Trgovinsko poslovanje 2.

Kolokvij

1. Koji su klasini poslovi u vanjskoj trgovini? Nabrojite ih i objasnite.

U klasine poslove vanjske trgovine ubrajamo poslove redovnog izvoza i uvoza roba.

Izvoz roba predstavlja svaki posao kod kojeg se odreene robe koje su proizvedene
unutar zemlje i koje sadre vie od 50% dodane vrijednosti stvorene unutar zemlje,
izvoze u inozemstvo. Prilikom prodaje inozemnom kupcu stvara se odnos izmeu
dviju poslovnih strana iz razliitih gospodarskih i zakonodavnih sustava, a konani cilj
je da se izvezena roba naplati.

Uvoz roba je transakcija izmeu domaih i stranih rezidenata, kod koje se domai
rezident javljao kao kupac robe koja ima porijeklo u inozemstvu. Uvozna roba je pri
tome namijenjena za koritenje od strane uvoznika. U drugom sluaju njena je
namjena prodaja drugim fizikim i pravnim osobama unutar zemlje.

2. Koji elementi utjeu na karakteristike i razinu uvoza pojedine zemlje?

Raspoloivi proizvodni resursi i mogunost da se pojedine robe proizvode unutar

zemlje

Rapsoloivost prirodnih resursa koji su vezani uz klimatske uvjete pogodne za

proizvodnju pojedinih prirodnih proizvoda poput voa, zaina, kave, aja i sl.

Carinski i vanjskotrgovinski reim pomou kojeg se potie ili onemoguava uvoz

pojedinih vrsta roba. U prolosti je bio prisutan stav da je potrebno znaajnije zatiti
domau proizvodnju pomou visokih carina, kvota, kontigenata i sl. Smatralo se da
treba ostaviti domaoj industriji prostora da se razvije.

Teaj nacionalne valute kao jedan od najznaajnijih elemenata koji utjeu na razinu
uvoza, kao i izvoza pojedine zemlje. Teajna politika, moe imati u mnogim
situacijama proaktivnu ulogu.

3. Koje vrste usluga postoje u meunarodnoj trgovini? Navedite osnovne

karakteristike usluga namijenjenih osobnom koritenju.

Usluge namjenjene osobnom koritenju

Usluge vezane uz izvoz i uvoz roba

Specifine usluge u meunarodnom poduzetnitvu

Usluge vezane uz doradu roba

Usluge namijenjene osobnom koritenju spadaju prvenstveno turistike usluge. To su takoer

zdrastvene usluge, usluge namijenjene poboljanju opeg zdrastvenog i tjelesnog stanja poput
wellnesa, rekreacije i sl. Ovdje takoer spadaju usluge obrazovanja, usluge prijevoza osoba.
Osnovna karakteristika je ta da su davatelj usluge i korisnik usluge iz razliitih zemalja.
Turisti koji dolaze u Hrvatsku koriste uslugu smetaja, prehrane, rekreacije u hrvatskim
smjetajnim jedinicama, kao to su hoteli, kampovi, apartmani. Kod usluga prijevoza
podrazumijeva prijev domaih i stranih putnika zranim, autobusnim, eljeznikim i
pomorskim prometom. Kod usluga obrazovanja radi se o mobilnosti studenata i njihovoj
razmjeni.

4. Objasnite razvijenije oblike suradnje s inozemstvom.

Osnovne karakteristike ovakvih poslova su:

Dugoroni su i podrazumijevaju suradnju kroz due vremensko razdoblje

Kompleksni, a time zahtijevaju ukljuivanje veeg broja sudionika i njihove stalne

meusobne kontakte, te razmjene informacija, znanja i podataka

Ukljuuju zajedniki rizik koji je vezan uz uspjenu realizaciju odreenih poslovnih

ciljeva, tj. Prihvaanja finalnog proizvoda od strane trita

5. Koji su glavni subjekti u meunarodnom poslovanju?

Inozemni partner, poslovna banka, pediteri, prijevoznici, osiguravajua drutva i

certifikacijske kue njih poduzetnik sam odreuje i postoji mogunost izbora.

HNB, HBOR, HGK, carinska sluba i dravni inspektorat njih poduzetnik nemoe birati.

6. Objasnite poslove koje obavlja pediter.

pediter preuzima punu odgovornost vezane za poslove otpreme, usklaenosti robe,

pribavljanja potrebne dokumentacije, carinjenja i skladitenja roba. pediter je duan tititi
interese svoga nalogodavca, te ga obavjetavati u sluaju da doe do bilo kakvih problema
vezano uz otpremu robe. pediter je nadalje odgovoran za rad drugih osoba koje angaira za
izvenje odreenog posla, kao to su prijevoznici skladita i slino. U pojedinim sluajevima
pediter moe biti i prijevoznik robe, ukoliko ima vlastita prijevozna sredstva.

7. Koja je uloga prijevoznika u meunarodnoj trgovini?

Prijevoznik je pravna osoba koja vri prijevoz robe vlastitim ili tuim prijevoznim sredstvima
na odreenim relacijama. Taj posao ugovara s vlasnikom robe. Prijevoznik na sebe ne
preuzima odgovornost otpreme robe od toke A do toke B. U ugovru o prijevozu bitno je
definirati tko je zaduen za utovar robe, istovar robe, kao i osiguranje. Osiguranje se moe
ukljuiti u obvezu prijevoznika, a takoer osiguranje moe ugovarati i pediter.

8. Objasnite osnovne zadae osiguravajuih drutava vezano uz poduzetnitvo u

meunarodnom poslovanju?

Osnovna zadaa osiguravajuih drutava je pokrivanje rizika nastanka odreene tete na robi
prilikom prijevoza.

