OBNOVLJIVI

IZVORI ENERGIJE

NOVOSTI IZ PODRUJA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Solarni kolektori za procesnu toplinu U proteklih godinu dana irom svijeta su ostvareni mnogi zanimljivi
Dok su za temperature radnog medija nie od projekti za iskoritavanje obnovljivih izvora energije.
80 C dovoljni uobiajeni solarni kolektori, za vie
temperature potrebne su posebne izvedbe ko-
lektora. No, s povienjem radne temperature po-
veavaju se toplinski gubici kolektora, zbog ega
su postavljeni zrcalni lijebovi koji na njega do-
se smanjuje stupanj djelovanja, a time i ekono-
datno usmjeravaju (tj. koncentriraju) Sunevo
minost cijelog solarnog sustava. Toplinski gubici
zraenje. Unato nazivu, lijebovi ne moraju
kolektora ukljuuju gubitke do kojih dolazi pri re-
nuno biti parabolini, ve mogu biti polukruni,
fleksiji Sunevog zraenja od staklenog pokrova,
oblika slova V ili nekog drugog prikladnog oblika.
ali i pri refleksiji od kolektorskih cijevi te pri apsor-
Kolektori ne moraju nuno biti orijentirani prema
pciji kroz staklenu plohu. Uz to, oni ukljuuju i gu-
Suncu, iako s promjenom godinjih doba treba
bitke koji nastaju prolazom topline kroz kuite
mijenjati nagib. U odnosu na uobiajene kolek-
kolektora. Zbog toga se za temperature radnog
tore, imaju manju povrinu apsorbera i manje to-
medija vie od 80 C (za razne procese i sl), koriste
plinske gubitke, a najee se koriste u podruju
cijevni vakuumski kolektori, poboljane izvedbe
radnih temperatura 80 - 120 C. Danas se na tri-
ravnih (ploastih) kolektora, parabolini koncen-
tu najee mogu pronai jednostavnije izved-
trirajui i kolektori s parabolinim lijebovima.
be takvih kolektora s jednostavnim staklenim
Uobiajeni cijevni kolektori koji se danas sve pokrovom, zrcalnim lijebovima u obliku slova
vie koriste u solarnim sustavima za grijanje i pri- V i apsoberom cijevastog oblika. Hermetiki su
premu potrone tople vode takoer su iznimno zatvoreni i ispunjeni zrakom iIi kriptonom, a po- Ilustracija 1
prikladni za proizvodnju procesne topline, odno- Kolektor s parabolinim
druje radnih temperatura iznosi 120 - 150 C. ljebastim koncentratorima
sno u podruju temperatura radnog medija 80 za radne temperature 100
Kolektori s parabolinim lijebovima po na-
- 170 C. Pri tome je gornja granica temperature - 200 C
elu rada su slini pa-
odreena vrelitem smjese glikola i vode, koji se
rabolinim jebastim
koristi kao solarni medij. Vrijedi napomenuti da
koncentratorima ko-
se nerijetko smatra da cijevni kolektori na radnim
lektorima, no razlika je
temperaturama niima od 80 C, odnosno za uo-
u tome to su lijebovi
biajenu primjenu (u sustavima grijanja i pripre-
ispod apsorbera isklju-
me PTV-a) rade ispod svojih mogunosti.
