Otpad i odlagalita otpada

Geologija zatite okolia

Mladen Jurai
Geoloki odsjek
Prirodoslovno-matematiki fakultet
Sveuilite u Zagrebu

2008/09
 Otpad i odlagalita otpada

Jedna od sredinji tema kojima se bavi

Geologija okolia jesu svakako
ODLAGALITA OTPADA.
Odreivanje optimalne lokacije s minimalnim
utjecajem na okoli (posebno na podzemne
vode) prvenstveno je u domeni geologije.
 Moemo ga definirati kao
to je to otpad nusproizvod rada ili/i
(waste)? ivljenja, a moe biti kruti
(vrsti), tekui i plinovit.
Koncepcije odlaganja otpada
 Otpad
(waste),
oneienje
(contamination),
zagaenje
(pollution).

U nastavku emo
se prvenstveno
baviti krutim
(vrstim) otpadom
 Otpad
Prema mjestu nastanka i nainu odlaganja
najee se razlikuju komunalni ili gradski,
industrijski ili tehnoloki, te bolniki ili
patogeni otpad.
Prema utjecaju na okoli razlikujemo INERTNI i
OPASNI otpad:
toksini,
upaljivi,
korozivni,
eksplozivni,
radioaktivni.
 Otpad
Otpad moe biti korisni otpad iz
kojega dobivamo sekundarne
sirovine (tvari koje moemo
reciklirati - ponovno upotrijebiti),
metali, plastika, staklo, papir
organske ostatke moemo
humificirati (reciklirati u gnojivo)
gorivu tvar moemo spaljivati.
Suprotan korisnom je nekorisni
otpad. Njega ine otpaci koji se ne
koriste (esto je to sav otpad!).
 Odlagalita otpada

Lokacija na kojoj se sakuplja, "zbrinjava" otpad je

odlagalite otpada (smetlite, deponij).
Na komunalnim odlagalitima sakuplja se
vrsti otpad koji ukljuuje otpad iz domainstava,
iz trgovina i ureda, pa ima mnogo papira, ostataka
hrane, ukljuuje vrtni otpad, plastiku, staklo,
metale, ulino smee (ono to je pometeno), te
taloge septikih jama.
 Odlagalita otpada
Dio industrijskog pa i bolnikog otpada (naalost
danas i ovdje) takoer zavrava na takvim
komunalnim (opinskim, gradskim) odlagalitima.
Stoga je i taj otpad opasan.

Primjer: to se sve
moe vidjeti na
Jakuevcu. Vana i
korisna uloga Roma -
za drutvo, ne za njih -
sekundarna
separacija!).
 Odlagalita komunalnog otpada

U Hrvatskoj se komunalni otpad organizirano

odvodi od oko 80 % stanovnitva, ali 37 %
komunalnog otpada zavrava na divljim
odlagalitima (ima ih oko 3.000).
Samo devet odlagalita komunalnog otpada
odgovaraju propisanim uvjetima (npr. Bjelovar,
Garenica, Hum na Sutli)
U izgradnji/sanaciji su (jesen 2007) mnoga
odlagalita (Zagreb, Dubrovnik, Orlovac,
Pisarovina, Bezjaa Vukovarsko Srijemska
upanija ).
 Odlagalita komunalnog otpada
Veina slubenih odlagalita komunalnog otpada u
Hrvatskoj (ukupno oko 176) nemaju uporabnu
dozvolu! Sanacija predviena do 2009. godine.
Trenutno se u APO (agenciji za posebni otpad -
javno poduzee) izrauje studija o odlagalitima
komunalnog otpada (koliko ih ima, kako su ureena,
koji je stupanj napunjenosti , imaju li potrebne
studije i dozvole...) - http://www.apo.hr/.
Agencija za zatitu okolia - http://www.azo.hr
Projekt: Katastar odlagalita otpada u Republici
Hrvatskoj baza podataka o odlagalitima
http://odlagalista.azo.hr/viewer.htm
 Odlagalita komunalnog otpada

