JEZIK KAO PREDMET PROUAVANJA

I JEZIK KAO PREDMET POUAVANJA

Zbornik radova s meunarodnoga znanstvenog skupa
Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku
odranoga od 12. do 14. svibnja 2016. godine u Rijeci

Uredile
Diana Stolac
Anastazija Vlasteli

Zagreb 2017.
 Prethodno priopenje
Gabi Abramac
New York University
gabi.abramac@nyu.edu

Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

Centar Zagreber yidish-krayz za uenje jidia osnovan je 2014. godine u Zagrebu.
Klub organizira teajeve jidia, predavanja iz kulture, povijesti i tradicije akenaskih
idova te knjievni klub. Premda status jidia danas moemo svrstati u razliite
kategorije te ga moemo nazivati mrtvim jezikom, ugroenim jezikom ili jezikom
u procvatu ovisno u geografskoj lokaciji i zajednici koju razmatramo, to je jezik
koji hrvatski idovi vie ne rabe. Tonije reeno, jidi nije nikada bio primarni jezik
akenaskih zajednica koje su ivjele u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata. Me-
utim, nedvojbeno je bio vernakular odreenih obitelji i zajednica, bio je nasljedni
jezik te izvor mnogih posuenica kojima su se hrvatski akenaski idovi koristili u
svojemu razgovornom jeziku. Zagreber yidish-krayz pokuaj je oivljavanja jidia
koji rabi teoretski i metodoloki okvir lingvistike oivljavanja jezika (engl. revival
linguistics), nove lingvistike discipline i paradigme koju je predloio Ghilad Zuc-
kermann. Ovaj rad predstavlja osnovne koncepte lingvistike oivljavanja jezika i
razmatra njezinu praktinu primjenu kroz analizu sluaja Zagreber yidish-krayza.
U ovom se istraivanju analiziraju mogunosti i ogranienja oivljavanja jednoga
idovskog jezika u hrvatskome kontekstu, profili uenika te reakcije javnosti na taj
jedinstveni projekt.
Kljune rijei: jidi, ugroeni jezici, jezini pomak, jezina revitalizacija, oivlja-
vanje jezika

1. Vanost jidia u idovskoj povijesti i dananja zbivanja

A yid hot lib dem geshmak fun a yidish vort in zayn moyl.
idov voli okus jidike rijei u svojim ustima.
~ Jidika poslovica
Jidi (na jidiu: idovski) jezik je idova Akenaza. U srednjem vijeku termin
Akenaz oznaavao je samo germanske zemlje, ukljuivi naknadno sjevernu Fran-
cusku, Englesku, podruja u sjevernoj Italiji i dijelove sredinje Europe. Kada su
idovi poeli naseljavati Poljsko-Litavsku Uniju, taj se termin poeo odnositi i na
istonoeuropske idove. Akenaski idovi govorili su jidi od 11. stoljea.
Podrijetlo jidia dvojbeno je i postoji nekoliko razliitih teorija o njegovu na-
stanku1. Jedna je od najprihvaenijih teorija da je taj jezik nastao u dolini Rajne u
1 Za iscrpan pregled svih teorija vidi: Jacobs, Neil. G. 2005. Yiddish: A Linguistic Introduction.
New York: Cambridge University Press.

1
Gabi Abramac

dodiru izmeu aramejskoga jezika, kojim su idovi tada govorili, i njemakoga te

se nastavio razvijati i ukljuivati komponente razliitih jezika koji su bili govoreni
u zemljama koje su idovi naseljavali (Fishman 1991: 81). Tako istonoeuropski
jidi ima temeljnu germansku strukturu, dominantan germanski leksik te velik
broj hebrejskih i aramejskih rijei, kao i posuenica iz slavenskih jezika, a zapisuje
se hebrejskim pismom (Davis 1987: 159).
Status jidia danas moemo podijeliti u razliite kategorije i smatrati ga mr-
tvim, ugroenim ili jezikom u procvatu ovisno u geografskoj lokaciji ili zajed-
nici koju razmatramo. Nekoliko je razloga zbog kojih je jidi nestao kao govorni
jezik idovskih zajednica u Europi. Jedan od njih bila je pojava haskale, odnosno
idovskoga prosvjetiteljstva. Taj se intelektualni pokret pojavio u Europi 1770-ih
i potrajao je do 1881. godine. Zagovornici haskale, tzv. maskili, teili su asimilaciji
u europsko drutvo koja se oitovala prihvaanjem europskoga naina odijevanja,
europskih jezika, ponaanja i odanosti vladajuim strukturama. Haskala je oznai-
la kraj uporabe jidia u emancipiranim zajednicama, poetak obnove hebrejskoga
jezika i usvajanje europskih jezika. Na kraju 17. stoljea imuni idovi u Njema-
koj obrazovali su svoju djecu na njemakome i francuskome jeziku kako bi ih os-
posobili za poslovne i drutvene kontakte s neidovima. Do 1790-ih francuski je
postao jezik idovske elite, dok je srednji stale rabio njemaki jezik.
Prema jidiu se razvio negativan stav. Mendelssohn2 je smatrao da je jidi smi-
jean, negramatian i razlogom moralne korupcije. Blommaert (1999) i Dorian
(1994) istiu kako ljudi suoeni s nedostatkom slobode jezinoga izbora uslijed
ekonomske ili politike nunosti esto internaliziraju ideologije jezine inferior-
nosti koja moe dovesti do jezinoga ili kulturalnoga pomaka. Nakon pojave i-
dovskoga prosvjetiteljstva idovi u Nizozemskoj napustili su jidi i poeli se sluiti
nizozemskim3. Tijekom 1820-ih haskala se proirila na Austrijsko Carstvo. Time
su emancipirani idovi zapadne Europe zapoeli potpun prelazak s jidia na eu-
ropske jezike. Jidi se zadrao kao govorni jezik idova istone Europe unutar
idovskoga vjerskoga i sekularnoga obrazovnog sustava, kao i u tetlu4.
Uslijed tekih ivotnih uvjeta i pogroma u Europi u Ameriku se izmeu 1881.
i 1924. godine uselilo oko 2,5 milijuna idova5. idovski useljenici teili su asimi-
2 Moses Mendelssohn (1729.1786.), njemako-idovski filozof koji se smatra ocem haskale.
3 Godine 1806. iziao je prvi idovski tjednik na nizozemskome jeziku. Godine 1808. idovsko
drutvo u Amsterdamu prevelo je Bibliju i molitvenike na nizozemski te zapoelo tiskati ud-
benike na nizozemskome i hebrejskome. Nizozemski kralj Luj Bonaparte izdao je 1809. godine
dekret kojim se zabranjuje uporaba jidia u dokumentima.
4 Termin tetl oznaava male gradove s velikim udjelom idovskoga stanovnitva koji su se nalazili
u sredinjoj i istonoj Europi prije holokausta. Ti gradovi nalazili su se uglavnom unutar granica
Podruja za dozvoljeno naseljavanje idova koje je bilo definirano u 19. stoljeu i koje je obuhva-
alo dijelove Ruskog Carstva, Kraljevine Poljske, Galicije i Rumunjske.
5 Za detalje o useljenju idova u Ameriku vidi: YIVO Enciklopediju idova Istone Europe: http://
www.yivoencyclopedia.org/article.aspx/america Zadnji pristup: 27. rujna 2016.

