Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku veim dijelom na podruju dananje vrijeme dok je vladao Bosnom bio veoma mlad. Za vri-
Bosne i Hercegovine, dijelom dananje Hrvatske i Crne jeme njegove vladavine Bosnom vodio se veliki rat izme-
Gore, postojala je drava Bosna koja je na vrhuncu svoje
dju ugarskog kralja Stjepana IV i bizantskog cara Manuela
moi bila jedna od najjaih balkanskih drava.[1] Vrhunac
I Komnena (1143-1180) oko prevlasti na Balkanu. Ban
njene moi bio je u doba kralja Tvrtka I Kotromania. Bori je bio na strani ugarskog kralja, te je sa svojom
Hrvatska historiarka Nada Klai smatra da je vojskom uestvovao u opsadi Branieva. Pri povratku u
Bosnu pretrpio je poraz od bizantske vojske.
srednjovjekovna bosanska drava konstituisana kra-
jem 8. vijeka, te je izgleda, meu svojim susjedama
najstarija.[2] Srednjovjekovna Bosna je izgubila
samostalnost, padom pod vlast Osmanlija 1463. godine.
1.1 Doba Kulina bana

Nakon bana Boria na vlast u Bosni dolazi uveni ban

Kulin (1180 - 1204). Ban Kulin na vlast dolazi i prije
1 Bosanska banovina 1180. kao bizantski vazal. Smru bizantskog cara Ma-
nuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i zapoinje
Glavni lanak: Bosanska banovina njegovo neovisno vladanje Bosnom.

Kroz vlastiti unutranji razvoj i s utjecajem razvijenijih i

naprednijih vanjskih drutvenih i politikih faktora (naj-
ee Bizanta) i Franaka, i u Bosni se poelo raspadati
staro rodovsko-plemensko drutvo i razvijati elementi ra-
nofeudalnog drutva. Do kraja 9. vijeka Bosna je posta-
la drava sa razvijenim feudalnim karakteristikama. Od
rodovsko-plemenskih starjeina nastaje bosanska vlastela
koja vodi mladu dravu. Prema ekonomskoj moi vlaste-
la se dijeli na: velmoe, vlastelu i vlastelie. Oni su uiva-
li feudalne posjede koji su dobijani za razliite vojne zas-
luge ispunjene vladajuem rodu koji je predstavljao vla-
darsku dinastiju i bio na elu hijerarhije bosanskog dru-
tva. Bosanski feudalni sistem zasniva se na plemenitoj
batini koja je uobiajena u zapadnoevropskim zemlja-
ma. Ona predstavlja trajnu svojinu sa vazalnim odnosi-
ma zasnovanim na sistemu vjerne slube i vjere gospod-
ske izmeu seniora kao gospodara i vazala kao podanika.
Brojniji dio stanovnitva tadanje Bosne inili su ovisni
ljudi u koje su spadali zemljoradnici (kmetovi). Vaan
drutveni sloj bili su Vlasi. Sve do 14. vijeka u Bosni
je ropstvo bilo veoma razvijeno. U razvijenom srednjem
vijeku vladar u Bosni je imao titulu bana (od avarske ri-
jei to znai bajan - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka
I Kotromania za kralja (1377), bosanski vladari e kra-
ljevsku titulu nositi sve do gubitka dravne samostalnosti,
tj. do pada Bosne u ruke Osmanlija 1463. Znaajnu ulo-
gu u politikom ivotu Bosne odigrale su susjedne zemlje,
a najvie Bizant i Ugarsko kraljevstvo. Te dvije sile su se
borile za prevlast na Balkanskom poluostrvu i imale zna-
ajan upliv na historiju srednjovjekovne Bosne. Iako se
ranije pominje institucija bana u Bosni, prvi po imenu Povelja Kulin bana, 1189. godine.
poznati bosanski ban bio je Ban Bori (1154- 1164). i-
vio je do kraja 12. vijeka, pa se moe zakljuiti da je u U daljem razvoju Bosna je vie bila vezana za Ugarsku,