ivo parabolinog obli-
Poboljane izvedbe uobiajenih ravnih ko- ka, a apsorberska cijev
lektora takoer se mogu koristiti za proizvodnju je postavljena tono u
procesne topline. Pri tome se smanjenje toplin- arite (il. 1). Ipak, mogu
skih gubitaka refleksijom omoguava primje- koristiti samo izravno
nom tzv. antirefleksijske obloge staklenog po- Sunevo zraenje pa
krova. Naime, dok uobiajeno solarno staklo s zahtijevaju konstrukciju
malim udjelom eljeza proputa 90% Sunevog koja omoguava stalnu
zraenja, kod solarnog stakla s AR oblogom taj se prilagodbu poloaju
iznos poveava na 93 - 98%. Ako je pokrov izve- Sunca. Kako su apsor-
den s dvostrukim ostakljenjem, obje ploe treba- berske cijevi i lijebovi
ju imati AR oblogu, a meuprostor ispunjen iner- izraene od metala, ko-
tnim plinom. Takvi se kolektori mogu koristiti u lektori ne moraju imati
podruju temperatura radnog medija 80 - 150 C. stakleni pokrov, iako je
Parabolini koncentrirajui kolektori, odno- tada znaajno olakano
sno koncentirajui kolektori sa zrcalnim lijebovi- odravanje. Prikladni su
ma ili CPC-kolektori izvana izgledaju poput uobi- za podruje radnih tem-
ajenih ravnih ili cijevnih kolektora. No, razlika je peratura 100 - 200 C, a
u unutranjosti kuita. Naime, ispod apsorbera u sunanim predjelima

1/2010 95
 OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE
Ilustracija 2
Presjek hibridnog
gumena solarno staklo
brtva debljine 3,2 mm
solarnog kolektora
pokrovni profil
okvirni profil
sabirna cijev
toplinska izolacija
Ilustracija 3
Fotonaponski
sustav na
vatikanskim
krovovima
(npr. u Sredozemnim zemljama) i do 450 C. Kao
prijenosnik topline (solarni medij) u njima se
moe koristiti voda, para ili termiko ulje.
Toplina i struja iz hibridnih kolektora
Hibridni kolektori su kombinacija uobiaje-
nih solarnih toplinskih kolektora i fotonaponskih
modula (il. 2). To znai da jedan solarni sustav
omoguava istodobnu proizvodnju toplinske i
elektrine energije. Time se zauzima mnogo ma-
nja povrina krova i trokovi ugradnje su nii u
odnosu na sluaj kada bi se zasebno postavljali
kolektori i FN moduli. Ujedno, time je poveana
iskoristivost dozraene Suneve energije.
Zanimljiva je i kombinacija hibridnog solar-
nog sustava i dizalice topline zrak - voda koja je
razvijena u Njemakoj. Dakle, pri tome je solar-
nom sustavu koji omoguava proizvodnju ele
ktrine i toplinske energije za grijanje i pripremu
PTV-a pridodana dizalica topline uina 4 - 14 kW
ime se mogu pokriti sveukupne potrebe obitelj-
ske kue za energijom.
Kako dobiti struju od Sunca
Podruje primjene FN sustava je viestruko,
od manjih ureaja kao to su parkiralini automa-
ti ili stanice mobilne telefonije, preko obiteljskih
96 1/2010
apsorberski ultrazvuno apsorberska cijev
lim izveden zavar FN elija zavijena u obliku harfe
kua do industrijskih pogona i cijelih naselja.
Rjeenja suvremenih FN sustava ve su godina-
ma tehniki zrela, a proizvoai daju jamstva i
do 20 godina. S tehnikog gledita, FN sustavi
su najelegantniji i ekoloki najprihvatljiviji nain
za proizvodnju elektrine energije. Naime, s oko
30 m2 instalirane povrine FN panela mogle bi se,
proraunski gledano, pokriti cjelokupne potrebe
za elektrinom energijom prosjenog kuanstva.
Uz to, u brojnim zemljama postoje poticaji za
ugradnju malih FN sustava za opskrbu kuan-
stava, odnosno ne samo za prodaju proizvedene
struje u mreu (kao to je to sluaj u Hrvatskoj,
gdje je zbog sloenog administrativnog postup-
ka i broj FN sustava koji su spojeni na mreu zane-
mariv). Naime, FN sustavi mogu biti izvedeni tako
da su spojeni na javnu elektroenergetsku mreu
ili da pak rade neovisno. Dakako, za primjenu
su mnogo prikladniji sustavi koji su umreeni
jer omoguavaju isporuku vikova proizvedene
struje i uzimanje struje iz mree tijekom noi ili
jako oblanog vremena. Za razliku od toga, tzv.
otoni, odnosno neovisni FN sustavi ponekad
predstavljaju jedino rjeenje za opskrbu strujom,
npr. na izoliranim podrujima kao to su planinski
vrhovi (za planinarske domove, sklonita i sline
objekte), otoii (za kue za odmor) i sl.
