Braa Grimm: Jacob (1785. 1863.) i Wilhelm (1786. 1859.

Vie od sto godina nakon Perraulta, u doba romantizma, braa Grimm izdala su
najznaajniju zbirku bajki u ijoj preradi su manje nego Perrault mijenjala izvorne bajke.
Jacob filolog i lingvist i Wilhelm germanist bavili su se prvenstveno filologijom i
lingvistikom: Jacob je izdao njemaku gramatiku, a s Wilhelmom i njemaki rjenik. Dok
je Perrault u svoje vrijeme pokazao stanovitu smjelost piui bajke, braa Grimm
skupljala su ih i obraivala potaknuta Perraultom i povoljnom atmosferom romantizma u
kojoj se cijenilo sve to je narodno. Braa Grimm skupljala su i obraivala bajke
zajedniki, ali je zavrnu jezinu i stilsku verziju i pravi ton dao Wilhelm. Plod njihova
rada su dvije zbirke: Bajke za djecu i dom (1812.) i Njemake sage (1816.). Ukupno su
skupili, obradili i izdali oko 200 bajki. Najvanija je prva zbirka koja nije sasvim
namijenjena djeci, ali su je djeca i tzv. obini ljudi, vie nego suvremeni kritiari,
prihvatili kao svoju knjigu.
Podjela Grimmovih pria (prema M. Crnkoviu, 1980:34)
I. Prie u kojima prevladavaju fantastini elementi (bajke):
a) najpoznatije djeje bajke u Grimmovoj verziji: Ivica i Marica, Pepeljuga, Crvekapica,
Trnoruica, Snjeguljica, Vuk i sedam kozlia
b) bajke s motivom pretvorbe ovjeka u ivotinju i obratno: Snjeguljica i Ruica, ablji
kralj
c) bajke o nagraenoj vjernosti i ustrajnosti i o nagradi za dobra djela i pomo blinjemu:
Vjerni Johan, Zvjezdani taliri
d) bajke o patuljcima i slinim biima: Tri patuljka u umi, Cvilidreta
e) ostale bajke: Zlatna guska, est pomagaa
II. Prie u kojima prevladavaju realistiki, esto groteskni, katkada i nonsensni elementi:
Tri ljenine, O mudrom krojau
III. Prie u kojima su glavni junaci ivotinje: Lisica i maka, Vuk i lisica
IV. Prie s religioznim motivima (legende): Marijino dijete, Siromani i bogati.
Grimmove bajke, najpoznatije u svijetu, preraene su kao i Perraultove, ali su braa
tvrdila da nisu mijenjala sadraj izvornih bajki, nego su ih samo stilski dotjerala,
odabirui po njima najbolje varijante, a moda i kontaminirajui razliite varijante bajki.
Za razliku od Perraulta, u Grimmovim bajkama nema moraliziranja i tendencioznosti,
Grimmove bajke su vedre i vesele, donekle su oiene od pretjeranih grubosti, esto
sadre dobre, duhovite i muzikalne stihove, narodni duh nikad nije izdan, a dodane su
nove vrijednosti: istoa i ujednaenost tona, nenametljivost u prianju, ljepota slika i
blagi lirizam.
Izbor stihova iz Grimmovih bajki:
Ivica i Marica
Sladak prozor, hrskav krov,/tko to gricka sad moj dom?/To vjetriu objed treba,/on je
gladno dijete neba!
Pepeljuga
... dobra zrnca u zdjelicu,/loa zrnca u guicu .../Stresi se, stabalce, protresi se,/zlatom i
srebrom uresi me.
Snjeguljica
Ogledalce, ogledalce, reci ti meni,/tko je najljepi u cijeloj zemlji?/Ovdje ste, kraljice,
ljepi od svih,/ali Snjeguljica, iza breuljaka,
kod sedam patuljaka/tisuu je puta ljepa no vi!
Iako su njemake i skupljane su na njemakom govornom podruju, Grimmove bajke
nalaze se na sretnoj granici izmeu izvorne narodne bajke i prave umjetnike bajke te
sadre u proienoj verziji velik dio najljepih motiva svih bajki raznih naroda.
Kazivaice pria brae Grimm
Dorothea Viehmann, udovica, prodavaica na mjesnoj trnici u Kasselu, ki gradske
gostioniarke, provela je djetinjstvo sluajui prie koje su kazivali putnici namjernici u
majinoj gostionici na cesti za Frankfurt.
Podrijetlom iz obitelji francuskih doseljenika, u djetinjstvu upoznala prie i bajke koje su
posredstvom jeftinih sveia tzv. Plave biblioteke prele iz visoke francuske literature u
puku, a zatim i u usmenu knjievnost. Otuda objanjenje slinosti izmeu gotovo treine
pria koje su braa Grimm zapisala i obradila prema kazivanjima Dorothee Viehmann i
bajki francuske knjievnosti 17. i 18. stoljea, pa time i bajki Cherlesa Perraulta.
Marie Hassenpflug, dvadesetogodinja prijateljica sestre brae Grimm, Charlotte,
potjecala je iz otmjene obitelji, kao i Grimmovi. Marie je odrasla u Hanauu, gradiu u to
vrijeme pod jakim utjecajem francuske kulture te joj je dadilja itala prie na francuskom.
Prie koje je Marie kazivala brai Grimm izvrsne su mjeavine usmene tradicije i
Perraultovih bajki objavljenih 1697. godine. Tako se moe rei da su braa Grimm prie
zapisivala na temelju usmenog kazivanja, ali prie su u usmeni optjecaj prele iz knjiga, a
jedna od njih bila je i Perraultova zbirka bajki.