2
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

laciji u novo drutvo te su brzo odbacili obiaje i jezik staroga kraja. Drugi svjetski
rat i holokaust okonali su postojanje idovskoga ivota kakav je do tada vladao
na europskome tlu. Zauvijek su izbrisane zajednice koje su ondje stoljeima ivjele
te je genocid nad idovima oznaio i lingvicid ubojstvo jidia kao jezika koji je
poniknuo u Europi i bio koriten tisuu godina. Lipphardt (2011, citirano prema
Avineri 2015: 136) navodi da je od est milijuna idova ubijenih u holokaustu bilo
pet milijuna govornika jidia. Preivjeli govornici naselili su se u Izraelu, SAD-u i
drugim zemljama diljem svijeta. U novostvorenoj idovskoj dravi nije bilo mjesta
za jidi. Cionistiki pokret smatrao je jidi zaostalim i korumpiranim jezikom di-
jaspore u kojoj su idovi uvijek bili ugnjetavani i nisu se tomu suprotstavljali. Nova
zemlja teila je stvaranju novoga, samostalnoga identiteta u kojemu je jedna od
sastavnica te ideologije bila oivljavanje hebrejskoga te promoviranje hebrejskoga
kao jedinoga idovskog jezika. Premda su se govornici jidia (i drugih jezika) opi-
rali novoj jezinoj ideologiji koju je nametao cionistiki pokret do te mjere da je
1913. godine u Palestini za vrijeme Britanskoga mandata izbio tzv. jezini rat, jidi
je izgubio bitku s hebrejskim i postao marginaliziran u Izraelu (Abramac 2016b).
Danas na svijetu postoje dvije osnovne skupine govornika jidia: sekularni ji-
diisti i hasidi6. Sekularni jidiisti uglavnom su potomci obitelji u kojima se jidi
govorio i njegovao kao tradicijska batina ili oni koji su jidi nauili kao strani
jezik. Ti govornici uglavnom ive u SAD-u i Izraelu. Drugu skupinu govornika
ine hasidi, ije se najvee zajednice nalaze u New Yorku i okolici te u Montrealu,
Antwerpenu, Londonu i Izraelu. Jedino je u hasidskim zajednicama jidi osnovni
jezik jezik kue, kolstva i cjelokupnoga ivota. Pojedine su se hasidske zajednice
u novije vrijeme u Izraelu poele koristiti hebrejskim, no u New Yorku, Londonu i
Antwerpenu jidi je jo uvijek jezik zajednice te se u hasidskim zajednicama nepre-
stano naglaava kako je jidi vaan imbenik za ouvanje identiteta. U hasidskim
zajednicama vitalnost jidia nije ugroena jer je jezina ideologija iznimno snana,
a s obzirom na visoku stopu nataliteta broj je govornika u kontinuiranu porastu.
Stabilnost hasidskoga jidia nedvojbeno je rezultat jezine, politike i vjerske ide-
ologije (Abramac 2015, 2016a) to je dosljedno Fishmanovoj (1966) tvrdnji da se
tenje vjerskih zajednica izolaciji esto odraavaju u jezinim stavovima.

6 Hasidizam je vjerski pokret koji se pojavio u istonoj Europi u 18. stoljeu. Utemeljitelj po-
kreta bio je Izrael ben Eliezer poznat kao Baal em Tov ili Bet. Hasidizam je stavio naglasak
na mogunost pribliavanja Bogu kroz koncept sluenja Bogu na radostan nain, to je bilo u
suprotnosti s dotadanjim strogim intelektualnim pristupom (Abramac 2016a, 2015). Pokret se
brzo rairio po jugozapadnim i sjevernim ruskim provincijama, po sredinjoj Poljskoj, zapadnoj i
istonoj Galiciji te je na koncu doao do Maarske. Jedina hasidska zajednica na podruju bive
Jugoslavije bila je u vojvoanskoj Senti. Gotovo nitko osim rabina Teitelbauma koji je vodio tu
zajednicu nije preivio Drugi svjetski rat. Senanska zajednica pala je u zaborav i povijesno je
gotovo nezabiljeena.

