Demokratija

zatite okolia:
posustajuim
hodom

Alternativni
izvjetaj o provedbi
Aarhuke konvencije
uBosni i Hercegovini

Zenica
Prag
2015
Autori Saradnici
Vendula Zahumensk, Maida Kopi iore Stefanovi, nezavisni pravni strunjaci;
Samir Leme, Demila Agi iDenis iko iz Centra zaekologiju ienergiju
Mirna Delali, (Tuzla); Nataa Crnkovi iTihomir Daki iz Centra zazatitu
Kamila Zatloukalov, ivotne sredine (Banja Luka); Emir Avdi iz Udruge zazatitu
Jana Sobotkov, flore ifaune (Lukavac); Azra Kadi, Igda Leme iana Alibego-
Martin Skalsk vi iz udruenja Eko Forum Zenica.

Fotografije
Martin Plocek/Arnika,
Ondej Vlk/Arnika, Mio
Malinovi iBoro Mari/
Centar zazatitu ivotne
sredine (Banja Luka),
Centar zazatitu flore
ifaune (Lukavac), Centar
zaekologiju ienergiju
(Tuzla), Eko-Forum
Zenica.

Grafiki dizajn:
Jakub Nmeek

elimo se zahvaliti zaneophodnu

pomo cijelom timu entuzijasta
koji su nam pomogli uprocesu
pripreme iobjavljivanja ovog
izvjetaja.
 I
zvjetaj oprovedbi Aarhuke konvencije
uBosni iHercegovini (BiH) objavljen je 2014.
od godine povodom petog Sastanka potpisnika
Uv
Konvencije uMaastrichtu, Holandija. Cijeni-
mo trud koji je time postignut ine elimo duplicirati
isti posao. Naa namjera je bila da napiemo izvjetaj
koji bi obuhvatio neke kritine zakljuke idao osvrt
naglavne nedostatke upraktinoj primjeni Konvenci-
je udonoenju odluka odstrane dravnih slubenika,
ali i graana, u rjeavanju problema koji se javljaju
unjihovoj okolini, gradovima iselima.
itajui bosanskohercegovake zakone, moglo
bi se zakljuiti da je borba zazatitu okolia ipravo
naivot uzdravom okoliu uBosni iHercegovina go-
tova stvar ida su svi problemi rijeeni. Detaljnija analiza otkriva da se legislativa napapiru
esto razlikuje odnjene praktine primjene usvakodnevnom ivotu.
Nasamom poetku suoili smo se snedostatkom javno dostupnih informacija, te smo
pokuali iskoristiti pravo napristup informacijama itraili smo odniza dravnih institucija
da nam dostave podatke oueu javnosti uodluivanju, skojima oni raspolau. Ovaj na
pokuaj nije bio ba uspjean: vei dio dravnih institucija je zanemario nae zahtjev zain-
formacijama ime je prekreno, kako nacionalno pravo, tako imeunarodne obaveze koje
je Aarhuka konvencija postavila pred dravu.
Dogaaji opisani uovim studijama sluaja, su pravi pokazatelji stvarnog stanja demo-
kratije okolia u BiH. Na cilj je bio da ukaemo na neke nedavno realizovane znaajne
kampanje civilnog drutva uzatiti okolia ipoboljanju kvaliteta ivota. Ti sluajevi otkri-
vaju sliku iznenaujue aktivnog civilnog drutva, dobro organizovanih nevladinih organi-
zacija te ogromnu posveenost itrud ljudi. Sdruge strane, ona takoer otkriva sluajeve
korumpiranih politiara, nemarnih dravnih slubenika, paralizovanih struktura koje dono-
se odluke icininih privatnih korporacija.
Iako demokratija okolia uBosni iHercegovini idalje samo posustaje, buenje aktivnog
civilnog drutva pokazuje da ima nade zabudua poboljanja. Namjeravali smo istaknuti
takve primjere dobre prakse uvezi sa zatitom okolia iljudskih prava. Ponaem miljenju,
graani koji ne prestaju traiti svoja prava, doprinose ne samo ouvanju okolia, nego
iukupnom poboljanju cijelog drutva.

Ovaj izvjetaj je pripremljen je usaradnji organizacija Arnika Centar zapodrku

graanima (eka Republika) iEko-forum Zenica (Bosna iHercegovina), auz
podrku Ministarstva vanjskih poslova eke Republike uokviru promotivnog
programa Tranzicija, kao dio provedbe projekta Pravo nazdrav okoli: Aarhus
centar uZeniko-dobojskom kantonu Bosne iHercegovine itransfer iskustava iz
eke Republike.

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora ini nakoji nain ne moe
se smatrati da odraava gledita eke Republike.

2
 1 Bosna iHercegovina: Osnovne injenice

j
odravi injenom okoliu 6

a
dr 1.1 Zagaenje zraka ufokusu 9
n Materije koje zagauju zrak 9
n Granine vrijednosti nekih zagaujuih materija koje
Sa

se primjenjuju uEvropskoj Uniji 12

n Granine vrijednosti nekih zagaujuih materija koje
se primjenjuju uBiH 12
1.2. Spor put ka iem okoliu 13
n Kratke injenice oBiH 14

2. Administrativni sistem iokolino pravo 16

2.1. Kratka historija Bosne iHercegovine 16
n Politika karta Bosne iHercegovine 17
2.2. Administrativni sistem danas 18
2.3. Administracija zazatitu okolia 19
2.4. Pravni sistem drave 20
2.4.1. Republika Srpska 20
2.4.2. Federacija Bosne iHercegovine 21
2.4.3. Brko Distrikt 21

3. Aarhuka konvencija iBiH 22

3.1. Energetska zajednica 23
3.2. Ugovor oenergetskoj zajednici 24
n Bankwatch mrea predlae upotrebu sljedeih Direktiva 25
3.3. Put pristupanja EU 26
n Zemlje Zapadnog Balkana pristupaju procesu
Stabilizacije iPridruivanja 27
3.4. Fokalne take iAarhus centri 28
3.5. Dravni izvjetaj oprovedbi 29
3.6. Glavni nedostaci iz Dravnog izvjetaja za2013 30
3.7. Izvjetaj opraktinoj primjeni Aarhuke konvencije
uBiH za2014. godinu 33
3.7.1. Pristup informacijama ookoliu 33
3.7.2. Uee javnosti 34
3.7.3. Pristup pravosuu 35

4. Stubovi Aarhuke konvencije 36

4.1. Stub I: Pristup informacijama ookoliu 36
n Primjer: Poslovne tajne uprojektu hidroelektrane
(Banja Luka) 37
4.1.2. Prikupljanje idistribucija informacija ookoliu 38
4.1.3. Izvjetaj ostanju okolia 38
n Izvjetaj ostanju okolia ikvalitetu zraka 39
4.1.4. Registar isputanja iprenosa zagaenja 40

3
 n Osnovni principi PRTR sistema 41
n Primjer: Tajna odmilion eura 42
4.2. Stub II: Uee javnosti uprocesu odluivanja 43
4.2.1. Ukojim procesima javnost moe uestvovati? 43
STUDIJA SLUAJA 1: Fabrika je prestala isputati
prainu (Lukavac) 44
n Donoenje odluka uBiH: Ukojim procesima
javnost moe uestvovati? 46
4.2.2. Uee javnosti uprocesima odluivanja kod
specifinih aktivnosti 46
4.2.3. Definicija zainteresovane javnosti 46
4.2.4. Umanjenje prava 47
4.2.5. Status javnog interesa 47
4.2.6. Slanje komentara uzavrnoj fazi odluivanja 48
4.2.7. Uee javnosti tokom izrade planova iprograma 48
4.2.8. Uee javnosti upripremi prostornih planova 49
4.2.9. Zatita javnog interesa 50
n Primjer: Proirenje saobraajnice uZenici 51
4.2.10. Procjena utjecaja naokoli (EIA) 51
...STUDIJA SLUAJA 2: Park je na! (Banja Luka) 52
4.2.11. Uee javnosti kod procjene utjecaja naokoli 54
n Primjer: Studija nultog stanja zaeljezaru 54
n Primjer: Procjena utjecaja naokoli, korak po
korak uRepublici Srpskoj 55
4.2.12. Prekogranini utjecaji 56
4.2.13. Utjecaji izmeu entiteta 56
...STUDIJA SLUAJA 3: Rijeke preivljavaju plan
zabetoniranje (Republika Srpska) 58
...STUDIJA SLUAJA 4: elino nebo se razvedrava (Zenica) 60
4.2.14. Javna rasprava uproceduri izdavanja okoline dozvole 62
4.3. Stub III: Pristup pravosuu upitanjima okolia 63
4.3.1. Organizacija sudske vlasti uBiH 63
n Dijagram sudova uBosni iHercegovini 64
4.3.2. Pravni status inaknade 65
4.3.3. Veza izmeu uea uodluivanju ipristupa pravosuu 65
...STUDIJA SLUAJA 5: Kroenje prljave energije (Tuzla) 66
4.3.4. Analiza sudskih odluka 68

5. Analiza statistike dravnih organa 69

5.1. Potovanje prava napristup informacijama 70
n Odgovori nazahtjeve zapristup informacijama 70
5.2. Detaljna analiza prikupljenih podataka 71

6. Analiza iskustava nevladinog sektora 76

n Pregled organa odkojih su traene informacije 76

4
6.1. Detaljna analiza prikupljenih podataka 77

7. Mehanizam provjere usklaenosti

sAarhukom konvencijom 83
7.1. Snaga mehanizma zaprovjeru usklaenosti 84
7.2. Rad ACCC iskazan brojevima 85
7.3. BiH iMehanizam provjere usklaenosti 87

8. Zakljuci ipreporuke 88
8.1. Uesnici 88
8.2. Proces 90

Onama 92

Reference 94

AC Aarhuka konvencija
BD Brko Distrikt
KM Valuta Bosne
iHercegovine, Konvertibilna
marka, KM (1 vrijedi
1,9558KM)
BiH Bosna iHercegovina
COx Ugljini oksidi
EBRD Evropska banka
zaobnovu irazvoj
EC Energetska zajednica
EEA Evropska agencija
zaokoli
EIA Procjena utjecaja naokoli
EnvSec Inicijativa zaokoli
isigurnost
EU Evropska unija
EUSR Specijalni predstavnik
EU
FBiH Federacija Bosne
iHercegovine
ZSPI Zakon oslobodi pristupa
informacijama
LrTAP Dalekometno
prekogranino zagaenje
zraka
MO Ministarstvo okolia
MVTEO Ministarstvo vanjske
trgovine iekonomskih
odnosa Bosne iHercegovine
MOP Sastanak stranaka
potpisnica
NVO Nevladina organizacija
NIR Nacionalni provedbeni
izvjetaj
k
ni
e
Rj
OSCE Organizacija
zasigurnost isaradnju
uEvropi
O2 kisik
PM lebdee estice, praina
PRTR Registar isputanja
iprenosa zagaenja
RS Republika Srpska
SL Slubeni list
SO2 sumpor dioksid
SSP Sporazum ostabilizaciji
ipridruivanju
WHO Svjetska zdravstvena
organizacija
IPPC Integrirana prevencija
ikontrola zagaenja

EU IPA Instrument NOx azotni oksidi

pretpristupne pomoi
odstrane Evropske Unije

5
 Bosna iHercegovina:

1. Osnovne injenice
odravi injenom
okoliu

B
osna i Hercegovina se nalazi u jugoistonoj Evropi na Balkanskom poluotoku.
Unjoj ivi gotovo etiri miliona ljudi, koji uglavnom ine tri konstitutivna naro-
da ili etnike skupine koji ive jedni uz druge. Odta tri naroda, najbrojniji
su Bonjaci, zatim slijede Srbi inakraju Hrvati. BiH je Ustavom podijeljena udva
entiteta, Federacija Bosne iHercegovine (FBiH) iRepublika Srpska (RS) gdje svaki entitet
zauzima otprilike polovicu teritorije. Osim ta dva entiteta, od1999. godine tu je imala
samoupravna jedinica Brko Distrikt BiH (BD).
Bosna iHercegovina ima dugu historiju koju su obiljeila Otomanska osvajanja, nakon
kojih slijedi Austrougarska vladavina. Nakon Drugog svjetskog rata, poljoprivredna zemlja
je industrijalizirana pod pokroviteljstvom socijalistikog planiranja novonastale drave Ju-
goslavije. Bosanska ekonomija se poela zasnivati na rudarstvu, metalurgiji i hemijskoj
industriji. Pored toga, njen siguran poloaj u sreditu Jugoslavije napravio je povoljno
okruenje zarazvoj jugoslovenske vojne industrije. Takav razvoj nije bio profitabilan; BiH je
jugoslovenskom BDP-u doprinosila samo sa 12%. Meutim, uBiH je nastajalo gotovo 20%
ukupnog jugoslovenskog zagaenja, uglavnom zraka ivode.
Uglavnom planinska, sjeverna icentralna BiH je bila strateki povoljna lokacija zateku
industriju, sprirodno bogatim okruenjem, iz kojeg su se crpili vodeni resursi ieksploa-
tisali rudnici uglja ikrenjaka. Meutim, takva industrija nije doprinosila kvalitetu ivota
lokalne zajednice. Industrijski objekti, pa ak inovi gradovi su izgraeni uuskim rijenim
kanjonima idolinama. Zbog nepovoljnih meteorolokih uvjeta, zagaujue materije koje
su se u zrak isputale iz dimnjaka termoelektrana, eljezara i koksara, zadravale su se
udolinama, te idanas truju okoli istanovnike.
Zemlja je pretrpjela veliku tetu zavrijeme bosanskog rata od1992. do1995. godine.
Vie od250.000 ljudi je izgubilo ivot utom sukobu, koji je okarakterizovan kao prvi geno-
cid uEvropi nakon Drugog svjetskog rata. Ekonomska teta odrata je 2000. godine pro-
cijenjena na20,4 do51 milijardi USD. Veina postojeeg fizikog kapitala je bila unitena
ipolovica stanovnitva je raseljena. Znatan dio postojeih tvornica je uniten ili zatvoren,
dok je BDP pao na20% svog predratnog iznosa, astopa zaposlenosti je drastino pala
izmeu 1992. i1995. godine1.
Nakon rata, industrijska proizvodnja se postupno poela oporavljati, ali bez neophodne

1
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html

6
tehnike nadogradnje. Zagaenje zraka je postalo
glavni uzronik u padu ivotnih uslova u centralnoj
Bosni (vidi poglavlje 1.1.), uglavnom zbog zastarje-
lih industrijskih postrojenja iodgaanja neophodnih
tehnikih investicija kako bi se postigla bolja zati-
ta okolia. Umnogim sluajevima, tvornice vie lie
na inventar tehnikih muzeja ili naputene ruevine
nego naproizvodne pogone. eljezara uZenici ihe-
mijska industrija uLukavcu iTuzli mogu se okarakte-
risati kao tri centra industrijskog zagaenja uzemlji,
usmislu zagaenja zraka, vode itla.
Sarajevo, glavni grad zemlje, esto se spominje
kao jedan odgradova snajveim zagaenjem zraka
uBiH. Iako nema teke industrije ugradu, kombi-
nacija faktora kao to su poloaj Sarajeva udubokoj
planinskoj dolini, prevelik broj motornih vozila ide-
centralizirani nain zagrijavanja domainstava (ugalj,
drvo i povremeno spaljivanje otpada) ini ivotne
uslove nepovoljnijim. Slini problemi, ali u manjem
obimu, mogu se uoiti iudrugim gradovima.
Sljedei veliki izvor zagaenja je energetski sektor.
Bosna i Hercegovina postaje sve znaajniji izvoznik
energije iznatan dio svoje elektrine energije idalje
se proizvodi utermoelektranama namrki ugalj ili li-
gnit, ito uKaknju iTuzli uFederaciji BiH, te uGacku
i Ugljeviku u Republici Srpskoj. Oito, rudnici uglja
imaju niz negativnih posljedica zaokoli ikrajolik.
Nedavno je Vlada odluila poveati proizvodnju energije izgradnjom novih malih hidroe-
lektrana koje e smanjiti emisije ugljendioksida. Meutim, BiH moe biti ponosna nasvoju
bogatu bioloku raznolikost ivelika podruja netaknute prirode, ukljuujui ineureene
vodotoke. Prevelika izgradnja brana bi ozbiljno otetila prirodni okoli ipoveala rizik teta
odpoplava, to se ve moglo vidjeti zavrijeme velikih poplava umaju 2014.
Uvoenje progresivnog upravljanja otpadom idalje ostaje veliki izazov zacijelu dravu.
Trenutno, sistem je nerazvijen inedostaju efikasne metode odvajanja otpada, recikliranja
i obrade. U nekim podrujima, sistem upravljanja otpadom pokriva manje od 50% do-
mainstava, zbog ega postoje stotine ilegalnih deponija. Takve situacije mogu dovesti
doozbiljnog zagaenja izvora vode. Trenutno, Svjetska banka obezbjeuje 43,5 miliona
dolara, zafinansiranje velikih projekata koji su usmjereni naznaajna poboljanja sistema
upravljanja otpadom. Taj projekat bi trebao biti zavren ufebruaru 2016. godine.
Postojei okolini, drutveni iekonomski problemi uzemlji se multipliciraju zbog sloe-
nosti vie nivoa vlasti iadministracije. Odredbama mirovnih sporazuma Daytonskog
iWashingtonskog drava je podijeljena nadva entiteta ideset kantona (to je detalj-
nije opisano u sljedeim poglavljima) s razliitim, ali esto i preklapajuim nadlenosti-
ma. Naprimjer, upodruju zatite okolia, postoji deset srodnih ministarstava nanivou
kantona, dva naentitetskom nivou, jedno postoji uBrko Distriktu ijedno nadravnom

7
 nivou. Ovakva situacija obine graane samo zbunjuje iskoro onemoguava prepoznava-
nje administrativne odgovornosti. Ta zabuna politiarima iorganima vlasti esto slui kao
izgovor da ne rjeavaju probleme reenicom: ao mi je, to je izvan moje nadlenosti. Dva
desetljea praktinog iskustva usadanjem sistemu dravne uprave koja je najsloenija
uEvropi dokazuje njenu neefikasnost ipotrebu zaobimnom reformom.

8
1.1
Zagaenje zraka
ufokusu

U
ovom izvjetaju,
ne analiziraju se
detaljno sve vrste
zagaenja. To je
izvan opsega ovog istrai-
vanja iizvan opsega ovog
rada, koji je uglavnom
usmjeren na uee jav-
Fotografija:
nosti udonoenju odluka. Martin
Meutim, ukratko emo Plocek /
Arnika
komentarisati zagaenje
zraka, jer je to vjerovat-
no najuoljivija vrsta za-
gaenja u srednjoj Bosni;
idrugo, ono ilustruje cje-
Materije koje Panoramski snimak zenike
doline ukojoj se nalazi

lokupni postojei problem zagauju eljezara ArcelorMittal

zagaenja iz industrija.
Najtetnije po ljud-
sko zdravlje, prema EEA,
jesu lebdee estice pra-
ine (PM) uzraku, koje
nastaju nepotpunim iz-
garanjem fosilnih goriva2.
Neke lebdee estice se is-
putaju direktno uatmos-
feru; dok se druge javljaju
kao rezultat hemijskih re-
akcija koje ukljuuju pre-
kursorske plinove, ito SO2,
NOx ivolatilni organski
spojevi (VOC). Te estice
zasebe veu razne hemij-
2
http://www.eea.europa.eu/
publications/air-quality-in-eu-
rope-2013/at_download/file
zrak
Sagorijevanjem fosilnih gori-
va, posebno uglja, zagaujue
materije se isputaju uatmos-
feru. Te materije imaju brojne
negativne posljedice poljudsko
zdravlje iokoli.
Praina (PM)
Smjernice
PM2.5: 10 g/m3 godinji prosjek
25 g/m3 24-satni prosjek
PM10: 20 g/m3 godinji prosjek
50 g/m3 24-satni prosjek
(Izvor: WHO smjernice
zakvalitet zraka, 2005.)
9
 ske zagaivae nasvojoj povrini kao to su teki metali, postojani organski polutanti
ili poliaromatski ugljikovodici kao to je benzen, koji se zahvaljujui maloj veliini estica
lake infiltrira uljudsko tijelo. Odnedavno, raste zabrinutost evropskih naunika oko razli-
itih utjecaja nazdravlje poliaromatskog ugljikovodika benzo(a)pirena vezanog zavrste
estice, to zahtijeva dodatna istraivanja.
Postoje razliite vrste lebdeih estica prema njihovom aerodinamikom promjeru. Po-
stoje krupne estice PM10 promjera do10 m, fine estice PM2,5, promjera manjeg od2,5
mikrona koji prodiru utorakalni dio disajnog sistema; iak ultrafine estice PM0,1 promjera
do0,1 m, koje iz plua direktno ulaze ukrvotok.
Prema WHO, postoji uska, kvantitativna veza izmeu izloenosti visokim koncentraci-
jama malih estica praine (PM10 iPM2,5) ipoveane smrtnosti ili oboljevanja, kako svako
dnevno, tako ikroz due vremenske periode3.
Prema Smjernicama zakvalitet zraka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uoena
je znaajna povezanost izmeu dugotrajne izloenosti esticama fine praine PM2,5 ismrt-
nosti stanovnitva. Utjecaji nazdravlje mogu se oekivati kada su srednje godinje koncen-
tracije urasponu od11-15 g/m3 4.
Izloenost i krupnim i finim esticama moe izazvati respiratorna i kardiovaskularna
oboljenja, kao to su pogoranje astme, respiratorni simptomi ipoveanje broja bolnikih
lijeenja; pa ak ismrtnost odkardiovaskularnih irespiratornih bolesti te odraka plua5.
Dalje studije takoer ukazuju namoguu vezu lebdeih estica sa zakanjelim razvojem
nervnog sistema, smanjenom kognitivnom funkcijom kod djece, dijabetesom, uestalou
virusnih infekcija, konjuktivitisom, crijevnim infekcijama, probavnim tegobama, anginom
iupalom plua6. Ultrafine estice (PM0,1) su nedavno privukle znaajnu znanstvenu imedi-
cinsku panju, ali generalno jo uvijek nema dovoljno epidemiolokih podataka.
U zavisnosti odhemijskog sastava, estice takoer mogu imati utjecaj naglobalnu klimu
upogledu proputanja svjetlosti, refleksog faktora, procesa formiranja oblaka itako dalje7.

Azotni oksidi (NOx) iozon (O3)

Smjernica O3 : 100 g/m3 8-satni prosjek

(Izvor: WHO smjernice zakvalitet zraka, 2005.)

Emisije NOx imaju razliite tetne utjecaje nazdravlje kroz formiranje prizemnog ozona.
Ozon je poseban ivisoko reaktivni oblik kisika, koji se sastoji odtri atoma kisika. Prizemni
ozon nastaje kao rezultat sloenih hemijskih reakcija izmeu plinova prekursora, kao to

3
http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/
4
http://whqlibdoc.who.int/hq/2006/WHO_SDE_PHE_OEH_06.02_eng.pdf?ua=1
5
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/189051/Health-effects-of-particulate-matter-final-Eng.
pdf?ua=1
6
Dostl, M., rm, R. J.,et al: (2010) Air pollution exposure during critical time periods in gestation and alterations
in cord blood lymphocyte distribution: acohort of live births. Environ. Health. 9(1) : 46-59. http://www.ncbi.nlm.
nih.gov/pubmed/8879999
7
http://www.grida.no/publications/other/ipcc_tar/?src=/climate/ipcc_tar/wg1/232.htm

10
su NOx iVOC. Kada se izloe ozonu, naa tijela ga pokuavaju sprijeiti da ue uplua.
Ovaj refleks smanjuje koliinu kisika koju udiemo, to dovodi doguenja. Izloenost vi-
sokim koncentracijama prizemnog ozona je povezana svie od20.000 smrtnih sluajeva
uEvropskoj Uniji (EU-25) godinje. Prizemni ozon utjee inaokoli, azajedno sostalim
zagaujuim materijama, npr sa sumpor dioksidom iazotnim oksidima poveava korodi-
ranje odreenih materijala, npr. bakra8.

Azotni dioksid (NO2)

Smjernice: NO2: 40 g/m3 godinji prosjek, 200 g/m3 satni prosjek

(Izvor: WHO smjernice zakvalitet zraka, 2005.)

Nedavna istraivanja uzatvorenom prostoru su iznijela dokaze otetnim uincima azot-

nog dioksida. Epidemioloke studije pokazuju povezanost poveanih simptoma bronhitisa
kod astmatine djece, sa godinjim koncentracijama NO2. Izmeu ostalog, uoeno je da
NO2 smanjuje funkciju plua kod djece auoeni su irespiratorni simptomi kod dojenadi.
Ta povezanost moe se dijelom objasniti kao rezultat istovremene izloenosti ilebdeim
esticama, ali vjerovatno i ostalim komponentama u smjesi (kao to su organski ugljik
iisparenja azotne kiseline).

Sumpor dioksid (SO2)

Smjernice: 125 g/m3 24-satni prosjek, 350 g/m3 satni prosjek

(Izvor: WHO smjernice zakvalitet zraka, 2005.)

Sumpor dioksid nastaje sagorijevanjem goriva koja sadre sumpor. Znaajni efekti
nazdravlje su bronhokonstrikcija ipoveani simptomi astme, aposebno su opasna zaas-
tmatiare kod jaeg udisanja, npr. kad takve osobe vjebaju ili igraju. Ostali efekti se
spominju kada oksidi sumpora reaguju s drugim spojevima u atmosferi kao i lebdeim
esticama9.
Uz to, dokazani su iefekti koji nisu vezani zazdravlje, spripadajuim trokovima. SO2
je glavni zagaiva koji pridonosi nakupljanju kiseline, to oteuje graevinske objekte.
Sekundarne zagaujue materije koje se formiraju iz SO2 kao iNOx imaju efekat poveanja
kiselosti kopnenih ivodenih ekosistema, kao iusjeva, graevinskih materijala, metala itd.
Procesi sagorijevanja oslobaaju niz drugih zagaujuih materija uzrak, aneke odnjih,
ukljuujui ineke teke metale ipostojane organske polutante, akumuliraju se uokoliu.
To im omoguava da uu una lanac ishrane te ukonanici zavre nanaim tanjirima.

8
Zakipour et al.: Atmospheric Corrosion Effects of SO2 and O3 on LaboratoryExposed Copper, J. Electrochem.
Soc. 1995142(3): 757-760p.
9
http://www.epa.gov/airquality/sulfurdioxide/health.html

11
 Zagaujua Granine vrijednosti
Granine materija uEU

vrijednosti nekih SO2

350 g/m3 (posatu)
125 g/m3 (dnevno)
zagaujuih
200 g/m3 (posatu)
materija koje NO2
40 g/m3 (dnevno)

se primjenjuju PM10
50 g/m3 (dnevno)
40 g/m3 (godinje)
uEvropskoj
Izvor: Direktiva 2008/50/EC:
uniji Granine vrijednosti zazatitu
zdravlja

Granine vrijednosti nekih zagaujuih materija

koje se primjenjuju uBiH:
Postoji tendencija postupnog pribliavanja graninim vrijednostima EU do2021. godine.

