Download as pdf
BosnaiHercegovina Bosnia and Herzegovi
Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina
FEDERALNO MINISTARSTVO FEDERAL MINISTRY OF
OKOLISAITURZMA ENVIRONMENT AND TOURISM
Broj: UP | 05-2-23-11-35/16 MK, SN
Sarajevo, 03. 04. 2017. godine
Federalno ministarstvo okoliga i turizma, rjesavajuéi zahtjev privrednog drustva ,ArcelorMittal
Zenicat d.0.0. Zenica, za izdavanje integralne obnovijene okoligne dozvole, na osnovu clanova 71. 1 72.
Zakona o zastiti okoliga (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 33/03), élana 18. Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o zaititi okoli8a (,Sluzbene_novine Federacije BiH" broj: 38/09), élanova 19. i 20.
Zakona o upravijanju otpadom (,Sluzbene novine Federacije BiH br. 33/03 i 72/09), i élana 200.
Zakona o upravnom postupku (,Sluzbene novine Federacije BiH" br. 2/98 i 48/99) dono sit
RJESENE
lzdaje se integralna obnovijena okoliSna dozvola privrednom drustvu ArcelorMittal Zenica 4.0.0.
Zenica za pogone i postrojenja: koksara, aglomeracija, visoka peé, Geliéana: BOF i EAF-100 t (trenutno
nije u radu), valjaonice (pogoni sitna pruga, Ziéna pruga i tvornica gradevinske armature), kovaGnica
(trenutno nije u radu), energetika (pogoni toplinska, plinska, -elektroenergetika i vodoprivreda) i
saobraéaj, Koji se nalaze unutar kruga kompanije na adresi ul. Bulevar Kralja Tvrtka | broj 17, Zenica.
Izdavanjem ove okolisne dozvole prestaje da vrijedi okoligna dozvola broj: UP-I-05/2-23-11-133/14
DD, MR od 16. 11. 2015. godine koja je izdata operatoru ArcelorMittal Zenica d.o.0. Zenica za pogone i
postrojenja Departmenta Celi¢ana koju cine pogoni BOF Konvertora, kapaciteta 1,1 mil. t Gelika/god i
elektroluéne peti EAF-100t kapaciteta 800.000 t/god koji se nalaze unutar kruga kompanije.
4. Lokacija proizvodnih objekata i postrojenja
Sva industrija je locirana na sjevernom dijelu zenicke ketline koja je prostorno-planskom
dokumentacijom Grada Zenica proglagena industrijskom zonom. Najveéu povrSinu u industniskoj zoni
zauzima kompanija ArcelorMittal d.o.0. Zenica. Ova zona se veze sa urbanom zonom Grada Zenica sa
kojom éini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Kompanija ArcelorMittal d.0.0. Zenica je
smjestena u usko| kotlini povrSine 25 km‘, na nadmorskoj visini od 315 m.n.v. Kotlina je okruzena
brdima visine 600 m do 1050 m, koja ometaju disperziju emitovanin &tetnih materija u sire podrugje
Kroz sredignji dio kotline protiée rijeka Bosna, koja dijeli Grad na dvije prostorne cjeline, istognu i
zapadnu. Kompanija ArcelorMittal 4.0.0. Zenica je locirana sjeverozapadno od Grada Zenice, u dolini
rijeke Bosne, izmedu lijeve obale rijeke Bosne i regionalnog puta Zenica — Nemila, u podnogju brda
Zmajevac, uz Zeljezniéku prugu i magistralni put Sarajevo-Dobo}
2. Pogoni i postrojenja za koje se izdaje okolisna dozvola
Privredno drustvo ArcelorMittal d.o.0. Zenica predstavija tipiénog intergralnog proizvodata
gvozda i éelika sa svim fazama proizvodnje od proizvodnje koksa, aglomerata, gvozda i éelika do
finalnih valjanih i kovanih proizvoda, uslugnih djelatnosti (energetika, saobrataj, odrzavanje, kontrola
kvaliteta) i administrativnih posiova (planiranje, nabava, prodaja i marketing, finansije, projektovanie,
kadrovski i informatiski poslovi)
Integralnu proizvodnu liniju éine slijedeéi pogoni
1. Koksara,
2. Aglomeracija,
3. Visoka pet,
4, Geligana: BOF i EAF-100t (trenutno nije u radu),
5. Valjaonice: sitna pruga, Ziéna pruga i tvornica gradevinske armature, 6. Kovagnica (trenutno nije u radu),
7. Energetika: toplinska, plinska, elektroenergetika i vodoprivreda i
= 8 Saobraéa). =
__U Tabeli 1. su date osnovne tehnicke karkteristike proizvodnih pogona
Pogon. Kapacitet Godina proizvodnje Proizvodat
Koksara 87.000 tona suhog koksa 1982.9 GIPROKOKS
‘Aglomeracja | 1.876000 tona aglomerata | -aglomasina br.4: 1978.9, SSSR
-aglomasina br.5: 1987.9
-aglomasina br 6: 1987.9.
Visoka peé | 1.250.000 tona sirovog 1979 SSSR
gvozda
Celgene ‘BOF: 1.066.000 tona Gelika T9769. ‘SSSR
AF, 800,000 tona éelika
2005.9 “DANIEL! ttalija
Valjaonice ‘Sitni profil: 650.000 tona 19769 "Ske Madeburg
ica: 430,000 tonal
1976.9 “Morgan” USA
Energetixa | 220 tona pare/h 1976.9 Piva Binjanska Strojina
Napomena: Podaci o pogonu Kovaénica nisu_navedeni jer je proizvodnia obustavijena
01.07.2013. godine i neée se pokretati sigurno sljedecih 5 godina, ArcelorMittal je u obavezi da
obavijesti Federalno ministarstvo okoliga i turizma 0 namjeri ponovnog pokretanja proizvodnje u
pogonu Kovaénica najmanje Sest mjeseci prije pokretanja proizvadnje u tom pogonu.
3. Opis djelatnosti za koje se izdaje dozvola
3.4. Koksara
Koks se dobija suhom destilacijom (koksovanjem) kamenih ugljeva, bez prisustva zraka, na
temperaturama 950 do 1000°C. Koksovanje se vrai u komornim (koksnim) pegima, Koksna baterija ima
65 peti. U procesu zagrijavanja uglja bez prisustva zraka dolazi do slozenin hemijskih i fizicko-
hemijskih promjena organske materije u uglu, a kao rezultat toga nastaju plinoviti proizvodi (sirovi
koksni plin) i obrazuje se tvrdi ostatak, tj, Koks.
= Sirovi koksni plin, formiran tokom procesa koksovanja, sa temperaturom 700 do 850°C odlazi u
sabirni plinovod u kojem se hladi pomoéu amonijatne vode na temperaturu 80 do 85°C. Ohladeni plin
odlazi u plinski seperator u kojem se odvaja te¢na faza (amonijaéna voda, katran, naftalin) i
plin. Oéi8éeni plin se dalje koristi kao gorivo u procesu proizvodnje koksa, aglomerata, gvozda, celika
kao i toplotne i elektriéne energije.
Koksaru sadinjavaju sijedeée proizvodno-tehnoloske celine:
= odjeljenje pripreme uglia za proces koksovanja,
= odjelienje koksovanja i
- odjeljenje nus-produkata (prerada sirovog koksnog plina).
3.2. Aglomeracija
Proces proizvodnje aglomerata je ukrupnjavanje sitnih Zeljeznin ruda. Sustina procesa
aglomerisanja je da se nakon potpaljivanja mjeSavine (plinskim gorivom), metodom prosisavanja zraka
vr8i sagorijevanje koksa, uslijed gega nastaju visoke temperature koje omoguéuju proces
aglomerisanja, Proces aglomerisanja je termicki proces i odvija se na temperaturama poéetka topljenja
rude, éime se omoguéava povezivanje sitnih rudnih zrna. Kod visokih temperatura dolazi do hemijsko-
strukturnih i mineralo8kin promjena i poboliSanja metalurékih osobina dobijenog aglomerata
Tehnoloski proces proizvodnje aglomerata odvija se u okviru slijedetih odjeljenja:
priprema sirovina
= proces proizvodnje aglomerata
= drobljenje, klasiranje i transport aglomerata
3.3. Visoka peé Pogon Visoka peé proizvodi sirovo gvo2de redukcijom’u visokoj peti koje se koristi za dalju
preradu, visokopeéni plin koji se koristi u pogonima Zeljezare kao gorivo i granuliranu visokopeénu_
frosku koja se Koristi u proizvodnji cementa i u gradevinarstvu dok se u nedostatku tréi8ta odlaze na
industrisku odlagaliste Raéa ili u krugu ArcelorMittal d.o.0. Zenica.
Za industrijsko odlagaliste Raéa, operater je duzan pribaviti posebnu okolisnu dozvolu, u skladu
sa propisima Fedearcije BIH.
Pogon Visoka peé se sastoji od slijedecih odjelienja:
- Bunkerska estakada - doprema sirovina i zasip Visoke pedi,
- Kuperi - predgrijavanje tehnoloskog zraka,
= Visoka peé - formiranje gvozda, troske i visokopeénog plina,
= Livna platforma - izljevanje teénog gvozda i troske,
- _ Direktna granulacija troske,
- Havarijaina jama - deponiranje sirovog gvo2da u havarijainu jamu,
= PretistaGi visokopeénog plina,
- Livni stroj - jevanje sirovog gvozda u kalupe.
3.4. Celiéana (BOF i EAF-100t)
Pogon Geliana se sastoji od dva pogona: BOF konvertor i elektroluéna pec EAF-100t.
U BOF konvertoru se vr8i oksidaciona rafinacija metala, koristeti kao glavni reagent plinovite
oksidante i zagrijavanje metala bez dovoda toplote iz vana, na ratun fiziéke toplote tecnog sirovog
gvozda i toplote egzotermnih kemijskin reakcija. Dezoksidacija i legiranje éelika vrsi se u kazanu, Faze
proizvodnje su: prijem i skladistenje teénog gvoZda u mikserima, prijem i obrada starog zeljeza,
oksidacija u Konvertoru, procesi u sekundarnoj metalurgij i lijevanje na konti maginama ili u Kokilama.
Osnovna sirovina za proizvodnju éelika u elektroluénim pecima EAF 100t je staro Zeljezo, a
mogu se korisiti i drugi nosioci Fe-supstance, kao &to su sirovo gvozde i produkti direktne redukaje
Zeljeznih ruda. Za oksidaciju primjesa iz ulo8ka koristi se plinoviti kisik, a za formiranje troske kreé,
fluorit, boksit. Za dezoksidaciju i legiranje koriste se ferolegure ili Gisti elementi. Faze proizvodnje su:
skladistenje i priprema sirovina, Sarziranje, topljenje i rafinacija, izlijevanje troske-i Gelika, procesi u
sekundamoj metaluraiji ljevanje na konti maginama ili u kokilama.