3
Gabi Abramac

Sekularni jidiisti govore standardiziranim oblikom jidia, koji se naziva klal

yidish, dok hasidi govore inaicom koju nazivaju Hassidishe Yiddish. Hasidski jidi
slobodno posuuje iz jezika u okruenju i adaptira posuenice na fonolokoj i na
drugim jezinim razinama. Tako hasidi u New Yorku npr. kau: Ikh hob geparkt
a kar. (Parkirao sam automobil.), pri emu su park i car izravne posuenice iz en-
gleskoga jezika ili npr. Ikh hob gevotsht a movie. (Gledao sam film.), pri emu
su posuene rijei watch i movie. Openito je prihvaeno u hasidskim zajednicama
da je posuivanje prihvatljivo i da je jedino vano voditi rauna da izraz bude faryi-
disht, dakle jidiiziran do te mjere da govorniku jezika iz kojega je izraz posuen
postane neprepoznatljiv (Fader 2009, Abramac 2016a). Te dvije inaice dana-
njega jidia nazivam organskim jidiem i staklenikim ili plastenikim jidiem te e
u ovome lanku pojanjeno to se podrazumijeva pod tim pojmovima. Hasidski
jidi ima slobodan organski ivot i razvoj. Ima izvorne govornike, meugenera-
cijski prijenos i slobodno posuuje iz svoje okoline bez obzira na to to govornici
standardnoga jidia misle da je hasidski jidi pun nedopustivoga korova zbog toga
to slobodno posuuje iz drugih jezika. S druge strane standardni je jidi poput
ploda umjetno uzgojenoga u stakleniku: ispravan, bez greaka, propisan, standar-
diziran, udovoljava svim normama, ali u prirodi ne postoji. Osim pojedinaca i ne-
kih obitelji koje tim jezikom govore sa svojom djecom, nigdje ne postoji govorna
zajednica standardnoga jidia. Tu opoziciju Joshua Fishman7 u opisu jidia u YIVO
Enciklopediji idova Istone Europe oznaava purizmom i vernakularizmom. U
opisu sekularnoga jidia Spolsky (2014: 146) govornike naziva metalingvistikom
zajednicom tipinom za mnoge izumirue uroenike jezike bez vitalnosti. Postoji
i trei tip korisnika jidia. Avineri (2012) ih naziva zaljubljenicima u jidi koji vole
jezik, pohaaju predavanja i priredbe, idu na teajeve na kojima se jezik pouava,
ali ga ne planiraju koristiti kao razgovorni jezik. Avineri (2014) kae da su lanovi
takvih metalingvistikih zajednica ukljueni u ono to ona naziva nostalgijskom so-
cijalizacijom (engl. nostalgia socialization) unutar zamiljene zajednice (Anderson
1983) idovske dijaspore, pri emu jezik ima sredinju ulogu nositelja identite-
ta. Za pripadnike takvih metalingvistikih zajednica jidi je diskurzivno i zbiljski
ugroen jezik. Stoga neki lingvisti danas govore o paradoksu ugroenosti jidia
u sekularnome i edukativnome kontekstu njegove uporabe u hasidskome svijetu
(Avineri 2014: 18).
Jidi nije nikada bio primarni jezik akenaskih zajednica koje su ivjele u
Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata. Akenazi koji su se naseljavali u Hrvatskoj
bili su reformirani idovi koji su u hrvatske krajeve pristizali nakon razdoblja ha-
skale i koji kao svoj razgovorni jezik nisu rabili jidi. Meutim, nedvojbeno je to

7 http://www.yivoencyclopedia.org/article.aspx/Language/Planning_and_Standardization_of_
Yiddish Zadnji pristup: 27. rujna 2016.

4
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

bio vernakular pojedinih obitelji i zajednica, bio je nasljedni jezik te izvor mnogih
posuenica koje su hrvatski akenaski idovi rabili u svojemu razgovornom jeziku.

2. Gubitak jezika i ugroeni jezici

Poetkom su 21. stoljea lingvisti poeli objavljivati znatan broj radova o ugroe-
nim jezicima (Crystal 2000; Nettle i Romaine 2000; Hagge 2000; Dalby 2002;
Abley 2005; Harrison 2007; Austin 2008; Austin i Sallabank 2014; Zuckermann
2011, 2015). Pitanjem se ugroenih jezika danas osim antropologa i lingvista bavi
i opa javnost (Grenoble 2009). Na primjer, amerika televizijska kua PBS produ-
cirala je 2015. godine dokumentarni program nazvan Language Matters, asopis
National Geographic pokrenuo je program Enduring Voices kako bi dokumenti-
rao i sauvao od zaborava ugroene jezike. Takoer su brojne udruge koje se bave
ugroenim jezicima i koje imaju vrlo razvijenu prisutnost na internetu8 i provode
brojne kampanje. Ciljevi su tih kampanja ukljuiti znanstvenike u projekte doku-
mentiranja i razvoja, poveati razumijevanje ire javnosti o ugroenim jezicima te
prikupiti sredstva za pomo zajednicama koje ulau napore u revitalizaciju, odra-
vanje i razvoj svojih nasljednih jezika (Hill 2002: 119).
Neki znanstvenici smatraju da je ubrzana urbanizacija diljem svijeta kljuni
faktor koji dovodi do ugroenosti i gubitka jezika (Spolsky 2014: 8). Fishman
(2001: 6) govori o globalizaciji kao glavnome motoru jezinog pomaka, dok Zuc-
kermann (2015: 14) irenje zapadnjake konzumeristike kulture naziva koka-ko-
lonizacijom (engl. coca-colonization).
Kako bi podignuli javnu razinu svijesti o ugroenim jezicima, lingvisti esto
istiu kako ak i mali, lokalni jezici s malo ili nimalo pisane tradicije imaju vri-
jednost i predstavljaju vaan izvor (Hill 2002:123). Jezina i kulturna razliitost
uvjet je koji omoguuje produkciju intelektualnoga bogatstva svih vrsta na svim
podrujima (Hale 1998: 193) te gubitak lokalnih jezika znai nepovratan gubi-
tak raznovrsna i zanimljiva intelektualnoga bogatstva, neprocjenjivih proizvoda
ljudske mentalne industrije (Hale 1992: 36). Velik broj jezika koji nestaju esto se
usporeuje s biolokim vrstama iji bi nestanak bio nezamjenjiv gubitak za itavo
ovjeanstvo (Crystal 2000, Krauss 1992 u Eisenlohr 2004). Eisenlohr (2004: 22)
kao drugu kljunu temu znanstvenih radova o ugroenim jezicima istie kozmo-
politsku zabrinutost zbog opadanja razine ljudskoga znanja kao posljedice gubitka
jezika te se poziva na Hale (1992) i Nettle i Romaine (2000). Nadalje kae kako,
gledano iz te perspektive, gubitak jezika takoer podrazumijeva postupan gubitak
sveobuhvatna ljudskoga pogleda na svijet (Eisenlohr 2004 : 22).