SO2 tolerantna vrijednost (g/m3):

Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Satni prosjek (ne smije biti prekoraen
485 470 455 440 425 410 395 380 365 350
vie od24 puta ukalendarskoj godini)
Dnevni prosjek (ne smije biti prekoraen
125
vie od3 puta ukalendarskoj godini)
Godinji prosjek 50

NO2 tolerantna vrijednost (g/m3):

Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Satni prosjek (ne smije biti prekoraen 290 280 270 260 250 240 230 220 210 200
vie od18 puta ukalendarskoj godini)
Dnevni prosjek 121 117 113 109 105 101 97 93 89 85
Godinji prosjek 58 56 54 52 50 48 46 44 42 40

PM10 tolerantna vrijednost (g/m3):

Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Dnevni prosjek (ne smije biti prekoraen 72,5 70 67,5 65 62,5 60 57,5 55 52,5 50
vie od35 puta ukalendarskoj godini)
Godinji prosjek 47,2 46,4 45,6 44,8 44 43,2 42,4 41,6 40,8 40

Izvor: Pravilnik onainu vrenja monitoringa kvaliteta zraka idefiniranju vrsta zagaujuih
vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti idrugih standarda kvaliteta zraka (Sl.novine
12 Federacije BiH br. 1/2012)
1.2
Spor put ka
iem okoliu

G
ore navedena tabela s poreenjem poka-
zuje da je nivo zagaenja zraka u Bosni
iHercegovini znatno vii nego uEvropskoj
Uniji, kao to su relativno vie igranice pri-
hvatljivog kvaliteta okolia. Prema trenutnom stanju
neuinkovite zatite okolia, graani BiH e morati
ekati do 2021. godine kako bi uivali isti nivo za-
tite okolia kao graani EU. Situacija je vrlo slina
ikod zagaenja vode itla. Kao to se detaljnije opi-
suje unastavku ovog izvjetaja, korporacije esto zlo-
upotrebljavaju nie regulatorne standarde zapreba-
civanje prljave industrije uBiH, te tako izbjegavaju
propise EU itede novac koji bi trebali ulagati uza-
titu okolia. Idomae kompanije takoer profitiraju
odniskih standarda.
Iako BiH nije lanica EU, to ne predstavlja adekva-
tan izgovor za nie standarde. Ako tvornica, napri-
mjer, investira ufiltere zaprainu uaustrijskom gradu
Graz, mora postojati mogunost da se ista investicija
uradi i 500km dalje, u Zenici, u Bosni Hercegovini.
Nadalje, zagaenje, anaroito zagaenje zraka, ima
i prekogranine posljedice. Maarska se godinama
alila naemisije koje dolaze iz termoelektrane uKa-
knju, iji iznimno visoki dimnjak titi bosansku ze-
mlju, ali zato prenosi zagaenje susjednim dravama.
Takoer, rijeka Bosna prikuplja otpadne vode iz mno-
gih bosanskih gradova itvornica (odkojih mnogi jo
uvijek nemaju odgovarajue naine zapreiavanje
otpadnih voda) iprenosi zagaenje iotpad ususjed-
nu Hrvatsku.

13
Kratke
injenice
oBiH:
Veliina
n Oko 3,8 miliona stanovnika,
to predstavlja oko 0,75%
populacije EU (zauzima 29.
poziciju od54 drave Evrope,
pobroju stanovnika).
n Ima povrinu od51.129
km2 (zauzima 28. poziciju
uEvropi popovrini).
Privreda
n Jedan odnajniih BDP od37
evropskih zemalja (3.500
eura poglavi stanovnika
oko 28% odprosjeka
EU, a70% odprosjeka
Zapadnog Balkana).
n Stopa nezaposlenosti je
43,7% stanovnitva.
n Stopa nezaposlenosti mladih
je najvia usvijetu, oko 60% .1
n Prosjena mjesena plata
iznosi nekih 780KM, to je
prosjek naZapadnom Balkanu
http://data.worldbank.org/indica-
1
tor/SL.UEM.1524.ZS
14
(urasponu odoko 960 uCrnoj
Gori do700 uSrbiji)2 dok 41% povrine
je 1.916KM ucijeloj EU. prekriveno umskim
ekosistemima
Priroda
n Bosna iHercegovina se
svrstava meu podruja
Stopa nezaposlenosti mladih
snajveom biolokom
raznolikou uEvropi,
svelikim brojem
Stopa nezaposlenosti
endemskih vrsta.
n Naziv "Bosna" dolazi
odindoevropske rijei
Bosana, to znai voda.
43,7% 60% Ovo je odgovarajue ime,
jer je zemlja prekrivena
prekrasnim jezerima,
rijekama ivodopadima.
Kratka obala naJadranu,
Kvalitet ivota n
duine 23km.
n Oekivani ivotni vijek: n Zemljite je uglavnom
76 godina (prosjek breuljkasto dobrdovito,
uEvropi je 78 godina). sprosjenom nadmorskom
n Indeks percepcije korupcije visinom od500 metara
BiH se nalazi na72. mjestu n 41% teritorije je pokriveno
od175 zemalja. (Naistom umskim ekosistemima.
poloaju kao iSrbija, iza
Crne Gore iMakedonije
na67. mjestu, adaleko iza
Hrvatske na57. mjestu).
n Jedna odzemalja Evrope sa
najvie miniranih podruja.
Ukupna procijenjena povrina
miniranog zemljita iznosi
1.218,50 km2 = 2,4% ukupne
povrine zemlje.
2
http://www.theglobalist.com/we-
72. mjesto poIndeksu
stern-balkans-stalled-on-europes-
edge/
percepcije korupcije
 Foto:
Martin
Plocek
/Arnika

Djeca se igraju uneposrednoj

blizini termoelektrane Kakanj.
Termoelektrana sekom
tehnologijom jo uvijek nema
sistem zapreiavanje
dimnih plinova, injene emisije
zagauju iudaljena podruja
ak uMaarskoj.

15
 2. Administrativni sistem
iokolino pravo

2.1
Kratka
historija Bosne
iHercegovine

T
eritorija danas poznata kao Bosna iHerce-
govina ima skoro potpuno kontinuiranu
historiju kao geopolitiki entitet od sred-
njeg vijeka dodananjih dana. Izmeu 1180.
i1463. godine bila je nezavisna kraljevina; od1580.
do 1878. bila je poznata kao ejalet, najvea jedini-
ca Osmanskog Carstva; od 1878. do 1918. godine
bila je to krunska zemlja u okviru Austrougarske
monarhije; ikonano od1945. do1992. godine bila
je federalna jedinica savezne Republike Jugoslavije.
Dakle, zaoko 650 odposljednjih 800 godina, zemlja
pod nazivom Bosna je postojala nakarti svijeta.
Moderno doba svog postojanja obiljeila je progla-
enjem nezavisnosti 1992. godine kao Republika
Bosna iHercegovina, nakon referenduma ubivoj
Jugoslaviji. Meutim, nakon referenduma uslijedile
su tri ipogodine bosanskog rata ikoji je zavren
potpisivanjem Daytonskog sporazuma udecembru

16
Politika
karta Bosne
iHercegovine

Izvor: Wikipedia.org http://

199510, iji aneks IV je Ustav Bosne iHercegovine.

Ustav uspostavlja politiku podjelu drave naentite-
te, razgranienje meuentitetske granice istrukturu
izvrne vlasti. Zbog sloene etnike situacije u zem-
lji, te kako bi se izbjegli budui sukobi, osnovni prin-
cip ustava ivlasti jeste jednaka zastupljenost sve
tri glavne etnike skupine Bonjaci (Bosanski
muslimani), Srbi iHrvati. Te tri skupine nazivaju se
konstitutivni narodi i niko od njih se ne moe se
smatrati manjinom ili imigrantskom skupinom.

Naprethodnoj stranici:

Zgrada Parlamenta BiH

uSarajevu

10
Okvirni mirovni sporazum uBosni iHercegovini, sklopljen
21.11.1995 uDaytonu SAD, zvanino potpisan 15.12.1995
uParizu, Francuska.

17
2.2
Administrativni
sistem danas

Z
bog naglaska naetniku jednakost, upravne strukture moraju osigurati odgova-
rajuu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda nasvakom nivou vlasti. Stoga
BiH ima predsjednitvo odtri lana, 14 vlada sukupno 170 ministarstava,
gdje svaki ministar izamjenici takoer moraju podjednako predstavljati
sva tri konstitutivna naroda.
Unekim sluajevima, zbog naela jednakosti, neke vane pozicije udravnoj upravi nisu
popunjene najboljim profesionalcima jednostavno zato to najprikladniji strunjak nema
potrebnu etniku pripadnost.
Fokus dravne uprave nasvom etnikom sastavu je ifinansijski zahtjevan zbog velikog
broja zaposlenika. Prema statistikama, drava, entiteti, kantoni ijedinica lokalne samou-
prave Brko Distrikta zapoljavaju 184.148 ljudi (dravnih slubenika ipolitiara), skonti-
nuiranim trendom porasta. Prema podacima Meunarodnog monetarnog fonda, ukupni
rashodi javnog sektora u2014. godini su iznosili 3.312 milijardi KM zaplae inaknade, te
2.833 milijarde KM zamaterijalne trokove. To je ukupno 6.145 milijardi KM, to iznosi
23% odukupnog BDP-a. Prema podacima iz proteklih revizorskih izvjetaja objavljenih
u2013. godini, budetska sredstva koriste 73 institucije, koje zapoljavaju ukupno 22.039
zaposlenih. U jednoj godini naime plata inaknada potroi se oko 522 miliona maraka.11
Nevladina Agencija zalokalne razvojne inicijative (ALDI) bavi se kontinuiranim pora-
stom zapoljavanja ujavnom sektoru uFederaciji. Uizvjetaju koji je sainila ALDI navodi
se da je broj zaposlenih u javnom sektoru od 2008. godine do 2011. godine povean
za8.366 zaposlenih ime je premaena brojka od116.000.12

http://www.vijesti.ba/kolumne-komentari/132363-Birokratsku-azdahu-placamo-6145-milijardi-godisnje.html
11

http://aldi.ba/documents/Izvjestaj_10GODINAPOSLIJE.pdf
12

18
2.3
Administracija
zazatitu
okolia

P
rema Ustavu BiH, vlasti nadravnom nivou nisu direktno odgovorne zapitanja
zatite okolia. Meutim, Zakon oministarstvima idrugim tijelima uprave BiH (SL
BiH 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i103/09), daje Ministar-
stvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH (MVTEO) ovlatenje nadravnom
nivou za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na definisanje politike, temeljnih
naela, koordiniranje aktivnosti iusklaivanje planova entitetskih tijela izaRS izaFBiH, te
predstavljanje nameunarodnom nivou, npr. izvjetavanje omeunarodnim ugovorima
iorganizacijama. Prema Ustavu RS, institucije RS organizuju iosiguravaju zatitu okolia.
Kada je rije oFederaciji BiH, Ustav FBiH predvia da je pitanje zatite okolia podijeljena
odgovornost Federacije ikantona. Brko Distrikt ima preostalu vlast iovlatenja izvan na-
brojanih odgovornosti drave. Kao takva, Vlada Brko Distrikta ima odgovornosti koje su
povjerene entitetima, opinama (ikantonima uFBiH), kada je rije ozatiti okolia. 13

Drugi nacionalni izvjetaj oprimjeni Aarhuke konvencije uBosni iHercegovini 2013

13

19
2.4
Pravni sistem
drave

Z
akon oministarstvima idrugim tijelima uprave Bosne iHercegovine, navodi da
prema:

n lanu 8., Ministarstvo vanjskih poslova BiH je nadleno zaprovoenje utvrene politike
BiH, zapoticanje meunarodnih odnosa uskladu sa stavovima ismjernicama Predsjed-
nitva BiH, te predlae stavove o pitanjima vanim za djelatnosti za vanjsku politiku
imeunarodnu poziciju BiH;
n lanu 9., Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH je odgovorno zara-
zvoj politike, temeljnih naela, koordiniranje aktivnosti iusklaivanje planova entitet-
skih tijela ivlasti, ukljuujui imeunarodne institucije upodruju poljoprivrede, zatite
okolia, razvoja ikoritenja prirodnih resursa iturizma. Usklopu ovog ministarstva je
Ured zaveterinarstvo BiH, kao upravna organizacija iUprava zazatitu zdravlja biljaka
BiH.
Ustav ulanu IV 4a regulie pitanja okolia odstrane dravne vlasti, ananivou entiteta
iBrko Distrikta, podruje zatite okolia je ustavno regulisano kako slijedi.

2.4.1. Republika Srpska

Prema Ustavu Republike Srpske, Republika Srpska ureuje i osigurava zatitu okolia
(Amandman 32, taka 13), to obuhvata zatitu okolia (Amandman 32, stav 1, taka 13
nalan 68); tititi e ipoticati racionalno koritenje prirodnih resursa ucilju ouvanja ipo-
boljanja kvalitete ivota, zatite iobnove okolia (lan 64); apojedinci imaju pravo ivjeti
uzdravom okoliu, isvi, uskladu sa zakonom, duni su tititi ipoboljavati stanje okolia
(lan 35), u skladu sa svojim mogunostima. Ustav propisuje da zakon ureuje zatitu,
koritenje iupravljanje imovinom javnog interesa, kao iplaanje naknade zakoritenje
imovine javnog interesa iurbanih gradilita.

2.4.2. Federacija BiH

Prema Ustavu Federacije BiH, poglavlje III, lan 2 (c), Vlada Federacije injenih 10 kantona
imaju zajedniku odgovornost zapolitiku zatite okolia. Nema izriite odredbe uUstavu
FBiH koja definie odgovornosti zaodrivi razvoj; umjesto toga, upoglavlju III, lanu 1 (d)

20
i(i), ekonomske ienergetske politike oznaene su kao podruja uiskljuivoj nadlenosti
FBiH.
Opsena dopuna zakonodavstva zatite okolia je upravo u toku u Federaciji Bosne
iHercegovine.14 Prvi nacrt novog Federalnog zakona ozatiti okolia objavljen je zajav-
ne komentare ujesen 2014. godine, atrenutno je uzakonodavnoj proceduri. Nekoliko
nevladinih organizacija podnijelo je primjedbe nanacrt zakona uvezi nesaglasnosti sa
Aarhukom konvencijom, komentirajui izmeu ostalog pravo napristup informacijama,
uspostavu integrirane prevencije ikontrole zagaenja, uee javnosti upostupcima ior-
ganizaciji javnih rasprava.15 Izmjene predstavljaju znaajnu priliku zausklaivanje nacio-
nalnog zakonodavstva spravnom steevinom EU ijau zatitu okolia. Meutim, konana
verzija nacrta zakona, koji e, nadamo se prihvatiti komentare iz javnih rasprava, akoje
je organizovalo Federalno ministarstvo okolia iturizma, jo uvijek nije spremna zaparla-
mentarnu raspravu (august 2015. godine).

2.4.3. Brko distrikt BiH

lan 8. Statuta Brko Distrikta Bosne iHercegovine propisuje nadlenost Brko Distrikta
BiH upitanjima koja se tiu zatite okolia.

http://aarhus.ba/sarajevo/en/657-zavrsene-javne-rasprave-o-nacrtu-zakona-o-zastiti-okolisa-federacije-bih.html
14

http://ekoforumzenica.ba/dokumenti/primjedbenaZZOFBiH2014.php
15

21
 3. Aarhuka konvencija
iBiH

Aarhuka

Z
konvencija,
akon opostupanju, zakljuivanju iizvravanju
meunarodnih ugovora16 propisuje postupak
Konvencija
zasklapanje meunarodnih ugovora iizvra- opristupu
vanje obaveza vlasti uBiH, koje se prihvataju informacijama,
nakon potpisivanja meunarodnog ugovora. Konven- ueu javnosti
cija je postala dio pravnog sistema Bosne iHercego- uprocesu
vine isve institucije osnovane odstrane BiH, entiteta
iBrko Distrikta su zakonski dune provoditi Konven-
donoenja
ciju. odluka ipristupu
Bosna iHercegovina potpisala je Arhuku konven- pravosuu
ciju 15. septembra 2008. godine. Odredbe Konvenci- upitanjima okolia,
je su prilino dobro inkorporirane ukomplicirano za- 25/06/1998, Aarhus
konodavstvo na vie nivoa. Najefikasniji mehanizam
zapoboljanje integracije Konvencije unacionalno
Danska.
zakonodavstvo je usklaivanje propisa BiH s prav-
nom steevinom EU, usklopu procesa pristupanja BiH
Evropskoj Uniji. Meutim, stopa implementacije je ne- Ratifikacija
zadovoljavajua. Aarhuke
Meunarodne organizacije i fondovi su finansirali konvencije
niz projekata u prethodnim godinama (OSCE, Regio- odstrane BiH
nalni centar zatite okolia zaSrednju iIstonu Evropu,
15/09/2008,
EnvSec, EU IPA ...) u cilju poboljanja praktine pro-
vedbe Konvencije, ali jo ima prostora zapoboljanje. objavljeno
Vlast bi trebala osigurati transparentnost idostupnost uSlubenim
informacija i vie ukljuivati javnost u donoenje od- novinama BiH-IA *
luka nasvim nivoima vlasti, ukljuujui iosiguravanje 8/08
upotrebe pravnih lijekova.
BiH je takoer lanica iniza meunarodnih orga-
nizacija, koje ne osiguravaju ba uvijek najbolju za-
titu drutva i okolia, to ilustrujemo u sljedeem
poglavlju.

Sl.list. BiH, 29/00 i32/13

16

22
3.1 E
Energetska
nergetska zajednica je meunarodna orga-
nizacija osnovana izmeu EU inekoliko tre-
ih zemalja a koja se odnosi na proirenje
trita energije EU nadruge regije, posebno
ujugoistonu Evropu. Ugovor obavezuje potpisnike
naprovoenje odgovarajue energetske pravne ste-
zajednica evine Evropske Unije, razvijanje odgovarajueg re-
gulatornog okvira iliberalizaciju svojih energetskih
trita. Izvorni Ugovor je stupio nasnagu 2006. go-
dine i istie 2016. godine. Prije dvije godine, Vijee
ministara Energetske zajednice odluilo je produi-
ti ugovor zadeset godina, to je dovelo dopotrebe
zarevizijom. Bosna i Hercegovina je ratificirala
Ugovor 20. septembra 2006. godine.

23
3.2
Bankwatch
mrea
predlae
upotrebu
Ugovor
sljedeih
oEnergetskoj
zajednici
direktiva:

G
lavne kritike koje su uputile organizacije ci-
vilnog drutva, akoje se odnose naUgovor,
su nedostatak socijalne dimenzije17 iogra-
nieni opseg pravne steevine koji se tie
okolia . Trenutno stanje regulative je neadekvat-
18

no da bi se zatitio okoli izdravlje ljudi odutjecaja

energetskog sektora, te se poveava vjerovatnoa da
e zemlje EU uvoziti energiju proizvedenu naveliku
tetu zajednica iokolia uzemljama koje su uproce-
su pristupanja EU injima susjednim zemljama.
Mrea Bankwatch predlae ukljuivanje odree-
nih direktiva EU (vidi okvir nadesnoj strani), kako bi
se osiguralo da zemlje Energetske zajednice jo vie
ne zaostanu prilikom preobraaja u drutvo niske
potronje uglja, zasnovano naenergetskoj efikasno-
sti i obnovljivim izvorima energije. Najvanija taka
uvezi sa Aarhukom konvencijom je ukljuivanje Po-
glavlja II Direktive 2010/75/EU3 o industrijskim
emisijama19, koje se odnosi napostupak izdavanja
dozvola. Ono navodi ne samo pristup informacijama,
uee javnosti ipristup pravosuu, nego ipostavlja
najbolje raspoloive tehnike (BAT) kao uvjet zaizda-
vanje dozvola.

17
http://www.epsu.org/a/6027
18
http://bankwatch.org/sites/default/files/briefing-FutureEn-
Com-full-20feb2014.pdf
19
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:20
10:334:0017:0119:en:PDF

24
Poglavlje II Direktive 2010/75/EU3 oindustrijskim emisijama(1)
Ovo poglavlje zamjenjuje IPPC direktivu, ija je vanost ve prepoznata Ugovorom, istimulie koritenje najboljih raspo-
loivih tehnika (BAT) koje su najefikasnije tehnike zapostizanje visokog nivoa zatite okolia, uzimajui uobzir itroko-
ve ikoristi. BAT je presudan, jer pokriva vie materija nego osnovne mjere zatite odemisija iz Poglavlja III te pomae da
se zatvori nedostatak toplinske efikasnosti. Ovo poglavlje takoer postavlja uslove zadodjelu dozvola, pravila zain-
spekcije zatite okolia uvezi pristupa informacijama iuee javnosti upostupcima izdavanja dozvola ipristup
pravosuu.

Direktiva 2008/50/EC4 okvalitetu zraka iiem zraku zaEvropu(2)

Zagaenje zraka je smrtonosni problem uzemljama Energetske zajednice, aveliki dio zagaenja dolazi iz energetskog
sektora. Stanovnici mjesta kao to su Pritina, Tuzla iPljevlja gube godine igodine svog ivota zbog ovog zagaenja.
Direktiva propisuje, izmeu ostalog, uobiajene metode zaprocjenu kvaliteta zraka iosiguranje da su informacije okva-
litetu zraka dostupne javnosti. Oboje je bitna pretpostavka da se osigura poboljanje trenutne situacije.

Direktiva 2008/105/EC5 oekolokim standardima kvaliteta upodruju

politike voda(3)
Energetski sektor ozbiljno utjee navodna tijela, posebno sektori uglja inafte. Usektoru uglja, zahvati vode zahlaenje,
toplinski efekti isputene vode idirektno zagaenje vode iz otpada koji sadri teke metale iradioaktivne materijale, su
svi jako bitni, kao izagaenje iz povrinskih kopova uglja svisokim sadrajem sumpora. Direktiva ostandardima kvali-
teta okolia e javnosti jasno pruiti korist ipomoi usmanjenju takvog zagaenja.

Direktiva 2006/21/EC6 oupravljanju otpadom iz industrija koje eksploatiu

prirodne resurse(4)
Ova Direktiva je oigledno relevantna zarudarstvo vezano zaenergetski sektor uzemljama Energetske zajednice. Nesa-
vjesno upravljanje takvim otpadom moe uzrokovati zagaenje prekogranine prirode, pa bi se provedbom ove Direk-
tive osigurao minimalni nivo sigurnog iodgovornog gospodarenja takvim otpadom imaksimiziranje oporavka ucijeloj
regiji.

Direktiva 2001/42/EC7 oprocjeni uinaka pojedinih planova iprograma

naokoli(5)
Prema ovoj direktivi, strateka procjena utjecaja je obavezna zaplanove/programe koji, izmeu ostalog, predstavljaju
pripremu zaenergetski sektor ikoji odreuju okvir zabudue odobrenje projekata navedenih uDirektivi oprocjeni utje-
caja naokoli. Direktiva javnosti daje mogunost uea uizdavanju dozvola itrajno reguliranje odreenih kategorija
aktivnosti.

Direktiva 2000/60/EC kojom se uspostavlja okvir zadjelovanje Zajednice

napodruju politike voda.
Ova okvirna direktiva ovodama je potrebna uUgovoru oEnergetskoj zajednici kako bi se osiguralo da se utjecaji poput
zagaenja vode iz hidroelektrana, ali iiskopa, hlaenja iobrade usektoru uglja, ne zanemare uenergetskim sektorima
ugovornih strana.

Direktiva 92/43/EEC oouvanju prirodnih stanita idivlje faune iflore

Energetske investicije, posebno usektorima hidroenergije ili energije vjetra, mogu imati ozbiljan utjecaj naprirodna
stanita, floru ifaunu, kada njihova lokacija nije primjerena. Direktiva omoguava zatitu prioritetnih vrsta kako bi se
izbjeglo, kako njihovo propadanje, tako iznaajan poremeaj drugih vrsta, osiguravajui da se energetska postrojenja
ne izgrade natetu prirodne vrijednosti uregiji.

(1) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:334:0017:0119:en:PDF
(2) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:152:0001:0044:EN:PDF
(3) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:348:0084:0097:EN:PDF
(4) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:102:0015:0033:en:PDF
(5) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32001L0042:EN:HTML
25
3.3 O
Put
EU
pristupanja
d 2003, Bosna i Hercegovina zajedno
sdrugim zemljama zapadnog Balkana, je
potencijalni kandidat zalanstvo uEU6.
Odtada, EU iBosna iHercegovina su za-
kljuili niz ugovora orazliitim pitanjima, kao to su
pitanja viza iugovori oreadmisiji (2008), Sporazum
oslobodnoj trgovini ipitanjima uvezi strgovinom
(2008). Od2010. godine, graani Bosne iHercego-
vine dobili su pravo putovanja uzemlje Schengena
bez viza7.
Trenutno je odnos izmeu EU i Bosne i Hercego-
vine reguliran Sporazumom ostabilizaciji ipridrui-
vanju (SSP)8 sEvropskom Unijom, njenim dravama
lanicama iZajednicom zaatomsku energiju, sjedne strane, isBosnom iHercegovinom,
sdruge strane.
Nadan 1. juna 2015. godine, BiH se pridruila ostalim zemljama zapadnog Bal-
kana koje su pristupile procesu stabilizacije ipridruivanja. Trenutno, Bosna iHer-
cegovina iKosovo su potencijalni kandidati zaEU.
SSP je potpisan 26. juna 2008. godine uLuxembourgu, nakon ega je slijedilo skoro 7
godina vaenja Privremenog sporazuma9, akonano je stupio nasnagu tek 1. juna 2015.
godine10. Znaajan jaz izmeu potpisivanja istupanja nasnagu je bio zbog politikih razlo-
ga obaveza da se izmijeni ustav, najee okrivljujui odluku Evropskog suda zaljudska
prava uStrasbourgu usluaju Sejdi-Finci11. Pokretanje ustavnih reformi, ukljuujui iiz-
mjenu izbornog zakona uBiH, potroilo je vie vremena nego to se oekivalo. Udecem-
bru 2014. godine, Vijee je usaglasilo obnovljeni pristup BiH, bez mijenjanja uslova zapri-
stupanje EU, ukljuujui iprovedbu presude Sejdi-Finci. Pozvalo je Visokog predstavnika
ikomesara Johannesa Hahna da sa rukovodstvom BiH osigura svoju neopozivu pismenu
obavezu poduzimanja reformi zapristupanje EU.
Postizanjem statusa potencijalnog kandidata zaEU, BiH je prihvatila obavezu osiguranja
pravilne implementacije isprovoenja postojee ibudue legislative SSP12.
EU nastavlja pruati podrku zaprovedbu zakona kroz Ured specijalnog predstavnika
(EUSR) / Delegaciju EU. Evropska komisija izdaje godinji Izvjetaj onapretku kojim ocje-
njuje napredak Bosne iHercegovine ka lanstvu uEU13.

6
http://ec.europa.eu/enlargement/policy/glossary/terms/potential-candidate-countries_en.htm
7
http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/schengen/index_en.htm
8
http://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/agreements-conventions/agreement/?aid=2008023
9
http://ec.europa.eu/world/agreements/prepareCreateTreatiesWorkspace/treatiesGeneralData.do?step=0&redire-
ct=true&treatyId=7061&back=7201
10
http://europa.ba/?p=31976
11
http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1672883
12
SSP, lan 70.1.
13
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2014/20141008-bosnia-and-herzegovina-progress-report_
en.pdf

26
Zemlje Zapadnog
Balkana pristupaju
procesu Stabilizacije
iPridruivanja

Izvor:
Wikipedia.