Pogon Geliéana se sastoji od slijedecih odjeljenja:
= _ prijem i skladistenje teénog Zeljeza (mikseri),
= prijem, skladi8tenje i priprema starog zeljeza (scrap yard),
~ _priprema nemetalnih dodataka i ferolegura,
- BOF konvertor,
+ Elektroluéna pec EAF-100t,
= odjelienje sekundarne metalurgije (LF-100 ),
= odjelienje konti liva (CCM),
= _ odjeljenje pripreme kazana (kazanska hala).
3.5. Valjaonica
Pogon Valjaonice ine tri osnovne proizvodne jedinice:
- sitna pruga (proizvodnju éelignih sitnih profila),
= iéna pruga (proizvodnju éeli¢ne vruse valjane zice),
- tvornica gradevinske armature (proizvodnju armaturnih mreza i regetkastin nosaéa (TGA) i
proizvodnju klasiéne armature (KGA)) i
= prateéi objekti i postrojenia.
3.6, Kovatnica
Proizvodnja u pogonu Kovaénica je obustavijena 01.07.2013. godine i trenutno se ovaj pogon
nalazi u konzerviranom stanju. Federaini inspektor zastite okoliga je izvrsio pregled pogona Kovatnice
17.10.2014. godine iu Zapisniku br. UP1-10-23-7-00152/2014-1008-P-1008-1-P utvrdio slijedece, = nema potrognje vode i nema emisija u vodu, tj. izvrSeno je blindiranje ulaza vode u pogon
Kovaénica, _
- nema emisija u zrak, fj. izvrSeno je blindiranje-svih ulaznih cjevovoda zemnog plina i izvreno je
odzraéavanje instalacija,
- _fastereéene su boce sa koprimiranim zrakom i vodene boce,
- _ iskljuéena je elektriéna energija,
= _ustanouljeno je nema aktivnosti u pogonu, nema nastanka otpada, te nema ni emisija u tlo.
Proizvodnja u pogonu Kovatnica je obustavijena i pogon se nalazi u konzerviranom stanju i
trenutno se ne moze predvidjeti poéetak proizvodnje kao ni agregati Koji ée biti pokrenuti, Vrijeme
pokretanja i obim proizvodnje u ovom pogonu ée ovisiti o uvjetima na trZistu, odnosno o potraznji
(kolidina, vrsta i kvalitet) kovanih proizvoda.
3.7. Energetika
Pogon Energetika predstavija sastavni dio integralnog procesa proizvodnje éelika u ArcelorMittal
Zenica. Postrojenja Energetike nalaze se u cijeloj kompaniji, jer za svaki pogon obezbjeduju: paru, sve
vrste plinova, vodu, elektriénu energiju kao i zrak za visoku peé. Pogon Energetika se sastoji iz
slijedeéih sekeija
- toplinska energetika
- _plinska energetika
- vodoprivreda
- elektroenergetika
Sekcija Toplinska energetika jé osnovni energetski kapacitet za proizvodnju pregrijane pare
razligitin parametara, vrele vode za grijanje grada Zenica, proizvodnju elektriéne energije i hemijski
pripremijene vode. Kapaciteti Toplane su’
- _ proizvodnja pare: 2.x 220 th (max.) / 170th (nom.)
= toplinska stanica za grijanje grada: 174 MW.
= hemijski pripremljena voda: 4x150 mh
= proizvodnja elektriéne energije:
© TG 25 MW, max. 25 MW
+. TG 7 MW, max. 7 MW
U Toplinskoj energetici su instalirana dva kotla za proizvodnju tehnoloske pare i pare za potrebe
gtijanja unutar ArcelorMittal d.o.0. Zenica i grijanja Grada Zenice. Kotlovi instalirani u Toplinskoj
energetici koriste slijédece vrte goriva: mrki ugalj iz Rudnika Zenica, zemni plin, koksni plin i
visokopeéni plin.
3.8. Saobraéaj
Pogon Saobrataj vrsi usluge medupogonskog 2eljeznitkog transporta sirovina, poluproizvoda,
sekundarnih sirovina i otpadnih materijala. Pogon Saobraéaj vrai slijedece vrste transporta
a) Zeljezniéki transport,
b)_kamionski transport,
©) odlaganje otpadnih materijala iz departmenata kompanije ArcelorMittal 4.0.0. Zenica na
industrijsko odlagaliste "Rata’,
d) odrZavanje vuénih sredstava i transportnih komunikacija ZeljezniGkog i cestovnog saobraéaja te
drugih sredstava rada i opreme koja pripadaju pogonu Saobraca)
4. Opis osnovnih i pomoénih sirovina, ostalih supstanci i energije
Specifiéni faktori potrosnje materijala i specificni faktori emisija i uporedba sa Najbolim
raspolozivim tehnikama (BAT-ovima) su dati u slijedeéim tabelama za svaki pogon pojedinatno Tabela 2. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Koksara
[BAT = Best Avallase Technique Reference Document foriton and Steel Production, mart 2013
edinica = way AMZ AMZ AME AZM
zu az mses
Ulaz
[rove
aa si y/tkotsa 1000-180 aS a0
|eneria
Koken gas Mitkokss 00-3500 7ST
elkuiénacnersljaMi/tkokss 20-280 a3.7 at m7 68
Para ‘wuftkokss 60-800 SRS we m5
Ikomepimiran zak _|Nma/AKoksa 1-15 ‘ x : ‘
isk mafthoksa Gono?
Iitogen Nmafthotsa 047 : : : :
Iacetien gh : :
lvoas
Procesnavoda mmBitholss 024-45 4 ‘
Wodszagaienjetotsa mifthoksa as-1 9 ia 2 »
[ Izlaz rs
Proivoat
ons e 1000 438.2300 458.952.000 463.824000| an5.079.00 413.098 0]
cos Noditkoss 300-518 SS so} 5% OSM
Emini wake
Fratina shthoks 157-256 sts 60
soz afthokse 9-900(2820) 4589 625)
Nox wthokses 335-1783 1482 sa 886
ies aithokss 05247 : : es
2508 ethos? =
ew Wtkolsa 05-187 z S : :
has gitkotsa = 2-300 = : ae
co fithoksa 200-«460 077mm
coz yfthotsa 160-860 = : : -
ea fithoksa 1-80 Fs :
hoc githolss 12-28 * : = :
lsenzene ithoksa 0-45 2
fran maftkolss 115-1081 : - :
ecooye na-TeaiNms «Oa : : : -
[otpodn materia as
stron Wethokse 26 2 Bz
Jamoniumsuifa —a/tholss 2808” 73 109
oxp2dnavods mmiftholsa 01-05 409 30262 24a
INapomens: ulazno-izlaznim mater
aon awa ae aoe
Jedinen ear ey ae “ =
- Ulaz
fatjeona ‘eines «aS aaa aus]
lowat sinters stamens 0 * sat
lodsinisinter fests ss & ao |
eens / Daim ‘afters 168 30a ma)
Meer ied process—igtsiters 2 257 255 7
wee fesinera is
ods efesners
praia eft snera 62 3 sa 52 a2
kee wytsnters 33 a3 336 ma aa_|
[pei misulaminsvevira /esmere ami Laba oy Lago Las
ners
[eet parvo Munsinere 10 5
kervrares Mujtsvere 35165 BLS 5262 4 59 ma
eekna energie Mijsiners 52155 ako m3 270 288
Iomprmiraniarak Nnaftsinere 001-935
Wess nifsiners 138 3 op 05 oa my
Izlaz
(rsinoa
ser fe 1000 tE2650m iewBeTeGKO Lma7eseO TSH
lemite weak =
lentins fitsimee —awr73653 a2 saa asso 0 |
ine rafsiners— G64s
les matsines 022757 5H a ne 0
ler maftsmers 36051 0 ° ° a
lew gjss 18005188 Ea 1 37
he rutsnea tao ° ° 7
In Peisntes 385954 308 ea 0 me
iw refsintea 1356 3D » Fa ©
i eksiners 26456612 SB 1 so 8
is Imefsinters 248205, : °
—l imaltsnvers 05856 . -
lv maltsivera 0818550 ° a0 a 7
— fn retsinters usa 1S ams ss
ha ahnes Laws 67 wes 16 3
ne ____ghsiners 082 2 3a a 61 81
Hos einer 52 as 3996 ma 2010
oz pent 21999733 us SCBCD sna 245
ico fytsineers arava zis amt aL ms
leas (ursimera 16153 se000 = =
heron wesntea 38545
jinwoe pisen 1520537 ata ma ns
Jape Pan srt snare 5 68 56 5
lr met Sere 3 seas 100
pelteaye
lcooye Sinera 01536, 0 o 09 aay
lee neTRitsincers 245.1780
(pata material
lrsins Wma ingszen29 mee sen rose | maa
co Uisimea aramamzis ean ae? mS) 2307
ltescra ode maftsiners oso 04s 08 aes st axe
Alle TechiaueReevenee Docent fer ron nse Producon, mar 203, Tabela 4; Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Visoka peé
= Ula =
kar — Ae uci ashe a
ios nen the ‘owe wt ee
bets Mise a. ete
fats Wie meas tm
Fewest tose “oe
lta nse o-wo|
lie ss 2
jes ane ——
fsa se 1
hens tse = _—
Keen ise a t
foes cnit din-ms | nse
femsciia) v ~ a zs
— I ——
‘cio - - —
wines wre os | kms
mwse ae | as | a7 | aso
muse tes gp bags
Mise oases ana a2
- rinse as ~ i
mans auras =
Vilar
row natse kta strate | easesom msm | som steer}
ate apse arcoa | er | san
htc tanse wn
lrtsiewsot tne
ta wi a
ken ose ma =
fro ise ba
. ose a
lene wae me oe
feo T gia oan : a» |
ka we Law |
foe tise “oow-zo0
‘2 east 38 sl
le else ae-vast =
tin rats Sasa ®
ress ens oe
russe 2a 2
Sie iene
ie ose ssa-nma
ie one teams i :
ls wore “asa
[fae vk wane ote
v= wes ap ae owe
bo we mae y
or ans
lirewmierotote gS as.ame | go swam
\irracraupinewet tytse tac a3 aaa
\vrmai coon tc nat Ga Tabela 5. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon BOF €«
aa a we
indie | owt] =
Ula
fecweeise | hte | mem | om omy
fecotocieeoi| ge | ora om mms
ESiemoncs igre gongs a2 ame
porn | wee | ee | om |
roc wore) ova wm «|
ft wel oo @ « @ a)
bee me lom 8 2 @ 3
Comedia, wae [ages aes
ax
ise mine | 9590 ay Be ay mE
eo mire anes Pa 8
ee mone ase ome
ate
fcrnmeneois ware ake ww
femgin Mayne ene es
fumes yne toe
Irotorane | me [asene| oe | am
ee ee
lenpinaniak | Arann 88 z z
Woda mane | 31 a2 a4 cry 4
tala
[Proizvod .
cn ve | amo exam rz a nazar ise oon
ie
ores wee [mem| ss «| -
Pee Mel Ee) = S:
| =
ei
os eas ewe
Ee oe |eocoms 8 eT
fs tee “aa
c rao oa tat
Ps gee ouaa aa oo ue
fo oat trae as a awe ae
hes Se asa amet
So.
