U Zaleđu ArcelorMittala

U zaleu Arcelor Mittala:
lokalni utjecaji svjetskog elinog giganta
Maj 2008
Ovaj izvjetaj je posveen borbi zajednica protiv ArcelorMittala
Suradnici:
Alena Miskun, National Ecological Center of Ukraine, Ukraine
Blanche Weber, Mouvement Ecologique, Friends of the Earth, Luxembourg
Dana Sadykova, Karaganda Ecological Museum, Kazakhstan
Liz Ilg, Ohio Citizen Action, USA
Sunita Dubey, groundWork, USA
Pippa Gallop and Klara Sikorova, CEE Bankwatch Network
Jan rytr, GARDE programme of the Environmental Law Service, Czech Republic
Svetlana Spatar, Ecological Society Green Salvation, Kazakhstan
Victor Munnik and Bobby Peek, groundWork, Friends of the Earth, South Africa
Priznanja:
Vaal Environmental Justice Alliance, South Africa
Steel Valley Crisis Committee, South Africa
Paul de Clerck, Friends of the Earth International
Darek Urbaniak, Friends of the Earth Europe
Koordinacija izvjetaja:
Sunita Dubey, groundWork, USA
Pippa Gallop and Klara Sikorova, CEE Bankwatch Network
Urednik:
Greig Aitken, CEE Bankwatch Network
Fotografije:
Mirza Subasic, Bosnia and Herzegovina
www.mirza-photos.blogspot.com
Jorge Reverter, Spain
www.trekearth.com/members/jorgereverter
iStockphoto
www.istockphoto.com
CEE Bankwatch Network
Environmental Law Service
groundWork, Friends of the Earth, South Africa
Mouvement Ecologique, Friends of the Earth, Luxembourg
Ohio Citizen Action
Dizajn:
Tomas Barcik, design studio, Czech Republic
www.design-studio.cz
Tisk:
Tiskrna Grafokon, Czech Republic
www.grafokon.cz
Posebna zahvala na financijskoj potpori groundWork South Africa.
Maj 2008
Prevedeno za kampanju e-DOZE uz dozvolu Ohio Citizen Group

Sadraj
Predgovor 4
Uvod: Rast elinog giganta 5
ArcelorMittal Steel Cleveland Works, Ohio, USA 8
ArcelorMittal Galati ( bivi Sidex), Rumunija 11
ArcelorMittal Orissa, Indija 15
ArcelorMittal Kryviy Rih ( bivi KryvorizhStal JSC), Ukrajina 17
ArcelorMittals electric steelworks, Luxembourg 20
ArcelorMittal Ostrava ( biva Nova Hut), eka Republika 21
ArcelorMittal Vanderbijlpark, Juna Afrika 23
ArcelorMittal Temirtau ( bivi Mittal Steel Temirtau, Ispat Karmet i Karaganda Metalurka tvornica), Kazakhstan 25
ArcelorMittal Zenica ( biva Zeljezara Zenica), Bosna i Hercegovina 30
Zakljuci i preporuke 34
Potovani dioniaru,
Umjesto toga, kao to je to predstavljeno ovdje, ovo je
u utorak, 13 maja 2008 lanovi zajednica i predstavnici svakodnevna borba za pravo na okoli, za okoli koji nije
organizacija civilnih drutava irom svijeta e tetan po njihovo zdravlje i bez zagaenja. Ove borbe su
predstaviti ovu tamnu stranu godinjeg izvjetaja pod radarom i vrlo rijetko pune naslove medija. Dok se svijet
ArcelorMittalu, na godinjem generalnom sastanku u fokusira na globalne utjecaje, ne zaboravimo, da sve poinje
Luxembourgu. Ovo nije sluajno, da su se ljudi iz Afrike, na lokalnom nivou tvrtke koje imaju lokalni uticaj
Amerike, Azije i Evrope ujedinili protiv ArcelorMittala: nepromjenljivo utiu i globalno. i osim toga, ako postoji
nekontroliran rast ovog elinog giganta esto puta na jaka mobilizacija na terenu, nai nepovezani odgovori su
raun zdravlja ljudi, u brzom globalizacijskom svijetu, beznaajni. To je ono to je predstavljeno ovdje, povezana
dao je ljudima zajedniki razlog za otpor. globalna akcija sa terena.
Dioniarski aktivizam i izvjetavanje o tamnoj strani Svi mi smo dioniari, moda ne u tvrtkama ali smo uistinu u
kompanija nije jedinstven sluaj strateke kampanje, naem okoliu, i dioniari kompanija kao to je ArcelorMittal
usmjerene u prolosti protiv razliitih tvrtki, kao npr. na trebaju biti upozoreni na ovu realnost. Diniari su mnogo
kompaniju Royal Duch Shell, koja je takoer sluila za puta zaslijepljeni sjajnim izvjetajima, eko svijeu i
ispostavljanje uloga i potpori razliitih tvrtki u dravama detaljnim prikazima rasta profita. Ovo izvjee nastoji stvoriti
apartheida u Junoj Africi u 80-tim. Ono to ovu akciju novu svijest dioniara Arcelor Mittala i poziva ih da djeluju
ini drugaijom je injenica da po prvi put nalazimo na predstavljenim dokazima.
zajredniki razlog za globalnu akciju ne protiv
multincionalne kompanije sa Sjevera koja pljaka Jug Dioniari vie ne mogu biti neinformisani kod godinjih
nego protiv multinacionalne kompanije sa Juga, koja profita. Ono to im je potrebno je to, da prihvate
djeluje na isti nain. odgovornost negativnog utjecaja njihovih investicija na
ivote ljudi skupa sa profitom kojeg anju sa dionicama.
Izazovi s kojima su suoene zajednice u blizini Izuzetno vano je da shvate, da lokalne nepravde
ArcelorMittalovih tvornica nisu opisani kao privlane prezentirane u izvjeu nee otii tek tako. Ono to trebaju
teme okolia, koje zauzimaju dominantne dnevne je paljivo rasuivanje i dioniarske rezolucije, koje e
naslove u svjetskim medijima, kao to su klimatske pozivati na poboljan rad na terenu kako bi omoguile
promjene i topljenje leda. donoenje okoline pravde lokalnim zajednicama.
Bobby Peek
Director, groundWork, Friends of the Earth South Africa
Corporate Campaigner Friends of the Earth International
4.
U zaleu ArcelorMittala: lokalni utjecaji svjetskog elinog giganta
Rast elinog giganta

Mnogi uoavaju rast Mittal Steel-a sada Arcelor otkupi rumunsku eljezaru, mjesec dana nakon to je tajkun
Mittala od male tvornice do globalnog elinog donirao $250.000 Blairovoj Laburistinoj stranci. U izuzetnom
giganta, kao jednog od velikih uda u poslovnom pismu g. Blair je rekao rumunskom premijeru, da bi se s prodajom
svijetu. Nakon rada u manjoj eliani svog oca, i najveeg dravnog poduzea poveale anse Rumunije u
nakon uspjenog pokretanja eliane u Indoneziji, pridruivanju EU.
Lakshmi Mittal se je odcjepio i stekao bogastvo
otkupima starih tvornica po svijetu i njihovim Graenje elinog imperija javnim novcem
pretvaranjem u profitne podvige. Kompanija je imala koristi od poreznih olakica ili njihovim
smanjenjem u nekoliko drava ukljuujui Kazahstan i eku, ali
Uspjeh u poslu je rezultirao velikim bogastvom za pitanje koje se mora postaviti je: zato najvea kompanija za
Mittal, koji je trenutno rangiran na etvrtom mjestu proizvodnju elika u svijetu, ne moe sebi priutiti plaanje
najbogatijih ljudi prema Forbes-u, sa ocjenjenim cijelog poreza?
bogastvom od $45 milijardi. On je i takoe Izvrni
direktor (CEO) najvee kompanije za proizvodnju Mittal je takoer dobio opsenu pomo u obliku niskokamatnih
elika ArcelorMittal, nakon to je Arcelor iz kredita od Internacionalne financijske korporacije (IFC) i
Luxembourga 2006 godine pristao na preuzimanje od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ove javne banke
strane Mittala. Pored rudnika u Africi, Centralnoj Aziji, imaju mandat da sudjeluju u razvoju privatnog sektora sa
Sjevernoj Americi i Istonoj Evropi, u vrijeme kada je naglaskom na mala i srednja poduzea, i na podrci onih
preuzimao Arcelor, Mittal je otkupio eljezare u 14 projekata, koji nisu mogli privui financiranje drugih izvora. Ipak,
zemalja. Sada se ArcelorMittal fokusira na projekte u posljednjih deset godina Mittal je imao koristi ne manje od
zelenih polja* u zemljama poput Indije i Kine. deset javnih zajmova od tih banaka.
Kazakhstan 1999 IFC SEFKazkommertsbank SME Credit Line* USD 2.5 million
Uspjeh kompanije sukladan je sa izrabljivanjem slabih Romania
Kazakhstan
2001
2001
EBRD
IFC
Ispat Sidex/Mittal Steel Galati
Ispat Karmet SME Resource
USD 100
USD 0.13 million
dravnih zakona i politikih prepira. U zadnje tri equity and USD
3.27 million quasi
decenije Mittal je otkupio stare, propale eljezare u Romania 2002 EBRD Mittal Steel Galati
equity
USD 100
dravnom vlasnitvu u dravama poput Trinidada, Algeria
Romania/ Kazakhstan
2003
2004
IFC
IFC
Ispat/Mittal Steel Annaba
LNM Holdings N.V.
USD 23
USD 100
Meksika, Poljske, eke, Rumunije, June Afrike i Macedonia
Ukraine 2006
2005
EBRD
EBRD Mittal Steel Skopje
Mittal Steel Kryviy Rih USD 200
USD 25
Alira. BiH
Kazakhstan
2006
2007
EBRD
EBRD
Mittal Steel Zenica EUR 25(USD 39.2 million)
Mittal Steel Temirtau - Health & Safety USD 100
*Osnovna svrha ovog kredita je u podpori razvoja malih i srednjih poduzea direktno ili indirektno povezanih sa
Cijena uspjeha Mittal Steel-a je u velikoj mjeri bila Ispat Karmet (sada ArcelorMittal Termitau) i/ili za pomo bivim uposlenicima kompanije, i/ili omoguivanje
rasta privatnog sektora u Karagandi regionu.
plaena sa ivljenjem i radom lokalnih zajednica u
blizini njegovih tvornica. Mittal Steel je stekao Svrha kredita je varirala, ali nekoliko njih je imala za cilj barem
globalnu reputaciju davanjem prioriteta na djelomino poboljanje uinkovitosti energije, smanjenje
produktivnost, a na raun okolia, lokalnih zajednica i zagaenja, zdravstvenih i sigurnosnih standarda. Od nekoliko,
smjernica dobre prakse, u zemljama gdje upravljaju ako ne i od svih projekata, bilo je zahtjevano pripremanje
svojim tvornicama kao npr. u Rumuniji, Poljskoj, akcijskih planova za zatitu okolia.
ekoj, Junoj Africi, Kazahstanu i Americi, unato
estim izjavama kompanije o njihovoj brizi za Sve dok ovi ciljevi neto vrijede, nema razloga zato bi se javnim
investiranje u regije. novcem trebala pruati podrka za ono to bi zapravo kompanija
trebala uraditi u svakom sluaju. Mittal je mogao sigurno
Jedan od razoaravajuih aspekata Mittalove poveati sredstva iz drugih izvora po razumnim stopama, kako bi
uspjene prie je i taj, kako su ga unato njegovom podigao standarde u svojim tvornicama. ak i ako IFC i EBRD
slabom okolinskom i socialnom dosjeu, mnoge vjeruju da su ponueni niskokamatni razvojni krediti kompaniji,
meunarodne institucije u vie navrata bezuslovno iji je veinski vlasnik etvrta najbogatija osoba na svijetu, dobro
podrale poliki i financijski. Najzlogasniji aspekt: iskoriten javni novac, kontinuiranost problema u eljezarama bi
Mittal je vidjeo da su stekli politiki utjecaj kod dosada trebala biti alarmantna. Studijski primjeri u ovom
kupovine tvornice Galati (Rumunija), kada je bivi ispitivanju IFC i EBRD-ovog financiranja eljezara u Rumuniji,
ministar Tony Blair intervenisao i pomagao Mittalu, da Ukrajini,
1 Forbes: The Worlds Billionaires, 05 March 2008 http://www.forbes.com/lists/2008/10/billionaires08_Lakshmi-Mittal_R0YG.html

2 Throwing Stones at a Giant by Jacklyn Cock and Viktor Munnik, March 2006 http://www.sociologyworkunit.org/files/giantshort3.pdf
3 The Daily Telegraph: Blair pushed through deal for Indian billionaire who gave Labour 125,000, 10.02.2002,
http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2002/02/10/nlak10.xml
5.
Bosni i Hercegovini, ekoj i Kazastanu ukazuju na to da Kazahstanu na 191, otkako je kompanija otkupila eljezaru
bez obzira na dobre namjere kreditiranja nije dolo do Temirtau i ujedinila svoje rudnike 1996 godine. U aprilu
uspjenih poboljanja kao rezultat javno financiranih 2008, osnovno tuilatvo je upozorilo da kompanija riskira
projekata. Zagaenje, zdravstveno sigurnosna pitanja i u svojim aktivnostima ukoliko ne uini vie u podizanju
pitanja rada predstavljaju tekue probleme za neke ili za sigurnosnih standarda.
sve eljezare.
Brige oko zdravstva i sigurnosti su isto tako rairene i na
Niko ne oekuje, da se eljezare i rudnici promjene preko ostale Mittalove eljezare, npr. u Galati (Rumunija) i Kryviy
noi, ali nakon nekoliko godina bi se trebala vidjeti Rih (Ukrajina) lanovi sindikata Solidarnost u Galati navode
poboljanja. Meutim, grupe civilnog drutva u Rumuniji i da je vodstvo angairano s irokim rasponom taktika za
Ukrajini nisu mogli nabaviti ni akcijske planove za zatitu potiskivanje aktivnosti sindikata.
okolia radi utvrivanja bilo kojeg trajnog napretka. One
informacije, koje su bile dostupne, bile su objavljene od Mittalovo podcjenjivanje ekolokih normi nije ogranieno
strane EBRD, a ne kompanije. Prema EBRD neka samo na zemlje u razvoju. U augustu 2006, Amerika agencija
poboljanja su napravljena kroz akcijske planove za zatitu za zatitu okolia je spomenula i Mittal Steel USAInc. zbog
okolia u Galati i Temirtau. Meutim, panja bi trebala biti navodnih krenja ekolokih pravila u tvornici eljeza u Indiani,
usmjerena na sluajni dokaz iz Rumunije i Ukrajine, sa i eliani u Ohio-u, koju je MittalSteel preuzeo 2005 godine,
naznakom entuzijazma kompanije, koji se protee od zgroenost lokalnih zajednica nad visokim razinama
smanjenja trokova pa do ulaganja u zdravlje, sigurnost na zagaenja kao i srodnost zdravstvenih problema. Mittalov
radu i zatitu okolia, to je rezultiralo samo nekim odgovor na optube javnosti je isto tako bio slab. U Americi,
poboljanjima ali na papiru. Bez redovnog pristupa Mittal neprestano odbija lokalni zajednicu Ohio u njihovim
tvornicama, nemogue je procijeniti koliko esto se to namjerama za sudjelovanjem s javnou, unato poslanom
dogodi, ali to ipak ukazuje na potrebu za temeljit nadzor 33,891 pismu i peticijama.
tih investicija i zadravanje u okviru zajmova koji su je ve
produeni od strane EBRD i IFC. U ekoj je slina situacija kao i u Ohio-u. Visok nivo
zagaenja su kritikovali due vrijeme i stanovnici u blizini
Hrava biljeka Mitallove eljezare. Na kraju 2007 i na poetku 2008 godine
Zbog nadaljnjeg iskoritavanja kompanije i nebrige bila je organizirana peticija protiv neodgovornog ponaanja
njihovih vlada, ljudi se bore za svoja prava protiv ArcelorMittala i dravnih vlasti, a nekoliko graana je
ArcelorMittala tako na sjevernoj kao i na junoj hemisferi, pokrenulo i tubu protiv ArcelorMittala zbog kontinuirane
suprostavljanjem problemima kao to su zagaenje, slabi prijetnje njihovom zdravlju. Istovremeno, legalne akcije
sigurnosni standardi, prisilne deloacije, i stjecanje dostavile su nadlenim vlastima zahtjeve o ispitivanju izdanih
poljoprivrednog zemljita. Kao primjer, u Junoj Africi, radnih dozvola.
ljudi se bore protiv zagaenja, kao i protiv zastraivanja
usmjerenih na obitelji, koji su odbijali prodavati svoja Iza eline zavjese
zemljita u okviru ekspanzijskih planova kompanije. Vaan i temeljni razlog spomenutih problema je u pristupu
smanjenja trokova, kojeg je Mittal uveo u mnogim svojim
U septembru 2006, nakon objavljenih naslova o eljezarama i rudnicima, ugroavajui pri tom zdravlje i
zdravstvenim i sigurnostnim problemima u Mittalovim sigurnost radnika kao i susjeda njihovih tvornica. Kompanija
rudnicima u Kazahstanu, i nakon smrti 41 rudara u rudniku sa naglaskom na visokim proizvodnim ciljevima dovela se je i
Lenina, radnici su izali na proteste zahtjevajui poveanje do rezultata problema, koji se razapinju od iskljuivanja
plata i poboljanje sigurnosti na radu. Sljedei incident u kontrolnih emisionih ureaja u Kryvi Rih-u (Ukrajina) nou i
Mittalovim rudnicima, januara 2008 rezultiran je sa 30 tokom vikenda ( zbog ubrzanja proizvodnog procesa), do
mrtvih, to je povealo ukupan broj mrtvih samo u fatalnih_nesrea_u_Kazahstanu.
4 FIsabel Gorst and Peter Marsh, Kazakhs warn Mittal over safety, Financial Times, 20 February 2008, reproduced at http://www.corpwatch.org/article.php?id=14944
5 Raushan Nurshayeva, Maria Golovnina, Paul Bolding: Kazakhstan urges ArcelorMittal to improve safety, Reuters, 3 April 2008,
http://in.reuters.com/article/asiaCompanyAndMarkets/idINL0373748620080403
6 See case study on Galati
7 Ohio Citizen Action: Smoke and Mirrors: Mittal Steels Playbook to cover up their pollution, 3 January 2007 http://www.ohiocitizen.org/campaigns/isg/smoke.pdf
8 GARDE website, 18.02.2008: http://www.responsibility.cz/index.php?id=210&tx_ttnews[tt_news]=188&tx_ttnews[backPid]=12&cHash=81daa30358
9 See case study on Kryviy Rih
10 Mark Franchetti, Robert Winnett and Holly Watt, Miners face suicide mission working for Mittals empire, Sunday Times, 10 June 2007
http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article1909796.ece
6.
A drugi vaan problem proizlazi iz nejednakog odnosa

snaga izmeu pojedinih vlada i eline kompanije. U veini
sluajeva, ljudi koji odluuju se upiru znaajnijem pruanju
pritiska na Mittal i njegovom poveanju standarda, jer esto
puta je glavni poslodavac u podruju i zapoljava vei broj
radnika u eljezarama. Svaki potez vlada, koji ugroava
odnose sa Mittalom je ekstremno kontraverzan. Prema
tome, primjer Kazahstana je vie izuzetak nego pravilo, gdje
su ljudi i radnici preputeni, da se bore sami za svoja prava.
U Indiji, Mittalov ogromni investicijski plan se shvaa kao
glavni generacijski projekt prihoda u podruju, i ovakvo
zaboravljanje vlade na stanje u lokalnim zajednicama, koje
e ako se projekat usvoji eventualno izgubiti
poljoprivrednu zemlju na raun Mittalovog projekta.
Diljem svijeta ljudi se pored svoje bijede i resursa bore na

nain da dre Mittal odgovornim, kako bi zatitili njihove
zajednice. Ova kompilacija je napor razliitih grupa, koje
rade na razliitim stranama svijeta, u cilju sastajanja i
predodbe globalne prirode problema prouzrokovanog od
strane ArcelorMittala.
7.
ArcelorMittal
Steel Cleveland Works
Ohio, USA
Izjava susjeda, naselje Slavic