Srednjoroni prioriteti iz Evropskog partnerstva

uoblasti zatite okolia su: da se nastavi imple-
mentacija zakonodavstva usvrhu procjene utjecaja
naokoli; provedba relevantnih meunarodnih kon-
vencija (kao to su Aarhus iEspoo konvencija); ida se
osigura da su ekoloki zahtjevi ukljueni udefiniciju
iprovedbu drugih sektorskih politika koje se odnose
naokoli iAarhuku konvenciju, npr. energija, tran-
sport, sloboda govora, pravda itako dalje.

27
3.4
Fokalne take
iAarhus centri

P
rva Nacionalna fokalna taka zasprovedbu
Aarhuke konvencije nadravnom nivou je
bila u Odjeljenju za zatitu okolia pri Mi-
nistarstvu vanjske trgovine iekonomskih
odnosa. Ova institucija ima samo ogranieni broj za-
poslenih i stoga je status nacionalne fokalne take
kasnije dodijeljen Federalnom ministarstvu okolia
iturizma; preciznije jednom odpomonika minista-
ra. Jasno je da je premalo zaposlenih angaovano
da bi se Aarhuka konvencija ugradila unacionalno
zakonodavstvo iimplementirala upraksi. Ucilju pre-
vazilaenja nedostatka osoblja iiskustava, proces su
podrali pomenuti meunarodno finansirani projek-
ti.
Poinicijativi iuz finansijsku podrku OSCE-a, prvi
Aarhus centar uBiH osnovan je 2012. godine uSa-
rajevu, da bi se poboljala praktina primjena Kon-
vencije, irile informacije ookoliu idala podrka ue-
u javnosti udonoenju odluka. Kasnije te godine,
slini centri osnovani su u Banja Luci iTuzli oba
unutar postojeih nevladinih organizacija. U 2013.
godini, sarajevski centar je pretvoren usamostalnu
NVO. Konano, 2014. godine, etvrti Aarhus centar
je osnovan uZenici uz podrku eke NVO Arni-
ka Centar zapodrku graanima, isa finansijskom
podrkom eke Republike. Svi centri su nastavili sa
radom (2015. godine), iako nakon prijema poetne
finansijske podrke odOSCE-a istranih, kao ilokal-
nih vlada, sada sami moraju osigurati daljnje finansi-
ranje, to ograniava opseg njihovih aktivnosti.

28
3.5
Dravni
izvjetaj
oprovedbi

D
a bi se ispunili zahtjevi propisani Konvenci-
jom, Bosna iHercegovina je pripremila dva
dravna izvjetaja o implementaciji Aar-
huke konvencije, 2010.14 i2013.15 godine,
zaKonferencije ugovornih strana. Uoba je zakljue-
no da su zahtjevi Konvencije dobro transponovani
unacionalno zakonodavstvo, ali da postoje ozbiljne
prepreke uispravnoj provedbi sva tri stuba AC pre-
preke koje se odnose na sloenu administrativnu
strukturu Bosne iHercegovine.
Drugi dravni izvjetaj oprovedbi AC uBiH koji
su zajedno pripremili Federalno ministarstvo okolia
iAarhus centar Sarajevo dao je detaljan pregled
zakonodavstva injegove usklaenosti sAC. Usklae-
nost je opisana usljedeem poglavlju pod naslovom
Glavni nedostaci iz Dravnog izvjetaja za2013.
Usljedeem poglavlju, 3.7., Izvjetaj opraktinoj
primjeni Aarhuke konvencije uBiH za2014. godinu,
analiziramo jo jedan dostupan izvjetaj opitanjima
implementacije Aarhuke konvencije uBiH. Zabolje
razumijevanje zahtjeva pojedinih stubova Aarhuke
konvencije, pogledajte poglavlje 4 ovog izvjetaja,
Stubovi Aarhuke konvencije.

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/izvjestaj%20o%20pri-
14

mjeni%20arhuske%20konvencije-lektorisano%20na%20bosan-
ski%20jezik.pdf
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Radna%20verzija%20
15

Drugog%20NIR-a%20za%20javnu%20raspravu.pdf

29
3.6
Glavni nedostaci
iz Dravnog
izvjetaja
za2013

D
ravni izvjetaj o provedbi za 2013. godinu zakljuuje i mi se moemo samo
sloiti stim da je zakonodavstvo prilino usklaeno sAC, ali da je praktina pri-
mjena nedovoljna. Niz zakona ipropisa su preneseni iz zakonodavstva EU samo
napapiru, dok njihova praktina primjena posustaje.
to se tie prvog stuba, slobodan pristup informacijama u Bosni i Hercegovini re-
gulisan je Zakonom oslobodi pristupa informacijama (ZSPI) BiH, koji ne obuhvata samo
informacije koje se tiu okolia nego iostale bitne informacije koje se nalaze uposjedu
drave. To je jedini zakon nadravnom nivou koji je vezan zaAC, dok su svi ostali zakoni
naentitetskom nivou. Dravni zakon se direktno primjenjuje uDistriktu Brko.
Iako postoje ministarstva zaokoli nanivou kantona (obino ukombinaciji sdrugim
podrujima, kao to su turizam, prostorno planiranje, promet itd), 10 kantona uFederaciji
BiH koriste zajedniko okolino zakonodavstvo sa Federalnog nivoa.
NIR 2013 detaljno objanjava kako igdje su odredbe AC implementirane unacionalno
zakonodavstvo. Kao ipoNIR 2013, iautori ovog izvjetaja se slau da su odredbe Konven-
cije uznatnoj mjeri ukljuene udomae zakonodavstvo. Uizvjetaju se takoer navodi da
iprimjena zakona funkcionie bez veih problema. Meutim, takav zakljuak je ponama
upitan. Detaljnije istraivanje opraktinim iskustvima uprimjeni iprovoenju zakona bilo
je razlog zapisanje ovog izvjetaja. Natemelju naeg istraivanja, moemo zakljuiti da dr-
avne vlasti umnogim sluajevima ne provode zakon, to ini teim tu provedbu irtvama
zagaenja, odnosno onima koje ugroavaju industrija ili graevinski poduhvati.
Pored toga, iskustva nekih lokalnih NVO pokazuju da su zakljuci uizvjetaju NIR 2013
pretjerano optimistini:

TVRDNJA 1: INFORMACIJE SU DOSTUPNE

n III.a: Dravni slubenici duni su dostaviti traene podatke. Kada se takav podatak ne
dostavi, Zakonom oslobodi pristupa informacijama iZakonom oupravnom postupku
predvieni su pravni lijekovi uupravnom postupku, nakon ega je mogue obratiti se
relevantnim inspektorima i zapoeti postupke pred sudovima u skladu sa Zakonom
oupravnim sporovima,
n ISKUSTVO: Visokim dunosnicima esto promaknu neodgovoreni zahtjevi, anema pla-
niranih mjera za rjeavanje ovog uobiajenog problema. Predlaemo bolje praenje
institucija koje ne pruaju informacije; poduzimanje odgovarajuih mjera protiv ne-

30
 kooperativnih slubenika; inaravno, davanje informacija. Smatramo da je prijava ovih
propusta uzavrnom izvjetaju oradu zaposlenih odreene institucije krucijalna zarje-
avanje ovog problema.

TVRDNJA 2: DRAVNI SLUBENICI SU OBRAZOVANI

n III.b: Ministarstva/odjeljenja zazdravlje izatitu okolia duni su izraditi godinji pro-
gram edukacije ozatiti okolia kako bi se edukovao javni sektor ipodigla svijesti opi-
tanjima zatite okolia.
n ISKUSTVO: Prema naim saznanjima, nijedan takav program niti je pripremljen niti im-
plementiran.

TVRDNJA 3: SAVJETODAVNO VIJEE FUNKCIONIE

n III.c: Savjetodavna vijea zaokoli su uspostavljena uFBiH iRS.
n ISKUSTVO: Informacije onjihovim aktivnostima nisu javno dostupne. Vijee uFBiH ima
samo jednog predstavnika iz akademske zajednice ijednog predstavnika iz nevladinog
sektora, aion ima politiku pozadinu. Svi ostali lanovi predstavljaju kantonalna mini-
starstva16. ini se da je jedina svrha Vijea da osigura finansijska sredstva svojim lanovi-
ma (25.000 EUR uFBiH za2009. i2012.), adosada je Vijee usvojilo samo jedan jedini
dokument, Poslovnik oradu17.

Nevladin sektor ve je snano kritikovao nesposobnost Savjetodavnog vijea

(kao to je objavljeno upoglavlju IV izvjetaja NIR 2013):
Predstavnici NVO sektora su naglasili da veliki broj institucija nije izdao besplatni vodi,
koji omoguuje svakom pojedincu pristup informacijama pod kontrolom javnog tijela. Sa-
vjetodavno vijee zaokoli je bilo ufazi obnavljanja njihove funkcije uvrijeme pisanja ovog
izvjetaja. Nevladine organizacije se protive nainu izbora predstavnika nevladinih organi-
zacija uSavjetodavnom vijeu zaokoli. Savjetodavno vijee RS osnovano je udecembru
2012. Prema informacijama iz nevladinog sektora, ovo vijee nije odralo nijednu sjednicu
dodananjeg dana (april 2015). Pri odabiru lanova iz nevladinih organizacija uVijee,
relevantno tijelo se vodilo naelima transparentnosti, iako su predstavnici nevladinih or-
ganizacija imali pritubi uodnosu naizbor lanova Vijea. Usvjetlu prigovora nevladinih
organizacija otransparentnosti udodjeli sredstava iz budeta FBiH zapodrku projektima
zatite okolia, tijela javne vlasti trebaju uloiti napore da poboljaju postupak usmislu
javne dostupnosti dodjele sredstava, pruanja pravovremene informacije iprocesa selek-
cije kriterija. Nadalje, predstavnici nevladinih udruga esto nisu obavijeteni na vrijeme
osastancima, iostavljalo im se jako malo vremena zapripremu. Predstavnici NVO takoer
se ale na nedostupnost informacija na slubenim internet stranicama nadlenih tijela.
Ponjihovom miljenju, informaciju je teko nai ite se informacije nakon kratkog vremen-
skog perioda trajno uklanjaju sa internet stranice18.

16
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/521/odrana-ii-sjednica-savjetodavnog-vijea-za-okoliscaron-fbih
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2009/rjesenja/299.htm
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/rjesenja/100.htm
17
http://www.hayat.ba/bih/37104-odrana-2-sjednica-savjetodavnog-vijea-za-okoli-fbih
18
Drugi nacionalni izvjetaj oprovedbi Aarhuke konvencije uBosni iHercegovini 2013

31
 Civilno drutvo se takoer ve dugo ali napristup pravosuu:
Kao prvo, poloaj nevladinih organizacija (NVO) odreen je zakonom. BiH je usvojila Za-
kon oudruenjima ifondacijama, ime je utvrdila pravila oosnivanju iradu NVO19. Slian
zakon postoji naentitetskom nivou dakle, nevladine organizacije mogu biti uspostavlje-
ne kako nadravnom, tako inaentitetskom nivou.
Aarhuka konvencija ne primjenjuje se direktno uBosni iHercegovini, ali je dobro im-
plementirana uzakonodavstvu. Stoga, sudovi uBiH primjenjuju Arhuku konvenciju kroz
odredbe prenesene uzakonodavstvo BiH, aipoloaj nevladinih organizacija se odreivao
naovaj nain.
Ipak, unedavnom sluaju pred Okrunim sudom uBanja Luci20, presuda Suda ignorie
dostupne domae propise ipoziva se direktno naAC kod navoenja razloga zato se NVO
smatra zainteresiranom stranom izato je ovlatena podnijeti tubu21.
Problem je loa primjenjivost zakon zazatitu okolia ucjelini, ne samo uvezi sa AC.
Mnogi graani strahuju od kaznenih posljedica ako se pokrene sudski postupak protiv
ministarstava ili drugih tijela, te sumnjaju uefikasnost sudske zatite ucjelini. To je jedna
odglavnih prepreka uprovoenju relevantnih zakona, koja ide pod ruku sa slabim nivoom
obrazovanja meu graanima iNVO onjihovim pravima inainom njihovog angamana.
Sudovi odluuju opodnescima stranaka, ali ukoliko stranka ne zna kako da efektivno ko-
risti svoja prava, sluaj najee rezultira nepovoljnom odlukom.
Siromana ekonomska situacija ivisoka stopa nezaposlenosti takoer doprinose niskom
nivou spremnosti graana na aktivnu odbranu svojih prava. Sudski postupak zahtijeva
plaanje taksi iesto je dugotrajan. Takve situacije bilo koju osobu ili civilnu organizaciju
dovode dooklijevanja ipremiljanja da li uopte pokrenuti sudski spor. Kako bi se rijeio
taj problem, nevladin sektor bi mogao lobirati organe vlasti da izmijene Zakon osudskim
taksama te da nevladine organizacije izuzme odplaanja sudskih naknada.
Zabolje razumijevanje pitanja zato je provedba prava vezanih zazdrav okoli suoena
s brojnim potekoama u BiH, korisno je osvrnuti se na izjavu premijera Federacije BiH
Nermina Nikia, nasveanom otvaranju novih filtera upogonu Visoka pe ukompaniji
ArcelorMittal Zenica, unovembru 2013: Mi sutra moemo poslati (ekoloke) inspektore
da zatvore ovu fabriku, ali onda se moramo pobrinuti za2.500 radnika22. Takav stav po-
kazuje da su kontrolni mehanizmi esto aktivni samo formalno, apolitiari su toga dobro
svjesni, ili moda ak ele iaktivno promicati ipodravati selektivnu pravdu. Uzimajui
uobzir da godinji promet eljezare uZenici predstavlja idotreinu dravnog budeta,
kao ibroj radnih mjesta ukompaniji, vlastima zbog toga nije lako zauzeti nepristrasan
stav. Ali bez obzira nato, drava mora tititi prava svih svojih graana i, kako Bosna iHer-
cegovina napreduje uprocesu pridruivanja EU, provedba zakona se svakako mora pove-
ati ak iutakvim politiki osjetljivim sluajevima.

Objavljeno uSl.listu BiH 32/1

19

Presuda Okrunog suda uBanja Luci broj 110 U01262813 Uod09.02.2015

20

Drugi nacionalni izvjetaj oprovedbi Aarhuke konvencije uBosni iHercegovini 2013

21

http://www.tv1.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dogadjaji/13358-arcelormittal-zenica-otvorio-novo-postro-
22

jenje-za-zastitu-okolisa.html (od1:24)

32
3.7
Izvjetaj
opraktinoj
primjeni Aarhuke
konvencije uBiH
za2014. godinu

M
rea Aarhus centara je 2014. godine objavila Izvjetaj opraktinoj primjeni Aar-
huke konvencije uBiH kroz iskustva civilnog drutva (Izvjetaj oprimjeni AC).23
Kako je to jedna odrijetkih analiza naovu temu, ovdje emo kratko sumirati za-
kljuke tog izvjetaja.
Prema Izvjetaju oprimjeni AC, sudska praksa uBosni iHercegovini je jo uvijek nedo-
voljno razvijena: BiH je ispunila osnovne zahtjeve Aarhuke konvencije, idalje ih razvija.
Dodanas, postoje dva nacionalna izvjetaja ouspjenosti provoenja AC koja su obuhva-
tila podatke iz 30 institucija.
Izvjetaj istie dva aspekta koja treba ispuniti zabolju primjenu AC:
1) Podizanje svijesti opravima iobavezama
2) Opsena obuka dravnih slubenika
Izvjetaj oprimjeni AC takoer razrauje svaki stub AC zasebno, iz ega izvodi sljedee
zakljuke:

3.7.1. Pristup informacijama ookoliu

Aarhus centri su prikupili zahtjeve, koji se uglavnom tiu informacija oprojektima iplano-
vima (77%), samo mali dio zahtjeva je uvezi zakona ipolitika (15%), ajo manje zahtjeva
se tie stanja okolia (8%).
Takoer se komentira krenje zakonom propisanih rokova: u40% sluajeva dolo je
do povrede odredbi koje se tiu potivanja zakonskih rokova za davanje odgo-
vora, forme rjeenja (izostanak ili neadekvatno obrazloenje, izostanak pravnog lijeka)
aunekim sluajevima nije ni bilo odgovora.
Pored toga, javni organi pogreno su odreivali status izuzea iodbijali su dostavu po-
dataka, vrei tako povredu postupka. Vlasti su odbijale da daju podatke samo naosnovu
miljenja tree osobe koja se pozivala na povjerljivost komercijalnih interesa, kad to ne
spada pod pojam sluenja javnom interesu usvjetlu Zakona oslobodi pristupa infor-
macijama BiH / FBiH / RS.
Podneseno je samo 36 zahtjeva zapristup informacijama. No, kada uzmemo uobzir da
je zahtjeve podnijelo samo sedam organizacija, to ustvari pokazuje njihovu aktivnost. Uiz-

http://www.aarhus.ba/vijesti/97-jacanje-demokratije-i-zastite-ljudskih-prava-u-oblasti-zivotne-sredine-okolisa.
23

html

33
 vjetaju se zakljuuje da je veina odgovora pristigla uskladu sa domaim zakonom
iAarhukom konvencijom, te se to karakterie kao pozitivno iskustvo, ali sadraj pokazuje
da su upitni naizgled visok nivo usklaenosti sa zakonskim odredbama ipouzdanost do-
stavljenih odgovora, sobzirom da su odreeni organi dostavljali ak ilane podatke.
Izvjetaj elaborira ipovrede prava napristup informacijama zbog utnje administracije,
prekoraenje zakonskih ovlasti inepotivanje formi rjeenja. Navodi se ida je praksa poka-
zala da je jedan broj organa isporuio rjeenja podnosiocima zahtjeva tek nakon slanja
urgencije ili nakon slanja albe drugostepenom tijelu ili instituciji Ombudsmana
iobraanja inspekciji. Organi koji nisu pruili informacije obino nisu odgovorili uza-
konskom roku od15 dana zadavanje odgovora. Uizvjetaju se zakljuuje da postupak
napristup informacijama moe biti vrlo dug, nepraktian iskup sneizvjesnim ishodom.
UIzvjetaju su date sljedee preporuke:
n Organizirati obuku dravnih slubenika, predstavnika NVO, sudija, tuilaca, advoka-
ta, sudskih vjetaka iinspektora oosnovnim naelima Aarhuke konvencije izakona
n Uspostaviti jedinstveni Eko portal zacijeli teritorij Bosne iHercegovine, kroz koji
e javni organi iz podruja zatite okolia moi plasirati sve informacije o zakonima
ipolitikama, planovima, projektima iprocesima javnih rasprava ozatiti okolia, javnim
uvidima iinspekcijama, sve najednom mjestu ito javno.
n Izgraditi interaktivni odnos izmeu vladinog inevladinog sektora, to e omo-
guiti bolji protok informacija. To se moe postii kroz uspostavu pravnog okvira koji e
sluiti razvoju dravnog inevladinog sektora.

3.7.2. Uee javnosti

Pravni okvir uovom aspektu nije dovoljno razvijen, ibolje je regulisan naviim nivoima
vlasti, nego nanivou opina igradova. Najei propust koji se spominje je izbjegavanje
javne rasprave uodluivanju ineukljuivanje javnosti uranim fazama odluivanja.
Prema anketiranim nevladinim organizacijama, NVO su uestvovale uveini javnih ra-
sprava (75%) koje su im bile otvorene, te izgleda da su shvatili svoju ulogu udonoenju
odluka. Informacije ojavnim raspravama uglavnom su se nalazile naslubenim web stra-
nicama organa koje su bile aurne uvie odtri etvrtine sluajeva dodanas, atakoer utri
etvrtine sluajeva pronaene su uarhiviranim web stranicama.
Bilo je nekih nedostataka upogledu postupka rasprave, zapisnici sjavnih rasprava
uglavnom nisu bili dostupni, au86% sluajeva postojala je samo mogunost podnoenja
pisanih primjedbi nakon javne rasprave.
Izvjetaj zakljuuje da se forma uea javnosti upotpunosti potovala, jer su
uveini sluajeva organizirane javne rasprave te je javnost imala pristup informa-
cijama ibila je adekvatno informirana otome. Meutim, sutina uea javnosti
ostaje upitna jer primjedbe sa javnih rasprava niti su uzete uobzir niti su objav-
ljene.

3.7.3. Pristup pravosuu

Mrea Aarhus centra pokrenula je ili uestvovala uukupno 27 postupaka pred inspekcij-
skim organima, albenim tijelima, Ombudsmanom ipravosudnim tijelima. Prema Izvjeta-
ju, najei razlozi zaupravne sporove su nezadovoljavajue odluke javnih vlasti:

34
 Od7 albi, 3 su podnesene zbog utnje administracije, a4 zbog negativnog odgovora
javnih organa.
Nadalje, mrea Aarhus centara je uestvovala kao incijator 15 postupaka pred inspek-
cijskim tijelima usvrhu obavljanja nadzora zakonitosti rada preduzea itijela javne vlasti.
Pristiglo je ukupno 10 prijava protiv preduzea zbog prekomjernog zagaenja okolia, tri
prijave su podnesene zbog potrebe provoenja istrage nad zakonitou rada tijela javne
vlasti, advije prijave su vezane zazakonitost rada inspektora.
Efikasnost pravnih lijekova esto zavisi odstrunih tijela koja preispituju albu iodsu-
dova: tube ipravni lijekovi nemaju potreban efekat kad sudski postupci traju predugo, jer
tada alba nema suspenzivno dejstvo.
Glavni problem se krije uprekoraenju utvrenih rokova iuinjenici da prvostepeno
tijelo uglavnom kri odredbe Arhuke konvencije koje se tiu pristupa pravdi, jer uglavnom
ne spominju pouku omoguim pravnim lijekovima usvojim rjeenjima ato predstavlja
njihovu obavezu propisanu Aarhukom konvencijom.
Izvjetaj je istakao prigovore narad inspektora, koji ne obavjetavaju podnosioca
zahtjeva opoduzetim inspekcijskim nadzorima. Javnost zato ima sve manje imanje po-
vjerenja uefikasnost sudskih postupaka, kao iurad inspekcijskih organa.
Iskustva NVO uistraivanju treeg stuba Aarhuke konvencije su ograniena. No, njiho-
va preporuka zabolju efikasnost je uspostavljanje zajednikog registra svih sluajeva koji
se tiu procesa zatite okolia nasudovima uBiH. Druga preporuka je da se osigura
bolja kontrola poboljanjem nadzora inspekcije zatite okolia.
Iskustva Aarhus centara pokazala su da su neki javni organi potovali zakonske
odredbe tek nakon poduzimanja zakonskih koraka, meutim, postupci su vrlo du-
gotrajni izahtijevaju odreene trokove usmislu plaanja sudskih taksi iplaanja
usluga pravnog savjetnika.

35
 4. Stubovi Aarhuke
konvencije

4.1
Stub I: Pristup
informacijama
ookoliu

K
ao to je prethodno objanjeno, slobodan pristup informacijama uBosni iHerce-
govini regulisan je Zakonom oslobodi pristupa informacijama uBiH (ZSPI BiH).
Svako javni organ vlasti duan je osigurati pristup informacijama pod svojom
kontrolom iposjedom. Naprimjer, Kantonalno ministarstvo zazatitu okolia
mora osigurati pristup informacijama oobjektima zakoje je to ministarstvo izdalo oko-
line dozvole; Hidrometeoroloki zavod treba pruiti podatke okvalitetu zraka; nadlena
Agencija zavode24 daje informacije ovodnim dozvolama, itd. Meutim, javno dostupne
informacije esto su ograniene, nepotpune ili teko razumljive osobama koje nemaju po-
trebnu tehniku strunost.
Zakon propisuje da podnositelj zahtjeva moe pristupiti informacijama ili uprostorija-
ma javnog organa, kopirati dokumente, ili da mu se dostavi kopija traene informacije.
Informacije se moraju osigurati uroku od15 dana oddana podnoenja zahtjeva. Ako je
pitanje previe sloeno ili ako postoji potreba da se prikupe idrugi dokumenti, rok zada-
vanje informacija moe se produiti do 30 dana. Podnositelj zahtjeva urazumnom roku
mora biti obavijeten opostupku.

Agencije zavode su uspostavljene nanivou entiteta. UFederaciji BiH postoje dvije agencije zavodu: Agencija
24

zasliv rijeke Save sa sjeditem uSarajevu iAgencija zasliv Jadranskog mora sa sjeditem uMostaru. URepublici
Srpskoj, javna ustanova "Vode Srpske" djeluje kao agencija zavode uoba rijena sliva uRS-u.

36
 U nekim sluajevima, nacionalno zakonodavstvo predvia iri opseg dostupnih infor-
macija nego to je propisano Aarhukom konvencijom. Naprimjer, prema AC, javni organ
duan je razmotriti zahtjev i, ako organ nema traenu informaciju, zahtjev moe biti odbi-
jen. Prema Zakonu oslobodi pristupa informacijama BiH, javni organi moraju proslijediti
takav zahtjev organu koji posjeduje relevantne informacije uroku od8 dana25.

Primjer: Centar zazatitu ivotne sredine iz Banja Luke prikupljao

je podatke uvezi ugovora okoncesiji zamalu hidroelek-
Poslovne tajne tranu Medna narijeci Sana. Kada su zatraili odreene
uprojektu podatke iz Ministarstva industrije, energetike irudarstva
hidroelektrane Republike Srpske, zahtjev je odbijen, uz obrazloenje da
privatni investitor te informacije smatra poslovnom taj-
(Banja Luka) nom. Centar za zatitu ivotne sredine podnio je albu.
Nakon toga Ministarstvo je pokualo predati dokument
koji je upotpunosti bio cenzurisan. Ministarstvo je ponovo
tvrdilo da su cenzurisani dijelovi sadrali poslovnu tajnu.
Centar je podnio tubu ujulu 2013. godine, itek tada je
ministarstvo promijenio svoju odluku ipredalo cijeli do-
kument. Na osnovu podataka dobijenih u traenom do-
kumentu, Centar je bio umogunosti aktivno uestvovati
upostupcima odluivanja vezanih zaokolinu igraevin-
sku dozvolu inastaviti sa zatitom ekosistema rijeke.

http://www.bhas.ba/dokumenti/zakon_o_slobodi_pristupa_informacijama_ba.pdf
25

37
 4.1.2. Prikupljanje idistribucija informacija ookoliu
UBiH, informacije koje se tiu okolia su besplatno dostupne javnosti. Usluajevima kada
se naknada naplauje, Zakon oslobodi pristupa informacijama BiH ograniava naknadu
narazumne trokove printanja/fotokopiranja). Meutim, ti zahtjevi uprasi nisu uvijek is-
punjeni. Naprimjer, Federalno ministarstvo okolia iturizma nasvojoj internet stranici ima
dio pod nazivom javne rasprave. Sobzirom da je to ministarstvo zadueno zaprovo-
enje Aarhuke konvencije, javnost nanjihovoj stranici obino trai informacije ojavnim
raspravama. Meutim, ta stranica nema informacija iodavno je prazna26.
Osim te prazne web stranice, ne postoji druga centralna vladina web stranica zaprua-
nje informacija ookoliu. Umjesto toga, postoje samo odreeni javni registri zapraenje
izdatih dozvola. Naprimjer, Federalno ministarstvo okolia iturizma upravlja bazom po-
dataka oizdanim okolinim dozvolama27, aAgencija zavode vodi registar izdanih vodnih
dozvola28. Ovakav pristup je oigledno neodgovarajui. Udigitalnom dobu, kad su razvoj
iodravanje web stranica jako pristupani, dravni organi bi trebali objavljivati to je mo-
gue vie informacija nainternetu.
Neki gradovi (kao to su Sarajevo ili Zenica) vode ili finansiraju lokalne stanice zaprae-
nje kvaliteta zraka iobjavljuju izmjerene podatke ozagaenju29, ili barem prenose podatke
koje prikuplja Hidrometeoroloki zavod. Ovaj sistem informisanja graana je nastao kao
odgovor nakatastrofalno zagaenje zraka usrednjoj Bosni izbog rastueg nezadovoljstva
meu graanima. Sam Zavod takoer objavljuje zbirne podatke okvalitetu zraka nainter-
netu30.