Osiguranje robe u prijevozu (kasko osiguranje)

Osiguranje prijevoznika od odgovornosti za tetu na poiljkama u cestovnom

prijevozu

Osiguranje zrakoplova i drugih prijevoznih sredstava

 Osiguranje od odgovornosti zranih ili pomorskih luka

9. Koje su institutcije ukljuene u meunarodno poslovanje?

HNB, HBOR, HGK, carinska sluba i dravni inspektorat one poduzetnicima izdaju
rjeenja, potvrde, te ostalu traenu dokumentaciju, a takoer utvruju i zakonski okvir
poslovanja.

10. Objasnite ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvoj u meunarodnom

poduzetnitvu, te opiite njezine osnovne programe.

HBOR je u osnovi banka u dravnom vlasnitvu, koja ima zadau poticanja izvoza. Osnovni
programi koje podupire HBOR su sljedei:

Kratkorono osiguranje i reosiguranje inozemnim potraivanja. U ovom programu

mogue je dobiti policu osiguranja za naplatu iz inozemstva, ime se osiguravaju
kratkorona novana potraivanja do 180 dana prema kupcima u inozemstvu. Temelj
za ovu policu je izvreni izvoz roba i usluga iz Hrvatske. Temeljem ove police
pokriven je i komercijalni rizik vezan uz kanjenje u podmirenju obveza od strane
inozemnog kupca, a takoer i sluajevi njegove nesolventnosti, steaja ili ovrhe nad
imovinom.

Srednjorono i dugorono osiguranje. U ovom programu radi se o dugoronijim

poslovnim angamanima koji mogu biti realizirani kroz:
a) Osiguranje kredita dobavljau ili pomou kredita koji se daje kupcu. Kod ovog
posla osigurava se naplata isporuenih roba i usluga od politikih i komercijalnih
rizika nastalih temeljem kuporodajnog ugovora. Najvea visina za pokrie
kupoprodajnog ugovora temeljem ove vrste osiguranja iznosi 90%, a radi se
prvenstveno o riziku drave i izvozu.
b) Osiguranje kredita kupcu. Temeljem ovog programa, do visine od 95% vrijednosti
robe ili usluge koja se izvozi, moe se osigurati kredit kupcu robe ili usluge. Kredit se
temeljem ovog aranmana odobrava direktno inozemnom kupcu ili njegovoj banci,
kakobi se mogao financirati odreeni posao kupnje robe ili usluge u Hrvatskoj. Na taj
nain se isplata kredita obavlja izravno na raun domaeg poduzetnika, a otplatu
kredita preuzima kupac ili njegova banka iz inozemstva.

Program osiguranja inidbenih bankarskih garancija u izvozu. Temeljem ovog

programa osigurava se dobivanje poslova u velikim investicijskim radovima ili
sloenim projektima, kada se trai vei broj razliitih garancija za dobro izvrenje
posla. Pomou ovog programa moe se osigurati ponudbena garancija, koja se daje
ve prilikom davanja ponud ei sklapanja izvoznog ugovora.

Krediti za pripremu izvoza. Ovaj program je namjenjen pripremi izvoza, kako bi se

potaknule odreene djelatnosti ili organizacije, koje imaju kvalitetne izvozne
programe.

Program osiguranja ulaganja u inozemstvo. Ovaj program namijenjen je

poduzetnicima u Hrvatskoj, koji se bave ulaganjem u inozemstvo, u svrhu osgiuranja
od politikih rizika, koji mogu ugroziti uspjenost ulaganja. U sluaju da u zemlji u
kojoj se vri investicija doe do ogranienja transfera valute u inozemstvo,
 nacionalizacije imovine, rata, graanaksih nemira i sl., ovim se putem moe osigurati
povrat uloenih sredstava.

11. Koja je uloga Hrvatske gospodarske komore u meunarodnom poslovanju?

Zadaa HGK je unapreenje poslovanja, kako unutar zemlje, tako i na inozemnim tritima,
svih domaih subjekata.

Neke vanije djelatnosti HGK:

Stalni sud pri HGK zaduen je za rjeavanje arbitranih sporova nastalih izmeu
domaih i inozemnim partnera. Nadlenost suda odreuje se kupoprodajnim
ugovorom.

Izdavanje potvrda koje prate robu prilikom izvoza ili uvoza. HGK izdaje dokument
Form A koji je potvrda o prijeklu robe.

Izdaje potvrde o kranjem korisniku za odreenu robu koja se uvozi, kao i potvrde o
nastupu vie sile.

HGK vri izdavanje ATTA-CARNETA. Ovo su isprave za privremeni uvoz ili izvoz
robe.

Izdavanje potvrda da se roba ne proizvodi u Hrvatskoj. Koriste se u svrhu oslobaanja

plaanja carine.

Raspodjela dozvola za meunarodni prijevoz tereta cestovnim vozilima.

Prua korisne informacije poduzetnicima vezane uz uvjete poslovanja na odreenim

tritima.

12. Naveditne osnovne zadae carinske slube.

Provoenje carinskog nadzora nad stranom robom, te nazdor nad domaom robom
koja se stavlja u potupak radi izvoza

Vri nazdor nad robom koja je smjetena u slobodne zone, carinska skladita, kao i
nadzor nad proizvodima koji su podloni posebnim porezima (alkohol, duhan)

Provodi carinske postupke i odreuje carinska doputenja koja su vezana uz

postupanje ili upotrebu robe

Utvruje elemente za obraun carine, poreza, PDV-a

Provoenje ovrhe radi naplate carine, posebnih poreza na dodanu vrijednost i drugih
davanja

Provodi carinski nazdor vezan uz provjere zakonitosti poslovanja

Provodi nazdor i kontrolu svih predmeta koji se uvoze, izvoze ili provoze kroz
Hrvatsku
 13. Zbog kojih se razloga pojavljuju rizici u meunarodnom poslovanju?

