Nepravilni glagoli

EO, IRE, II, ITUM (ii) I SLOENICE

Sloenice:
abeo, abire, abii, abitum - otii redeo, redire, redii, reditum - vratiti se
adeo, adire, adii, aditum - pristupiti transeo, transire, transii, transitum - prijei
exeo, exire, exii, exitum - izai pereo, perire, perii, peritum propasti
intereo, interire, interii, interitum - propasti praetereo, praeterire, praeterii, praeteritum - mimoii

UBI? Gdje? UNDE? Odakle? QUO? Kamo? QUA? Kamo?

in + ab. e (ex) + ab. in (ad) + ak. per + ak.
In urbe sumus. Ex urbe redimus. In urbem imus. Ad Athenas imus. Per Italiam iter facimus.
U gradu smo. Vraamo se iz grada. Idemo u grad. Idemo do Atene. Putujemo preko (kroz) Italiju.

FERO, FERRE, TULI, LATUM (nositi) I SLOENICE

Ind. prez. akt.: fero, fers, fert, ferimus, fertis, ferunt Konj. prez. akt. feram, pas. ferar,... Imperativ 1. fer, ferte
Ind. prez. pas. feror, ferris, fertur, ferimur, ferimini, feruntur Konj. impf. akt. ferrem, ferres, itd. Imperativ 2. ferto, ferto, fertote, ferunto
Inf. prez. akt. ferre, inf. prez. pas. ferri Konj. impf. pas. ferrer, ferreris, itd.

Osim glagola fero, jo i glagoli dico, duco i facio imaju 2.l.sg. imperativa 1. bez krajnjeg vokala. To su oblici: dic, duc, fer i fac. (reci, vodi, uini i nosi)
Sloenice glagola fero:
affero, afferre, attuli, allatum - donijeti confero, conferre, contuli, collatum - usporeivati
aufero, auferre, abstuli, ablatum - odnijeti infero, inferre, intuli, illatum - unositi, nanositi
refero, referre, retuli, relatum - javiti
VOLO, VELLE, VOLUI - htjeti, eljeti
NOLO, NOLLE, NOLUI - ne htjeti, ne eljeti
MALO, MALLE, MALUI - vie voljeti
Nepravilna je konjugacija prezenta (indikativ i konjunktiv), infinitiv prezenta, pasivnih oblika nema.
Gl. nolo ima i imperativ 1. i 2., koji se koristi za izricanje zabrane (obine): Ne roges stulte! Ne pitaj glupo!

COEPI, COEPISSE - poeo sam

MEMINI, MEMINISSE - sjeam se
ODI, ODISSE - mrzim
Glagoli memini i odi nemaju oblike prezentske osnove, nego im perfekt ima znaenje prezenta, pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a futur II znaenje
futura I. Glagol coepi ima perfektno znaenje, a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. poinjem.