4.1.3. Izvjetaj ostanju okolia

Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa objavilo je 2012. godine sveobuhva-
tan izvjetaj pod nazivom Izvjetaj o stanju okolia u Bosni i Hercegovini 201231, koji
najvjerovatnije sadri sve dostupne podatke ookoliu. Iako ovaj izvjetaj sadri odreene
nedostatke inesavrenosti, to je prva publikacija takve vrste ikad izdana uBiH ivrlo va-
an izvor informacija. Bilo bi vrlo korisno ako bi Ministarstvo redovno objavljivalo takve
izvjetaje. Posebno zato to Zakoni ozatiti okolia oba entiteta iBD, obavezuju vladu da
priprema Izvjetaj ostanju okolia uBosni iHercegovini barem svake druge godine. To bi
omoguilo hronoloko poreenje napretka ipoboljanja sadraja Izvjetaja, kao istvarnog
stanja okolia.
Izvjetaj navodi opi zakljuak, da su pristup informacijama iblagovremena distribucija
informacija nezadovoljavajui.

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/85/sudjelovanje-javnosti
26

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registri-i-izvjescaronivanje# http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Mi-
27

nistarstva/mgr/Servisi/Poslovanje/Pages/Ekoloske_dozvole.aspx
http://www.voda.ba/rjesenja
28

ZaZenicu: http://monitoring.zenica.ba izaSarajevo: http://air-monitoring.ba

29

http://fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/Z-zrak.php ihttp://www.rhmzrs.com//-
30

Izvjetaj ostanju okolia uBosni iHercegovini 2012: http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovi-

31

na/en/home/library/environment_energy/state-of-environment-report.html

38
 Izvjetaj
Nakraju Izvjetaja navodi se nekoliko prepo- ostanju
ruka:
1) Ojaati institucionalni ipravni okvir kako bi okolia
se osiguralo pouzdano iblagovremeno pri-
kupljanje podataka injihova primjena; i
ikvalitetu
2) Jaati praenje stanja okolia. zraka
Autori izvjetaja ale zbog nedostatka dostupnih
podataka u nekim sektorima to ih je sprijeilo da
izvre ukupno poreenje meu sektorima. Opi ne-
dostatak sistema zaprezentaciju iprijenos navedenih
podataka samo ukazuje naproblem. Potrebna je ili
centralizacija ili bolja koordinacija meu sektorima. Paljivije itanje poglavlja
ozagaenju zraka daje jasni-
U izvjetaju se priznaje da je najvea prepreka ju sliku oizazovima upripremi
u prikupljanju podataka o okoliu nedovoljan izvjetaja, ime se otvara pro-
broj adekvatno opremljenih laboratorija zapra- stor zaosporavanje donesenih
enje stanja okolia, nedostatak obuenog oso- zakljuaka. Poglavlje prikazu-
je razliite skupove podataka
blja i nedostatak sredstava za stalni monito- ostanju okolia uSarajevu,
ring.32 Banja Luci, Mostaru iTuzli.
Druga preporuka je da treba jaati sistem uprav- Meutim, podatke oZenici,
ljanja informacijama ookoliu. Iako svaki entitet koja ima veliku eljezaru ijed-
nu odnajviih stopa zagaenja
ima svoj zakon ozatiti okolia izakon ovodama koji zraka uzemlji, kako pokazuju
obavezuju regulatorna iupravna tijela da informacije mjerne stanice ugradu, autori
ookoliu uine dostupnim, sistem upravljanja poda- nisu ukljuili uizvjetaj. Nije ja-
cima treba znaajno poboljati. Postoji samo nekoliko sno zato poglavlje Zagaenje
zraka ne daje potpunu sliku
formalnih mehanizama prijenosa informacija izmeu stvarnog stanja.
institucija koje se bave pitanjima okolia (dugoro-
no prikupljanja podataka iprezentacije istih pruaju
entitetski zavodi zastatistiku iAgencija zastatistiku
BiH). Iovdje su potrebne bolje mjere zakoordinaciju
izmeu razliitih agencija koje su odgovorne za za-
titu okolia izapropise. Iako su koraci zauspostavu
efikasnog informacijskog sistema predvieni Memo-
randumom orazumijevanju onacionalnom monito-
ring sistemu zatite okolia (2004), koji su potpisali
Vijee ministara BiH, Vlada FBiH iVlada RS, jo uvijek
je potrebno definiranje koordinacionih mjera zabo-
lje upravljanje sistemom.
Jo jedna preporuka koju navodi Izvjetaj ukazu-
je nanedostatke sistema Registra isputanja
itransporta zagaenja (PRTR) BiH. Iako su PRTR
sistemi instalirani uentitetskim ministarstvima, dolo
je samo domalog napretka ustvaranju sveobuhvat-

Izvjetaj ostanju okolia uBosni iHercegovini 2012, Ministar-

32

stvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa (2012), str. 224

39
 nog sistema praenja, ukljuujui i s tim povezanu bazu podataka. Praktina provedba
razvoja PRTR suoava se snizom izazova, osobito zbog nedovoljno osposobljenog osoblja
ukompanijama idravnim tijelima zaokoli.
Ovo pitanje je dalje objanjeno upoglavlju 5.1.4, Registar isputanja itranspor-
ta zagaenja.
Ikonano, BiH, kao zemlja koja sarauje smreom Evropske agencije zaokoli (EEA),
treba imati informacijski sistem temeljen nanajnovijim informacijskim ikomunikacij-
skim tehnologijama (ICT) itrebala bi unaprijediti svoje uee uInicijativi EEA zaZajed-
niki informacijski sistem zaokoli, koji se jo ne primjenjuje.

4.1.4. Registar isputanja iprenosa zagaenja

2003. godine, na sastanku Okoli za Europu odranog u Kijevu, BiH je potpisala
Protokol Aarhuke konvencije oPRTR, te izrazila interes da postupak ratifikacije okona
2015. godine (doaugusta 2015., to jo nije realizovano). Prema odredbama Protokola,
nadleno tijelo (uovom sluaju Federalno ministarstvo zaokoli iturizam) godinje mora
prikupiti podatke o zagaenju od vlasnika stacionarnih industrijskih i poljoprivrednih
izvora zagaenja iuiniti te podatke javno dostupnim (vidi dio podataka ozahtjevima
PRTR uokviru).

40
Osnovni
principi
PRTR sistema

Cilj
Cilj PRTR je da se povea pristup javnosti informacijama kroz uspostavljanje koherentnih, integriranih, dravnih regista-
ra isputanja itransporta zagaenja, kojim bi se olakalo uee javnosti uodluivanju opitanjima vezanim zaokoli,
kao idoprinijelo spreavanju ismanjenju zagaenja okolia.

Osnovni elementi prtr sistema

(a) Specifian je zasvako postrojenje uodnosu naizvjetavanje otakastim izvorima;
(b) Obuhvata izvjetavanje odifuznim izvorima;
(c) Specifian pozagaenjima ili pootpadu, popotrebi;
(d) Multimedijalan, razlikujui isputanja uzrak, tlo ivodu;
(e) Sadri informacije otransferima;
(f) Zasniva se naobaveznom izvjetavanju naperiodinoj osnovi;
(g) Ukljuuje standardizirane ipravovremene podatke, ogranien broj standardiziranih
pragova izvjetavanja iogranienih odredbi povjerljivosti, ako ih ima;
(h) Koherentan je idizajniran da bude prilagoen korisniku ijavno dostupan, ukljuujui ielektronsku formu;
(i) Omoguuje uee javnosti unjegovom razvoju imodifikaciji; i
(j) Predstavlja strukturiranu, kompjuterizovanu bazu podataka ili nekoliko
povezanih baza podataka koje vodi nadleni organ.

Dizajn istruktura
Registar e biti dizajniran zamaksimalnu jednostavnost pristupa javnosti putem elektronskih sredstava, kao to je Inter-
net. Dizajn e omoguiti da su, pod normalnim radnim uslovima, informacije oregistru stalno iodmah dostupne putem
elektronskih sredstava.

Ciklus izvjetavanja
Drava e osigurati da informacije koje se moraju ugraditi usvoj registar budu javno dostupne, prikupljene ipredstav-
ljene uregistru pokalendarskim godinama. Izvjetajna godina je kalendarska godine nakoju se ta informacija odnosi.
Potrebno izvjetavanje e biti godinje.

Pristup javnosti informacijama

1. Drava e osigurati javni pristup informacijama koje sadri registar isputanja itransporta
zagaenja, bez potrebe navoenja razloga, da bi se prije svega osiguralo da registar
omoguava direktan elektronski pristup putem javnih telekomunikacijskih mrea.
2. Kada informacije sadrane uregistru nisu lako javno dostupne direktnim elektronskim putem,
drava e osigurati da njen nadleni organ nazahtjev daje tu informaciju nabilo koji drugi efikasan
nain, to je mogue prije, anajkasnije uroku odmjesec dana oddostavljanja zahtjeva.
3. Drava e osigurati da je pristup informacijama koje su sadrane unjenom registru besplatan.

41
Primjer: EU je 2009. godine finansijski podrala projekat zaimplemen-
taciju Direktive o PRTR u BiH po cijeni od 1.199.825 eura1.
Tajna odmilion Odtada, odvlasnika industrijskih objekata trailo se da prave
eura godinji izvjetaj o svojim emisijama zagaenja za prethodnu
godinu ida ga dostave Ministarstvu do30. juna. Hidrometeo-
roloki zavod nakon toga ima 6 mjeseci zaprovjeru dostavljenih
podataka, asve informacije se prikupljaju uposebnoj bazi po-
dataka. Nabavku novog servera isoftvera finansirao je EU proje-
kat, ali samo jedan zaposlenik Ministarstva ima ifru zapristup
tim podacima. Za javnost, informacije iz registra su dostupne
samo putem pismenog zahtjeva Ministarstvu. Nazahtjeve se
obino odgovori svelikim kanjenjem, aaplikanti esto dobiju
informacije prekasno da bi ih mogli koristiti zapodneske upo-
stupcima donoenja odluka.
U SAD, Kanadi i mnogim evropskim zemljama, PRTR igra
vanu ulogu, ne samo u omoguavanju jednostavnog pristu-
pa informacijama, ustanju svijesti javnosti iaktivnom ukljui-
vanju lokalnog stanovnitva uraspravama onjihovom okoliu
ipostupcima odluivanja, nego takoer iuosiguravanju tran-
sparentnosti u donoenju odluka. PRTR omoguuje poreenje
koliine utjecaja naokoli sa slinim industrijama ito esto po-
mae uotkrivanju nenamjernih isputanja vrijednih materijala iz
procesa proizvodnje. Mnoge kompanije isame potvruju da im
je zahtjev zamjerenjem isputanja njihovog zagaenja pomo-
gao da prepoznaju nepravilnosti uupravljanju proizvodnjom,
poduzmu tehnoloke mjere, iuine svoje poslovanje efikasnijim
iekonominijim.
Projekti koje finansira EU uBosni iHercegovini trebaju imati
iste ciljeve, koristiti analogne mjere ipostii sline rezultate kao
imjere implementirane unutar EU. Stoga, injenica da da PRTR
uBiH jo nije javno dostupno, izaziva ozbiljnu zabrinutost, iako
PRTR postoji uelektronskom obliku, asama baza podataka je
takoer dostupna putem interneta. Ovo pitanje su pokrenuli
autori upismu albe Delegaciji Evropske unije uBosni iHerce-
govini iizrazili oekivanje da e ukratkom vremenu, zaintereso-
vane strane poduzeti sve mjere kako bi PRTR uBosni iHercego-
vini postao javno dostupan.

1
Project N. 2009/228-439, Publication reference EuropeAid/126648/C/SER/BA,
Tender number: EC/BIH/08/013 Support to Implementation of the ''Integra-

42 ted Pollution Prevention and Control'' Directive

 4.2
Stub II:
Uee javnosti
uprocesu
odluivanja

U
ee javnosti udonoenju odluka ima potencijal da povea demokratski nain
upravljanja dravom ida sprijei socijalne ipolitike tenzije. Kad graani znaju
da se njihovi stavovi uju iuzimaju uobzir, ioni imaju pozitivniji stav onjihovoj
vladi idravnim organima. Oni prirodno potuju tako donesene odluke, zarazliku
oddrutava ukojima je odluivanje netransparentno imanipulisano ukorist privatnih ili
ekonomskih interesa.

4.2.1 Ukojim procesima javnost moe uestvovati?

Pitanje uea javnosti uprocesu donoenja odluka izakona mora se analizirati kroz sve
institucionalne nivoe uBiH. Ukratko, nadravnom nivou, Parlamentarna skuptina BiH
ima mogunost da pozove javnost da komentarie zakone injihove izmjene idopune,
ili bilo koje druge dokumente, npr. odluke prije nego to se usvoje. Meutim, Parlamentar-
na skuptina nije obavezna organizovati takve javne rasprave ili konsultacije.
Nanivou entiteta, Parlament FBiH iSkuptina RS-a duni su da organizuju javne
rasprave pri donoenju zakona uredovnoj proceduri. Meutim, ova obaveza moe se
zaobii ako se zakon usvaja povanrednom, skraenom ili hitnom postupku. Iako Poslovnik
oradu skuptine regulie specifine situacije kada zakon moe biti usvojen uskraenoj/
hitnoj proceduri, ovaj alat se esto zloupotrebljava. Pri tome se zakoni koje treba usvojiti
u redovnom postupku esto donose po skraenom/hitnom postupku, a postavlja se pi-
tanje da li se to radi da se izbjegne previe publiciteta ida se otea ukljuivanje javnosti
ukontroverznim sluajevima. To isto vai izakantonalni nivo uFBiH.
Osim toga, posebni zakoni propisuju uee javnosti udonoenju odluka odstrane po-
jedinih dravnih organa, kao to su ministarstva. Pitanje usklaenosti sovim zahtjevom
zahtijeva dublju analizu; Stoga su specifine situacije isluajevi uea javnosti uodluiva-
nju opitanjima okolia opisani unastavku ove publikacije.

43
1 Studija sluaja 1:
Fabrika je prestala
isputati prainu
Lukavac / 2010 2012
Alternativni kreativni centar

Lukavac, grad sa pedeset hiljada stanovnika usredinjoj Bosni,

spada unajzagaenija mjesta uindustrijskom sreditu BiH.
Koksara, cementara, taloni bazeni, rudnici iodlagalita opasnog
otpada skoro da ne postoji neka teka industrija ada nije
prisutna uovom podruju. Najgora odsvih je tvornica sode, koja
svakodnevno isputa tone razliitih polutanata. esto je odranog
jutra cijeli grad prekriven slojem crne praine. Kako nije bilo
mjernih stanica zamjerenje zagaenja zraka, stanovnici su samo
mogli nagaati hemijski sastav zraka iako je ve neugodan miris
dao naslutiti da okoli uovom gradu vjerojatno nije ba zdrav.

G
rad se razvio 1893. godine, kada su uuda-
ljenom, praznom inenaseljenom prostoru
udolini rijeke Spree rijeke postavljeni teme-
lji Prve bosanske tvornice amonijane sode. Indu-
strija se razvijala brzo kao ibroj stanovnika ali je
istovremeno rasla ikoliina zagaenja.
Teko je rei da se politiari idunosnici nikako
nisu brinuli ograanima. Moda zbog lijenosti,
moda zbog nesposobnosti, grad nije nabavio ni-
kakve ureaje zamjerenje zagaenja zraka nego se
odluio da ih posudi odvie opremljenih privatnih
firmi ili dravnih institucija ukantonu. Naalost, to
nije bilo izvodljivo vie oddva puta godinje. Oito
je, da su takvi podaci bili beskorisni zapoduzimanje
ikakvih mjera zazatitu javnog zdravlja.
Mariranje protiv praine
Slino kao iuostalim gradovima tog vremena ucen-
tralnoj Bosni, ljudi su tehniki veinu godine ivjeli
ualarmantnim koncentracijama smoga, ada toga
nisu bili svjesni. Jedini dostupni izvor podataka
ozraku bili su izvjetaji Kantonalnog ministarstva
zaprostorno ureenje izatitu okolia koji nije bio
lako dostupan.
Frustracija mjetana kulminirala je protestnim
marom umartu 2010. godine, kad je oko 3.000 ljudi
protestovalo pred ulazom ufabriku sode. Graani
su zahtijevali pristup tanim informacijama ookoli-
u ugradu, postavljanje displeja nakojem bi se pri-
kazivao trenutni nivo zagaenosti zraka, ugradnja
elektrinih filtera nadimnjake iuspostava nadzor-
nog vijea zaekoloke dozvole, ukojem bi bio ije-
dan predstavnik javnosti.
Oporavak stranih investicija
Uto vrijeme, tvornica je ve privatizirana idio me-
unarodne korporacije uturskom vlasnitvu Sise-
cam. Njihovi menaderi su se uplaili zbog mogueg
naruavanja ugleda tvrtke nameunarodnom tri-
tu, te su poeli djelovati.
Unutar samo jedne godine, vie od60 miliona eura
uloeno je unaprednije tehnologije proizvodnje
iobjekte zazatitu okolia. 2011. godine Sisecam Lu-
kavac je rangiran kao deveti najvei investitor uBiH
itrei usmislu ulaganja zazatitu okolia ienerget-
sku efikasnost (prema Poslovnim novinama, 2012).
Pozitivan uticaj naimid kompanije svakako je bio
mnogo vei odmoguih uteda koritenjem zastar-
jele tvornice.
2012. godine, gradski vijenici su se pobunili iod-
bili prihvatiti godinji izvjetaj ozagaenju zraka
Kantonalnog Ministarstva zaprostorno ureenje.

44
 Foto:
Ondej Vlk /
Arnika

Uizvjetaju je navedeno da svakodnevne koncentracije zaga-

Tvornica sode je izgraena
ujuih materija uzraku nisu prelazile dozvoljene godinje gra- uvrijeme Austro-Ugarske
nice emisija, uprkos nekoliko oiglednih incidentnih sluajeva Monarhije; proizvodila
isputanja emisija uistom vremenskom razdoblju. Zahvaljujui je uvrijeme postojanja
toj kontroverzi, 2014. godine je instalirana prva mjerna stanica Jugoslavije, zavrijeme rata
ugradu. iposlije njega. ivot grada
Iako se kvalitet zraka ugradu bitno poboljao, druge poslje- takoer uvezi sa radnim
dice proizvodnje sode jo ekaju rjeenje naprimjer, veliki ta- mjestima je prilino vezan
loni bazen poznat kao Bijelo more. Takoer, ni mjerna stanica zaproizvodnju sode. ali
ne radi potpuno pouzdano. Usvakom sluaju, graani su dobili posljednjih nekoliko godina,
pristup stvarnim podacima ipoeli su se prihvatati kao relevan- ljudi su trpjeli iposljedice zbog
tni partner zaraspravu. te tvornice. Uodreenom
trenutku, shvatili smo da ne
moemo vie izdrati iizali
smo naulice. To je pomoglo.
Uprava tvornice shvatila je da
postoje ljudi koji ive ublizini,
Zbog stalnih pritubi graana, ali igradskih vije- da mi imamo nae stavove,
nika, kanton je napokon instalirao mjernu stanicu osjeanja ipotrebe, ali imo.
Odtada, ponaanje tvornice se
zamjerenje zagaenja zraka ujednom odnajzaga- postupno poboljava.
enijih gradova. Pristup informacijama predstavlja
Emir Avdi,
prvi korak zabilo kakvo djelovanje. Demonstracija- Centar zazatitu flore ifaune
ma inapadom naugled meunarodne korporacije,
korporacija je prisiljena da investira utehnologije
zazatitu okolia. Kompanija je ubrzo prepozna-
la da su takva ulaganja pomogla popravljanju
ugleda vie nego to su to mogli kupiti novcem.
45
 Nivo dravne Procedura Odgovorni organ BiH FBiH RS BD
Donoenje administra-
cije
vlasti

odluka uBiH: Drava

Donoenje Parlamentarna
4
Ukojim zakona skuptina
Donoenje Parlamentarna

procesima
4 4 6
zakona skuptina
Entitet Studija Ministarstvo
javnost moe outjecaju (Odjeljenje) 4 4 4
naokoli kompetentno zaokoli
uestvovati? Donoenje
Kanton Skuptina 4
zakona

Nadravnom nivou, ne postoji obaveza Parlamenta BiH da imaju npr. jav-

ne rasprave ozakonima upostupku donoenja, nego mogu odluiti uskladu
sa svojim Poslovnikom oradu, naprimjer da li e provesti javnu raspravu
iukljuiti sve zainteresirane strane.
Nanivou entiteta ikantona, javne rasprave uparlamentima/skuptina-
ma bi se trebale odravati, uskladu sa Poslovnicima oradu prije usvajanja
zakona uredovnom postupku. Meutim, vrlo esto se donese odluka da se
zakon usvoji poskraenom postupku, pravdajui to hitnou usvajanja.

4.2.2. Uee javnosti uprocesima

odluivanja kod specifinih aktivnosti

Uodnosu naII stub, Bosna iHercegovina samo djelimino ispunjava zahtjeve Aarhuke
konvencije33. Trenutno postoji nekoliko ozbiljnih prepreka. ak je islubeni Dravni izvje-
taj oprovoenju Konvencije iz 2013. priznao da su kriteriji zauee javnosti sadrani
unavedenom nacionalnom zakonodavstvu nii odonih koji su navedeni uAneksu IKon-
vencije34. NIR dovoljno detaljno opisuje ukoje zakone je Aarhuka konvencija implementi-
rana, ali ne objanjava brojne probleme koji se tiu njene primjene.

4.2.3. Definicija zainteresovane javnosti

Aarhuka konvencija zahtijeva oddrava lanica da domai zakoni definiu pojam zain-
teresovane javnosti. Tim grupama; obino udruenjima graana, nevladinim organi-

Napredak monitoringa transpozicije iimplementacije pravne steevine uoblasti okolia uBiH kae da je EU direk-
33

tiva 2003/4/EC oSlobodi pristupa informacijama transponovana 50%; EU direktiva 2003/35/EC oueu javnosti
je transponovana samo 10%.
Drugi nacionalni izvjetaj oprovedbi Aarhuke konvencije uBosni iHercegovini 2013
34

46
zacijama (NVO); se dodjeljuju odreena prava uprocesima donoenja odluka upitanjima
zatite okolia.
Postoji povezani pojam uFBiH: lan 4. Federalnog zakona ozatiti okolia daje slje-
deu definiciju javnosti: jedna ili vie fizikih osoba, njihova udruenja, organizacije ili
grupe. Isti lan daje definiciju i zainteresovanih strana/tijela kao fizika ili pravna
osoba ili organizacija koja ivi ili radi upodruju koje je pod utjecajem, ili podruju koje e
vjerojatno biti pod utjecajem.

4.2.4. Umanjenje prava

Definicija zainteresirane javnosti je povezana spitanjem tzv. doktrine umanjenih
prava. Unekim zemljama to moe biti prepreka zauee javnosti, jer nevladine organi-
zacije nemaju puna prava uupravnom postupku (ponekad mogu uivati samo procedural-
na prava, ali ne imaterijalna).
Primjena naela umanjenih prava takoer ograniava fizikim licima pravo da preispi-
tuju uinjene radnje ipropuste dravnih vlasti, ako te radnje nemaju direktne ineposredne
posljedice nalina prava tuioca, nego samo utjeu naokoli kao javni interes.
Meutim, uBiH ne postoji razlika izmeu prava nevladinih organizacija igraana. To
znai da bilo ko, kako pojedinci tako inevladine organizacije mogu uestvovati upostup-
cima donoenja odluka, kao to je izdavanje okolinske dozvole, dozvole zaprostorno ure-
enje igraevinske dozvole, itd, kada su pozvane da uestvuju.

4.2.5. Status javnog interesa

UBiH, nevladine organizacije moraju biti registrovane naadministrativnom nivou
kako bi mogle obavljati svoje djelatnosti (ponekad inavie administrativnih nivoa).
Naprimjer, ako odreeno udruenje ima lanove i/ili aktivnosti nadravnom nivou, mora
biti registrovana nadravnom nivou kod Ministarstva pravde BiH. Ako udruenje djeluje
nalokalnom nivou, mora biti upisana uregistar nadlenog kantonalnog Ministarstva pra-
vosua (FBiH) ili Ministarstva pravde RS. Ova ministarstva vode registre ukojima se nalaze
liste graanskih udruenja ifondacija koje su registrovane kod njih.
Pojam nevladina organizacija ili NVO nije priznat kao pravni termin udomaem
zakonodavstvu BiH. Sve postojee NVO mogu biti registrovane ili kao udruenja ili kao
fondacije. Zakonom oudruenjima ifondacijama lanom 13 propisuje: Registrovano
udruenje moe stei status udruenja odjavnog interesa ako njeno djelovanje pre-
vazilazi interese njenih lanova iako je to primarno zajavni interes. To se openito odnosi
na sljedea podruja: zdravlje; obrazovanje; doktrina socijalne zatite; civilno drutvo;
ljudska prava iprava manjina; podupiranje siromanih isocijalno ugroenih; podupiranje
osoba sinvaliditetom, djeca istarije osobe; zatita okolia; tolerancija; kultura; amater-
ski sport; sloboda vjeroispovijesti ipomoi rtvama prirodnih katastrofa.35

Ministarstvo pravde BiH oudruenjima ifondacijama: http://www.mpr.gov.ba/organizacija_nadleznosti/uprava/

35

registracije/udruzenja/osnivanje/default.aspx?id=1936&langTag=en-US
iZakon oudruenjima ifondacijama: http://www.mpr.gov.ba/biblioteka/zakoni/bs/Zakon%20o%20udruzenji-
ma%20i%20fondacijama%20-%2032%20-%2001.pdf

47
 Drava ili uprava prenose neke svoje nadlenosti naudruenja ili fondacije odjavnog in-
teresa te NVO odjavnog interesa mogu uivati prednosti upogledu oporezivanja, ca-
rina idrugih beneficija. Ovaj status nema implikacije usmislu uea udonoenju odluka.

4.2.6. Slanje komentara uzavrnoj fazi odluivanja

Organizacije civilnog drutva koje se bave zatitom okolia mogu slati podneske nadlenim
dravnim tijelima oprijedlozima zaprojekte, planove iprograme koji se odnose naokoli.
Meutim, est problem skojim se suoavaju je da vlasti zanemaruju te podneske ine uzi-
maju ih uobzir. Mrea Aarhus centara uBiH istie da organizacije civilnog drutva esto
uestvuju upostupcima odluivanja oprojektima upoodmaklim fazama njihovog odobre-
nja, akomentari se tada ne uzimaju uobzir jer su bili izraeni prekasno. Razlog zato se
to dogaa jeste slab sistem informisanja javnosti ojavnim raspravama oprojektima koje
su utoku, pa nevladine organizacije saznaju zapojedine projekte ili programe kasno, te
uu uproces sa zakanjenjem. Udrugim sluajevima, upravni postupak daje javnosti po-
sebna prava zapristup uodluivanju uvrlo poodmakloj fazi.
Rjeenja mogu biti zakonske promjene koje omoguavaju komentare iuee javnosti
unajranijim fazama izrade projekata, kao to su odreivanje djelokruga iistraga, amoda
ak ipozivanje civilnog drutva da ocijene odreenih planova ili programa koji su utoku
ida izrauju studije oefikasnosti predloenih ili postojeih mjera.