8 Mnoge udruge imaju svoje profilne stranice na drutvenoj mrei Facebook i prisutne su na
drugim digitalnim drutvenim platformama. Neke od njih su: Endangered Languages Project,
Endangered Languages Preservation Project, Foundation for Endangered Languages, Endangered
Language Alliance, Committee on Endangered Languages and their Preservation itd.

5
Gabi Abramac

Izuzev u visokospecijaliziranim znanstvenim krugovima jezici koji su danas

ugroeni smatrali su se barbarskima i manjkavim jezicima (Hill 2002: 123). Takve
stavove esto su dijelili i govornici tih jezika. Kada sam upitala zagrebaku idov-
ku kako bi opisala jidi koji je nauila u obiteljskome domu, definirala ga je kao
pokvareni njemaki. Dorian (1998: 12) govori o ideologiji prezira prema kojoj se
manje govoren jezik i ljudi koji se njime slue oznaavaju nazadnima, inferiornima
ili nedoraslima modernomu dobu. Slijedom takvih ideologija jidi je bio prezren
jezik siromanoga puka. Jedan od najveih pisaca iz doba prvih maskila bio je ui-
telj po imenu olem Abramovi, koji je o jidiu rekao sljedee:
Moja neugoda bila je uistinu velika kada sam shvatio da e me povezivanje
s niskim enskim jidiem prekriti sramom. Posluao sam prijekorna upozo-
renja svojih oboavatelja, ljubitelja hebrejskoga, da ne vuem svoje ime po
kanalizacijskim odvodima i da ne tratim svoj talent na bezvrijedne djevoj-
ure. No moja elja da budem koristan svojem narodu bila je jaa od moje
tatine te sam odluio: to god da se dogodi, smilovat u se nad jidiem, nad
tom izgnanom keri svojeg naroda.9
Abramoviev opis jidia kao jezika na kojemu itaju samo ene te opisi jezika kao
bezvrijedne djevojure i izgnane keri bili su esti meu maskilima koji su smatrali
da je jidi inferioran hebrejskomu jeziku. Stoga su mnogi pisci, ukljuujui Abra-
movia, pisali na jidiu pod pseudonimom. Istodobno su neki maskili smatrali da
je vano pisati na jidiu kako bi ideje prosvjetiteljstva dosegnule ire narodne mase.
Sukladno tomu dananji ugroeni jezici nisu rezultat svojevoljnih jezinih odabira
nego su ugroeni kao rezultat diskriminacije uslijed izravnoga napada na jezike
kao takve te uslijed neizravnih napada na lokalne kulturne i jezine identitete kroz
razne oblike ugnjetavanja i stigmi koje imaju cilj potisnuti one koji su ih stvorili na
margine i najnie ljestvice globalnih hijerarhija (Hill 2002: 129).
Crystal (2000: ix) upozorava da kada ugroeni jezik nestane, svi trebaju biti
zabrinuti jer su svi na gubitku. U Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim
jezicima stoji da zastita povijesnih regionalnih ili manjinskih jezika Europe, od
kojih su neki u opasnosti od eventualnog izumiranja, pridonosi odrzavanju i ra-
zvoju europskoga kulturnog bogatstva i tradicija.10 Europske drave koje na popi-
su svojih priznatih manjinskih jezika imaju jidi i koje su ratificirale Povelju jesu:
Nizozemska (1996), vedska (2000), Rumunjska (2008), Poljska (2009) te Bosna
i Hercegovina (2010). Izvan Europe jidi ima poseban status u Birobidanu11, i-
dovskoj autonomnoj oblasti na ruskome Dalekom istoku.
9 YIVO Enciklopedija idova Istone Europe, Yiddish and Culture, http://epyc.yivo.org/con-
tent/12_3.php Zadnji pristup: 27. rujna 2016.
10 Narodne novine meunarodni ugovori broj 18. od 28. listopada 1997. godine, Zakon o po-
tvrivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.
11 Za vie o sovjetskome projektu Birobidana kao idovske domovine u kojoj je jidi slubeni je-
zik vidi Abramac, idovska autonomna oblast Birobidan Sovjetski Cion, Ruah Hadaa