ko nit - oom
ae ee
eos we | meme :
Be me ge kw
fcoor rane ontcoase Sue tka
ota meat a
ote ge) ee
Rees [eet a : :
Pre Sito ou om ange
frssntowine | wee gst, 0m
pavesnsmnesal ite Gore’ 9290 as
inves marek aaa
Dienst Tabela 6-Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon EAF-100t
Sirovine =
bens wire am
iene valet 28-388
ea
fe ps7:
sins |
a
pene el :
ln he ee
bas ea
JProtevodh = =
baa
an mand 0,35-S2 e
be me oe
bs ee
: ae
k meh
RT at ae
E weal:
ts wees
bs a ae
ca Caer |
eS ee
Pa se
|meteniiat wane 072
asia) 90-1
fne= teen cr
lant = Bert AvaabicTecmigve Reference Document toro nd Stel Production, man 2012 Ulaz
za a 7a. a Ears
sma twa SHVAREKA gq | SNA BENA agg | SIMA BRA ggg | SINR DENA gy
Jecinia| oar | omuca _rruca _'* | pmuca pause PaUGA_PRUGA PRUGA_ paca. pavGA raven
wh Ss aoe eas ios ioe
we | = we - Pr
woe |= w_| ™ os @
Tam] | Ome | ue | as GEN Oo | cIee ase Oma | ine an GOR | oom cise cae
an | = | vans seme ass! Laos a0? 1.8198 nom 167 ai
Wischopee ps | aa
lowe foe | | ase one ower 93408 ox om | ozs name cams ans
Weds al Sams uz | ar ae ae | gs a ge ne |
Ialaz
Proinoal
~ esis pao aa) para —— eem
naLsie.0, BuO saza00_ nisewon e240
asco * 705i000] as) 9577009 "31a
aE zoe ‘oon? aoa oor
sia 1a no ns o1ss gos aoe. azn
ma 70 ns 53 ont 90108 oom 00m?
wwe | a [Bs > = = om] 8 a > ea
som owe | mows | mss | a | 2 om oy
iit aus mm sw aa ag 208 seis
J Reference Document orton an Stee Production, mae 2013
UL Marka Manulica 2, 71 000 Sarajevo, telefon 00 387 33 728 700, telex 00 287 39 726 747,
‘email {mots@binnet ba, www mot gov ba Page 10 of 70, Tabela 8. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Energetika
Tames gar) AMZ ANE | AMZ AME AME
secs 2011 2012 2013 2014 2015
r Ulaz =
jehnoiotk conve ——
ves um |. {ome 7 ma 7199 " 196 "94
lotsa eos my 3030010400 12.600 10800 9.800
Nisokopetn eas mim = saa00 $4300 S000 5790052300
Lem gs mh asm -100 1300 1000 1.000
enersis | I Lo, .
tekviénsenersia — Mhyn Le fse fete is
Para ___an ay 7 we fom 7 om os
Deminralizovanavoda ml/h 3a ew
Voda m3/h 819 704 7g 839 746
Izlaz
|Proizvodi |
para t = aswame a004ss | isossi6 2457567 1255271
lemisje t —
Patina teitpare on 0x7 | 00 O06
soa walt pare as) 429 asl 292.80
ox sahtoare asr ast | 035 038036
co itp mu 1 S348
[As eft pare, 0,08 0,02 0,02 0,02 0,01
cs etpare coi 900200 0,005 002
rb vipre =~ OdG 028 az os am
Ie tio = ~=SCoaSDm 2
ber tive => O68 035 ass ws BD
lotpadnimatenja —
vepeo ipre (oo ist os one
+ |Optadn voda maltpace ee ee
Nopomens
lz acer Zena
lant = Best Available Technique Reference Document for Iron and Steel Production, mart 2013 Tabela 9. Podaci o ulazno-izlaznim materijalima za pogon Saobraéaj
eine par SEE ‘AMZ ‘ane AMZ aut) AME
Koet. 21 22 | 2013 2014 2015
Ulaz
\corive
piel ‘ 508 so a. a 0
Izlaz
|Piscne amisienastale upotrebom goriva
Ico Lso7e6e28 Lesses1930 1.58 Fa
so» “05587 —«S8LO71 «397200 ——«391, 556,
Inox 2u733379 3.45309 24208795 23.853,076
nwvoc 3505558 3.370053 asiZe2e .e54058
Ico ___ta200 2382477 7388268 7.695939 7.58516
lwo 285 1425300 LABK6R3 5486 12 1.405.150 1.385.626
Pan sor 20s1,280 —2osszz1 sagen? 20n0805 1.902.755
INspomena
lame = Arcelortttal Zenica
[axT=Gest Avaliable Technique Reference Document frlron and tee! Production, mart 2013,
5. Emisija zagadujucih materija iz pogona i postrojenja ArcelorMittal Zenica u okoliS
5.1. Koksara
Koksara je izvor pragine | plinovitin emisija u zrak, emisija u vode i nastajanja otpada. Izvori
‘emisija pragine su procesi pripreme uglja i separacije koksa, dimnjak koksare kao i koksna bateria.
ArcelorMittal Zenica poduzima odgovarajuce mjere kako bi se smanjila emisija pragine iz pogona
Koksara.
_Emisije u vode su prisutna u dijelu prerade sirovog_koksnog plina, odnosno u postrojenju
biohemija koje sluzi za prediSéavanje otpadnih voda iz procesa koksovanja. Otpad iz pogona Koksara
koji nastaje u procesu se uglavnom vraéa natrag u proces i reciklira.
5.1.1, Emisije i koli
ine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Koksara u zrak
Emisija prasine iz odjeljenja pripreme uglja nastaje tokom istovara, skladistenja, drobljenja i
sortiranja uglia. Ovo su uglanom difuzne emisije koje je teSko kvantifcirati i o kojima nema puno
podataka,
Emisija prasine, organskih polutanata, SO;, H,S i NH; tokom procesa zasipanja uglja su difuzne
emisije koje je teSko Kvantificirati | o Kojima nema puno podataka. Kako bi se smanjile ove emisije
nabavijena je nova zasipna masina koja ima za cilj da emisije tokom zasipa svede na najmanju
moguéu mjeru. Nova zasipna magina je ugradena i pustena u rad u septembru 2016. godine.
Funkcionalnost masine je ispitana na svih 65 peci i postignute su funkiconaine garancije
Emisije pragine, SO, i NOx nastaju sagorijevanjem koksnog plina u cilju proizvodnje toplote za
zagrijavanje koksnih pedi, a ispustaju se na dimnjaku koksare, Prosjetne izmjerene koncentracije
emisije kao i ukupne masene emisije su date u tabeli 10.
Tabela 10, Rezultati monitoringa emisija u zrak dobijeni AMS-om instaliranom na dimnjaku Koksare pasa 200 202 2013 2018 | ams
my NoS —_iq/god—| majtin3 tg/god. | mg/Nm3 ia/god. | mg/m3_ig/god. | mg/Nm3 _be/god,
latina 2028 387.2500) 22249,_558.358,79] 24640. 213.37143] 257,70 19657825] 211,065,700
Iso 1.63406 2.031.220.00] 1.219,76 2882 510,51] 64440 $57:56561] 958,20 759.088,40] 886,00 7781100
Nox 40000 _619.528.00] 368,97 _s62.96,61| 235,50 203.554,72] 281,70 23257651|— 228,50 200720
ae izne i fugitivne emisije polutanata tokom procesa koksovanja nastaju na vratima koksnih
usipnim otvorima, usponskim kolonama, To su uglavnom emisije prasine, CO, SO2, H2S, NHs,
benzen I BeP koe je te8ko hvanticat izmjeriti jer nemaju kontrolisani ispust. ArcelorMittal Zenica je
2014. godine zapoteo sa realizacijom projekta sanacije vatrostalnog ozida koksnih peci metodom.
dubinskog keramiékog zavarivanja sto je rezultiralo smanjenjem emisija cog dima i pragine sa
dimnjaka koksne baterije
Emisije pradine tokom istiskivanja koksa su difuzne emisije koje se javijaju prilikom istiskivanja
koksa i koje je te8ko kvantificirati i izmjerit jer nemaju kontrolisani ispust.
je prasine, CO, NH; i H2S sa tornja za gaSenje koksa mogu biti sadrZane u vodenoj pari koja
nastaje tokom procesa gaSenja koksa. Trenutno ne postoje podaci o koncentracijama ovih polutanata
U ArcelorMittal Zenica
\e iz separacije koksa su Kontrolisane emisije koje se otprasuju i preciscavaju u
mokrim skruber sistemima. Njihov primarni uticaj se ogleda u pogorsanju uslova radne sredine, a koji
Su jasno definirani u okviru zastite na radu.
5.1.2 Emisije i koligine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Koksara u vodu
Emisije u vodu iz pogona Koksara se mogu identificirati na tri lokacije kako slijedi
OV6 — oborinske vode i odvod kondenzata sa dekantera i primarnih hladnjaka,
V7 — oborinske vode i preljevne vode sa hladnjaka industriske vode,
(OV8 — atpadne vode sa biohemije
Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ove tri lokacije su slijededi
(OV6: fenoli, cijanidi, mineraina ulja, PAH i rodanidi
(OV7: ne ogekuju se specifiéni parametti jer su ovo vode iz éistog ciklusa rashladnih voda,
(OV8: fenoli, cijanidi, mineralna ulja, PAH i rodanidi,
5.2. Aglomeracija
Proces proizvodnje aglomerata je uglavnom izvor pragine, koja predstavija jedan od
najznaéajnijih polutanata emisija u zrak ali isto tako moze biti i otpadni material koji se reciklira u
pogonu Aglomeracije
lzvori emisija pradine su procesi istovara i dopreme sirovina, proces aglomerisanja i hladenja
aglomerata, proces drobljenja, klasiranja i transporta aglomerata. Privredno drustvo ArcelorMittal
d.o.0. Zenica poduzima odgovarajuce mjere kako bi se smanijla emisija prasine iz postrojenja
Aglomeracije
Otpad iz pogona Aglomeracije je uglavnom pragina izdovjena u sistemima za otpragivanie,
odnosno pragina koja bi inaée bila emitovana u zrak. Sva izdvojena prasina se vrata u proces
aglomerisanja i na taj nadin je sprijeceno odlaganje na industrijsko odlagaligte Raa,
Difuzne emisije u zrak se mogu desiti tokom svi procesa proizvodnje aglomerata ukoliko
emisije nisu odsisane u punom kapacitetu. Najéesti i najvesi izvori difuznih emisija su transportni
sistemi i pretovarni évorovi. Sisteme za otpragivenje pretovamih évorova je potrebno pravilno
dimenzionisati, instalirati i odrZavati kako bi se ove emisije smanjile na najmanju moguéu mjeru 5.2.1. Emisije i koligine ispustenih zagadujucih materija iz pogona Aglomeracije u zrak
“Emisije pragine tokom pripreme sirovina nastaju tokKom transporta ulaznih sirovina pri emu dolazi
do presipanja sa jednog transportera na drugi ili tokom doziranja ulaznih sirovina na glavnu
ransportersku traku na kojoj se formira aglomjeSavina, Najée8¢i izvori emisija pragine su pretovarni
Evorovi, U ovom odjeljenju je instalirano 5 vodenih sistema za otpragivanje tzv. skruber sistemi i to:
ATU-1A/2; ATU-1/2; ATU-2/2, ATU-3/2; | ATU-12/2. U procesu pripreme aglomjeSavine — odjeljenje
aglomasina instaliran je jedan vodeni skruber sistem za otpraSivanje pretovarnih évorova na
transportu aglomjeSavine (ATU-1/4), a na trasnportu posteljice dva vodena venturi skrubera (VA-3/4 i
‘VA-4/4). Emisija pragine na dimnjacima ovih sistema je ispod 100 mg/Nm*. Takoder je instaliran i
jedan vreéasti filter (F-5) na bunkeru kreéa Koji postize emisije évrstih cestica ispod 20 mg/Nm*,
Prikaz rezultata periodiénog monitoringa emisija pragine sa ovih sistema je dat u tabeli 11
Tabela 11. Rezultati perioditnog monitoringa emisija pragine na sistemima za otprasivanje
2014 2012 2013 2014 2015,
mg/Nm3_ke/god. [ma/Nm3\ ka/god. [mg/Nm3_ke/god. [mg/Nm3_ka/god. [mg/Nm3) kg/god.
