Ideje Uenja

"Moe imati najvee znanje, najispravniji koncept

Uenja u svom malom prstu, ali kada se aktivira vitalno-
podsvjesne samskare tvoje e tijelo ponovo se nai u
problemu. Moda e za to trebati nekoliko mjeseci, ali e
doi. Doi e neijom sugestijom, neijom projekcijom koju
e prvo odbaciti, na koju e se nasmijati. Doi e
djelovanjem planeta, pojaanog zraenja sunca ili mjeseca.
Doi e kroz alu i nastaniti se. Skupljat e mo i snagu
satima i danima, strpljivije od tebe. Jer nisi taj dio osvijestio
do kraja, nisi zaepio rupu kroz koju to ulazi. O da, tvoji
prijatelji, rodbina, ljudi do kojih ti je stalo, ali i oni kojima je
stalo do tebe, tvoji su neprijatelji. Ne svjesni, ne namjerni.
Oni su u slubi niih sila sve dok nisu Budna ljudska Bia. Sve
dok sami ne vide sve to to si ti vidio, to si opisao, to zna.
ekat e te iza ugla nespremnog, oputenog, priglupog i
doekati. U tom momentu biti e osjetljiv. Moda e bol
tijela biti jaa, moda e sumnjati u sebe, moda e biti
podozriv prema meni i Uenju. Ili e biti otvoren ka njima u
osjeaju ljubavi i radosti ali dio koji je u tebi, Damian koji
eka priliku, koji je kao ranjena zvijer primit e taj utjecaj.
Otvorit e mu se. Doekat e ga rairenih ruku, a onda kovati
zavjeru protiv tebe, skriven u podsvijesti, skriven u
potisnutom, nerazrijeenom. I trenutak kada tebe nema kao
Gospodara, kao Budnog Bia biti e trenutak njegove rike.
Urlikom e te zarobiti, pravdom e da ti sudi, pravednikim
bijesom e da te kupi. I ti e biti poistovjeen. Zato? -
Zastala je gledajui u jezero ispred nas. - Zato to te u tom
trenutku nema. Zato to je najnii izraz tebe zaspao. A
svjesnost sebe je tvoj najnii izraz. Bez nje nisi iv, ne
postoji." - Intervju sa Kalii