Denise Denham i Donna Levandowski, Januar 2007
Odrastali smo u ovoj kui odmah do Clevelandske eljezare, Otili smo zajedno sa djecom do okolinske zdravstvene
ali zadnjih pet godina postalo je neto drugaije. Ne radi se klinike. Ljekari su nam preporuili, da se djeca ne bi smjela
samo o naim zdravstvenim problemima, koje smo primjetili, igrati napolju zbog tekih metala prisutnih u travi i zemlji.
ili teti koju prouzrokuje zagaenje naoj kui, autima nego i o Urinski testovi su pokazali poveane razine bakra, arzena,
naoj djeci, koja su takoe bolesna. mangana, olova, cinka, ive, i alkalnih fosfata. To su isti
polutanti, koji dolaze iz eljezare.
Denisin sin Craig, desetogodinjak najstariji je od troje djece.
Dobio je astmu prije pet godina. Postane mu slabo, kada je Ljekari su nas upitali, da li emo se preseliti, jer zdravlje djece
slab zrak, i onda mora upotrijebiti raspirator. Moete usput i je vanije od ove kue. Sigurni smo da bismo mogli to
rei, da die. Nekada je astma toliko teka, da mora uzimati poeljeti, ali ne moemo sebi to priutiti, i znamo, da nam
lijekove. Konstantno ima upale uiju, i ako se ih na vrijeme ne eljezara nee to platiti.
rijeite, samo e pogorati njegovu astmu. Craig takoe ima
alergije i liajeve. Umjesto toga, suoavamo se sa naim zdravstvenim
problemima, i dodatnim ienjem takoe. Jednog puta
zbog njihove praine nam je dvorite bilo narandasto. Moe
se rei da izbacuju mnogo materijala nou metalne
pahuljice, crveni dim jer ujutro ete to primjetiti na vaim
autima.
Drugi vaan problem je zvuno zagaenje. Vatrogasna auta

sa svojim sirenama, kamioni sa koksom su oduvijek tutnjali
pored nae kue. Kada rade, naa kua se trese. Prije osam ili
devet mjeseci, buka nas je probudila u nonim satima, iako
ne rade prije 7h ujutro. Onda zovemo njihove redare i
nekada ih smo ih zaustavljali. Nekoliko noi kasnije probudili
su nas u 3h ujutro.
Pozadina
Denise Denham, Donna Levandowski i njihova djeca, kao susjedi Clevelandske Zadnje stoljee, velika Cleveland eljezara je bila najvei
eljezare rade na tome kako bi ArcelorMittal bio dobar susjed. zagaiva u gradu. Mittal Steel nastavlja tu tradiciju u
Cleveland Cuyahoga kantonu kao najveeg zagaivaa
Donin dvogodinji sin takoe ima liajeve. I svaki puta, kada se zraka i vode. Mittal Steel Cleveland eljezara imaju dugu
vrati kui sa travnatog igralita, ima mrljavi koni osip. Krema istoriju proizvodnje eljeza u Clevelandu. Kompleks je
koju koristimo je toliko jaka, da su ljekari doslovce rekli da mu izgraen prije 90 godina, i imao je osam vlasnika. U aprilu
tanji kou. Jimmy ima astmu i alergije. Za Jimmyevu astmu je 2005 godine MSC eljazara je ustanovljena nakon
potrebna upotreba raspiratora dva do tri puta dnevno. udruivanja ISG, Ispat Internationala i LNM Holdinga,
vrijednog 4,5 milijardi dolara.
Donnina kerka Joie je stara sedam godina. Ona takoe ima
alergije i astmu kao i djeaci. Takoe ima i velike glavobolje. Mittalova glavna linija ravno valjanih eljeznih proizvoda.
Proljetos Donna ju je morala voditi u ambulantu zbog jakih Ovo je jedna od najveih valjaonica u Sjevernoj Americi.
bolova. Takoe najvie patimo zbog migrena. Obje moramo Clevelandska eljezara proizvodi sljedee vrste elika:
uzimati lijekove protiv migrene do kraja naeg ivota. Donna je
ve prije pokuala da je umakne ali zavrila je u ambulanti. - Vrue valjani - profili iz elika se ponovno
Njeni lijekovi su zaista jaki; prouzrokuju gubitak pamenja, i zagrijavaju prije ulaska u pe i onda se valjaju
njen test plua vraen je na visoki nivo, kada je prestala kao vrui trak.
uzimati lijekove. Obje ve imamo astmu posljednjih pet do - Hladno valjani vrue valjana traka se valja
est godina. Denise ima jo problema sa sinusima i muninom. ponovno dok je hladna
.
1 Koks je oblik rude koji se koristi kao gorivo u procesu proizvodnje elika.
2 Toxic Release Inventory, Ohio EPA, July 2005.
3 Flat Rolled Products Plants, LTV Steel, http://www.ltvsteel.com/htmfiles/flatroll.htm 8.

- hladno valjani hladno valjan trak se ponovno valja

kao hladan i onda se omekava
- elektro galvanizovane ploe tanak sloj cinka se

primjenjuje radi zatite elika od korozije
- poluproizvodi ploe od elika, koje se ne valjaju
Ovi elini proizvodi se upotrebljavaju u automobilskoj

industriji, servisima, konverterima i cijevnim aplikacijama. Sa
dvije visoke pei, Cleveland eljezara ima kapacitet do 3,8
miliona tona elika godinje.
Mittal Steel tvrdi, da je pogon u Clevelandu najproduktivnija

tvornica na svijetu, mjerena po toni elika na radni sat. To
Oko ArcelorMittal Steel Cleveland eljezare ivi 390 000 mukaraca,
znai, da Mittal obezbjeuje vrlo malo radnih mjesta za ena i djece ive unutar pet milja od eljezare
graane Clevelanda - 90% manje od broja kojega je Foto: Stefanie Spear.
kompleks prije upoljavao.
Osim toga, Mittal Steel je obvezan, da unutar Popisa
Marsha Harris, kadrovski manager u Mittal Steel Cleveland otrovnih ispusta, izvjetava o emisijama u zrak, zemlju ,vodu
upuuje se na ovo kao slaba manufaktura. Pogon i odreeni popis toksinih spojeva. Mittal je izvjestio o
Cleveland eljezare je na svom vrhuncu zapoljavao 15,000 ispustu 10 703 kg. cinka,1473 kg. mangana, 633 kg.
radnika. Nakon bankrota LTV Steel-a, i prenavljanja tvornice hidroklorne kiseline, 164 kg. olova, 45 kg vanadija, 32 kg.
od ISG-a 2002 godine, pogon trenutno zapoljava 1,598 kroma, 18 kg. bakra, 15 kg. barija, 10 kg. kadmija i 3,6 kg.
radnika. ive u zrak oko Clevelanda u 2006 godini.
Cleveland kompleks raskrava rijeku Cayahoga u tetno po zdravlje

Clevelandskoj dolini poznatoj kao i Stanovi. Ova eljezara Fine estice oneienja (PM 2.5) su tako male da prolaze
ima vie susjeda no ijedna druga eljezara u dravi: 392 276 kroz odbranbeni sistem, ulaze u pluno tkivo pa ak i u krvni
graana i pola Clevelandskih kola su u okrugu od pet milja sistem. Znanstvenici sada izvjetavaju, da fine estice
od eljezare. 59,6% graana se identificiraju kao manjina: oneienja predstavljaju najopasniji zdravstveni rizik
48,9% afro-amerikanaca i 7,5% hispanjolaca. Sa tvornicom prouzrokovan aerozagaenjem. Fine estice uzrokuju
u dolini i kuama rezidenata na okolnim brdima, mnogi oteenja plua, pootrenu astmu, bolesti srca, bronhitisa,
susjedi se nalaze na razini vrhova dimnjaka. Od nepravilnog rada srca, lake srane napade, preuranjenu
domainstava, koji okruuju eljezaru, 31,9% zarade manje smrt sa bolestima srca i plua. Djeca, starije osobe i osobe sa
od 15,000 dolara godinje. Mnogi graani govore, da se bolestima srca i plua su najosjetljiviji na izloenost finih
ele odseliti dalje od Mittal Steel-a ali si to ne mogu priutiti. estica.
Zagaenje zraka i ljudsko zdravlje Sumpor dioksid suava disajne puteve, sprijeava disanje, i
1990 godine federalni amandman odredio je nove radne zapoinje astmu. Osobe sa astmom su posebno pogoene
dozvole za emisije zraka i emisijsku naknadu na tonu emisija. visokim razinama sumpornog dioksida emitiranih u kratkom
Najnoviji podaci Mittal Steela emisija za 2006godinu: 615 periodu. Ostale grupe osjetljivih na sumpor dioksid su djeca,
206kg. estica, 808 937kg. SO2, 1 651 488 kg. Nox, 16 819 stariji i osobe sa bolestima srca i plua.
701 kg. CO, 88 421kg. organskih kemikalija.
4 Mittal Steel USA, Mittal Steel, http://www.mittalsteel.com/Facilities/Americas/Mittal+Steel+USA/Operating+Facilities/Cleveland.htm.

5 Mittal Steel USA opens line in Cleveland to meet customers needs for corrosion-resistant steel, Mittal Steel, April 2006.
6 Jennifer Scott Cimperman, LTV Shutdown Begins, Society of American Business
www2.sabew.org/sabewweb.nsf/e0087b5460c4a721862569c2005fa85a/989b9f5fbac4ea4c88256bc7006c368e!OpenDocument.
7 Test for Mittal: Is Bigger Better? Cleveland Plain Dealer, July 2, 2006.
8 Demographic Profile of Surrounding Area (5 Miles), US EPA Enforcement and Compliance History Online (ECHO), http://www.epa.gov/cgi-
bin/get1cReport.cgi?tool=echo&IDNumber=
110011945681.
9 Demographic Profile of Surrounding Area (5 Miles), op. cit.
10 Demographic Profile of Surrounding Area (5 Miles), op. cit.
11 EPA Title V Emissions Fee Report, April 2006.
12 Health Effects of Ozone and Particle Pollution, American Lung Association, http://lungaction.org/reports/sota05_heffects.html 9.
Izlaganje visokim razinama mangana u duem vremenskom

periodu moe otetiti centralni nervni sistem i mozak,
uzrokujui bolest manganizam. Simptomi ukljuuju opi
osjeaj slabosti, usporjelost, nespretne pokrete sa tekim
rukama i nogama. Rani simptomi takoer ukljuuju i spori,
zaustavljajui govor bez tona ili stanki kao i jednolian i
bezosjeajan izraz. Ostali simptomi ukljuuju anoreksiju, bol
miia, nervoze, razdraljivost, glavobolje, i gubitak libida.
Izloenost manganu takoer moe prouzrokovati oteenje
jetre, bubrega, fetusa u razvoju, i moe dovesti do
respiratornih problema. Kontrolna oprema zagaenja Mittal
Steela je zastarjela. Najstariji ureaj, a koji se i danas
upotrebljava je bio postavljen 1943 godine., a najnoviji
ureaj, koji se i danas upotrebljava bio je postavljen 1990
godine. Veina aparatura bila je postavljena izmeu 1970
1980 godine. Od est aktivnih Mittalovih kotlova, samo
Kotao 3 ima ispravnu kontrolnu opremu.
Clevelandskim visokim peima manjka kontolna oprema

zagaenja, a koje ostale eljezare u Ohiu imaju. Instaliranjem
filtera na livnicama visokih pei smanjuje se estino
zagaenje do sedam puta. Dvije visoke pei su dva najvea
izvora finog i grubog estinog zagaenja, sumpor diosida,
karbon monoksida i isparljivih organskih spojeva.
Amerika agencija za okoli (EPA) trenutno istrauje

zakonitosti pokretanja visoke pei C5 bez nadograivanja
opreme za kontorolu zagaenja. Mittal Steel je pokrenuo
pe na 145% njenog kapaciteta za ienje. Za ljude u
Clevelandu to znai poveanje potronje od 30% do 70%
gasa za pe, koji nije preien, i godinje zagaenje od 817
200kg estica koje Mittal nije prijavio Agenciji za okoli u
Ohio-u.
ta susjedi oekuju od Mittala

Graanska Akcija Ohio - ekoloka organizacija, zapoela je
kampanju Dobar susjed sa ISG u julu 2004 godine.
Kampanja Dobar susjed koristi mo zajednike
organizacije izazivanja glavnih zagaivaa na sprjeavanju
zagaenja iz njihovih pogona. Clevelandska eliana je
vlasnitvo Mittal Steela od aprila 2005 godine. Aktivisti
Graanske Akcije Ohio poslali su 25 600 osobnih pisama i
peticija Upravi, i direktoru eljezare g. Terry Fedoru. G. Fedor
se nije odazvao. Od marta 2007 godine, 500 Clevelandskih
ljekara i sestara su pisali g. Fedoru urgirajui na njegovu
panju o sprijeavanju zagaenja.
Ljudi u Clevelandu oekuju od Mittal Steela da skrenu

pozornost na spreavanju zagaenosti. Mittal Steel ima
sredstva da postane lider u elinoj industriji i da od
Clevelandske eljezare stvori model eljezare smanjenog
aerozagaenja
Prvi korak za Mittal Steel je taj, da vodei zajedno sa

Clevelandskim susjedima sjednu i porazgovaraju o
spreavanju zagaenja. Sreom postoje mnogi strunjaci
tako u Ohio-u kao i drugdje, koji mogu pomoi Mittalu u
razvijanju inovativnih pristupa za smanjenje zagaenja.
13 EPA Title V Emissions Fee Report, April 2006.

10.
ArcelorMittal Galati
( bivi Sidex )
Rumunija
Pozadina
AcelorMittal Galati je najvea integrirana eliana u
Rumuniji, raunajui na preko 50% dravne proizvodnje
elika i zauzimanja jedne etvrtine podruja grada Galati (
broj stanovnika cca. 300 000 ). Izgraena 1967 godine,
trenutno ima kapacitet od 5,5 miliona tona, od kojih se dvije
treine izvozi u vie od 40 drava.
Do 2001 godine eliana je izvjetavala gubitak od 1 milion

$ dnevno, uz milionske gubitke prolih perioda ( izvjetaji
variraju od 160 do 900 miliona $ ). LNM je kupio tvornicu
Sidex ( izvjea o otkupnini ponovno variraju izmeu 60 i
360 miliona $ ) uzrokujui skandal u Velikoj Britaniji, gdje je
VB premijer Tony Blair potpisao u julu 2001 godine pismo
svom rumunskom kolegi potvrujui prodaju eljezare
Iza hladnog vanjskog izgleda ArcelorMittal Galati postaje scena zagrijanih
Mittalu. radnikih sporova posljednjih godina
Foto: CEE Bankwatch Network.
Blairova preporuka postala je sumljiva sobzirom na to da je
Mittal donirao 125 000 za rad Laburistike stranke u junu te Galati je jedno od najveih zagaenih podruja u dravi, i
godine. Blair je rekao, kako on nita nije znao o donaciji kada ve nekoliko godina domaa nevladina organizacija Earth
je potpisivao pismo i njegovi slubenici su rekli da je pismo Frends izvrava monitoring i kampanje oko ekolokih
bilo napisano na bazi nacionalnog interesa. Meutim, Mittal problema uzrokovanih od strane eljezare. Iako su se
je zaposlio 100 ljudi u Velikoj Britaniji u vrijeme kada je i pogoni eliane ekonomski obrnuli zadnjih godina,
otkupio Richmond Investment Holding d.o.o., kompaniju ArcelorMittal jo uvijek pati od ozbiljnih ekolokih,
lociranu na Britanskim Djevikim otocima, gdje zdravstvenih i sigurnosnih problema, i poboljanja u ovim
meunarodne kompanije ne plaaju poreze. podrujima, koja ini se, idu veoma sporo.
Takoer su pitanja bila postavljena i o Blairovoj podrci Ekoloki problemi

Mittalu kada je Mittal lobirao za carinske dadbine kod Kompanija je primila kratkoroan kredit za Galati od
uvoza elika u SAD, koji bi, kako je tvrdio, nakodio Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2001 godine, koji
Britanskoj elinoj industriji i radio protiv interesa Britanskih je bio proiren 2002 godine. Projekat je bio klasifikovan u C/1
radnika. kategoriju, gdje se je zahtjevao i okolinski pregled. Jedan od
elemenata projekta bila je i implementacija Okolinskog
Nakon privatizacije ime tvornice je bilo promjenjeno u Mittal akcijskog plana za eljezarsko smanjivanje ekstremno tekog
Steel Galati. 2007 godine ime je ponovno promjenjeno u utjecaja na okoli.. Glavne brige oko zagaenja su
ArcelorMittal Galati. identifikovane, kako slijedi:
- od 112 kontroliranih izvora emisija Sidexa samo 41 je
Kako se navodno govori tvornica je u svom zenitu ispotovao standarde emisija ( glavni polutanti su praina,
zapoljavala 47 000 ljudi, iako je do 2001godine broj CO,Nox, VOCs,SOx i teki metali).
smanjen na 25 000. Do 2005 godine broj je pao na 18 000, s - ispusti polutanata, izloenost toploti i buci uzrokuju
ciljem rezanja jo 5000 radnih mjesta do 2008 godine. ozbiljne probleme na radnom mjestu
- izljevi voda zagauju dva jezera (Catusa na istonoj i Malina
na zapadnoj strani od eljezare) koja su povezana sa rijekom
Siret. Glavni polutanti su bili cianid i amonijak za koje se je
reklo:
1 Mittal Steel webpage http://www.mittalsteel.com/Facilities/Europe/Mittal+Steel+Galati/
2 Mittal Steel webpage http://www.mittalsteel.com/Facilities/Europe/Mittal+Steel+Galati/
3 Justin Keay: Steel in the soul, CNBC European Business, June 2006, http://cnbceb.com/2006/06/01/steel-2/
4 Kate Connolly: Mittal's new staff worry about jobs - not UK fallout, The Guardian, 16 February 2002,
http://politics.guardian.co.uk/labour/story/0,9061,651173,00.html#article_continue
5 Simon Clark and Matthew Craze: The Mittals have steeled themselves against the odds, Business Report, South Africa, 12th June 2005,
http://www.busrep.co.za/index.php?fArticleId=2554141
7 Simon Clark and Matthew Craze: Man of Steel, Bloomberg Markets, July 2005, www.mittalsteel.com/NR/rdonlyres/BB5383B3-C239-43EF-BFA8-
87BC1B115220/0/2005JulyBloombergManofSteel.pdf
8 BBC News: Blair silent on Mittal's US links, 18.02.2002, http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/1826756.stm
10 Simon Clark and Matthew Craze: Man of Steel, Bloomberg Markets, July 2005, www.mittalsteel.com/NR/rdonlyres/BB5383B3-C239-43EF-BFA8-
87BC1B115220/0/2005JulyBloombergManofSteel.pdf 11.
- da se razgrauju u jezeru, i da ne zagauju rijeku

- visok intenzitet energije i materiala u odnosu na
tipine zapadnoevropske eliane.
Kratkoroni akcijski plan (EAP) za 2002-3 godinu iznosio je

19 miliona $, iskljuujui tehnoloke promjene u korist
okolia usljed razdvajanja, dok je dugoroni EAP bio
ocjenjen na 76 miliona $. Jedan od vanijih zahtjeva koji je
doao sa kreditiranjem bila je implementacija programa
javnog informisanja. No, nevladine organizacije nisu u
mogunosti pristupiti Okolinskom akcijskom planu (EAP).
Uprava eljezare je izjavila u intervjuima da je investicija za

zatitu okolia pokrenuta sljedeim rasporedom: 33miliona
(od planiranih 61,2 miliona za 10 godina) potroeno je ve
Ostaje jo mnogo toga, da se smanji zagaenje u Galatiju.
do sredine 2006 godine; EBRD je izjavila da su u 2005 Foto: CEE Bankwatch Network
godini ispunjene 32 od 54 akcijske toke: Godinja
izvjea o napretku u provedbi u EAP pokazuju da je Prema privatizacijskom ugovoru LNM je proglaen
napravljen dobar napredak tijekom posljednje tri godine. oslobaanjem PDV-a na uvoz ili porez na dobit u visini od
pet godina. Meutim, tvrtka je optuena za previe
No, prema lokalnim grupama okolini uslovi u regiji nisu bili liberalno interpretiranje klauzula, odbijanjem da plati
naknadno unaprijeeni i EBRD priznaje: Znatan dio posla porez na plate radnika, i njihove trokove socijalnog i
ostaje da se obavi u preostalih est godina. zdravstvenog osiguranja. asopis The Guardian u Velikoj
Britaniji izvjestile su o frustracijama meu djelatnicima
Radni, zdravstveni i sigurnosni problemi novog rukovodstva i tobonje nevoljnosti do plaanja
Osnovni cilj preuzimanja tvornice bio je da se odri rad i dnevnog obroka mlijeka za 20 000 ljudi iz naslova
sprijei njen totalni kolaps i proizlaenje iz socijalne ljekarskih recepata kako bi se smanjio utjecaj na zdravlje
katastrofe uzrokovane obustavom glavnog gradskog teko zagaenog radnog okruenja.
poslodavca. Meutim, poetno olakanje radnika, redovno
dobivanje plata, pomijeano je sa odrenom razinom U posljednjih nekoliko godina bilo je nekoliko prosvjeda
zabrinutosti o namjerama kompanije. od strane radnika Galati. Glavni problemi u igri su plate.
2005 godine lanovi sindikata Solidaritea su ak trajkali
Glavni problem za radnike nakon privatizacije eljezare bila glau odbijanjem Mittala da pregovaraju sa sindikatom o
je prijetnja od odputanja radnika. Prema prodajnom kolektivnom sporazumu. U aprilu 2007 godine postrojenja
ugovoru obavezno otputanje radnika bilo je zabranjeno su bila prvi put pod opim trajkom u svojoj istoriji,
za prvih pet godina nakon privatizacije. No, to nije zaustavilo veinom zbog platnih razina. Detaljan izvjetaj o ovom se
otputanja u slubama kompanije. Kao to je spomenuto moe nai na Evropskom Industrijskom Observatoriju:
gore, izmeu privatizacije u 2001 godini i 2005 godine broj http://www.eurofound.europa.eu/eiro/2007/04/articl
radnika je pao sa 25 000 na 18 000, sa planovima o es/ro0704039i.htm
odputanju dodatnih 5000 radnika. Sindikat Solidaritea tvrdi da imaju oko 8500 lanova, i
dao je ozbiljne navode o pokuajima od strane
rukovodstva da obuzda njihove aktivnosti, ukljuujui
i
11 EBRD Project Summary Document, Sidex, 21.09.2001, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2001/16382.htm