6
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

3. Oivljavanje i revitalizacija jezika

Kad je rije o oivljavanju i revitalizaciji jezika, u uporabi je mnogo termina. Spol-
sky navodi da se za obnovu hebrejskoga koriste termini oivljavanje, revernaku-
larizacija i revitalizacija. Istie da se najee koristi pojam oivljavanje, koji, po
njemu, ne uzima u obzir injenicu da je hebrejski bio u aktivnoj premda ogranie-
noj uporabi stotinama godina iako nije bio govorni jezik. Fishmanov termin rever-
nakularizacija naglaava prijelaz koji je hebrejski doivio od klasinoga liturgijskog
jezika do dnevnoga vernakularnog jezika. Sam Spolsky (2014: 13) rabi za obnovu
hebrejskoga termin revitalizacija.
Zuckeramann (2015) svoj termin lingvistika oivljavanja jezika ili lingvistika
jezinog oivljavanja (engl. revival linguistics) modelira na kontaktnoj lingvistici.
Za lingvistiku oivljavanja jezika kae da istrauje univerzalna ogranienja i me-
hanizme vezane za language reclamation, obnovu i revitalizaciju. Language recla-
mation nema odgovarajui termin u hrvatskome jeziku i termini koje predlaem
u ovome lanku bili bi jezini povrat, jezina obnova ili ponovno usvajanje jezika.
Zuckermann nadalje objanjava da ta nova lingvistika disciplina i paradigma
komparativno analizira rezultate vie pokuaja oivljavanja razliitih jezika te tako
gradi epistemioloki most izmeu razliitih paralelnih diskursa vezanih za lokalne
pokuaje obnove uspavanih jezika diljem svijeta.
Bradley (2015) daje detaljan pregled faza ugroenosti jezika, opise i terminolo-
giju. Prema njemu jezina obnova zahtijeva razliite odgovore ovisno o fazi ugro-
enosti i ovisno o eljama zajednice. Odgovori mogu ukljuivati odravanje jezika,
revitalizaciju, oivljavanje, renativizaciju, nativizaciju i nasljednost. Terminologija
je u ovome podruju zbunjujua. Ponekada se neki termini poput revitalizacije pri-
mjenjuju na sve vrste pokuaja obnove jezika. Revitalizacija oznaava obrnut jezi-
ni pomak kod jezika kod kojih je dolo do nedavnoga ili relativno nedavnoga me-
ugeneracijskog prekida, no resursi unutar zajednice jo uvijek se mogu upregnuti
kako bi se taj proces obrnuo. Takvi jezici smatraju se ugroenima, iznimno ugroe-
nima ili kritino ugroenima prema UNESCO-ovoj ljestvici. Razlika u definiciji
odnosi se ponajprije na vrijeme kada se prekinuo meugeneracijski prijenos i na to
koliko stari su najmlai govornici (Bradley 2015: 169). Oivljavanje je povratak
jezika koji se prestao govoriti u svakodnevnom ivotu. To se dogaa kada je jezik
uspavan ili izumro, ali zajednica jo uvijek smatra jezik dijelom svojega identiteta,
premda ga njezini pripadnici ne govore. Oivljavanje se moe provesti samo kada
ima dovoljno materijala, a u veini sluajeva ti se materijali moraju dopunjavati na
temelju onoga to je dostupno (Bradley 2015: 169). Renativizacija je povratak u
svakodnevnu uporabu onoga jezika koji se sveo na uporabu u ogranienoj domeni

glasilo idovske vjerske zajednice Bet Israel, godina 6, broj 22, oujak 2013., dostupno na:
https://issuu.com/betisrael/docs/ruah22?e=1202365/1746361 Zadnji pristup 27. rujna 2016.

7
Gabi Abramac

(npr. liturgijskoj ili knjievnoj), no vie nije svakodnevni razgovorni jezik. Prema
Bradleyu hebrejski je najpoznatiji primjer renativizacije jezika (2015: 169).

4. Metodologija
U ovoj je analizi koritena analiza pojedinanoga sluaja koja pripada kvalitativ-
nim istraivakim metodama. Analiza sluaja ukljuuje istraivanje sluaja unutar
stvarnoga i suvremenoga konteksta (Yin 2009). Stake (2005) navodi da istrai-
vanje pojedinoga sluaja nije metodologija, nego izbor predmeta izuavanja, dok
drugi znanstvenici predstavljaju analizu sluaja kao istraivaku strategiju, meto-
dologiju ili sveobuhvatnu istraivaku strategiju (Denzin i Lincoln 2005, Merriam
1998, Yin 2009, Creswell 2013). Analiza sluaja kvalitativni je pristup kod kojega
istraiva ispituje stvarni, suvremeni sluaj tijekom odreenoga vremenskog raz-
doblja putem zapaanja, intervjua, audiovizualnih materijala, dokumenata i zapi-
sa, kao i izvjetaja koji opisuju sluaj i teme koje se pojavljuju (Creswell 2013: 97).
Temeljne su znaajke analize sluaja prema Creswellu (2013: 98): (1) identifikacija
specifinoga sluaja, (2) namjera da analiza sluaja opie jedinstveni sluaj koji je
sam po sebi neobian i treba biti opisan ili mu je namjera rasvijetliti specifian
problem, (3) dobra kvalitativna analiza sluaja predstavlja dubinsko razumijevanje
sluaja, (4) odabir pristupa analizi sluaja moe ukljuivati vie jedinica ili samo
jednu, (5) kljuni faktor kod analize sluaja ukljuuje opis sluaja, teme, problema
ili specifine situacije koje se analiziraju kod svakog sluaja, (6) teme ili probleme
istraiva moe kronoloki organizirati, moe analizirati vie sluajeva kako bi na-
ao podudarnosti ili razlike ili ih moe prezentirati kao teoretski model, (7) analize
sluajeva obino zavravaju zakljucima o sveobuhvatnome znaenju koje istrai-
va izvodi iz sluaja.
Predmet analize sluaja u ovome istraivanju rad je Zagrebakoga jidikog klu-
ba u razdoblju od listopada 2014. godine do srpnja 2015. godine. U radu ovoga
kluba voditeljica se sluila strategijama oivljavanja jezika kako ih je definirao i
opisao Ghilad Zuckermann (2015: 20). Cilj je analize ustanoviti postupke, rezul-
tate i mogunosti oivljavanja jednoga idovskog jezika u hrvatskome kontekstu.

5. Zagreber yidish-krayz projekt revitalizacije jidia i akenaske kulture

Zagreber yidish-krayz centar je za uenje jidia osnovan 2014. godine u Zagrebu.
Klub organizira teajeve jidia, predavanja iz kulture, povijesti i tradicije akena-
skih idova te knjievni klub. U ovome se radu analizira djelovanje kluba u kol-
skoj godini 2014./2015.
U listopadu 2014. godine organizirano je uvodno predavanje o povijesti jidia,
njegovim dijalektima i predstavljen je sociolingvistiki okvir. Na teaj jezika upisa-
lo se est uenika, koji su pohaali nastavu jednom tjedno u trajanju od 90 minuta.
Osim nastave u razredu stvorene su i grupe na Facebooku i WhatsAppu putem

