koriste u Gvozdu i Topuskom nego u Voj-
niu. Navedeni proizvodi se u 90 % sluajeva koriste za
osobnu uporabu.
Interes za pokretanjem poduzetnitva iskazivan je
klasifikacijskim DA/NE pitanjem, a odgovori su anali-
zirani u odnosu na pitanja koja su se pokazala znaaj-
nima za odabir pozitivnog ili negativnog odgovora na
ovo pitanje. Rezultati modela logistike regresije uka-
zali su na to da je volja za poduzetnitvom 2,6 puta vea
kod umoposjednika te da na poveanje volje dodatno
pozitivno utjee koritenje nedrvnih umskih proizvoda.
Iako mali broj (tek 10 %) ispitanika koristi nedrvne
umske proizvode za prodaju, ta varijabla poveava
volju za poduzetnitvom ak 10 puta, dok koritenje za
osobnu uporabu to ini tek 2 puta. Branje umskih plo-
dova kao vrsta aktivnosti, dodatno pozitivno utjee na
porast volje za poduzetnitvom.
to se tie udruivanja s drugim poduzetnicima, in-
teres postoji, no veinom kod slabije obrazovanih ispi-
tanika, a od pomoi koju oekuju na prvome je mjestu
financijska pomo i to u 78 % sluajeva. Veina ispita-
nika (60 %) odlazi esto u umu, a njih 42 % ak i zimi,
a najee odabrani razlozi su odmor i zabava (41,3 %),
zdravlje (36,5 %) i port i rekreacija (21,2 %). Na ue-
stalost odlazaka pozitivno utjee struna sprema i vi-
sina primanja, a s porastom primanja raste i interes za
portom, rekreacijom i zdravstvenim razlozima.
to se tie aktivnosti kojima se bave dok su u umi,
ispitanici najee navode branje umskih plodova (75
%), etnju (64,9 %) i promatranje ivotinja (31,7 %).
Na izbor aktivnosti znaajno pozitivno utjeu dob, stru-
na sprema i prihodi kuanstva, tako su one popularnije
kod ljudi izmeu 50 i 60 godina starosti, vie strune
spreme i viih prihoda. Posjedovanje ume takoer zna-
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

ajno utjee na sklonost aktivnostima, te se moe za-
kljuiti da umoposjednici znaajno vie borave u umi,
etaju i promatraju ivotinje, u odnosu na one koji ne
posjeduju umu. Ispitanici su u dobrom dijelu (45,3 %)
u potpunosti zadovoljni ponudom, 42,2 % je djelomi-
no zadovoljno, a samo 12,5 % nije zadovoljno ponu-
dom, s time da se razina zadovoljstva ponudom
smanjuje s porastom stupnja obrazovanja.
Generalno se moe zakljuiti da je za prepoznava-
nje vanosti funkcija uma, te izbor aktivnosti uz po-
sjedovanje ume, vrlo vana i opina boravka ispitanika.
Dobiveni rezultati ukazuju na zadovoljavajui stupanj
koritenja nedrvnih umskih proizvoda, osobito um-
skih plodova. Takoer se moe rei da je gotovo treina
ispitanika zainteresirana za pokretanjem poduzetnitva,
gdje umoposjednici iskazuju 2,6 puta vei poduzetni-
ki elan od onih koji ne posjeduju umu. Branje um-
skih plodova takoer pozitivno utjee na poduzetniki
elan. Na temelju dobivenih rezultata, prosjenog vjero-
jatnog poduzetnika mogli bi opisati kao umoposjed-
nika koji koristi umske plodove i za osobnu uporabu i
za prodaju, nema strune kvalifikacije, te je malih pro-
sjenih primanja po kuanstvu. Nadalje je slabo infor-
miran o mogunostima koje bi pritom mogao koristiti,
oekuje ponajprije financijsku pomo, ali i dodatnu
obuku, te nije jako zainteresiran za udruivanje s dru-
gim poduzetnicima.
Ovdje se jasno moe prepoznati potreba za veim
utjecajem lokalne uprave i umarske savjetodavne
slube u podizanju svijesti o mogunostima unaprjei-
vanja umskog posjeda i pokretanja privatnog poduzet-
nitva oslonjenog na intenzivnije koritenje umskih
plodova i usluga. Ove se aktivnosti mogu potaknuti i od
strane Hrvatskih uma d.o.o. u samostalnoj organizaciji
ili kroz suradnju sa umarskom savjetodavnom slu-
bom, ili pak povezivanjem sa zainteresiranim lokalnim
stanovnitvom.