Prijedlog Agencije je da se formira do 20

regionalnih centara za gospodarenje
otpadom
Otpori lokalnog stanovnitva su vrlo veliki
(Leevica za splitsko podruje; Bikarac za
ibensko)
Primjer rijekog podruja (postojee
odlagalite Vievac bez odgovarajue
podloge (godinje se odlae do 80.000
tona) Mariina budue odlagalite
 Divlja odlagalita otpada
Primjer Sovjak (u blizini Rijeke)
u aktivnoj uporabi od 1956. g, pa sve do
kraja osamdesetih godina
smjeteno u ponikvi dubine oko 30 m
odlagan kiseli katran iz rafinerije, otpadni
katran iz koksare, acetilenski mulj,
petrokemijski muljevi, otpadna otapala,
razne emulzije, motorna ulja
Jama Sovjak
 Komunalni otpad u Hrvatskoj
Analize otpada u Hrvatskoj pokazuju da se
godinje stvara oko 1.350.000 t komunalnog
otpada (2004), koji pokazuje slijedeu strukturu
(%):
Papir 20
Organski otpad 24
Plastika 9
Staklo 6
Tekstil 4
Kovine 3
Sitno (<30 mm) 34
Ukupno 100
 Komunalni otpad u Hrvatskoj

Procjenjuje se da u Hrvatskoj nastaje i

izmeu 30.000 i 45.000 tona elektrinog
/elektronikog otpada godinje, te da
njegove koliine godinje rastu oko 10
posto.
 Komunalni otpad u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je 2004. odvojeno je sakupljeno i
reciklirano samo oko 4,5 % proizvedenoga
komunalnog otpada iz kuanstava (Rijeka 2007 7%, Krk
2007 24 %) .
Ukupno se u Hrvatskoj reciklira/razvrstava oko
50.000 tona komunalnog otpada od kuanstava, od
ega:
12.500 tona papira i kartona,
10.000 tona stakla,
1.000 tona plastike,
10.000 tona bijele tehnike i automobila,
15.000 tona metala,
3.500 tona gume, drva, tekstila i stiropora.
30 tona otpadnih baterija (3% od oko 1.000 t),
6.000 tona (od oko 20.000 t) otpadnih akumulatora
 Komunalni otpad u Hrvatskoj

Bitne promjene (na bolje) posljednjih godina :

~ 60.000 tona stakla (boca)
~ 18.000 tona plastinih boca
~ 1.400 tona aluminijskih limenki
~ 7.500 tona otpadnih guma (u tri mjeseca)
Krenuo je i otkup starih mazivih i jestivih ulja
takoer je regulirano postupanje s elektrinim i
elektronikim otpadom, baterijama i
akumulatorima, otpadnim vozilima
 Upravljanje otpadom
Dobro je da odlaganje otpada
postaje profitabilna djelatnost, no jo
U komunalnom otpadu ima puno prigovora na nain
upravljanja otpadom.
ima do 45 % korisnog
otpada. Pozitivni su
pomaci u zasebnom
skupljanju papira,
stakla, kovina i kod
nas.
ZGO (zbrinjavanje
gradskog otpada) i to
je to.
ZGOS?
 Upravljanje otpadom
Kod upravljana otpadom treba imati na umu da je i industriju
potrebno prilagoditi sirovinama koje se sakupljaju u sustavu.
Primjerice industriju papira treba promijeniti tako da moe
upotrebljavati stari papir (indikativan je sluaj USA i Njemake
gdje se sakuplja papir i izvozi jer ga industrija ne moe
upotrebljavati. Hrvatska je 2005 uvozila stari papir i lom staklo!
Nizozemci imaju industriju koja upotrebljava 69% recikliranog
materijala za proizvodnju papira i kartona! Integrirani sustav).
eljezo se lagano izvlai u svim koracima prerade otpada.
Eksperimentira se s odvojenim sakupljanjem kemikalija (boje,
otapala, baterijski uloci), plastike, metala kako bi se dobio
povoljniji sastav otpada za spaljivanje koji mora dati plinove u
okviru odreenih standarda.
 Primjer Nizozemske
Indikativan je primjer Nizozemske u kojoj se pokualo doi do
integralnog rjeavanja problema otpada. Na temelju
procjene rizika zbrinjavanja ukupnog otpada (oko 50 Mt/ god) u
okviru Nacionalnog plana upravljanja okoliem pokazalo se da
je potrebno tititi ukupni okoli (zrak, tlo i vode!!) i rjeavati se
otpada na ukupno najmanje loi nain.
Danas od 6 Mt komunalnog otpada 15% se reciklira, 35%
spaljuje i 50% odlae nepreraeno.
No ukoliko se spaljuje cjelokupni otpad (bez prethodne
separacije) dolazi do prevelike emisije dioksina (klorirani
ugljikovi spojevi nastali nepotpunom oksidacijom kloriranih
uglikovodika - plastike) koji su izuzetno otrovni. Zbog poveane
koncentracije dioksina u travi u okolici nekih spalionica, pa
potom u mlijeku i siru, etiri od dvanaest sagraenih spalionica
u Nizozemskoj su zatvorene.
 Primjer Nizozemske

