Energija vjetra

Energija vjetra kinetika energija, ovisi o kvadratu brzine.

Snaga vjetroelektrane proporcionalna povrini lopatica i treoj potenciji brzine vjetra:
(P ~ k*S*v3)
Prethodno vrijedi za brzine vjetra vee minimalne radne brzine (npr. 4 m/s), a manje od
brzine vjetra pri kojoj se dostie nazivna snaga turbine/generatora (npr. 12 m/s)
Za vee brzine vjetra, snaga se odrava priblino konstantna (postoje razliiti naini
regulacije), sve do maksimalne brzine vjetra (npr. 22 m/s) pri kojoj se vjetroelektrana
iskljuuje
elektrina
snaga, kW

700
k konstanta, ovisna o konstrukciji
vjetroelektrane (lopatica) 600

S povrina lopatica 500

v brzina vjetra
400

300

200

100

0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
OPA ENERGETIKA
brzina vjetra na visini osi rotora vjetrogeneratora, m /s 1

Pretvorba kinetike energije vjetra u mehaniku energiju: zrane turbine (vjetroturbine)

- s horizontalnom osovinom (dvije ili tri lopatice)
- s vertikalnom osovinom

OPA ENERGETIKA 2

1
 OPA ENERGETIKA 3

Instalirana snaga vjetroelektrana u Evropi

Prosjena stopa rasta instalirane
snage VE u svijetu (1993-2003):
31%
Godinja vrijednost industrije
vjetroenergetike: cca. 7x109 EUR
Dominantnu poziciju u
proizvodnji vjetroelektrana imaju
Njemaka, Danska i panjolska
(vie od 85%)
Krajem 2004. godine instalirana
snaga vjetroelektrana:
47 GW u svijetu
34 GW u EU (podmiruje oko 2%
ukupnih potreba za el.en.)
(usporedba: ukupno Hrvatska ima
3.7 GW snage u svim
elektranama)
Procjenjuje se da e 30-35%
investicija u nove elektrane u
slijedeih 10-15 godina odlaziti u
vjetroelektrane

OPA ENERGETIKA 4

2
U pretvorbi kinetike energije vjetra u mehaniku 55-65%
energiju stvarno se iskoritava samo razlika brzine
vjetra na ulazu i izlazu iz rotorskog podruja
vjetroturbine.
Teoretski maksimum je 59%, a praktino se kree
od 35% do 45%. 100%

Na osovinu vjetroturbine je vezan generator:

- indirektno preko prijenosnika
- direktno
Generator moe biti:
- asinhroni (ee): jeftiniji
- sinhroni: skuplji ali bolji s obzirom na
pogonske karakteristike

OPA ENERGETIKA 5

Varijante s asinhronim generatorom: Varijante sa sinhronim generatorom:

OPA ENERGETIKA 6

3
 Djelovi vjetroelektrane (primjer sa sinhronim generatorom):
1 G la v n i n o s a c
9 10 12 13 14 2 P o g o n z a k r e t a n j a g o n d o le
3 O s o v in s k i r u k a v a c
4 G e n e ra to r
5 R o to r
6 A d a p t e r lo p a t i c e
7 P o g o n z a k r e t a n j a lo p a t i c e
8 L o p a tic a
1 9 O p la ta g o n d o le
10 Top box
2 11 H ub box
3 12 M je r n a s t a n ic a z a v j e t a r
4 13 D iz a l i c a
14 V e n t il a t o r
15 15 T o ra n j
11 5 6 7 8

OPA ENERGETIKA 7

Prikljuak vjetroelektrane na elektrinu mreu:

SN
MREA
Vjetroelektrane se grade u rasponu snaga od
nekoliko kW do nekoliko MW

Mogu se smjestiti na: Prekida za odvajanje i

obraunsko
- kopnu mjerno mjesto

- moru (tzv. off-shore) kWh

SN VOD
kvarh
Vjetroelektrane se mogu instalirati:
- nezavisno od elektrine mree, redovito u SN
kombinaciji s nekim drugim izvorom
elektrine energije (npr. dizel generator) ili sa
akumulatorskim baterijama
0,4 kV
- u veem broju kao vjetropark, meusobno
elektriki povezane, te preko transformatora spojene Glavni
na elektrinu mreu Generatorski
prekida
prekida
kompenzacije Troila