13 EBRD Project Summary Document, Mittal Steel Galati, updated November 2005 http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2002/27928.htm
14 EBRD: Strategy For Romania - Report On The Invitation To The Public To Comment As Part Of The Review Process, 2005,
http://www.ebrd.com/about/strategy/country/romania/index.htm
16 LNM Group press release, 25 July 2001
20 Nine OClock news, 07.12.2005 http://www.doingbusiness.ro/business_news.php?newsid=265 12.
premjetanje viih sindikalista na tea radna mjesta, fatalnu nesreu juna 2006 godine zbog slabog upravljanja
prijetnje i fiziko zlostavljanje. Vodei u sindikatu su i nedostatka napora za poboljanje sigurnosnih uvjeta.
konano vraeni na svoje poloaje nakon tubi. Sindikat je Jedan radnik je poginuo a tri su se tee ozlijeena nakon
takoe izjavio, da je Uprava ArcelorMittala Galati izmeu to je postavljana u plamenu jedinica sa kisikom.
2001 i 2006 godine prenijela novane naknade svojih
lanova na bankovne raune drugih sindikata, i da unato udne subvenicije za ArceloMittal Galati
sudskoj odluci u prednost Solidaritatea-e, odbili su vratiti Zbog elje Rumunske vlade da rijei situaciju u Galatiju,
novac. Mittalu je ponuen poticaj u obliku poreznih olakica. Kao
to je gore spomenuto, sve do poetka 2005, MittalSteel
Iako nismo bili u mogunosti provjeriti ove tvrdnje zbog Galati je osloboen od plaanja PDV-a na uvoz ili porez na
jezine barijere, jasno je da Sindikat ima snaan osjeaj, da dobit za pet godina. Kao rezultat obveze unutar odreenih
se sa radnicima u ArcelorMittal Galati tretira loe. 2007 sporazuma vezane na akvizijcije i kapitalna ulaganja, koje
godine izrazili su svoje nezadovoljstvo u Luxembourgu i je preuzeo Mittal, prihod od operativnih aktivnosti u
Bruxellesu i odrali proteste ispred sjedita kompanije i Rumunjskoj takoer su bili osloboeni od poreza u 2004
jedne od zgrada Evropske komisije. godini. Takve pogodnosti su smanjile porezni teret
operativne podrunice Mittala u Rumuniji do 190
Broj povreda i umrlih u eljezari poveale su zabrinutost miliona$.
zbog navoda inspektora sigurnosti o 25 smrtnih sluajeva i
254 ozljeda u periodu 2001g. do juna 2006 godine. 2001 godine EBRD je odobrio kratkoroan kredit
Kompanija osporava brojke ali priznaje 17 smrtnih rtava i ArcelorMittalu Galati. To je bio korporacijski obrtni zajam
203 teko povrijeenih to je i dovoljno za zatitu od 100 miliona $ (108mil.) kao dio projekta vrijednog 481
uposlenika, koji rade na odreeno vrijeme. Za usporedbu, milion$ (519mil.). Zajam je bio spomenut u britanskim
SAD je usmjerena na smanjenje smrtnih sluajeva u medijima tijekom skandala proizalog iz pisma Tony-a
radnim sektorima obuhvaenih Zakonom o zatiti na radu Blaira upuenog rumunskom premijeru i preporuka Mittala
i Zakonom o zdravlju. koji je uspjeno postignut kao kupca Galatija, i postavljenih pitanja o tome da li je
prosjek smrtnosti je bio 0,0173 na 1000 radnika. vlada Velike Britanije vrila pritisak na EBRD za
Pretpostavljajui 25 mrtvih u vremenu vie od pet godina, potvrivanje kredita za privatizaciju. Poetkom 2002
sa prosjekom od 20 000 uposlenika u eljezari, izmeu godine EBRD je negirala tvrdnje da je Odjel za
2001 i 2006 u Galatiju je prosjek smrtnosti bio oko 0,25 na meunarodni razvoj, na elu s Clare Short pokuao koristiti
1000 radnika / godinje. Mittal tvrdi kako je poboljana utjecaj na promicanje LNM, tvrtke Lakshmi Mittala.
sigurnost, od kako je preuzela eljezaru: Stavili smo veliki
naglasak na smanjenje stope ozljeda sa znatnim S nae take gledita smo podrali pobjednika
uspjehom. Prije pruzema eljezare prosjek ranih ozljeda je privatizacijskog procesa u Rumuniji, koji je imao prizvuk
bio 147. 2005 godine taj broj je bio sveden na na 32, dobrog kreditnog posla da smo ga podrali. rekao je
poboljanje od 79% izjavio je jedan glasnogovornik vodei bankar u EBRD, Noreen Doyle. Ipak, vlada u Velikoj
tvrtke, koji takoer tvrdi, da je prosjean broj smrtnih Britaniji se je nala u nelagodnoj situaciji, s jedne strane
sluajeva smanjen odkako je Mittal preuzeo kontrolu. prima donacije od Mittala, a na drugoj strani postaje dio
odluka EBRD-a, da se zajmovi daju Mittalu. U 2002 godini,
Kompanija tvrdi da je zdravlje i sigurnost osporavano od EBRD je dodala zamjenski kredit u visini od 100 miliona $
strane mnogih, ukljuujui i dravne inspektorate ArcelorMittal Galatiju, sa okolinom kategorijom B/1.
sigurnosti. U prvoj polovici 2006 godine kompanija je bila Projekt je usmjeren na podrku restrukturiranja, a kredit je
kanjena sa gotovo 60 000$ zbog ne redovitog prihod koji e se koristiti za financiranje rashoda prema
provjeravanja opreme, za nepravilnu tehnologiju, za ne programu kako je i dogovoreno izmeu ArcelorMittala i
provjeravanje zdravlja zaposlenih, i za neadekvatno Rumunske vlade, ukljuujui zatitu okolia i poboljanja
oznaavanje opasnih podruja. uinkovitosti, kao i radni kapital.
Gheorghe Tiber, pravnik Sindikata eljezaraca, koji
je radio na postrojenju 23 godine, takoer osuuje
21 Letter sent to Sunita Dubey, Groundwork USA, 17th November 2007 by Solidaritatea union member (we choose not to name him here due to concerns about potential
consequences) by e-mail.
22 See YouTube video of March 19 demonstration:
http://www.youtube.com/watch?v=c5WkgCt_flM&session=ndkpbVAC5mgVp5qGzUR3icR_60tke9ll6Imr6z6J5uDgnPjMu8x8ZzAOYgJ000NS8ua7tb1y938FB7n1CoXNHH61
ex4t1OE
B_qHLKAXLXLv7T7GghGrsREVmtAxLwLqlXMV3LtsVmmUhp7WbfAXtPrfYBsnHvXanZyQ6S22g9ITHwr82bqR6la7qSs6_FeF1kzfDapAns2N
24 Carmiola Ionescu and Jan Pancevski, Workers blame 25 deaths at Mittal steel plant on lax safety, The Telegraph, 15.07.2006
http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2006/07/16/wrom16.xml
25 Carmiola Ionescu and Jan Pancevski, Workers blame 25 deaths at Mittal steel plant on lax safety, The Telegraph, 15.07.2006
http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2006/07/16/wrom16.xml
26 Mittal Steel, Form 20f, filing date 20th March 2006, Item 5: Operating and Financial Review and Prospects http://sec.edgar-online.com/2006/03/20/0001047469-06-
003724/Section6.asp
27 EBRD Project Summary Document, Sidex, 21.09.2001, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2001/16382.htm
28 BBC News: Blair silent on Mittal's US links, 18.02.2002, http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/1826756.stm
29 EBRD Project Summary Document, Mittal Steel Galati, updated November 2005 http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2002/27928.htm 13.
Nevladine ekoloke organizacije TERRA Mileniul III i Earth

Friends su komunicirali sa EBRD o problemima povezanih
za ovaj projekat. Ipak je postigut manji koncenzus sa
EBRD, koji osigurava informacije o akcijama za koje Mittal
tvrdi da su provedene, i nevladinim organizacijama, koja
ukazuju da nikakva poboljanja nisu vidljiva lokalnim
stanovnitvu, i da tvrtka nije spremna dati podatke
odluujue za civilno drutvo.
Jula 2005, TERRA Mileniul III je zahtjevala ekoloki akcioni

plan od Mittala, ali na pismo se nije odgovorilo. Ova
privatizacija je dala ogromne financijske olakice u
poreenju sa drugim privatizacijama u Rumuniji. EBRD je
ponudio priliku eljezarama da poboljaju svoje ekoloke
performanse, ali su oi EBRD-a zatvorene na dokazima o
nedostatku transparentnosti kod pitanja okolia.
izjavljuje TERRA Mileniul III .
Sindikat Solidaritatea izraava slinu zabrinutost, rekavi

da su mnoge planirane tehnoloke investicije za
poboljanje tehnolokog procesa samo na papiru, dok se
oni zapravo provode iz najjeftinih materiala i tako
potkopavaju njihovu uinkovitost.
U maju 2004 Internacionalna financijska korporacija (IFC)

privatni sektor Svjetske banke, odobrila je kolektivni zajam
do 100mil. $ do LNM grupe za upotrebu u Kazakhstanu
(Arcelor Mttal Temirtau) i Rumuniji (Galati). Prema IFC
glavni projektni ciljevi su bili:
- poboljati uinkovitost zatite okolia za postrojenja
- stvoriti i odravati ekoloko i radniko zdravlje,
sigurnosni sustav nakorporativnom nivou, tako da se
mogu osigurati za sve sadanje i budue operacije
odgovarajui standardi Svjetske banke i/ili standardi
Evropske unije
- rehabilitovati, rairiti i osigurati obrtni kapital i novane
potpore za svoje podrunice.
Dok je potreba za poboljanjem u Galatiju jasna za rad

eljezare, pitanja i dalje ostaju otvorena za oba rezultata
zajmova (pogledaj sekciju u Ekoloki problemi) kao i za
opravdanje za davanje nisko kamatnih kredita i politike
podrke kompaniji iji je vlasnik jedan od najbogatijih
ljudi svijeta.
30 EBRD Project Summary Document - Mittal Steel Galati, updated 18 November 2005 http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2002/27928.htm
32 Letter sent to Sunita Dubey, Groundwork USA, 17th November 2007 by Solidaritatea union member (we choose not to name him here due to concerns about potential
consequences) by e-mail.
33 IFC webpage, Summary of project information, 2nd April 2004:
http://wbln0018.worldbank.org/IFCExt/spiwebsite1.nsf/f451ebbe34a9a8ca85256a550073ff10/6296eb2c6c7fcd3d85256e6a006a9d11?OpenDocument
14.
ArcelorMittal Orissa Planovi ArcelorMittala u Indiji

Indija Grupa planira ulaganja od 20 milijardi dolara za dva projekta
u Orissi i Jharkhandu od ukupno 35 milijardi dolara u svijetu,
Uvod te se nada da e proizvoditi preko 24 milijuna tona elika u
U pogledu bueg rasta potranje, Indija predstavlja priliku etiri faze u Indiji. Tvrde kako e njihova postrojenja u
za elinu industriju, utemeljena na svojoj velikoj Tubarau (Brazil) biti ablon za njihov indijski projekat.
populaciji i aktualnoj niskoj potronji po stanovniku. Sa ArcelorMittal je sve skupa uloio 9 milijardi $ za izgradnju
populacijom oko milijardu ljudi, Indija je potroila 32 integrirane eline proizvodnje sa godinjim kapacitetom od
miliona elika u 2004 godini, ili 30kg. po osobi. Trenutno 12 miliona tona u Keonjhar okrugu, koji je bogat eljeznom
Indija proizvodi 40 miliona tona elika godinje i do 2010 rudom, i slian kapacitet postrojenja u Jharkhandu, i za tu
potranja e skoiti do 65 miliona tona. svrhu formirana je indijska podrunica Mittal Steel India
d.o.o., kako bi se sproveli projekti u Indiji.
Na niije iznenaenje, uskoro nakon spajanja Arcelora i
Mittala u 2006 godini Mittal Sttel je zapoeo praviti velike ArcelorMittal smatra da su vrlo ograniene mogunosti za
planove za ulaganja u Indiji. Dunosnici ArcelorMittala kupovinu tvrtki u Indiji i zato je skupina jaa svoju poziciju
naveli su tri kljuna injenice koje vode indijsku misiju: kroz greenfield ulaganja. Prema memorandumu o
dobre cijene, konkurentska prednost u visoko razumijevanju (MoU) potpisanog 21.12.2006 sa dravnom
kvalificiranom kadru i bogate naslage eljezne rude. To je vladom Orisse, plan se sastoji od izgradnje koksne pei,
dovelo do vrhunca politike podrke i prednosti koje je proizvodnje elika, valjaonice, i 750MW energane. Prema
Mittal Steel sabrao od indijskih vlasti, iako roeni indijac novinarskom izvjeu ArcelorMittal je zatraio 8000 jutara
Laksmi Mittal nikada prije nije uloio niti ijedan dolar zemlje u predloene lokacije, 6000 jutara za tvornicu, 1000
Indiji. jutara za energanu, i 1000 jutara za gradsko podruje.
Zahtjev za zemljite je skoro dva puta vei od zemlje, koju su
Indijski politiari su veinom podrali stjecanje Arcelora, traili POSCO, junokorejski proizvoa elika, koji je upravo
druge najvee kompanije za proizvodnju elika u 2006 dobio okolinsku dozvolu za postavljanje eljezare slinih
godini. Ministar trgovine. Kamal Nath pisao je da se je EU kapaciteta na Paradipu, Orissa. Mittal Indija tvrdi, da viak
prepirala oko stjecanja. Premijer Manmohan Singh je zemlje trebaju za svoje budue planove irenja. Orissin
zakljuio ovo pitanje prilikom posjete francuskom dogovor sa ovim kompanijama se ne zavrava samo na
predsjedniku, koji je u poetku bio vrlo kritian do ovog njima. U zadnje dvije godine, Vlada Orisse potpisala je
posla zbog predvianja za ukidanje radnih mjesta u prijedloge sa jos oko 40 eljezara. Projecirani kapacitet
Francuskoj i u drugim dijelovima Evrope. tvornica oekuje se da e biti izgraen masovnim ulaganjem
od 45 milijardi $. Prema informacijama dravnih vlasti pet
glavnih nacionalnih i internacionalnih igraa su sami
investirali 24 milijarde $ za izgradnju kapaciteta 32,5 miliona
tona.
ArcelorMittal dri sve niti

Tvrtka je traila posebnu gospodarsko statusnu zonu za svoj
plan. Ako bude odobren, to e rezultirati ne samo znatnom
utedom poreza nego e Mittalu omoguiti zaobilaenje
ekolokih propisa. Pod krinkom korporacijske odgovornosti,
kompanija se je obvezala da da podrku zajednici i imenuje
savjetnika IL&FS EcoSmart d.o.o. iz New Delhi-a za
pripremanje socioekonomskog eleborata, Pomo i
Rehabilitacija (R&R) projektni paket za pogoene ljude.
EcoSmart ponovno koristi usluge Svjetske banke za
ArcelorMittal sije eljezo na poljoprivrednom zemljitu u Indiji osnivanje projekta Mumbai gradski prijevoz (MUTP).
Foto: Jorge Reverter. Medjutim, na osnovu izvjetaja vlastitog Inspekcionog
Panela vijea koji dokumentuje nedosenu rehabilitaciju i
izmjetanje projekta, Svjetska Banka je uskratila budue rate
na projekat. Ovo su dosadanji podaci kompanije unajmljene
od strane Mittal-a India za vlastite projekte Pomoci i
Rehabilitacije (R&R).
1 http://www.thehindubusinessline.com/2006/02/21/stories/2006022100401000.htm
2 http://www.arcelormittal.com/index.php?lang=en&page=49&tb0=41&tblng=1
3 Orissa-an Emerging State in Steel Sector. By Suryanshu Choudhory. http://orissagov.nic.in/e-
magazine/Orissareview/may2005/engpdf/orissa_an_emrging_state_in_steel_sector.pdf
4 http://www.ilfsecosmart.com/resettlement.asp
5 http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0,,contentMDK:20869626~pagePK:34370~piPK:34424~theSitePK:4607,00.html
15.
U meuvremenu, Sanak Mishra, izvrni direktor operacije Mnogi Orissini prirodni resursi lee na umskim i
Mittal Indija, kae: Kompanija bi uzela R&R politiku kao breuljkastim podrujima, i veina razvojnih projekata odvija
smjernicu za paket. Problem lei u injenici da se politika se ovdje. Ove ume su dom autohtonih plemena, jedan od
R&R Orissine vlade ve susree sa problemima kao to su najnepovoljnijih sektora populacije u Orissi, te okrug gdje je
neuspjeh da se osiguraju garancije za zapoljavanje planirana Arcelorova eljezara, ivi 96% autohtonog
raseljenih. Teret je na kompaniji da zaposli raseljene. stanovnitva. I u susjednoj dravi Jharkand, gdje
Prema izvjeu Down to Earth politika i dalje ostaje ArcelorMittal takoer planira proizvoditi elik, gotovo 80%
neujna u ulozi vlasti u sluajevima u kojima ljudi ne ele populacije na ovom bogatom mineralnom zemljitu, ovisno
biti raseljeni prema industrijskim projektima je od poljoprivrede, i zemlja je za 32 razliite autohtone
skupine.
Protesti
Samo tjedan dana nakon potpisanog dogovora (MoU) Do sada je vlada Orisse vie panje posveivala Mittalovim
izmeu vlade Orisse i Mittala, ljudi u Keonjharu poeli su moguim ulaganjma nego svojoj izradi ekolokih i socialnih
protestirati protiv sklapanja posla. Uzimajui u obzir normi. Ako vlada pokua pritisnuti ArcelorMittal na svoje
poloaj drugih zajednica protjeranih zbog bezbrojnih ljude moda se jo jednom suoe sa slinom situacijom u
razvojnih projekata u Orissi, ljudi nisu spremni da odstupe Kalinganagaru, gdje je hiljade ljudi protestiralo preuzimanju
svoju zemlju, koja je esto puta jedini izvor preivljavanja. zemlje od strane kompanije Tata Steel. Tokom januarskih
17 gnjevnih seljana iz sela takoer su demonstrirali ispred protesta 12 domorodaca je ubijeno u policijskoj pucnjavi,
Kantonalnog ureda Keonhjar zahtjevajui da se njihova to je postao i veliki problem na nacionalnoj razini. Dvije
zemlja ne bi smijela kupovati za izgradnju eljezare. drave u Indiji, gdje ArcelorMittal predlae izgradnju
Traena zemlja za projekt je itorodna, plodna i eljezara su veoma bogate prirodnim resursima, jo uvijek su
navodnjavana. Ljudi su glasni te je vjerovatno da nee rangirane kao najsiromanije, i veina razvojnih projekata
odustati od svoje zemlje tek tako, to e biti problem za kao rudarstvo, proizvodnja i obrada elika nije bitno
oboje, vladu Orrise i Mittal. Orissa je preteno poboljala ivot siromanih autohtonih zajednica. Autohtoni
poljoprivredna drava gdje skoro 70% radnog narod Orisse i Jharkhanda, su oni koji su siromani i uvijek
stanovnitva ovisi od poljoprivrede. Program Ujedinjenih bili premjetavani i predavali ognjita, nee se ustruavati od
naroda za razvoj (UNDP) kae, da je u Orissi nekih 100.000 otpora, jer su preputeni bez ikakvog izbora.
porodica raseljenih od indijske nezavisnosti 1947 godine, i
oko 2 milijona pogoenih na razliitim novoima, zbog
razvojnih projekata.
Prebivalite u Orrisi
Photo by Jorge Reverter.
16.
ArcelorMittal Kryviy Rih Unato svim slubenim izjavama o poboljanju ekoloke

zatite u kompaniji, ini se da ekoloka situacija u regionu
(bivi KryvorizhStal JSC) postaje sve gora. AMKR je glavni zagaiva u gradu, iako
ne jedini, prema svjedoenjima stanovnika grada Kryviy
Rih, u okrilju noi i vikendima eljezara isputa eljeznu
Ukrajina prainu, opasne materijale i gasove neprijatnog mirisa.
Pozadina Graani vjeruju da u eljezari iskljuuju zrane filtere zbog