Trino natjecanje i konkurentnost podrazumijevaju stalno suoavanje s konkurentnim

protivnicima na tritu i natjecanje s njima za naklonost kupaca. U takvim uvjetima postoje
mnogi rizici koji se pojavljuju u svakodnevnom poslovanju.

14. Objasnite pojam sklonosti riziku, te koja je razlika izmeu hrabrosti i smjelosti.

Svaki poduzetnik u svojem poslovanju moe imati veu ili manju sklonost riziku, Pri tome,
organizirajui svoje poslovanje, on se izlae veoj ili manjoj koliini rizika.

Hrabrost podrazumijeva situaciju u kojoj je poduzetnik spreman na sebe preuzeti

odreeni rizik, pouzdajui se u svoja saznanja o tritu, injenice s kojima raspolae i
pravilno rasuivanje, kako bi na tritu u svojem poslovanju postigao odreene
ciljeve.

Smionost predstavlja visok stupanj sklonosti k riziku, gdje se ulazi u odreene

poslovne situacije, iako sve injenice nisu do kraja sagledane. Mogue je doi do
odreenih ciljeva uz daleko manje rizika, ali su poduzetnici skloni ovom nainu
poslovanja i biraju tee puteve i vee rizike. to je vei rizik - vea je dobit.

15. Koji su izvori rizika vezani uz poduzetnitvo u meunarodnom poslovanju?

Rizik djelatnosti vezan uz promjene koje nastaju zbog svjetskih trendova, promjene
koje su vezane uz domae trite, a podrazumijevaju navike potroaa ili njihov
raspoloivi dohodak

Rizik naina poslovanja svaka djelatnost se moe obavljati na nekoliko razliitih

naina, u pravilu konzervativniji nain poslovanja podrazumijeva manji rizik, ali nosi i
manje dobiti. S druge strane novi oblici poslovanja predstavljaju neizvjesnost i rizik
prihvaanja od strane kupaca, te s time mogu donijesti i veu dobit.

Rizik vezan uz donoenje poslovnih odluka svaka poslovna odluka donosi sa sobom
i odreenu dozu rizika. Poslovne odluke vezane uz trenutano poslovanje, nuenje
odreenih roba pojedinim kupcima, odreivanje cijena, naina i uvjeta ispunjenja
ugovora. Izbor poslovne odluke iskljuivo je vezan uz poduzetnika.

16. Objasnite pojam sistemskog rizika.

Sistemski rizici nalaze se izvan organizacije i vezani su uz stanje u drutvu i okolnosti koje se
tiu recesije ili uspona ekonomije. Oni su vezani uz promjene pristupa kapitalu, kamatne
stope i raspoloivosti financijskih sredstava.

17. Koje su osnovne grupe rizika u vanjskoj trgovini?

Prenosivi rizici mogu se prenijeti na drugu stranu, najee instituciju specijaliziranu

za takve rizike

Neprenosivi rizici ne mogu se prenijeti

 18. Navedite prenosive rizike u vanjskoj trgovini.

Valutni rizik, rizik promjene cijene materijala, izvozni rizik naplate, transportni rizik, rizik
vie sile ili elementarne nepogode. Od svih ovih rizika poduzetnik se moe zatititi
prebacivanjem rizika na ovlatene organizacije i na taj nain zatiti svoje poslovanje.

19. to je valutni rizik i na koji nain se od njega moemo zatititi?

Valutni rizik predstavlja opasnost da e u toku izvenja odreenog ugovora u meunarodnom

poslovanju doi do promjene pariteta, to jest odnosa vrijednosti izmeu razliitih valuta. Ovaj
rizik se javlja u sluaju da je ugovorena valuta plaanja drugaija od valute s kojom se
poduzetnik koristi i u kojoj nabavlja resusre potrebne za proizvodnju.

Osiguranje od valutnog rizika vri se putem banke.

20. to je rizik promjene cijene materijala i kakva je zatita od tog rizika?

Ovaj rizik vrlo je izraen kod poduzea koja koriste velike koliine odreenim materijala, ija
cijena oscilira na tritu. Uglavnom, radi se o materijalima koji su burzovna roba i kod kojih
se mogu ugovoriti terminske kupovine.
Poduzea koja proizvode kablove u velikoj mjeri troe bakar. Cijene bakra su u posljednje
vrijeme vrlo nestabilne i moe doi da cijena materijala znatno poskupi. U tom sluaju
poduzee moe dogovoriti kupovina bakra putem bruze, s unaprijed odreenim cijenama.

21. Objasnite izvozni rizik naplate i zatitu.

Izvozni rizik naplate vezan je uz injenicu da u jednom trenutku inozemni poslovni partner
moe postati nelikvidan ili nesolventan, te da nije u mogunosti ispuniti svoje obveze. S druge
strane moe doi i do poremeaja na inozemnom tritu, koji e onemoguiti plaanje
inozemnom partneru.

Poduzetnik se moe osigurati kod HBOR-a te moe osigurati od 80% do 90% vrijednosti
ugovora. Drugi nain naplate je putem instrumenata za osiguranje plaanja, to su bankovne
garancije i akreditivi. Na ovaj nain poduzetnik se osigurava da e banka kupca platiti
ugovoreni iznos.

22. to je transportni rizik i na koji nain se od njega poduzea mogu osigurati?