8
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

kojih su uenici dobivali videomaterijale i audiomaterijale, vijesti iz zbivanja veza-

nih za jidi, zadatke i slino. Osim nastave u razredu, polaznici u provodili u pro-
sjeku jo 3-4 sata tjedno uei jidi uz pomo digitalnih medija. Sudionici teaja
inili su homogenu grupu u razdoblju od godine dana. Polaznici nisu odustajali od
teaja i novi polaznici se nisu prikljuivali.
Zagreber yidish-krayz organizirao je i knjievni kruok (na jidiu: leyenkrayz).
itatelji su se sastajali jednom mjeseno i sudjelovanja su bila otvorena za javnost.
Svi su se zainteresirani trebali prijaviti elektronikom potom za sudjelovanje te su
istim putem dobivali materijale o kojima e se raspravljati na sljedeem susretu. U
odabiru literature bili su zastupljeni poznati jidiki pisci poput Isaaca Bashevisa
Singera, Sholoma Aleichema, I. L. Pereca, ali i vani jidiki pisci koji nikada nisu
prevedeni na hrvatski jezik, poput Isaka Mayera Dika. Sudionici su itali kratke
prie na hrvatskome ili engleskome jeziku. Tijekom susreta voditeljica kruoka
pomogla je polaznicima u interpretacijama djela smjetajui radnje u iri drutve-
no-kulturoloki i povijesni kontekst te tumaei vjerske motive. Sudionici kruoka
mijenjali su se i neredovito dolazili na itateljske susrete, to nije predstavljalo pre-
preku budui da se itani materijal nije nadovezivao na prethodne sesije.
Svaka su tri tjedna bila organizirana predavanja iz povijesti, kulture i knjievno-
sti akenaskih idova. Ta su predavanja takoer bila otvorena za javnost i predstav-
ljala su najposjeeniju aktivnost jidikog kluba. U duhu jidike kulture nekoliko su
puta bile organizirane glazbene radionice, tzv. zingeray, posebno za djecu, a poseb-
no za odrasle. Na radionicama su se uile jidike pjesme i nigguni tradicionalni
hasidski napjevi bez teksta. Na kraju kolske godine djeca iz Osnovne kole Hugo
Lauder Kon na zavrnoj su kolskoj priredbi otpjevala jednu pjesmu na jidiu. U
klubu su takoer organizirani koncerti tradicionalne akenaske klezmer glazbe s
gostujuim izvoaima iz Budimpete i Bea.
5.1. LaRD
Ghilad Zuckermann (2015: 20) uvodi pojam LaRD i objanjava da on predstavlja
skraenicu za dijamant jezinoga oivljavanja (engl. language revival diamond) te
pojanjava etiri kvadranta toga dijamanta koji su neovisni i nuni za oivljavanje
jezika. Zuckermann navodi da je ponovno usvajanje jezika mogue zapoeti na
bilo koji stranici kvadranta iako uvijek postoji ishodina toka. Jedna je od stranica
dijamanta lingvistika, kljuna u procesu zapisivanja, snimanja i dokumentiranja
jezika ondje gdje je to jo uvijek mogue. Takoer je vano organizirati i rekonstru-
irati postojee materijale i izvore. Lingvisti isto tako rade na pravopisu, rjenicima
i gramatici. Kako bi se napravio iskorak, nuno je ukljuiti nove medije i nastavni
materijal.
U dijamantu jezinoga oivljavanja prvu komponentu prema Zuckermannu
ine vlasnici jezika (engl. language owners). Vlasnici su jezika (izvorni) govornici

9
Gabi Abramac

nasljedno vezani za jezik ili oni govornici koji e ga prenijeti buduim narata-
jima.
Drugi dio kvadranta predstavlja edukacija koja ukljuuje umjetnost, pjesme i
tradicionalne rituale, pedagoke metode, strategije, uranjanje u jezik, prenoenje
znanja s majstora na egrta sve u svrhu postizanja ili proirenja jezinih kom-
petencija. Edukacija podrazumijeva uenje, pouavanje i izobrazbu. To je kljuan
dio u osiguravanju dugovjenosti jezika. Takozvani Program majstora i egrta
(engl. Master-Apprentice Program) zapravo je uranjanje u jezik po modelu jedan
na jedan. Ukljuuje spajanje majstora, odnosno izvornoga govornika obino starije
dobi sa egrtom osobom koja je posveena uenju jezika i obino mlaem lanu
skupine. U dvojac majstor-egrt obino se ukljuuju osobe koje su ve u nekome
suoodnosu, esto obiteljskome. Ovaj program potie komunikaciju koritenjem
iskljuivo ugroenoga jezika. Napredak u usvajanju jezika potpomae se razliitim
aktivnostima koje ukljuuju uenje tradicionalne kulture i zajedniko sudjelovanje
u razliitim aktivnostima (Rogers i Campbell 2015: 14).
Posljednji kvadrant predstavlja javnu sferu, program jezinoga oivljavanja u
javnoj domeni. To ukljuuje rad sa irom javnou, medijima i institucijama vlasti
te promjenu lingvistikoga krajobraza12.
5.2. Primjena LaRD-a na sluaju Zagreber yidish-krayza
Uenje jidia i ostale aktivnosti Zagreber yidish-krayza moemo analizirati kroz
prizmu dijamanta jezinoga oivljavanja. Lingvistika komponenta u ovome je
sluaju bila zadovoljena jer je voditeljica jidikog kluba obrazovana lingvistica i
govornica jidia koja raspolae materijalima za uenje. Program majstora i egrta
bio je u potpunosti neprimjenjiv u ovome sluaju jer izvornih govornika u Za-
grebu nema. Edukativni je dio kvadranta bio iznimno zastupljen kroz seriju pre-
davanja, kulturolokih radionica i gostovanja. Digitalne su tehnologije bile mak-
simalno koritene kako bi se uenike neprestano poticalo na sluanje i usvajanje
jezika, na informiranje o povijesti, kulturi, knjievnosti i sveopoj jidikoj batini,
kao i o suvremenim zbivanjima. Zagovornici koritenja digitalnih tehnologija na
manje koritenim jezicima vide mogunost ukljuivanja takvih tehnologija kao
12 Primjer vanosti lingvistikoga krajobraza i njegove vanosti za govornike toga jezika moemo
vidjeti u lanku Yiddish Loses Last Global Position as Symbolic First Jewish Language in Vil-
nius, koji je 20. rujna 2016. na mrenom asopisu Defending History objavio Dovid Katz. Katz
govori o Vilniusu u Litvi kao jedinome gradu na svijetu u kojemu su opinske vlasti financirale
javne ploe i znakove koji su uvijek ukljuivali jidi. Katz kae kako je to imalo simbolino znae-
nje za jedan mali i ugroeni jezik, jezik koji nikome nije prijetnja u tom dijelu svijeta, no isto tako
bio je to vaan iskaz potovanja prema jeziku, knjievnosti i kulturi ubijenih idova toga grada.
Jedinstvena politika javnih znakova u kojima je jidi bio prvi na popisu bila je ponos Vilniusa,
njegovih itelja i preostale idovske zajednice.
http://defendinghistory.com/yiddish-loses-last-global-position-as-symbolic-first-jewish-langu-
age-in-vilna/83979. Zadnji pristup: 23. rujna 2016.