JSC "ArcelorMittal Kryviy Rih" ("KryvorizhStal" JSC) je visoke potronje energije. To je djelomino tako, ali prema
najvea Ukrajinska metalurka kompanija sa godinjom anonimnom izvoru, koji radi u eljezari se to takoer
proizvodnjom od 7,7 miliona tona i bogatstvom vie od deava zbog poveanja proizvodnih zahtjeva nove uprave.
milijardu tona eljezne rude. eljezara je glavni saradnik u Anonimni izvor navodi, da su ustvari emisije poveane
dravnom proraunu. Kompleks je otvoren u augustu nou, zbog tehnolokih mogunosti u procesu topljenja
1934 godine u junom ukrajinskom gradu Kryviy Rih, koje eljeza. Kada su naprave za ienje iskljuene, proces
sada broji vie od 700 000 stanovnika. Poduzee je topljenja eljeza se odvija bre, dakle bre i vie eljeza se
sastavljeno iz kompletnog metalurkog ciklusa, koji proizvodi.
ukljuuje dobru kontrolu vaenja rude i njenu preradu,
koksne nusprodukte, metalurku proizvodnju, i Zagaenje je najopasnije za starije i mlae lanove
poljoprivredno-industrijski kompleks. zajednice, koji, prema zamjeniku sindikata, Nataliyi
Butenko, su sa naruenim zdravljem konstantno uz
Javna aukcija za prodaju 93,02% dionica dionikog lijenike. Njeno miljenje je podrano od strane
drutva "Kryvorizh-Stal " odrana je u Kijevu 24. oktobra Znanstveno higijenikog centra Ukrajine u izvjetaju o
2005. Mittal Steel Company GermanyGmbH (Njemaka) omjeru raanja/smrti i optim zdravstvenim uvjetima u
pobijedio je na aukciji i za kompaniju je platio $4,8 velikim metalurkim gradovima u Ukrajini. Izvjetaj smatra
milijardi. Novi vlasnik "KryvorizhStal "-a bio je duan Kryviy Rih jedno od najnepovoljnijih mjesta za ivljenje, i
ispuniti niz uvjeta koji se tiu gospodarske aktivnosti, prema izjavama graana nije dolo do poboljanja
inovacija i ulaganja, kao i socijalne i ekoloke zatite. situacije nakon njegovog objavljivanja.
22. januara, 2008 godine javno tuilatvo poslalo je pismo

upravi AMKR u kojem je dravni tuilac otvorio sudski spor
protiv slubenika u postrojenjima zbog krenja
Ukrajinskog okolinih propisa. Reakcija uprave jo uvijek
nije jasna.
Transparentnost i javno sudjelovanje

Transparentnost i odgovornost u poslovanju postrojenja
su gotovo nepostojei. O Ekolokom akcionom planu i
zdravstveno sigurnosnom pravilniku se nikad nije
konsultovalo sa sindikatom ili sa nevladinim
organizacijama.
Jedna od veih briga je nedostupnost dokumentaciji za

ArcelorMittal je glavni zagaiva u Kryviy Rih-u. javnost. 2006 godine Nacionalni ekoloki centar Ukrajine
Foto CEE Bankwatch Network. (NECU) zahtjevao je pregled EAP i bio je zavrnjen. Iste
godine na slubenim web stranicama AMKR je najavio
Ekoloki problemi usvajanje zdravstveno sigurnosnog pravilnika i
U aprilu Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prezentiranje svim dioniarima. NECU je poslao nekoliko
odobrila je kredit za kompnaniju (AMKR), koji je ukljuivao zahtjeva upravi, ali nije primio nikakav odgovor. Osim toga
uslove za implementaciju Ekolokog akcionog plana (EAP). jedan je predstavnik nekoliko puta pokuavao zakazati
Unato tvrdnjama kompanije, nije mogue provjeriti sastanak sa dunosnicima ekolokog odjela kompanije ali
vjerodostojnost svih relevantnih pitanja upuena od u vie navrata je sekretar tvrdio, da nisu dostupni.
strane EAP-a niti moe da sudi o razini napretka u
provedbi plana, zato to EAP nije objelodanjen.
1 ArcelorMittal webpage: http://www.arcelormittal.com/index.php?lang=en&page=554

2 See for example the 25.12.2006 statement on the company website (in Ukrainian) at: http://www.mittalsteel.com.ua/pls/metalurg/paper.news?p_id_news=1381
3 See for example Obkom news portal, 26.12.2006, http://obkom.net.ua/news/2006-12-26/0759.shtml
4 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with anonymous ArcelorMittal Kryviy Rih employee, 23.10.2007.
5 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with AMKR TU representatives, July 8, 2006
6 Scientific Hygienic Centre of Ukraine. Turos Olena, State of health of the population: birth and death in the industrial cities of Ukraine with different levels of air pollution,
1998http://www.lib.ua-ru.net/inode/25488.html
7 Letter from Public Prosecutors Office to AMKR, 22. 01.08, 60-08/16.2
. 17.
metalurki krug, ukljuujui rudarstvo, ekstrakciju

rude, koksne nusprodukte, metalurku proizvodnju, i
poljoprivredno-industrijski kompleks; prema tome
omjer produktivnosti je relativno nizak.
Odlasci na osnovu odpravnina kako se navodno govori su

dobro skompenzirani, no broj profesionalnih radnika se
smanjuje i ne zapoljavaju se novi. Zato nivo posla ostaje
isti za manji broj radnika. To znai prekovremeni rad i vei
rizik od povreda na radu.
Osobni dohodak je bio predmet naporne borbe izmeu

sindikalnog odbora JSC "KryvorizhStal"-a i novog vlasnika.
Uposlenici su izveli povremene proteste usljed odbijanja
Rezultati ekolokih investicija jo uvijek nisu jasn. Mittal Steela o poveanju plata metalurkih radnika.
Foto CEE Bankwatch Network.
Samo zbog intervencije dravnog imovinskog fonda 13
plate za 2005 godinu, radnicima je isplaeno krajem 2006
Ako EAP i zdravstveno sigurnosni pravilnik nisu dostupni godine. Potpisivanjem novog kolektivnog ugovora za
javnosti i radnicima u kompaniji vrlo je teko suditi stanje 2007-08 godinu, ini se da ga je sindikat pozitivno
njihove implementacije. U slinom EBRD-ovom ocijenio.Prema godinjem izvjetaju za 2004 godinu.
financiranom projektu u Kazakhstanu ArcelorMittal Mittal Steel ne prihvata bilo koje ozljede na radu kao
Temirtau, ak i osoblje ekolokog odjela nije bilo dopustljive i neminovne. Nova doktrina je jasna, da se sve
upoznato s detaljima akcijskog plana, i nejasno je da li je nesree mogu sprijeiti, i da su radna mjesta bez ozljeda
sluaj sa AMKR drugaiji. mogua. i Stopa ozljeda na radu se je poboljala za
15% u 2005 godini u poreenju sa 2004 godinom.
Radnika i zdravstveno sigurnosna pitanja
Ostala zabrinjavajua pitanja su smanjenje radnih mjesta
u kompaniji. Prema uslovima iz ugovora sa dravom, novi
vlasnik nije obavezan do smanjenja radne sile. Meutim,
taktike kompanije se odnose na prirodno smanjenje
radne sile i sporazumnih odpravnina, npr. penzionisanje
radnika i eljezara ne zapoljava nove radnike. To je
zabrinulo radnike i dravnu imovinsku fondaciju, da e se
daljnjim smanjenjem osoblja poveati prekovremeni rad
za preostale uposlenike, i prema sindikatu se to stvarno i
dogaa.
Uprava eljezare nije zadovoljna sa produktivnou na

broj zaposlenih u eljezari (170 tona elika
godinje/osobu) u poreenju sa elianama u drugim
dravama, gdje je omjer 3-5 puta vei i radna mjesta se
ukidaju zbog poveanja produktivnosti. Meutim, nije
uzeto u obzir da teoretino prosjenu eljezaru u Evropi Sindikat Kryviy Rih hitno zahtjeva brojna sigurnostno zdravstvena i
ini eljezna talionica i uposlenici, npr..3000 ljudi. AMKR je ekoloka poboljanja.
dode metalurki kompleks, koji povlai za sobom cijeli Foto: CEE Bankwatch Network.
6 Scientific Hygienic Centre of Ukraine. Turos Olena, State of health of the population: birth and death in the industrial cities of Ukraine with different levels of air pollution,
1998http://www.lib.ua-ru.net/inode/25488.html
7 Letter from Public Prosecutors Office to AMKR, 22. 01.08, 60-08/16.2
8 Letter from Mittal Steel Temirtau N01-5/97 of 16.03.2006 (reply to Green Salvation (Kz)
9 Gazeta Po-Kievski news portal, 20.02.2007 http://www.pk.kiev.ua/country/2007/02/20/090047.html
10 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with AMKR TU representatives, 12.03.08
12 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with anonymous ArcelorMittal Kryviy Rih employee, 23.10.2007. http://www.zvanie.com/articles/145
14 Business portals http://www.audit.kharkov.com/archive.php?type=news&id=52 20.12.2005 and http://www.bogdanovich.biz/index.php?lang_id=1&content_id=14
20.12.2005
15 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with AMKR TU representatives, July 8, 2006.
16MittalSteelAnnualReport2004http://www.thelnmgroup.com/Investor+Relations/Annual+Report+2004/Company+Overview/Corporate+and+Social+Responsibil
ity.htm
18.
Prema podacima sindikata, poreenje broja nesrea prije Nova uprava je ukljuila eljezaru unutar svoje kompanije
novog sistema zapoljavanja (dobrovoljni odlasci) i nakon na nain da se izbjegne plaanje ukrajinskog PDV-a:
toga, obseg je udvostruen. U prvom kvartalu 2007 ukrajinski rudnici vre ekstrakciju rude, eljezara Kryviy Rih
godine bilo je 11, i u etvrtom 22 sluaja, od kojih su dva je topi u eljezo, eljezo se konvertira u palice, koje se onda
bila smrtna. prodaju u Evropi drugim Mittalovim eljezarama po niim
cijenama. Tamo su upotrebljene kao material za metalne
Sindikat radnika AMKR je takoer razoaran preuzetim instalacije, namjetaj i mree i sl. pretvorene u porezne
sigurnosnim mjerama kao i sa poboljanjima na proizvode, koji kotaju vie. Ovako Mittal koristi eljazaru u
ekolokom podruju. 2006 godine sindikat je povjerio Ukrajini kao sirovinu i izbjegava vie poreze u Ukrajini.
Bankwachu spisak zahtjeva za sigurnosno zdravstvenu i
ekoloku zatitu u eljezari. Bankwatch je dostavio spisak Korupcija i nepotizam u srednjem i niem rangu
osoblju EBRD 2006 godine na godinjem sastanku EBRD-a upravitelja, posebno u odjelu nabave, bila je prijavljena od
u Londonu. Do sada su samo dva od deset zdrvastveno strane radnika. Unato modernizaciji sistema upravljanja,
sigurnosnih zahtjeva djelomino ispunjena, a to se tie novi vlasnik nije mogao iskorijeniti staru praksu.
ekolokih mjera, samo jedan od pet je vie manje
ispunjen. Prema informacijama zaposlenih uprava eljezara
smanjuje trokove na sve pa ak i na opremu. Za primjer,
Mnogi nedostaci u zdravstveno sigurnosnim mjerama u nisko-prani sistem koksnog punjenja na koksnoj bateriji
eljezari su jednostavno prouzrokovani manjkom bio je konstruisan, prema podacima sindikata za samo 0,6
financiranja. Prema investicionom planu eljezara mora miliona$ umjesto za 2 miliona$, i konstantno je podvrgnut
dodijeliti 0,6% godinje prodaje sigurnosti na radu i adaptacionim radovima ( sistem nije radio oko jednu
zdravlju. 2007 godine je trebalo biti 17,6 miliona $, i 2008 godinu). Znai, izgraeno je ali nije u funkciji kakvoj bi
godine 23,7 miliona $. U praksi plan izgleda drugaije. trebalo da bude tako izgleda da su mjere
Svaki odjel planira vlastiti budet ( koji ukljuuje implementirane ali to pak nije donijelo poboljanja u
operacijeske trokove, zdravstveno sigurnosne mjere, stvarnosti.
remontne trokove i ekoloku zatitu) i posreduje upravi
eljezare. Uprava je sklona smanjivanju zahtjeva od 30- Sindikat eljezare takoer tvrdi da na svim tenderima
35%. Naravno, to znai da se veinom suvine mjere pobjeuju oni dobavljai, koji ponude najnie trokove
ukidaju npr. malo ili nikako izdvojenog novca je bez obzira na kvalitet planiranog rada.
namjenjeno za zdravstveno sigurnosne mjere, eljezara to
izvrava samo na papiru. udne subvencije za Mittal Steel Kryviy Rih
U aprilu 2006 godine EBRD je dodijelila kredit za nedavnu
Druge kontraverzne poslovne prakse u ArcelorMittal privatizaciju ArcelorMittal Kryviy Rih. Glavna namjera
Kryviy Rih $200 milionskog projekta prema EBRD je optimiziranje
Proces privatizacije "KryvorizhStal" JSC nije bio proizvodnih kapaciteta i energetske uinkovitosti. Kredit
transparentan i ba svako nije bio zadovoljan ishodom. takoer ukljuuje kao uslov i implementaciju Okolinog
2006 godine ukrajinski slubenici su razmatrali o akcijskog plana. Dok su poboljanja jasno potrebna
mogunosti reprivatizacije eljezare. Konkretno, dravni eljezari, vrlo je dvomljivo da ArcelorMittal ne moe dobiti
imovinski fond izrazio je brigu oko novovlasnike financijska sredstva za ovakav projekat iz komercijalnih
nespremnosti da ispuni obaveze (nevoljnost plaanja izvora. Poveavanje produktivnosti zvui kao dostojan
planirane 13 plate svojim radnicima, izostanak socialnog cilj. To je daleko od jasnog, da primjerene provjere ne
stanovanja, nedovoljna pozornost na sigurnosti i zdravlju, osiguravaju i ne znae i daljnje otkaze, to je i rezultiralo
neispunjenje poveanja plata). Zauzvrat AMKR je tvrdio pretjeranim pritiskom na preostale radnike i odgovarajui
da su nesporazumi izmeu nove uprave eljezare i porast zdravstvenih i sigurnosnih incidenata.
dravne fondacije nastali zbog razlika u interpretaciji
ispunjavanja standarda, a ne krenjem ugovora od strane
investitora. Konano dogovor je bio postignut.
17 Mittal Steel Annual Report 2005 http://www.mittalsteel.com/NR/rdonlyres/1AFC05CB-9257-4F1C-B7F9-F6570AD2D8C3/0/2005LOWRESAnnualReport.pdf

18 Report on Health and Safety at AMKR prepared for the Day of Health and Safety at AMKR by Natalya Butenko (TU Deputy Head).
19 Issue Paper on Mittal Steel Kriviy Rih, May 2006, http://bankwatch.org/documents/ebrd_2006_mittal.pdf
23 Podrobnosti news, 14 October 2006, http://www.podrobnosti.ua/economy/industrial/2006/10/14/357516.html
24 Gala.net news, 18.05.2006, http://news.gala.net/?cat=8&id=219671
25 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with anonymous ArcelorMittal Kryviy Rih employee, 23.10.2007.
26 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with AMKR TU representatives 12.03.08
27 Interview by Alena Miskun of CEE Bankwatch Network with AMKR TU representatives, 12.03.08.
28 EBRD project summary document. 03.03.2006 http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2006/36813.htm
19.
ArcelorMittalove
elektro eliane
Luxembourg
Juni Luxembourg je dom za tri ArcelorMittalove tvornice

u Schifflangu, Esch-sur-Alzettu and Differdangu. I sada su eljezare najavile daljnje promjene
Postrojenja su razmjetena tako da su blizu jedna drugoj, i spaljivanjem koritenih guma i 14% godinjeg
zagaenjem direktno izlau oko 55 000 ljudi. poveanja proizvodnje u Esch-Belvalu, uz 29%
godinje poveanje proizvodnje u ESCH-Schifflangeu
U nekoliko godina razine zagaenja su bile evidentirane, a vodi do drugih potencialnih problema.
uzrokovane su dijelomino zbog Arcelormittalovih elektro
eliana. Ipak propisi utemeljuju radno operativne S obzirom na hronino prekoraenje pragova imisija ,
dozvole tek na osnovu procjena razina emisija mjerenih koji su se ve dogodili u susjednim regijama oko
najvie dva puta na godinu iz dimnjaka elektrolunih pei. elektro eliana za pretpostaviti je da bi podnositelj
Kao rezultat toga, uvedena je dodatna mjerna metoda za trebao poslati sve potrebne informacije i izvjetaje s
procjenu situacije u neposrednoj blizini elektrinih ciljem da se smanji trenutni negativni uticaji na
eliana kroz dulje vremensko razdoblje. zdravlje i okoli.
Za posljednih dvanaest godina, dakle, osim za mjerenja

uzeta iz dimnika, zagaenje elektroeliana je takoer
mjereno sa tzv. bioindikacijskom metodom. Ova
monitorinka metoda odvija se u tri razdoblja tijekom
svake godine (proljee, ljeto, jesen), a ukljuuje saenje
biljaka u zemlju i njihovo uzgajanje prema standardnom
postupku u eposrednoj blizini elektro eliana. Nakon
nekog unaprijed odreenog vremenskog razdoblja od
nekoliko sedmica, biljke se prikupljaju i njihov sadraj
zagaenja se analizira. Biljke se ispituju posebno na teke
metale (olovo, kadmij, cink, itd.), dioksine, metipirol
(PCDD/PCDF), kao i PCB (poliklorirani biefenili=.
Odgovornost za provedbu ove faze mjerenja lei na
Ministarstvu za zatitu okolia.
Tri Arcelormittalova postrojenja u Luxembourgu, rezultirala su cvisokim
Trend, koji se je dogodio kroz sve faze mjerenja, a koja su razinama tetnih hemikalija. U nekim mjestima ljudi ne mogu jesti lokalno
provedena do danas je jasan: emisija oneienja uzgojno povre, zbog zagaenja.
posebno olova i dioksina / metipirola su prevelika! Foto: Mouvement Ecologique, Friends of the Earth, Luxembourg.
Nadalje, poremeaj mirisa biljaka nije smanjen. To je
rezultiralo, da se je stanovnicima odreenih regija To, meutim, nije sluaj, a nedovoljno informacja se
preporuivalo vie puta da ne konzumiraju svoje domae stavlja na raspolaganje kako bi se izbjegli daljnji pritisci na
povre. okoli, kao rezultat planiranog irenja aktivnosti.
Dok je dolo do selektivnog unapreenja u implementaciji U Mouvement Ecologique i grupa graana su uvjereni da
poboljanja u sva tri elektroluna pogona, nisu dala eljeni ova akcija naravno nije u skladu sa trenutnim pravnim
uspjeh. Upravo suprotno: dolo je do hroninog propisima, kao sto su direktive IPPC-a.
zagaenja povra u susjedstvu oko elektrolunih pogona i
pei.
20.
ArcelorMittal Ostrava projekte u 2004 godini. Ukljuena je shema zatite

zemlje i podzemnih voda, i projekt za poboljanje
(biva Nova Hut) kakvoe odpadnih voda, koji je dovren tijekom

godine. 2006 godine su zavrene rekonstrukcije i
nadgradnje kotla, koji je takoer smanjio SO2
Republika eka emisije u eljezari, i napravljene su promjene u
sistemu proiavanja odpadnih voda.
Osvrt
Arcelormittal Ostrava je najvei integrirani proizvoa
elika u ekoj, sa proizvodnjom vie od 3 miliona tona
sirovog elika godinje. Nova Hut Klementa Gottwalda je
osnovana 1951 kao poduhvat i bila je preimenovana
1989 godine u Nova Hut. Naazi se u sjevernoj Moravskoj u
gradu ostrava, koji ima populaciju od oko 300 000 ljudi, i
trei je grad po veliini u ekoj.
Nakon raspada komunistinog reima u 1989 poela su

teka vremena. Radna snaga je bila prepolovljena na oko
12 000 radnika, ali kompanija je jo uvijek ostaje bez
novca.
U 1997 godini Internacionalna financijska korporacija (IFC) Testiranje kakvoe zraka u okrugu Radvanice Bartovice
potpisala je ugovore o zajmu od ukupno 250 miliona $ na Oznaeno je sa visokom razinom zagaenja.
Novu Hut, a.d. Ali do 2000 godine postrojenje je na ivici Foto: Enviromental Law service
bankrota.
Meutim, u istom razdoblju, proizvodnja elika se je
U februaru 2002 godine, LNM Holding osvojila je udvostruila. Tako je pozitivan trend smanjenja
ekskluzivno pravo na kupovinu dionica eke vlade u aerozagaenja u regionu bio obratan. 2005 godine
Novoj Hut. Mittal zakljuuje posao, preuzimanjem ArcelorMittal Ostrava se jo uvijek smatra najveim
kontrole nad 52% udjela za 6 miliona $ i uz pretpostavku zagaivaem u zemlji. eljezara se nalazi u neposrednoj
464 miliona $ u dugovima i drugim obvezama. Web blizini grada Ostrava. Hiljade stanovnika ivi u urbanim
strana kompanije prikazuje strukturu vlasnitva kao Mittal naseljima oko eljezare su izravno izloeni pogoranom
Steel Holdins AG 71,58% dionica, Republika eka volumenu izgaranju proizvoda porijeklom iz tvornice.
Ministarstvo financija CZ 13,88% dionica, i eka
konsolidacijska agencija 10,97% udjela, iako je eka Najgore stanje je u okrugu Radvanice Bartovice. Prema
vlada izvrila prijenos svojih dionica nakon rijeenog spora rezultatima ispitivanja kvalitete zraka provedenog na
sa malim dioniarima. podruju od 2005 godine, koncentracije praine u zraku,
arzena i poliklicinih aromatskih ugljikovodika prelaze sve
Ekoloki problemi granice, do 700%, to uzrokuje vrlo ozbiljan zdravstveni
eliana je dijelom modernizovana izmeu 1996 98 rizik za lokalne ljude.
godine. Zajedno sa smanjenjem proizvodnje, to je
doprinjelo optem poboljanju kvaliteta zraka na u regiji. Iako je situacija u regionu alrmantna vrlo dobro je poznato
ko je odgovoran (lokalne vlasti kao i predstavnici
Od privatizacije eliane od strane ArcelorMittala u 2002 ArcelorMittala) nije bilo znatnijih poboljanja kvalitete
godini, napravljene su ograniene investicije u okoli. zraka od kako elianom upravlja Arcelormittal.
Prema godinjem izvjetaju ArcelorMittal Ostrava
potroeno je vie od 130 mil. CZK (9,7 mil. $) na ekoloke
1 Mittal Steel Ostrava, Annual report, 2003, http://www.mittalsteelostrava.com/M_economicrep03_s3_en.html