Transportni rizik osigurava se kod osiguravajuih drutva direktno ili putem peditera. Za
svaki posao, ovisno o tome u kojem trenutku prelazi rizik s prodavatelja na kupca i ovisno o
tome da li se domai poduzetnik javlja kao kupac ili prodavatelj, potrebno je da se osigura
polica osiguranja za robu koja se prevozi. Uobiajeno je da polica osiguranja bude izdana
protiv svih rizika. Na ovaj nain poduzetnik, kada posjeduje policu osiiguranja, moe u
sluaju gubitka ili oteenja robe nadoknaditi svoje gubitke i zatiti se od rizika.
Osiguravajua drutva uzimaju vrlo mali dio vrijednosti robe kao premiju osiguranja, tj. Iznos
koji im je potrebno platiti kako bi izdali policu osiguranja.

23. Objasnite pojam vie sile.

Via sila je nastup nepredvienog dogaaja, koji moe biti elementarna nepogoda poput
polave, potresa, poara i vulkana koji jednu od ugovornih strana u meunarodnom poslovanju
spreava da na vrijeme izvre svoju obvezu. U tom sluaju ugovor dolazi u mirovanje na
odreeno vrijeme. Nakon toga ugovorne strane nemaju vie obveza jedna prema drugoj.

24. Koja je razlika izmeu mjerljivih i nemjerljivih rizika?

Mjerljivi rizici predstavljaju neizvjesnost budueg dogaaja koji je mogue kvantificirati, tj.
Mogue je unparijed, u sluaju nastupa tetnog dogaaja utvrditi kolika e nastati teta za
organizaciju.

Nemjerljivi rizici predstavljaju mogunost nastupa tetnih dogaaja koji nije mogue
kvantificirati. Nemerljivi rizici uglavnom se odnose na situacije koje se mijenjaju izvan
organizacije i koje nanose tetu organizaciji , koju nije mogue izmjeriti.

25. Objasnite pojmove udarajuih i uljajuih rizika.

Glavna osobina udarajuih rizika je da oni dolaze naglo, da je njihova pojava vrlo rijetka, ali
da sa sobom nose velike tete. S druge strane, uljajui rizici stalno su pristuni unutar
poduzea i nanose neznatne, ali kontinuirane tete.

Udarajui rizici: poar u skladitu, nagla promjena ekonomske situacije.

uljajui rizici: trgovina sa skupocjenim drvima, gdje drvo, stojei na skladitu, s vremenom
upija vlagu, gubi na kvaliteti, savija se, puca i tako od prvoklasnog drveta nastaje drvo tree
kategorije.

26. Koja je razlika izmeu unutarnjih i vanjskih rizika?

Unutarnji rizici vezani su iskljuivo uz elemente koji postoje unutar organizacije. Vezani su uz
funkcije upravljanja, koordinaciju. Vezani su uz svakog pojedinog zaposlenika, njegova
znanja, vjetine, kompetencije i odgovornosti koju on ima na svojem poslu.

Vanjski rizici koji se nalaze izvan poduzea mogu biti razliitih uzroka, a njihova je osnovna
karakteristika da se iz poduzea na njih nemoe utjecati. Njih se moe pratiti, predviati i
prilagoavati im se. esto su vanjski rizici vezani uz ekonomsko okruenje, gospodarski
sustav, fiskalnu politiku, zakonodavne propise.

27. Objasnite pojam subjektivnih i objektivnih rizika u vanjskoj trgovini?

Subjektivni rizici uvijek su vezani uz odreene poslovne odluke. Subjektivni rizik je produkt
rada osoba unutar poduzea, njihovih promiljanja o poslovnoj situaciji i mogunosti da se u
svojem radu prilagode promjenama na tritu.

Objektivni rizici produkt su promjena koje mogu biti vezane uz odreene tehnike stvari,
promijena u nainu proizvodnje odreenih roba ili usluga, promijena na tritu i slino.
Glavna karakteristika je da na njih ne utjeu poslovne odluke ili aktivnosti zaposlenik
poduzea.

28. to su direktni, a to indirektni rizici meunarodnog poslovanja?

Osnovna karakteristika direktnih rizika je u tome da nastupom odreenog tetnog dogaaja, ta

eventualna teta u organizaciji nastaje odmah povezano s tim rizikom. Direktni rizik moe biti
vezan uz odreene pogrene poslovne odluke, nainom komunikacije s kupcima, promjene u
proizvodnom asortimanu i sl.
Indirektni rizici daleko su sloeniji i uvijek postoji nekoliko meustavki pomou kojih se
odreeni rizik pretvara u tetu unutar organizacije. Indirektni rizici djeluju posredno i puno ih
je tee identificirati od direktnih rizika.

29. Objasnite razliku izmeu tipinih i atipinih rizika u meunarodnom

poslovanju?

Tipini rizici vezani su uz pojedinano poduzee, djelatnost s kojom se ono bavi, nain
njegovog funkcioniranja, sjedite, geografski i klimatski poloaj. Tipini rizici za drvnu
industriju su rizik od poara, za poljoprivredne organizacije rizici od elementarne nepogode.

Atipini rizici za organizacije i poduzea najee predstavljaju iznanaenje, jer se pojavljuju

naglo i iz odreenog segmenta koji nije bilo mogue predvidjeti. To su rizici koji najee
pogaaju druge djelatnosti, a ne djelatnost kojom se poduzee bavi.

30. to je teta, te navedite koje vrste tete postoje?

teta je bilo koji dogaaj koji onemoguuje poduzee u postizanju svojih ciljeva, koji ometa
poslovanje koje je u skladu s njegovom misijom, oteava ga i stvara dodatne trokove.

Stvarna teta moe se procjeniti, financijski izraziti, konkretan gubitak za poduzee

Poravnajua teta dodatni troak koji se treba uloiti radi postizanja ciljeva
(pokvareni stroj)

Oportunitetna ili eventualna teta vezana uz pojam oportunitetnog troka, razlika

izmeu poslovnog efekta koji je ostvaren i onog koji je mogao biti ostvaren

31. to je politika rizika i koji su osnovni principi prema kojima se mora upravljati s
rizicima?