U Tantrikoj Tradiciji smatra se da je Ideja jedan

od najjaih alata koji ima mogunost izmijeniti cjelokupnu
strukturu ovjeka ako ovjek zna kako da je primjeni, kako da
s njom radi, kako da je ivi. Ideje nas okruuju ali ih
shvaamo suvie bukvalno, ili ih uope ne primjeujemo, ili ih
zanemarujemo, ili ih smatramo neim drugim te ih ne
smatramo idejama, ali esto se deava da Ideji prilazimo
olako kao to to inimo sa svim stvarima u ivotu, potpuno
mehaniki. Razumjeti Ideju znai da je na Emotivni Um zreo
za tu Ideju, zreo za mijenjanje, spreman da izmijeni uvjerenja
koja ima, ali i intelektualni um mora promijeniti stavove koje
ima o ivotu, nama, drugima, itd. Ideja se sastoji od stava i
uvjerenja. Ideja u sebi sadri odreeni Stav kao
shvaanje intelekta, znanje koje je potrebno za tu
Ideju, ali i Uvjerenje, duboko vjerovanje koje je dio
Emotivnog uma.
Uvjerenje osjeate i stavom ga opravdavate, tumaite,
pojanjavate. I to dvoje ine osnovne Ideje koje ivimo, ali i
koje mi jesmo. Ideja je dio Koncepta o neemu. Koncept
je Uenje. Otuda Uenje nije Put. Put nema veze sa Uenjem,
Konceptom, Idejom, Stavom, Uvjerenjem. On se nalazi iza
toga. To je osnova nerazumijevanja u pseudo-duhovnosti oko
nas. Ona moe imati odreene, kao to ima, Koncepte i Ideje,
ali ne razumije ta je to to moe biti na Putu, kao to ne
razumije ta je to to SMIJE imati Ideju kao dio Koncepta koji
nas usmjeravaju, fokusiraju na Putu. Put postoji samo kod
Budnog ovjeka. Ostali, ako imaju sree i intenzivno Rade na
Sebi, mogu doi do Staze, ii Stazom, ali da bi doli do
mogunosti da imaju i kreu se Stazom, moraju proi prilaznu
Stazu (nekad se naziva i Prilazni Put). Prilazni put i staza u
sebi sadri preispitivanje svega to o sebi, drugima ili svijetu
znamo, imamo uvjerenje, imamo stav, ivimo kao koncept i
ideju.
Cijeli ivot je Koncept koji u sebi sadri niz Ideja o
kojima imamo stavove i uvjerenja te ih na kraju, karmiki ili
fiziki, ivimo. Te ideje i koncepte, kao i stavove i uvjerenja
mehanian ovjek, nesvjestan ovjek, ne primjeuje. On
jeste upravo manifestacija stavova, uvjerenja, ideja i
koncepata. Ako to niste istraili, uvjerili se sami u ovu
injenicu, moda je vrijeme da to prouite da uvidite i sami
za sebe, kako bi to postalo vae znanje o sebi, a ne
informacija koju proitate ili ujete. Kada se uvjerite u ovu
injenicu, zaboravit ete ideje o tome da ste autentini,
slobodni, spontani, jer to to s tim jeste vi ne moete biti ili
imate te kvalitete s kojima se najee hipnotizirate i
sugestibilno usvajate. To je osnova ozbiljnijeg, da ne kaem
odgovornijeg, Rada na sebi.
Prva i osnovna ideja (jedna od njih) jeste Koncept
ovjeka. Ideja o ovjeku, to automatski za sobom vue
stavove i uvjerenja. Koncept ovjeka kae da ste vi svjesno
ljudsko bie, koje ima tri stanja svijesti u kojima stalno boravi
i da tei ka etvrtom stanju svijesti koji je transcendencija (to
govore neke tradicije). Ideje koje podravaju taj koncept