2 ArcelorMittal Ostrava website, http://www.mittalsteelostrava.com/M_history_s2_en.html
3 Man of Steel, Fortune Magazine, 1 September 2003, www.lnm-group.com/mittalMain/attachments/Man%20of%20Steel.pdf
4 IFC website: http://www.ifc.org/ifcext/eca.nsf/Content/SelectedProjectCzech?OpenDocument&UNID=00D5CA56C9C6F41B8525688E00740540
5 NOVA HUT: Czech Gov't. to Sell Troubled Biggest Steel Company, Financial Times, 9 June 2000 http://bankrupt.com/TCREUR_Public/000613.mbx
6 Man of Steel, Fortune Magazine, 1 September 2003, www.lnm-group.com/mittalMain/attachments/Man%20of%20Steel.pdf
7 ArcelorMittal Ostrava website: http://www.mittalsteelostrava.com/M_profile_s2_en.html
8 Man of Steel, Fortune Magazine, 1 September 2003, www.lnm-group.com/mittalMain/attachments/Man%20of%20Steel.pdf. For more details about the dispute, see Jana
Mlochov,
Stained Steel, Czech Business Weekly, 02.01.2007, http://www.cbw.cz/en/stained-steel/3874.html
9 Mittal Steel, Annual Report 2004 http://www.mittalsteel.com/Investor+Relations/Annual+Report+2004/Company+Overview/Corporate+and+Social+Responsibility.htm
10 Mittal Steel news release: Mittal Steel Ostrava meets significantly tighter emision (sic) limits, 2 April 2007, www.mittalsteelostrava.com/pdf/14-ekologie-2-41.pdf
11 Kristina Alda: All Choked Up, Prague Post, 1 November 2006, http://www.praguepost.com/articles/2006/11/01/all-choked-up.php
12 For up-to-date data from emission monitoring in the area see: http://www.zuova.cz/informace/imise/graphpic.php
13 Markta Kutilov Zplodiny v ovzdu zpsobuj rakovinu, 01.04.2008, http://www.ekolist.cz/zprava.shtml?x=132495
21.
Jedan od razloga je i pasivnost odgovornih vlasti, koji su Pitanja rada

vrlo oprezni u njihovoj interakciji s najveim poslodavcem Smanjenja radne snage su provedena u nekoliko koraka uz
u regiji. To, npr., dovodi do velikodunog izdavanja radne dobrovoljni odlazak i naknadu. Prvi krug smanjenja 2004
dozvole za ArcelorMittal i neadekvatnih klauzula o godine nakon priivatizacije rezultirao je naputanjem 1
operativnim uvjetima. Te dozvole, u suprotnosti sa 730 zaposlenih. 20 septembra 2006 kompanija je najavila
zakonom, ne uzimaju u obzir stanje okolia u pozadini, to veliki plan vika radne snage, koji je ukljuio iskljuivanjem
je dovelo do vrlo paradoksalne situacije gdje ArcelorMittal dodatnih 2 200 radnih mjesta u roku od tri godine. Sindikat
ispunjava emisione granine vrijednosti odreene u je izrazio zabrinutost da daljnje smanjenje radnih mjesta e
dozvolama, ali i prelaze granine vrijednosti odreene ponovno poveati volumen prekovremenog rada za
zakonom, za nekoliko puta. Drugi razlog je mlak odziv preostale radnike.
Arcelormittala na katastrofalno stanje kvalitete zraka u
blizini eljezare. Predstavnici Arcelormittala su se pojavili udne subvencije za Arcelormittal Ostrava
pred medijima negirajui kritian doprinos kompanije Nakon privatizacije, Arcelormittal Ostrava uiva niske
situaciju opasnu po zdravlje u regionu Radvanice poreze na okoli od 25%. Nije jasno da i je ovo jo uvijek
Bartovice (prebacivanje odgovornosti na druge sluaj. Ipak, neobino je, da je najveoj kompaniji za
industrijska postrojenja u regiji, transportne emisije i proizvodnju elika u svijetu treba dozvoliti takve iznimke.
emisije lokalne termoelektrane).
Meunarodne finansijske institucije nisu posuivale
Taj pristup predstavnika ArcelorMittala oko ekolokih direktno ArcelorMittalu Ostrava, meuim u 1997 godini IFC
pitanja moe biti ilustriran i procesom proizvodnje nove je potpisala ugovore u vrijednosti250miliona za Nova Hut
koksne pei u eljezari, koji je u tijeku. Investicija je d.d. za sveobuhvatno restrukturiranje i modernizaciju
nairoko predstavljena, da kao takva moe dovesti do eliane. Projekt je bio usredotoen na smanjenje, mijeani
znaajnog poboljanja zatite okolia. Meutim, u toku produkt i na postrojenja u skladu sa ekolokim
upravnog postupka pokazalo se je, da projekt nije u standardima, sa oko 13% od investicionog programa
skladu sa zakonskim zahtjevima za koritenje najbolje planirano je za zatitu okolia, i stim podii Nova Hut-ove
raspoloivih tehnologija. objekte u skladu sa ekim regulativama o istom zraku i
U jesen 207 godine, GARDE Program (Globalni savez za smjernicama Svjetske banke o zatiti okolia.
odgovornost, demokraciju i kapital) zajedno sa
graanskim pravnicima Udruge za zatitu okolia zapoeli Kredit isplaen za valjaonicu izgrenu od ICF Kaisera,
su pomagati stanovnitvu pogoo aerozagaenjem amerike ininjerske firme, koja je 2odluujua za
besplatnim pravnim savjetima. GARDE-ovi advokati budunost Nova Hut, jer proizvodi visokokvalitetne
pomogli su organizirati peticiju protiv neodgovornog proizvode za automobile i kuanske aparate. Do 2003
ponaanja ArcelorMittala i dravnih vlasti, koje je godine Nova Hut nije isplatila niti ijedan kredit, i ne zna se
potpisalo vie od 2 300 graana. Istovremeno, pravne koji su aranmani bili napravljeni za otplatu. Iako kredit
akcije zahtjevaju pregled izdanih radnih dozvola, koje su nije napravljen direktno na ArcelorMittal, to je zasigurno
posredovane nadlenim organima. I daljnje akcije su u beneficiralo kompaniju, koja je u mogunosti koristiti rad
pripremi. valjaonice za kredit.
Ostravski zagaeni horizont.

Foto: Enviromental Law service
22.
Arcelor Mittal ISCOR je paljivo i uspjeno izbjegao prihvatanje

odgovornosti za tetu koju je uzrokovalo zagaenje. 1994.
U Vanderbijlparku godine vlast u Junoafrikoj Republici pripremila je sudski

spor protiv ISCOR-a zbog krenja dozvole za koritenje
Juna Afrika vode i izlijevanja tekih metala, ali je ipak odlueno da
'rade sa zagaivaem' nego protiv njega. Argument koji su
U periodu od 2001. - 2004. godine Lakshmi Mittal je naveli u prilog ovakvoj odluci je bio da bi parnica iziskivala
preuzeo ISCOR korporaciju eljeza i gvoa, zaputeni suvie novca, ali i vremena, konani dogovor na sudu bi
gigant u Junoj Africi koji proizvodi vie od 90% eljeza u bio toliko beznaajan da borba protiv ISCOR-a ne bi bila
ovoj dravi. Umjesto plaanja za ovu kompaniju, moglo bi nita drugo nego gubitak resursa.
se rei da je njemu plaeno da je preuzme. Za postizanje
uteda dogovorenih takvim ugovorom od 2001. godine Rezultat ove odluke je da ISCOR nikad nije oznaen kao
nagraen je s R3.1 milijarde, dok mu je u 2004. godini 'zagaiva ili drugim rijeima, proglaen krivim zbog
isplaena dividenda u iznosu od R 3milijarde to je bilo zagaenja koje uzrokuje. Stoga je ostalo na stanovnitvu
vie nego dovoljno da 'pokrije' dionice ISCOR-a koje je koje je 'na udaru' tog zagaenja da se sami bore s ISCOR-
kupio za R2 milijarde 2001. godine. Mittal je preuzeo om na sudu to je bio napor koji je izgledao sve uzaludniji
veinski dio dionica krajem 2004. godine. kako su rasli trokovi postupka. ISCOR je izuzeo izvjetaje
svojih konsultanata pravdajui to na nain da je reeno
Niska cijena je podrazumijevala i trokove nastale kako su u fazi izrade Master Plana koji bi rijeio ovo pitanje.
poveanim zagaenjem koji su se odrazili na lokalne Master Plan je ostao misterija do danas. Radi se o
zajednice smjetene uz fabriku. Mittal je do sada uspio dokumentu od 9.000 strana koji vrlo detaljno opisuje
izbjei bilo kakvu odgovornost za zagaenje zbog kojeg je ISCOR-ove, a poslije Mittal-ove namjere, u vezi rjeenja
ova transakcija bila tako 'jeftina' a izbjegnuto je i problema zagaenja za koje tvrde da ga zapravo i nema.
poduzimanje bilo kakvih mjera 'rehabilitacije' zagaene
regije. Post-aparthejdovska Junoafrika Republika utjelovljena u
Kupovina eljezare polutanata Odjelu za vodosnabdjevanje, pomagala je ISCOR-u i
U trenutku kad ga je Mittal kupio, aparthejdovski gigant Mittalu u uvanju tog izvjetaja u tajnosti. Iako je taj Master
ISCOR je ve bio uznapredovao u borbi protiv lokalne Plan bio u rukama drave, odbila je da ga objavi
zajednice 'eljezne doline' koju je zagaivao preko 40 zainteresiranim stranama kao npr. stanovnitvu
godina. eljezara, izgraena neposredno nakon 2. izloenom zagaenju. Sve to je dovelo do farse 'uea
svjetskog rata izlijevala je svoju otpadnu vodu u javnosti' u procesu u kom je ISCOR aplicirao za izdavanje
nezatiene brane, zagaujui tako ponornicu iz koje je dozvole za vodosnabdjevanje, pri emu je lanovima
stanovnitvo 'eljezne doline' crpilo vodu za pie. zajednice bilo doputeno da itaju dijelove Master Plana u
Otpadna voda je takoer isputana u nezatieni kanal iz ISCOR-ovim uredima, naravno bez mogunosti pravljenja
kojeg su zemljoposjednici, iji su posjedi graniili s kopija tog materijala.
kanalom, crpili vodu za navodnjavanje i rekreaciju. Kod
stanovnitva eljezne doline se poveao broj zdravstvenih Poetkom 2000. godine, ISCOR je poeo otkupljivati
problema (npr. karcinom), a to je dalje negativno uticalo posjede stanovnitva 'eljezne doline' stvarajui na taj
i na njihove aktivnosti na farmi. Stanovnitvo se nain tampon zonu prema istoku gdje je zajednica nekad
angaovalo u administrativnoj i sudskoj borbi protiv ivjela, zatvarajui je iza elektrine ograde, te tako
giganta ISCOR-a koji je vei dio njih zapoljavao. U sklanjajui dokazni materijal koj se nalazio u zagaenoj
velikom broju sluajeva ISCOR je uspio postii vansudsko zoni od oiju javnosti.
poravnanje i to tako to je snabdio vodom male
zemljoposjednike koji su bili 'na udaru', pod uvjetom da Menaderi Mittala su preuzeli posao od take do koje je
prethodno potpiu dokument u kojemu daju svoju funkcioniralo ranije preduzee: skoro su zavrili otkup
saglasnost da se to pitanje smatra zatvorenim. Nakon toga cijele zajednice 'eljezne doline'. Mjetani su bili ogoreni
je uslijedila vansudska nagodba u kojoj je ISCOR otkupio zbog niskih cijena po kojima su bili prinueni prodavati
njihove posjede. svoju imovinu, a mali broj njih pruao je otpor odlasku iz te
zone. Njima je bilo teko ivjeti u izolovanim domovima.
Jednom od stanovnika su Mittalovi menaderi farme
zaplijenili govedo tvrdei da je ono zalutalo u dio koji oni
smatraju svojim vlasnitvom, te je bio prisiljen platiti
znaajnu sumu novca kako bi ga 'otkupio' nazad. To je bio i
ostao sastavni dio Mittalove taktike na terenu usmjerene
na uklanjanje i posljednjih stanovnika iz te zone, te njeno
potpuno zatvaranje za javnost.
ArcelorMittal u Vanderbijlparku nema kompromisa kod sigurnosti

Foto groundWork, Friends of the Earth, South Africa 23.
Mittal zagauje i ostale zajednice. Boipatong lei istono susjede Mittala: 'Svako ima pravo (a) na okoli koji nije
od eljezare. Kontaminirana voda iz fabrike se ulijeva u tetan po zdravlje ili dobrobit, te na (b) za zatitu okolia u
rjeicu koja protie kroz Boipatong unitavajui svu faunu korist sadanjih i buduih generacija, putem zakonodavnih
u njoj npr. rakove i ribu. Da bude gore, uobiajeni smjer i ostalih mjera spreavanja zagaenja i ekoloku
vjetra direktno nanosi zagaeni zrak prema Boipatongu. U degradaciju...'
aprilu 2006. godine Vlada Junoafrike Republike je
Sluaj Strike Matsepea:
proglasila 'Trougao Vaal' iji vaan dio ine Boipatong,
Ne uskrauje se samo pravo na zdrav okoli. Strike
eljezna dolina i Vanderbijlkpark, prioritetnom zonom
Matsepo je uskraen za cijeli san o novom ivotu u Junoj
izloenom zagaenju. 6 novih stanica za monitoring je
Africi.Evo njihove prie.Strike Matsepe je nekad imao
instalirano, a proces uspostavljanja standarda kvaliteta je
ivotnu priliku da se rijei ogranienja aparthejda
u punom zamahu. Mittal je jedan od najveih zagaivaa,
kupovinom imanja u eljeznoj dolini pomou svoje
u rangu sa problematinim dravnim proizvoaem
penzije koju je sticao tekim radom cijeloga ivota. Tako je
elektrine energije (ESKOM, koji tek sad poinje s
mogao ostvariti san da prui dom svojoj uveanoj familiji.
instalacijom opreme za uklanjanje sumpora na nekim od
Unitenje njegovih snova je jednako loe kao i prazna
najnovijih stanica), te SASOL koji proizvodi tena goriva iz
obeanja o slobodi u novoj, demokratskoj Junoj Africi:
uglja, procesom koji je praen intenzivnim zagaenjem.
Tabela 1: Vodei industrijski zagaivai u Trouglu Vaal

2000. godine. Emisije su izraene u tonama/godina (tpa)
Lebdee estice (PM10) / tpa
ISCOR Vanderbijlpark 8,99
Eskom Lethabo 8,15
ISCOR Vereeniging 8,046
Sasol SCI 6,618
Vaal Trougao Ukupno 43,04
Sumpor dioksid / tpa
Eskom Lethabo 219,868
Sasol SCI 33,061
ISCOR Vanderbijlpark 23,203
Sasol/Ukupnol Natref 19,144
Vaal Trougao Ukupno 298,624
Karbon dioksid / tpa ....ugroavaju samo zdravlje i dobrobit svojih susjeda u
Eskom Lethabo 21,920,000 eljeznoj dolini. Foto Groundwork, Prijatelji Zemlje, Juna Afrika
Sasol SCI 7,100,000
ISCOR Vanderbijlpark 6,244,000 Strike Matsepe, sad 74-godinjak je radio kao mehaniar u
Sasol/Ukupno Natref 3,076,950 tvornici Coca Cole u Vanderbijlk Parku, a svoju je penziju
Vaal Trougao ukupno 38,565,422 iskorisitio za kupovinu malog posjeda u eljeznoj dolini
Iz terenskog radnog izvjetaja 2006. godine, 'kontaminirani prostori '. 1990. godine. 'Ovo je bilo vrijeme Mandele kad su ljudi
Kompilirano iz SCORGIE 2004. godine. mogli kupovati gdje su htjeli', kae on. Doveo je svoju
djecu, pastorad, sestru, brata i unuke da ive s njim u
2005. godine, Mittal je poeo s planom proirenja
novom domu i tad je s ponosom izjavljivao: ' Velika vrea
kapaciteta vrijedan R9 milijardi. Dijelovi plana su se mogli
hrane je trajala dvije sedmice'. Njegova parcela je uz
dobiti putem EIA, a program je, kako je navedeno, kotao
ogromni ISCOR nanos. U posljednjih 15 godina kod
R1 milijardu 'sredstava potronje za okoli' to je trebalo
nekoliko ivotinja s njegove farme su se pojavile uroene
da se iskoristi za usklaivanje s okolinim standardima
mane, a veliki broj ih je uginuo. 'Sve skupa je uginulo: 30
prema oekivanjima. Dok su posljednja 2 od poetnih 16
goveda, 9 teladi, 5 ovaca, 6 koza, 3 kornjae , 7 pasa, 2
aplikanata za drugu parnicu vezanu za zagaenje okolia
make, 1 svinja i 20 pilia'. Strike ima zdravsteni problem
jo uvijek bila na sudu, 2006. godine je Mittal Steel
zbog pojave krvi u urinu, iznemoglosti i nedostatka
instalirao novu (R280 miliona) centralu za proiavanje
koncentracije. Nedavno je proveo 6 sedmica u bolnici zbog
vode te najavio planove za smanjenje zagaenja zraka. Ta
insuficijencije bubrega. Njegova sestra Alinah je bila
poboljanja su najavljena uz fanfare, meutim nije bilo
dobrog zdravlja, ali nakon to mu se pridruila u eljeznoj
plana kako da se kompenziraju 'rtve zagaenja' ili kako
dolini, '...preminula je u julu mjesecu 2004. godine od
da se zagaena zona 'rehabilituje'. Susjedi eljezare su tad
posljedica otkazivanja bubrega i karcinoma'. U krvi su joj
ve skoro svi odselili ali je gorina ostala. Neki od njih su se
izmjerene visoke koliine kadmijuma. Strike komentarie s
prikljuili veem 'Vaal Alijansi Okoline pravde' aktivnom u
dozom ogorenja: ' Moja sestra bi sad bila iva da nije
cijelom Vaal Trouglu koji je objedinjavao stanovnitvo
ISCOR-a...Sad nam isporuuju vodu za pie iz slavine, ali je
Boipatonga i Bophelonga a i susjede proizvoaa
sad za nju prekasno.'Ostali lanovi porodice su takoer
eljeza. 2002. godine, za vrijeme svjetskog samita o
bolesni, te navode kako ostaju u kui i ne izlaze van jer je
odrivom razvoju eljezara u Vanderbijlparku, je u centru
praina u zraku i stepen zagaenosti isuvie visok. Nakon
panje bila 'toxic tour' (toksina turneja) koja je od tada
nedavno prebolovanog modanog udara, te nakon to se
dobila nepodjeljenu medijsku panju.
suoio s moguim konfiskovanjem kompletne imovine za
Prazna obeanja demokratije Stvarnu cijenu zagaenja je isplatu trokova parnice iz neuspjelog sudskog spora, on
platila zajednica. Priblino 1.000 familija je skoro potpuno navodi: 'Tijelo me boli', ali spreman je i umrijeti kako bi
'otkupljeno' ali niko nije dobio kompenzaciju za svoje ustrajao u borbi protiuv ISCOR-a. 'Zarobljen sam ovdje'
gubitke, rastue trokove zdravstvene zatite ili gubitak kae Strike, 'Ne mogu se odseliti i kupiti neto drugo
svoje zajednice. Oni su bili ogoreni. Obeanja iz novog novcem koji mi nude za parcelu, jer je to nedovoljno'.
junoafrikog ustava je ostala samo prazna pria za (Intervju, Vanderbijlk park, 22. juni 2005. godina). 24.
Godina 1997
Arcelor Mittal Temirtau Finansijska institucija EBRD
Svrha Rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta i poboljanje
(ranije Mittal Steel Temirtau, efikasnosti eliane i rudnika uglja; razvoj proizvodnje
elika boljeg kvaliteta i dodatne vrijednosti, te
ISPAT KARMET, Karaganda, implementacija 3 okolina plana aktivnosti koji bi

doprinijeli poboljanju uticaja na zdravlje i okoli te
metalurki kombinat) uskladili rad kompanije s uputstvima vezanim za okoli

koje donosi Svjetska Banka.
Iznos USD 54 miliona
Kazakhstan Primalac AMT (bivi Ispat Karmet Steelworks)
Pozadina Godina 1997