ljaka i pepeo koji ostaju nakon spaljivanja nisu podobni za

upotrebu u graevinarstvu jer imaju poviene koncentracije
izluivih tvari (tekih metala i organskih mikrozagaivala, a
prema zakonu o zatiti tla ne bi se smjeli niti odlagati u
odlagalita).
Metodom humifikacije nesortiranog otpada takoer se
dobiva kompost koji nije standardan (ima suvie tekih metala
cinka, olova, kadmija, ive).

Na temelju ukupnih istraivanja nastanka otpada,

postupanja s otpadom i odreivanja najmanjeg rizika
predloen je novi nain zbrinjavanje komunalnog
otpada u Nizozemskoj.
 Primjer Nizozemske
Prijedlog odlaganja komunalnog otpada u
Nizozemskoj (puno ljudi na malom prostoru, vrlo
velika gustoa naseljenosti):
Separacija na mjestu nastanka (40%): a) ostatke
hrane i vrtni otpad odvajati i samog ga humificirati
(19%), b) staklo odvajati na obojeno i bezbojno (8%),
c) papir (11%), d) tekstil (1%), e) plastine materijale
(1%)
Ostatak od 60% spaljivati (kvaliteta dimnih plinova
mora zadovoljiti standarde zatite okolia). Pri tome
se moe izdvajati oko 2% eljeza koje se moe
reciklira. Time nastaje 6% ljake koju se moe
upotrebljavati u graevinarstvu.
Ostaje samo 2% pepela koji se mora odlagati u
odlagalita.
Preporueni sustav upravljanja otpadom