1
2 1 BOSANSKA BANOVINA

uz ije prisustvo je izgraivala svoj samostalni izraz. Ban

velika, hrvatsko-dalmatinski ban Pavle Bribirski (ubi)
Kulin je vojno ojaao svoju dravu i proirio je na pros- se nazivao gospodarom Bosne. Prevlast je imao u za-
tore upa Soli i Usore, tako da je bosanska vlast bila us-padnim krajevima gdje su mu se priklonili lanovi roda
postavljena nad cijelim slivom rijeke Bosne. Vukosali (Hrvatinii). Pavle je gospodstvo nad Bosnom
Teritorijalno irenje Bosne izraz je dotadanjeg unu- dao svome sinu Mladenu I Bribirskom, a poslije njegove
tranjeg razvoja drave. To se manifestiralo privred- smrti to mjesto je zauzeo njegov brat Mladen II Bribirski
nim pokazateljima, a i meunarodnim respektovanjem. (ubi).
elei poslovnu saradnju sa susjedima, ban Kulin sa Dvovlae u Bosni izmeu bana Stjepana Kotromania i
Dubrovnikom sklapa trgovaki ugovor. Nastali doku- plemike porodice Bribirski (ubii) nastavljeno je kada
ment, Povelja Kulina bana od 29. augusta 1189. poka- 1314 Stjepana Kotromania nasljeuje njegov sin Stjepan
zuje vie segmenata izrasle bosanske drave. Krajem 12. II Kotromani. On iskoritava nemilost u koju su Bribirci
vijeka zapoele su optube da ban Kulin titi heretike. pali pred Ludovikom I Anuvinskim i staje na stranu pro-
To nije odgovaralo papi Inoentiju III koji je elio uni- tivnika Bribiraca. Slomom Mladena II Bribirskog 1322.
titi njene vjernike. On poziva ugarsko-hrvatskog kralja nestaje gospodstva Bribiraca u Bosni.
na kriarski pohod protiv nevjernika u Bosni. Uviajui
opasnost kakva prijeti Bosni, ban Kulin u prisustvu veli-
kog broja podanika i vjernika pred papinim izaslanikom 1.3 Vladavina Stjepana II Kotromania
Kazamarisom i na Bilinom polju kod Zenice 1203. Ku-
lin javno prihvata uenje crkve kakvo trai Rim. Time
je prevazien veliki sukob, ali vjerska situacija u Bos-
ni, s prisustvom drugaijeg vjerskog shvatanja, dobila je
novu dimenziju koja e obiljeiti njenu srednjovjekovnu
egzistenciju i prepoznatljiv odraz u onovremenom zapad-
noevropskom svijetu.
U 13. vijeku hereza e dobiti svoju organizacionu for-
mu i lik kao Crkva bosanska s hijerarhijom i shvatanjima
koja e uhvatiti jake korijene meu stanovnitvom. Pod
izlikom unitavanja hereze, a u namjeri da osvoji Bosnu,
Ugarska e poduzeti niz kriarskih pohoda protiv Bos-
ne. Ti sukobi su pojaali jedinstvo izmeu nove vjere i
vlastele, a kao krajnji rezultat bilo je protjerivanje orga-
nizacije bosanske katolike crkve (Bosanske biskupije) u
Ugarsku (u akovo). Crkva bosanska postala je jedina
heretika crkva koja je postala zemaljska crkva, bosan-
ska dravna vjera.
Poetkom 15. vijeka, pred opasnou od igmunda Luk-
semburkog, Bosanci su od Ladislava Napuljskog traili
da Bosna ima granice prema Ugarskoj iz doba bana Ku-
lina. Kulin ban je ostavio znaajnog traga u uzdizanju
Bosne meu najvanije subjekte na istonoj jadranskoj
obali. To je pameno kao vrijeme bosanske samostal-
nosti i jasne samobitnosti. Zato je i ne bez razloga doba
Smrt Stjepana II Kotromania, detalj krinje u crkvi Sv.imuna,
Kulina bana u historiji srednjovjekovne Bosne zabilje-
Zadar
eno narodnom poslovicom koja glasi za Kulina bana i
dobrijeh dana. Poslije sloma Bribirskih (ubia) Bosna ponovno jaa
i vremenom prerasta u najmoniju dravu na Balkanu.
Uskoro ban Stjepan II Kotromani pridodaje Bosni po-
1.2 Dvovlae druje Huma, te teritorij od Neretve do Cetine koja pos-
taje dio Bosne. Ban Stjepan II. Kotromani takoer pri-
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, ta- paja Bosni i veliki dio Dalmacije, i to od Dubrovnika do
ko da godine 1230. spominje se ime Mateja Ninosla- Splita, a Bosni pripaja i Donje krajeve, Usoru i Soli. Ban
va. On je nakon niza ratova Bosni prikljuio Livno, upu Stjepan II Kotromani uspostavlja veoma dobre odnose
Neretvu, te Ustiprau. sa stranim silama, prvenstveno s Ugarskom, te pomae
Ninoslava je nasljedio ban Stjepan I (1290) iz dinastije sa bosanskim vojnim trupama ugarskom kralju u guenju
Kotromanii. Pred pritiskom Bribirskih (ubia) novi pobuna ugarskog plemstva. Ban Stjepan II Kotromani
bosanski ban imao je vlast u istonim krajevima zemlje sklapa zatim trgovaki ugovor s Dubrovnikom 1334. go-
uz rijeku Drinu. Mada nije zauzeo itavu Bosnu hrvatski dine, a 1335. godine i sa Venecijom. U svojoj Povelji
1.4 Mladi ban Tvrtko I. Kotromani 3