(Oznaka otprasivata
[Odjeljenje dozera
latu-1a/2 F . i 7 i] BSA] 307A am0936) 757) aaT7 OT
Jaru-y2 F 9045751870) 2.37 23170| 322
lanu.2/2 7 540 52841] 607 453,05
laru-a/2 a : : - . : 3a7 35203] 668) 618.5
Janu-ia/2 4040 5.489,00] 53,33 97390) 211.47 20.880,72| 208,27 34.1876
rs s 54412624) 415i 65,7
lOdjejenje aglomatina
faTU-1/4 = = = 77,50 21,575.40] 468 1.17433] 3,63. 677.34
lodjeljenje wranspora postelice
lva-aya : : 2800_5.70450| sors nenncetin
lva-a/a 83,3 215754] 20,24 3482.49] rations
Emisije pragine u odjeljenju drobljenja koksa nastaju tokom droblienja koksa na potrebnu
granulaciju kako bi se mogao koristiti u proizvodnom procesu aglomerisanja. U ovom odjeljenju su
prvobitno bila instalirana dva vodena sistema za otprasivanje (VA-9/2,i VA-9A/2) tzv. skruberi, Buduci
da ovi sistemi imaju svoja ogranitenja u pogledu efikasnosti otpragivanja izvrsena je zamjena ovin
sistema sa novim vreéastim filterom oznake F-6. Emisije-prasine sa ovog sistema su ispod 20
mg/Nm?. Prikaz rezultata periodiénog monitoringa emisija pragine sa ovih sistema je dat u tabeli 12.
Tabela 12. Rezultati periodiénog monitoringa emisija pragine na sistemima za otprasivanje
201 22 2013 2018 ‘Oznaka 2015,
imglNim3_kg/god. [mg/Nim3 kg/god. [mg/Nm3 ig/god. [mg/Nim3 ig/god. [otprasiv.[ mg/Nims. ka/g03.
[Odjeljenje drobilienkokso
\va-of2 21420 #1.685,00] 6683 9.71600] 116,05 17.73.50] S951 873,80
lva-sa/2 131.80 18,897.00] _ 68,70 20.21000| 61,63 6.04770] _24.03 13.998,55
Oxnaka otprativata|
6 | aaa | s2973
Emisije tokom procesa aglomerisanja su uglavnom emisije pragine koje éine i do 50% od svih
ukupnih emisija prasine iz integraine linije proizvodnje éelika. Drugi znaéajni polutanti iz ovog procesa
su: SO,, NOx, te8ki metali, HCI, HF, PAH i PCDDIF,
Pragina potiée iz procesa aglomerisanja ti. iz aglomjeSavine, a razlikuje se gruba i fina pradina.
Gruba pragina se moze efikasno izdvojiti u elektrofilterima, Fina pragina sadrzi alkalne hioride koji
daju veliku specifiénu otpornost pragini, odnosno formiraju tanki izolacioni sloj prasine na
elektrodama. Ovai sloj smanjuje efikasnost elektrofiltera i onemoguéava izdvajanje prasine iz dimnih
plinova. lz ovog razioga se primjenom elektrofiltera mogu postici koncentracije u rasponu od 100 do
150 mg/Nm®. Da bi se emisije pragine smanjile ispod 50mg/Nm* potrebno otprasivanje vrSiti koristedi
vrecaste fitere ili neke druge novije tehnologije Te&ki metali u otpadnim plinovima potiéu iz ulaznih sirovina, a najznaéajniji su olovo, Ziva i cink
Emisija-te8kih metala-sa=dimnjaka Aglomeracije-su prema dosadagnjim mierenjima bile ispod
graniénih vrijednosti z =
Koncentracija alkalnih hlorida zavisi od karakteristika ulaznih sirovina i prema-podacima iz BAT-a
kreée se od 600 do 1000 g K:O/ toni agiomerata,
Sumporni oksidi potiéu uglavnom iz aglomjesavine odnosno iz goriva koje se koristi za proces
aglomerisanja (sitni koks). Oksidi sumpora mogu takoder ovisiti i o kvalitetu rude Zeljeza. Medutim,
ArcelorMittal Zenica koristi rudu Zeljeza iz Prijedora sa niskim koncentracijama S i na taj nadin je
izvrSeno smanjenje SO. emisija u odnosu na period prije 1992. godine. Emisije SO, sa dimnjaka
‘Aglomeracije su ispod graniénih vrijednosti.
Glavni uzorok azotnih oksida (NOx) emisija je temperatura plamena na poéetku procesa
sinterovanja. Izvor emisija NOx pored aglomjeSavine mode biti i ambijentalni zrak. Ove emisije u
pogonu Aglomeracija su ispod graniénih vrijednosti
Emisije florida zavise od koncentracije florida u rudi Zeljeza i baziciteta aglomjesavine. Poveéanjem
baziciteta aglomjegavine smanjuju se emisije florida. Medutim, poveéanjem baziciteta aglomjesavine
poveéavaju se i emisije pragine sa povecanom specifiénom otpornoséu Sto opet dovodi do problema
sa radom sistema za otprasivanje.
Hidrokarboni (VOC) nastaju uslijed nepotpunog sagorijevanja goriva i materijala koji sadrée karbon.
Takoder izvor ovih emisija moze biti i cunder iz Valjaonica koji se reciklira u Agiomeraciji.
Nastanak PCDDIF u procesu sinterovanja je vrio sloZen i zavisi od mnogih faktora i ima vige mjesta
nastanka (aglomjeSavina, temperatura, zraéni jastuci, i sl)
PAH-ovi su rezultat nepotpunog i nehomogenog procesa sagorijevanja. Nema relevantnih podataka
© emisija najzanaéajnijin komponeneti PAH. Nije uogena korelacija izmedu emisija PAH i PCDDIF.
Rezultati periodiénog monitoringa emisija na dimnjacima Aglomeracije SINTER 1 (SP-4) i SINTER 2
(SP-5,6) su dati u tabelama 13 i 14.
Tabela 13, Rezultati periodiénog monitoringa emisija praine na SINTER 1 (SP-4)
— 2 Fo =a Fon
a rmgihims god. | magi eg/god | ragms | eplend | mehima _ee/eod. mg/m ue/eod
fea aos: mui8} goat saxo] ocas7 2150) amis Gia ome ca
er ° 30) 0 Go] Goo oom 2a goon 3.
fe use sate) iiss saosin) ass ads al
Ine somo] aon om) aon 0m) ome St comes
I asm aenae) sea aeaan) arm ate) a aenaf gon ma
hi cons mis) ome = tom) oma |g) om = afommn as
ft on 72384) aes ae) OSS tH Lame OR om
Ir “oo 0] enon 30] i O2, Zemni plin takoder ima nizak udio sumpora u svom sastavu
tako da se moze smatrati ,razblazivaéem’ u smjesi goriva koji se koriste u kotlovima ArcelorMittal
Zenica. Visokopeéni plin se takoder moze smatrati ,razblazivaéem” buduci da ima vrlo nizak sadrzaj
pragine, SO, i NOx u svom sastavu
Kori8tenje sirovog koksnog plina u procesima sagorijevanja doprinosi emisiji SOx i NOx. U
sirovom koksnom plinu prisutne su poviSene koncentracije sumporvodika (H-S) iz kojeg u procesu
sagorijevanja nastaje SO. Rezultati kontinuiranog monitoringa emisija na dimnjaku Energetike su dati
U tabeli 28.
Tabela 28, Rezultati monitoringa emisija u zrak dobijeni AMS-om instaliranom na dimnjaku Energetike
[porametar 2011 2012 21s 2018 2015
ima/Nm3_ke/eod. [ma/Nm3 _ka/eod. |ma/Nm3|_ka/eod.|ma/Nm3|_ke/aod. [ma/Nm3_ka/eod
prasina | 99,33 ; 346.676) 104,30 272.435,74) 98,70 134.795,89) 167,00 252.550,35) 124,90 197.020]
soz 2.229,23 7.305.630] 2.800,32 6.860.713,46) 1.995 10 2.723.616,25] 2.127,70 3.217.004,00] 2.248,10 3.547.430]
Nox 316,74 1.011.981) 335,27 _813.999,70) 396,50 541,336.26] 365,60 _$52.784,19| 292.40 _ 461.370]
5.6.2, Emisije i koligine ispustenih zagadujuéih materija iz pogona Energetika u vodu
Emisije otpadnih voda iz pogona i postrojenja Energetike su prisutne na éetiri mjesta:
+ OV4 ~otpadne vode iz hemijske pripreme vode (HPV)
* OVS - otpadne vode iz postrojenja kotlovnice
+ OV11-otpadne vode iz DSD sistema
+ OV14-otpadne vode iz taloznih bazena u Podbregju
Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ove tri lokacije su slijededi
OV4: ne ogekuju se specifigni parametri
OVS: ne ogekuju se specifigni parametri
OV11: masti i ulja, mineraina ulja, PAH, Zn, Cu, Cd, Pb, Cr, Mn, Fe, Ni, Hg i Cl
OV14: ne ogekuju se specifiéni parametri
5.7. Saobraéaj
5.7.2 Emisija iz pogona Saobra¢aj u zrak Pogon Saobraéaj pruza usluge prevoza drugim pogonima kompanije ArcelorMittal Zenica i
nema stacionamin izvora emisija u zrak
5.7.2 Emisija iz pogona Saobra¢aj u vodu
Emisije otpadnih voda iz pogona i postrojenja Energetike su prisutne na jedno mjestu oznake
OV15. Specifiéni polutanti koji se mogu pojaviti na ovoj lokaciji su slijededi: ukupna ulja i mstei,
mineraina ulja i deterdzenti
6. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okolignih dozvola za postrojenja ArcelorMittal Zenica
‘Tabela 29. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okoli$nin dozvola — Koksara
Rok realizacije
Aktivnostiimjere | po.okolignoj | Oéekivani efekti Obraziozenje
dozvoli
1. PREVENTIVNE MJERE
171 lzbor kvalitetnih sirovina | Do Kvalietan ugal za jera jo realizovana,
lzradit Tehnigke usiove za—_| pokretanja_| koksovanie ée obezbijediti_ | Tehni¢ki uslovi za nabavku ugljeva za
nabavku uglleve 23 proizvodnje’ | optimalan kvalitet izaznin | Koksovanje izradeni 2009. godine i prema
oksovanje, sa ograni¢enjima | kontinuirano | proizvoda (koksa | koksnog | njima se vr8i nabavka istih (tehnicki propist
sadrZaja elemenata koji utoku plina), te voditi smanjenju | za nabavku ugljeva za koksovanje dati na
Zagaduju okoli (sumpor, teski | buduéeg _| emisija polutanata, Koristti| vid u toku posjete Strucne komisije
metal oligoelementiidr). | rada iskustvaiz zemlja EU. | FMOIT).