Vjetrogenerator Kompenzacija
AG

VJETROELEKTRANA

OPA ENERGETIKA 8

4
 Openita shema vjetroelektrane prikljuene na elektrinu mreu:

Obini asinhroni
DA Double-fed asinhroni
Regulacija NE Sinhroni
stall
pitch
OPA ENERGETIKA 9

Prikljuak vjetroparka na elektrinu mreu:

Vjetroelektrana
Kabel 10 kV

Prekidac/ Dalekovod
VG VG VG VG rastavljac 110 kV
Transformator
110/10 kV

VG VG VG VG

.
. .
. . kWh
. kVArh
.
.

VG VG VG VG
Trafostanica
110/10 kV

Mjerenje
energije

Generator (690 V) Blok trafo 0,69/10 kV Mrea 110 kV

Mjenjacka
kutija ~

OPA ENERGETIKA 10

5
Male vjetroelektrane (do nekoliko desetaka kW)
mogu se koristiti za kunu upotrebu, u
slijedeim varijantama:
- kao dodatni izvor, uz primarno napajanje iz
elektrine mree ili kunog agregata
- kao autonomni izvor, sa sustavom rezervnog
napajanja iz baterija koje se pune iz vika
proizvodnje vjetroelektrane
Koristi se iskljuivo asinhroni generator.

OPA ENERGETIKA 11

Zrana
turbina+generator
(400 W-100 kW)

Stup
(15-50 m)

Prekida Brojilo

Razvodna ploa

Inverter

OPA ENERGETIKA 12

6
 Razvoj tehnologije vjetroelektrana
Dobre strane:
- nema trokova za gorivo
- visoka pouzdanost rada postrojenja
- nema zagaivanja okoline

Loe strane:
- jo uvjek visoki trokovi izgradnje
- promjenjivost (nestalnost) brzine, a time i
nepouzdanost proizvodnje ne moe se
garantirati snaga
- niski godinji faktor angairanja (oko 0,2%)

Wgod
f .a. =
Pmax 8760
Wgod godinja proizvodnja
Pmax maksimalna snaga

OPA ENERGETIKA 13

Energija suneva zraenja

Solarna konstanta: ukupna energija suneva zraenja na vanjski rub atmosfere, prosjeno 1,37
kW/m2
Pod optimalnim uvjetima, na povrini Zemlje se moe dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrijednost
ovisi o lokaciji, godinjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd.
U Hrvatskoj, prosjena vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu je 3-4,5 kWh/m2
Najea primjena: pretvorba suneve energije u toplinsku energiju (tzv. niskotemperaturno
podruje), za pripremu tople vode i eventualno grijanje

Problemi:
- mala gustoa energetskog toka
- velika oscilacija intenziteta zraenja
- veliki investicijski trokovi neekonomino u
usporedbi s klasinim izvorima energije (trenutno)

Malo povijesti: tiskara na sunev pogon (1878.g.)

A solarni kolektor
B parni stroj
C - kotao

OPA ENERGETIKA 14

7
 Vrste solarnih energetskih sustava:

1. Niskotemperaturni aktivni solarni sustavi

- kolektori i toplinske crpke, toplisko podruje 20-200oC
- priprema tople/vrue vode i pare
- stupanj korisnosti: 25-50%
- visoki stupanj tehnike zrelosti, a uglavnom i komercijalne
2. Pasivni solarni sustavi
- prirodno grijanje prostora, npr. staklenici

3. Solarne termoelektrane-toplane
- tehnoloki kompletno rjeeno, ali daleko od komercijalne primjene
- efikasnost: 15-30%

4. Fotonaponski sustavi
- realiziraju se preko fotonaponskih pretvornika koji pretvaraju sunevo zraenje u
elektrinu energiju (direktna pretvorba)
- modularna izvedba, iroki dijapazon primjene, nizak stupanj efikasnosti (do 10% za
jeftine izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe )
- jo uvijek ekonomski nerentabilni
- mogu se koristiti kao autonomni izvori el. energije (iako rijetko), u kombinaciji s nekim
drugim izvorom energije ili prikljueni na elektrinu mreu