Dubrovanima 1332. godine on pie: 1.4 Mladi ban Tvrtko I. Kotromani

Ako ima Dubrovanin koju pravdu na Bonja-

ninu, da ga pozove pred gospodina bana...

Ovo je vrlo znaajan dokument, jer govori da u Bosni

ive Bonjani, Bosanci kao stanovnici srednjovjekovne
bosanske drave. To se oituje na svim zvaninim do-
kumentima bosanske drave, te na mnogim nezvaninim,
kao to su glose na krstjanskim vjerskim knjigama i natpi-
sima na stecima, gdje i stanovnici srednjovjekovne Bos-
ne sebe nazivaju Bonjanima, odnosno Bosancima. Povelja kralja Tvrtka I. izdata 1381. u Motrima blizu Visokog
Ban Stjepan II Kotromani podrava Crkvu bosansku, i-
ja hijerarhija vrsto stoji uz bosanske vladare i velmoe, Svoj najvei uspon Bosna e doivjeti upravo za vrijeme
to ga dovodi u sukob s Papom, te da bi ga odobrovo- svoga zadnjeg bana i prvog kralja Tvrtka I Kotromania
ljio pristaje 1340. da d veoma veliku slobodu djelova- (1353 - 1391). Godine 1353. ban Stjepan II Kotroma-
nja franjevcima u Bosni, te i on sam slubeno prelazi na ni je umro, a sahranjen je u franjevakom samostanu u
katolianstvo u aprilu 1347. godine, kada alje pismo pa- Visokom. Iza njega ostala je stabilna bosanska drava,
pi, u kome zahtijeva od njega da povea broj obuenih nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snana. Iza
katolikih sveenika u Bosni, koji bi prema zahtjevima njega ostala je i uznapredovala mo njegovih vazala koji
trebali znati bosanski jezik. poinju da uestvuju u politici centralne vlasti kao vrlo
Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevaki vikari- znaajna politika snaga. Poslije Stjepana II na bansku
jat sa sjeditem u Milama, koji se iri i ukljuuje mnogo stolicu sjeo je Tvrtko I Kotromani, sin Stjepanovog bra-
veu teritoriju od bosanske drave, pruajui se sve do ta Vladislava, koji u tome trenutku imao samo 15 godina,
Rumunije, tako da ve 1385. ima 35 samostana, od ko- pa mu je u dravnim poslovima pomagala njegova majka,
jih su samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevaki Jelena ubi. On u poetku ima velike probleme unutar
samostani u Visokom, Lavi, Kraljevoj Sutjesci i Olovu. zemlje, a to iskoritava Ugarska.
Do 1463. godine, jo se 12 franjevakih samostana gra- Godine 1363. izbija sukob izmeu Tvrtka i Ludovika I
di irom Bosne, uglavnom u jakim centrima privrednog Anuvinskog, u kojem Bosna izlazi kao pobjednik. Mladi
razvoja srednjovjekovne bosanske drave. ban se iskalio u sukobu sa Ugarskom, dobio povjerenje i
Godine 1350. Srpsko carstvo napada Bosnu. Cilj nje- presti meu bosanskim magnatima. To mu je omoguilo
ne vojske, na elu sa carom Duanom bilo je podruje nove teritorijalnopolitike promjene u Bosni.
Huma. Meutim, bosanska vojska na elu sa Stjepanom
II Kotromaniem mudrom taktikom uspijeva da, na kon-
cu u potpunosti, protjera srpsku vojsku iz bosanske zem- 2 Bosansko kraljevstvo
lje.
Vladavine bana Stjepana II Kotromania, obiljeena je Glavni lanak: Bosansko kraljevstvo
jakim privrednim razvojem zasnovanim na rudarstvu i
trgovini, naroito u izvozu traenih domaih sirovina Nakon to je stabilizovao vlast u zemlji, Tvrtko iri Bos-