= levrdeno ogranitenje sadrZava sumpora u
tugljevima za koksovanje na vrjednost
ispod 1,0 % kao i ostalih elemenata koji
= mogu da zagade okolis.
‘Visi se redovna kontrola sadréaja sumpora
Uuglevima
Kyalitt ugla za koksovanje zavisi od
potrebne kvalitete koksa list se adreduje |
usaglasava na podetku godine
12 Revidiranje upustava za | Do ‘Mjera je realizovana, |
rad postrojenja pokretanja | Smanjenje emisia. Postojeti tehnolo8ki propisi uputstva za
Rovidirali i dopuniti sve proizvodnije i ‘ad postrojenja revidranaidopunjena, po
tehnoloske propise i upustava | kontinuirano ppotrebi vr8i se redavna dopuna isth. Na
zarrad postrojenja, ui toku_ | raspolaganju na uvid u prostorijama
buduéeg Koksare lista procedura, radnih uputa,
rada tehnolaskih propisa i ostale dokumentacje
potrebne za pravilno vodenje i odréavanje
postrojenja koksare
1.3 Obuka lavrsilaca za De ‘buku iavrSii na Mijera je realizovana.
| odrzavanje postrojenja pokretania | koksarama u okviru Prige pokretania proizvodnje na koksari
levriti obuku izveilaca koji 62 | proizvodnjei | .Arcelor Mitta’. Optimaino | izviéena obuka izwilaca za odr2avanje
raditina odréavanju ontinuirano_ | odréavanje postrojenja vodi | postrojenia i iaveSlaca za vodenje
postrojenja u procesu uu toku smanjenju emisi, Tehnolotkog procesa u koksani kompanije
proizvodnje u pogonu buduéeg AM Keivi Rich, Ukraina u Dec 2007. i
Koksara. rada Jan/Feb 2008. godine. Obuku prosi
Uuposienici Koksare koji rade na vodenju
tehnolo’kog procesa kao ina odrZavanju
postrojenja,
U slutajevima preraspodjele postova i
radnih zadataka visi se po potrebi redovna
‘obuka izursilaca koji se postaviiju na
radna mjesta 2a odr2avanie postrojenia
| kao i vodenje tehnoloékog procesa
oksare, Na raspolaganju na wvid u
prostorjama Arcelociital Zenica Izvjeste)
‘0 provedenim obukama na nivou
ArcelorMittal Zenica
"4 Obuka lavibllaca za ‘Optimaine vodenje ‘Mjora jo realizovana.
vodenje tehnoloskog pokretanja | tehnoloskog procesa koje | Isto kao u tadki 1.3
procesa proizvodnje’ | vedi smanjenju emisifa alii
leveiti obuku ieviilaca koji ée | Kontinuirana | racionalizacil potroénje
vodit tehnoloski proces vutoku sirovina i energi
proizvodnje u pogonu buduceg ‘sprieCava nekontrolisano
'sficanje plina u atmosferu |
trovanje benzenom, jer nije
redvideno njegovo izdvajanje
iz koksnog plina. $ obzirom
da nije predvideno iadvajani
bonzena iz koksneg plina
treba utvrditirizk i predvidjeti
jetavanie
Rok roatizac)
Aktivnostii mjere [po okolisno}| _O¢ekivankefekti Obrazlozenje
dozvolt
Koksara. ada
1.5 Obuka fewliacao Mijera Je realizovana.
praéenju vidljvih emisiia | Do 3 layrdena obuka neposrednihizvilaca na
lest cbuku zaposienika o | pokretanja prasenju vidljvin emisja sa koksare sa
negativnim uiajma pogona i | proizvednje | Smanjenie emisie posebnim neglesnom na vidlive emisie sa
imjerama smanjvanja uicaja | Kentinurano | polutanata u zrak vrata peti U shicajevima preraspodiele
13 okolé uly postzanja | toku postova i adn zadataka vr8i se po polebi
najpojh uvjeta za okols, | buduéeg redovna obuka iviiiaca
posebno kad jeu pitany | vada Definisan format za pratenje emisia na
Pratenjevilvin emisia koji se na dnewnoj osnow vod evidenoha 0
inj njhowh smanjvanja ra vidlvi emisama sa koksne baterie
Imjestima na kojima se Posiovoda pal vive emisie\ angaiuje
pojaviuju (ounjenje pedi, radnike na senacji np. vrata koksnin peel
'stiskivanje koksa, rata pet, [Na raspoleganiu na uvid u prostorjama
‘ala vata peti, pokione Arcelortital Zenica ievesta o praéenju
usponskin Kolona,dimnjak jun emisija sa vrata ped
‘ipadnhpliove, pnprema i
transport ual)
1.6 Kontinuirana primjena | Kentinuvano | Oplimaine vodenis ijera je realizovana,
tehnoloskin propisa tok {ehnoloskog procesa koje | Tehnolo8ki propisi za vodenje procesa u
Kontinuirano primjenivati_ | bududeg | vodi smanjenju emisia alii | pogonu Koksara se primenjujy
tehnoloske propise za vodenje | rada racionalzacitpotrosnje | kontinuirano, Svakodneyno se vii kontrola
procesa w Pogonu Koksara sirovina | energie. svi tenoloih parametara potrebnin za
pravino vodene procesa, kao ipodacio
Potrofnjsovina i energenata. Kroz
= osebne programe kontinuiranog —
pobojsania peformansi (CIP program) i
program pragenjakijuéninindkatora
performans (KPI program) vibe se analize
postignutn ezultata | potrebne korekcie
Ist su dati na uvid tokem pregleda Sirucne
komise FMOIT.
1.7 Zaplivanje usipnih entinavano Miera je realizovana.
ctvora, vlikini malih vrata, | toku ‘Smarjenje emis. Zaptvanie usipninotvora,velkin i malin
poklopaca usponskin buduteg vata, ostalih oivora na kojma nije
kolona ist rada Zadovolavajuce zaptvane se w8iredovno
Ista gdje zaptivane nije == _| upotrebom vatrostaine mase koja se
Zadoveljavajuée (usipn ovo, — | zavisno od viste otvora nanosi na
‘elka mala vata, pokiopact =| edgovarajué natin. Vodi se redovna
UsponskihKolona) premazivati évidencja o provedenim aktinostima na
{2apiivat) sa speciainom Zaplvanju uspni olvera kao veh
Yatrostainom masom Koja se maith vata
nanosiruéno, 6etkom i Pokiopci usponskihkolona imaju vodeno
mlaznicom pod priiskom zaptivanje od 2010, godine, nakon
| fealizacie Capex projekta i nema potrebe
dase dale wii zaptvanje vatrostainom
masom.
18 Razradit uputstva za
odrzavanje medupogonske era je realizovana
mrede koksnog plina
Raza uputsva za Kontinarano | Smanjenje emisija Medtupogonska mreza koksnog pina je u
odeavanje medupogonske | utoku nadlegnost Energetic i ima iaradeno
mreée koksnog pina 2 buduéeg Uputsto za odrzavanje medupogonske
posebno paénj obraitina | rada mreze koksnog lina koje je dato na list
dvajaée kephica ipravitine, tshnoloskh upuistava za ovaj pogon
zaplivne lonce, odnosno| Sa cjevovoda koksnog pina Unadleznost
esta za produvavenje Koksare, svi kondenzal iz koksnog pina
plinoveda.Mjerom se svedeni uu fenolnu kanalzaciu i voda ide
dale u postrojenje za biohemijsko
preGiscavanje otpadnih voda.
Osigurano obezbjedenje od ispustanja
oksnag plina kroz instalacione vodove ‘rovania
ok realzaci
_Aktivnestiimjere [po okolisno} | O&ekivaniefekti__ | _ Obrazlozenje
* dozvolt =
ivan iin bog iladenja
koksnog plina kroz
instalacione vodove. +
1.8 Postavit table ijera je realizovana.
upozorenja Do Smanjenie zika od
Postaviiene table upozorenia sa
‘odgovarajutim natpisom na prostoru
koksne baterie i nus-produkata, na
mjestima gaje bi se mogle otekivati
poveeane emisi.
Postauiti table upozorenia sa | pokretania
‘odgovarajutim natpisom na | proievodnje
prostoru koksne baterie | nus-
produkata, na mjestima gdje
bi se mogle ofekivati
poveéane emisie,
4.10 Interventne mjere
U sluéaju pojave epizodnog
stanja visoke zagadenosti_ —_Kontinuirano
zraka potrebno je provesti_—_|u toku
interventne mjere za dodatno | budueg
ssmanjenje emisija uzrak na rada
natin &to Ge se produziti
period koksovanja do 72 satai
preduzeti druge mjere za
spriegavanje zagadivania
zraka, Potrebno je izradit
Uuputstvo prema kojem ée se
provoditi navedene
intervenine mere.
‘Smanjenje emisija za
vijeme epizocnog stanja
zagadenostizraka.
Tijera je realizovana.
Kompanija je zradila Plan interventnin
rmjera u slucaju prekornjernag zagadenja
zraka za sve pogone, ukjiuéujuci Koksaru
‘January 2071 {ist dostavila Opéinskom
‘operativnam stabu 10.01.2011. Na osnovy
‘ovog plana interventnin mera je izradeno
Lupuistva prema kojem se provode
navedene interventne mjere u sluéaju da
‘opéinski operativni Stab proglasi neku od
cepizodtit
2. TEHNIGKE MJERE.
2.4 PROJEKTI CAPEX 1207/2008
2.4.ATehniéki projekti sa ekoloskim efektima
2.4.1 Sanacija tornja za
‘gaSenje koksa - COBP-14
Fivaiadikaplica 'nova
Visina tornja 6e smanji
‘emisiju u odnosu na ranije
Fjeenje. Procjena je da bi
se projektom sanacije
toma za gaéenje koksa
‘emisie trebale smanjiti na
vnjednost koja je u tabeli
14 prkazana kao
rmaksimaina dozvoliena
cemisija p0 BAT: u.
Mjera je realizovana,
U toku realizacie projekta ponovnog
pokretanja koksare izvrsena je realzacija
Projekta Sanace tome za gasenje koksa
“copp-14
Povecanie stepena
sigumosti i smanjenie
Fizika od ispustanja
koksnog plina u almosferu
Mjera je realizovana.