Arcelor Mittal Temirtau (AMT) osnovan 1950. godine je Finansijska institucija IFC
jedna od najveihSvrha integriranih eljezara na svijetu. Svrha Rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta i poboljanje
eljezara koju je zajedno sa kompletnim infrastrukturnim efikasnosti eliane i rudnika uglja; razvoj proizvodnje
kapacitetima za kaptivirani ugalj, eljeznom rudom i elika boljeg kvaliteta i dodatne vrijednosti , te
kombinatom kupio Arcelor Mittal a onda ISPAT od implementacija 3 okolina plana aktivnosti koji bi
vlade Kazakhstana 1995. godine. Smjetena u gradu doprinijeli poboljanju uticaja na zdravlje i okoli te
Temirtau sa 170.000 stanovnika u regiji Karaganda u uskladili rad kompanije s uputstvima vezanim za okoli
centralnom Kazakhstanu, ona pokriva gotovo 5.000 koje donosi Svjetska Banka.
hektara, te raspolae kapacitetom od oko 5.5 miliona tona Iznos USD 132.5 miliona
godinje. AMT rukovodi s 8 rudnika uglja u regiji. Ukupna Primalac AMT (bivi Ispat Karmet Steelworks)
koliina izvaenog uglja je iznosila 12.202 miliona tona
2007. godine. Te iste godine je AMT-ov proizvod valjanog Godina 1999
eljeza bio 3.581 miliona tona. Kombinat izvozi oko 90% Finansijska institucija IFC
svog proizvoda, i to uglavnom u Rusiju, Iran i Kinu. Svrha Podrka razvoju malih i srednjih preduzea direktno
ili indirektno povezanih s AMT-om i/ili pokretanje razvoja
Gradovi Temirtau i Karaganda, ali i njihova okolina (oko 1 privatnog sektora u regiji Karaganda.
milion stanovnika) indirektno zavise od tvornice koja je Iznos USD 2.5 miliona
inila priblino 10% GDP Kazakhstana. Od 2006. godine Primalac AMT (indrektna finansijska pomo AMT-u putem
zaposlila je 55.000 radnika i ostvarila 4% od GDP drave. Kaskommertzbank)
Godina Godina 2001

Finansijska institucija IFC
Svrha Stimulacija povezivanja krupnog korporativnog i privatnog
SMRE (mala i srednja preduzea) sektora.
Iznos USD 3.4 miliona (ravnomjerne investicije)
Primalac AMT
Godina 2004
Finansijska institucija IMC 'korporativni zajam'
Svrha Omoguavanje LNM-u da pobolja okoline
performance svojih postojeih i buduih partnera te
njihovo usklaivanje sa standardima grupe Svetske Banke i
/ili Evropske Unije; pomo LNM-u ustvaranju i odravanju
zdravog okolia i zdravlja stanovnitva, kao i sigurnost
sistema na irem korporativnom nivou kako bi sve
Arcelor Mittal Temirtau izvozi vei dio svog proizvoda elika, meutim postojee i budue aktivnosti bile u skladu sa standardima
lokalno stanovnitvo plaa 'cijenu' za to.Foto CEE Bankwatch network Svjetske Banke i/ili Evropske Unije; 'rehabilitacija',
deblokiranje procesa proizvodnje i osiguranje radnog
Mittalova tvornica u Temirtau je dobila nekoliko direktnih i
kapitala i novane pomoi LNM-ovim postojeim i
indirektnih kredita od IFI-ja u proteklih 12 godina:
buduim partnerima.
1 ArcelorMittal webpage: http://www.arcelormittal.com/index.php?lang=en&page=559
2 Reuters: ArcelorMittal to boost Kazakh unit output in 2008, 14 February 2008 http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL1449830920080214
3 IFC webpage: http://www.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/2bc34f011b50ff6e85256a550073ff1c/7d7d5d14261dfbf88525688e0075b0f3?opendocument
4 Mark Franchetti, Robert Winnett and Holly Watt, Miners face suicide mission working for Mittal's empire, 10.06.2007,
http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article1909796.
ece
5 EBRD Project Summary Document http://www.ebrd.com/projects/psd/psd1997/3324.htm. Elsewhere the IFC and EBRD loans in total are indicated as totalling USD 250
million (EBRD
press release, 14.04.2008, http://www.ebrd.com/new/pressrel/1998/18apr14.htm)
6 IFC webpage: http://www.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/1ca07340e47a35cd85256efb00700cee/7D7D5D14261DFBF88525688E0075B0F3
7 IFC webpage: http://www.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/c9aba76ed1df1938852571c400727d66/d30919963d4bbbd98525688e0075b663?opendocument
8 IFC webpage: http://www.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/c9aba76ed1df1938852571c400727d66/d30919963d4bbbd98525688e0075b663?opendocument 25.

Implementacija Planova zatite okolia. U okvirnom planu

Iznos USD 100 miliona projekta koji finansira EBRD iz 1997. godine za Mittal Steel
Primalac LNM Holdings N.V.Grupa (vlasnitvo g-dina Temirtau, izraena su 3 plana zatite okolia (EAP). Za
Lakshmi M. Mittala) za potrebe Kazakhstan AMTI eljezare, termoelektranu, TEC2, te rudnike uglja.
Rumunija i Mittal Steel-a Galati) Dokument koji rezimira projektne ciljeve na EBRD web
stranici kae implementacija EAP-a e voditi postepenom
Godina 2007 prilagoavanju kapaciteta i potpuno ih uskladiti sa
Finansijska institucija EBRD okolinim standardima Kazakha, te nejakim uputstvima
Svrha Potpora daljim unapreenjima Mittal Steel Svjetske Banke vezanim za zagaenje.
Temirtau, zdravlja stanovnitva te sigurnosti radnika u
rudnicima Karaganda s ciljem da se dovedu u sklad s Meutim, informacija koju je prezentirao Dravni Odjel za
najboljom meunarodnom praksom. zatitu okolia Karagande (KSDEP) pri Ministarstvu za
Iznos USD 100 miliona (fusnota 10) zatitu okolia Kazakhstana (MEP) u junu 2007. godine,
Primalac AMT pokazuje da se situacija vezana za okoli u Temirtau
Kredit iz 1997. godine je zaradio kritike VB medija kao pogorala u posljednje 3 godine. S obzirom na veliki
sastavni dio veeg skandala povezanog s potporom Tony uticaj AMT-a na grad, ovo sve baca sumnju na rezultate
Blair-a prilikom Mittalove kupovine rumunske tvornice projekta.
'Galati' samo nekoliko mjeseci nakon to je Mittal donirao
sredstva Laburistikoj stranci (vidi Arcelor Mittal Galati Menadment tvornice izvjetava da su u proteklih 8 godina
studiju sluaja, za vie detalja). Nakon toga je otkriveno i emisije odreenih polutanata zraka u eljezari i
da je Mittal dao jo jednu, skromniju donaciju termoelektrani reducirane sa 107 na 64 kg/tona eljeza.
Laburistikoj stranci 1997. godine, a samo nekoliko Meutim, ovaj omjer polutanata po toni eljeza ne
mjeseci nakon toga VB je podrala EBRD kredit za predstavlja sveukupno poboljanje situacije s obzirom da
Mittalovu tvornicu tad se zvala Ispat Karmet u kvalitet zraka u gradu zavisi od ukupnog proizvoda
Kazalhstanu). eljezare.
Zagaenje
Uprkos poboljanju efikasnosti, prema KSDEP u protekle 3
Jedan od ciljeva EBRD i IFC sindikalnih kredita iz 1997.
godine pa sve do 2007. godine, index atmosferskog
godine, a koji su podrazumijevali kao kriterij i procjenu
zagaenja za Temirtau se poveao sa 7.4 na 8.9, a sumpor
uticaja na okoli, je bio da se popravi situacija u vezi
dioksid, fenol, amoniak i praina su registrovani u
zatite zdravlja i okolia, kao i sigurnosne mjere Arcelor
koliinama veim od maksimalno dozvoljenih
Mittala Temirtau, te da se usklade s uputstvima vezanim
koncentracija .
za zatitu okolia u Temirtau iako su neke aktivnosti
voene sa zakanjenjem na kraju projekta 2006. godine.
2005. 2006. godine koliina emisija se smanjila paralelno
s proizvodnjom, ali slubeni podaci pokazuju da se
Kredit IFC-ja iz 2004. godine za LNM Holdings u vlasnitvu
ponovo poveala 2007. godine s poveanjem
Lakshmi M. Mittala je takoer imao za cilj poboljanje
proizvodnje.
okoline performance AMT-a kako bi se postupilo i u
skladu s standardima Svjetske Banke i / ili EU.
Eksploatacija uglja u Kazakhstanu je praena emisijom od
priblino 300 miliona m metana godinje . Visoke
Meutim, AMT je i dalje glavni izvor aerozagaenja u
koncentracije metana oteavaju radne uvjete rudara
Temirtau, te jedan od glavnih zagaivaa u Karaganda
(poveana opasnost od eksplozija). Metan takoer u
regiji. Grad Temirtau je 2. po redu s najviim nivoom
znatnoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama. U skladu
atmosferskog zagaenja u Karaganda oblasti, te je
s slubenim podacima Arcelor Mittal je razvio program
rangiran kao esti u Kazakhstanu.
drenae (odvoenja) metana, te izvjetava da je 2005.
godine program rezultirao kaptaom i koritenjem 56
miliona m metana (priblino 18.6% ).
9 IFC webpage: http://www.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/2bc34f011b50ff6e85256a550073ff1c/6296eb2c6c7fcd3d85256e6a006a9d11?opendocument

10 EBRD webpage: http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2007/37546.htm
11 Murdo MacLeod: Mittals 315 loan, Scotland on Sunday, 24 February 2002 http://news.scotsman.com/romaniansteelworksrow/Mittals-315m-loan.2305133.jp
12 EBRD Project Summary Document, updated 31.01.2006, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd1997/3324.htm.
13 newspaper of 30.06.2005; http://www.kazpravda.kz,
14 EBRD website: http://www.ebrd.com/projects/psd/psd1997/3324.htm, updated 31.01.2006
15 Report of the Head of Karaganda State Department for Environmental Protection Smagulov B.A. at the work group meeting in the Ministry for Environmental Protection,
May 23, 2007, Astana,
Kazakhstan (received from KSDEP on June 28, 2007, outgoing mail number 03-2-1-4/6588 from 28.06.2007)
16 EBRD website: http://www.ebrd.com/projects/psd/psd1997/3324.htm, updated 31.01.2006
17 Letter from the Ministry of Environmental Protection of Republic of Kazakhstan No. 03-2-1-4/6588, dated 28.06.2007
18 TMC Net: Mittal Steel Temirtau boosts investment 50%, 04.02.2006, http://www.tmcnet.com/usubmit/2006/02/04/1342977.htm, East Capital news: MittalSteel Temirtau
downs
steel output 10.5% in 2006, 17.01.2007, www.eastcapital.ru/common/img/uploaded/files/17_01_2007_english_version.pdf
19 Report of the Head of KSDEP B. Smagulov at the Public Hearing in Temirtau on the environmental problems of the city of Temirtau on March 27, 2008
20 Interfax Kazakhstan: Kazakhstan boosts steel output 12.7% in 2007, 28.01.2008 http://www.interfax.kz/?lang=eng&int_id=12&function=view&news_id=1584 26.
Meutim, ove cifre su u suprotnosti s onima iz Kazakh Nakon nesree u Abaiskaya rudniku januara 2008. godine,
MEPa prema kojima se radi o samo 3% iskoritenog m Pavel Shumkin bivi ef nezavisne slobodne konfederacije
etana . granskih sindikata Kazakhstana, a sada voa nezvaninog
pokreta Radniak u AMT-u je komentirao: 'Dananji tragini
Zdravlje, sigurnost, te nesree u rudnicima u vlasnitvu dogaaj je prouzrokovan neodgovorno osmiljenim
AMT sistemom proizvodnje (eksploatacije) uglja u Mittalovim
rudnicima. Sistem podrazumijeva zastarjelu emu 'plata
Godina Rudnik Br. smrtnih sluajeva plus bonus', barbarskih 24 sata pod zemljom i nedostatak
Decembar, 2004 Shakinskaya rudnik, Shakhintsk, regija Karaganda 23
efikasnih granskih sindikata, koji bi titili prava i interese
Septembar, 2006 Lenina rudnik, Shakhtinsk, regija Karaganda 41 rudara. Sistem takoer podrazumijeva i pravnu zatitu
Januar, 2008 Abaiskaya rudnik, Abai, regija Karaganda 30 menadmenta bez kojeg je neodriv.'
Nakon svih nesrea, kompanija je platila kompenzaciju trajk nakon Abaiskaya nesree je doveo do znaajnijih
familijama poginulih rudara, meutim jo uvijek postoje promjena u platnoj emi. U martu 2008. godine je
pritube ozlojaenih familija na takvu kompenzaciju. predstavnik Karaganda NVO EkoMuzej odrao sastanak s
Predstavnik udovica rudara Natalia Tomilova je izjavila, da AMT-ovim glavnim upravnikom g-dinom. Rajendranom i
su nakon nesree u Lenina rudniku 2006. godine dobio informacije o tim znaajnim promjenama u platnom
nametnute obaveze (dadbine) na iznos kompenzacije sistemu. U skladu s izjavom g-dina. Rajendrana, garantirani
jednak iznosu 10 mjesenih plata. Komenzacija je lini dohodak je iznosio 160.000 tenga (priblino 850EUR)
isplaena za nanesenu moralnu tetu zbog ega su mjeseno, a u sluaju ostvarenja predvienog plana, plate
familije dobile manje iznose od onih koje je kompanija bi se poveale na 250.000 tenga.
slubeno objavila. 'Ukoliko su kompenzacije plaane kao
jednokratna materijalna pomo, one ne mogu biti Interese rudara slubeno zastupa granski sindikat
podlone dadbinama. Kompanija samo eli da se zatiti Korgao, ali je teko zamisliti da je takav sindikat
od parnica za nanesenu moralnu tetu na ovaj nain, nezavisan uzimajui u obzir injenicu da je jedan od
izjavila je g-a. Tomilova. Udovice takoer tvrde da AMT njegovih lanova Murat Persadaev direktor odjela za
nije ispotovao svoja obeanja da unaprijedi ivotne ugalj Arcelor Mittal Temirtau , te da mnogi smatraju kako
uvjete familijama rudara. postoje opravdane sumnje u njegov integritet i iskrenost.
Prvi trajk rudara u AMT rudnicima uglja je bio nakon Radnici navode da je Mittal malo uradio da popravi radne i
nesree u Lenina rudniku u septembru 2006. godine. sigurnosne uvjete od preuzimanja AMT-a. Od nesree u
Osnovni zahtjevi rudara su bili poveanje plata, naknada Lenina rudniku 2006. godine, loi uvjeti i oteena
za vrijeme provedeno u rudniku ali ne po kriteriju sigurnosna oprema od koje veina datira iz 1970. godine,
koliine izvaenog uglja te sigurni radni uvjeti u bila je u centru panje. Nakon te nesree 2006. godine, 8
rudnicima. menadera srednjeg nivoa preduzea je optueno za
nemar i naruavanje preduvjeta za zatitu zdravlja i
Dugi niz godina garantirani lini dohodak je bio samo 30% sigurnosti u rudniku. Meutim, radnici koje je intervjuisao
od ukupne plate (koju je mogue ostvariti), dok je ostatak Sunday Times su izjavili, da su takva naruavanja bila
zavisio od odreenih bonusa koji su odreivani na osnovu svjesna i da su prilino uobiajena pojava. Radnici su slani
koliine izvaenog uglja za svakog radnika, tako da su u rudnike ak i istovremeno kad su vreni radovi na
rudari bili na taj nain finansijski motivirani da poveaju odravanju ventilacionog sistema, u prepunim liftovima,
produktivnost bez obzira na sigurnosne uvjete. protupoarnom opremom potencijalno eksplozivne
ugljene praine s tekuinom isteklog datuma i esto
Nakon trajka jedino je osnovna, garantirana plata (30% neefikasnom, te detektorima metana koji su pomjerani ili
od ukupne mogue plate) bilo povieno za 60%, a utiavani uz objanjenje da se treba nastaviti ekstrakcija
menadment je pokuao da sauva novac nametanjem uglja i ispuniti radni plan koji je menadment predvidio .
kazni rudarima i sniavanjem platnih kategorija koje
predstavljaju osnovicu za utvrivanje linog dohotka.
21 Ispat-Karmet Steel Works (Mittal Steel Temirtau) Project, The Ecological Society Green Salvation, May 2006.
22 EBRD Project Summary Document, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd1997/3324.htm
23 Report of the Ministry for Environmental Protection of the Republic of Kazakhstan Karaganda region. State of environment and nature resources, 2003
24 Otvorniy Novosti 23.11.2006, http://news.central.kz/archive/country.kz.news/200611/23174124.text
25 http://www.zonakz.net/articles/15776, Ainur Kurmanov, 10.10.2006
26 Zona KZ, , 25.01.2008
http://zonakz.net/articles/20765?mode=default&PHPSESSID=a9125c4ea2f134e88edf0033f73ec3b8
27 Mark Franchetti, Robert Winnett and Holly Watt, Miners face suicide mission working for Mittal's empire, Sunday Times, 10.06.2007,
http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article1909796.ece
28 Mark Franchetti, Robert Winnett and Holly Watt, Miners face suicide mission working for Mittal's empire, Sunday Times, 10.06.2007,
http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article1909796.ece 27.
Dariga Nazarbayeva, najstarija kerka predsjednika treba da razvija i planove za direktnu pomo onim ljudima
Kazakhstana Nursultana Nazarbayeva je u spetembru koji su najvie na udaru Mittalovog zagaenja u gradu, te
2006. godine izjavila da se eksplozija u Lenina rudniku familijama rudara. Organizacije civilnog drutva u
dogodila zbog zanemarivanja sigurnosnih pravila, te je Karagandi i Temirtau smatraju da Arcelor Mittal treba
pozvala na reviziju zakona o radu s ciljem pootravanja usmjeriti panju s komparativnih, nisko-budetnih,
sankcija za radnike koji kre te propise. kratkoronih i vrlo vidljivih (eksponiranih) donacija, na
ozbiljne socijalne projekte kao to bi bila besplatna ili
Mittalova socijalna ulaganja jeftinija medicinska zatita u modernim bolnicama,
Mittalova ulaganja se esto interpretiraju kao besplatni lijeniki pregledi ili obrazovni centri za djecu.
spaavanje umiruih 'elinih gradova' to je jako
preuveliano s obzirom na sloenost problema do kojih Nerazumne subvencije za Arcelor Mittal Temirtau
dolazi uslijed uspona i padova velikih eljezara. Temirtau EBRD je podrao prve stadije privatizacije eljezare. U
je grad sa specifinim problemima, s velikim brojem skladu s EBRD okolinom politikom (lanovi 16. i 21.),
stanovnika koje ivi ispod linije siromatva i velikim projekti bi trebali da se izvode u skladu s zahtjevima
brojem nezaposlenih i ovisnika, te s ubjedljivo najviim dravnog zakonodavstva .Meutim, rezultati istrage koje
nivoom infekcija HIV-om (AIDS) u Kazakhstanu. je provelo tuilatvo Kazakhstana pokazuju da je
zakonodavstvo Kazakhstana narueno u toku procesa
ugovaranja privatizacije.
Ugovor sadri sporazum da se okolini zakoni nee