Politika rizika sadri ciljeve koji su vezani uz izbjegavanje rizika, njihovo smanjivanje,
podjelu rizika i prenoenje na treu stranu.

Principi prema kojima se mora upravljati s rizicima su:

Trebaju stvoriti novu vrijednost

Treba biti integrirani dio osnovnih organizacijskih procesa unutar poduzea

Upravljanje rizicima mora biti integralni dio donoenja odluka unutar poduzea

Potrebno je u svim aktivnostima poduzea istaknuti koje su nesigurnost i mogue tete

vezane uz poslovanje

Upravljanje rizicima mora biti strukturirano i sistematizirano na taj nain da se odluke

o poslovnim procesima, poslovima i aktivnostima poduzea donose na temelju
najboljih moguih informacija

Prilikom upravljanja rizicima potrebno je voditi rauna o utjecaju ljudskih faktora

 Upravljanje rizicima mora biti dinamino, sa stalnim unapreenjima

32. Na koji nain moemo izraunati mogunost za nastup odreenog rizika?

Moe se izraunati kompozitni indeks rizika prema formuli:

Kompozitni indeks rizika = tetni utjecaj rizinog dogaaja x mogunost pojave dogaaja

33. to je politika rizika u poduzeima?

U osnovi poduzee moe imati veu averziju prema rizicima i nastojati ih izbjei ili s druge
strane moe imati biti sklonije rizicima uz pokuaje da smanji njihov utjecaj prikupljanjem
informacija. Glavna osnova pomou koje se pristupa izradi politike rizika temeljena je na
odnosu rizika i prinosa.

34. Koji su osnovni oblici plaanja u meunarodnoj trgovini kojima se osigurava

sigurnost izvenja posla?

Osnovni instrumenti osiguranja plaanja su bankovna garancija, meunarodni dokumentarni

akreditivi i meunarodni dokumentarni inkaso.

35. to je meunarodni dokumentarni inkaso i koji su njegovi nedostaci?

Predstavlja oblik osiguranja plaanja kod kojeg se roba stavlja na raspolaganje kupcu tek u
trenutku nakon to on iskupi dokumente od svoje poslovne banke. Iskupljivanje dokumenata
moe biti vezano uz plaanje iznosa fakture ili nakon izdavanja odgovarajueg mjeninog
jamstva.

Nedostaci: esto koriten u ranijim razdobljima, zbog niih trokova plaanja, meutim
danas, unutar EU nema vie obveze uvoznog carinjenja robe, tako da kupac i bez seta
dokumenata moe raspolagati s robom koja je upuena na njega i stavljena njemu na
raspolaganje.

Drugi bitan nedostatak je u tome to je roba otpremeljena i nalazi se u nekoj dalekoj

destinaciji. U sluaju da kupac doe u nepredviene fin. probleme i nemoe platiti robu,
prodavatelj ostaje vlasnik robe.

36. Objasnite ulogu bankovnih garancija u meunarodnoj trgovini.

Daleko sigurniji nain osiguranja naplate od meunarodnog dokumentarnog inkasa, zbog toga
to banka koja izdaje garanciju garantira da e u sluaju da nalogodavac ne izvri plaanje,
ona e ga izvriti umjesto njega.

37. Koje su vrste garancija u meunarodnom poslovanju?

Garancija za plaanje, bankovna garancija za avans, garancija za dobro izvrenje posla, ostali
oblici bankovnih garancija u meunarodnom poslovanju.

38. to je garancija za plaanje?

Najee koriteni oblik bankovne garancije u meunarodnom poslovanju i esto se koristi

kada se ugovaraju prvi poslovi izmeu dviju ugovornih strana iz razliitih zemalja. Najvri
oblik osiguranja da ako u sluaju potpunog izvenja ugovora kupac ne plati za robu, banka e
to uiniti umjesto njega.

39. Objasnite pojam bankovne garancije za avans.

Izdaje se u sluajevima kada je kupoprodajnim ugovorm predvieno plaanje odreenog

avansa od ukupne ugovorene vrijednost. Avans se najee plaa u postocima, 5%, 10% ili
20% od osnovne vrijednosti ugovora. Kako bi se kupac osigurao da e u sluaju neizvrenja
ugovora osigurati povrat plaenog avansa, on trai od druge ugovorne strane izdavanje
bankovne garancije za avans.

40. to je garancija za dobro izvrenje posla?

Koristi se kod velikih investicijskih projekata, gdje je dogovoreno due vremensko razdoblje
garancije za isporuenu opremu ili izgraenu zgradu, infrastrukturu ili slino. Smisao je
prisiliti izvoaa radova da u garantnom roku ukloni sve uoene nedostatke.

41. to je meunarodni dokumentarni akreditiv?

Oblik osiguranja plaanja koji je najee koriten u meunarodnom platnom poremtu.

Predstavlja ugovor izmeu dviju strana ukljuenih u izvrenje odreene vanjskotrgovinske
transakcije, te njihovih banaka. Akredtivini posao organiziran je tako da jedna ugovorna
strana, ukoliko je izvrila sve svoje obveze, otpremila robu i pri tome prikupila sve potrebne
dokumente, moe naplatiti svoju otpremu kod banke.

42. Objasnite naela akreditivnog poslovanja.

Banka radi samo s dokumentima, a ne s robom ovo naelo podrazumijeva situacija

da banka provjerava, aurira i prosljeuje i vri isplate iskljuivo temeljem
dokumenata.

Naelo odvojenosti akreditivnog posla od osnovnog ugovora banka e raditi

iskljuivo u skladu s akreditivnim uvjetima.