srebra, bakra i olova. Poinje da se kuje bosanski dinar nu na njenim jugoistonim granicama. U savezu sa srp-
- Denarius, gro. Razvijaju se nova gradska naselja, skim oblasnim gospodarom knezom Lazarom Hrebelja-
karavanske stanice i putne komunikacije. Sve je vie noviem slama srpskog oblasnog gospodara Nikolu Alto-
stranaca koji u Bosni nalaze svoj ekonomski interes. To manovia i pripaja njegovu zemlju Bosni 1373. Bosna se
jaa i domau privrednu osnovu. Putem karavanske trgo- proiruje na dijelove gornjeg Podrinja i Polimlje. Poet-
vine, koju obavljaju ponosnici na elu sa kramarima vri kom 1377. Tvrtko proiruje Bosnu na Trebinje, te upe
se razmjena bosanskih proizvoda sa primorskim grado- Konavli i Draevica. Time je Bosna izila na jadransku
vima. Nastaju brojna trgovaka drutva koja djeluju na obalu i juno od Dubrovnika na podruju Boke Kotorske.
irim prostorima. To doprinosi da se razvijaju carine u
srednjovjekovnoj Bosni.
Udajom kerke Elizabete 1353. za ugarskog kralja 2.1 Krunisanje Tvrtka za kralja
Ludovika I Anuvinskog, tada jednog od najutjecajnijih
evropskih vladara, Stjepan II je podigao ugled Bosne i Uznapredovali privredni razvoj, jaanje vojne snage zem-
vladarske loze dinastije Kotromania koaja se pribliila lje, teritorijalna proirivanja i ope stanje u irim okvi-
najviim nivoima onovremene evropske politike. rima omoguili su bosanskom vladaru novu ideoloku i
4 2 BOSANSKO KRALJEVSTVO
Grb dinastije Kotromani i kralja Tvrtka
politoloku postavku vlasti. Tvrtko je odluio da progla-
si Bosnu kraljevinom. Tvrtko se krunie kraljem Bosne
1377. u mjestu Mile kod Visokog (dananji Arnautovi-
i). Tu je bilo krunidbeno mjesto i kasnijih bosanskih
kraljeva. [3] Prema povelji od 10. aprila 1378. godine
krunisanjem za kralja Srbljem, Bosne, Pomoriju i Zapad-
nim stranam bosanski vladari stjeu Svetodmitarski do-
hodak u iznosu od 2000 perpera. [4] Uz raniji Stonski
dohodak to su najvaniji tributi koje Dubrovani plaaju
bosanskim vladarima. Kasnija osvajanja koja Tvrtko po-
duzima na podruju Dalmacije i Hrvatske omoguavaju
mu da se nazove i kraljem Hrvatske i Dalmacije.
U namjeri da vodi samostalnu ekonomsku politiku na
istonoj jadranskoj obali kralj Tvrtko I osniva trgova-
ku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske pod nazivom
Novi, (dananji Herceg Novi). To je izazvalo ljutnju
Dubrovana, jer su time dobili konkurenciju u trgovini,
te se koriste injenicom da Bosna trgovaki uveliko ovi-
si u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju nagovoriti
kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt
luke u Novom. Za uzvrat Tvrtko je stekao trg Drijeva i
Kotor 1385.
Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bi-
la najmodernija vojska na cijelom Balkanu. Bosna je bila
prva drava na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatre-
no oruje, to je tada predstavljalo revolucionarni korak
na polju tadanje vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog
oruja na Balkanu je izvrila upravo bosanska vojska i
to 13. august 1378. godine prilikom napada venecijan-
ske ote na grad Kotor. Bosanska vojska je tom prili-
kom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspjeno odbrani-