10
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

mogunost integriranja takvih jezika sa ivotnim stilom i konzumeristikim prefe-

rencijama mlaih generacija, ponekada ak igrajui na kartu ideologije onoga to
je prestino, prepoznajui to vanim za poveavanje privlanosti koritenja jezika
koji je u procesu revitalizacije meu mlaim govornicima (Buszard-Welcher 2001:
337-338, Guardado 1997: 58 prema Eisenlohr 2004: 33). Sudionici teaja jidia
iznimno su se rado koristili svim materijalima koje su dobivali razliitim medijima,
ukljuivali su se u rasprave i samostalno su pridonosili materijalima koje su i sami
nali na razliitim mrenim stranicama. Svi su na svojim pametnim telefonima
imali instalirane tastature s jidikim alfabetom i koristili su svaku priliku za komu-
niciranje u grupi na WhatsAppu.
Kada govorimo o polaznicima teaja, mala je vjerojatnost da oni spadaju u ka-
tegoriju koje Zuckermann naziva vlasnicima jezika onima koji e jezik prenijeti
buduim generacijama. Uenici jidia u Zagreber yidish-krayzu vie odgovaraju
metalingvistikoj zajednici koja je ukljuena u ono to Avineri (2014: 1) naziva no-
stalgijskom socijalizacijom. Kroz nostalgijsku socijalizaciju jidi stvara veze izmeu
sadanjosti i izgubljene povijesti. Polaznici teaja jidia nisu imali nakanu ovladati
jezikom i govoriti ga teno. Ono to je njih zanimalo bilo je sluiti se jezikom do
neke mjere, prepoznavati tekstove i pjesme na jidiu, razumjeti bolje duh jezika
u kojem su nastala neka velika knjievna djela, razgovarati o jidiu te znati itati
i pisati. Zadnji dio LaRD kvadranta predstavlja javnu sferu. Djelovanje Zagreber
yidish-krayza bilo je iznimno dobro popraeno u hrvatskim medijima (dravna te-
levizija, javna glasila i portali) te od strane jidikog tiska (Forverts13). ireg rada u
javnoj sferi, kako ga definira Zuckermann u LaRD-u, nije bilo. Jidiki klub, bez
ikakvih sredstava i logistike potpore osim volje i rada njegove voditeljice, realno
nije mogao definirati takve ciljeve. Zuckermann (2015) navodi kako je primijetio u
kvalitativnim istraivanjima kako oivljavanje jezika ima osnaujui uinak na do-
brobit zajednice i na mentalno zdravlje ljudi ukljuenih u proces. Mogli bismo se
sloiti s njim te ustvrditi kako su sudionici programa u Zagreber yidish-krayzu ra-
zvili bolje razumijevanje idovske kulturne batine i da je uenje jidia za polaznike
iz jezika bilo emotivno iskustvo koje im je dalo snaan osjeaj ponosa i identiteta.

6. Zakljuak
Jidi jo uvijek nije rekao svoju zadnju rije.
~ Isaac Bashevis Singer14
U ovome se radu iznosi povijesni pregled razvoja jidia i njegova nestanka na eu-
ropskome tlu. Opisan je njegov dananji ugroeni status u sekularnome okruju
i sasvim suprotna situacija u hasidskim zajednicama, gdje je jidi primarni jezik

13 Jidiko dnevno glasilo koje izlazi u New Yorku od 1897. godine. Na internetu su dostupne inai-
ce tog dnevnika na jidiu (http://yiddish.forward.com) i na engleskome (http://forward.com).
14 Izjava iz govora u povodu dodjele Nobelove nagrade za knjievnost 1978. godine.

11
Gabi Abramac

zajednice. Osim opisa rada Zagrebakoga jidikog kluba i primjene postupaka re-
vitalizacije, u ovome je radu iznesen pregled terminologije i suvremenih napora
u podruju lingvistike ugroenih jezika. Povrat ili obnova bilo kojega ugroenog
jezika zahtijeva sudjelovanje zajednice, jezinu svijest i visoko vrednovanje jezika,
lokalnu ukljuenost u pokuaje obnove u razliitim dobnim skupinama, slubenu
potporu i odgovarajue materijale za rad koji ukljuuju nastavne materijale, kultu-
roloke materijale i slino. Govorei o interpretacijama analize pojedinih sluajeva,
Creswell (1983: 187) kae da su za postmoderne i interpretativne istraivae in-
terpretacije uvijek nedoreene, provizorne i prepune daljnjih preispitivanja. Stoga
analiza djelovanja Zagreber yidish-krayza i uinak truda uloenoga u revitalizaciju
jidike kulture i jezika u Zagrebu nisu u potpunosti doreeni. Mogue je da e lon-
gitudinalno praenje aktivnosti ovoga kluba dati drugaije rezultate, nove uvide i
doprinose polju revitalizacije ugroenih jezika.