Sanagia | automatizacija baklje kosnog
plina je uradena u FENIX projekat
Cope. 34,
‘Sigurno zbrinjavanie
kalrana u tankove, bez
rizika ispustana istog uw
cools.
Mjora je realizovana.
Prije pokretanja proizvodnje izvréena jo
sanacija tankova za skladistenje katrana
ime se osiguralo sklacistenje katrana bez
rizika za ispustanje u okol’s, projekia
COBP.38
‘Siguino zbvinjavanje bez
fizka za ispustanje u
‘okolis
‘Mjera je realizovana.
Projekat sanacife skiadista amonijum sulfa
realizovan u toku Fenix projekta, projekta
COBP.39. Obezbjedene siguino
Zbrinjavanje amonijum sulfata bez rizika za
ispustanje u okols
‘Obezbjedenje siguinog
ppuSianja u pogon i
ppouzdan rad nakon
dugogodisnjeg prekida
_| radia linje Nus produkata,
Mjera je realizovana.
U toku Fenix projekta realizovan projekat
obolgania rada ekstrekotra, COBP-42
Gime je osigurano bezbijecno pustanje u
rad i pouzdan rad ekstraktora na koksari
Poveéativisinu tomja sa Do
25,65 m na 28,65 m, ugraciti_ | pokretanja
nove kolektore sa mlaznicama | proizvodnje
i pripadgjuéim cjevovodima, te
Ugraaitihvatace kaplica,
Zaz Sanacljat Do
automatizacija baklje - pokretania
COBP-34 proizvodnie
levrit sanaciju bake |
Ugradit sistem za automatsko
upravlianje
2.1.3 Sanacija tankera 2a
‘skladistenje katrana Do
COBP.38 pokretanja
proizvednje
72.4 Sanacija skladista
amonijum sulfata-COBP-39 | Do
lzurSiti sanaciju skladista pokretanja
amonij-sulfata, saturatorai | proizvodnje
popraine opreme,
2.4.5 Ekstraktori
poboljganja - COBP-42 Do
okretanja
proizvodnje:
6 Pregledi i sanacija
dimnjaka - COBP-57 Do
Sanat ostetenja na pokretanjs
industrjskom dimnjaku, proizvodnje
Provjeriti gromobransku i
elektro instalaciu ipo cotrebi
Kvaliteino advodenje
ctpadnin plinova u zrak.
Mjera je realizovana.
U toku Fenix projekta reatizovan pregled |
sanadija dimnjaka koksne baterje, projekat
CoBP-57 | Aktivnosti i mjere
Sania. Pregiedall | sanirali
rasvjetu
2.4.7 Ispitivanje
COBP.60
72.4.2 Ekologii projekti
2.1.2.1 Sanacija sistema Za
otprasivanje- COBP-21
lzurSiti sanaciu sistema za
Codprasivanje, kao i remont
taloznin bazena na pripremi
ugla i otpremi koksa,
2.1.2.2 Remont i montaza
havarijainih bakiji -COBP-
2
levrit remont i montau
havarijanin baklj. Obezbijedt
potpuno zaptivanie.
2.4.23 ladvajanje naftalinai
amonijaka i nadogradnja
luredaja - COBP.43.45
a) Rekonsruirat
modemizovati postojeca
postrojenja za iedvajanje
Neftalina | amonijaka iz
Sirovog koksnog plina, te
postrojenja za izdv
‘amonijaka iz amonijacne
vode
»)_lnstalirat jo’ jeaan
konaéni hladnjak
katran sa dekantera,
‘amonijum sulfata i
biohemije COBP-44
legraditi uredaj za transport
‘ofpadnog katrana iz dekantera
i drugih mjesta gdje se
pojavljuje na mjeBavinu uglia
2a koksovanje
| 24.24 Uredaj za odpadni |
2.1.25 Biohemijsko
pregis¢avanje odpadnih
voda - COBP.47
Postoja¢e predimenzionisano
postiojenje biohemije
Palagoait za budver kapacitet,
(04 30m°m, te evitaliirati
postrojenie za predtretman
olpadnih voda u skladu sa
Rok roalizac)
po okolisno}| _Oéekivaniefekt Obrazlozenje
dozvoli =
De Siguran red postojenja. | Wjera je realizovana.
pokretanja Projekat COBP-60 isptvanja opreme u .S*
roiavodnie Zonama realizovano u toku Fenix projekia
Ponovne redovno ispitvanje sve opreme U
.S" zonama ponouljena u Maju 2013,
prema planu za realizaciu ovog posia
Besprjekomo ijera je realizovana.
Do ‘unkcirisanje sistema | Projekat 2a sana sistema otprasivanja
pokretanja | otprativania'ventiacje. | COBP.21 realzevano u toku Fenix projekta
proizvesnje
| Neutralisati opasnost koja | Mijera je realizovana.
mote nastatihavarialnom | Projekat remonta i montaze havatiinih
Do situacjom zazvanom | bakli COBP-22 realzovan u toku Fenix
pokretanja | prestankom rada projekta. pie pokretanja koksare.
prozvodnje | ekstraktora. Tada je Havanialne bakije su u funkeii visi se
poirebno atv redovno odrzavanje stn
havarjaine bakje i zapalt
koksni pin da ne bi ot'sa0
U atmostoru. _
Tehnicke garancie
projekta su Miera je realizovana,
Godinu dana | a) smanjenie
od izdavanja | koncentracienaftaina |-Svi postovi vezani za realizacu projekia za
okoliine Usirovom koksniom | igdvajanje natalia i amonjaka kao i
doavole plinu na koneentraciu | instalacija jo jednog konaénog hladnjeka
(rok 50,3 gfNm* fealizovaniu toku Fenix projekta,projekat
2411172010) |) emenienie COBP-43-45, prie pokretanja prolzvodnle
rie koneentracie na koksari
amonjaka u sifovom | Postignut rezultati:
koksnom plinuna—_| Koncentracija natalia usirovom koksniom
Koncentracju $0.3. | pina tznos! ispod 0,3 gm’
iNet =| oncentracja amonijak kada su
©) smanjenje saturaotora v radu je ispad s 0.3 giNm?
koncentracije ukupnog | koncentraciaukupnog amoniaka u
amonijaka u ‘amonijaéno} vod je ispod oko 140 mgt
‘amonijatno) vodi na
Kencemtracju300 | Nakon upotrebe uja na naftalinskejKeloni |
mgh isto se éaje na dekantere jer je |
Bitno je navestiito da Ge _| reaizacjom ovog projekta promjenja wsta
se ovim projektom kenaéno | ula znacano je smanjena koiina uja,
Zbrinulinaftazicano uje | Koje se generira
koje Ge se prebacivati
dekantere, @ koje ie
predstavjalo ekoloski
- problem oe
Konacno zbrinjavanje | Mjera je realizovana
Do olpadnog katrana koji se u_| Izgraden sistem za powat oipadnog
pokretanja | vijeme dok je tekla katana u toku Fenix projekta COBP-44
proizvodnie. | proizvodnja w Koksari_ | prije pokretanjaproizvodnje na koksart
oponovao na industijsko | Sav ofpadn Karan se vra¢a | mjea ca
dlagaliste Raga | Ugllenom blendam u keksne peci
prestauliao vetik!ekoloski
Problem
ira je realizovana.
Cijje povesatiefkasnost | Projekatrekonstrukcje biohemijskog
Do | pretiScavanja otpadnin | prociScavania otpadnih voda koksare
pokretanja | vodara parametre koji | COBP-47 realizovan u toku Fenix projekta
| proizvodnje. | vaze uzemijama EU, te | Postignuti parametr preésScavanja otpadne
Sofiisane propisima Si. | vedo: pH vrjednoct. amoniak,fotor
‘anil, HPK u Zaxonski dozvaljenim
granicama, Fok roaizaci
Axtimostiimjere [po okolsne) | Oekivaniefekt | Obraziozenje
P dozvol =
propisanim waliom efueria
3 NVESTICIONI PROGRAWI ZA PRILAGODAVANJE PROPISIMA Federacije Bi BAT
3.1 Ugradnja uredaja za Mjera nije realizovana.
izdvajanie Hi t sroveg Stud vodyvos radon istaje
oksneg plina pokazala a za ugar stoma za
Ugrat vedo) za izdvoanio dsumporevane koksreg pina eb cca
eS Srovog Koksnog pina 30 mil Eure, Sa aspetta tect,
Duje godine iehnelostog i okoromskog nije vodtvo
od edevania realizovat vu merujer se svake godine
koléne | sud iavodvost uadtu_ | W8 rocienapregtalog Zvoing veka
Goevle | Suv vo oka ater. Posiedna pracene dae
(rok a da je preostali Zivotni vijek baterije 8 do 10
zarninay godine
Unyesta navedeneg projet, Arcelor
Zenica je implementira projekte
maksimalnog koriétenja mjeSanog plina
(koksni+visokopecni plin) gdje je to
Imogute, kako bse sani emishe SO>
ra njmanju mogue mer
32 Ugrada sistema
besprasinsko istiskivanje évrstih Gestica prilikom (Mjera nije realiziovana.
oka 'sskivenakoksa na
Post nckoito sistoma za Balerjama bez ugredenog | Kompania_ sapledava moguénost za
smanjenje esa prom Sistema za smenjenle | ugrasn sistema za bespratnsko
isisevaniakoksa, mise enosi oko 500 gt | stiskvanje Koksau kind sa
Preporveue se ugradria feksa..Minsterstein | Mermerandumom o rezumjevenu
“instr Stein Syste ko system dae najbaje | polpisaneg meds Federalnog
de nao reztate sa restate sa ekasnosé | miitravaokola tua Arcelor
efkasnoseu blanjanj era Ulanjanja emisie vecom | Zenica 1601 20%4
vatim od 89%. ing | 08 89% Svoderjom
Oval istem je ptimietiv ina | Dvfe ne | Cmsje suspendranh ’
row postojecimRoksin | 28"488¥3018 | ch Gestion na 8 gh
Baterlame Groiine | zadovalene su granine
(rok vrjednost prema BAT. Sto
Jeska oh uprednje ove
2arvvzoray | 4
Ot) sistem je ugraden na
=| pots konpa ~
Rutvkonle Hessel
Njematka al na mgm
rug baicrima,
Koncenvacia
suspen ersth
Eestca emitovaninu2rk
fa isskvan Koken, na
ge navedonoj atari je
Ipod 30 mg Nm, St jou
BAT granicama
33 Ugradnja uredsja za Sisto voderig zapivana
zaptivanje prikijuénih glava_ umnogome reducira Mjera je realizovana
na usponskim kolonama. | Godinw od | emis suspendianin
Preporutuje se sistem tedavarja | Evrstnéesica,CO|” | Prjekat vodenog zapivanja usponsin
vodenog zapvane ueponskh | okoténe” | ugipkovodika aivajni | kolonaugradnjahonjekeke riko
Keone kojjestanderane | dozwle | etekat je proizavane | zesipa ug, EC-0108 reakzoven
prema mraginnownKoksnin | (ok ish grannio Vodeno zapvanje zavsero uJunu 2011
Baterja. Ovajastemje | 241172011) | vifednostima dati u BAT. | “ugrachja heairjekcje prior zsipa
naknadno ugraden na mnoge pie zoursena uu 2011
flare koksne blero. _
4 Moaifkacija opreme na Zapivna Gahira ok pani | Realaaclfa mjare utah
Usiprim masinama 'zasips Godinuod | Stange sberbedje Kompania je odutie da neve
2) Ugreit pty Eaurinaedavanja | zaptvarje oko pln. | modikaaje ne postojecm uspnim
Planrstangideforneza, | exolne | stange okra main wata_| matinama nego da nebavi nov Zasip
) Obl Konusne dielove | onvele | Kako Bice smensie amie | matinu sa ssterom za bespratinsko
Fogova vipnin mating roe iota slonranaugha! | zanpanje vole! uarad jena postjece
nad) Gtkom 2a/1172011) | Sprjedlouseavane | Kekanu baton na tj main pum FH
‘svjedag 2raka u pes preko
ejektora pare na uspansko)
EU norme jer je analizom uoteno da
predlogene mere za modifkaciu opreme _| uzimanje uzoraka
_le
Rok realizacip)
Aktivnostiimjere | pocokalisno} | _Oéekivani.efekt _Obrazlozenje.