la grad. Po smrti ugarskog kralja 1382. godine izbijaju
nemiri na podrujima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko
koristi tu priliku i alje bosansku vojsku u taj dio Dal-
macije. Time preuzima potpunu kontrolu nad cijelom
Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni Split,
Trogir, ibenik, te ostrva Bra, Korulu i Hvar. Izuzetak
ostaje Zadar, koji se nalazio pod vlau Venecije, ime
Bosna postaje daleko najmonija drava na Balkanu.
U zadnjem desetljeu svoje vladavine, kralj Tvrtko je su-
oen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386.
godine, pa u ljeto 1388. kod Bilee, kada Bonjani na
elu s vojvodom Vlatkom Vukoviem pobjeuju Osma-
nlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod za-
povjednitvom vojvode Vlatka Vukovia, uestvuje u ve-
oma snanoj vojnoj koaliciji, sainjenoj, pored Bonja-
na i od predvodnika koalicije Srba, te Ugara, Hrvata,
Albanaca i Grka, koja se na Kosovu polju 1389. suprot-
stavlja Osmanskom carstvu. Tvrtko se hvali da je kran-
ska koalicija pobijedila, no Osmanlije svoje prodore jo
vie poveavaju, a postaju i prvi bosanski susjedi na jugo-
istonim granicama Bosne preko vazalnih posjeda Vuka
Brankovia.
2.2 Tvrtkovi nasljednici
Poslije Tvrtkove smrti 1391. nastupa poprilino nes-
tabilna politika klima na bosanskim granicama, izme-
u Ugarske i Osmanlija. Novi bosanski kralj posta-
je Tvrtkov roak Stjepan Dabia koji gubi teritorije u
Dalmaciji i Hrvatskoj, ali uspijeva da ouva dravu sta-
bilnom. Humska vlasteoska porodica Sankovii, upan
Beljak i vojvoda Radi Sankovi, pokuavaju prodati u-
pu Konavli Dubrovanima, ali ih kralj i bosanski sabor
kanjavaju oduzimanjem posjeda. To pokazuje izuzetnu
unutranju stabilnost u zemlji. Najvea opasnost za Bos-
nu ipak dolazi od ugarskog kralja igmunda Luksembu-
urkog, mua ugarske vladarice Marije koja je bila unuka
bana Stjepana II preko svoje majke. igmund je u svojoj
junoj politici zacrtao bosansku krunu. Krupno plemstvo
se koncentrisalo u odbrani bosanske krune. Prema ugo-
voru iz 1394. kruna je trebala pripasti igmundu pos-
lije Dabiine smrti, no Bosanci za novog vladara dovo-
de kraljicu, Dabiinu udovicu Jelenu Grubu. Time prave
interregnum koji im omoguava da dobiju na vremenu
i pojaaju svoje pozicije prema ugarskom vladaru. Uz
pomo najodanije vlastele iz rodova Kosae, Pavlovii i
Hrvatinii interegnum se zavrava 1398, kada na prijes-
tolje dolazi Stjepan Ostoja, vanbrani sin Tvrtka I. To je
doba jakog utjecaja bosanskog sabora (bosanskog stanak)
na bosanskog vladara. Istaknutu ulogu imali su Hrvoje
Vuki Hrvatini, Sandalj Hrani Kosaa, Pavle Radino-
vi i tepija Batalo.
Kralj Ostoja je prodao primorje Dubrovanima krajem
1399. Zbog neuspjenog rata sa Dubrovnikom 1403-
1404 kralj Ostoja je zbaen sa prijestolja 1404, a novim
kraljem je imenovan Tvrtko II, drugi vanbrani sina kra-
lja Tvrtka I Kotromania. Zbog spora oko sela Lisac mir
sa Dubrovnikom je postignut tek 1405.
Ova smjena na bosanskom prijestolju izaziva reakciju
ugarskog kralja igmunda koji pomae prougarski ori-
jentisanom bivem kralju Stjepanu Ostoji. igmund je
2.4 Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni 5