4.2.7. Uee javnosti tokom izrade planova iprograma

Planovi koji imaju utjecaj naokoli se pripremaju urazliitim sektorima, te stoga postoji niz
zakona koji sadre detaljne zahtjeve zaprovoenje strateke procjene utjecaja naoko-
li (SEA)36.
Nameunarodnom nivou, Espoo (EIA) Konvencija propisuje obaveze drava potpisnica
da procjenjuju utjecaj naokoli pojedinih aktivnosti uranoj fazi planiranja37. BiH je pristu-
pila Konvenciji 2009. godine (zavie detalja vidi poglavlje Prekogranini utjecaji).
Strateka procjena utjecaja naokoli regulisana je Protokolom ostratekoj procjeni
okolia uz Konvenciju oprocjeni utjecaja naokoli preko dravnih granica, koji je usvojen
uKijevu 21. maja 2003. godine (Kijevski / SEA Protokol).
BiH je potpisnica Kijevskog protokola odpoetka, 21. maja 2003. godine, aZakon oza-
titi okolia oba entiteta ukljuuje glavne odredbe iz Espoo konvencije iKijevskog proto-
kola.
Strateka procjena utjecaja naokoli (SEA) se primjenjuje naplanove iprogra-
me koji su poduzeti mnogo ranije uprocesu donoenja odluka uodnosu naprocjenu
utjecaja naokoli (EIA) napojedinim projektima. Stoga se SEA posmatra kao kljuni alat
za ukljuivanje javnosti u odluivanje i osiguravanje odrivog razvoja. Kijevski Protokol
obavezuje nadlena tijela zemalja potpisnica da osiguraju to vie prostora zauee jav-
nosti uodluivanju iuvrste ga urazliitim sektorima.

36
Npr.:
Zakon ozatiti zraka FBiH;
Zakon oupravljanju otpadom FBiH (Sl.l. FBiH 33/03, 72/09) (LoWM FBiH)
Zakon oprostornom planiranju iupotrebi zemljita FBiH (Sl.l. FBiH 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10);
37
Espoo konvencija iKijevski protokol: http://www.unece.org/env/eia/eia.html

48
 UBiH, SEA se provodi kroz razvoj raznih planova iprograma koji utjeu naokoli (npr.,
strategije zazatitu kvalitete zraka, planovi upravljanja vodama sliva, prostorni planovi
isl). Prema zakonu, prigovore nanacrt plana mogu davati ifizika ipravna lica; meutim,
interesi ipraktino ukljuivanje javnosti u postupcima je do sada bilo vrlo nisko
(znaajno preovladava uee uodluivanju opojedinim projektima).
Pravni okvir zaSEA je razliito definisan usvakom entitetu Bosne iHercegovine38.

Republika Srpska
Novi Zakon ozatiti okolia uRS39 sadri detaljne propise o stratekoj procjeni okolia
zaplanove iprograme iz razliitih podruja. To je temeljni pravni akt kojim se zahtjevi SEA
Protokola prenose udomae pravo. Sekundarno zakonodavstvo oSEA je takoer usvojeno
(Uredba osadraju SEA izvjetaja40 iUredba okriterijima opotrebama zaobavljanje SEA
postupka41)
Uee javnosti je ispravno propisano, ali je provoenje zakona vrlo slabo.

Federacija Bosne iHercegovine

UFBiH SEA je inkorporirana uFederalni zakon ozatiti okolia42. Kao to je ve spomenuto,
trenutno se uFBiH priprema novi zakon, apropisi bi se mogli promijeniti.
Posebne odredbe koje se odnose naSEA iuee javnosti navedene su iuZakonu opro-
stornom ureenju ikoritenju zemljita uFBiH43.

4.2.8. Uee javnosti upripremi prostornih planova

Jedan od vanijih procesa gdje se usvajaju strategije je prostorno planiranje. Prostorni
planovi odreuju graevinska zemljita ipodruja nakojima je zabranjeno graditi, definie
doputene metode koritenja zemljita, kao ikapacitete moguih graevina. Oni su esto
podloni promjenama, ponekad ak iukratkom vremenu, anjihov utjecaj naokoli ilo-
kalne zajednice je oigledno krucijalan. Budui da prostorne planove odobravaju po-
litiki subjekti, podvrgnuti su velikom pritisku zemljoposjednika, pekulanata, investitora
ionih koji se bave razvojem.
Prema zakonu, prostorne planove moraju pripremiti ovlatene agencije idostaviti ih
nadlenom ministarstvu, apotom iparlamentu. Postupak usvajanja identian je postupku
donoenja zakona. Prije usvajanja, mora se osigurati proces javne rasprave. Javnost ima
pravo podnositi pisane komentare iuestvovati ujavnim raspravama, meutim, te mo-
gunosti esto podbace urealizaciji, zbog nedostatka kapaciteta naobje strane:

* Civilno drutvo:
Prostorni plan je oito veliki tehniki dokument, ponekad teko razumljiv ak iiskusnim
nevladinim organizacijama istrunjacima. Pojedinci, kao iveina nevladinih organizacija,

http://www.unece.org/env/eia/resources/legislation.html
38

Sl.n. RS 71/12
39

Sl.n. RS 28/13
40

Sl.n. RS 28/13
41

Sl.l. FBiH 33/03 i38/09

42

Sl.l. FBiH 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i45/10

43

49
 obino su izgubljeni ine mogu formulisati relevantne komentare. Izuzetak predstavljaju
sluajevi kada su graani lino oteeni (npr., kada se treba mijenjati namjena njihovog ze-
mljita, kada e se neka javna infrastruktura graditi nanjihovoj zemlji, itd), aljudi zapravo
tite vlastitu imovinu ili njenu vrijednost (sindrom ne umom dvoritu).

* Dravni organi:
Uz injenicu da javne rasprave nisu dovoljno oglaavane, vrijeme koje se ostavlja javnosti
zapodnoenje komentara je prekratko. Nedostatak svijesti dovodi donedostatka interesa.
Umnogim sluajevima, graani primijete da su ozbiljne promjene uprostornim planovi-
ma odobrene tek kad graevinske maine izau nateren atad je ve prekasno. Utom
trenutku, ne samo da je prostorni plan promijenjen, nego su esto ve izdate urbanistike
igraevinske dozvole.
Mogu se poduzeti mnoge mjere kako bi se ova situacija poboljala. Dravni organi tre-
baju istupiti iznad zakonskih (minimalnih) zahtjeva itraiti efikasne naine kako ukljuiti
graane upripremi planova istrategija. Graani trebaju biti aktivniji ipratiti postupke do-
noenja odluka, posebno nalokalnom nivou (usvojoj opini). Uoba sluaja, veliki prostor
je otvoren zaobrazovne, pravne isavjetodavne djelatnosti profesionalnih NVO (pogotovo
postojea mrea Aarhus centara).

4.2.9. Zatita javnog interesa

Prostorno planiranje pretpostavlja procjenu zatite javnog interesa, to je prilino ne-
jasno definisano zakonom44. Koncept je uveden kako bi se omoguila izgradnja vanih
javnih projekata, posebno infrastrukture kao to su ceste, vodovi, cjevovodi kanalizacije,
itd. Proglaavanje nekog projekta kao projekta s javnim interesom znai da imovinu
potrebnu zagradnju drava kupuje zanominalnu cijenu, to spreava vlasnike da pekuli-
u, trae pretjerano visoku naknadu ili ak ucjenjuju dravu opstrukcijom infrastrukturnih
projekata sa javnim interesom.
Pojam javnog interesa takoer omoguava eksproprijaciju u sluajevima nemogu-
nosti postizanja dogovora sa vlasnicima zemlje. Usluajevima projekata sa javnim inte-
resom, razlikuje se postupak albe projekti se provode natemelju prvo kompenzacija,
azatim alba.
Ovaj koncept se ponekad zloupotrebljava protiv privatnog vlasnitva radi forsiranja
izgradnje kontroverznih projekata koji nisu nuno uinteresu javnosti. Rjeenje bi moglo
biti uizmjenama zakonodavstva gdje e se preciznije definisati sluajevi javnog interesa,
pomou jasnih ili mjerljivih kriterija.

4.2.10. Procjena utjecaja naokoli (EIA)

Zakonom ozatiti okolia RS iZakonom ozatiti okolia FBiH, te propisima BiH koje se
odnose naisto, propisuje se postupak procjene utjecaja naokoli zaRepubliku Srpsku
izaFederaciju BiH, respektivno.
U oba entiteta, postupak procjene utjecaja na okoli provode samo entitetska mini-
starstva okolia. Kantonalni ili opinski nivoi nisu nadleni zaprocjenu utjecaja naokoli.
Napredak napravljen uprijenosu Direktive EU 2011/92/EU oprocjeni utjecaja naokoli je

Zakon ojavnim nabavkama BiH (Sl.l. 49/04), Zakon oeksproprijaciji FBiH (Sl.l. FBiH 70/07 i36/10)
44

50
Primjer: Kako bi se proirila jedna odglavnih pristupnih cesta, grad Zeni-
ca objavio je namjeru da kupi privatnu zemlju. Vlasnik je ponu-
Proirenje dio zemljite za2.000.000KM (oko 1 milion eura), to je opina
saobraajnice smatrala preskupim. Gradsko vijee je zatim proglasilo izgrad-
uZenici nju ceste javnim interesom i time je cijena zemljita znatno
sniena1.

1
http://zenica.ba/fileadmin/user_upload/VijeceDoc/2013/8._sjednica/GGM_2_
JAVNI_INTERES.doc

ocijenjen kao vrlo zadovoljavajui uoba entiteta.

Osnovne odredbe koje se odnose naEIA su ukljuene uentitetske zakone ozatiti oko-
lia45.
Posebne odredbe koje se odnose naprocjenu utjecaja naokoli navedene su uPravilni-
cima iUredbama koje izdaju oba entitetska ministarstva. Ti propisi odreuju sljedee:
n Projekte ipostrojenja zakoje je obavezna EIA, te kriteriji zautvrivanje obaveza iopseg
procjene utjecaja naokoli (SL RS 7/06)
n Postrojenja iobjekti ije radnje mogu poeti samo ako imaju okolinu dozvolu (SL RS
7/06, SL FBiH 19/04)
n Posebni zahtjevi zapodnoenje zahtjeva zaizdavanje okoline dozvole zapostrojenja
idijelove zakoje su izdate okoline dozvole prije donoenja Zakona ozatiti okolia (SL
RS 24/06, SL FBiH 68/05)
n Rok zapodnoenje zahtjeva zaokolinu dozvolu zapostrojenja kojima je okolina do-
zvola izdata prije stupanja nasnagu Zakona ozatiti okolia (SL RS 24/06, SL FBiH
68/05).

Sl.l. Federacije BiH 33/03, Sl.l. Republike Srpske 53/02

45

51
2 Studija sluaja 2:
Park je na!
Banja Luka / 2012 2014
Centar zazatitu ivotne sredine

Opina Banja Luka je iznenadila svoje graane

kad su 2010. godine politiari odluili prodati javni
park ucentru grada za2,2 miliona eura privatnom
investitoru. Niko nije pitao ljude zanjihovo miljenje.
ak naprotiv: ljudi, su prethodno slali primjedbe natek
uraeni nacrt novog prostornog plana izatraili su da
se park sauva ida se povede briga onjemu. Potpuno
odrasla stabla su posjeena apopularno etalite
iodmaralite su pretvoreni ugradilite. Pojavile
su se ak iglasine da Milorad Dodik, predsjednik
Republike Srpske, namjerava oprati novac ilegalno
zaraen uvrijeme rata tokom 90-ih ida ga nikakva
sila ne moe zaustaviti unjegovim namjerama.

P Policijske akcije protiv etaa

ripreme zagradnju zgrade Telekom kompa-
nije Republike Srpske poele su umaju 2012.
Graani su ponovo bili okirani, kada je drava po-
godine. Kao odgovor nato, lokalno stanov-
ela demonstrirati mo nad njima. Specijalci ipoli-
nitvo je pokrenulo inicijativu Park je na te su
cija su sprijeili ljude da mariraju prema dravnim
odluili pokazati mo. Prema zakonu, potrebno je
zgradama kao ida se okupljaju ubivem parku,
provesti proceduru traenja doputenja da se orga-
iako tokom etnji nikad nije bilo nasilja.
nizuje okupljanje najavnom mjestu. Budui da su
Pria najblieg susjeda parka, vlasnika automo-
graani htjeli izbjei birokratiju, anisu htjeli prekri-
bilskog servisa, posebno je bolna. Gospodin eljko
ti zakon, osmislili su originalan nain protesta.
Vuli je ostao bez prilaznog puta donjegove poro-
Svaki dan, mirni etai okupljali su se ucentru
dine kue iposlovnog objekta zbog ovog gradilita.
grada, ne smatrajui se demonstrantima pozako-
Uhapen je kada je protestovao protiv uzurpacije
nu, ali su bili dovoljno upeatljivi izraavajui tako
njegove zemlje, zahtijevajui pravdu ivraanje jav-
javno svoj stav. etai su se nastavljali okupljati
nog puta. Sudovi ga dodanas nisu prepoznali kao
narednih sto dana, urasponu odnekoliko stotina
rtvu despotizma niti je ostvario pravo nanaknadu
dotri hiljade ljudi. Peticiji koja je zahtijevajula jav-
tete.
no objavljivanje projektne dokumentacije iugovo-
ra izmeu Banja Luke iGrand Trade - investitora Monik ubijegu
- pridruilo se 6.000 ljudi. Inicijativa je imala vie
Posjetioci Banja Luke jo uvijek mogu nai dva alo-
od40.000 sljedbenika naFacebooku uvrhuncu pro-
sna podsjetnika nedavnog razvoja grada. Nasuprot
testa.
biveg Picinog parka, samo je jedan odpet izvorno
Osim protestnih etnji, inicijativa graana je na-
zatienih starih hrastova ostao naprostoru novog
glaavala nepravilnosti ugovora izmeu grada ipri-
stambenog kompleksa: Tanije, iako je mrtav, pokri-
vatne kompanije, inezakonitosti udozvoli zagrad-
ven pletenim ukrasima, jo uvijek se osvre nane-
nju 30.000 m2 poslovnih istambenih prostora.

52
 Foto:
Ondej Vlk /
Arnika

dovrene betonske konstrukcije. Drugi podsjetnik je sama po-

injenica da je zeleni park
slovna zgrada: prazna dodanas, anjen vlasnik oajniki trai
uniten predstavlja najmanji
kome e je prodati. problem. Svima koji rade
Iako protesti nisu zaustavili gradnju, mobilizirali su hiljade udravnim iprivatnim
graana. Inicijativa Park je na postepeno se transformisala institucijama, akoji su
ukolektivni pokret usmjeren naire strukturne promjene, kao napoetku inili veliku
to su vea odgovornost vlasti, socijalne iekonomske reforme. masu koja protestuje, bilo
Dvije godine kasnije, pravda je konano stigla uBanja Luku. je nareeno da ne smiju
Mile Radii, vlasnik kompanije Grand Trade, je procesuiran prisustvovati etnjama jer bi
iposlan uzatvor ujunu 2014., natri godine zatvorske kazne. zbog toga mogli ostati bez
Proglaen je krivim zamanipulaciju cijenama, davanje lanih posla. To je praktino pokazalo
podataka izloupotrebu poloaja. Radii je odsuda traio od- nakoji nain funkcionie naa
laganje kazne dok ne zavri gradnju. Sud je odbacio njegov zemlja. Najvanija poruka
zahtjev. Radii je nakraju pobjegao iz zemlje, nekoliko dana ovog sluaja je da je nekih
prije nego to je trebao poeti sluiti kaznu. pet stotina ljudi izgubilo
strah oddrave ipolicije, nisu
podlegli zastraivanju, te su
konano poeli koristiti svoja
prava.
Graani su osmislili originalnu formu vidljivih
Tihomir Daki,
masovnih protesta. Kako bi se izbjeglo krenje zakona, Centar zazatitu ivotne
protestovali su etnjom zakoju nije bila potrebna sredine
dozvola zaokupljanje najavnom mjestu. Iako
protesti ipoduzete pravne radnje nisu spasile park,
ojaale su civilno drutvo. Zahvaljujui neumornom
pritisku graana, poinitelji su napokon osueni.
To daje nadu da se slian sluaj vie nee ponoviti.
53
 4.2.11. Uee javnosti kod procjene utjecaja naokoli
Procjena utjecaja naokoli je vjerojatno jedan odnajefikasnijih postupaka odluivanja, jer
je prostor zadjelovanje uea javnosti velik, iprua velike mogunosti zaaktivno ukljui-
vanje graana. Pozakonu, organi vlasti su duni provoditi javne rasprave oprocjeni utjeca-
ja naokoli. Javnost moe uestvovati uidentificiranju moguih uinaka koje projekt moe
imati pookoli, te uzeti uee ujavnim raspravama, dostavljati komentare ipredlagati
naine kako bi se smanjili ili kompenzirali nepovoljni utjecaji naokoli. Ufazi komentari-
sanja, graani mogu iprezentovati dokaze inezavisne studije vezane zasadraj procjene
naokoli. Javnost ima ista prava upostupcima upravnog odluivanja.
Postupak procjene utjecaja naokoli provodi se udvije faze:
Prethodna procjena utjecaja naokoli (istraivanje iodreivanje djelokruga)
Procjena utjecaja naokoli

Prethodna procjena utjecaja na okoli pokree se podnoenjem Zahtjeva za pret-

hodnu procjenu utjecaja naokoli koju investitor podnosi Ministarstvu nadlenom zaza-
titu okolia.
Procjena utjecaja naokoli je faza ukojoj se provodi javna rasprava, apostupak je
detaljnije objanjen uprimjeru Republike Srpske.
Portal Energetske zajednice spominje neke nedostatke ousklaenosti sEIA Di-
rektivom, jer se odredbe oueu javnosti ne mogu smatrati upotpunosti prene-

Primjer: Graani Zenice, grada ukojem se nalazi velika eljezara kom-

panije ArcelorMittal, u zadnje vrijeme su aktivno uestvovali
Studija uEIA uvezi sobnovom okolinih dozvola. Jedan odnjihovih
nultog stanja najvanijih prigovora bio je da do danas nije objavljena stu-
zaeljezaru dija nultog stanja, studija koja bi prikazala podatke ostanju
okolia, radu tvornice, ekonomiji itd. Ministarstvo okolia FBiH
je jednostavno ignorisalo zahtjeve iizdalo okoline dozvole
bez studije nultog stanja. Akako davanje obrazloenja zato
su komentari odbijeni nije predvieno zakonom, graani nisu
uspjeli uspjeno osporiti
stav Ministarstva.

54
Primjer: URepublici Srpskoj, Ministarstvo ukljuuje javnost upostupak,
u saradnji sa investitorom. U roku od 15 dana od dana pod-
Procjena noenja zahtjeva zaodobrenje studije, investitor je duan oba-
utjecaja vijestiti javnost opodnesenom zahtjevu udnevnim novinama
naokoli, uRepublici Srpskoj. Investitor je duan organizovati javnu
raspravu ioglasiti je najmanje 15 dana unaprijed. Predstavnik
korak pokorak nadlenog ministarstva zazatitu okolia duan je uestvovati
uRepublici ujavnoj raspravi, te voditi javnu raspravu. Uroku od30 dana,
javnost moe dostaviti pismene komentare. Projektant je duan
Srpskoj dostaviti primljene komentare koji se odnose nazahtjev, studi-
ju utjecaja injihovo preliminarno struno miljenje oprimlje-
nim komentarima ministarstvu nadlenom za zatitu okolia
uroku odnarednih 15 dana. Ministarstvo, uroku koji postave
sami sebi, ali ne due od15 dana, e investitoru dostaviti svoju
ocjenu primljenih komentara, nakon ega slijedi faza strune
recenzije. Konano, Ministarstvo izdaje Rjeenje oodobre-
nju studije uroku od60 dana oddana primitka Studije utje-
caja usvom konanom obliku.
Organi vlasti su duni provoditi javne konsultacije oprocjeni
utjecaja naokoli kao dio procesa izdavanja okoline dozvole.
Meutim, procesu nedostaje mehanizam koji bi osigurao da ko-
mentari ili primjedbe budu uzeti uobzir. Ministarstvo ak ima
pravo da prihvati ili odbije javne komentare iprimjedbe bez
obrazloenja (zavie detalja vidi poglavlje 4.2.2. Uee javnosti
uprocesima odluivanja kod specifinih aktivnosti). Takve situ-
acije gdje komentari javnosti zavre ukorpi zasmee odvraaju
graane odireg uea udonoenju odluka.

senim, sobzirom nairok spektar mogunosti zaodbijanje pristupa informacija-

ma ookoliu ivrlo fleksibilnu mogunost da se odkandidata zahtijeva plaanje
tog pristupa.46
Naa preporuka uvezi EIA je da treba omoguiti uee javnosti jo odrane faze pro-

https://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/AREAS_OF_WORK/Implementation/Bo-
46

snia_Herzegovina/Environment

55
 jektovanja, u odreivanju djelokruga i istraivanju, umjesto uea samo u obaveznom
periodu javnih konsultacija.

Relevantnost EIA studija

Organizacije civilnog drutva esto prigovaraju da ne postoji adekvatna kontrola nad kom-
panijama koje imaju licencu zaizradu EIA studija. Glavni problem je da EIA studiju plaa
investitor, aon oito ima veliki interes da dobije dobre rezultate. Dakle, licencirane kom-
panije su odgovorne za konani prizvuk u procjeni, i zbog toga postoji veliki rizik da
podnositelj zahtjeva nanjih vri pritisak.

4.2.12. Prekogranini utjecaji

Espoo (EIA) konvencija propisuje obaveze potpisnika da se vri procjena utjecaja naokoli
pojedinih aktivnosti uranoj fazi planiranja. Takoer se propisuje opa obaveza drava da
se meusobno obavjetavaju ikonsultuju oko svih veih projekata agdje postoji vjerojat-
noa da e se javiti znaajan negativan prekogranini utjecaj naokoli.
Konvencija je usvojena 1991. godine, astupila je nasnagu 10. septembra 1997. godine.
Bosna iHercegovina je postala 44. potpisnica Konvencije 14. decembra 2009. godine.
Naela Espoo konvencije iDeklaracije iz Rija ookoliu irazvoju (1992) navode da:

* Procjena utjecaja naokoli, kao dravni instrument, mora se vriti zapredlo-

ene aktivnosti koje e vjerovatno imati znaajan negativan utjecaj naokoli,
apodlijeu odluci nadlenog dravnog tijela.
* Drave lanice e osigurati prethodnu ipravovremenu obavijest irelevantne
informacije potencijalno ugroenim dravama oaktivnostima koje mogu ima-
ti znaajan negativan prekogranini utjecaj na okoli te e se konsultovati
stim dravama uranoj fazi uskladu sa naelom dobre vjere.

4.2.13. Utjecaji izmeu entiteta

Kao to je ve spomenuto uDravnom izvjetaju oprovedbi Aarhuke konvencije 2013,
predstavnici nevladinih organizacija uvie navrata su ukazivali naprobleme skojima se
susreu kada projekat ima utjecaj nagraane drugog entiteta. Unekim sluajevima, pogo-
eni graani se ne pozivaju najavnu raspravu, ili se rasprava ne odrava unjihovoj blizini,
iako posljedice odreenog projekta mogu otetiti njihov okoli.

4.2.14. Javna rasprava uproceduri

izdavanja okoline dozvole

Uskladu sa zakonom, javnost bi trebala biti ukljuena uodluivanje ookoliu, posebno

upostupku izdavanja okolinih dozvola.
* UFBiH, javnost moe komentarisati idavati prijedloge nastudiju procjene utjecaja
naokoli (lan 61. ZZO FBiH), koji je dio procesa izdavanja okoline dozvole.
* URS iBD, javnost moe dostaviti primjedbe ikomentare nastudiju procjene uticaja
naokoli uodvojenom procesu.

56
 Danas je svaki industrijski objekat duan pribaviti okolinu dozvolu ukojoj
se odreuju njegove djelatnosti iograniavaju utjecaji naokoli. Usluaju
Provoenje sloenijih industrijskih postrojenja, moe ak biti izdato ivie dozvola. Po-
stupak prati itav registar dokumenata koji se odnose naokoli1, aodluku
okolinih donosi entitetsko ministarstvo okolia. Dozvole izdate zaobjekte ili njihove
dijelove izdaju se zaperiod od5 godina.
dozvola Uposebnim sluajevima, pojedinane dozvole zaodjele mogu se izdati za-
jedniki ikoordinirano ujednoj okolinoj dozvoli. Nove dozvole moraju biti
izdate prije roka od5 godina usluaju velikih promjena uradu objekta ili
opreme samog objekta; npr. nakon instalacije nove proizvodne tehnologije
itd.
Dozvole mogu biti ponitene iranije, ako Inspekcija zazatitu okolia
utvrdi da postoje ozbiljna krenja uslova koji su navedeni udozvoli ili uopte
relevantnog zakonodavstva. Takvi sluajevi teoretski bi trebalo da dovedu
dozatvaranja objekta, jer objekat ne smije raditi bez vaee dozvole. Meu-
tim, ovo ovlatenje nije uirokoj upotrebi. Civilno drutvo opisuje nekoliko
sluajeva, kada ni Inspekcija zazatitu okolia, niti Ministarstvo zatite okolia nisu bili spremni intervenisati protiv
krenja zakona, posebno usluajevima kada velika industrijska preduzea zapoljavaju stotine ili hiljade ljudi. Proved-
ba zakona se ponekad smatra pretjeranom mjerom, sobzirom da bi zatvaranje veih tvornica povealo nezaposlenost.
Ugeneralno looj ekonomskoj situaciji uBiH, zaposlenost je osjetljivo pitanje, kao to je izatita stranih ulaganja. Dakle,
ekonomski aspekti ponekad prevladaju zatitu okolia iprovedbu zakona inepravda se tiho tolerie. Potrebno je dodati
da su ineki graani takoer blii podrci takvom pristupu iradije ive uprljavom okruenju, sve dok imaju radna mjesta
isredstva zaivot.
Uvoenje Integrisane kontrole ispreavanja zagaenja (IPPC)2 unacionalno zakonodavstvo, koje se spominje ume-
unarodnim konvencijama, atakoer iunovom Zakonu ozatiti okolia FBiH, brzo bi trebalo poveati standard izdatih
dozvola inivoa ukljuivanja javnosti uodluivanje. Integrisani pristup trebao bi znaajno pojasniti cijeli proces ismanji-
ti papirologiju. Naalost, provedba IPPC kasni idatum njenog uvoenja ostaje nejasan.

1
Spisak relevantnih propisa: http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/83/okolisna-dozvola
2
IPPC Direktiva EU: http://ec.europa.eu/environment/archives/air/stationary/ippc/index.htm

Detaljni pregled zakonodavstva otkriva neke znaajne razlike unainu organi-

zovanja javnih rasprava uoba entiteta iBD:
* UFBiH javnost se obavjetava ojavnoj raspravi 15 dana prije poetka. Prijedlozi
iprimjedbe mogu se podnijeti uroku od30 dana odjavne rasprave nadlenom Mini-
starstvu (l. 62 i61 ZZO FBiH).

