Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

1.Raspored tereta na brodu,njegove karakteristike

i specifinosti

1.1. S obzirom na poprenu stabilnost broda :

Poprena stabilnost se javlja kod ljuljanja broda tj.kod naginjanja broda oko
uzdune ose.Ona je vana za sigurnost broda, a mjeri se pomou metacentarske
visine(MG).1
Polozaj teista sistema broda po visini utie na stabilnost broda.Npr.teiste po
visini kod trgovakog broda zavisi od rasporeda tereta po visini, zato tei tereti
moraju biti smjesteni nie.Raspored tereta je od velikog znaaja za dalji tok
plovidbe to se postie strunim slaganjem tereta u medjubalublju ako je ostatak
nieg tereta ve sloen na dnu skladita.
Previe tereta na dnu ili pri dnu skladita moze prouzrokovati optereenje
brodske konstrukcije sa posledicom pucanja i cijepanja sto dovodi do potonua
broda.Teorijske podjele tereta imaju znaaj u trenutku kada teret dospijeva u

1
Metacentarska visina je udaljenost izmedju teista sistema broda I metacentara.

3
3
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

brodska skladita pa se smatra presudnim faktorom sigurne plovidbe.

Slika broj 1.
1.2. S obzirom na uzdunu stabilnost broda :
Uzduna stabilnost se javlja kada se brod naginje u uzdunom
smjeru tj.naginjanje broda oko poprene ose.
Pomorci posebno vode rauna o uzdunoj stabilnosti broda pri obavljanju radnji
skladitenja tereta na brodu.Razloga su dva:
a) trim broda2
b) tehnike prirode i odnosi se na maksimalne vrijednosti optereenja
brodske konstrukcije.
Da bi se teret raspodijelio podjednako na prednja i zadnja skladita pomorci se
slue tablicama promjene trima.3

2
Trim broda je razlika gaza na pramcu (prednjem dijelu) i na krmi (zadnjem dijelu broda).
3
Tablice promjene trima su tabelarni podaci koji se pri kraju radnji krcanja konsultuju u slucaju da je potrebno novo
uskladjenje vrijednosti trima.

4
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Slika broj 2.

1.3. S obzirom na tehniku izdrljivost broda (vrstina)

Brod kao plovni objekat je pod konstantnim optereenjem pomoraca sa
ciljem prevoza to veeg tereta u jednom vremenskom periodu.
U ostvarenju tog cilja mogu pomoi samo vrsta i izdrljiva brodska konstrukcija,
pa potom i nain krcanja.Do deformisanja trupa broda moze doi usled razlika
sila uzgona i sila teine u pojedinim presjecima broda.Ako je brod na sredini irok
optereenje je vee na sredini trupa nego na krajevima gdje je obim broda uzak i
zaotren.Zato postoje negodovanja ovog naina skladitenja jer postojanje
tankova (rezervoara) goriva doprinosi dodatnom optereenju.
Sa druge strane ako skladita opteretimo pramano i krmno, a na sredini broda
su ispranjena skladita goriva dolazi do situacije u kojoj prednji i zadnji dio
broda imaju tendenciju poniranja prema dolje.

5
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Rezultat je zakrivljeni trup tj.deformacija koju pomorci nazivaju,,hogging.4

Nasuprot prethodnom sluaju javlja se i brod ija je sredina optereena gorivom,
a skladita na krajevima prazna.Ovaj vid deformacije trupa broda prema dolje
naziva se ,,sagging.

Slika
broj 3.
Na
osnovu

izloenog dolazimo do zakljuka da nije od znaaja samo cilj brodara da izvri

prevoz robe, putnika do odredjenog mjesta vec nain, kvalitet i sistem prevoza
robe.Opterenje broda, nestruna raspodjela, deformacije u konstrukciji,
cijepanje broda ima za posledicu potonue plovila.Dovodi se u opasnost zivot i
zdravlje posade i osoba na brodu, a sve zbog neadekvatnog skladitenja.Samim
tim dolazi do oteenja pravnih ineteresa naruioca, brodara, krcatelja i drugih
lica koji uestvuju u plovidbenom poslu.
Pored najotpornijih brodova treba uzeti u obzir da nedostatak samo jedne od
karika u lancu plovidbe dovodi do gubitka stabilnosti broda.
U cilju izbjegavanja prethodno reenog javlja se par praktinih teorija:

a) masa tereta u skladitima ne smije biti vea od maksimalno dozvoljenih

kapaciteta skladita.

b) tokom krcanja i skladitenja tereta trebalo bi sloiti sto je vie mogue uz

pregradu skladita, blie sredini broda.Time se izbjegava gomilanje mase tereta
na krajevima broda, a olakava centralni dio.