Fotonaponski sustavi se sastoje od FN modu-
la, a oni od FN elija. Prosjeni stupanj djelovanja,
odnosno iskoristivosti pretvorbe Suneve u ele
ktrinu energiju pojedine FN elije iznosi 5 - 21%,
a vie njih spojenih u FN modul 10 - 15%. Na tr-
itu se danas mogu pronai FN elije graene
od monokristalnog silicija, polikristalnog silicija,
amorfnog silicija te s tankoslojne na osnovi ba-
kar-indij-diselenida ili kadmijevog telurida. Pri
tome najvei stupanj djelovanja imaju tanko-
slojne, a najmanji FN elije od monokristalnog
silicija.
Struja od Sunca za Vatikan
Potkraj 2008. godine dovrena je izgradnja
prve FN elektrane u Vatikanu (il. 3). Postrojenje
 OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE

se nalazi u neposrednoj blizini katedrale sv. Ilustracija 4

Petra, odnosno na krovu papinske audijencijske
dvorane. Sastoji se od 2400 FN modula ukupne
vrne snage 221,59 kW i omoguava proizvod-
nju 300000 kWh elektrine energije godinje, a
arhitektonski se odlino uklapa u drevnu jezgru
Vatikanskog Grada. Opremu je isporuila nje-
maka tvrtka Solar World, a instalacije je izvela
specijalizirana talijanska tvrtka Tecno Spot.
Treba naglasiti da se radi o projektu koji se
uklapa u ekoloku politiku pape Benedikta XVI.
koji, otkako je imenovan papom, neprestano isti-
e nunost zatite okolia.
Najvea svjetska fotonaponska elektrana
panjolska energetska tvrtka Acciona Energy
poetkom 2009. godine u pogon je pustila, po
povrini koju zauzima, najveu FN elektranu na
svijetu (il. 4). Elektrana se nalazi u blizini mjesta
Amarelaja u sjeverozapadnom Portugalu. Vrna
snaga iznosi 46 MW, a proizvodnja elektrine
energije 93 milijuna kWh godinje to je do-
voljno za pokrivanje potreba za elektrinom
energijom za 30000 portugalskih kuanstava.
Postrojenje se prostire na 2520 ha i sastoji se od
262000 FN modula od polikristalnog silicija po-
jedinane vrne snage 170 - 180 W. Ukupna ula-
ganja u izgradnju elektrane iznosila su 261 mil.
eura.
Vie od 300 GW iz energije
vjetra do 2013. godine?
Najnovija istraivanja upuuju na to da se u
narednim godinama predvia znaajan porast
koritenja energije vjetra u svijetu. Danska kon-
zultantska tvrtka BTM u izvjeu pod naslovom
Pregled svjetskog trita i Globalno vijee za
vjetroenergiju (GWEC) u Globalnom izvjeu o
vjetru za 2008. godinu ukazuju na velike mogu
nosti za porast koritenja energije vjetra. Pri
tome GWEC smatra kako e Azija s ukupnom
snagom vjetroelektrana od 12 GW potkraj 2013.
godine preuzeti prvo mjesto od Europe, gdje e
do tada ukupna snaga svih vjetroelektrana dose-
gnuti 9 GW.
Kada se radi o proizvoaima vjetroenerge
tske opreme, prva tri mjesta zauzimaju Vestas,
GE Wind i Gamesa, a valja rei da su meu prvih
deset ak tri tvrtke iz Azije: indijski Suzlon te kine-
ski Sinovel i Goldwind, dok bi trei kineski proi-
zvoa, tvrtka Dongfang, na ljestvicu 10 najveih
mogao ui uskoro (il. 5).