OPA ENERGETIKA 15

Solarni kolektor

3. Aluminijsko kuite elektrostatski plastificirano

7. Direktno ubrizgana poliuretanska izolacija
8. Aluminijska ploa 0.3 mm
9. Sigurnosno kaljeno staklo 4 mm
10. Bakrene cijevi
11. Sabirna bakrena cijev
12. Mineralna vuna s aluminijskom folijom
13. Aluminijski absorber premazan specijalnim premazom

OPA ENERGETIKA 16

8
Solarno grijanje i priprema tople vode (uz dogrijavanje)

OPA ENERGETIKA 17

Solarna elektrana

OPA ENERGETIKA 18

9
 Fotonaponske (solarne) elije

A) Staklo
B) Antirefleksijski sloj
C) Gornji kontakt
D) N-tip Si
E) P-tip Si
F) Donji kontakt

Cijena solarnih panela

(USA, jedinice 50W)
~6000$/kW Fotoni

OPA ENERGETIKA 19

Autonomni sustav opskrbe el. energijom iz solarnih elija

Punja
Baterije

Solarne elije

Istosmjerni potroai

Inverter
Izmjenini potroai

OPA ENERGETIKA 20

10
 Primjer: koliko treba m2 solarnih panela da bi se jedno kuanstvo potpuno opskrbilo
elektrinom energijom?
Pretpostavke:
Autonomni sustav
4 sata insolacije 1000 W/m2
4 sata insolacije 600 W/m2
4 sata insolacije 200 W/m2
Prosjene dnevne potrebe: 15 kWh
Korisnost solarnih elija: 10%

Rjeenje:
Prosjena insolacija: (1000*4+600*4+200*4)/12 = 600 W/m2
Dobivena elektrina snaga: 10% * 600 W/m2 = 60 W/m2
Dobivena elektrina energija: 60 W/m2 * 12h = 720 Wh/m2
Potrebna povrina: 15000 Wh / 720 Wh/m2 = 20,83 m2

Napomena:
- kompletni trokovi instalacije autonomnog sustava snage 3 kW (koji bi mogao podmiriti
ovakvu potronju) su ~ 30.000 $

OPA ENERGETIKA 21

Energija vodika (gorivne elije)

Gorivne elije:

Proizvodnja:
- elektrine energije
- topline (vrua voda)

Problemi:
- treba proizvesti vodik (prilino
skupo! npr. elektrolizom)
- visoka cijena ureaja

OPA ENERGETIKA 22

11
 U principu, goriva elija radi slino kao baterija, samo to se ne prazni, i ne
treba ju nadopunjavati. Ona e proizvoditi energiju u obliku elektrine struje i
topline dok je osiguran dotok goriva
Gorivne elije (gorivni elementi) su ureaji u kojima se kemijska energija
neposredno pretvara u elektrinu, a sastoje se od dvaju elektroda uronjenih
elektrolit
Gorivo je kemijski element ili spoj visokog sadraja unutarnje energije
(najee vodik) koje se dovodi na anodu gdje oksidira, a rezultat oksidacije je
oslobaanje elektrona koji putem vanjskog strujnog kruga (vodii i troila)
dolaze na katodu. Tako dobijemo korisnu elektrinu energiju.
Pozitivni vodikovi ioni putuju kroz elektrolit do katode. Na katodu se dovodi
oksidacijsko sredstvo (kisik) koji se spaja s ionima vodika i elektronima koji
su proli kroz strujni krug. Tako nastaje voda, a usput se s katode oslobaa
toplina.
Vodikova gorivna elija je napona samo oko 1 V. Da bi dobili veu snagu, a
veliki broj ovakvih sklopova anoda-membrana-katoda se slau jedna do druge
da bi dobili vei napon/snagu.
Teoretski stupanj djelovanja je blizu 100%, a u praksi 60-80% (pada s
poveanjem temperature)
Primjena: stacionarni izvor el.en. & vozila

OPA ENERGETIKA 23

OPA ENERGETIKA 24

12