57
3 Studija sluaja 3:
Rijeke preivljavaju
plan zabetoniranje
Republika Srpska / 2009 2014
Koalicija zazatitu Sane

Duboke doline, stjenovite litice, planinski potoci, nepropusne ume...

Bosna iHercegovina posjeduje prave dragulje prirode, koje masovni
turizam jo nije otkrio. Ovdje se mogu nai neki odnajbogatijih ekosistema
Evrope, spovoljnim okruenjem zamnoge rijetke ivotinjske ibiljne vrste.
Organi vlasti su otkrile idruge potencijale netaknute prirode. Od2002.
godine izdali su vie odstotinu dozvola zaizgradnju hidrocentrala
ukanjonima brzih bosanskih rijeka uRepublici Srpskoj. Ni uFederaciji
Bosne iHercegovine stanje nije nita bolje. Vie oddvadeset organizacija
civilnog drutva se pobunilo ipoelo se suprotstavljati projektima
koji zauvijek unitavaju jedinstvene take bioloke raznolikosti.

S
ana, Sutjeska, Bistrica iTrebinjica. etiri rije-
ke ocijenjene kao prva klasa poklasifikaciji
kvaliteta vode Republike Srpske. Nasve etiri
rijeke, ili se planiraju ili su ve izgraene hidroelek-
trane. Prema civilnom drutvu, problem nisu hidro-
elektrane same posebi nego nepostojanje tran-
sparentnih pravila gdje ih graditi agdje prioritetno
strogo tititi prirodu. Hidrocentrale oito mijenjaju
nivo vode, uzrokuju plavljenje pojedinih podruja
aisuivanje drugih. Dakle, to uveliko naruava lo-
kalne ekosisteme.
Prirodi treba naa zatita
Broj planiranih hidroelektrana otkriva slabe ta-
ke sistema zatite prirode. Neki projekti se nalaze
uzatienim podrujima, ak inapodruju nacio- koju je potpisalo 8.000 ljudi. Unovembru 2010. go-
nalnog parka. Zbog toga je od2009. godine Koali-
cija zazatitu rijeke Sane poela kampanju udva
smjera: da se zaustave graevinski planovi ida se
osigura efikasna zatita vrijednih dijelova prirode.
Jedan odprvih izazova bio je projekat izgradnje
hidroelektrane Medna narijeci Sani. Koalicija je
uloila prigovor protiv ve izdatih okolinih igra-
evinskih dozvola iprocjene uticaja naokoli (EIA)
te je zatraila odMinistarstva industrije, energetike
irudarstva RS da otkae ugovor okoncesiji.
Ipak, graevinski radovi su poeli 2010. godine,
uprkos neslaganju lokalnog stanovnitva, pogoe-
nih opina Ribnik iMrkonji Grad, pa ak inegativ-
nog strunog miljenja Zavoda zazatitu kulturne,
historijske iprirodne batine Republike Srpske.
Hidroelektrane nasudu
Graani nisu odustali. Koalicija je podnijela tu-
bu nadlenom sudu iuspjela je! Okruni sud uBa-
njoj Luci odluio je da je Procjena uticaja naokoli
sadravala lane informacije, aizdate dozvole su
ponitene. Investitor LSB Elektrarne reagovao je
koncizno. Ibez potrebnih okolinih igraevinskih
dozvola, kompanija je poela graditi pristupnu cestu
ikriti umu uz obalu rijeke.
Koalicija je pokrenula peticiju protiv izgradnje
dine, organizovane su demonstracije kako bi se upo-
zorilo nakrenje zakona (Zakona ozatiti okolia,
Zakona oprostornom ureenju igradnji, Zakona
okoncesijama idrugih) inedjelovanje nadlenih
vlasti.
U2013. godini, LSB Elektrarne, umorna odbor-
be sgraanima injihovim advokatima, prodala je
projekat slovenakom drutvu Interenergo uvla-
snitvu austrijskog Kelag International. Odtad inve-
stitor nije obavljao nikakvu vidljivu djelatnost inje-
govi planovi su ostali nepoznati javnosti.

58
 Zatitimo rijeku Sanu! Blokirajmo namjeru
gradnje nove hidroelektrane.

Foto: Mio
Malinovi
/ Centar
zazatitu
ivotne
sredine

Foto:
Ondej Vlk /
Arnika

Sudbina veine ambicioznih projekata hidroelektrana je

Bosna iHercegovina se
slina sudbini hidroelektrane Medna. Usprkos zajednikom
suoava sa znaajnim rizikom
pritisku investitora islabosti vlasti, planovi su propali. Stotine odpoplava. Svjedoili smo
parcijalnih dozvola je izdato, ali su samo tri elektrane izgrae- tome uzadnje vrijeme: Velike
ne uzadnjih est godina. Dva su glavna razloga zato. Prvo, poplave iklizita u2014. godini
ispostavilo se da nije tako jednostavno izbjei javno neslaga- izazvali su veu tetu odrata
nje izatitu prirode, idrugo, efikasno koritenje pravnih alata u90-im. Uz poveani vodostaj,
odstrane graana produuje postupke izdavanja dozvola, od- betonske konstrukcije
lae gradnju iesto prisiljava investitore da odustanu odproje- narijekama mogu pogorati
kata koji se oslanjaju naklimavim temeljima. probleme. Osim toga, nama
ne trebaju nove elektrane jer
nam ne nedostaje struje, naa
zemlja je izvozi. Zabudunost,
ouvanje jedinstvene prirode
ijaanje turizma, energetska
efikasnost iobnovljivi izvori e
ojaati nau poziciju uEvropi
Civilno drutvo je koristilo prednost sinergije, puno vie odbetoniranja naih
udruuje napore iuspostavlja koalicije dakle, planinskih kanjona.
graani dobijaju vie snage da se suprotstave
Nataa Crnkovi,
privatnim kompanijama. Uee usvim postupcima Centar zazatitu
odluivanja iodlunost uodbrani prava ak inasudu ivotne sredine
su bili kljuni zaparcijalni uspjeh. To je pokazalo
da je investitor krio zakon inije ispunjavao svoje
obaveze, ali bez aktivnog uea civilnog drutva,
dravne vlasti bi te nezakonitosti utke zanemarile.

59
4 Studija sluaja 4:
elino nebo
se razvedrava
Zenica / 2008 2015
Eko forum Zenica

Pioniri industrije elika su vjerovali da nisu mogli nai bolje mjesto

zaizgradnju eljezare. Rijeka Bosna sa dovoljno tehnoloke irashladne
vode; rudnici eljezne rude ikrenjaka ublizini. Njihova odluka pokazala
se veoma pogrenom jer duboka zenika dolina djeluje kao lonac koji
usebi zadrava sav dim iprainu iz dimnjaka. Borba graana zasvjei
zrak nije lagana jer se suprotstavljaju globalnom proizvoau elika
uvlasnitvu jednog odnajbogatijih ljudi nasvijetu. On posjeduje 30
tvornica uEuropi i33 uostatku svijeta injegovo bogatstvo je vee
odbudeta svih nivoa vlasti uBosni iHercegovini zajedno.

A
rcelorMittal je doao 2004. godine snamje-
rom da se ponovo pokrene integralna proi-
zvodnja elika uZenici uprivatiziranoj e-
ljezari koja je bila oteena izatvorena tijekom rata.
Mali dio graana dobio je nazad svoja radna mjesta
ali su zato svi doivjeli ekstremne nivoe zagaenja
zraka ve 2008. godine, im je integralna proizvod-
nja ponovo pokrenuta.
Doktori, inenjeri, profesori idrugi okirani gra-
ani osnovali su Eko forum Zenica najutjecajniju
ekoloku organizaciju ugradu. Organizovali su de-
monstracije ipoeli uestvovati uslubenim prego-
vorima ipostupcima odluivanja.
Korporacija je morala pribaviti 13 novih okolinih
dozvola irazviti plan aktivnosti zazatitu okolia.
ArcelorMittal obeao je da e do2012. godine njego-
va tvornica uZenici slijediti najbolje tehnike zaza-
titu okolia istandarde EU. Graani su aktivno
uestvovali islali primjedbe nasve dokumente koji
su bili ujavnim raspravama odranim 2009. godine.
Iako je kompanija bila duna pribaviti potrebne
dozvole dokraja 2008. godine, Federalno ministar-
stvo okolia, iznenaeno brojem komentara idubi-
nom kontroverzi, produilo je rok do2011. godine.
Dakle, eljezara je dobila nekoliko godina proizvod-
nje bez pribavljenih okolinih dozvola, isputajui
tone praine ihemikalija iz svojih pogona. Inspek-
cija zazatitu okolia nije mogla kazniti zagaiva-
a, jer nije bilo obavezujuih ogranienja napisanih
napapiru.
Slabiji zakon, vie zagaenja
eljezara kao isam grad nalaze se udubokoj dolini
rijeke Bosne. Unepovoljnim klimatskim uvjetima,
sav dim iz dimnjaka tvornice pokriva ulice. Zavri-
jeme temperaturnih inverzija, uobiajeni nivoi kon-
centracija estica praine uzenikom zraku su 30
puta vee nego ucentru Londona, ime je ugroeno
zdravlje graana.
Pravilnici izakoni zazatitu okolia izdravlja
variraju odzemlje dozemlje, kao iobaveze ipo-
naanje kompanije ArcelorMittal. Nivoi zagaenja
okolia zabiljeeni uBosni iHercegovini ne bi bili
prihvatljivi uBelgiji ili Njemakoj.
Zakoene dozvole
Fatalni nivo zagaenja prisilio je ljude naponovne
demonstracije. Vie od10 hiljada graana okupilo
se ucentru grada imariralo dosjedita kompanije
ArcelorMittal udecembru 2012. godine. Zahtijevali
su potovanje istih pravila koja se primjenjuju uze-
mljama Europske unije, kao to je korporacija prvo-
bitno obeala.
Historija se ponovila. Udecembru 2014. godine, 5

60
 Preivjeli smo rat, preivjet emo ivas. Vie od10 hiljada
protestovalo je udecembru 2012. godine protiv nepodnoljivog
zagaenja zraka koje potie odeljezare ArcelorMittal.

Foto:
Eko forum
Zenica

Foto:
Ondej Vlk
/Arnika

od9 okolinih dozvola zaArcelorMittal su istekle, ali vlast nije

Primjeujemo evidentan
poduzela nikakve mjere. Ministarstvo zaokoli nije pokrenulo
porast respiratornih
novi postupak izdavanja dozvola; Inspekcija nije izrekla nika- ikardiovaskularnih bolesti
kve kazne. nanaem podruju, ali
Ministarstvo zaokoli poelo je polako izdavati nove oko- hronini uticaj samog
line dozvole tek 2015. godine, aEko Forum Zenica je ponovo zagaenja je mnogo opasniji.
uestvovao utom postupku. Pored toga, pokrenuo je ipitanje Ifenomen akumulacije igra
krivine odgovornosti zvaninika zbog nepostupanja poslu- svoju ulogu, kada se teki
benoj dunosti. Ineke rtve zagaenja su podnijele krivine metali, dioksini idruge tetne
prijave. Iako je ArcelorMittal uZenici daleko odstandarda EU, hemikalije trajno pohrane
odluka graana da vode bitke napravnim poljima daje nadu uljudsko tijelo ipolako
da e se elino nebo iznad Zenice uskoro razvedriti. nas truju. Budui da stalno
udiemo prljav zrak, pojavljuju
se degenerativne promjene
imaligne bolesti. To jasno
znai da emo ove teke bolesti
odkojih patimo, prenijeti
Masovni protesti uinili su tragino zagaenje buduim generacijama. Borba
uZenici meunarodno vidljivim. Budui da su zaokoli je borba zanae
dravne vlasti ve godinama nemarne, mjetani zdravlje.

su odluili kombinirati privatne tube rtava Harun Drljevi, ljekar,

zagaenja, krivine prijave protiv dravnih Eko forum Zenica
slubenika, te se aktivno ukljuiti usve postupke
odluivanja. Obimne pravne radnje mogle bi
prisiliti tako monu kompaniju da pone voditi
brigu outjecaju svog poslovanja naokoli.

61
 * URS (l. 88 Zakona ozatiti prirode RS, ZZP RS) iuBD (l. 66 ZZP BD), graani mogu
podnijeti podneske naosnovu zahtjeva zaizdavanje okoline dozvole uroku od30
dana oddana objave.
Te znaajne razlike uzakonodavstvu koje se tiu uea javnosti ujavnim raspravama
izmeu FBiH, RS iBD uslonjavaju taj proces.

62
4.3
Stub III:
Pristup
pravosuu
upitanjima
okolia

G
4.3.1. Organizacija sudske vlasti uBiH
lavna uloga Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jeste tumaenje i uvanje
Ustava BiH, kao to je navedeno ulanu VI, stavu 3. Ustava (Ustavni sud e po-
dravati ovaj Ustav). To je ujedno inajvia sudska vlast, jer ima drugostepenu
nadlenost zaalbe iz bilo kojeg drugog suda uBosni iHercegovini (lan VI, stav
3.b), nakon to se iskoriste svi drugi pravni lijekovi.
Sud Bosne iHercegovine osnovao je 3. jula 2002. godine Parlament Bosne iHercego-
vine Zakonom oSudu BiH koji je nametnut 12. novembra 2000. godine odlukom Visokog
predstavnika zaBosnu iHercegovinu. Nadlenost Suda BiH je regulisana Zakonom okrivi-
nom postupku BiH iZakonom oSudu BiH. Da bi se promovisao iprovodio sveobuhvatni cilj
vladavine prava, Sud BiH obavlja vanu ulogu osiguravanja dosljednosti standarda usud-
skim postupcima. Usmislu Aarhuke konvencije, Sud BiH ima nadlenost nad nezakonitim
ponaanjem institucija na dravnom nivou. Npr. Sud BiH ima nadlenost u sluajevima
gdje institucija nadravnom nivou ne osigura podatke uskladu sa zakonom.
Na entitetskom nivou djeluju sljedei sudovi: Vrhovni sud Federacije Bosne i Her-
cegovine, Vrhovni sud Republike Srpske iOsnovni sud Brko Distrikta. Postoji pet
okrunih sudova uRepublici Srpskoj47. UFederaciji BiH, postoji devet Kantonalnih sudo-
va48. Sudovi nanajniem nivou su Opinski sudovi uFBiH iOsnovni sudovi uRS. Uobia-
jena je procedura da se postupak pokree pred sudom najnie instance pred Opinskim/
Osnovnim sudom, prije prelaska naKantonalni/Okruni sud, ako je to potrebno. Konanu
odluku mogu donijeti sudovi nanajviem nivou.
Meutim, zaupravne sporove, koji su najvaniji usmislu praktine primjene Aarhuke
konvencije, postupak poinje naKantonalnom/Okrunom sudu imehanizam je regulisan
Zakonima osudovima FBiH49 iRS50. Uupravnim sporovima nema albenog mehanizma

47
Okruni sud Trebinje, Okruni sud Istono Sarajevo, Okruni sud Doboj, Okruni sud Bijeljina iOkruni sud Banja Luka.
48
Kantonalni sud Zenica, Kantonalni sud Tuzla, Kantonalni sud Sarajevo, Kantonalni sud Odak, Kantonalni sud
Novi Travnik, Kantonalni sud Mostar, Kantonalni sud Livno, Kantonalni sud Gorade iKantonalni sud Biha.
49
Zakon osudovima FBiH (2005) http://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=34148
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2005/zakoni/28hrv.htm
50
http://www.ohr.int/ohr-dept/legal/laws-of-bih/pdf/006%20-%20Judiciary%20System/RS%20Law%20on%20Co-
urts%20111-04.pdf

63
Dijagram
sudova
uBosni
iHercegovini
Bosna i
Hercegovina

Ustavni sud
Sud BiH
BiH

FBiH BD BiH RS

Ustavni sud Ustavni sud

FBiH RS
Apelacioni
Vrhovni sud sud Vrhovni sud
FBiH BD BiH RS

Kantonalni Osnovni Okruni

sudovi sud sudovi
BD BiH

Opinski Osnovni
sudovi sudovi

Izvor: Analiza sudskih odluka iz oblasti zatite okolia uBosni iHercegovini

u2012. godini (Izvjetaj oanalizi sudskih odluka) 2012,
64 http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2015020514260562bos.pdf
zaodluke ovih sudova prema Zakonu oupravnim sporovima. Meutim, druga pravna za-
tita moe se traiti naVrhovnim sudovima.

4.3.2. Pravni status inaknade

Poetna sudska taksa za poetak postupka zavisi od vrijednosti spora na sudu. Takse
zaupravne tube kotaju 100KM (oko 50 eura)51. Advokatske naknade odreuju se uskla-
du sa tarifom advokatske komore, ali se onjima moe pregovarati52. Taksa zaalbu je ista
kao i poetna taksa potrebna za pokretanje sudskog postupka. Ovu taksa mora platiti
podnositelj albe. Postoje sluajevi kada podnositelj albe moe biti izuzet od plaanja
takse, djelimino ili u cjelini. Samo fizika lica koja mogu dokazati ekonomske tekoe
(nezaposlene, bolesne osobe, osobe s invaliditetom, itd) mogu biti izuzete od plaanja
takse isvaki zahtjev se rjeava pojedinano53. Podnositelj albe takoer snosi itrokove
izvoenja dokaza upostupku - nakon to sud odlui osluaju, uspjean parniar ima pravo
narefundiranje tih trokova.
Ukupni trokovi izvoenja dokaza utipinoj parnici oadministrativnoj odluci upita-
njima zatite okolia su vrlo visoki. Sudovi prihvataju samo dokumente odokazima koji
potiu odakreditiranih tijela iti trokovi su esto izvan mogunosti NVO-a, apogotovo
pojedinanih graana. Pored toga, u Bosni i Hercegovini nema certificiranih strunjaka
za mnoge specijalizirane teme vezane za okoli a traenje odgovarajuih strunjaka ili
kompanija u inostranstvu je uglavnom nerealno. Izvjetaji stranih strunjaka bi u veini
sluajeva ukljuivali trokove slubenog prijevoda, putovanja ismjetaja.
Sistem plaanja koji ukljuuje neizvjesne ukupne trokove parnice i mogue dodatne
trokove zaosiguranje dokaza esto se prepoznaje kao jedna odglavnih prepreka kad su
graani ali iNVO upotrazi zakoritenjem pravnog lijeka.

4.3.3. Veza izmeu uea uodluivanju ipristupa pravosuu

Nedavno se pojavio primjetan trend - davanje prilike NVO da brane svoja prava nasudo-
vima uupravnim sporovima. Centar zazatitu ivotne sredine iz Banja Luke je prepoznat
kao stranka ovlatena zapodnoenje tube naosnovu odredbi Aarhuke konvencije. Sud
je naveo injenicu da je Centar zazatitu ivotne sredine nevladina organizacija koja se
bavi zatitom okolia istoga spada udefiniciju zainteresovane javnosti, bez obzira
jesu li uestvovali uprethodnim upravnim postupcima.
Isti argument je koriten iudrugom sluaju gdje nevladina organizacija nije uestvovala
ujavnoj raspravi, ali je dostavila primjedbe naodreenu studiju uvezi sa datim projektom.
Pozivajui se naodredbe Aarhuke konvencije, dravni organi su morali uzeti uobzir ko-
mentare NVO.

4.3.4. Analiza sudskih odluka

Prema analizi sudskih odluka upodruju zatite okolia uBosni iHercegovini, koju je pro-
vela OSCE BiH u2012. godini bilo je 15 sluajeva pravnih radnji uupravnim postupcima

http://pravosudje.ba/vstv/faces/taxCalculator.jsp
51

http://www.advokat-prnjavorac.com/advokatska_tarifa.html
52

http://www.besplatnapravnapomoc.rs/prilozi-saradnika/oslobodenje-od-placanja-sudskih-troskova-parni-
53

cnog-postupka/

65
5 Studija sluaja 5:
Kroenje prljave
energije
Tuzla / 2006 2014
Centar zaekologiju ienergiju

Moderna historija Tuzle vrsto je povezana snezaobilaznom

prisutnou lokalne termoelektrane naugalj - najvee udravi.
Termoelektrana uTuzli, kapaciteta od715 MW, ufazama je
graena od1959. do1978. godine igradovi Tuzla iLukavac
ovise ne samo onjenoj struji, nego iogrijanju. Iznenaujue
je da gigant koji troi 3 do4 miliona tona lignita godinje, nije
opremljen filterima zaodsumporavanje. Dakle, 50 miliona
tona sumpornog dioksida godinje pada nagraane, zajedno
sdesetinama tona praine. 2013. godine, ljudi su konano izgubili
strpljenje ipoeli borbu zaciviliziraniju proizvodnju energije.

T
ermoelektrana uTuzli pripada kompaniji
udravnom vlasnitvu Elektroprivreda
BiH - avlada ne bi trebala zaraivati no-
vac trovanjem svojih graana. Populacija grada
pati odrespiratornih bolesti iraka vie odbosan-
skog prosjeka. Prema izvjetaju Centra zaekologiju
ienergiju, oekivano trajanje ivota poosobi uTuzli
krae je za3,2 godine, atermoelektrana je povezana
sa do4.918 izgubljenih godina ivota uEvropi svake
godine.
Oni koji upravljaju industrijom doli su doza-
kljuka da to jo uvijek nije dovoljno. 2013. godine,
Elektroprivreda je obnovila blok 6 - zamjena elek-
trinih filtera trebala je smanjiti emisije estica pra-
ine iproduiti ivotni vijek tvornice za15 godina.
Iste godine, kompanija je objavila plan zaizgradnju
novog proizvodnog bloka 7 sa 450 MW kapaciteta
za1,6 milijardi KM (0,8 milijardi eura).
Graani naulicama
Graani su izgubili strpljenje iorganizovali su pro-
testni skup nakapiji elektrane. Traili su vie ula-
ganja utehnologije zasmanjenje zagaenja zraka,
uinfrastrukturu zaputenog grada ipoboljanje
uslova ivota ucjelini. Kako kompanija nije bila
ustanju smisleno objasniti razloge izgradnje novog
proizvodnog bloka, ljudi su odbili projekat izatra-
ili njegovo administrativno obustavljanje. Postalo
je jasno da nema potrebe zavie energije uzemlji,
akompanija je samo eljela ostvariti vei prihod po-
veanjem izvoza. Vie od5 hiljada ljudi potpisalo je
peticiju koja je sadravala ove zahtjeve.
Otrovne neplatie
Ve prije 12 godina, pokrenut je spor izmeu Ele-
troprivrede iTuzlanskog kantona zbog isplate
kompenzacija zazagaenje zraka, postavljenih
kantonalnim zakonom. Energetska kompanija bila
je duna platiti 150 hiljada KM mjeseno posvojim
emisijama iz elektrane od2002. godine, ali to nije
uinila. U2006. godini sluaj je doao dosuda. 2009.
godine odlueno je ukorist kantona inareeno je
elektrani da plati ukupni dug od7 miliona KM (3,5
miliona eura).
Ista situacija - dugovi zbog neplaanja naknade
zazagaenje, ravnodunost kompanije iligacija
- ponovili su se i2014. godine ugodini masovnih
javnih protesta protiv zagaenja. Uto vrijeme, dug
je iznosio 14 miliona KM (7 miliona eura). Tuzlanski
kanton idrugi put je napustio sudnicu kao pobjed-
nik.
Novac sakupljen odindustrijskih zagaivaa za-

66
 Protesti pred vratima Tuzlanske elektrane:
Prestanite da nas trujete! - zahtjev graana.

Foto:
Ondej Vlk
/Arnika

Foto:
Centar
zaekologiju
ienergiju,
Tuzla.

vrio je ukantonalnom budetu, iz kojeg je distribuiran opinama

Ljudi koji su odrastali
zainfrastrukturne ijavne projekte. Dakle, prljave industrije bar
usocijalizmu nisu navikli
nekako su pridonijele siromanom javnom budetu. da se bore zasvoja prava.
Sluaj je dobio veliki publicitet umasovnim medijima, te su udru- Takoer imamo vladu iz
eni napori graana ikantona rezultirali javnim ili parlamentar- prethodnog sistema koju ine
nim raspravama. Parlamentarci su poeli preispitivati cijeli sistem pasivni graani. Natreoj
plaanja naknada zazagaenje. Uljeto 2014. godine, parlament strani stoji industrija, sretna
je usvojio novi zakon onaknadama. zbog apatinih vlasti istidljive
Zbog politikih nemira u2014. godini, proizvodni blok 7 jo nije javnosti. Njima je apsolutno
izgraen. tavie, Hitachi se odluio povui iz investicije idanas svejedno to ljudi misle ili
je konzorcij kineskih kompanija jedini ponua zaprojekat. Zavr- govore onjima. Dakle, oni
etak projekta je idalje upitan. nastavljaju uzdisati zrak bez
ikakve odgovornosti. No,
situacija se postupno mijenja.
Ljudi su napoetku shvatili da
imaju pravo zahtijevati zdravo
okruenje zasebe izasvoju
Lokalna nevladina organizacija uradila je iscrpan djecu.
izvjetaj koji je izraunao stvarne trokove
proizvodnje energije. okantni pokazatelji tete Demila Agi,
Centar zaekologiju ienergiju
pookoli ijavno zdravlje ohrabrili su masovne
proteste graana. Predstavnici kantona su bili
aktivni ituili su energetsku kompaniju zbog
neplaanja dovoljno naknada zazagaenje. Taj
sluaj je postao jedan odglavnih razloga usvajanja
novog zakona onaknadama uparlamentu.

67
 uzemlji, sjednakim brojem odsedam odbijenih, odnosno prihvaenih odluka, ukojima je
ukinuta prvostepena ialbena odluka. Bilo je ukupno 5 odluka upravnim radnjama koje
su vezane zaizuzea uupravnom postupku isvih pet postupaka su odbijeni objanjavajui
da su tijela javne vlasti djelovala ispravno.
Uizvjetaju se zakljuuje da u2012. godini nije bilo presuda vezanih zapravo napristup
informacijama ookoliu ida je jedina presuda koja se odnosi napitanja zatite okolia koju
je donio Okruni sud uBanja Luci. Tie se studije utjecaja naokoli zamale hidroelektrane
narijeci Sani. Ova tuba je odbijena kao neosnovana54.
Te brojke jasno pokazuju da koritenje pravnog lijeka nije vrlo esto uBiH upodruju
zatite okolia ida ima jo prostora zarazvijanje ovih mehanizama. Naalost, vie nema
slinih izvjetaja, tako da se ne mogu posmatrati trendovi niti izvesti vei zakljuci (pokua-
li smo sakupiti vlastite statistike - zadetalje pogledajte sljedee poglavlje, Analiza statistike
dravnih organa). Naprvi pogled moe se primijetiti samo da je vrlo malo rasprava zavrilo
nasudu 2012. godine, imoe se zakljuiti da javnost ne koristi esto pravne lijekove.

54
http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2015020514260562eng.pdf

68
5. Analiza statistike
dravnih organa

U
pripremi ovog izvjetaja, problem nakoji
smo naili je nepostojanje podataka koji
dokumentuju praktinu primjenu prava
napristup informacijama iuee civilnog
drutva u odluivanju. Da bismo prevladali tu pra-
zninu, uproljee 2015. godine uputili smo zahtjeve
zapristup informacijama naadrese 18 dravnih or-
gana isudova razliitih nivoa uBosni iHercegovini.
Bio je to prvi pokuaj takve vrste kako bi se sasta-
vila takva dugorona statistika iprikupili brojevi koji
opisuju stvarnu situaciju. Dosada, ni dravne vlasti,
ni nevladine organizacije nisu sistematski prikuplja-
le ove vrste informacija. Ne postoji nikakva anali-
za takvih informacija (osim izvjetaja OSCE-a u BiH
od 2012. godine, koji je opisan u poglavlju 4.3.4.
Analiza sudskih odluka). Bez dobrog poznavanja
stvarnog stanja iz prve ruke bilo je teko odrediti koje
konkretne mjere bi pomogle upoboljanju kvalite-
ta demokratije zatite okolia uskladu sAarhukom
konvencijom.