Naelo samostalnosti i odvojenosti akreditivnih odnosa izmeu strana prema ovom

naelu u potpunosti je odvojen korisnik akreditiva od nalogodavca za otvaranje
akreditiva.

Naelo neodgovornosti banke za kvalitativno i kvantitativno stanje robe banka

preuzima odgovornosti iskljuivo za stanje dokumenata, ali ne i za stanje robe.

43. Navedite osobe koje se pojavljuju u akreditivnom poslu i njihove uloge.

Korisnik akreditiva strana u iju korist je akreditiv otvoren

Nalogodavac predstavlja stranu koja je dala zahtjev za otvaranje akreditiva

Obavjetajua banka ona banka koja daje obavijest korisniku akreditiva da je u

njegovu korisnik otvoren akreditiv
 Potvrujua banka predstavlja banku koja na akreditiv dodaju svoju potvrdu. Time
ona na sebe preuzima obvezu isplate akreditivnog iznosa po prezentaciji dokumenta.

Akreditivna banka predstavlja banku koja je otvorila akreditiv na zahtjev

nalogodavca

44. Navedite dokumente koji se pojavljuju u akreditivnom poslovanju.

Komercijalna faktura mora biti vidljivo da ju je izdao korisnik akreditiva, mora biti
izdana u istoj valuti na koju glasi i akreditiv, mora biti potpisana

Transportni dokument mora biti izdan tako da postoji samo jedan vid transporta, ali
takoer i dva ili vie vidova transporta, zahtjev prema transportnom dokumentu je da
sadri ime prijevoznika robe i da bude potpisan.

Polica osiguranja moe biti izdana u oblika certifikata o osiguranju ili deklaracije o
pokriu odreenih rizika. Svaki takav dokument mora biti izdan od ovlatene
osiguravajue kompanije, a takoer potpisan sa njihove strane.

Ostali dokumenti: lista pakiranja, certifikat o kvantiteti i kvaliteti robe, certifikat o

porijeklu.

45. Koje vrste akreditiva postoje?

Postoje samo neopozivi akreditivi.

46. Objasnite razliku izmeu prenosivih i neprenosivih akreditiva.

Neprenosivi akreditivi namijenjeni su direktno korisniku akreditiva i on ih dalje ne moe

prenositi.

Prenosivi akreditivi otvaraju se kod veih poslova, gdje korisnik akreditiva mora skupiti robu
od vie dobavljaa, svojih podisporuitelja ili kooperanata. Na ovaj nain prenosivi akreditiv
postaje instrument pomou kojeg e izviti osiguranje plaanja prema svojim dobavljaima.

47. to je revolving ili rotativni akreditiv?

Koriste se u sluaju da postoje uestale, mjesene ili tjedne isporuke istovrsne robe temeljem
jednog kuporodajnog ugovora. Akreditiv se automatski obnavlja.

48. Objasnite akreditiv sa crvenom klauzulom.

Dio akreditiva napisan je crvenom tintom. To znai za korisnika da iznos koji je naveden
unutar crvene klauzule se moe koristiti odmah, bez prezenzacije akreditivnih dokumenata.
Ovaj oblik najee se koristi kada je za isporuku opreme ili sloenijih postrojenja potreban
odreeni avansni iznos za pripremu proizvodnje.

49. to je bankovna doznaka u inozemstvo i koje vrste bankovnih doznaka

primjenjujemo?
Ona u osnovi predstavlja nalog da se na raun odreene fizike ili pravne osobe u inozmestvu,
bez postavljanja bilo kakvih dodatnih uvjeta neopozivo prebace odreena, u pravilu devizna,
financijska sredstva.

Avansna doznaka predstavlja plaanje kod kojeg se za odreeni ugovor vri plaanje
unaprijed, prije nego to je roba isporuena

Doznaka za isporuenu robu predstavlja plaanje u inozemstvo nakon to je kupac

primio odreenu robu u s skladu s kupoprodajnim ugovorm

Doznake anuiteta po kreditima plaanja u inozemstvo u skladu s odreenim

kreditnim ugovorima i aranmanima

50. Na koji nain se ekovi pojavljuju u meunarodnom poslovanju?

ek je vrijednosni papir koji ima propisanu svoju zakonsku formu i sve bitne elemente koji su
potrebni kako bi se izvrila njegova uplata. Potrebno je voditi rauna o razliitim
zakonodavnim okvirima koji reguliraju poslovanje s ekovima unutar razliitih ekonomija.

51. Navedite vrste ekova u meunarodnom poslovanju.

Osobni ili opi ek vrijednosni papir koji je izdala odreena pravna ili fizika osoba
na obrasu za ek, izdannim od strane njegove poslovne banke

Bankovni ek predstavlja vrijednosni papir temeljem kojeg se vre odreena

plaanja izmeu banaka

Dokumentarni ek vrijednosni papir koji se moe koristiti u meunarodnom

poslovanju kada se vri izvoz ili uvoz robe ili se pojavljuju druge poslovne transakcije,
koje se mogu dokumentirati s odreenim dokumentima

Putniki ek vrsta eka koji izdaju velike banke ili kartiarske organizacije i koji se
moe odmah unoviti u veini banaka u svijetu

52. Objasnite ulogu mjenice u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Mjenica za razliku od eka, predstavlja vrijednosni kreditni papir. Mjenica ne moe glasititi
na donositelja i ovisno odreenom pravnom sustavu, ona ima veu ili manju teinu i sigurnost
u obavljanju platnog prometa s inozemstvom. Izdavanjem mjenice fizika ili pravna osoba
obvezuje se, da e po isteku odreenog vremenskog perioda naznaenog na mjenici izvriti
isplatu svoje obveze koja je financijski istaknuta na izdanoj mjenici.