4
Ivo Buljan,Krcanje i slaganje tereta, Zagreb 1982 str.8

6
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

c) terete poput (rude, eljeza) treba skladititi u medjubalublju da se postigne

povoljniji faktor poprene stabilnosti.

d) postavljanje drvenih uspravnih greda i podupiraa dovode do dobre pripreme

palube za krcanje tereta.Postavljanje tereta u uzdunom smjeru doprinosi
smanjenju osteenja broda i tereta.

1.4. Raspored tereta u poprenom smjeru broda

Krcati teret u poprenom smjeru znai na obije strane broda to
je ravnomjernije moguce.Kad teret nije dobro sloen u poprenom smjeru, pri
ljuljanju i valjanju doi ce do oteenja skladita pa i samog broda.Ono to
olakava osteenja jesu tereti koji se lake pomjeraju poput: uglja, itarica,
granitne kocke, fosfata i sl.Uzburkano more usled plovidbe i talasi lako doprinose
osteenju broda.Razlog vie kada su predmeti prevoza npr.eline cijevi ili
metalni predmeti koji se moraju osigurati od pomicanja radi zatite bone
strukture broda.

1.5. S obzirom na brzinu krcanja i iskrcavanja

U argonu se medju pomorcima koristi izraz ,,ruka za ona mjesta na
brodu na kom se nalazi vei broj radnika koji obavljaju poslove krcanja i
iskrcavanja tereta.Posao na skladitu je laki postojanjem veeg broja ruku kao i
onda kada bi sve ruke radile za itavo vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja.Sve zavisi
od koliine tereta kao predmeta ukrcavanja.

1.6. Separiranje i oznaavanje tereta5

Jos jedan od naina rasporeda tereta.Definie se kao struno
odvajanje i oznaavanje tereta koje olakava iskrcavanje kad brod prevozi teret u

5
Ivo Buljan,Krcanje i slaganje tereta,Zagreb 1982., str.12

7
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

vie luka.Zato se vei koleti namijenjeni jednoj luci oznaavaju bojom kada se
spute u skladita.Ove oznake luke se zovu (port marks).
Teret na brodu mora biti briljivo podijeljen jer moe doi do greke
pomoraca.Npr. ako je iskcano manje tereta nastao je ,,short landing , a ako je
iskrcano vie tereta nastao je ,,over carrige.

1.7. Pojmovi faktora slaganja tereta i izgubljenog prostora

Faktor slaganja tereta je broj koji pokazuje koliko prostora
(kapaciteta) zauzima tona dobro sloenog tereta koji je pakovan za pomorski
prevoz, izraen u kubnim metrima ( m ).Njegovi bitni elementi su: specifinosti
tereta, ambalaa i zatitni materijal potreban pri slaganju tereta na brodu.
Nasuprot faktoru slaganja je izgubljeni prostor (broken stowage)
koji se javlja kao nemogucnost 100% (stoprocentnog) iskoriavanja broda.Na
sve to utiu nepravilan oblik skladita, ljestve, cjevovodi, pa i teret
neprilagodjenog oblika, ambalae.Zato mozemo govoriti o krcanju robe kod koje
je izgubljeni prostor neznatan.Npr. itarice kod kojih ,,izgubljeni prostor pri
krcanju iznosi 2%.Ako su u pitanju papir i ica onda je izgubljeni prostor vei od
25%.Teret u vreama iznosi 7-10%.Najmanji procenat ,,gubitka prostora javlja
se kod robe koja nije upakovana u ambalau, ali je paljivo sloena i iznosi 1-
2%.6

1.8. Instituti: vozarinska tona i kotiranje vozarine, pojam korisne

nosivosti u pomorskom pravu

Vozarinska tona slui za naplaivanje vozarine po jedinici prostora. 7

6
Ivo Buljan op.cit.,.str.16
7
Vozarinska tona je nekada iznosila 40 kubnih stopa a danas 1,133 m.

8
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Na osnovu vozarinske tone nastala je podjela na teke i lake terete.Teki tereti

poput limova, ruda i ipki zauzimaju manje od 1,133 m prostora po jednoj toni pa
se javlja neiskorien prostor unutar skladita.
Laki tereti zauzimaju vie prostora od 1,133 m po 1(T) , a skladita su ,,puna.
Jo jedna povoljnost za ugovorene strane jeste plaanje vozarine po stopi mase
tereta.Praktikuje se kod prevoza tekih tereta.Na brodu se nalazi vea koliina
tereta pod uslovom da se smanji pogonsko gorivo u usputnim lukama.