mogu biti: mi smo najinteligentnije bie na planeti; imamo
razvijen um; razvijene sposobnosti; imamo znanje o sebi i
svijetu oko nas; mi moemo da inimo i da mijenjamo stvari i
sebe; itd. Stavovi unutar tog Koncepta koji podravaju
Ideju mogu biti: mogu biti svjestan; imamo mogunost da
budem netko i neto; ja poznajem sebe; mogu da uim; moja
prosudba je ispravna; ja sam ispravan; itd. Uvjerenja koja se
time izgrauju vitalne su prirode, a vital esto mijeate sa
Emocijom. Uvjerenja mogu biti podrava nizom stavova i
ideja u koje se vjeruje, kao dio Koncepta ovjeka, mogu biti
ispravna i neispravna, duboka i plitka i teko ih je opisati bez
da uem u sr odreene Ideje unutar Koncepta ovjeka. Dati
u samo neka uopena uvjerenja koja su esta (opisati ih, ali
probajte da ih osjetite): ja sam sposoban da inim i znam; ja
sam poten ovjek koji dri do asti (osjetiti ili uvidjeti gdje
nam je vie stalo do asti nego do istine ili stvarne injenice);
uvjeren sam u svoju ispravnost (prisjetit se tih trenutaka i
osjetiti emocije iza toga); ene su loi vozai (sjetiti se kada
to izgovaramo sa uvjerenjem i uvidjeti koji stavovi iza toga
stoje, ali i ideja iz koje se to gradi); uvjeren sam da nisam
sposoban da to napravim ili znam (takoer osjetiti to i
uvidjeti stavove o tome, kao i ideju koja je iza toga); itd.
Ako i kada to provjerimo, kada se uvjerimo da ivimo
uvjerenja, stavove kojima ih branimo, izgraujemo, dajemo
opravdanje, ali i uvidimo ideje koje stoje iza toga, a nalazi se
unutar Koncepta o ovjeku uviamo injenicu da mi kao
ljudsko bie, sa svim onim kvalitetama koje sebi volimo da
pripiemo, da se uljuljkamo u njihovu stvarnost (matamo,
fantaziramo, laemo se) ni ne postojimo, a kamoli imamo
neto stvarno, injenino o sebi. Mi smo koncept koji smo
dobili od drugih, ispunjen idejama, stavovima i uvjerenjima i
to fiziki jesmo, ivimo to. Ako nekim udom i osvijestimo
djeli svega toga uskoro nas sila uspavanosti, sna, povlai
duboko u sebe, i koristei hipnozu i sugestiju, fantaziju i la,
uvjerava u suprotno, tvrdei da su to bili trenutci slabosti,
nesvjesnosti ali da smo mi iznad njih, da smo izuzetak u
odnosu na druge, jer drugi moda i jesu takvi ali ne i mi.
Uskoro ponovo zaspemo, vjerujui u uda, klanjajui se
bogovima, prepriavajui teorije zavjere mislei da smo se
probudili i da smo jedini unutar ovjeanstva koji mogu neto
da uine i probude druge. Koncept ovjeka, moda malo
izmijenjen, ali isti jer je i dalje San, ponovo nas uspava i mi
nastavljamo da spavamo snom pravednika, dobrog ovjeka,
svjesnog ljudskog bia, vrhunca kreacije, najmilijeg bojeg
sina, itd. Ne vidimo la jer smo la. Ne vidimo sugestije jer
smo sugestija. Ne vidimo hipnozu jer smo hipnotizirani. Ne
vidimo koncepte jer smo koncepti. Probuenje i ideje
duhovnosti fino legnu na nae snove i uskoro smo dio grupe
ljudi koji se bude, sanjajui san o probuenju, budnosti, radu
na sebi, duhovnosti, svojoj divoti i boanskoj jedinstvenosti.