53. Navedite naela mjeninog poslovanja.

Naelo formalnosti podrazumijeva da je mjenica strogo zakonski i formalno

definirana kao pismena isprava koja ima svoj odreeni sadraj.

Naelo inkorporacije podrazumijeva da su sva prava koja proizlaze iz mjenice,

vezano uz imatelje mjenice, zasnovana na posjedovanju odreenog mjeninog
dokumenta,. Tj same mjenice u papirnatom obliku.
 Naelo mjenine strogosti podrazumijeva da dunik nema pravnih mogunosti kako
bi isticao prigovore ili vrio odgodu plaanja u odnosu na zakonitog imatelja mjenice
o njezinom dospjeu.

Naelo fiksne mjenine obaveze predstavlja obvezu dunika da plato upravo onaj
iznos koji je zapisan na mjenici

Naelo solidarnosti ako potpisnik nemoe isplatiti iznos mjenice, teretiti e se ostali
potipisanici na mjenici

Naelo neposrednosti podrazmijeva da je svaki mjenini dunik koji je zapisan na

mjenici, neposredno odgovoran mjeninom vjerovniku u trenutku naplate

Naelo samostalnosti bilo koja pravna ili fizika osoba, koja je stavila svoj potpis na
odreeno mjesto u mjenici i time je prenijela na treu osobu, odgovara samostalno kao
mjenini dunik.

54. Koja je razlika izmeu vlastite i trasirane mjenice?

Vlastita mjenica nema trasate, odnosno treu osobu kao isplatitelja.

Trasirana mjenica dobila je naziv po tome to se osim osobe izdavatelja i korisnika, pojavljuje
i trea osoba koja preuzima obvezu plaanja mjeninog duga.

55. Tko izdaje pravila o meunarodnim trgovinskim klauzulama?

Meunarodna trgovinska komora.

56. to su incoterms pravila?

Incoterms pravila predstavljaju pravila za tumaenje trgovakih termina, vezana uz otpremu i

isporuku robe.

57. Objasnite klauzulu franko tvornica? (Ex Works)

Prodavatelj robu stavlja na raspolaganje kupcu u ugovorenom mjestu i u ugovoreno vrijeme,

ali nema obvezu robu utovariti na transportno sredstvo. Rizik s prodavatelja na kupca prelazi
u trenutku kada prodavatelj kupcu stavi robu na raspolaganje, sve ostale obveze i rizici tada
prelaze na kupca. Dakle kupac je duan izvozno ocariniti robu, prevesti robu, ulazno je
ocariniti.

58. Objasnite klauzulu franko prijevoznik? (FCA)

Prodavatelj je duan robu zapakirati i pripremiti za isporuku, takoer njegova je obveza da

izvozno ocarini robu i stavi je na raspolaganje kupcu na dogovoreno mjesto koje je kupac
odredio nakon toga svi trokovi i rizici prelaze na kupca. Dakle prijevoz robe, ulazna carina,
prijevoz do skladita itd.

59. Objasnite klauzulu vozarina plaena do? (CPT)

Obveza je prodavatelja da robu pripremi za isporuku, da je izvozno ocarini, takoer duan ju

je prevesti do ugovorenog mjesta isporuke i tamo je istovariti. Tada trokovi i vozarina
prelaze na kupca, ali ne i rizik. Kupac je duan robu prevesti, ulazno je ocariniti i dopremiti
do svoga skladita.

60. Objasnite klauzulu vozarina i osiguranje plaeni do? (CIP)

Prodavatelj je duan izvozno ocariniti robu, mora osigurati robu na minimalni iznos i staviti je
na prijevozno sredstvo koje je imenovao kupac, sve ostalo dakle prijevoz, ulazna carina i
dovoz do skladita je troak kupca, troak osiguranja plaa kupac.

61. Objasnite klauzulu isporueno na terminalu? (DAT)

Obveza je prodatavatelja da robu zapakira, izlazno ocarini, da robu transportira sve do

dolaznog terminala gdje e robu iskrcati te staviti kupcu na raspolaganje. Obveza kupca je
nakon toga robu ulazno ocariniti i prevesti do svoga skladita.

62. Objasnite klauzulu isporueno na mjestu? (DAP)

Prodavatelj je duan zapakirati robu, izvozno je ocariniti, organizirati prijevoz robe, i dovesti
robu na dogovoreno mjesto te ju nije duan skinuti s transportnog sredstva. Kupac je duan
robu skinuti s transportnog sredstva, ulazno je ocariniti i prevesti do skladita.

63. to predstavlja klauzula isporueno i ocarinjeno? (DDP)

Prodavatelj je duan pribaviti robu, izlazno je ocaritiniti, prevesti je svojim transportnim

sredstvom, uvozno je ocariniti, ali je nije duan skinuti s prijevoznog sredstva odnosno
istovariti. Kupac je duan istovariti robu i prevesti je do svoga skladita.

64. Koje su osnovne karakteristike klauzule franko uz bok broda? (FAS)

Prodavatelj je duan robu zapakirati robu, izlazno je ocaritiniti i prevesti i staviti uz bok
broda. Nakon toga prestaju svi trokovi i rizici za prodavatelja. Kupac je duan robu utovariti
na brod, prevesti je brodom, ulazno je ocariniti i dovesti do svoga skladita.

65. Objasnite klauzulu franko brod? (FOB)

Prodavatelj je duan robu zapakirati, izlazno je ocariniti te staviti na brod. Nakon toga svi
rizici i trokovi prelaze na kupca. Dakle kupac je duan robu prevesti brodom, ulazno je
ocariniti i dovesti do svoga skladita.