uspio da djeluje i na Tvrtka II, ali nastao je novi preokret 2.4 Kultura i umjetnost u srednjovjekov-
u kojem je na vlast opet doao Stjepan Ostoja 1409. noj Bosni

Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetniki izraz ra-

zvija u irokom spektru raznovrsnih strujanja koja su za-
hvatala istonu jadransku obalu kroz njen milenijski pe-
riod. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u
2.3 Bosna izmeu Ugarske i Osmanlija
polazitu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz ne-
posredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo areni-
lo izrazito uslonjava prisustvo jake franake, bizantske,
ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjo-
vjekovne bosanske drave i drutva ima znaajan upliv i
utjecaj na bosanskom podruju.
U svom tom arolikom susretu i primjeni razliitih kul-
turnih i umjetnikih utjecaja, u Bosni se razvija i doma-
a, bosanska kulturna batina koja pored primjene viso-
korazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti
svoga vlastitog kulturnog izraaja i stila. Prepoznatljivo,
proizvodi bosanskog stila, raeni na bosanski nain svoju
primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekov-
ne drave u Veneciji i drugim evropski dravama.
Razvoj pismenosti u Bosni, gdje se primjenjivao bosanski
jezik, grki, latinski i italijanski jezik, te glagoljica i
irilica (bosanica), pored onovremene uobiajene pre-
pisivake djelatnosti, apokrifnih tekstova kojima se is-
kazivala kritika kranstva i drugaije vienje svijeta,
ponudio je i proizvode domae bosanske knjievnosti.
Humaka ploa pokazuje odsjaj ranosrednjovjekovne pi-
Podruje srednjovjekovne Bosne poetkom 15. vijeka
smensoti, a izvanredni primjerci poput Hvalovog zborni-
ka pokazuju interes bosanske feudalne sredine za izuzet-
nim umjetnikim i estetskim vrijednostima onoga vreme-
Mada se od 1386. prati osmansko prisustvo u srednjovje- na. Viteki turnir u Budimu 1412., pripadnitvo bosanske
kovnoj Bosni, te u brojnim drugim upadima koji su bili vlastele uvenom Zmajevom redu kao i razvoj muzike
razliitog intenziteta i znaaja, tek su dogaaji iz sredine kulture, pokazuje praenje najvanijih tokova ritersko-
druge decenije 15. vijeka oznaili njihov aktivniji po- dvorjanske kulture u Evropi.
litiki angaman. Radi svojih interesa Osmanlijsko car-
Razvoj bosanske heraldike stvorio je izvanredne primjer-
stvo podrava bosansko plemstvo i predvoeno Tvrtkom
II. Politike opcije razrjeenje imaju u 1415. godini u ke grbova i peata, kojima su se okruivali bosanski vla-
dari i vlastela. To najvjernije pokazuju peati bosanskih
Lavanskoj bitki. Osmanlije su time postali uz Ugarsku
najvaniji faktor u daljoj politikoj historiji bosanske dr- vladara i slika Hrvoja Vukia Hrvatinia.
ave. Nalazei se izmeu ove dvije sile bosanski vlada- Arhitektura srednjovjekovne Bosne izraza nalazi u od-
ri su uspjeno odolijevali razliitim pritiscima. Uprkos brambenim tvravama, dvorovima vladara (poput ve-
osmanskom uspjehu politika opcija Tvrtka II. ipak nije lianstvenog Bobovca, Blagaja i Jajca) i velmoa kao
prola 1415. Svu teinu sukoba primio je knez Pavle Ra- ljetnim i zimskim rezidencijama (poput Kuknja i
dinovi, koji je podravao Tvrtka II. On je ubijen a Tvrt- Samobora), ali i u uobiajanoj stambenoj kulturi svakod-
ko II e na ansu ekati jo neko vrijeme. Poslije smrti nevnice proete sve veom upotrebom kamena kao gra-
Stjepana Ostoje vladarem je postao njegov sin Stjepan evinskog materijala koji znai uznapredovali status sre-
Ostoji. dine. Kao i u drugim evropskim sredinama preovladava-
Konano 1420. godine kralj Tvrtko II. ponovo je preuzeo ju romanika i gotika.
bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko Najvaniji statusni simbol kulturnog i umjetnikog izraza
II. postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku po- srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u stecima, nosi-
mo protiv pobune bosanskih plemia i Radivoja Ostoji- ocima jo uvijek ivog, zanimljivog i zagonetnog izraza
a, sina biveg kralja Ostoje, koji uz osmanlijsku pomo u ivotu kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ogro-
ovladavaju veim dijelom Bosne u periodu od 1433. do man broj nekropola sa ouvanih preko 50.000 steaka,
1435. Tvrtko ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njego- sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima,
vu vladavinu karakterizira dalji razvoj privrede i gradova epigrafskim porukama, te svojim umjetnicima i danas
te jaanje utjecaja franjevaca u Bosni. svjedoi o tom neprolaznom vremenu (Radimlja, Boljuni
6 3 TAKOER POGLEDAJTE