dozvoli =
Tolan Konuane djelove | na usiprim matinama zasipu nade dati |
koSeva usipnin masina | Zeljene rezutate |
potrebno je obfezti Nova zapisna magina je izradena itrenuino |
Nehrdajucim Gelixom kako | se nalazi na kotiO u krugu Koksare |
bi se pobolsa0 protok |
mokrog uaa Realizacjom ove miere ée se emisije u
toku zasipanja koksnin peti ugliem za
koksovanje svest na max. 15 sekundl u
poredenju na trenutno stanje od cca. 3
minute
35 Modifikacija opreme na Zaplivna masa sprietava | Mijera je realizevana.
vratima koksne baterile ispustanje dima na maim | Nalijegajuée povrdine math vrata se
+ Obezbijedt primjenu wratima Precizno saniaju vatrostalnom masom
natn. siikata kao sredstva centirane uredaja za Sistem za precizno centiranje masine 2a
za zaptivanje naljegajuée | Godinu od | skidanje postauijanje | skidanje i postavjanj vrata u funk
Povrsine mali vata. | izdavanja | vrataima vagnu vlog u | lavréena nabavka dodatnih coiénin dintuga
+ Obezbijedtsisterme 2a | okoline | smanjenju emisija za viata koksnin peéi. Zamjena se wai u
precieno centirenje dozvole _| ispustanja cima na vratima, | toku remonta vrata pedi. Aktimost
masine za skidanjei | (rok Loge centirenje zapotela 2010 i nastavia se u dalinem
pstavijanja vata 2411172011) | prouzrokuje otita oftetenja | period
T poveéava potrebe Povetati efkasnost uredaja 2a ti8éenje
odreavanja vata waata na vodlicame i defurnezu— pojatat
odtdavanje | de8Ca izmjena Geth izmedu
rama vata peg
‘3.6 Oprema za vizueini Uredaje video nadzora | Mjera je realizovana
monitoring | postavitnakon zavréetka |. Projekatrealizovan u 2015. Godinis
Postavit video kamere 2a projekata br.3.313.4 2 | izvrsena ugradnja Sast kamera za video
slalni, 24 satninadzor razloga sto 62 se u 2009. | nadzor rada koksne baterie ito:
(oltforma, koksra i masinska godininatim okacijama |. Dulje kamere na masinsko) strani
sana) kako bi se omoguéio izvedit znatije koksne bateie ~prate se emisje na
kyalteino pracenje poduzeth | Goan, gq | rekonstrukci. Video wratima Koksmih pedi na maginsko)
ijera na smanjenju emisja | S0$M¥24 | nadzor realizovatiu ckviru | strani
siroveg koksnog pina iz | 286vanl@ | Gyn rekonstrukejskin | -_Dulje Kamere na koksno strani koksne
nekonirosanih zvorana | okolline | anvaia baterie -prate se emisie na vestima
koksno) bateri. ane oksmih peéina koksno strani
GF aot Duije kamere na vrhu koksne baterije— |
= prate se emisie sa sabirnog plinovoda,
Zasipne masine i usponskihkolona
- Realizacijom ove miere osiguran sta
‘monitoring rada koksne baterje sa
posebnim naglaskom na pracenje rada
Nove zasipne maine i pragenje
funkscionainost iste nakon ugradnje iste
3,7 aves sanaciju kolske | Godinu od | Poslizanje aénosii usipa _Mjera nije realizovana.
vage izdavanja | ugla ukoSeve usipne | Ova) projekat je dio projekta nabavke
okoline | masine ugradnje nove usipne masine, Nova usipna
dozvole ‘maéine Ge imati uredaj za precizan usip
(ok glia u koSeve usipne masine
24/i12011)
3.8 Detekcija gubitaka vode | Mijera je realizovana.
Deana detekaja gubitaka lzvsena detekoja gubitaka vode u pogonu,
vede u pogonu lzradena analiza zajedno sa
vvodopriviedom energetike
Godinu od
izdavania U ranijem periodu ewrSena detekciia
| okoléne | Racionatizacapotrosnje | gubiika vode u pogenu. Realizaciom
dozvole | vode. projekta za. sanacja odvednh i dovednih
(ox vodova Ketrana i pare uaradnia novin
_— 24/11/2011) pumpi 2a manipulacju katrana i pomoénh
Uredaja 2a odvodrjavanje karan
tankava 1 stale vode 2a odvodnjavanje
katrana ¢e bit pravinje usmjereno na
- tehnolask retman na Biohemijuy
38 Ugradnja mjeraéa Na ulazu dovoda Mora je realizovana.
Protoka voce industijske vode u pogen | Na ulazu v pogon ugradeni mjorat protoka
Vodna izgradit Sant sa mjeratem | industrske v sklopu realizace projekta
cezvola | protokaislavinom za pracenja potrosnye industrjske vode br.
© Aktivnosti i mjere
Fok realizaciie
po okoligno}
= dozvoli
Oéekivani ofokti__
Obrazlozenje
Industriske vode, da bise
|
pragine u dimnom plinu
tznad granicnih
vijednost, treba uvesti
nove tehnologije,
Mjera djelimicno realizovana
Realizacija u toku
U cilu smanjenja emisija S02 i NOx ida bi
se vrijednostt isin zadr2ale ispod graniénih
vrijednosti Kompanija je reaizovala
projekta koristenja mijosanog gasa (koksni
+ visokopeéni gas) umjesto koristenja
samo koksnog gasa. MjeSani gas se poteo
koristti od Jula 2012. Postignute su emisije
S02 ispod graniénih vrijednosti. Ovo} je
prvi korak u cu smanjenja emisija,
U isto vrjeme. Kompania poduzima sve
eophodne mjere za pobolisanje
fefikasnost elektrofitera kako bi smaniii
‘emisie pragine ispod granitne vniednost
2014. godine izvisena je revitalizacja
ESP'S i prespo| istog na sinter masinu 41
, NOx
CO> itd).
22. Poltvad iehnooKe
propise i procedure; Kosi
mao siovie | energente
fasta Kvalteta po ekoloskom
| Aster
23. Malian smanil
tehnologke poremecaje i
incidentna star
Racionalnije vagenje
Proizvodnog proces
= smanijenje potrosnje
Kontinuirano u | koksa
2.4. Rad sa_aglomeraiom
veteq baziciteta (CaO / SiO; =
1.6 do2.0)
2.5, Rad sa maksimalno
ozvoljenim ~ propisanim
pritiskom na Zarjelu pedi
26, Rad sa maksimalnom
mogucom temperaturom
vrugeg zraka (prem
tehnoloskim usloviria)
toku buduéeg
raga
“ smanjenje emisija
= nije potreban kreénjak u
Zasipu
Tjera je realizovana
Tehnolo$ke procese u svim agregatima se
vode prema ekoloskim pravilima i
propisima
‘Wjera je realizovana
\Vr8i se postivanje tehnoloskih propisa i
procedura
Tijera je realizovana
Kontinuirana se realizuje
TWjera je realizovana
Radi se sa aglomeratom baziciteta ispad
1,4 zbog kvaliteta aglomerala. Inaée ova
rjera nije relevantna za nivo zagadenia
(okoliga i nije treba bit u planu aktivnosti
| neée se tretirali kao nerealizirana mor.
‘Mjera je realizovana
Provodi se rad sa maksimalno dozvoljenim
propisanim pritskom na Zdielu peti itt
zavisl od produktivnast ped
IMjera je realizovana
Realizuje se sa maksimaino projektovanom
temperaturom wruceg 2aka
3, TEHNICKE AKTIVNOSTI | MJERE (PROJEKT! OBUHVACENI PROGRAMOM ,CAPEX' u toku 2007/2008 godine) __Aktivnesti i mjere
Rok realizaci
po okalignoj
dozvoli
Oéekivani ofekti
Obrazlozenje_
3.1. levis generaine remonte i
‘evitalizaciu na postojeeo},
‘ugradeno| tehnicko) opremi za
ssmanjenje emisija v okolé
postti projektovane
karakteristice efikasnost
3.2. lavrSiti potrebne
rekonstrukeiiske zahvate na
postojeéo| opremi za smanjenie
‘emisija u okolié ugradenoj na
proizvodnim agregatima Visoka
3.3. lyri remont svih
postrojenia koja su u funkci
otprasivanja
+ aspiracionih sistema
+ elektrofitera bunkerske
estakade i pripadajutih
postrojenja
+ sanacija pretistaéa plina
pee
Do podetka
rada visoke
3.4. evr emont svih
postrojenja na sistemu éistog i
prljavog ciklusa vode
peti iplansko
‘odréavanje u
toku njenog
rada
3.5. lavriti emont svih
Postrojenja u odjeleniu
pretiscavanja prjave vode
3.8. Obezbiediti now mjemo-
Tegulacionu opremu na cjetom
kompleksu Visoke peti
3:7. Rekonstrukoja livne
platforme
3.8. ZaviSetak projekta direktne
(granulacje troske
3.9, Remont zasipnog uredsja
‘3:70, Ozid Kaupera br. 2 (novi
dizajn)
~ Pouzdanost rada
postrojenja
rada postrojenja
= smanjenje emisija
vigom temperaturom
zraka
~ smanjenje potrosnje
oksa
= efikasnij rad kaupera
za otprasivanje
bunkerske estakade
= Pobolanje stabilnosti | odi2avanje ovih postrojena
- moguénost rada peti sa
= efkasniji rad postrojenja
Tjera je realizovana
lzvréeni generalni remontiirevitalizacja na
postojeéoj ugradenoj tehnickoj opremi za
Ssmanjenje emisija u okoliS | postignute
projektovane karakteristike efikasnosti
IMjera je realizovana
izurSene potrebne rekonstrukciske zahvate
na postojecoj opremi za smanjenje emisija
Tijera je realizovana
leveBeni remonti svih postrojenja koja su u
funkoji otprasivanja, ve8i se plansko
Tijera je realizovana
lavrSen remont svin postrojenja na sistemu
istog i prjavog ciklusa vode u okviru
plana eneretike
‘Mjera je realizovana
lzyréen remont svih postrojenja na sistemu
Gistog i prjavog ciklusa vode u okviru
plana eneretike
‘Mjera je realizovana
Nova mjeme-regulaciona opremu na
jelom kompleksu Visoke peti ugradena i
funk
Mjera je realizovana
lzvréena rekonstrukcja livne platforme.