Prema izvjeu BTM-a, iz energije vjetra trenu-
tano potjee 1,3% ukupne svjetske proizvodnje
elektrine energije, a taj bi se udio do 2013. tre-
bao poveati na 3,35%, odnosno na 8% do 2018.
godine.
Povrinom najvea svjetska FN elektrana u Portugalu
Ilustracija 5
Deset najveih
3,8%
17,6% proizvoaa
Nordex 19,8%
ostali vjetroenergetske
4,0% Vestas opreme u 2008. godini
Goldwind
18,6%
4,6% GE Wind
Acciona
9,0% 12,0%
5,0% Suzlon 10,0%
Enercon Gamesa
Sinovel
6,9%
Siemens
Danski vjetar promjene
Danska je primjer da zelena energija nije
samo pomodna inicijativa, nego da moe biti i
pokreta gospodarstva. Prema brojnim poka-
zateljima, Danska je prva zemlja na svijetu po
koritenju energije vjetra to treba zahvaliti po-
voljnim atmosferskim prilikama i zemljopisnom
poloaju kao to je, primjerice, u podruju uz
tjesnac Veliki Belt gdje puu stalni jaki vjetrovi.
Uz to, danska tvrtka Vestas je najvei proizvoa
vjetroturbina i vjetroenergetske opreme na svi-
jetu. No, visoka tehnologija i vjetar samo su neki
od razloga danskog uspjeha. Dominacija Danske
na svjetskom vjetroenergetskom tritu rezultat
je javne i politike volje da se bude prvi u podru
ju istraivanja i koritenja energije iz obnovljivih
izvora i da se to provede u djelo.
Ambiciozan program razvoja je zapoeo jo
1979. godine. Danska vlada je podupirala pro-
izvodnju povoljnim kreditima i poreznim ola
kicama to je olakalo pokretanje proizvodnje
za tvrtke kao to je Vestas. Takoer je osigurala
otkup proizvedene elektrine energije ime je
stvoreno trite zelene energije. Sav novac od
poreza iz podruja energetike ulagan je u razvoj
proizvodnje vjetroenergetske opreme. Rezultat
toga je krajolik posut vjetroturbinama, dok udio
energije dobivene iz vjetra u odnosu na ukupnu
proizvodnju iznosi 19% (sljedee dvije zemlje su

1/2010 97
 OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE
Ilustracija 6
Pogled na Meunarodnu
polarnu stanicu Princeze
Elizabete i postavljene
vjetroturbine...
Ilustracija 7
... i FN sustave na
krovu zgrade
panjolska i Portugal, gdje taj udio iznosi 10%),
a danske tvrtke dre znaajan udio od 30% svje
tskog trita vjetroturbina. Vodee mjesto na
svjetskom vjetroenergetskom tritu pokazuje i
najvei omjer bruto nacionalnog proizvoda i po-
tronje elektrine energije iz obnovljivih izvora te
stabilan gospodarski rast uz zadravanje jednake
razine emisije ugljinog dioksida.
Dansku je na razvoj primjene zelene energi-
je potaknula prva velika svjetska naftna kriza iz
1973. godine. Iako je Danska u narednim godi-
nama zapoela s istraivanjem i proizvodnjom
nafte i plina iz Sjevernog mora, razvoj zelene
energije je nastavljen. Takoer su nastavljeni
programi poveanja energetske uinkovitosti i
potrage za novim izvorima energije. Kao dokaz
da 100%-tna proizvodnja energije iz obnovljivih
izvora nije utopija, proveden je projekt Sams.
Radi se o otoku koji je bio posve ovisan o fosilnim
gorivima, dok se danas tamo sva energija dobi-
va iz obnovljivih izvora. Za uspjeh projekta bio je
presudan angaman stanovnika otoka od kojih
su mnogi suvlasnici postrojenja za proizvodnju
energije.