Izbjegavanje stvaranja otpada i/ili smanjivanje

stvaranja otpada (ponovna upotreba,
smanjivanje ambalae, edukacija, tarifna
politika).
Odvojeno sakupljanje i recikliranje materijala !
Obrada otpada (mehanika, bioloka, fizikalno-
kemijska) i eventualno koritenje energije
(spaljivanje, koritenje bioplina, piroliza)?
(tvornice otpada). Nova moda od 2003
baliranje otpada.
Sigurno odlaganje.
 Spalionice otpada
Vrlo aktualno u raspravama u Hrvatskoj.
Drave (poput Nizozemske) koje imaju vrlo veliku gustou
naseljenosti i nedostatak prostora
Odvojenim sakupljanjem i humifikacijom organskog
otpada smanjuje se kalorika vrijednost tako da je upitna
svrhovitost spalionica. Ali 2005. zabranjeno izravno
otpada na deponije!
U Njemakoj je 2008. bilo 68 spalionica kapaciteta 18 Mt/
god a proizvodnja smea 14 Mt. Planira se gradnja do
100 spalionica. (2007. u Njemaku uvezeno 6 Mt a
izvezeno 1.8 Mt!)
Primjer utjecaja interesnih grupa na politiku upravljanja
otpadom!
 Ureeno odlagalite
komunalnog otpada
Kako bi trebalo izgledati sigurno odlaganje
komunalnog otpada (sanitarna deponija)? Koja je
razlika prema obinom (divljem) smetlitu?
Sanitarno odlagalite komunalnog otpada:
Lokacija:
Nit predaleko ni preblizu grada: dostupno prijevozu,
mogunost koritenja nakon zatvaranja odlagalita
/park, rekreacijska zona/.
Dovoljno tla za dnevno prekrivanje, dovoljno velika
lokacija za prihvat otpada u predvienom roku.
Eventualno prostor za tvornicu za preradu otpada
(razvrstavanje).
 Ureeno odlagalite komunalnog
otpada
Topografske, hidroloke i geoloke karakteristike povoljne za
minimiziranje utjecaja odlagalita na okoli:
Topografija: Manji nagib terena (erozija). Povoljne su
visoravni, blage padine, eventualno doline. O tome e ovisiti i
dubina do podzemne vode.
Geologija (litologija): to nepropusnije stijene. Prema
mogunosti u vodonepropusnim terenu (gline, kriljci..).
Hidrologija: Razina podzemne vode to nia i to manjih
oscilacija. Ne vodopoplavno podruje. Vano da se PV ne
koriste za vodoopskrbu! Potreba izrade pijezometara u okolici
odlagalita min 6 m dublje od od dna odlagalita, radi
praenja promjena razine PV.
 Ureeno
odlagalite
komunalnog
otpada
Na slici su prikazane
etiri osnovne
kombinacije
hidrogeolokih
osobina i dizajna
odlagalita. (Lisk
1991).
 to se dogaa u odlagalitu
komunalnog otpada?
Odlagalite otpada je bioreaktor:
Vane su mikrobioloke reakcije, ali postoje fiziki,
kemijski i bioloki procesi koji se odvijaju u
odlagalitu. Nastaju bioplin i procjedna voda.
Poetak reakcije je aeroban, a nastavak anaeroban
(poinje acetatnom fazom a nastavlja se s
metanogenom fazom). Sastav bioplina i procjedne
vode mijenja se s vremenom. U poetku vie plina
koji se sav razvije u 5-10 godina. Procjedne vode se
stvaraju do 100 godina!
U procjednoj vodi najopasnija su specifina
organska zagaivala, klorirani ugljikovodici, a od
anorganskih arsen, kadmij, olovo, krom, nikal.
 Ureeno odlagalite komunalnog
otpada
Koje elemente mora zadovoljiti:
2. Mora imati vodonepropusnu podlogu (i bokove!).
Sloj gline i/ili plastine folije, asfalta, bitumena i sl.
3. Treba imati sustav drenae i sakupljanja procjedne
vode (eluat/filtrat) s njenim naknadnim
proiavanjem ili rasprskavanjem po odlagalitu
(radi isparavanja vode)
4. slojevito slaganje + kompaktiranje (dnevno
prekrivanje)
5. zatitni pokrov i zelenilo (otplinjavanje)
6. sustav praenja/monitoringa kvalitete PV i kvalitete
odvodne vode.
Vodonepropusna podloga
(sustav brtvljena dna)
 Vodonepropusna podloga
(sustav brtvljena dna)
Kako se izrauje vodonepropusna podloga?
Izvedba brtvenog sloja Ugradnja drenanih cijevi
Primjer proirenja odlagalita
otpada Velike Gorice
Mraclinska Dubrava
Primjer proirenja odlagalita
otpada Velike Gorice
Mraclinska Dubrava
Primjer proirenja odlagalita
otpada Velike Gorice
Mraclinska Dubrava
Mraclinska Dubrava izrada
drenanog sloja
Zato i kako se radi pokrovni sloj?
Mraclinska Dubrava - izrada
sustava otplinjavanja /
odzraivanja
Mraclinska Dubrava - izrada
sustava otplinjavanja /
odzraivanja
Mraclinska Dubrava - izrada
sustava otplinjavanja /
odzraivanja
Mraclinska Dubrava - sustav
otplinjavanja / odzraivanja
Mraclinska Dubrava - sustav
otplinjavanja / odzraivanja
 Primjer Jakuevca
(Prudinec-Jakuevec)
5 km od sredita grada, 80 ha, od 1964 g.
5 x 106 m3 odloenog otpada godinama je bilo u
kontaktu s vodonosnikom
1,5 km uzvodno od rnkovca 3 m3 /s (38% potreba
grada) + 6 m3/s
1000 t/dan novoga smea

Alternativa: Dumoveki lug. Nezadovoljno okolno

stanovnitvo!
Lokacija Jakuevca
Lokacija Jakuevec
Kretanje podzemnih voda
Pretpostavljena lepeza zagaivanja
podzemne vode (bez sanacije
smetlita)
 Primjer Jakuevec
Sanacija? Predloeno vie varijanti: Preseljenje na
novu lokaciju. Izvedba dubokog uspravnog
nepropusnog zastora. Izvedba nepropusnog dna.
 Primjer Jakuevec
Sanacija? Predloeno vie varijanti: Preseljenje na novu
lokaciju. Izvedba dubokog uspravnog nepropusnog
zastora. Izvedba nepropusnog dna.
 Primjer Jakuevec

Sanacija?
1996. 2003. Vrlo skupim zahvatom pod smee je
ugraena vodonepropusna podloga, povrina smanjena s
80 na 57 ha, naraslo brdo od 45 m. Prebaeno je
6.789.222 m3. I dalje se puni 800 - 1000 t/dan (510.000
m3/godinje).
Podignuti veliki krediti za sanaciju 85 milj. . Cijena
sanacije 55 milj. . Najvei (najskuplji) projekt sanacije
u Europi!
Model za sanaciju ostalih smetlita u Hrvatskoj A.
Kutle, 1996. !!!!
 Primjer Jakuevec
Presjek izgraenog brda
Projekcija konanog izgleda Odlagalita otpada
Prudinec-Jakuevec (prema ZGOS-u)
Jesen 2007
Novo zagrebako brdo, jesen 2007
 Industrijski/opasni otpada