69
5.1 B
Potovanje prava
napristup
ili smo neugodno iznenaeni da ak 30% or-
gana vlasti nije uopte odgovorilo nanae
zahtjeve, ime je prekrena Aarhuka kon-
vencija, kao idomaa legislativa55. Ovo isku-
stvo potvruje esto ponavljane pritube civilnog
drutva da njihova pisma esto zavravaju uladica-
informacijama ma.
Zahtjevi su se ticali opih pitanja ofunkcionisanju
civilnog drutva - bili smo posebno zainteresovani
koliko nevladinih organizacija je aktivno uodabra-
nim podrujima. Drugo, usredotoili smo se napita-
nja vezana zaproces procjene utjecaja naokoli.
Odgovori
nazahtjeve Opina Zenica, predsjedavajui opinskog vijea, predsjednik
55

zapristup Komisije zapraenje stanja okolia, Kantonalni sud Mostar,

Federalna uprava zainspekcijske poslove, iKantonalno ministar-

informacijama stvo trgovine, turizma izatite okolia Hercegovako-neretvan-

skog kantona

Dravni organ Odgovor

Federalno ministarstvo pravde 4
Ministarstvo pravde BiH 4
Ministarstvo pravosua (Zenikodobojski kanton) 4
Federalno ministarstvo okolia iturizma 4
Ministarstvo zaprostorno planiranje, promet, komunikacije izati- 4
tu okolia (Zenikodobojski kanton)
Ministarstvo zaprostorno planiranje izatitu okolia (Sarajevski 4
kanton)
Ministarstvo zaprostorno planiranje izatitu okolia (Tuzlanski 4
djelimino odgovorili (1) kanton)
nisu odgovorili (6) Ministarstvo zatrgovinu, turizam izatitu okolia (Hercegovako 6
odgovorili (11) neretvanski kanton)
Kantonalni sud Zenica 4
Kantonalni sud Sarajevo 4
Kantonalni sud Tuzla 4
Kantonalni sud Mostar 6
Federalna uprava zainspekcijske poslove 6
Opinski sud zaprekraje Zenica 4
Opina/Grad Zenica 6
Predsjedavajui gradskog/opinskog vijea Zenica 6
Predsjednik Komisije zapraenje stanja okolia Zenica 6
Federalno ministarstvo okolia iturizma djelimino

70
5.2
Detaljna analiza
prikupljenih
podataka

Pitanje 1: Broj nevladinih organizacija

koje djeluju uBosni iHercegovini

Objanjenje: Da biste mogli ocijeniti odgovore naodreena pitanja icjelokupnu situaciju,

bitno je poznavati opseg civilnog drutva ikoliko njih se bavi zatitom okolia.
Ispitanici:
l BIH: Ministarstvo pravde BiH
l FBIH: Federalno ministarstvo pravde
l Ze-do kanton: Ministarstvo pravde
Postavljena pitanja:
n Koliko NVO ili fondacija je upisano uva registar?
n Koliko njih se bavi zatitom okolia?
n Koliko njih ima sjedite uZeniko-dobojskom kantonu?
n Koliko njih ima sjedite direktno uZenici?

Primili smo sljedee odgovore:

n Registar Federalnog ministarstva pravde sadri 1.676 udruenja i 154 fondacije.
U svom odgovoru Ministarstvo BiH je detaljno podijelilo organizacije. Registrovano
je 1.684 udruenja, 128 fondacija, 54 stranih i meunarodnih udruenja i 25 takvih
fondacija, kao i43 strane imeunarodne nevladine organizacije. Ovakva podjela nije
upotpunosti razumljiva.
n Federalno ministarstvo pravde je bilo ustanju razlikovati koliko se odtih asocijacija
bavi zatitom okolia, posebno:
Centar zaekologiju ikulturu Aliz Bonjak iz Kaknja,
Ekoloko omladinsko udruenje ECO NOVA sa sjeditem uZenici
Mladi uobrazovanju, sportu, kulturi iekologiji iz Visokog.
n Prema Federalnom ministarstvu pravde, 40 udruenja djeluje uZeniko-dobojskom
kantonu, odega 29 djeluje uZenici.
n Ministarstvo pravosua Zeniko-dobojskog kantona nije uzelo uobzir dio zahtje-
va zainformacije iodgovorilo je samo da uZeniko-dobojskom kantonu postoje regi-
strovana 743 udruenja, a756 uZenici. 160 organizacija iz registra bavi se pitanjima
zatite okolia.

71
 Pitanje 2: Zahtjevi zainformacijama
Objanjenje: Slobodan pristup informacijama ookoliu je krucijalan zaostvarivanje dru-
gih prava iz Aarhuke konvencije. Bez odgovarajue i konzistentne informacije nije mo-
gue, npr. djelotvorno uestvovati udonoenju odluka. Stoga je naa analiza usmjerena
nautvrivanje opsega ukojem javnost uBiH koristi ovo pravo.
Ispitanici:
l FBIH: Federalno ministarstvo okolia iturizma,
l Zeniko-dobojski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja, prometa i komunikacija
izatite okolia
l Kanton Sarajevo: Ministarstvo prostornog ureenja izatite okolia
l Tuzlanski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja izatite okolia
l Hercegovako neretvanski kanton: Ministarstvo trgovine, turizma izatite okolia
Postavljena pitanja:
n Koliko zahtjeva zainformacijama ookoliu ste primili urazdoblju od2009-2014 godi-
ne?
n Ukoliko sluajeva ste izali ususret podnositelju zahtjeva iomoguili potpune informa-
cije?
n Ukoliko sluajeva ste odbili dati podatke?

Dobili smo samo dva odgovora naova pitanja odorgana vlasti:

n Tuzlanski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja izatite okolia primilo je

20 zahtjeva zainformacijama nakoja su navodno upotpunosti odgovorili.
n Kanton Sarajevo: Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia primilo je
samo 2 zahtjeva, koji su navodno takoer potpuno obraeni.

Pribavljeni podaci pokazuju da su zahtjevi zainformacijama alat koji se ne koristi esto.

Ukombinaciji snedostatkom informacija koje su generalno javno dostupne, to predstavlja
veliki problem ikomplikuje razvoj ukljuivanja javnosti uodluivanje ookoliu.
Djelimino rjeenje problema bi svakako bila konzistentna kampanja podizanja svijesti,
aposebno aktivno objavljivanje to je mogue vie informacija, te, naravno, olakati on-li-
ne pristup informacijama.

Pitanje 3. Proces procjene utjecaja

naokoli iuee upostupku

Procjena utjecaja naokoli (EIA) je kljuni proces ukojem bi, uskladu sodredbama Aar-
huke konvencije, javnost trebala biti efikasno iaktivno ukljuena. Ipak, posebno uovom
podruju, graani i njihova udruenja nailaze na cijeli niz prepreka. To znatno oteava
stvarno efikasno uee. Dakle, eljeli smo utvrditi da li organi vlasti uvaju podatke otim
procjenama, te da li je mogue utvrditi ukojoj mjeri je javnost bila ukljuena ute procese.
Meutim, narezultat ovog dijela analize utjecao je nedostatak pruenih informacija.
Obratili smo se istim organima sa sljedeim pitanjima:
n Koliko je ukupno uraeno studija procjene utjecaja naokoli iukoliko sluajeva je odr-
ana javna rasprava koja se odnosi naprojekte idokumentaciju?

72
n Koliko je esto javnost izrazila interes da uestvuje utim postupcima?
n Da li su primjedbe javnosti uzete uobzir ikako su ukonanici utjecale nastudiju?
n Koliko je doneseno pozitivnih miljenja ostudijama procjene utjecaja naokoli uperio-
du od2009-2014 godine?
n Koliko negativnih odluka je doneseno (to znai da su zbog negativnih rezultata studije
osporeni projekti)?

Uovom dijelu analize ima znaajno vie nedoreenih zahtjeva zainformacijama ili ne-
mogunosti da se dobiju informacije jer se ne vode evidencije takvih informacija. Tako-
er, odgovori nekih nadlenih vlasti nisu formulisani tako da upotpunosti daju odgovore
napostavljena pitanja.
n Federalno ministarstvo okolia i turizma je samo odgovorilo da je uperiodu
od2004-2014 godine zaprimilo 1.033 zahtjeva zaizdavanje okolinih dozvola aizdata
je 801 takva dozvola. Vie informacija nije dostavljeno.
n Zeniko-dobojski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja, prometa ikomuni-
kacija izatite okolia je odgovorilo da unjihovoj nadlenosti nije bilo dozvola koje bi
zahtijevale izradu studije procjene outjecaju naokoli.
n Sarajevski kanton: Ministarstvo prostornog planiranja izatite okolia iTuzlan-
ski kanton: Ministarstvo prostornog planiranja izatite okolia odgovorili su sli-
no.
n Hercegovako-neretvanski kanton: Ministarstvo trgovine, turizma izatite oko-
lia uope nije odgovorilo, ime znaajno kri pravo podnosioca zahtjeva na pristup
informacijama. Ovo je alarmantan rezultat, uzimajui uobzir inedostatak javnog objav-
ljivanja procesa EIA.
Vjerujemo da je, natemelju ovih rezultata zahtjeva zainformacijama, apsolutno neop-
hodno da se uBiH uspostavi sistem sa daljinskim pristupom informacijama, koji bi uinio
javno dostupnim sve dokumente osvim zahtjevima zaprocjenu utjecaja naokoli. Takvi
sistemi besprijekorno rade unekoliko zemalja iomoguavaju graanima da dobiju potreb-
ne informacije bez potrebe da se obraaju vlastima koje nisu ustanju dati odgovore.

Pitanje 4: Uee uodluivanju

Pored aspekata vezanih zaEIA procese, takoer smo traili podatke opitanjima vezanim
zauee javnosti udonoenju odluka; odnosno uee uupravnim postupcima koji se
tiu utjecaja naokoli. Alat kojim se skree panja javnosti navelike probleme je peticija.
Stoga smo traili odvlasti informacije onjihovim iskustvima natom polju.

Obratili smo se istim organima kao izapitanja 2. i3. (vidi gore) sa sljedeim pita-
njima:
n Koliko javnih rasprava je organizovano upostupcima zaizdavanje okoline dozvole
uperiodu od2009-2014 godine?
n Nakoliko odtih javnih rasprava su prisustvovale neprofitne organizacije?
n Koliko peticija, vezanih zazatitu okolia, je podneseno uperiodu od2009-2014 godi-
ne? Koji su bili predmeti tih peticija?
n Ukoliko je sluajeva ste primili peticiju aukoliko odbacili?

73
 Naalost, vlasti nisu dale odgovore nata pitanja - one ili nisu reagovale ili su odgovorile
samo djelimino.
n Zeniko-dobojski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja, prometa, komuni-
kacija izatite okolia, odralo je 5 javnih rasprava ucijelom razdoblju odpet godina
(!), odkojih su tri zavrene, ajedna jo uvijek traje (nismo dobili informaciju oposljed-
njoj).
n Kanton Sarajevo: Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia obavilo je
samo jednu javnu raspravu aTuzlanski kanton: Ministarstvo prostornog ureenja
izatite okolia je obavilo tri, odkojih su predstavnici NVO uestvovali samo ujednoj.
Neki organi vlasti tvrde da NVO nisu zainteresovane zajavne rasprave, ali osnovni ra-
zlog zato je vrlo slabo ineodgovarajue objavljivanje informacija otome.
n Prema dobijenim informacijama, organi vlasti su rijeili ukupno est peticija.

Pitanje 5: Pristup pravosuu

Pristup pravosuu je zapravo najbitniji stub od sva tri stuba Aarhuke konvencije. Bez
efikasne sudske zatite, ostala prava ostaju uglavnom jalov ineefikasan alat. Umnogim
zemljama, posebno upostkomunistikim zemljama srednje Europe poput eke, Poljske
ili Slovake, samo se kroz sudske odluke postepeno uspjelo ojaati pravo nainformaciju
iuee upostupcima. Prakse organa vlasti su poboljane zahvaljujui isto intervencijama
sudova. Dakle, pitali smo odabrane sudove uBiH kako funkcioniu, te smo se obratili etiri
odabrana suda nanivou kantona, svi uFBiH.

Ispitanici:
l Kantonalni sud Zenica
l Kantonalni sud Sarajevo
l Kantonalni sud Tuzla
l Kantonalni sud Mostar

Postavili smo im sljedea pitanja:

n Koliko tubi ste primili u vezi osporavanja odobrenja ili odbijanja miljenja iz studija
procjene utjecaja naokoli uperiodu od2009-2014 godine?
n Koliko tubi koje se odnose nazatitu okolia ste zabiljeili, uvezi lanova 68 i71 Zako-
na ozatiti okolia Federacije Bosne iHercegovine, uperiodu od2009-2014 godine?
n Ukoliko je odtih sluajeva, utvreno krenje Zakona ozatiti okolia uperiodu od2009-
2014 godine? Ukoliko je sluajeva ponitena upravna odluka koja se tie okolia?
n Koliko tubi je podneseno uvezi odbijanja uprave da prui informacije ookoliu?

Odsudova smo traili da nam dostave kopije izdatih odluka. Naalost, ovi podaci nam
nisu dostavljeni, akao razlog zato navedeno je samo da su nedostupni.
Kao iuprethodnim takama analize, vjerujemo da je jedino rjeenje zapotpuno nea-
dekvatan pristupa informacijama (na osnovu kojih ne moemo ni procijeniti efikasnost
pristupa pravdi ida li sudska praksa jaa ili slabi poloaj javnosti) da se sve odluke viih
sudova uvijek objavljuju on-line smogunou pretraivanja uovoj bazi podataka. Takva
praksa je sasvim normalna umnogim evropskim zemljama. Njena vanost lei umogu-

74
nosti dobijanja efikasnog argumenta za budue sluajeve uea javnosti u odluivanju
ookoliu. Bez barem osnovne on-line funkcionalnosti baze podataka, ili o postupcima
procjene utjecaja na okoli ili o sudskim odlukama, efikasno uee graana je sasvim
nemogue.

75
 6.
Analiza iskustava
nevladinih
organizacija

N
ai izazovi uvezi snedostatkom informacija nisu bili ogranieni samo naorgane
vlasti, nego smo ih proirili inaaktivnosti civilnog drutva. Dakle, pored traenja
podataka odorgana vlasti, autori ovog izvjetaja su takoer proveli anketu meu
odabranim izainteresovanim nevladinim organizacijama zazatitu okolia koje
djeluju uBiH ohjihovim iskustvima spristupom informacijama, ueu javnosti uodlui-
vanju ipristupu pravosuu. Obratili smo se ukupno 12 nevladinih organizacija, akriteriji
zaizbor bili su dovoljan kapacitet, profesionalni pristup ihistorija praktinog rada.

Pregled
uesnika
uanketi Nataa
Emir Avdi
Lukavac
Predstavnici 7 organizacija iz Crnkovi Udruenje Denis iko
razliitih regija pristali su ue- Banja Luka zazatitu Tuzla
stvovati uanketi, te su snama Centar zaivotnu flore ifaune Centar
podijelili svoja iskustva iosobni sredinu zaekologiju
osvrt natemu: ienergiju

Alenka Savi
Tuzla
Samir Leme Centar zarazvoj
Zenica ipodrku
Eko forum Zenica Anes Podi
Sarajevo Sabina Jukan

76
Eko akcija Sarajevo Sarajevo
Aarhus centar Sarajevo
6.1
Detaljna
analiza
prikupljenih
podataka

6.1.1. Pitanje 1: Procjena nivoa demokratije zatite okolia

Pitanja:
n Kako ocjenjujete demokratiju zatite okolia uBiH?
n ta smatrate krucijalnim zato ita bi moglo dovesti donapretka?

Svi ispitanici su se sloili da je, teoretski, puno prostora zauee javnosti udonoenju
odluka, koje je predvieno zakonom. Takoer se ale da se u praksi taj postupak esto
izostavlja, ajavnosti je uskraeno pravo uea udonoenju odluka, te nema kontrola nad
manipulacijom rezultatima javnih rasprava. irom zemlje, postoje znaajne razlike izmeu
razliitih dravnih organa koji se bave zatitom okolia, aneki odispitanika su potvrdili
da primijete poboljanje uvezi ovog pitanja. Edukacija ijavnosti inevladinih organizaci-
ja sjedne strane, iorgana vlasti sdruge strane, istaknuta je kao podcijenjen alat koji bi,
pomiljenju NVO, mogao pomoi prevazilaenju potekoa.

6.1.2. Pitanje 2: Pristup informacijama

Pitanja:
n Kakva iskustva ima vaa organizacija sa zahtjevima zapristup informacijama?
n Kakva iskustva ima vaa organizacija sa on-line pristupom informacijama?

Pitanje 2A: Zahtjev zapristup informacijama

Iskustva su vrlo raznolika. Neke nevladine organizacije nisu uopte traile informacije
oddravnih organa uskladu sa Zakonom oslobodi pristupa informacijama, neke su po-
slale tek nekoliko zahtjeva azadruge to je vaan alat zanjihovo funkcionisanje. One koje
su koristile instrument zahtjeva zapristup informacijama, esto navode da su se susrele
spreprekama odstrane dravnih organa ikrenjem zakona. Nepotovanje zakonskih roko-
va ili uskraivanje informacija natemelju neosnovanih razloga su este pojave. Iako uzorak
odgovora nije dovoljno velik da bi se donijeli jasni zakljuci, 5 od7 ispitanika je navelo
iskustvo stakvim nezakonitim postupanjem, to je zabrinjavajue. Istovremeno, NVO su
primijetile imale pozitivne promjene situacije. Ono to je jo vanije, organi vlasti su svje-
sni da imaju obavezu pruiti traenu informaciju.

77
 Iskustva sa zahtjevima zapristup informacijama
0 10 20 30 40 50 60 70 80

To vidimo kao efikasan alat (29%)

Imamo razliita iskustva (43%)

Odnedavno primjeujemo promjene (29%)

Dobili smo nekompletnu informaciju (43%)

Probijen je zakonski rok (71%)

Zahtjevi su bili zanemareni (57%)
Imamo malo iskustva stim (29%)

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Krenje Zakona oslobodi pristupa informacijama

Preko dvije treine su se suoile skrenjem prava napristup informacijama ookoliu.

Suoili se skrenjem Zakona Odgovor nazahtjev

dobijen uskladu sa
Zakonom

78
Odgovori nazahtjeve zapristup informacijama

Dobili smo odgovor uoko 50%

sluajeva

Dobili smo odgovor u80-100% sluajeva

Imamo malo iskustva sa

zahtjevima zapristup
informacijama

Pitanje 2B: Slubeni on-line izvori informacija

Nevladine organizacije su se sloile da se informacije ookoliu, ukljuujui izakonodav-
stvo mogu nai nainternetu ipristup je donekle slobodan. Informacije ostanju okolia
uobliku baze podataka pojavljuju se samo nalokalnom nivou, dok su informacijski sistemi
na nivou drave vrlo rijetki i ne pokrivaju sva vana podruja. Jedan spomenuti primjer
je Registar isputanja iprijenosa zagaenja (PRTR) koji jo uvijek nije pokrenut, suprotno
ponavljanim obeanjima organa vlasti iznaajnim utroenim sredstvima. Pozivi najavne
rasprave iobjavljivanje kratkih informacija opostupcima EIA imaju ozbiljne nedostatke.
to su detaljnije informacije trae, to ih je tee nai on-line. NVO tvrde da je teko nai
neku slubenu web stranicu nakojoj bi se sve oekivane informacije mogle nai, ida su
jo te informacije itane. Skoro pola ispitanika sumnja da organi vlasti manipuliu takvim
informacijama, ajedna je ak iotkrila objavljene lane informacije. Nevladine organizacije
predlau opsenu reviziju sistema objavljivanja informacija on-line iuspostavljanje jo uvi-
jek nepostojeih ali neophodnih informativnih portala, kao iboljeg sistema zarazmjenu
informacija unutar sloenog administrativnog sistema drave.

79
 0 20 40 60 80 100

Suoili se sproblemom upristupu

on-line informacijama (100%)
Zvanina informacija generalno pristupana (71%)

Dostupne su samo nepotpune informacije (71%)

Teko je pronai web stranicu koja je 100% OK (57%)

Dobijanje informacije je problematino (57%)

Organ vlasti predstavlja informacije usvom tonu (43%)

Potrebna su bolja pravila zaobjavljivanje informacija on-line (43%)

Vidljiv je napredak (43%)

Potrebna je bolja komunikacija uupravnoj strukturi (29%)

0 20 40 60 80 100

6.1.3. Pitanje 3: Uee javnosti

Pitanje:
n Kakvo iskustvo ima vaa organizacija sa ueem udonoenju odluka?

Veina NVO tvrde da su uestvovali usvakom odluivanju kad god su imali priliku (unji-
hovim podrujima interesa). Ogromna veina ima iskustvo sa procesima Procjena utjecaja
naokoli, amnogi odnjih imaju iskustva sa ueem javnosti udrugim procesima, kao to
su prostorno planiranje ili izdavanje okoline dozvole. Iznenaujue je da nijedan odispi-
tanika nije uestvovao upostupcima kao to je izdavanje okolinske dozvole, urbanistiko
planiranje ili izdavanje graevinskih dozvola, koje su najee. Samo jedna NVO je uestvo-
vala uizradi novog zakona, adruga upripremi lokalnog ekolokog plana.
Meutim, 30% ispitanika smatra da uee javnosti uodluivanju opitanjima okolia
dravni organi i politiari uglavnom posmatraju samo kao formalnost. Najvei problem
koji je spomenut je to da ministarstva esto odbacuju komentare javnosti, ali rijetko daju
obrazloenje zbog ega su ih odbacili. Uspostavljanje jasnih pravila zasuoavanje sko-
mentarima iz javnih rasprava svi prepoznaju kao kljuni korak. injenje javne rasprave
transparentnijom bi motiviralo ljude, ime bi proces donoenja odluka postao efikasniji.

80
Iskustva NVO sueem
0 10 20 30 40 50 60

Procjena utjecaja
naokoli (57%)
Prostorno planiranje (28%)

Ugovori okoncesijama (14%)

Priprema zakona (14%)

Lokalni ekoloki akcioni plan (14%)

Meunarodni projekat (43%)

0 10 20 30 40 50 60

6.1.4. Pitanje 4: Peticije

Pitanje:
n Kakva iskustva ima vaa organizacija sa peticijama?

Veina nevladinih organizacija (5 od7 ispitanika) ima praktino iskustvo sa peticijama

i(4 od5) smatraju ih kao dobar alat zainformisanje iukljuivanje javnosti ukampanje
za bolju ivotnu sredinu. U isto vrijeme, za peticije se smatra da imaju vrlo ogranien
pravni znaaj; one slue mnogo vie kao poluga pritiska javnosti nego kao istinsko pravno
sredstvo.
Ispitanici su prilino skeptini odjelotvornosti peticija uodnosu nanjihove ciljeve.

81
 Pitanje 5: Pristup pravosuu

Pitanje:
n Kakva iskustva ima vaa organizacija sa pristupom pravosuu (albe, tube)?

Istraivanje je pokazalo da sudski postupak definitivno ne spada meu najee alate

koji koristi civilno drutvo. Samo 4 od7 ispitanika izjavilo je da su ikada podnijeli tubu
protiv administrativne odluke ili tete pookoli. Pet ispitanika su uvjereni da se pravo
napravdu obino ne koristi mnogo, zbog komplikovane idugotrajne procedure inedo-
statka konsultantskih kapaciteta (npr. pravnici sa iskustvom uprocesnom pravu irjeava-
nju ekolokih sluajeva. To se vidi iz odgovora da nevladine organizacije razumiju znaaj
podnoenja tubi kao mogueg naina rjeavanja problema, to bi mogli znaiti da oni
potcjenjuju mo pravosudnog sistema. Ovakav stav moe nastati iz nepovjerenja prema
sudovima, koji se sumnjie zakorupciju iovisnost opolitikim iekonomskim interesima.
Konano, postoje neki uspjeni primjeri parnica imrea Aarhus centara bi mogla odigrati
kljunu ulogu upromociji pravde udrutvu ucjelini.

Iskustva spristupom pravosuu

Podnosili su tube (57%) Nikad nisu podnijeli tubu (43%)

Proli su cijeli postupak

izdavanja dozvola

Napustili su proceduru

82
 Mehanizam provjere

7. usklaenosti
sAarhukom
konvencijom

lan 15. Aarhuke konvencije oocjeni usklaenosti, zahtijeva odSastanka stra-

naka potpisnica (MOP) da uspostave neobavezne aranmane ne-konfrontiraju-
e, ne-sudske isavjetodavne prirode kako bi ocijenili usklaenost sodredbama
Konvencije. Prvi MOP odran je 2002. godine uItaliji, gdje je izabran prvi Odbor
zausklaenost1.
lanove ACCC predlau stranke potpisnice abira ih MOP, ali oni slue ulinom svojstvu
i ne predstavljaju zemlje iji su dravljani. Za period 2014-2017, Odbor se sastoji od 9
lanova. Sjednice Odbora su upravilu otvorene zajavnost, aOdbor takoer esto poziva
strunjake, predstavnike drava ili civilnog drutva da doprinesu svojim znanjem ili obja-
njenjima.
Mehanizam usklaenosti moe se pokrenuti naetiri naina:
(1) Stranka moe uputiti obavijest ousklaenosti odstrane druge stranke;
(2) Stranka moe uputiti obavijest ovlastitoj usklaenosti;
(3) Sekretarijat moe uputiti prijavu Odboru;
(4) lanovi javnosti mogu komunicirati uvezi usklaenosti Stranke sa konvencijom.
Pored toga, Odbor moe razmatrati pitanja usklaenosti navlastitu inicijativu idavati
preporuke; pripremati izvjetaje ousklaenosti ili primjeni odredbi Konvencije nazahtjev
MOP; te pratiti, ocijeniti iolakati primjenu iusklaenost sa zahtjevima izvjetavanja pre-
ma lanu 10. stavu 2. Konvencije.

1
Odbor zausklaenost: http://www.unece.org/env/pp/cc.html

83
7.1
Snaga mehanizma
zaprovjeru
usklaenosti

K
ad Odbor primi obavijest o neusklaenosti
snekim odredbama Aarhuke konvenci-
je odreene drave, prvo razmatra zahtjev
i zapoinje proces istrage (s razliitom du-
inom postupka). U okviru procesa, ACCC svakako
trai iobjanjenje odte drave.
Nakraju istrage, Odbor donosi Odluku sdetaljnim
obrazloenjem. Nalazi ipreporuke ousklaenosti po-
jedinih stranaka podnose se MOP-u (odrava se sva-
ke 3 godine) naovjeru. Ako Odbor utvrdi da stranka
ima neusklaenost, MOP moe donijeti odluku uvezi
usklaenosti stranke. Usluaju da neka zemlja konzi-
stentno ne poboljava situaciju niti rjeava svoje ne-
usklaenosti, MOP moe izdati upozorenje. To je
najjai alat kanjavanja nemarnih vlada - jer Aarhu-
ka konvencija ne ukljuuje nikakav mehanizam finan-
sijskih sankcija injeno prihvatanje je dobrovoljno.
Usvakom sluaju, saznanje onedostatku demokrat-
ske kulture ikrenja meunarodnih obaveza dovodi
doloe reputacije, to zemlje radije izbjegavaju.