Energija iz vjetra (i) na Antarktici
Nedavno je na Antartkici postavljeno osam
vjetroturbina kako bi se osigurala pouzdana
opskrba elektrinom energijom za Meunarodnu
polarnu stanicu Princeze Elizabete (il. 6). Radi se
o vjetroturbinama koje su posebno konstruirane
tako da mogu izdrati prosjene temperature od
98 1/2010
-60 C i nalete vjetra do 320 km/h. Vjetroturbine
pojedinane snage 6 kW isporuila je mala bri-
tanska tvrtka Proven Energy, pri emu treba na-
pomenuti da su prethodno ispitane u uvjetima
snjenih oluja u Sloveniji i uvjetima tajfuna u
Japanu. Postaja je jedina na Antarktici koja ko-
risti iskljuivo obnovljive izvore za pokrivanje
svojih energetskih potreba i jedina ija je emisija
tetnih plinova jednaka 0. Tako se, osim vjetro
turbina, koriste i solarni toplinski i FN sustavi (il.
7). Toplinska energija iz solarnih sustava pri tome
se koristi za topljenje snijega i leda kako bi se
omoguila opskrba vodom, dok za pogon crpki
slue FN sustavi.
Meunarodna polarna stanica Princeze
Elizabete nalazi se na 71,57 june zemljopisne
irine i 23,20 istone zemljopisne duine. Radi
se o belgijskoj bazi koja je dobila naziv po bel-
gijskoj princezi Elizabeti, unuci kralja Alberta II. i
keri princa Phillipa, vojvode od Brabanta. Zgrada
i pripadajua postrojenja baze izgraeni su od
ekoloki prihvatljivih materijala i u njoj je optimi-
rana proizvodnja i uporaba energije te na inte-
ligentan nain rijeen problem otpada. Zgrada
se sastoji se od dva osnovna dijela, pri emu je
u donjem garaa za vozila, a u gornjem prostor
za boravak osoblja (u stanici uglavnom boravi 16
znanstvenika i istraivaa). Nalazi se neposredno
uz planinski greben pa je izloena estim udari-
ma jakog vjetra (300 km/h). Kako bi konstrukcija
izdrala tako jake udare vjetra, zgrada je aerodi-
naminog oblika i ima duboke temelje.
Hibridno postrojenje koje koristi
energiju vjetra i morskih struja
Amerike tvrtke Hydro Green Energy i Wind
Energy System Technology Group upravo istra-
uju mogunosti za izgradnju hibridnog odo-
balnog vjetrohidrokinetikog postrojenja u
Meksikom zaljevu snage ak 5 GW!
Prema rijeima jednog od elnika tvrtke
Hydro Green Energy, jo se velik dio posla treba
obaviti i postoji niz nepoznanica vezan uz mor-
ske struje, a kada se istraivanjima dobiju po-
trebni podaci, mnogo e se agresivnije krenuti s
ostvarivanjem projekta prve svjetske vjetrohidro-
kinetike elektrane.
U skladu s time, jo u listopadu 2005. godine
od nadlenih tijela Drave Teksas zatraena je do-
zvola za istraivanje mogunosti iskoritavanje
energije vjetra i morskih struja na puini ispred
teksakih obala, a u lipnju 2009. zatraene su i
preliminarne dozvole Saveznog energetskog re-
gulatornog vijea (FERC). Ako sve dozvole budu
dobivene, Hydro Green Energy e dobiti trogo-
dinje ekskluzivno pravo na razvoj hidrokineti
kih projekata u svim teksakim vodama.
 OBNOVLJIVI
IZVORI ENERGIJE

Problemi s morskom zmijom Ilustracija 8

Pogled na HEMV
Hidroelektrana na morske valove Aguacadora Aguacadora tijekom
postavljena je 5,55 km od portugalske obale i u radova na odravanju
pogon putena u rujnu 2008. godine (il. 8). Iako
je u to vrijeme simbolizirala inovaciju u punom
smislu, svega pola godine nakon toga pojavili
su se brojni problemi. Zbog brojnih mehanikih
kvarova je konstrukcija u obliku zmije (esto na-
zivana morskom zmijom) snage 2,25 MW morala
biti izvaena iz mora.