Tradicija o ovjeku govori mnogo gore nego to obian

ovjek moe pretpostaviti. Nazivaju nas leom, mainom,
zombijem (ta mislite zato volite filmove o zombijima i
vampirima?), vampirom, virusom, itd. Za njih ovjek, kako ga
mi zamiljamo i imitiramo, ne postoji. To je mogunost u nizu
drugih mogunosti. Koncept o ovjeku unutar Tradicije
govori: ovjek je nesvjesno bie sa tri dominantna uma
(neki govore o pet umova) koja se nalaze u snu te je
pod djelovanjem sile otpora, tromosti (Tamah) koja ga
koristi kao dio cjeline univerzuma u cilju izgradnje,
odravanja i unitavanja istog. Ideje koje podravaju ovaj
Koncept: on nije svjestan, ne moe da ini, nije pouzdan,
spava, mehanian je, odgovor je na stimulans okoline, nije
slobodan, ne poznaje sebe, itd. Stavovi i uvjerenja koja iz
toga proizlaze podravaju ove ideje i koncept o ovjeku
unutar Tradicije. Ali ona kae i jo neto: ON IMA
MOGUNOST DA postane Svjesno Ljudsko Bie, da
KRISTALIZIRA SVIJEST, da INI, da ne bude mehanian. Ali da
bi se to DESILO, on PRVO mora postati svjestan svog
poloaja, mjesta na kojem se nalazi, injenica o sebi (upoznaj
sebe), svrhe i slino.
Pseudo-duhovnost voli da se kiti sa ovim
mogunostima govorei vam da vi to ve jeste. To pada na
va koncept o ovjeku i osnauje ga. Lana duhovnost ak
govori o tome da morate nai svoju svrhu, misiju koju imate i
slino i sve to se pogreno razumije i pogreno interpretira
unutar sna koji je ovjek. Ostali, hipnotizirani i sugestibilni,
misle da se govori o nekoj vioj svrsi, misiji. I svijet sna ide
dalje drei nas vrsto u snu. Uenja koja ne govore na ovaj
nain, koja nisu pseudo-duhovnost, u svijetu sna nisu
prihvaena i odmah se odbacuju. Vi mislite da ste ih vi
odbacili, da ih vi ne prihvaate, da vi znate da ona nisu
dobra. Sila sna radi svoj posao uvjeravajui vas da ste vi
ovjek. Nekolicina koja posumnja u koncept o ovjeku, koja
posumnja da su u snu ili bivaju dodatno zatrpana snom ili
potrae izlaz. Kada sam na poetku svoje Prakse upitao
Majstora o injenicama o ovjeku, on mi je sarkastino i sa
osmjehom odgovorio: "Koji ovjek? Koje injenice?"
Dok smo u Snu do nas mogu doi neke Ideje Uenja, ali
je pitanje na to e u nama to da padne, na koji dio uma e
te ideje lei i kako e ostali umovi reagirati na to? Da bi
ijedna ideja Uenja bila uinkovita u nama mora
postojati dio koji je sposoban da ga primi i primijeni.
Izgraditi dio koji je sposoban primijeniti Ideju kao dio
Koncepta o ovjeku o kojem govori Tradicija, kao i njegovim
mogunostima, predstavlja skoro nemogu zadatak. On nije
primjenjiv sve dok se ostale Ideje Uenja ne primijene, sve
dok nisu zauzele glavno mjesto u ovjeku, sve dok ovjek
sjedi na dvije stolice, sve dok mogunost stavlja kao
stvarnost i injenicu o sebi, itd. Rad na sebi mora biti
iznad ivota i samog ovjeka. Niti jedno uvjerenje i stav
koji je imao o sebi a dolazi iz ivota ne smije biti dominantan,
ne smije biti prihvaen, i sve o njemu samom mora biti
preispitano.
Ako on sebi kae da je svjestan, on mora to i dokazati.
Ako krene u dokazivanje vidjet e da moe biti svjestan
nekoliko sekundi ili u najboljem sluaju minut do minut i pol.
Te otuda, on nema svjesnost. On je nesvjestan. Ako zna da je
nesvjestan i toga se sjea, on poinje da gradi svjesnost. Bez
svjesnosti nijedna ideja o mogunostima ovjeka ne moe
biti stvarna i ne smatra se stvarnom ve laganjem,
fantazijom, matom, uvjerenjem iz sna, itd. Ako smatra da je
budan on mora da preispita budnost. Uskoro uvia da on ne
zna ta je budnost, da ne zna kako da bude budan, da nije
sposoban da bude budan. I ako ne upadne u depresiju,
negativna raspoloenja (kao imaginarni budan ovjek)
MODA moe neto da uini, da se pokrene, da krene da radi
na sebi. Ali to je SAMO MOGUNOST. Ne injenica. Otuda i
nije udo da stvarno duhovnih na ovom svijetu nema.
Lai i fantazija koja dolazi sa raznih mjesta, "duhovnih"
tradicija, portala o duhovnosti mora biti viena iz injenica o
ovjeku, njegove stvarnosti a ne lai i fantazije. Tada moraju
biti odbaene. One nisu stvarne. One moda mogu biti
mogunost o kojoj priaju Tradicije ali nisu stvarne u ovom
trenutku. Jer prije svega, ako nismo budni, ako nismo svjesni,
kako onda bilo ta to je DIO svjesnog ovjeka, DIO budnog
ovjeka moe biti stvarno za nas?
U svijetu sna budnost je san. Nestvarna ideja i
koncept. ovjek nema Trezvenost, koja je obiljeje Budnog
ovjeka, kako bi mogao procijeniti samog sebe, svijet,
duhovnost. Ako to razumije, ili barem shvaa, prestaje da se
cjenjka sa svojim ivotom.