84
7.2
Rad ACCC
iskazan
brojevima

O
dsvog osnivanja, Odbor je uradio nekoliko
nalaza uvezi usklaenosti pojedinih strana-
ka. Razmatranja Odbora uvezi sodreenim
odredbama Konvencije nalaze se ubro-
uri (prvo idrugo izdanje) koju je izdao Resource &
Analysis Centre Society and Environment2.
Nije tajna da veliki dio prijava dolazi odnevladinih
organizacija. Brojevi uglavnom pokazuju visok nivo
aktivizma upojedinim zemljama - arazlike su vrlo
iznenaujue. Iako Velika Britanija vodi (17 prijava),
veina zemalja idalje ostaje samo sa nekoliko slua-
jeva (Kazahstan - 5, eka Republika - 3, Turkmeni-
stan - 1, Hrvatska - 1).

2
http://www.rac.org.ua/en/activities/publications/cc-case-law/

85
 Usvojeni nalazi
Broj nalaza koje je prihvatio
Odbor zausklaenost

3 od5 su ocijenjene
kao neusklaenost

lanovi Konvencije
koji su dosada
ocijenjeni kao
neusklaeni
Odluke
lan 3(4) lan 3(2)

lan 4(8)

lan 3(1)
6(2) uvezi usklaenosti
6(1)

odreenih Stranaka
usvojene nasvakom
lan 4(1) 6(3) MOP:
lan
3(9)

2005 3
lan 4(4)

lan 4(7)

lan 4(2) 6(4)

9(1)
6(6) 6
6(5)

2008
9(3)
6(8)

9(2)

6(7)
9(4) 2011 9
6(9)

lan 7
6(10)

9(5)

86
 Usklaenosti kojih Stranaka su
dosada razmatrane?
Odbor zausklaenost je ocijenio kao prihvatljive prijave
prema sljedeim zemljama.

1
1
5 1
17 1 2
3 2 3 2
3 22 5
1 3 1
1
3 1 2 1
3 1

7.3 I
BiH iMehanizam
ako smo otkrili velika krenja ili zanemari-
vanja odredbi Aarhuke konvencije uBosni
iHercegovini, koje smo opisali uovoj studiji,
nijedna prijava nije stigla iz nae zemlje. To
je posebno iznenaujue, jer su NVO sasvim svjesne
da ponaanje njihove drave nije u skladu s njenim
provjere meunarodnim obavezama. U svakom sluaju, BiH
usklaenosti jo uvijek eka nasvoju prvu prijavu.

87
 8. Zakljuci
ipreporuke

8.1
Uesnici

Drutvo

Zakoni
Uprava Usutini, odredbe Aarhuke konvencije odemokra-
tiji zatite okolia dobro su prenesene unacionalno
zakonodavstvo. Iako Bosna iHercegovina nije lanica
EU, svoje zakonodavstvo preuzima iz Pravne steevi-
ne iprilino joj je slino. To samo posebi pomae pre-
noenje Konvencije, koja je integrirana upravni okvir
Zakoni EU. Jednu od najveih prijetnji za period ekanja
na pristupanje EU predstavljaju meunarodni eko-
nomski motivirani sporazumi kojima nedostaju oko-
lini idrutveni aspekti - kao to je Ugovor oEnerget-
skoj zajednici koji je nasnazi do2026.
Sjedne strane,
podrava prenoenje dijela EU zakonodavstva (npr.
EIA Direktiva), dok sdruge strane, neka vana regu-
lativa se izbjegava (npr. IPPC Direktiva). BiH danas za-
pravo slui kao baza zasirovine i(prljavu) proizvod-
nju zastrane ili multinacionalne korporacije, koje
koriste industrijsku tradiciju ijeftinu radnu snagu, ali

88
zloupotrebljavaju blizinu EU, zajedno sprilikom da ne moraju slijediti stroge standarde EU.
Uisto vrijeme, donoenje nekih vanih propisa neshvatljivo se odgaa - naprimjer Kon-
vencija o dalekometnom prekograninom zagaenju zraka i EU Direktiva o integrisanoj
prevenciji zagaenja. Prenoenje propisa zazatitu okolia ne smije se zanemariti.

Uprava
Uporni, dobro poznat ikljuni problem ostaje idalje kompleksna ineefikasna dravna upra-
va. Organi vlasti obino prebacuju odgovornost zaneka pitanja kao vru krompir, aniko se
ne osjea odgovornim. Nestabilna politika situacija samo produbljuje problem. Graani
ne razumiju funkcije razliitih institucija koje ih esto odbijaju. Naa anketa je pokazala
alarmantan nivo ignorisanja Zakona oslobodi pristupa informacijama, pa ak iiznena-
ujui nedostatak informacija koje koriste, prikupljaju i kreiraju organi vlasti. To stvara
sumnju onjihovoj kompetentnosti ipostavlja se pitanje kako oni uope mogu ispravno
raditi. BiH nema dovoljno resursa zatako glomaznu dravnu birokratiju, amnogi programi
su personalno ifinansijski podcijenjeni. Naprimjer, postoji 14 razliitih ministarstava zaza-
titu okolia uzemlji srazliitim, ali preklapajuim nadlenostima. Prema MMF-u, ukupni
izdaci zajavni sektor u2014. godini iznosili su 6,145 milijardi KM (oko 3 milijarde eura),
to iznosi 23% ukupnog BDP-a. Praktina aktivnost dravnih organa znatno se razlikuje
odonoga to zakon kae: Rokovi se esto ne potuju, interesi razliitih interesnih grupa se
ne tretiraju jednako, iniko ne stimulira ukljuivanje javnosti uproces donoenja odluka.
Zemlja pati odrairene korupcije. Sposobnost ispremnost da se provede potivanje zako-
na ida se kontrolie usklaenost svaeim odlukama ipropisima su vrlo ogranieni. Orga-
ni vlasti najee ponu djelovati samo kao odgovor nakoncentrirani pritisak javnosti. Da
bi se prevladala ta prava paraliza drave, ini se da je potrebna radikalna transformacija
sistema uprave. Edukacija dravnih slubenika istroge kazne zanezakonitosti su logine
paralelne mjere.

Drutvo
Nivoi zagaenja iunitavanje okolia su alarmantni. Broj uesnika nedavnih protesta zaist
okoli dokazuje da ljudi nisu ravnoduni, ve naprotiv, vrlo ljuti. Respektabilnih 10 hiljada
ljudi protestovalo je protiv zagaenja zraka iz kompanije ArcelorMittal Zenica u 2012.
U proljee 2014. godine, masovni protesti protiv dva desetljea politike inertnosti za-
hvatili su vei dio zemlje, traei odlazak kompromitovanih politiara. Meutim, kada je
upitanju koritenje pravnih instrumenata, graani su idalje iznenaujue pasivni iprepu-
taju se sudbini. Samo nekoliko dobro etabliranih NVO ima dovoljno znanja isposobnosti
da kontinuirano pratiti dogaanja, poznaje procedure, uestvuje uodluivanju izahtijeva
provedbu zakona. U drutvu prevladava osjeaj da je rjeenje na vidiku, ali da ljudi ne
mogu utjecati narezultat. Usvakom sluaju, postoje primjeri uspjenih sluajeva. Zadatak
je nevladinih organizacija da ih promoviu ire ida sugraanima ponude nadu ioptimi-
zam. Primijetili smo unaem istraivanju da civilno drutvo ponekad pobijedi uekolokim
sluajevima pomou aktivnosti koje nisu pravne, akoje su vezane uz pritisak javnosti. Ako
oni nadopune svoje kreativne kampanje pravnim alatima, mogli bi postii mnogo vei na-
predak.

89
8.2
Proces
Informacije
Osnovni problem je da drava ne koristi integrira-
ne web stranice nakojima bi zainteresirana javnost
mogla pronai podatke ookoliu, planove, obavije-
sti, odluke, pozivnice zajavne rasprave, itd. On-line
izvori funkcioniu samo u nekim regijama, parcijal-
no idosada ne pokrivaju sva vana podruja. Jedan
primjer zasve: Federalno ministarstvo okolia (FBiH)
je prikupljalo podatke oemisijama zagaenja odoko
300 industrijskih izvora iEU je podrala kreiranje jav-
ne web stranice za gotovo 2 miliona eura u 2009.
godini - ipak, podaci jo uvijek skriveni odgraana.
Pruanje informacija na upit (obavezno po zakonu)
je natraginom nivou, iako neki organi vlasti prua-
ju informacije bez ogranienja ikanjenja. Naosno-
vu naeg indikativnog istraivanja, procijenili smo
da je oko 30% javnih institucija prekrilo svoju oba-
vezu i nisu odgovarali graanima koji su postavljali
pitanja. Sistem sortiranja, evidentiranja iobrade po-
dataka u dravnim institucijama je neodgovaraju-
i. Nanjega se odraava iinjenica da organi vlasti
odkojih se trae informacije esto nisu umogunosti
pruiti informacije koje nesumnjivo moraju posjedo-
Pravosue vati ili imati kontrolu nad njima. Jedino rjeenje bi
moglo biti hitno aktiviranje on-line izvora informacija
injihovo postupno poboljanje ipunjenje. Iskustvo
pokazuje da su web stranice najjeftiniji, a najefika-
sniji nain da se osigura protok informacija izmeu
Uee drave igraana.

Uee
Ne postoje sveobuhvatni slubeni podaci ointenzite-
tu uea javnosti upostupcima odluivanja. tavie,
djelii podataka u nastajanju su zbunjujui. Na pri-
Informacije mjer, Federalno ministarstvo okolia iturizma FBiH
primilo je 1.033 zahtjeva zaokoline dozvole izmeu
2004. i 2014. godine. Ministarstvo okolia Zeniko
dobojskog kantona uFBiH provelo je samo 5 javnih
rasprava izmeu 2009. i2014. godine. Ovi brojevi se
jednostavno ne uklapaju. Iz dostupnih izvora moe-
mo procijeniti da je uee ire javnosti vrlo rijetko.
est problem je utome to javnost nije pravovreme-
no obavijetena otoku upravnih postupaka. Pojedi-
ni graani uestvuju samo iznimno, ataj instrument
uglavnom koriste samo nevladine organizacije. One

90
su ograniene u teritorijalnoj pokrivenosti, djelo-
krugu itemama, tako da se mnoge odluke donose
bez uea javnosti. Jo je gore da se javnost oito
pozove uvrlo naprednim fazama pripreme projeka-
ta ikomentari dolaze prekasno da bi mogli utjecati
na znaajne probleme. Vlasti esto odbijaju prijed-
loge javnosti, ali pozakonu oni nisu duni objasniti
svoje razloge zaodbijanje. Takav postupak potkopa-
va povjerenje graana prema dravi i obeshrabruje
ire uee ljudi. Ta pitanja treba rijeiti izmjenom
odgovarajueg zakonodavstva.

Pravosue
Uporeenju sa zemljama Evropske Unije, parnica je
gotovo potpuno neiskoriten alat - iako je to samo
sudska odluka koja ima mo da odlui ko je upravu
iradikalno promijeni situaciju. Slubeni podaci otome
ne postoje. Prema Izvjetaju OSCE, 2012. godine bilo
je samo 15 sluajeva pravne radnje uupravnim po-
stupcima ucijeloj zemlji, dok iscrpni podaci za2012.
izaostale godine nisu bili dostupni. Upostkomuni-
stikim zemljama srednje Evrope poput eke Repu-
blike, samo kroz sudske odluke postupno se uspjelo
ostvariti pravo na informaciju i uee u donoenju
odluka ipoboljati praksu vlasti. Jedan odkrucijalnih
problema je nedostatak edukacije oljudskim pravi-
ma. Drugi ozbiljan problem je cijena izvoenja doka-
za uparnici, jer sudovi prihvataju samo dokumente
certificiranih strunjaka. Ali, najvanije je da inevla-
dine organizacije i graani trebaju prevladati svoj
strah odsudova iprihvatiti tube kao jo jedan alat
zanjihov rad. Unarednim godinama, civilno drutvo
jednostavno treba promijeniti djelovanje sa izraava-
nja nezadovoljstva iprotesta namnogo aktivnije ko-
ritenje postojeih zakonskih instrumenata i sudske
zatite svojih interesa.

91
 Onama

Arnika - Centar zapodrku graanima (eka Republika)

Arnika - Centar zapodrku graanima ima dugogodinje iskustvo upromicanju informacij-
ske otvorenosti, podravanju uea javnosti uodluivanju iprovoenju pravde zazatitu
okolia. Centar je osnovan 1996. godine. Centar provodi javne kampanje zapromovisanje
pozitivnih promjena zakona ili zaustavlja pokuaje suavanja prostora zauee javnosti
u postupku donoenja odluka. Svake godine, njihovi strunjaci pomau organizacijama
civilnog drutva i opinama da rijee desetine sluajeva u cijeloj ekoj Republici. Cen-
tar takoer uestvuje u meunarodnim projektima koji su usmjereni na zatitu okolia
ijaanje provoenja Aarhuke konvencije usrednjoj iistonoj Evropi, Kavkazu isrednjoj
Aziji. Arnika je lanica Zelenog Kruga - asocijacije NVO eke Republike, Evropskog ureda
zaokoli iEvropskog EKO foruma.

Eko forum Zenica (Bosna iHercegovina)

Udruenje graana Eko Forum Zenica osnovano je 2008. godine kao reakcija naogromno
zagaenje okolia koje je uslijedilo nakon to je multinacionalna kompanija Arcelor Mittal
kupila eljezaru u gradu Zenica i ponovo pokrenula proizvodnju. Prve akcije udruenja
bile su intuitivne, ali je Eko forum prerastao uprofesionalno udruenje istekao ugled kod
graana idravnih institucija. Danas ima oko 2.000 lanova isimpatizera iima ured ure-
prezentativnom prostoru ucentru grada. lanovi Eko foruma su specijalizirani uraznim
podrujima vezanim zazatitu okolia, npr. zdravstvenu zatitu, monitoring kvaliteta zra-
ka, upravljanje otpadom, zatita voda, informacijske tehnologije imediji. Eko forum odr-
ava stalne kontakte sdrugim nevladinim organizacijama koje djeluju ukantonu idrugim
dijelovima zemlje.

92
elite znati vie?
Pratite nas...

NaEngleskom:
http://english.arnika.org/bosnia-and-herzegovina

NaBosanskom:
http://eko.ba

Arnika Citizens Support Centre

Chlumova 17
13000 Prague 3
The Czech Republic
Tel./fax: +420 222 781 471
e-mail: cepo@arnika.org
http://english.arnika.org/bosnia-and-herzegovina

Eko Forum Zenica

kolska 10
Zenica
Bosna i Hercegovina
Tel. +387 32 405050,
e-mail: info@ekoforumzenica.com.ba
http://ekoforumzenica.ba

Fotografije snaslovne strane:

Demonstracije iz decembra 2014 uorganizaciji Eko-forum Zenica.
Oko 400 ljudi je iskazalo podrku pravnim radnjama protiv kompanije
ArcelorMittal.
Sredina desno: Martin Plocek, Arnika - eljezara Zenica.
Gore, sredina, lijevo, desno: Adnan Donli, Eko-forum Zenica

Fotografije sa zadnje strane:

Rijeka Sana, budui Park prirode gdje je kampanja Centra zazatitu
ivotne sredine usmjerena inazatitu prirode inazaustavljanje planova
zaizgradnju malih hidroelektrana uneposrednoj blizini izvora rijeke Sane.
Gore: Mio Malinovi, CZZS / Dole: Martin Plocek, Arnika

93
 Reference

Kratke injenice oBiH

UNDP, BiH: http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/en/home/countryinfo/
Evropska agencija zaokoli, BiH: http://www.eea.europa.eu/soer/countries/ba
Svjetska banka, Ekonomija BiH: http://www.tradingeconomics.com/bosnia-and-herzegovina
Transparency BiH, pregled politike korupcije uBiH: http://www.transparency.org/files/content/corruptionqas/Bosnia_
overview_of_political_corruption_2014.pdf
BH MAC, Centar zauklanjanje mina BiH: http://www.bhmac.org/ba/stream.daenet?kat=1
Huki M., Obnova BiH: postignua ipotekoe, Sarajevo 2000, http://www.i-p-o.org/rebuilding-bosnia.htm

Ope informacije
FBiH Vlada, Budet: http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/budzet/
FBiH Ministarstvo zazatitu okolia iturizma, Uee javnosti: http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/85/sudjelovanje-jav-
nosti
FBiH Ministarstvo zazatitu okolia iturizma, Registri iizvjetaji: http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registri-i-iz-
vjescaronivanje#
Vlada RS, Okolinske dozvole: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Servisi/Poslovanje/Pages/
Ekoloske_dozvole.aspx
Agencija zarijeku Savu Basin, Solutions: http://www.voda.ba/rjesenja
Monitoring zraka Zenica: http://monitoring.zenica.ba
Monitoring zraka Sarajevo: http://air-monitoring.ba
Federalni Hidrometeoroloki zavod, FHMZ: http://fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/Z-zrak.php
Hidrometeoroloki zavod RS: http://www.rhmzrs.com//-
Bankwatch, Energetski sektor uBosni iHercegovini: http://bankwatch.org/campaign/coal/BiH
Projekat svjetske banke oupravljanju otpadom: http://www.worldbank.org/projects/P107998/second-solid-waste-ma-
nagement?lang=en&tab=overview
Oudruenjima ifondacijama Bosne iHercegovine: http://velikakladusa.gov.ba/wp-content/uploads/2014/03/Za-
kon-o-udruzenjima-i-fondacijama-Bosne-i-Hercegovine.pdf
Sl.novine Federacije BiH 1/2012: Pravilnik onainu vrenja monitoringa kvaliteta zraka idefiniranju vrsta zagaujuih
vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti idrugih standarda kvaliteta zraka
Drugi nacionalni izvjetaj oimplementaciji Aarhuke konvencije uBosni iHercegovini 2013: http://www.magrama.
gob.es/es/ministerio/servicios/informacion/Guia_convenio_Aarhus_2%C2%AA_tcm7-274132.pdf
Bosna iHercegovina, Vijee Ministara Odgovori napitanja EU opoglavlju 27- okoli Sarajevo, Oktobar 2012:
http://www.dei.gov.ba/dei/dokumenti/uskladjivanje/default.aspx?id=10919&langTag=bs-BA
European Union External Actions Service http://eeas.europa.eu/bosnia_and_herzegovina/index_en.htm
Direktiva 2008/50/EC Evropskog Parlamenta iVijea od21 maja 2008 okvaliteti zraka iiem zraku zaEvropu:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008L0050&from=EN

94
Lukavac: Fabrika je prestala isputati prainu
Sisecam Soda Lukavac, Proizvodni procesi isirovine: http://english.sisecam.ba/procesproizvodnje.html
Sisecam Soda Lukavac, Politika zatite okolia: http://www.sisecam.ba/zastitaokolisa.html
Ekoloki akcioni plan Lukavac 2012-2017: http://www.lukavac.ba/Leap/LEAP_Lukavac.pdf
Lukavac, Izvjetaj ostanju okolia: http://lukavac.ba/wp-content/uploads/2012/02/Izvjestaj-o-stanju-okolisa-Lukavac.
pdf
Novovrijeme, Intervju sa Baris Dnmez, Generalnim direktorom SSL: http://novovrijeme.ba/intervju-sa-barom-dn-
mez-generalnim-direktorom-iecam-soda-lukavac-investiranje-se-nastavlja/
SodaLive, Lukavac Protestni mar: http://www.sodalive.ba/slobodno-vrijeme/svijet-slobodno-vrijeme/vise-stotina-lu-
kavcana-prisustvovalo-mirnom-protestu/
Ekapija, IFC je obezbijedio 24 miliona eura zaSSL: http://ekapija.ba/en/Vijest/investments/ifc-has-provided-24-milli-
on-euros-for-the-sisecam-soda-lukavac/28008
IFC, SSL Environmental & Social Review Summary: http://ifcext.ifc.org/ifcext/spiwebsite1.nsf/ProjectDisplay/
ESRS25557
Unece, EPR Study BH: http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina%20II.pdf
Centar zakulturu Lukavac, Vijenici odbili Izvjetaj okvalitetu zraka napodruju opine Lukavac: http://lukavac-x.ba/
lukavac/drustvo/vijecnici-odbili-izvjestaj-o-kvalitetu-zraka-na-podrucju-opcine-lukavac-2.html
Centar zakulturu Lukavac, Stanica zamonitoring zraka: http://lukavac-x.ba/lukavac/drustvo/lukavac-bi-polovi-
nom-ove-godine-trebao-dobiti-stanicu-za-mjerenje-kvaliteta-zraka.html
SodaLive, Stanica zamonitoring zraka Lukavac: http://www.sodalive.ba/aktuelnosti/polovinom-godine-lukavac-dobi-
ja-mjernu-stanicu-za-pracenje-kvaliteta-zraka/

Rijeka Sana: Rijeke preivljavaju plan zabetoniranje

Centar zazatitu ivotne sredine, Zahtjev zaobustavljanje gradnje hidroelektrane Medna naSani iproglaenje parka
prirode: http://czzs.org/zahtjev-za-obustavljanje-gradenja-mhe-medna-na-sani-iproglasenje-parka-prirode/
Environmental Justice Atlas, Hidroelektrana Medna narijeci Sani: http://ejatlas.org/confl ict/hydro-power-plant-med-
na-on-the-sana-river-bosnia-and-herzegovina
Climate Adaptation Bosnia: http://www.climateadaptation.eu/bosnia/
CIN, Privatnici profitirali trgujui koncesijama: http://www.cin.ba/privatnici-profitirali-trgujuci-koncesijama/
Mrkonji Grad, Da li graditi hidroelektranu naSani?: http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=2944&tip=1
Nezavisne Novine, Rat zaizvor Sane: http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Rat-za-izvor-Sane-71457.html
Buka, Unitenje rijeke Sane zbog izgradnje mini hidroelektrana: http://www.6yka.com/novost/35900/unistavanje-rije-
ke-sane-zbog-izgradnje-mini-hidroelektrana

Banja Luka: Park je na!

Banja Luka Grand Trade, Urbanistiki plan: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1626013
Na prostor, Prostorni plan Republike Srpske: http://nasprostor.org/dokumenti-2/prostorni-plan-republike-srpske/
Crvena lista zatienih vrsta flore ifaune Republike Srpske: http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista/Crvena_lista.pdf
Environmental Justice Atlas, Park je na, Banja Luka: http://ejatlas.org/conflict/the-park-is-ours-banja-luka-bosnia-and-
herzegovina
Pad Picinog Parka filmovi: https://www.youtube.com/watch?v=KUA-EHu-Pbc, https://www.youtube.com/wat-
ch?v=Vx-Jb_c4PnI8
Nezavisne novine, Potvrena kazna - Mile Radii odlazi narobiju: http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Po-
tvrdjena-kazna-Mile-Radisic-odlazi-na-robiju-250544.html

95
 Zenica: elino nebo se razvedrava
UNECE, 2nd Environmental Performance Review of Bosnia and Herzegovina, 2011:
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina%20II.pdf
Balcan iCaucaso, Pollution in Zenica: http://www.balcanicaucaso.org/eng/Regions-and-countries/Bosnia-Herzegovina/
Dying-of-pollution-in-Zenica-125737
ArcelorMittal, Map of Operations: http://corporate.arcelormittal.com/who-we-are/interactive-map
Flat Europe, ArcelorMittal Ghent wins 10th Environmental Charter:
http://flateurope.arcelormittal.com/news/Gentenvironmentalaward
Opina Zenica: http://www.zenica.ba/
Komentari Eko-Foruma Zenica naPlan aktivnosti 2009: http://ekoforumzenica.ba/novosti/20090217.php
Izmjene idopune Zakona ozatiti okolia FBiH, lan 27: http://ekoforumzenica.ba/dokumenti/izzoFBiH.php
Eko-Forum Zenica, ta mislite da ih tuimo?: http://www.ekoforumzenica.ba/novosti/20141205.php
Environmental Justice Atlas, ArcelorMittal steel production factory Zenica:
http://ejatlas.org/confl ict/arcelormittal-steel-production-factory-zenica-bosnia-and-herzegovina
ArcelorMittal: Going nowhere slowly, Areview of the global steel giants environmental and social impacts in 2008-
2009: http://bankwatch.org/documents/ArcelorMittal_Going_Nowhere.pdf
Aktivnosti Eko-Foruma Zenica: http://issuu.com/arnika.org/docs/presentation_ecoforum_january_2014
UNECE, Environmental Performance Reviews Bosnia and Herzegovina, UN New York and Geneva, 2004:
http://www.unece.org/fi leadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina.pdf
Sarajevo Times, Zenica: Red Alert for Air Pollution: http://www.sarajevotimes.com/zenica-red-alert-for-air-pollution/
Monitoring of Air Quality in Zenica Valley, Conference Report, 2011:
http://www.tmt.unze.ba/zbornik/TMT2011/101-TMT11-307.pdf
Balkan Insight, Bosnians Protest Against Mittal Plant Pollution: http://www.balkaninsight.com/en/article/bosnia-s-ze-
nica-protests-against-mittal-polution
Peticija: Smanjite zagaenje zraka uZenici: https://secure.avaaz.org/en/petition/local_government_of_the_city_Ze-
nica_BH_and_managers_of_ArcelorMittal_decrease_air_pollution_in_Zenica/,%20social%20media%20activism

Tuzla: Kroenje prljave energije

CEE, Izvjetaj omonitoringu zraka: http://www.ekologija.ba/index.php?w=c&id=174
EURACOAL, Report on Coal Industry Across Europe: http://www.euracoal.org/componenten/download.php?fi leda-
ta=1384435929.pdf&filename=Coal-Industry-Across-Europe_2013.pdf&mimetype=application/pdf
Energetska zajednica, Obaveze zaelektrinu energiju: http://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_
HOME/AREAS_OF_WORK/Obligations/Electricity
Energetska zajednica, Study on the Need for Modernization of Large Combustion Plants, 2013: http://www.ener-
gy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/DOCS/2652179/LCP2-cover%2Breport-final.pdf
Hronoloki registar zakona objavljenih uSlubenom listu FBiH u2014: http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/
index.php
Elektroprivreda BiH mora platiti 13,79 miliona zazagaenje zraka: http://www.klix.ba/vijesti/bih/elektroprivre-
da-bih-mora-platiti-13-79-miliona-km-za-zagadjenje-zraka/120731096
Environmental Justice Atlas, Termoelektrana Tuzla: http://ejatlas.org/conflict/thermal-power-plant-tuzla-bo-
snia-and-herzegovina
EEA, Air Pollution: Every Breath we take: http://www.eea.europa.eu/signals/signals-2013/articles/every-breath-we-take
CEE, Studija: istim zrakom dosmanjenja utjecaja naklimu, 2014: http://ekologija.ba/userfi les/file/Cistim%20zra-
kom%20do%20smanjenja%20uticaja%20na%20klimu.pdf
CEE, Study Health Impacts of Coal Fired Power Generation Tuzla, 2013: http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Heal-
th%20Impacts%20of%20Coal%20Fired%20Power%20Generation%20in%20Tuzla.pdf
Vlada kantona Tuzla, Izvjetaj okvalitetu zraka: http://www.vladatk.kim.ba/izvjestaji-o-kvalitetu-zraka

96
ISBN 978-80-87651-14-8