Mjera je realizovana
ZaurSen projekat drekine granulacije
‘roske
‘Mjera je realizovana
Realizovan remont zasipnog ureda]
‘Mjora je realizovana
| Realizovan ozid kaupera br. 2
3.11, Remont i popravka
vodenog sistema Visoke pedi
3.12, Automatizacia upraviianja
Sistemom otprasivanja
bunkerske estakade,
elektrofitera i pretistaéa plina
| Miera je realizovana
Realizovan remont i popravka vodenog
sistema Visoke peti
Mjera je realizovana
Elektro fiteriu sistemu automatizacie, na
bunkersko) estakadi ugraden sistem za
_automatsko praznjenja bunkera elektro
‘itera
4, TEHNICKE MJERE PRILAGODENE PROPISIMA FBIH | BAT-u
4.1. Otprasivanja une platforme
‘Mjera je realizovana
2013. godine.
Idejno rjesenje dato na slict
| 132 Kondenzacia emisiie HS
208 Smanjenieemise
Sistemom pokevana unin ene perfermase emis
Kanal ipretiscavanieamnn |, 994, | Patines druah pratine na dak pod 20 mgIhn3
plinova od pragine ) polutanate tele Soy ples rect stoke ne
tne} plato
jora je reazovana |
42 Detain detekcja gubitaka cionsina povetnja | Peete vezan 2aprojkteu energetic. |
Cogan (riniosqat | 2008 Raconaina potrotnia | kn pot na cprden sen
faee-29 cjeh MSZ) | xantnuanog morfernga paltosie
L | - industske voce .
43. Ugidia sistem tera je realzovana
rasprawata vod u drjoku 28 manjonjeemisjo ngs, | Poste veetat mjerena od ovastone
granulaciju direktne troske, 2010. Honjo emiciia His laboratorie da su emisije H2S iz ovag
Op i Gestica troske
izvora unutar granignin veljednosti od 5
mg/m3 posmatrano u vise godina. Zbog Aktivnost i mjere
Rok realizacije
po okoli Otekivani efekti
| Obraziozenje
7S02 Koj laze ca parom uy
atmosferu. Ugradnjom ovin
rasprsivata vode stvera se
vodena zavjesa koja smanjuje
emisija H»8, $02 i Gestica
‘noskel iste padaju u trosku,
toga je zakjuéeno da implementacija ove
imjere nije neophodna,
4.4. Optema za monitoring
‘emisie u zrak
Podaci okvalitetu emisja
ijera je realizovana
Oprema za kontinuirani monitoring emisiia
uu2rak (prasina, $02, Nox, Co, C2)
tugradena u periodu 2008/2003,
4.5. Optema za monitoring vode
‘ kontrolu potrosnje vode
Mjera je realizovana
Ugraden sistem kontinuiranog monitoringa
ppotroénje industrjske vode. Visi se
perioditni planski monitraing kvalteta
{zlaznih voda iz pogona
4.6, Centraini sistem 2a
detekciu CO pina
‘Mjera je realizovana
Realizovan centralni sistem za detekelju
CO plina u 2008,
4.7. lzgradnja bazena za
sabiranje i hladenje vode nakon
‘granulacie troske
2008 wuzrak
Racionaina potrosnja
vode
pono, Podacio kvaitetu ulazne
iialazne vode
- Detekeiia CO plina na
2008, svim potencianim
imjestima
2010
\Mjera je realizovana
Projekt realizovan i bazeni pusteni u radu
septembru 201. godine. U tehnoloskom
procesu VP ova bazen je rezerva za
postojedi bazen za hladenjo vode,
Tabela 32. Pregled realizacije mjera iz prethodnih okolignih dozvola - BOF Celiéana
Aktivnosti i mjere
Rok
realizacije
po
okoligno}
dezvoli
Oéekivani ofekti
Obrazlozenje
1, PREVENTIVNE AKTIVNOSTI | MJERE.
41.1,Uspostaviti monitoring
nastanka i tokova otpada i
cemisija. Saéinjavatiizvjestale,
anaiiiratlih | poduzimati mjere
‘Smanjenje kolitine otpada,
manje odlaganje na
deponiju, moguénost
plasmana izvan MSZ
2008
Iijera je realizovana
Uspostavjen monitoring nastanka i tokova
olpada i emisia. Visi se sadinjavanje
ivjeStaja, analiza | poduzimaju se
polrebne mjere
¥2zrada tehnoloskin
upustava i obuka personala
za njhovo strikino
provodenje Promjena
shyvatanja i odgovornosti uy
smislu da se kroz tehnologiu
preventivno smanjuje
| zagadenje
PoboljSanje proizvodnje,
smanjenje nastanka
otpada i emisia.
2008
Iijera je realizovana
Izradena tehnoloskih uputstava i izviSena
‘obuka personala za njhovo striktno
provodenje
1.3, Uredno odrdavanje
postiojenja, uklutive i opremu
za pretiScavanje
Bole iskorienje siovina
energije, smanjenje otpada
iemisia.
2009
Tijera je realizovana
Visi se redovno odrzavanie postrojenia,
ukjutivo i opremu za pretiStavanje
1.4, Korstenje ekolo&ki
prihvalljiviih sirovina i drugih
materjala
‘Smanjenje stetnog otoada i
2008
8 emisia
| Miera je realizovana
Provodi se koristenje ekoloski prinvatliviin
sirovina i drugih materjaia
1.8, Meksimaina recklaza
olpada-sekundamin sirovina
‘Smanjenje ulroska
primamit sirovina, manje
bipada za deponovanje
2 godine,
ijera je realizovana
Provodi se maksimaina reciklaza otpada ~
| DHD prasina, cunder sa CCM -reciklaza
na agiomeracij
[TE Medemiacia poivone
\eoderiem nowhtehnclogia,
mete reglaone |
upravachetennike
2. MJERE IZ INVESTICIONOG.
[2.1, Rement opreme w
‘mikserskom odjelienju
(odprasivanja). Sra BOF-8-2
[22 Remant opreme u
Pobaljéana protzvodnja uz
rnastanak manje otpada |
emisija.
2009
PROGRAMA CAPEX2007/2008
] "| Funkcioniranje opreme
| 200718
prema projekinim
— parametrima _
[2007 | Ostvarivanie projektovanih
Iijera je realizovana
Relizovana modemizaciia proizvodnje
Luvodenjem novih tehnologija, mjemno
regulacione i uprauijadke tehnike
| Mijera je realizovana
Relizovano u toku projekta Fenix
Tijera je realizovana Rok
~ realizacije =
Aktivnostl i mjere po Otekivaniefekt Obrazioton
kolo}
dozvol
Konverortom odilnja aramelaraoipratvanja | Relzovano u oka projtta Fenix
(edpra8vane' vertiscte)
Sita CFO
23. Remont sistema za zoom | OsWarvanje proekiovanih | Mira je realizovana
ebiseeveieplna sia BOF-10 porametareolprasivanja | Relizoveno taku projekta Fenix
24, Rement sistema ; era reaizovana
ventilacije i otprasivanja, &if Ostvarivanje projektovanin lizovano u toku proj mK
ventace eaten sta |2007%@ | Cswavvarleproaowah | re toku projeta Fei
3. TEHNICKO-TEHNOLOSKE MJERE PRILAGOBAVANJA PROPISIMA FBIH | BAT
31. Rekonsrsal sta a Tjera je velizovana
funicju stem ze otpresivanje | 2 godine | Smanjenieemisjaiz__| Projekatzavson u Noverbru 2011
umikse’skom odjelenu (cok mikserskogodjefenja na | Dokazane projettovane portomacs
{uljevanje u mikser, izljevanje | 04/12/2011) | dozvoljeni nivo (<50mg/m’) | sistema, emisija pragine na dimnjaku ispod
iz miksera, skidanje troske) 20 mgiNm’*.
Iujera nije reaizovana
3.2. Projektovati,izaraditii | ‘Smanjenje emisija pragine | Ugovor 22 realizacilu ovog projekta
| 2 godine polpisan 181012/14. Zbog fanciskih
stati ufunkiu sistem 2p pr punjenuipraznjenu | etpisen 18012/4. Zhog tnancik
sskunisras nema te, | oayrar2011) | Konvertora na gozvaljeni realizaciju projekta. Trenutno se provodi
rene | nv ( rudnika $=3 % Trenutno se provodi
toku buduéeg studija 2a iznalazenje tehni¢kog
rada rijeSenja za koristenje drugih uglleva
posto su kotlovi projektovani sa
{generainom specifikacijom samo za
koritenje ugla iz RMU Zenica
4.7. Korigtene fosilnin goriva sa
nizim sadrajem sumpora
‘Mjera je realizovana
Rad kollova u energani je optimiziran
You might also like
- Odgovor Federalnog TužilaštvaDocument4 pagesOdgovor Federalnog TužilaštvaEko forum ZenicaNo ratings yet
- StatutDocument12 pagesStatutEko forum ZenicaNo ratings yet
- Naredba o Obustavi Istrage Protiv ArcelorMittal ZenicaDocument7 pagesNaredba o Obustavi Istrage Protiv ArcelorMittal ZenicaEko forum ZenicaNo ratings yet
- Mišljenje o Primjeni BAT U Čeličani Kompanije ArcelorMittal Zenica, BiHDocument52 pagesMišljenje o Primjeni BAT U Čeličani Kompanije ArcelorMittal Zenica, BiHEko forum ZenicaNo ratings yet
- Teški Metali U BiljkamaDocument64 pagesTeški Metali U BiljkamaEko forum ZenicaNo ratings yet
- Građanska Tužba Za Naknadu ŠteteDocument1 pageGrađanska Tužba Za Naknadu ŠteteEko forum ZenicaNo ratings yet
- Demokratija Zaštite Okoliša U Bosni I Hercegovini: Posustajućim HodomDocument98 pagesDemokratija Zaštite Okoliša U Bosni I Hercegovini: Posustajućim HodomEko forum Zenica100% (1)
- Postojani Organski Polutanti U Domaćim Kokošijim Jajima Iz Zemalja Zapadnog BalkanaDocument36 pagesPostojani Organski Polutanti U Domaćim Kokošijim Jajima Iz Zemalja Zapadnog BalkanaEko forum ZenicaNo ratings yet
- Naredba Tužilaštva KS o Neprovođenju IstrageDocument12 pagesNaredba Tužilaštva KS o Neprovođenju IstrageEko forum ZenicaNo ratings yet
- Izvještaj o Stanju Okoliša U Bosni I HercegoviniDocument264 pagesIzvještaj o Stanju Okoliša U Bosni I HercegoviniEko forum Zenica100% (1)