primjenjivati na eljezare u periodu od 10 godina od dana
njihove privatizacije dakle, radi se o datumu kad je
tvornica prodata Arcelor Mittalu. Nadalje, za nekoliko
godina ak i u vrijeme implementacije EBRD projekta a
zbog sporazuma s vladom Kazakhstana, Arcelor Mittal je
platio fiksne naknade za zagaenje bez obzira na stvarni
nivo emisija polutanata, te fiksni korporativni porez na
dohodak bez obzira na rezultat njegovih finansijskih
aktivnosti. Grana rudarstva Arcelor Mittala takoer nije
niim obavezana da mora provoditi aktivnosti
'rehabilitacije' zemljita na podrujima koja su
ekploatisana za rudarstvo prije 1996. godine a takvo
Uprkos kreditima, zagaenje koje uzrokuje Arcelor Mittal ostaje ozbiljan
problem u Temirtau. zemljite je uglavnom kontaminirano.
Foto CEE Bankwatch Network.
Istovremeno, u Kazakhstanu postoji sporazum o porezu na
investicije izmeu vlade Kazakhstana i Arcelor Mittala do
AMT je dao doprinos u nekoliko projekata razvoja 2009. godine.
zajednice Temirtau-a, meutim lokalne zajednice su
iskazale zabrinutost njihovim kvalitetom. Nekoliko je Menadment AMT-a je takoer apelirao na gradske vlasti
dobrih primjera gdje je AMT troio novac na ozbiljne Temirtaua da smanje porez na zemljite za 30%
aktivnosti usmjerene na pomo lokalnom stanovnitvu obrazlaui takav zahtjev time to kompanija mnogo
kao to je npr. kupovina ambulantnih kola za regiju u ulae u socijalnu sferu grada. Najvea kompanija za
avgustu 2006. godine, ali vei dio tog razvoja je vie proizvodnju eljeza na svijetu je traila smanjenje poreza
populistiki po svom karakteru nego stvarna pomo to bi bilo promjerenije oekivati npr. od dobrotvorne
rudarima ili ljudima u zagaenom Temirtau. institucije. Odluka gradskog vijea je bila negativna .
AMT tei da podri aktivnosti na koje lokalne vlasti imaju jak 2007. godine je dravna poreska inspekcija je izvrila
uticaj kao npr. proslava 70. godinjice Karaganda regije ili kontrolu Mittalovih aktivnosti u periodu 2002 2004.
instalacija reklamnog panela u centru Karagande. Vjerujemo da godina te naplatila vie od 100 milijardi tenga (USD 828
osim dodjele stipendija studentima i sportistima, kompanije miliona) dodatnih poreza u korist vlade Kazakhstana. U
2008. godini Mittal je uloio
29 Associated Press: Kazakh president's daughter seeks new punishment for safety breaches after deadly mine blast, October 2006
http://www.iht.com/articles/ap/2006/10/20/business/EU_FIN_Kazakhstan_Mittal.php
30 See for example Paul Lewis: Harnessing the power of multinationals, International Herald Tribune, 14 Febuary 2005,
http://www.iht.com/articles/2005/02/13/opinion/edlewis.php
31 International Labour Organisation: HIV/AIDS in Kazakhstan, December 2002, http://www.ilo.ru/aids/docs/dec02/cis/Kazakhstan-eng.pdf.
32 http://www.obkom.org/sector1/karmet/preds/, Citation of the Prosecutor General of the Republic of Kazakhstan, 09.02.1998, 23-1-131-98.
33 Environmental, Health and Safety Audit and Partial Environmental Assessment, Agreement concerning environmental issues, EBRD, Dames & Moor, 1997
34 Decree of the government of the Republic of Kazakhstan, 17.03.2003, #257
35 Mittal Steel SEC Filing 1-14666, 26 October 2004, http://www.secinfo.com/dsTKg.12bp.htm
36 Vyacheslav Kohanov, Jurist Online, undated, http://base.zakon.kz/doc/lawyer/?uid=undefined&doc_id=30073265
37 Alekul portal, 15.01.2008, http://alekul.ru/obzorue/news_2008-01-15-23-18-28-859.html
28.
albu protiv ove odluke meu-regionalnom Javnost i dioniari nemaju ni danas priliku pronai
komercijalnom sudu Karagande, meutim ta je alba aurirane informacije o implementaciji projekta na EBRD-
odbijena. Mittalov pravni tim je podnio novu albu ovoj web stranici jer je ona aurirana 1997. godine.
regionalnom sudu. Aurirana informacija o projektu je postavljena na EBRD-
ovu web stranicu tek 9 godina kasnije (od 2006. godine).
Nedostatak pristupa informacijama Takva prepeka pristupu informacijama o tekuim
U okvirnom planu posljednji EBRD/IFC projekt, Plan projektnim aktivnostima je suprotna EBRD-ovoj postojeoj
informiranja javnosti (PIP) je trebao biti izraen s ciljem da okolinoj politici (lan 28).
se javnosti uine dostupnim i distribuiraju informacije
vezane za okoline uticaje projekta, te da se uzme u obzir
njihovo miljenje.
EBRD plan koji je podrazumijevao distribuciju informacija

putem lokalnih masovnih medija i javnih tribina je
potpuno proveden, a ira javnost je u veini sluajeva
podrala projekt i njegove komponente. Meutim,
nezvanine rasprave i monitoring medija govore u prilog
tvrdnji da se AMT smatra jednom od
najnetransparentnijih kompanija u Republici Kazakhstan
te da javni mediji nemaju jasnu predodbu o projektu.
Poslije niza nesrea u rudnicima posljednjih godina (2004.

2008. godine) politika kompanije o saradnji s javnosti se
konano promijenila. 2008. godine kompanija je Lokalne NVO se nadaju da e im plan angamana lokalnih relevantnih
predstavila svoj Plan angamana relevantnih faktora. Taj faktora pomoi da dou do informacija o zagaenju, zdravstvenoj situaciji i
sigurnosti.
plan su priremili konsultanti koje je angairao AMT. Plan Foto CEE Bankwatch Network
postavlja obeavajue standarde koje kompanija
namjerava postaviti u saradnji s javnou. Angamani EBRD-a i IFC-a ukazuju na potrebu da
meunarodne finansijske institucije trebaju biti dublje
EBRD-ova okolina politika (aneks 2, lanci 3 i 4) kau da involvirane u monitoring projekata koje finansiraju. U
sponzori projekta treba da stave na raspolaganje javnosti svakom sluaju, jako je diskutabilno da li finansijski
sve informacije o procjeni uticaja na okoli i to tokom uspjene kompanije kakav je i Arcelor Mittal uope trebaju
cijelog EBRD-ovog uea u projektu. Meutim, NVO potporu meunarodnih poreskih obveznika. IFI bi trebao
Zeleni Spas (GS) je traio informaciju i dokumentaciju ukljuiti zajednice koje su na udaru zagaivaa u
vezano za okoline aspekte EBRD/IFC projekta nekoliko monitoring svojih projekata i razviti pouzdanije i jae
puta. U dogovoru na te upite, GS je dobio obavijest od planove zatite okolia. IFI i njegovi klijenti bi takoer
efa odjela za okoli ATM-a: Mi nemamo informaciju o trebali uiniti dostupnim informacije o okoliu i to tokom
EBRD-ovo mprojektu 3324. ak i EBRD-ov terenski ured u cijelog trajanja projekata, te razviti sistem efikasnih
Almaty-ju nije imao traene informacije injenica koju je povratnih informacija s klijentima i kriznim kategorijama
potvrdio EBRD-ov glavni ured u Londonu. onda kada projektne aktivnosti nisu u saglasnosti s
njihovim okolinim, zdravstvenim, sigurnosnim i socijalnim
kriterijima.
38 PSD, EBRD Environmental Bulletin Environment and Transition Process, 1999

39 http://panorama.vkkz.com/, 45, November 25, 2005
40 Green Salvation (Kz), EcoMuseum (Kz)
41 http://www.greensalvation.org/
42 Letter from ArcelorMittal Termitau to Green Salvation Ecological Society N01-5/97 of 16.03.2006
29.
Arcelor Mittal Zenica

(biva eljezara Zenica)
Bosna i Hercegovina
Pozadina postignut i sa RR Ljubija 2004. godine za ekstrakciju uglja

Jedna od navjeih eljezara u J-I Evropi, biva eljezara i razvoj Ljubija rudnika eljezne rude.
Zenica je smjetena u Bosni i Hercegovini, u entitetu koji
se zove Federacija BiH. Ranije je bila u dravnom Prije rata u BiH tvornica je imala 22.500 zaposlenih, ali je taj
vlasnitvu, s kapacitetom of 1.8 miliona tona godinje. broj kasnije pao na oko 5.000 od kojih je veina bila na
Za vrijeme rata u Bosni od 1992. godine problemi s ekanju (neaktivna fusnota 7). Od momenta kad je
prugom i putnim komunikacijama, te injenica da su Mittal kupio eljezaru, novi menadment je smanjio broj
rudnici eljezne rude bili s druge strane linije fronta, sve su radnika ispod 3.000 stimulacijom na dobrovoljni otkaz
to bili faktori koji su uticali na prekid rada tvornice na ugovora pomou finansijske kompenzacije . Mittal se
nekoliko godina. Dijelovi tvornice su bili izloeni i obavezao da e zadrati svih 2.850 aktivnih radnika.
bombardovanju iz zraka.
Pitanja vezana za okoli

U decembru 2007. godine, analiza kvaliteta zraka na
nekoliko lokacija u gradu Zenici je prema izvjetaju
pokazala vee konentracije od dozvoljenih kad su u pitanju
sumpor i estina tvar. U ulici gdje se nalazi Institut Kemal
Kapetanovi koji je vrio ta testiranja, dozvoljeni nivoi su
prekoraeni za 14 dana, dok se u naselju Crkvice to
prekoraenje desilo za 8 dana. Prema izjavi g-e. Mubere
Pezo efa komunalne slube u opini Zenica, slini nivoi su
izmjereni i u prvoj sedmici 2008. godine. Pezo je izrazila i
zabrinutost da bi integralna proizvodnja koja u tom
trenutku jo nije bila inicirana, mogla dodatno uticati na
pogoranje situacije.
Aerozagaenje se pogoralo u toku zimskih mjeseci,

3 od 16 dimnjaka najvee eljezare u bivoj Jugoslaviji su sruena 2008.g
Foto Mirza Subai meutim nije sasvim jasno da li bi to moglo biti tek
dugogodinji trend opadanja kvaliteta zraka u Zenici u
1999. godine Kuwaiti Cunsulting and Investment je kupio udio zimskom periodu . Medijski izvjetaji pokazuju da su
u eljezari za USD 65 miliona, dok je naziv eljezara Zenica nedavna mjerenja bila nasumina i povremena umjesto
promijenjen u BH Steel. U avgustu 2004. godine putem LNM regularnih programa, te govore o razlitim miljenjima u
Holdings, Mittal je otkupio 51% dionica zenike eljezare od vezi s odgovornou za vrenje mjerenja kvaliteta.
Vlade Bosne i Hrcegovine, a zatim 2005. godine platio USD 98 Odgovornosti za okolina pitanja su esto nejasne u Bosni i
miliona Kuwaiti investicionoj agenciji za preostalih 41% dionica. Hercegovini, bezmalo zbog rata i iz njega proistekle
Dio sporazuma je bio da LNM investira minimalno USD 135 komplicirane adminsitrativne strukture. Zaista, Arcelor
miliona u tvornicu i opremu u narednih 10 godina kako bi Mittal tek sad prolazi kroz proces pribavljanja okoline
podigao nivo proizvodnje u Mittal Steelu Zenica sa 200.000 na dozvole za svoje aktivnosti.
vie od 2 miliona tona. Joint venture sporazum je takoer
1 Reuters: Mittal's Bosnia plant plans 20 pct rise in output, 17th January 2007 http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL1787566420070117
2 OECD Investment Compact for South East Europe and SEE Investment Forum: Investors of the year 2005 - Profiles of award winners, 2005,
www.oecd.org/dataoecd/1/30/36263847.pdf
3 Mark Cotton: Mittal Steel pays $98M to raise Mittal Zenica stake to 92%, MarketWatch portal,12 December 2005 http://www.marketwatch.com/news/story/mittal-steel-
pays-98mraise/story.aspx?guid=%7B4587CB0B%2DDD16%2D4B94%2D8EE7%2D9D4856B5FF89%7D
4 ArcelorMittal webpage: Mittal Steel Highlights 2004: http://www.arcelormittal.com/index.php?lang=en&page=555
5 Mittal Steel webpage: Mittal Steel Overview, undated, http://www.mittalsteel.com/Facilities/Europe/Mittal+Steel+Zenica/
6 Kate Dunn, EBRD: Mittals Bosnia Deal Signals Confidence, 11th January 2006, http://www.ebrd.com/new/stories/2006/060111.htm
7 Pobjeda/Pioneer Investors in South East Europe: Real war for steel works in worlds black metallurgy 28.08.2006, http://www.pioneer-
investors.com/news2.asp?newsid=5791
8 Pobjeda/Pioneer Investors in South East Europe: Real war for steel works in worlds black metallurgy 28.08.2006, http://www.pioneer-
investors.com/news2.asp?newsid=5791
9 Mittal Steel webpage: http://www.mittalsteel.com/Facilities/Europe/Mittal+Steel+Zenica/
10 Adnan Donli: Dim, sumpor, zagaenje..., 15.01.2008, http://dzonlic.blogspot.com/2008/01/dim-sumpor-zagaenje.html; Zenicani portal: Zeniki zrak nije zdrav, 15
January 2008,http://zenicani.org/index.php?option=com_content&task=view&id=210&Itemid=2
11 Adnan Donli: Dim, sumpor, zagaenje..., 15.01.2008, http://dzonlic.blogspot.com/2008/01/dim-sumpor-zagaenje.html, Zenicani portal: Zeniki zrak nije zdrav, 15
January 2008,http://zenicani.org/index.php?option=com_content&task=view&id=210&Itemid=2
12 Avaz portal: Arcelor Mittal Zenica mora ispuniti stroge uvjete za dobijanje okoline dozvole,
10.01.2008,http://www.avaz.biz/index.php?option=com_content&task=view&id=5023&Itemid=73 30.
U zaleu ArcelorMittala: lokalni utjecaji svjetskogelinog giganta
Pitanja rada, zdravlja i sigurnosti Rat i pitanja ljudskih prava

U decembru 2007. godine predsjednik sindikata radnika Jedan od najatraktivnijih aspekata tvornice u Zenici za
Arcelor Mittala Zenica Islam Imamovi je ustvrdio da se Mittal Steel su bile zalihe znaajnih rezervi eljezne rude u
broj nesrea u preduzeu u proteklih nekoliko godina granicama iste drave, u rudnicima Ljubija. Kao to je
znaajno poveao u poreenju s prijeratnim nivoom. U ranije spomenuto, 2004. godine LNM je potpisao joint
prvih 11 mjeseci 2007. godine etiri radnika su izgubila venture sporazum sa RR Ljubija (rudnici eljezne rude)
ivote, dok su 52 pretrpila tjelesna oteenja i povrede. 3 kako bi formirali preduzee Novi rudnici Ljubija te nastavili
smrtna sluaja su se dogodila u mjesecu februaru 2007. s eksploatacijom rude i razvijanjem kompleksa. Godinji
godine u nesrei zbog trovanja gasom argonom. Od kapacitet ovog rudnika je priblino 1.5 tona dok su rezerve
3.300 radnika koliko je zaposleno, 211 ih je bilo na procijenjene na 35 godina.
bolovanju u vrijeme kad je predsjednik Imamovi davao
ovu izjavu. Rudnici Ljubija meutim, imaju mranu prolost koja je
navedena u izvjetaju Amnesty International iz 2006.
Zdravstveni i sigurnosni problemi se ne smatraju jedinim godine. Rudnici su bili predmetom jedne studije iz ovog
razlogom starenje radne snage je takoer spomenuto izvjetaja koja pokazuje da se posljedicama etnike
kao faktor, meutim predsjednik sindikata je izjavio Od diskriminacije u zapoljavanju za vrijeme rata niko nije
radnika se oekuje da postupaju u skladu s zdravstvenim i bavio, te da su one jo prisutne u oba entiteta u BiH.
sigurnosnim mjerama, meutim mi u sindikatu vjerujemo Problem nije ogranien samo na Ljubiju, i njime bi se
da menadment kompanije treba dati primjer svojim trebali pozabaviti mnogo temeljitije i dravna i entitetske
ponaanjem. Ne smiju slati radnike da izvravaju teke i vlade, meutim 51% vlasnik Ljubije je Mittal, a Mittal tek
vrlo odgovorne zadatke ukoliko nisu prikladno opremljeni treba da razvije strategiju kako se suoiti s naslijeem ovog
za posao. rudnika.
U toku je i radniki spor u Arcelor Mittal Zenica zbog plata. Navodi vezani za kompleks rudnika za vrijeme rata u Bosni
25. jula 2007. godine su radnici odrali trodnevnu i Hercegovini podrazumijevaju slijedee:
obustavu rada (po dva sata dnevno) nakon neuspjelog - Sistematsko otputanje radnika ne-Srba. Radnici koji su
pokuaja sindikata i menadmenta da postignu sporazum ranije radili su posvjedoili za Amnesty International da je
o poveanju plata. Sindikat je traio 2.50KM / sat dok je 22. maja 1992. godine na radiju objavljeno da se Bonjaci i
menadment ponudio samo 2.10/sat. Obustave rada su Bosanski Hrvati vie ne smiju javljati na posao te su u
bile praene generalnim trajkom, meutim njega je narednim sedmicama dobili otpusna pisma koja je
zabranio sud u Sarajevu, koji je odluio da Sindikat ne potpisao menadment RR Ljubija. Radnici koji su se alili
ispunjava pravne preduvjete za odravanje trajka. protiv ovakvog naina otputanja su dobili pismenu
obavjetenje kojim se njihova alba odbija, te ih se
Takoer, tu su i sloena pitanja o radu u Ljubiji (rudnik upuuje da ne mogu nastaviti s poslom s obzirom da se
eljezne rude) u blizini Prijedora u Republici Srpskoj njihova mjesta uvaju za radnike srpske nacionalnosti.
entitetu Bosne i Hercegovine nastalom iz rata u ovoj - Zatvaranje hiljada Bonjaka i Bosanskih Hrvata u logore
dravi u kojemu su radnici ne-srpske nacionalnosti Omarska koji je dio kompleksa Ljubije. Improvizirani
otputani s posla i nikad se vie nisu mogli vratiti na svoja kapaciteti za pritvor su napravljeni u rudniku eljezne rude
radna mjesta (vidi ispod). Ljubija i, prema izvjetaju, koriteni su i oni, i glavni
separator u centralnoj zoni rudnika.
- Ukljuenost ratnog menadmenta Ljubije u zloine koji
su poinjeni prilikom etnikog ienja i te kampanje.
Nije jasno da li su ti navodi istraeni ili da li neko od
optuenih jo uvijek radi u rudnicima.
13 Sarajevo-X portal: Povean broj nesrea na radu u Arcelor Mittal-u, 07.12.2007, http://www.sarajevo-x.com/clanak/071207062
14 Javno.com news portal: Death In Zenica: Three Mittal Steel Workers Die From Gas, http://www.javno.com/en/world/clanak.php?id=20480, 13 February 2007
17 24sata info portal: Dvosatne obustave rada u Mittal Steelu Zenica zbog neuspjeha pregovora izmeu Sindikata i Uprave, 24.07.2007 http://www.24sata.info/6749
18 Reuters: Court bans general strike at Bosnia's Mittal plant, 3 August 2007, http://in.reuters.com/article/companyNews/idINL0325921620070803
19 Reuters: Court bans general strike at Bosnia's Mittal plant, 3 August 2007, http://in.reuters.com/article/companyNews/idINL0325921620070803
20 Kate Dunn, EBRD: Mittals Bosnia Deal Signals Confidence, 11th January 2006, http://www.ebrd.com/new/stories/2006/060111.htm
21 51 per cent of the new company is owned by LNM, while the Republic of Srpska entity government retains the remaining 49 per cent. Source: Amnesty International
Media Briefing:Bosnia and Herzegovina: Behind closed gates: Ethnic discrimination in employment 26th January 2006,
http://www.amnestyusa.org/document.php?lang=e&id=ENGEUR630032006
22 LNM Holdings press release: LNM Holdings N.V. Initials Joint Venture Agreement For The Privatisation Of Ljubija Iron Ore Mines In Republic Srpska, Bosnia & Herzegovina
www.mittalsteel.com/mittalMain/attachments/LNM_News/2004%20-%20April%20-%20Ljubica%20Mines%20FINAL.pdf
23 Amnesty International (AI, 2006): Bosnia and Herzegovina - Behind closed gates: ethnic discrimination in employment, 2006,
http://www.amnesty.org/en/alfresco_asset/128e1c49-a434-11dc-bac9-0158df32ab50/eur630012006en.html
24 Prosecutor v. Milomir Stakic, Judgement, Case No. IT-97-24-T, Paragraph 127, cited in AI, 2006
25 Annex V (The Prijedor report) to the Final Report of the Commission of Experts Established pursuant to Security Council Resolution 780 (1992), UN Doc. S/1994/674/Add.2
(Vol. I),28December 1994, Part two, VII.D, cited in AI, 200626 Human Rights Watch, Bosnia and Hercegovina, The Unindicted: Reaping the Rewards of "Ethnic Cleansing",
January 1997, Vol. 9, No.1 (D), cited in AI, 2006
31.
- Ubistva u rudnicima. Meunarodni krivini paljivo od strane preduzea s obzirom da 49% preduzea
tribunal za bivu Jugoslaviju je doao do saznanja jo uvijek 'dri' vlada Republike Srspke ija se uloga u
da je 48 ljudi ubijeno u rudniku eljezne rude spomenutim dogaajima ne moe iskljuiti.
Ljubija. Tribunal je takoer saznao da su stotine
zarobljenika ubijene ili da su nestale iz logora
Omarska u periodu od kraja maja 1992. godine do
kraja avgusta iste godine kad je logor konano
zatvoren. Tribunal je otkrio i da je u julu 1992.
godine vie od 100 ljudi ubijeno u logoru Omarska,
ukljuujui i one koji su ranije bili zatoeni u
takozvanoj bijeloj kui - zgradi koja je sastavni dio
kompleksa rudnika Ljubija. Osim toga, 5. avgusta
je najmanje 120 ljudi koji su bili zatoeni u logoru
Omarska odvedeni i poslije ubijeni.
- Masovne grobnice u rudnicima. 1994. godine je
UN komisija eksperata izvijestila da se u rudnicima
Omarska, Tomaica i Ljubija nalazi veliki broj tijela
rtava borbenih dejstava u regiji Prijedora, kao i
Operacije Arcelor Mittal Zenica
onih koji su ubijeni u zatoenitvu. U izvjetaju se Foto Mirza Subai
navodi da:...Srbi su redovno angairali lokalne
mjetane i zatoenike logora da pomau u Ukoliko jo postoje tijela unutar kompleksa rudnika, bilo bi
odlaganju tijela, a nakon toga su i njih ubijali kako primjereno za Mittal Steel da oda poast rtvama i
bi eliminirali potencijalne svjedoke.. Izvjetaj njihovoj rodbini prije poetka eksploatacije rude na tom
takoer navodi i masakr iz jula 1992. godine u sobi mjestu. Ovo je jedan od zahtjeva organizacije civilnog
3 Keraterma, za koje je komisija eksperata utvrdila drutva Udruenje preivjelih logoraa iz opine Prijedor,
da je rezultirao masovnim ukopom ogromnim meutim ini se da ga i relevantne vlasti i Mittal Steel
proporcija, najvjerovatnije na jednoj od lokacija u ignoriu. Novinski lanak o ovom pitanju navodi da
Omarskoj/Tomaici. Izvjetaj dalje navodi da su Vlada FBiH od koje bi bilo normalno oekivati da se
2001. godine 373 ekshumirana iz masovne zainteresira za sudbinu ne-Srba, takoer ignorira to
grobnice Jakarina Kosa u rudniku Ljubija. Amor pitanje zbog povezanosti s Mittal Steel-om Zenica.
Maovi, ef FBiH komisije za nestala lica, je izjavio
da nema sumnje da ima jo nepronaenih tijela u Kako Amnesty International navodi:U takvim
rudnik uOmarska i njegovoj blizini...Ne govorimo o sluajevima...gdje privredne aktivnosti mogu potencijalno
desetinama, nego o stotinama tijela. Bivi radnici unititi dokaze ratnih zloina i zloina protiv humanosti ili
rudnika su svjedoili za Amnesty International da su na drugi nain biti smetnja u implementaciji prava rtava i
poznavali druge bive radnike koji su pozivani da njihovih familija kao i ozbiljnog naruavanja ljudskih prava
pomognu pri ukopu tijela ubijenih ne-Srba, da bi poinjenih za vrijeme rata, dunost je vlasti da preduzmu
poslije saznali kako su ovi prepoznali neke od svojih sve neophodne korake kako bi se osiguralo da se privredni
ranijih kolega meu tim rtvama.. prioriteti ne nau ispred pravde za rtve.
Niko ne pokuava implicirati da je Mittal Steel odgovoran za