Uz to, pojavio se i problem pomanjkanja
sredstava za njezino servisiranje i odravanje.
Naime, tvrtka Babcock&Brown, koja je sa 77%
sudjelovala u projektu ukupne vrijednosti 9 mil.
eura, je bankrotirala, a kako bi pokrila dio gubi- Ilustracija 9
taka, ak je pokuala prodati elektranu. No, kako Raunalni prikaz
budueg postrojenja
se nije pronaao novi kupac, postrojenje nije vra- Grampus
eno u more.
Sve to ugroava daljnju sudbinu projekta pre-
ma ijim je prvobitnim planovima predvieno
postupno proirivanje postrojenja na ukupno
25 generatora. Ipak, treba naglasiti da je, unato
tome, tvrtka Pelamis koja je isporuila opremu u
veljai potpisala ugovor s tvrtkom E.ON UK (bri-
tanskom podrunicom njemake energetske
skupine E.ON) o zajednikom razvoju nove gene-
racije morskih zmija koje e umjesto 140 m, imati
duljinu od ak 200 m. Ilustracija 10
Pogled na pansion
Kako se odvija razvoj projekta Grampus Magerl, dugovjenu
dizalicu topline i
Britanske tvrtke OWEL i IT Power razvile su njezin broja radnih
inovativno postrojenje za pretvorbu kinetike sati
energije morskih valova u elektrinu energiju
pod nazivom Grampus (il. 9). Istraivanja koja se
trenutano provode usmjerena su na optimira-
nje znaajki postrojenja i proraun strukturnih
optereenja. Usporedno s time, na Odjelu za in-
enjering Sveuilita u Southamptonu provode
se dugorona fizikalna i matematika modelira-
nja odreenih dijelova postrojenja. Primjenom
godine na brojau radnih sati ureaja pisalo
raunalne dinamike fluida proraunavaju se i
180431 h. U trenutku njezine isporuke, prije 20
modeliraju unutarnja graa postrojenja, ali i po-
godina, nitko nije raunao na toliku izdrljivost
trebna izdrljivost i krutost objekta.
ugraene opreme pa je morao biti ugraen bro-
Kao zanimljivost valja spomenuti da se naziv ja sa est umjesto pet znamenki. Literatura
Grampus Griseus, odnosno Rissov dupin u povi-
Dizalica topline voda - voda njemakog pro- Solar Boulevard
jesti koristio za opisivanje orki, najveih pripadni-
izvoaa Waterkotte slui za zagrijavanje tople CCI 01/2009
ka porodice dupina, pri emu rije Griseus ozna-
vode za bazen i pripremu PTV-a za kuhinju, ku- Sun & Wind Energy 2/2009
ava specifinu sivu boju njihovog tijela.
paonice i druge sanitarne prostorije. Od 1987. New Energy 2/2009
Dizalica topline koja radi i radi godine, kada je putena u pogon, nikakvih veih Sanitr+Heizungstechnik
Ako uobiajeno vrijeme rada izvora topline smetnji u radu nije bilo, a odravanje se svodi- 3/2009
za sustave grijanja iznosi 1800 h godinje, onda lo na uobiajeni godinji servis. Procjenjuje se Time, March 9, 2009
bi, pretvoreno u godine ljudskog ivota, dizali- da je zahvaljujui njezinom radu, do kraja 2008. Renewable Energy Focus
godine, energijom podzemnih voda zamijenjena January/February 2009 i May/
ca topline u pansionu Magerl u Gmundenu na June 2009
Traunseeu u Austriji danas dostigla biblijsku dob energija koja bi se dobila izgaranjem ak 72000
Gebude-Installation 12/08
od 100 godina (il. 10)! Naime, u studenom 2008. l loivog ulja.

1/2010 99