i druge). 2.7 Pad srednjovjekovne bosanske drave

2.5 Doba Stjepana Tomaa

Godine 1443. bosansko plemstvo na saboru rusaga bo-
sanskog postavlja na vlast kralja Stjepana Tomaa. Naj-
moniji bosanski plemi na teritoriji jugoistone Bosne,
Stjepan Vuki Kosaa, odbija u poetku priznati Stjepa-
na Tomaa za novog kralja Bosne, to je rezultiralo suko-
bom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okonava
1446. branom vezom bosanskog vladara s Katarinom
Kosaom, kerkom monoga vojvode. Stjepan Vuki
Kosaa ipak nastavlja vrlo jak utjecaj na svome posje-
du to potvruje injenica da 1448. uzima titulu her-
cega i po kojoj e ovaj dio Bosne kasnije biti i prozvan
Hercegovina.
Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaa da 1450. za-
trai vanjsku pomo, te se obraa papi po tome pitanju, Kraljevska utvrda Bobovac
koristei injenicu da je papa pokazivao veoma veliko za-
Za novoga kralja Bosne 1461. izabran je Stjepan Toma-
nimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franje-
evi, sin kralja Stjepana Tomaa. On se suoava s jakom
vaca, koji u to vrijeme, na elu s Vikarom od Bosne po
prijetnjom od osmanskih osvajaa i njihovim pretenzi-
imenu Jakob Markijski, nastoje uspostaviti katoliku do-
jama prema Bosni. Uzaludno upuuje apel za pomo u
minaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Toma 1445.
odbrani od Osmanlijskog carstva. Ugarski kralj obeava
preao na katolianstvo, to je papa elio u potpunosti is-
pomo Bosni 1462, poslije ega kralj Stjepan Tomaevi
koristiti. Takoer, papa je bio opsjednut i pitanjem Crk-
odbija platiti danak Osmanlijskom carstvu. Time ugro-
ve bosanske, optuujui je, po ko zna koji put, za herezu,
ava poziciju mira u Bosni. Zahvaljujui jakom uporitu
tako da 1459. godine kralj Toma pristaje na papin zah-
tjev da zapone progoniti heretike u Bosni. u upi Vrhbosni, Bosanskom krajitu, Osmanlije su mo-
gle vrlo brzo izvesti intervenciju u Bosni. Godinu dana
poslije, 1463, velika osmanska vojska, pod komandom
2.6 Protjerivanje krstjana i Osmanlijsko Mehmeda II pokorava Bosnu.
nadiranje U snanom osmanskom naletu bosanska kraljevska
rezidencija Bobovac pala je 20.juna 1463. Kralj Stje-
Kralj Toma saziva starjeine Crkve bosanske i nudi im pan Tomaevi bjei na zapad u tvravu Klju. Opkoljen
veoma skuen izbor: ili da prihvate katolianstvo ili e osmanskim snagama odluuje da se preda, nakon ega je
biti protjerani iz Bosne. Prema papinim kasnijim zapisi- odveden u Jajce i pogubljen pred sultanom Mehmedom II
ma, njih oko 2000 pristaje da pree na katolianstvo, a Osvajaem. Time je prestala da postoji srednjovjekovna
od ostalih, koji ne prihvatie, oko etrdeset hiljada njih se bosanska drava. [5]
sklanja na prostoru june Bosne, na prostoru Huma i na-
laze zatitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukia
Kosae, koji je i sam bio krstjanske vjere, o emu pos-
toji i detaljan opis koji je zabiljeio, tadanji papa, Pije
3 Takoer pogledajte
II. koji kasnije, u svojim Komentarima (Commentarii),
pie: Srednji vijek

Bertrandon de la Broquire
"Kralj Bosne, da opere ljagu to je Osmanlija-
ma predano Smederevo i da dadne dokaz svoje Bosna (ime)
kranske vjere, ili, kako mnogi dre, potaknut
pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bo- Carina u Deevicama
sanske krsthjane), kojih je bilo premnogo u nje-
govu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, os- Konstantin Mihailovi
tavivi svoju imovinu, ako nee primiti Kristovo
Kraljevski dvor u Deevicama
krtenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko
etrdeset hiljada ili malo vie, koji su se tvrdo- Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne
glavo drali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vuk-
iu Kosai), vojvodi bosanskome, svome drugu Povelja kralja Stjepana Dabie vojvodi Hrvoju Vuk-
u nevjeri iu Hrvatiniu iz 1392. godine
 7

Povelja kralja Stjepana Tomaa sinovima Ivanca Jur- ,

inia iz 1459 ( ).

Italijani u srednjovjekovnoj Bosni , ().
, ,
Vlaki katun ,
,
irilina graa ,
) 107,
1959. 1986, 49-52
4 Reference
[1] Malcolm 2011, str. 62. 5 Izvori i literatura
[2] Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna
Ljubomir Stojanovi,
[3] Dubravko Lovrenovi, Proglaenje Bosne kraljevstvom , I/1, ,
1377. (Pokuaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sara- ,
jevo 1999, 227-287; Isti, Na klizitu povijesti (sveta kru- , ,
na ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis,
19, -
Zagreb-Sarajevo, 2006, 614-723.
1929.
[4] ...
... (10. april ,
1378. godine), , ,
, I/1, , )
, 107,
, , 1959. 1986.
19, - 1929, 76-77.
Vjekoslav Klai, Povijest Bosne (fototip izdanja iz
[5] Najvjerniji opis pada Bosne daje savremenik dogaa-
1882. godine), Sarajevo 1990.
ja Konstantin Mihailovi u svome djelu Janiarove us-
pomene ili Turska hronika u 34 poglavlju svoga djela
Vladimir orovi, Historija Bosne, Beograd 1940.
pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. Izmeu os-
talog navodi:
Marko Perojevi, Povijest Bosne i Hercegovine od
:
, . najstarijih vremena do godine 1463., Knjiga prva,
: 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1942, 1991,
, 1998.