gubitke do kojih je dolo u ovim rudnicima, ali je jasno da ima
mnogo nerazjanjenih pitanja kojima treba pristupiti vrlo
27 Prosecutor v. Radoslav Brdjanin, Judgement, Case No. IT-99-36-T, cited in AI, 2006
31 Annex X (Mass graves) to the Final Report of the Commission of Experts Established pursuant to Security Council Resolution 780 (1992), UN Doc. S/1994/674/Add.2 (Vol.
V), 28 December1994, II.24, cited in AI, 2006
V), 28 December
1994, II.24, cited in AI, 2006
V), 28 December
1994, II.24, cited in AI, 2006
34 Snjezana Mulic: "eljezna ruda obogacena ljudskim kostima", Bosanskohercegovacki dani, 15 April 2005, cited in AI, 2006, translated into English at:
http://www.exyupress.com/dani/dani114.html
35 "New battle breaks out over Serb death camp", The Guardian, 2 December 2004
36 Amnesty International: Interviews with former workers of the Ljubija mines, August 2003 and February 2005, in AI 2006
38 Amnesty International (AI, 2006) : Bosnia and Herzegovina - Behind closed gates: ethnic discrimination in employment, 200
32.
Novi menadment rudnika je navodno izjavio da do sad osigurali budue primjenjivanje ne-diskriminatorske
ni Omarska niti bilo koja druga zona pod kontrolom Novih politike u zapoljavanju. Sindikat bivih radnika takoer
rudnika Ljubija nije pronala tjela ili masovne grobnice. zahtijeva da kompanije ponovo zaposli barem odreeni
Ovo je u direktnoj suprotnosti s gore navedenim broj tih radnika, koji su nepravino otputeni. Naravno,
izvjetajem o 373 tijela koja su ekshumirana te nalazima njima je jasno da Novi rudnici Ljubija smanjuju, a ne
UN-ove ekspertne komisije. poveavaju radnu snagu, tako da obnavljanje radnog
angamana za sve njih nije realno za oekivati, ali ak i
Preivjeli logorai kao i rodbina ubijenih i nestalih, obraali zapoljavanje malog broja tih radnika, bilo bi znak dobre
su se Mittal Steel-u i novom menadmentu traei da se volje.
neke instalacije i zemljite u rudniku sauvaju i namijene
odavanju poasti mrtvima i rtvama drugih zloina Meutim, menadment Novih rudnika Ljubija ne prihvata
poinjenih u kompleksu rudnika. Menadment Mittal bilo kakvu odgovornost za ne-Srbe (radnike) koji su
Steel-a je odgovorio Amnesty-ju, da je preduzee u nepravino otputeni za vrijeme rata ili prije zakljuenja
kontaktu s lokalnim NVO u razgovorima o prikladnim joint venture ugovora 2004. godine, te ne planiraju
nainima za komemoraciju rtava. Amnesty izvjetava da preuzeti znaajan broj radnika. Menadment vjeruje i da
je u decembru 2005. godine Mittal Steel izrazio namjeru bi otputeni radnici uglavnom bili nesposobni za obavljanje
da finansira gradnju spomen obiljeja u rudniku Ljubija, poslova radnog mjesta u rudniku, jer ih je veina u dobi
meutim nije poznato da li je ovo i uraeno. pred penzionisanje.
Utvrivanje injenica i Mittalova strategija u vezi s U intervjuima, menadment rudnika Nova Ljubija je
naslijeem rudnika su mukotrpan i teak proces insistirao na tome da etnika diskriminacija nee biti
prevashodno zbog vlasnika RR Ljubija, a to je Vlada RS-a tolerirana, meutim Amnesty International je izrazio
koja ne bi profitirala, samo bi mogla biti dalje zabrinutost kad su u pitanju bivi, sadanji i novi radnici.
inkriminirana u sluaju da doe do temeljite istrage na Amnesty nema saznanja o aktivnostima kompanije na
terenu. Anonimni predstavnik Mittal Steel-a je priznao u osiguranje ne-diskrimiantorske prakse u zapoljavanju, te
intervjuu za 'Guardian' da kompanija ne eli uraditi nita, uzimajui u obzir noviju BiH istoriju, bilo bi iznenaujue da
to bi dovelo do antagonizma izmeu B. Srba s kojima etnike predrasudene isplivaju na povrinu i ako
radi, te je stoga u tekoj situaciji. preventivne mjere ne bi bile implementirane. Osim toga,
zaposlenici koji su diskriminirani tokom rata ili u novije
Osim pitanja masovnih grobnica, diskriminatorske prakse vrijeme, nemaju efikasan pravni izlaz, jer drava i entiteti
zapoljavanja u rudnicima za vrijeme rata su se produile i podbacuju iz dana u dan u implementaciji postojeih anti-
do danas. Nezaposlenost u Bosni je veoma visoka i diskriminatorskih odredbi, te u promoviranju anti-
mnogi radnici koji su otputeni 1992. godine i danas imaju diskriminatorske politike.
problema. Ovo uzrokuje i probleme s pravom na penzije i
oni koji su nepravedno otputeni najvie se moraju boriti Nerazumne subvencije za Arcelor Mittal Zenica
sami svojim snagama. Oni koji su otputeni suoavaju se s U julu 2005. godine EBRD je odobrio kreditna sredstva u
problemima prilikom pronalaenja novog zaposlenja, ne iznosu od EUR 25 miliona za Mittal Steel Zenica i to za
samo zato to nema dovoljno novih psolova, nego i zato projekat ija ukupna vrijednost iznosi EUR 160 miliona za
to nisu dobili svoje radnike knjiice od preduzea. poboljanje energetske efikasnosti i osiguranje radnog
Radnika knjiica je dokument koji sadri informacije o kapitala u Mittal Steel-u Zenica. Iako je energetska
radnom stau i uglavnom su potrebni u procesu efikasnost vrlo poeljna kao cilj, nejasno je zato tako velika
zapoljavanja. Otputeni radnici izjavljuju da komapnija globalna kompanija treba da profitira iz nisko-kamatnih
tvrdi kako nema tih knjiica. kredita kako bi to postigla. Nema sistematskog pristupa
informacijama u vezi s progresom projekta i nije jasno kako
Oko 300 bivih radnika se organizovalo u granski sindikat kako bi kompanija uope napreduje kad su u pitanju njeni ciljevi.
kompanija priznala da su otputeni na nepravian nain, i kako bi
40 "New battle breaks out over Serb death camp", The Guardian, 2 December 2004, http://www.guardian.co.uk/serbia/article/0,2479,1364350,00.html
41 Amnesty International: Telephone interview with Roeland Baan, LNM Central and Eastern Europe, Chief Executive Officer, March 2005, cited in AI 2006
43 "New battle breaks out over Serb death camp", The Guardian, 2 December 2004, http://www.guardian.co.uk/serbia/article/0,2479,1364350,00.html
44 According to official figures, unemployment amounted to 44.2% in 2007. However, this figure overestimates true unemployment. According to the Labour Force Survey
conducted in April2007, unemployment was estimated at 29%. Taking informal employment into account, unemployment is estimated to be closer to around 20% of
working-age population, although norecent official estimate is available. European Commission, Bosnia and Herzegovina Economic Profile
http://ec.europa.eu/enlargement/bosnia_and_herzegovina/economic_profile_en.htm
46 Amnesty International: Interview with Nijaz Brkic, former cashier at Ljubija Mines, February 2005, cited in AI 2006
47 Amnesty International: Interview with Murari Mukherjee, New Ljubija Mines general manager, February 2005, cited in AI 2006
48 Amnesty International: Interview with Murari Mukherjee, New Ljubija Mines general manager, February 2005, cited in AI 2006
49 Amnesty International: Bosnia and Herzegovina - Behind closed gates: ethnic discrimination in employment, 2006
50 Amnesty International: Bosnia and Herzegovina - Behind closed gates: ethnic discrimination in employment, 2006
33.
angaovanju relevantnih faktora, te s nestrpljenjem

Zakljuci i preporuke oekujemo da vidimo kako to izgleda kad se
primijeni praktino.
Osvrti na pojedinane sluajeve u ovoj kompilaciji S obzirom na pitanja koja su obraena u ovim osvrtima,
pokazuju kako zagaenje, zdravlje i sigurnost, kao i elimo dati slijedee openite preporuke. One nisu
problemi u vezi s radom koje su iskusili i na svojoj koi osmiljene kao sveobuhvatne instrukcije, nego da poslue
osjetili susjedi i radnici Arcelor Mittalovih pogona ranije u kao poetna faza za poboljanje interakcije izmeu
vlasnitvu Mittal Steel-a, predstavljaju vie od povremenih kompanije i njenih susjeda i radnika. Sa uspostavljanjem
epizoda. Oni u stvari predstavljaju logian zakljuak nove zajednike kulture Arcelor Mittala, nadamo se da e
strategije ove kompanije, koja se sastoji u kupovini starih doi i razvoj kulture izjednaavanja ljudi i okolia sa
eljezara, znaajnih zagaivaa, te poslije rezanja trokova finansijskim parametrima.
u ekstremnoj mjeri.
Arcelor Mittal-ovom menadmentu i dioniarima:
Od zdravstvenih i sigurnosnih pitanja u rudnicima - Kao prvi korak, tamo gdje to ve nije uraeno, odgovorno
Kazakhstana, u vlasnitvu ove kompanije do (visoko rangirano) osoblje Arcelor Mittala treba da uprilii
aerozagaenja na svim mjestima i opasnom odlaganju sastanke sa svim relevantnim faktorima kako bi sasluali
otpada u Junoj Africi, problemi variraju meutim, ono oko ega su zabrinuti i kako bi razvili akcione planove
zajedniko im je poznati sukob izmeu potrebe za za njihov angaman.
investiranjem u unapreenje okolinih, radnih, - Tamo gdje su izraeni, akcioni planovi treba da budu
zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta s jedne, te potrebe za objavljeni i stavljeni na raspolaganje javnosti, a ako nisu
smanjenjem trokova s druge strane. U Junoj Africi, izraeni , to treba uraditi.
kompanija je pribjegla represivnim praksama, u - Okolini akcioni planovi trebaju biti izraeni u konsultaciji
sluajevima familija koje su odbile dati svoje posjede s ljudima iz zajednice koji ive uz Arcelor Mittal-ove
Mittalu na upotrebu. U Indiji planiraju veliki 'elini' pogone, te inkorporirani u vladine dozvole za rad.
kompleks na posjedima autohtonih zajednica i siromanih - Komapnija treba da izvri pregled svojih radnih
familija. aranmana kako bi osigurala da njeni menaderi ne moraju
da trguju izmeu okoline/zdravstvene i sigurnosne zatite
Iako kompanija tvrdi da ulae znaajna sredstva za s jedne strane i prozvodnje s druge strane.
neophodna poboljanja, posebno kad je u pitanju
Centralna i Istona Evropa, dokazi koje su ponudili radnici Lokalnim i dravnim vlastima na lokacijama gdje postoje
i mjetani govore da nivo efikasnosti tih investicija nije aktivnosti Arcelor Mittal-a:
zadovoljavajui iz razliitih razloga. U nekim sluajevima - Arcelor Mittal ne treba uivati bilo kakve poreske ili
postavilo se pitanje u vezi samih investicija, dok je u okoline ustupke.
drugim sluajevima do investicija dolazilo ali su zahtjevi za - Arcelor Mittal-ov status, kao vodeeg poslodavca u nekim
veom proizvodnjom i sistem bonus isplata oigledno regijama ne znai da ga treba blago tretirati kad je u
doveli do toga da su menaderi stavljani u situacije u pitanju zagaenje, zdravlje, sigurnost i pitanja rada. Gdje
kojima su morali birati izmeu vee produktivnosti rada ili postoji nesuglasje izmeu Arcelor Mittal ove aktivnosti i
okoline/zdravstvene/sigurnosne zatite. zakona, kompanija treba biti sankcionirana kao i bilo koja
druga kompanija.
Iako niko ne oekuje da svi problemi budu rijeeni preko - Arcelor Mittal-u ne smije biti doputeno da izmjeta
noi, tvrdnje kompanije da intenzivno investira u rjeenje siromane ili autohtone zajednice u sluajevima kad
ovih pitanja su ozbilljno uzdrmane njenim oklijevanjem njihova egzistencija zavisi od tih konkretnih posjeda gdje
prije svega u objavljivanju osnovnih informacija za kompanija planira graditi pogone.
relevantne faktore i sastanke s njima. Njen pristup u
ignoriranju ogromnog broja pisama koja su uputili EBRD-u i IFC-u:
graani Ohia, kao i zahtjevi da se objave okolini planovi u - Arcelor Mittal ne bi vie trebao dobijati nisko-kamatne
Rumuniji i Ukrajini, pokazuju osnovni nedostatak dobre kredite. Kompanija te veliine bi trebala s lakoom
volje i bacaju sumnju na iskrenost njenih namjera. U finansirati projekte iz drugih izvora.
Junoj Africi, Mittal odbija da objavi Master Plan od - Za one projekte koji su u toku, EBRD i IFC treba da
9.000 strana u kojemu su detalji o zagaenju i njihovog intenziviraju monitoring okolinih, radnih, zdravstvenih i
plana za rjeenje tog pitanja . U tom smislu, znak je nade sigurnosnih aspekata projekta, kao i angamana
to je Arcelor Mittal Temirtau nedavno usvojio Program o relevantnih faktora.
34.

U Zaleđu ArcelorMittala

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

U Zaleđu ArcelorMittala

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

U zaleu Arcelor Mittala:

lokalni utjecaji svjetskog elinog giganta

Prevedeno za kampanju e-DOZE uz dozvolu Ohio Citizen Group

Uvod: Rast elinog giganta 5

ArcelorMittal Steel Cleveland Works, Ohio, USA 8

ArcelorMittal Galati ( bivi Sidex), Rumunija 11

ArcelorMittal Orissa, Indija 15

ArcelorMittal Kryviy Rih ( bivi KryvorizhStal JSC), Ukrajina 17

ArcelorMittals electric steelworks, Luxembourg 20

ArcelorMittal Ostrava ( biva Nova Hut), eka Republika 21

ArcelorMittal Vanderbijlpark, Juna Afrika 23

ArcelorMittal Zenica ( biva Zeljezara Zenica), Bosna i Hercegovina 30

Rast elinog giganta

1 Forbes: The Worlds Billionaires, 05 March 2008 http://www.forbes.com/lists/2008/10/billionaires08_Lakshmi-Mittal_R0YG.html

A drugi vaan problem proizlazi iz nejednakog odnosa

Diljem svijeta ljudi se pored svoje bijede i resursa bore na

Izjava susjeda, naselje Slavic

Drugi vaan problem je zvuno zagaenje. Vatrogasna auta

3 Flat Rolled Products Plants, LTV Steel, http://www.ltvsteel.com/htmfiles/flatroll.htm 8.

- hladno valjani hladno valjan trak se ponovno valja

- elektro galvanizovane ploe tanak sloj cinka se

- poluproizvodi ploe od elika, koje se ne valjaju

Ovi elini proizvodi se upotrebljavaju u automobilskoj

Mittal Steel tvrdi, da je pogon u Clevelandu najproduktivnija

Cleveland kompleks raskrava rijeku Cayahoga u tetno po zdravlje

4 Mittal Steel USA, Mittal Steel, http://www.mittalsteel.com/Facilities/Americas/Mittal+Steel+USA/Operating+Facilities/Cleveland.htm.

Izlaganje visokim razinama mangana u duem vremenskom

Clevelandskim visokim peima manjka kontolna oprema

Amerika agencija za okoli (EPA) trenutno istrauje

ta susjedi oekuju od Mittala

Ljudi u Clevelandu oekuju od Mittal Steela da skrenu

Prvi korak za Mittal Steel je taj, da vodei zajedno sa

13 EPA Title V Emissions Fee Report, April 2006.

Do 2001 godine eliana je izvjetavala gubitak od 1 milion

Takoer su pitanja bila postavljena i o Blairovoj podrci Ekoloki problemi

- da se razgrauju u jezeru, i da ne zagauju rijeku

Kratkoroni akcijski plan (EAP) za 2002-3 godinu iznosio je

Uprava eljezare je izjavila u intervjuima da je investicija za

11 EBRD Project Summary Document, Sidex, 21.09.2001, http://www.ebrd.com/projects/psd/psd2001/16382.htm

Nevladine ekoloke organizacije TERRA Mileniul III i Earth

Jula 2005, TERRA Mileniul III je zahtjevala ekoloki akcioni

Sindikat Solidaritatea izraava slinu zabrinutost, rekavi

U maju 2004 Internacionalna financijska korporacija (IFC)

Dok je potreba za poboljanjem u Galatiju jasna za rad

ArcelorMittal Orissa Planovi ArcelorMittala u Indiji

ArcelorMittal dri sve niti

ArcelorMittal Kryviy Rih Unato svim slubenim izjavama o poboljanju ekoloke

Pozadina Graani vjeruju da u eljezari iskljuuju zrane filtere zbog

22. januara, 2008 godine javno tuilatvo poslalo je pismo

Transparentnost i javno sudjelovanje

Jedna od veih briga je nedostupnost dokumentaciji za

1 ArcelorMittal webpage: http://www.arcelormittal.com/index.php?lang=en&page=554

metalurki krug, ukljuujui rudarstvo, ekstrakciju

Odlasci na osnovu odpravnina kako se navodno govori su

Osobni dohodak je bio predmet naporne borbe izmeu

Uprava eljezare nije zadovoljna sa produktivnou na

17 Mittal Steel Annual Report 2005 http://www.mittalsteel.com/NR/rdonlyres/1AFC05CB-9257-4F1C-B7F9-F6570AD2D8C3/0/2005LOWRESAnnualReport.pdf

Juni Luxembourg je dom za tri ArcelorMittalove tvornice

Za posljednih dvanaest godina, dakle, osim za mjerenja

ArcelorMittal Ostrava projekte u 2004 godini. Ukljuena je shema zatite

(biva Nova Hut) kakvoe odpadnih voda, koji je dovren tijekom

Nakon raspada komunistinog reima u 1989 poela su

1 Mittal Steel Ostrava, Annual report, 2003, http://www.mittalsteelostrava.com/M_economicrep03_s3_en.html