Ne smijemo zaboraviti jos 2 pojma: korisne nosivosti i ukupne

nosivosti koje prate brod.Pod korisnom nosivou podrazumijevamo brojanu
vrijednost mase tereta u tonama pod kojom brod uranja u more do odredjene
teretne linije.8 Ukupna nosivost se sastoji od korisne i posredne nosivosti.Prvi
pojam predstavlja masu komercijalnog tereta, dok drugi predstavlja masu
brodskih zaliha, posade.

Sutina korisne nosivosti ogleda se u injenici da se samo za nju moe

naplatiti vozarina, koja je je jedan od ciljeva pomorskog prava.Kad smo kod
ciljeva korisna nosivost se moe postii kada su zalihe na brodu manje kao npr.
masa goriva, slatka voda, hrana.Nain raunanja korisne nosivosti polazi od
jednodnevne potronje brodskih zaliha u toku 24 asa plovidbe.Ono na ta
pojedinac ne moe uticati jesu nepredvidjeni dogadjaji poput (nevremena,
spasavanja ljudi) zbog ega putovanja broda do odredita traju due nego to je
predvidjeno.

2.Specificnosti, klasifikacija i podjela tereta

2.1.Klasifikacija tereta

8
Teretne linije su grafike oznake koje su vidne na plovilu i sluze kao potvrda da je teret ukrcan na brod.

9
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Teret koji se prevozi brodom klasifikujemo u 2 grupe:

a) suvi (vrsti)
b) teni teret
Tereti koji pripadaju jednoj od ove dvije glavne grupe dijele se u posebne
podgrupe.Prvu grupu ini istovrstan (homogen) teret koji prevozi brod bez obzira
kojoj grupi teret pripada.
Drugu grupu ini raznovrstan ili (heterogen) teret.U praksi je poznat i pojam
opasnog tereta zbog svojih karakteristika pa je regulisan poseban nain
rukovanja takvim teretom u skladu sa odredbama VII glave Konvencije za zatitiu
ljudskih ivota na moru.

2.2.Pojam i podjela vrstog (suvog) tereta

vrsti tereti su oni koji zbog obima i karakteristika krcaju u
skladita, medjupalubni prostor i na gornju palubu.Poznato je da i tekui teret ako
je pakovan u posebnu posudu postaje vrsti.Ono to ih razlikuje je to da vrsti
tereti ne poprimaju oblik posude u kojima se nalaze.Polazei od karakteristika
suvog tereta on se dalje dijeli na:
a) opti (generalni) teret
b) rasuti teret
c) teki teret
d) rashladjeni tereti

a)Pod optim (generalnim teretom) podrazumijevamo:

teret u vreama, bavama ,sanducima, kutijama, automobili, poljoprivredni
proizvodi, gradjevinski materijal.Za njihov prevoz koriste se tramperi i linijski
brodovi.

b) Rasuti tereti su oni u rasutom stanju (manjeg ili veeg)

obima, u obliku zrna, komada, sitnih djelova.Npr. ugalj, itarice, so, seer,
pijesak, ljunak...

10
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Kada se rasuti teret pakuje u vree ili posude onda nije vie rasuti ve opti
teret.Ovaj nain se pokazao veoma praktinim jer je finansijski veoma isplativ,
transportuju se velike koliine terata u posebnim brodovima za takve terete.

c) Teki tereti kao sto i sam naziv kae imaju veliku bruto
teinu i zahtijevaju vie prostora za skladitenje u bilo kom dijelu broda.Tu
spadaju: eljeznicki vagon, djelovi mostova, proizvodi namijenjeni vojnoj
industriji: tenkovi, oruja.

d) Rashladjeni tereti spadaju u onu grupu koja zahtijeva

posebne uslove u toku prevoza brodom.To znai postojanje i odravanje
temperatura tokom plovidbe.Zato razlikujemo 2 vrste rashladjenih tereta.Prvu
vrstu ine tereti u zaledjenom, smrznutom stanju, a drugu vrstu tereti koje treba
hladiti kako bi zadrao ispravno stanje.

2.3.Pojam i podjela tenog tereta

U pomorskom transportu poznat je prevoz tereta u tenom
agregatnom stanju koji se usled reakcije moe promijeniti u vrsto i obratno.Zbog
opasnih sastojaka zahtijevaju posebno skladitenje, uvanje i rukovanje.Kao
takvi su nafta i njeni darivati, prirodni gasovi (propan, butan) koji se transportuju
uz potovanje zakona fizike i hemije.