Dio industrijskog otpada je inertni otpad

(graevinski otpad - uta, beton,), a dio je
esto opasni/toksini otpad.
U USA industrijski otpad tei oko 300
milijuna tona a 50 % toga je pravilnicima
definirano kao opasni otpad.
U Hrvatskoj je situacija malo bolja. Stvara
se oko 3.000.000 t industrijskog, a od toga
se smatra da je oko 200.000 t u kategoriji
opasnog otpada.
 Opasni otpad
To su ostaci nastali tijekom industrijskih procesa
(tekui katran-gudron, organska otapala, strojna
ulja, teki metali) ostaci proiavanja voda, filtri
sustava za ienje plinova, ostaci boja,
akumulatori/baterije, unitena oprema i ureaji,
sintetski konstruktivni materijali, zatitna odjea i
puno drugoga. Danas stara raunalna oprema i
mobiteli (elektrini/elektroniki otpad).
Posebnu kategoriju otpada ine i muljni ostaci
ureaja za proiavanje voda. (nutrijenti +
toksini).
 Odlagalita opasnog otpada
To je podruje kod nas potpuno neregulirano.
Nekoliko primjera postojeih odlagalita opasnog
otpada bez odgovarajue zatite:
Crveni mulj tvornice glinice (kiseli ostaci s puno tekih
metala?) Obrovac > Zrmanja;
Montkemija: proizvodnja acetilena
CaC2 + H2O C2H2 + CaO; CaO + H2O Ca(OH) 2
no nusprodukt su i CIJANIDI koji mogu doi do PV.
ljaka i pepeo TE na ugljen (Plomin - radioaktivnost).
APO predlae 4 regionalna odlagalita opasnog
otpada.
Odlagalita opasnog otpada moraju zadovoljavati vei
stupanj sigurnosti nego odlagalita komunalnog
otpada.
 Smanjene koliine i toksinosti
opasnog otpada
U svijetu se ide na ekoloki kompatibilne tehnologije BAT
(best available technologies) te se tei redukciji koliine i
toksinosti tvari u samoj proizvodnji.
Podizanje tehnoloke discipline
Tei se supstituciji posebno otrovnih tvari (primjer Cd u
baterijama - zamjena za FeNi, Li).
Ono to se mora odlagati nastoji se initi kontrolirano i
sigurno u organiziranim odlagalitima s posebnim ciljem da
se ne kontaminiraju podzemne vode a da se razgradi to se
razgraditi moe.
Odlagalita opasnog otpada su postala poseban unosan
biznis koji nosi velike profite (IMEL USA). Uz odlagalita se
obino rade centri za recikliranje i za predobradu. Obrada i
odlaganje se skupo naplauju.
Lo primjer PUTO (Pokretni Ureaj za Termiku Obradu
otpada) na Jakuevcu, u irem sreditu najveeg grada u
Hrvatskoj.
 Odlagalita otpada zakljuak

1. Odlagalita otpada su neizbjena posljedica

nacionalne ekonomije. Totalno recikliranje krutog
(vrstog) otpada nije mogue.
2. Koliina i kvaliteta krutog otpada koji se odlae
ovisi o ekonomskom i kulturnom stupnju razvoja
drutva.
3. Strategije odlaganja otpada odreene su politikom.
Iza primijenjenog naina odlaganja otpada
prikrivena su etika, socijalna i ekonomska naela
drutva, svjesno ili nesvjesno.
 Odlagalita otpada zakljuak

4. Strategija odlaganja otpada presudno utjee na

cjelokupni sustav postupanja s otpadom. to je
odlagalite bolje definirano s aspekta geokemijskih
graninih uvjeta u prostoru i vremenu, potrebna je
bolja obrada otpada koji se odlae.
5. Tako visokorazvijene zemlje imaju koncept
integralnog zbrinjavanja otpada i zakonske propise
za izgradnju sanitarnih deponija i za sanaciju
postojeih. Konani je cilj zatita ljudskog zdravlja
ali i okolia, a o inenjerima, znanju i iskustvu ovisi
izbor naina i tehnika kojima se cilj nastoji postii.