LITERATURA References
D e n z i n , N. K. i Y. S. L i n c o l n (Eds), 2005., The
SAGE handbook of qualitative research, 3rd ed.,
pp 1:1999, SAGE Publications, Inc., USA.
Hrvatske ume d.o.o., 2006., umskogospodarska os-
nova podruja (20062015),
K l e i n b a u m , D. G., 1994: Logistic Regression, A
Selflearning Text, Spinger Verlag New York.
Nacionalna umarska politika i strategija, 2003., NN
120/03, Zagreb.
N e u m a n , W. L., 2005., Social Research Methods,
Quantitative and Qualitative Approaches, 6th
Edition, Allyn & Bacon, Boston, New York, San
Francisco, Mexico City, Montreal, Toronto, Lon-
don, Madrid, munich, Paris, Hong Kong, Singa-
pore, Tokyo, Cape Town, Sidney.
Popis stanovnitva 2001., Dravni zavod za statistiku
(www.dzs.hr), Zagreb.
S a b a d i , R., D. Vu l e t i , J. G r a a n , 2005., Poglav-
lje 17, Hrvatska u Valuing Mediterranean Forests,
Towards Total Economic Value, Ed. Merlo, M.
and Croitoru, CAB Int., CABI Publ., UK.
P r a n j i , A., 1990., umarska biometrika, Sveuilite
u Zagrebu, umarski fakultet, Zagreb.
S n e d e c o r , G. W, W. G. C o c h r a n , 1969., Statistical
Methods, Sixth Edition, The Iowa State Univer-
sity Press Ames, Iowa, U.S.A.
Vu l e t i , D., 2001: Rezultati vrednovanja socijalnih
usluga gospodarskih uma otoka Mljeta, Znan-
stvena knjiga Znanost u potrajnom gospodare-
nju hrvatskim umama, umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, umarski institut, Jastre-
barsko, pp. 579:586, Zagreb.
Vu l e t i , D., V. Vo n d r a , L. S z i r o v i c z a , E. P a l a -
d i n i , 2006: Rezultati ispitivanja sklonosti turi-
sta za boravak u umi i odnos prema ekolokim i
socijalnim uslugama uma, Rad. umar. inst. Ja-
strebar. 41 (12): 8390, Jastrebarsko.

SUMMARY: Nowadays under the influence of climate changes it becomes clearer

that forestry profession needs to take advantage from multifunctional character of re-
source that manages using all its products and services on sustainable way (National
forest policy and strategy, NN 120/03). This process needs to be welcomed in private
forest sector as well. Beside timber there are number of non-wood forest products and
services provided by forests.
Non-wood forest products and services comprises different forest fruits, mushrooms,
handicrafts from wooden and non wooden material, and especially social services like
recreation, tourism, hunting, etc. (Sabadi et al. 2005). More intensive use of non-wood
forest products and services opens number of possibilities for development of micro,
small and medium entrepreneurships which can foster economical development in
rural areas.

183
D. Vuleti, S. Krajter, M. Mrazek, A. ori: NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ... umarski list br. 34, CXXXIII (2009), 175-184

For the purpose of better understanding of existing level of usage and development
possibilities based on this products, under the Project: Identifying of values of non-
wood forest products and services and possibilities of its use financed by Croatian
forests ltd.co on field of its Forest District Karlovac covering area of Peters moun-
tain, this investigation has been conducted on citizens of tree municipalities: Topusko,
Vojni and Gvozd. The aim was to find out how local citizens recognized forest func-
tions and its products and services, and are they use them and how. Special aim was to
find out presence of interest for starting the entrepreneurship among local citizens.
For method the interview face-to-face using semi-structured questionnaire was cho-
sen. Peters mountain is area traditionally forestry oriented but recently also known as
recreational area with more expressed social services.
Project is realized in cooperation of Forest research institute, Jastrebarsko, De-
partment for forest management and forestry economics, Croatian forests ltd.co Fo-
rest District Karlovac and postgraduate student from Paris 12 University.
Additionally this project will result with two master theses.
Presented results showing that this type of research, beside all its difficulties and
imperfections provide valuable information and good basis for objective assessment
of non-wood forest products and services use, as well existing interest for starting pri-
vate entrepreneurship. Level of non-wood forest products usage can be assessed as
high with prevailing use of mushrooms (76,0 %), followed by forests fruits (51,4 %),
honey (25,5 %) and medicinal plants (20,2 %) (table 1). In case of recognition of fo-
rest functions importance, the most important is timber production function (79,3 %),
second is health (67,3 %), and non-wood forest products (50,5 %). Beside the strong
recognition of productive forest function important is to stress very strong recognition
of social forest functions.
Majority of respondents (60 %) visiting forest often, 42 % of them even during Win-
ter, and most frequently chosen reasons for visit are leisure and entertainment (41,3
%), health (36,5 %) and sport and recreation (21,2 %) (table 3). The frequency of vi-
sits, and interest for sport and recreation growing with achieved level of education
and household income. Visitors while they are in forests most often picking forests
fruits (75 %), walk (64,9 %) or observe wildlife (31,7 %).
Concerning their satisfaction with situation in forest and offer 45,3 % are comple-
tely satisfied, 42,2 % are partially satisfied and only 12,5 % are not satisfied at all.
Level of satisfaction has reverse proportionality with level of education and household
incomes.
Interest for starting private entrepreneurship is studied using model of logistic re-
gression which put some light of direction and strength of influence of investigated va-
riables on one Yes/No question. Results revealed that private forest owners has 2,6
times bigger willingness for starting the entrepreneurship than other population (table
2). On appearance of positive answer on that question use of non-wood forest pro-
ducts has positive influence. Based on results gained the average possible private en-
trepreneur can be described as private forest owner which use forest fruits for private
purpose but also for sale, he has low level of education and low household income. In
addition he is not enough informed on possibilities and existing development pro-
grams, he expecting primarily financial help from local authorities but also additional
training; and he is not very keen to affiliate with other entrepreneurs.
On those findings clear need for more intensive influence of local authorities and
Forest Extension Service is stressed out. Main areas of work could be raising aware-
ness on possibilities for improving private forest estate, starting private entreprene-
urship based on intensified use of forest products and services. Those activities has to
be facilitated by Forest Extension Service but also by Croatian forests ltd.co which
can act as motivator or work in cooperation with new private entrepreneurs.
K e y w o r d s : Non wood forest products and services, Peters mountain, question-
naire, private entrepreneurship, rural development

184