2.4. Pojam i podjela opasnih tereta

Pod opasnim teretom podrazumijevaju se materije koje za vrijeme

krcanja, prevoza i iskrcavanja sa broda predstavljaju opasnost za brod i ljude na
brodu kao i za objekte i ljude u blizini koji su u kontaktu sa brodom.Kao npr.
eksplozivi, zarazne ili radioaktivne stvari.

11
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

3. Plan tereta (sastavljanje)

Plan tereta je grafiki prikaz koji nam pokazuje raspored tereta po

skladitima i kojoj luci je namijenjen pojedinani teret.
Cilj koji se ostvaruje planom tereta je:
a) racionalno korisenje brodskog prostora s obzirom na vrstu, masu i obim
tereta.
b) tako sloen teret da se moe u luke iskrcati brzo, sigurno, a da se ne oteti ili
smanji rizik od osteenja.
c) da se na osnovu plana moze obaviti proraun trima i ostalih podataka bitnih za
stabilnost i sigurnost broda.
d) osiguranje sigurne plovidbe broda.
e) da teret bude pravilno sloen radi izbjegavanja osteenja na istom.
Poznato je da je cilj pomorskog transporta da se roba preveze do
njenog primaoca.To je lako ostvarivo ako se povede rauna o stabilnosti broda,
brzini ukrcavanja i iskrcavanja tereta, iskorisenosti skladinih kapaciteta.
Treba paziti i na to da jedan teret ne osteuje drugi zbog isputanja mirisa emu
doprinosi kvalitetno planiranje.Svaki brod prije ulaska u luku ukrcavanja dobija
pismeno obavjetenje o koliini i vrsti tereta predvidjenoj za ukrcavanje.To se
naziva preliminarni plan tereta.Podatka o tome kako i kojom brzinom treba krcati
i slagati teret.Deavaju se i odstupanja od plana pojavom novog tereta ili
zamjene jedne vrste tereta drugom.
Zapovjednik broda nakon ukrcavanja izradjuje zavrni (konani) plan
tereta.U planu treba da se vidi gdje se nalazi teret za svaku luku, naziv tereta i
broj komada.Primjerak plana alje se brodarskom preduzeu .Neophodno je da
agent u luci odredita dobije plan tereta prije dolaska broda da bi organizovao
rad na iskcavanju i predaji tereta .Stoga se plan tereta sastavlja u nekoliko
primjeraka.

12
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Plan tereta je veoma znaajan kad za predmet prevoza imamo naftu i

darivate.Tankovi na tankerima se nikad ne smiju puniti do vrha ( to je visina
praznog prostora) u tankovima ili ,,ullage referentna vrijednost za izraunavanje
volumena tenog tereta u kubnim metrima ili balerima (BBLS) 9 uz pomo
tvz.tablica kalibracije.10
Poto se vozarina za transport nafte naplauje po tonama mase, jer
zapremina sirove nafte varira usled temperaturnih razlika koje utiu na gustou
nafte.

4.Prostorije za smjetaj tereta na brodu i priprema

4.1.Brodska skladita i medjupalublje

Prilikom pripremanja broda za krcanje neophodno je voditi rauna da
roba bude ukrcana na propisan nain i u odredjene prostorije.Kao takve
poznajemo brodska skladita, prostor od dvodna 11 do jedne od paluba u visinu, a
u irinu sve do bokova broda.Kroz brodsko skladite najese prolaze cijevi za
gaenje poara, za pranje skladita i sl. pa pri ukrcavanju i iskrcavanju treba
voditi rauna o njima da se ne otete.
Medjupalubni prostor je dio unutranjosti broda koji se prostire izmedju
glavne i gornje palube.Unutranjost broda je bogata raznim sistemima
(protivpoarni, sistem telekomunikacija).Zato je efikasno rukovanje od velike
vanosti.

9
Barel je jedinica za zapreminu.
10
Ivo Buljan, Krcanje i slaganje tereta, Zagreb 1982., str.40
11
Ivo Buljan,op.cit.,str.42 Dvodno je dio broda koji gornjom stranom predstavlja dno skladinog prostora , a donjim
dijelom najniu tacku na brodu tj.dno.

13
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

4.2. Priprema prostora za teret

Brod zbog svoje konstrukcije i veliine zahtijeva da skladita budu
numerisana radi lakeg, breg i preciznijeg rukovanja teretom.Pored toga
skladita prije ukrcavanja poiljke moraju biti ista, suva, provjetrena kako ne bi
unitila novi teret, predvidjen za uskladitenje.
Odgovornost brodara je da se teret preveze u onom stanju
kakvom mu je predat.Zato po ukrcaju tereta zatvaraju se vrata i pokriva teret.
Obavezan je zatiti cijevi, pregledati i promijeniti ono sto je zastarjelo.Uzaludno je
pravilno slaganje tereta u skladita ako ono poprimi drugaiji miris, izgled ili
boju.Najveci ,,neprijatelj u brodskim skladitima jeste kondenzacija vodene pare
ili vlaga koja se odstranjuje ventilacionim sistemima ili pomou cerada i drugih
materijala koji onemoguavaju kontakt robe sa vlagom (vodom).