, Sima irkovi, Istorija srednjovekovne bosanske dr-
, ( ) ave, Beograd 1964.
,
; Pavao Aneli, Nada Mileti, Kulturna istorija Bos-
, ne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih
. zemalja pod tursku vlast, Drugo preraeno i dopu-
( ) njeno izdanje, Sarajevo 1984.
,
. , Anto Babi, Desanka Kovaevi-Koji, Sima irko-
, vi, Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, Drutvo
i privreda srednjovjekovne bosanske drave, ANU
,
BiH, Sarajevo 1987.
.
,
Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna. Politiki

. , poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe
. (1377.g.), Zagreb 1989; 1994.
( ) ,
, Pejo okovi, Crkva bosanska u XV stoljeu, Sara-
jevo 2005.
. ,
, ( ) Dubravko Lovrenovi, Proglaenje Bosne kraljevs-
, tvom 1377. (Pokuaj revalorizacije), Forum Bosnae
. 3-4, Sarajevo 1999, 227-287.
8 6 VANJSKI LINKOVI

Dubravko Lovrenovi, Na klizitu povijesti (sveta

kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463,
Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.

Pavo ivkovi, Bibliograja objavljenih izvora i li-

terature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982.

Esad Kurtovi, Bibliograja objavljenih izvora i li-

terature o historiji srednjovjekovne Bosne 1978-
2000, Sarajevo 2007.
Malcolm, Noel (2011). Bosna - kratka povijest. Sa-
rajevo. ISBN 978-9958-30-111-7.

6 Vanjski linkovi
Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena
do 1463., Napredak, 1998.

Mihailo Dini: Dravni sabor srednjevekovne Bosne

Sima irkovi: Istorija srednjovekovne bosanske
drave
Nada Klai: Srednjovjekovna Bosna

Dubravko Lovrenovi: Na klizitu povijesti

Esad Kurtovi: Veliki vojvoda bosanski Sandalj
Hrani Kosaa
 9

7 Text and image sources, contributors, and licenses

7.1 Text
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_srednjem_vijeku?oldid=
2780021 Saradnici: Mir Harven, Emir Kotromani, Kal-El~bswiki, Nidurhaf, Palapa, Mhare, Demicx, Zumbulka, Emx, Kahriman, Sig-
mund, Mladilozof, EmxBot, Smooth O, Micki, C3r4, Hasan, Amsal, Eastonwest, WizardOfOz, Srbijaprevoz, BodhisattvaBot, Car-
sracBot, Luckas-bot, CERabot, KWiki, Silverije, Edinwiki, Nj.K.V., BosnianWikiS, EdinBot, Addbot, , Mutimir,
Golden Bosnian Lily, Rtava, Munjabot~usurped, Munja i Anoniman: 17

7.2 Images
Datoteka:Bobovac.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/14/Bobovac.jpg Licenca: Public domain Doprinijeli:
From en.wiki Originalni umjetnik: Randy Puljek-Shank
Datoteka:Bosnia_around_1412.png Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/90/Bosnia_around_1412.png Licenca:
Public domain Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: PANONIAN
Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d4/Coat_of_
arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Licenca: CC-BY-SA-3.0 Doprinijeli: This was drawn by Vernes Seferovic Originalni umjetnik:
Modied by historicair 17:01, 10 December 2006 (UTC)
Datoteka:Commons-logo.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licenca: Public doma-
in Doprinijeli: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to be
slightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version,
created by Reidab.
Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_
Herzegovina.svg Licenca: Public domain Doprinijeli: Vlastito djelo Originalni umjetnik: Kseferovic
Datoteka:Poveljakulinbana.png Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Poveljakulinbana.png Licenca: Public
domain Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?
Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/PoveljatvrtkaI.gif Licenca: CC-BY-SA-3.0
Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?
Datoteka:Raka.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/d/d4/Raka.jpg Licenca: ? Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?
Datoteka:Tvrtko.png Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f6/Tvrtko.png Licenca: Public domain Doprinijeli: ?
Originalni umjetnik: ?

7.3 Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0