Primjena Ideja poinje od njenog shvaanja. U poetku

je to Intelektualni um koji moe da shvati odreenu ideju, ne
da razumije. Kada ju je shvatio, prihvatio kao mogunost, ne
kao injenicu, tada kree provjera ideje. Provjera ideje trai
da u svakodnevnim trenutcima probaju razmiljati, ali i vidjeti
iz te ideje koju je prihvatio i radi sa njom. Znajui da je pod
snom, i da na njega djeluju sile planete, sna, itd. mora biti
oprezan. S druge strane, kada radi sa nekom od ideja, on
mora poznavati i ostale ideje koje govore o njegovim
mogunostima, ali i injenicama o tome to on trenutno
jeste. Inae e pasti u jo dublji san.
Recimo, ideja o tome da je ovjek svjestan. Ona dolazi
iz Koncepta o Budnom ovjeku. Budan ovjek je Svjestan
ovjek. Prije svega TA je to SVJESNOST? ta znai BITI
SVJESTAN? Obina, svakodnevna umna i tjelesna aktivnost
nije svjesnost. ovjek je Nesvjestan. Kako nesvjestan ovjek
moe znati ta je svjesnost? U Tradiciji mu je reeno da je
Svjesnost proces u kojem on u svakom momentu ZNA i
IMA panju na sebi i svijetu oko sebe. Ali panja nije
koncentracija. Tradicija nudi PRILAZNI PUT ili STAZU do Panje
a kasnije do Svjesnosti. Prilazna staza kae da budui Uenik
treba da pokuava biti usmjerene panje ka tome da ZNA da
hoda, ZNA da jede, ZNA da pria, ZNA ita, itd. Drugim
rijeima, ona govori o tome da se prvo mentalno prisjeamo
(Intelektualnim Umom): "ja hodam"; "ja jedem"; "ja itam".
To je poetak, ili mogunost zaetka Svjesnosti. To jo nije
Svjesnost. On se mora TRUDITI da OSJETI "ja" kada izgovori
"ja hodam". Ali da bi to mogao u budunosti, on prvo mora
mentalno znati "ja hodam". Ja ovo piem - znai da znam
(imam panju usmjerenu ka sebi) da kucam i vidim da
kucam. Vi ovo itate - znai da ZNATE u ovom momentu da
ovo itate, da vam je dio panje usmjeren na sebe koji ita i
na tekst koji itate. Ovo je ZAETAK svjesnosti. To jo nije
svjesnost.
ta god da radite - hodate, itate, jedete, perete ruke,
itd. - morate ZNATI da to radite, biti TU dok to radite,
usmjeriti panju na sebe i na in koji se odvija. Bez toga, kao
poetka, ne moemo priati o Ideji o Svjesnom ovjeku ili
Budnom ovjeku. Ako to odradite uskoro e vam stvarnost
pokazati koliko ste to paljivi i koje su to vae mogunosti.
Jo jedna BITNA ideja unutar ove ideje jeste da ne smijete
reagirati na ono to vidite o sebi. Ne smije biti analize i
reakcije na ono to vidite o sebi, to o sebi spoznate. I ta
ideja je ak i tea od Ideje o Panji. Zato jer im vidite
injenicu da vi ne moete biti paljivi, da ne moete odrati
panju due od minute, krenut e samo-optuivanje, bijes,
ljutnja na sebe, krivica. Ono to e vam to pokazati jeste da
se sve u vama deava bez vae volje, a to je jo jedna ideja o
Svjesnom ovjeku unutar Koncepta o ovjeku o kojem
Tradicije govore.
ovjek nema volju, nema odlunost. Ono to on smatra
voljom je elja. elja moe biti jaa i slabija. Jaa elja vodi
odluci, ali da bi odluka bila sprovedena u djelo ona mora
imati cilj i jak motiv. Ideja o Cilju i Motivu unutar Tradicije
kae da ovjek nema cilj ili su mu ciljevi nejasni, ne poznaje
ih dobro, ne zna da radi sa njima. Motivi su mu jo
nepoznatiji jer ne zna sebe, ne zna procese u sebi. On zna
samo za nezadovoljstvo kao motiv, nemo kao motiv, itd. A
to nisu motivi koji izgrauju Svjesnost ili imaju mogunost da
daju Odluku koja e voditi odreenom JASNOM CILJU.
Ako jo itate sve ovo i niste me zatjerali tamo odakle
sam doao trebate znati da sve to o sebi saznate ne smije
biti prihvaano svakodnevnim umom jer ete upasti u
depresiju i negativne emocije te e to ojaati um i njegov
san. Odreena vrsta nevezanosti sa onim to o sebi vidimo
kroz proces rada mora postojati, ali to ne smije biti
nevezanost koja vas opravdava, koja vas dodatno uspavljuje,
ili nevezanost bez odlunosti da radite na sebi. Ljudski um je
kompleksan i s njim raditi predstavlja ogromnu tekou, jer
on ima sposobnosti koje prevazilaze ovjeka u svakom
momentu.
Osnovno u radu sa Ideja Rada ili Uenja jeste
PRISJETITI se te Ideje, ali i ZATITITI ideju od
unitavanja. Zato se Ideje Uenja ne daju javno. Spiritualne
ideje kojima je ovo "trite" prebogato ve su unitene i one
jako teko mogu da promijene ovjeka. Ideja s kojom radite
mora biti Sveta (link), zatiena svetou, specifinim
odnosom prema njoj. To je jo jedan razlog zato Ezoterina
Uenja nisu javna. Ona trae ljude koji su Posveenici.
Posveenik je ovjek koji se usmjerio do kraja, i bez
ostatka, u Uenje. Vi ga esto nazivate fanatikom, ali je
velika razlika izmeu fanatika i Posveenika. Fanatik je
vjernik i sljedbenik. Posveenik to nije. Niti je vjernik, niti je
sljedbenik. Vjernik u svakodnevnom smislu te rijei. Jer vi ne
znate ta znai Vjera a ni Vjernik. Vjera je PRIMIJENA
UENJA, a VJERNIK je onaj koji PRIMJENJUJE UENJE u
svakodnevnom ivotu. On ne vjeruje u njega, on ga ne
slijedi, on ga ne tumai, ne zagovara. Vjerovati znai RADITI
NA SEBI putem odreenih uputa koje dolaze iz Uenja.