66. Koje su karakteristike klauzule cijena s vozarinom? (CFR)

Obveza prodavatelja je da robu zapakira, izvozno je ocarini i preveze brodom do njenog

odredita. Obveza kupca je tada da on preuzme i iskrca robu koja je dola u luku, ulazno je
ocarini i preveze do svojeg skladita.

67. Objasnite klauzulu cijena s osiguranjem i vozarinom? (CIF)

Obveza je prodavatelja da robu zapakira, preveze i utovari na plovilo, takoer da plati

trokove prijevoza i osiguranja do istovarne luke. Osiguranje mora biti minimalno na 110%
vrijednosti robe. Trokovi prelaze na kupca u onom trenutku kada plovile pristigne u
istovarnu luku. Dakle kupac je duan spustiti robu, ulazno je ocariniti i prevesti do skladita.
 68. Objasnite pojam meunarodne konkurentnosti poduzea.

69. Koji su vanjski elementi konkurentnosti poduzea?

Vanjski elementi konkurentnosti poduzea porizlaze iz okruenja poduzea i predstavljaju sve

one imbenike na koje poduzee ne moe utjecati, ve im se mora prilagoditi. To su elementi
poput teaja, visine poreza, uvjeta za poslovanje i slino.

70. Objasnite ulogu teaja na konkurentnost poduzea.

Teaj nacionalne valute odreuje paritet, tj. Kupovnu mo domae u odnosu na ostale strane
valute. Teaj, koji je u nadlenosti monetarne politike, odnosno HNB-a, odreuje da li e biti
isplativije baviti se uvozom ili izvozom roba.

71. Kako cijena radne snage utjee na konkurentnost poduzea?

Cijena radne snage kao izvor konkurentnosti moe se primjeniti uglavnom na homogenim
proizvodima. Kod homogenih proizvoda potroaima je najbitnija cijena i upotrebna
vrijednost porizvoda. Udio radne snage u kotanju finalnog proizvoda vrlo je znaajan.

72. Koja je uloga potranje na tritima na konkurentnost poduzea?

Postoji vie vrsta potranja, ako je potranja za nekim proizvodom velika onda, onda je i
poduzee u mogunosti prodavati taj proizvod po viim cijenama i obrnuto.

73. Koji su elementi koji uvjetuju potranju za odreenim robama?

Sezonska potranja uvjetovana je godinjim dobima ili posebnim potroakim

navikama vezanim uz odreeno doba godine. Elementi sezonske potranje su ue
vremensko razdoblje u kojeg se pojedini proizvodi intenzivno kupuju i koriste. Npr.
ljetni artikli, zimski artikli.

Modni trend vezani su uglavnom uz obuu, nakit, kozmetiku i sline proizvode za

osobnu upotrebu, koji se u odreenim trenucima intenzivno kupuju kada doe do
promjena u modnim trendovima.

Promjene u navikama potroaa vezane su uz promjene ivotnog stila, koje se

oituje u promjenama stilova odjevanja, promjenama u nainu prehrane. Danas je
uobiajeno da se odjea koristi godinama, da se popravlja, a takoer vre i popravci
obue. Takoer vrlo je naglaena i svijest o zdravlju i zdravoj prehrani.

74. Na koji e nain lanstvo u EU utjecati na konkurentnost hrvatskih poduzea?

Mogunost koritenja povratnih ili bezpovratnih sredstava iz EU fondova. Takoer
poduzetnici iz Hrvatske mogu se bez ikakvih prepreka pojaviti na tritu od preko 400
milijuna stanovnika. Ovo predstavlja znaajan poticaj da domaa poduzea izau iz uskog
nacionalnog okvira, gdje su suoena s malom potranjom i velikom konkurencijom.

75. to su unutarnji izvori konkurentnosti?

Oni su vezani uz samo poduzee, njegovu misiju, viziju i ciljeve, te sposobnost poduzetnika
da opstanu i razviju se u okruenju intenzivne konkurencije.

76. Kako mogunost diferencijacije proizvoda djeluje na konkurentnost poduzea?

Diferencirani proizvodi, za razliku od homogenih, predstavljaju robne marke koje imaju svoj
prepoznatljiv logo i kupci su spremni platiti daleko viu cijenu za njih, jer smatraju da imaju
odreenu dodanu vrijednost. Diferencirani proizvodi zbog velike razlike u cijeni u svojim
trgovinama mogu ostvariti vrlo znaajnu maru.

77. Objasnite suvremene tehnoloke mogunosti za globalno poslovanje.

Postoje nekoliko dananjih tehnolokih rjeenja:

Mobilni internet omoguuje poduzetnicima i osoblju da budu u svakom trenutku u

mogunosti odgovoriti na zahtjeve trita, razmjenjivati informacije, a takoer s
alatima poput skypea voditi razgovore s poslovnim partnerima, bez obzira na
udaljenost

Aktivni portali preplatnicima omoguuju dobivanje specifinih informacija u onom

trenutku kada se one pojave. Oni se automatski alju korisniku na raunalo.

Suvremena logistika tehnoloka rjeenja softverski paketi i ureaji koji u svakom

trenutku daju stvarno stanje koliine zaliha ili prate robu u njenom kretanju prema
kupcima.

Poslovni alati i softverska rjeenja za analizu i planiranje poduzetnik u svakom

trenutku moe ocjeniti trendove u kretanju likvidnosti, rentabilnosti, ekonominosti,
ukupnih prihoda i drugih elementata poslovanja.

78. to je efikasnost poslovanja?

Efikasnost u ekonomskom smislu podrazumijeva da se raspoloivi resursi koje poduzee ima

koriste na najbolji mogui nain tkao da se s najmanje sredstava i ulaskom u najmanje rizike
postie najvea dobit.

79. Kako licencni monopoli utjeu na konkurentnost poduzea?