5.Odgovornost brodara i skladitara

5.1. Kod ukrcavanja i iskrcavanja tereta

Zapovjednik broda je odgovoran za pravilno rukovanje teretom
pri krcanju, slaganju, prevozu i iskrcavanju tereta.
Prilikom ukrcavanja oficir prve palube daje savjete slagau , krcatelju o pravilnom
slaganju tereta.Njegova dunost je da istovremeno zatiti brodski prostor kao i da
sauva teret u onom stanju kakvom mu je predat na prevoz.Zato su
posjedovanje alata, dobri savjeti uesnicima prevoza, pravilno rukovanje robom
od velike vanosti.U tome mu pomae dobro sainjen plan tereta.
Odgovornost u pomorskom transportu imaju i skladitari.Svaki od
njih je odredjen za jedno skladite.Imaju ulogu nadzornika nad slagaima koji su
duni da pravilno postave teret, da ga obloe i ekonomino iskoriste prostor.Bilo
koju promjenu ili tetu na brodu ili teretu skladitar je duan obavijestiti oficira
palube, a on e o svim nepravilnostima upoznati zapovjednika broda.

14
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

Lanac odgovornosti uesnika prevoza ne zavrava ukrcajem

robe vec traje sve do momenta zavretka plovidbe.To su radnje provjetravanja
ambalae, da li ima osteenja, mana ili kradje na teretu.Ve danas mozemo rei
da je broj ovakvih sluajeva znatno smanjen jer su tehnika i modernizacija
doprinjeli tome.Kao dokaz imamo integralni transport koji se definie kao
savremeni nain pakovanja i prevoza robe pomorskim, vazdunim i kopnenim
putevima.Tome doprinosi primjena paleta i kontejnera.Palete smanjuju koliinu
osteenja i gubitka robe.Jedina mana je to dovodi do gubitka korisnog
skladinog prostora od 10-15%.Sa druge strane poveava sigurnost transporta
to je i cilj zapovjednika broda.
Drugo sredstvo koje doprinosi modernom prevozu transporta jesu
kontejneri.Imaju sline prednosti kao i palete.Razliitih su veliina, a mogu biti
drveni, metalni i plastini.Loi su za rukovanje i prekrcavanje na drugo mjesto,
lako se pune i prazne, kradja je svedena na minimum.Nedostataka ima a
ogledaju se u tome sto su skupi, smanjuju korisni skladini prostor i zahtijeva
veliki broj radnika koji rukuju njime.

Slika broj 4.

15
Krcanje i slaganje tereta Marijana Savelji 77/08

5.2. Nad teretom kad brod plovi

Odgovornost brodara nad teretom ne prestaje tokom itavog
prevoza.Zato je tokom plovidbe nadzor neophodan.Svjedoci smo kako loe utiu
meteroloke promjene, razliite klimatske zone, vlanost vazduha na teret.
To su faktori van ljudske moi koje ovjek teko moe kontrolisati, ali moe ih
svesti na najmanju moguu mjeru.I to provjetravanjem, suzbijanjem vlage u
skladinim prostorima.Prirodnim provjetravanjem dovodimo zrak u brodsko
skladite.Postoje razmaci izmedju pregrada za dopunski provod zraka.Kod
vjetackog provjetravanja imamo kanale za dovod i odvod zraka.Za
obezbjedjenje oba sistema potrebna su velika finansijska ulaganja, ali je cilj koji
se njima postie vrijedan toga.

6.Zavrno razmatranje

Kao i u drugim djelatnostima i u pomorskom pravu

nedostatak jednog od instrumenata nee dovesti do ostvarenja planiranog
cilja.Zato kaemo da krcanje i slaganje tereta moraju biti u skladu sa tim planom.
To se postie strunim osobljem, nadzorom, kvalitetnim nainom rada,
odgovornou i ozbiljnou prema poslu, finansijskim sredstvima, a ostalo su
nepredvidljivi dogadjaji koje more i plovidba nose.
Sve ove radnje kontrolisane pravnim odredbama imaju za rezultat uspjenu
plovidbu, to je i cilj moreplovaca.Sve ostalo su opasnosti koje nosi nemilosrdno
more na koje pojedinac ne moe uticati.

16