Ideja je udo. Ako znate da je primijenite. Ako ne znate,

ivjet ete ideje koje su vam nametnute i koje vas ne mogu
promijeniti. Radi sa Idejom znai spremnost na ozbiljnu
promjenu. Nesvjestan ovjek ne zna raditi sa Idejom, jer on je
zbir nesvjesnih ideja, koncepata, stavova i uvjerenja. On prvo
mora postati svjestan u odreenoj mjeri kako bi mogao da
radi sa Idejom. Inae je primjenjuje na pogrean nain. A
postati svjestan u sebi sadri NIZ IDEJA, niz stavova koji
moraju biti uzeti a na kraju i uvjerenja koja moraju da
promijene postojee stavove i uvjerenja. Zato ovo to vam se
predstavlja radom u Pseudo-uenjima i duhovnosti nema
nikakve veze sa radom i duhovnou. Zato se i zove PSEUDO,
lano, imaginarno, iako u sebi sadri jo niz pojanjenja o
tome. Ideja o tome da ste Tantrici, Uenici, Duhovni jeste fina
la i imaginacija. Tantrik, Uenik, Duhovan ovjek se ne lae,
svjestan je, ima volju, moe da ini, ima sposobnost primjene
ideja i koncepata uenja. JESTE, HOE, MOE i ZNA.
 U Rad sa Idejama morate krenuti trezveno, tj. sa
jednostavnim idejama. Morate si dokazati samu ideju, morate
uvidjeti njenu stvarnost provjerom, sjeati je se, ne dopustiti
da ona postane san, boriti se da je primijenite, suoiti se sa
suprotnim idejama u koje ste do sada vjerovali i bili uvjereni
u njih, ne identificirati se sa paenikom, negativnim
ovjekom, ne analizirati ono to vidite, itd. Uzmite si prostu
ideju o tome da ne moete biti svjesni sebe. I radite sa njom.
Kada se uvjerite u tu injenicu, ponite prouavati Uenje,
Rad, Ideje koje se koriste u njima. To je poetak. I dok
poetak nije dovoljno dobro uvren (a stalno se uvruje)
nemojte ii na vee i snanije ideje.

Ovdje vam je jedna knjiga koja govori o Idejama Uenja

i Rada. Jednostavno pojanjenje Ideja Rada na Sebi - Maurice
Nicoll