Literatura
Abley, Mark. 2005. Spoken Here: Travels Among Threatened Languages. London:
Arrow.
Abramac, Gabi. 2016a. Dos heylike yidish vort: Jidi i drugi jezici ortodoksnih ido-
va u New Yorku. Zagreb: Srednja Europa.
Abramac, Gabi. 2016b. Odnos jidia i hebrejskoga u haskali, hasidizmu i cioniz-
mu. U Rijeki filoloki dani: 333343, uredila: Badurina, Lada, Rijeka: Filozof-
ski fakultet.
Abramac, Gabi. 2015. From Satu Mare Shtetl to Williamsburg, Brooklyn: A So-
ciolinguistic Study of Satmar Hasidim. Zbornik radova s meunarodne konfe-
rencije Communication, Culture, Creation: New Scientific Paradigms, odra-
ne u Novom Sadu dana 4. listopada 2014. godine: 1726.
Anderson, Benedict. 1983. Imagined Communities: Reflections on the Origin and
Spread of Nationalism. London: Verso.
Austin, Peter K. (ur.). 2008. 1,000 Languages. London: Thames & Hudson.
Austin, Peter K. i Julia Sallabank. 2014. Endangered Languages: Beliefs and Ide-
ologies in Language Documentation and Revitalization. University Press Sc-
holarship Online: British Academy Scholarship Online. http://ezproxy.
library.nyu.edu:2560/view/10.5871/bacad/9780197265765.001.0001/
upso-9780197265765-chapter-19?print=pdf-- Zadnji pristup: 25. rujna 2016.
Avineri, Netta. 2015. Yiddish language socialization across communities: Reli-
gion, ideologies, and variation. Language & Communication 42 (2015) 135
140.

12
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

Avineri, Netta. 2014. Yiddish endangerment as phenomenological reality and

discursive strategy: Crossing into the past and crossing out the present. Lan-
guage & Communication 38 (2014) 1832.
Avineri, Netta. 2012. Heritage language socialization practices in secular Yiddish
educational contexts: the creation of a metalinguistic community. Neobjavljena
doktorska disertacija. University of California, Los Angeles.
Blommaert, Jan (ur.). 1999. Language Ideological Debates. Berlin: Mouton de Gru-
yter.
Bradley, David. 2015. Language reclamation strategies Some Tibeto-Burman
examples. Linguistics of the Tibeto-Burman Area 38:2 (2015), 166186.
Bradley, David i Maya Bradley. 2016. Language Endangerment. Cambridge: Cam-
bridge University Press.
Creswell, John W. 2013. Qualitative Inquiry & Research Design: Choosing Among
Five Approaches. Thousand Oaks, California: SAGE Publications, Inc.
Crystal, David. 2000. Language Death. Cambridge: Cambridge University Press.
Dalby, Andrew. 2002. Language in Danger . London: Penguin.
Davis, Barry. 1987. Yiddish and the Jewish identity. History Workshop Journal, 23,
159164
Denzin Norman K. i Yvonna S. Lincoln. 2005. The Sage Handbook of Qualitative
Research. Thousand Oaks, California: SAGE Publications, Inc.
Dorian, Nancy. 1998. Western Language Ideologies and Small-Language Pros-
pects. U Endangered Languages: Current Issues and Future Prospects, uredile
Grenoble, Leonore A. i Lindsay J. Whaley, 3-21. Cambridge: Cambridge Uni-
versity Press.
Dorian, Nancy. 1994. Choices and values in language shift and its study. Interna-
tional Journal of the Sociology of Language 110: 11324.
Eisenlohr, Patrick. 2004. Language Revitalization and New Technologies: Cul-
tures of Electronic Mediation and the Refiguring of Communities. Annual
Review of Anthropology Svezak 33: 2145.
Fader, Ayala. 2009. Mitzvah Girls: Bringing Up the Next Generation of Hasidic Jews
in Brooklyn. Princeton: Princeton University Press.
Fishman, Joshua. 2001. Can Threatened Languages Be Saved?. Multilingual
Matters.
Fishman, Joshua. 1991. Reversing Language Shift: Theoretical and Empirical Foun-
dations of Assistance to Threatened Languages. Multlingual Matters Ltd, Cleve-
don.
Fishman, Joshua. YIVO Enciklopedija idova Istone Europe: http://www.yivo-
encyclopedia.org/article.aspx/Language/Planning_and_Standardization_of_
Yiddish. Zadnji pristup: 25. rujna 2016.

13
Gabi Abramac

Fishman, Joshua A. (ur.). 1966. Language Loyalty in the United States: The Main-
tenance and Perpetuation of Non-English Mother Tongues by American Ethnic
and Religious Groups. The Hague: Mouton.
Grenoble, Lenore A. 2009. Recenzija knjige Davida Harrisona. 2007. When Lan-
guages Die: the extinction of the worlds languages and the erosion of human
knowledge. Oxford: Oxford University Press. Anthropological Linguistics 51:
17982.
Hagge, Claude. 2000. Halte la mort des langues. Paris: Odile Jacob.
Hale, Ken, Krauss Michael, Watahomigie Lucille J., Yamamoto Akira Y., Craig
Colette, Jeanne LaVerne Masayesva, i Nora C. England Nora C. Endangered
Languages. Language 68.1 (1992): 142.
Hale, Kenneth L. 1992. On Endangered Languages and Safeguarding of Diversi-
ty. Language 68: 13.
Hale, Kenneth L. 1998. On Endangered Languages and the Safeguarding of Di-
versity U Endangered Languages, Current Issues and Future Prospects, uredile
Lenore A. Grenoble i Lindsey J. Whaley, 192216. Cambridge: Cambridge
University Press.
Harrison, David K. 2007. When Languages Die: The Extinction of the Worlds Lan-
guages and the Erosion of Human Knowledge. New York: Oxford University
Press.
Hill, Jane. 2002. Expert Rhetorics in Advocacy for Endangered Languages:
Who Is Listening, and What Do They Hear? Journal of Linguistic Anthropo-
logy, 12(2), 119133.
Krauss M. 1992. The worlds languages in crisis. Language 68: 410.
Merriam, Sharan B. 1998. Qualitative Research and Case Study Application in Edu-
cation. San Francisco: Jossey-Bass.
Nettle, Daniel i Suzanne Romaine. 2000. Vanishing Voices: The Extinction of the
Worlds Languages . New York: Oxford University Press.
Rogers, Chris i Lyle Campbell. 2015. Endangered Languages. Linguistics: Oxford
Research Encyclopedias.
http ://linguistics.oxfordre.com/view/10.1093/acrefo -
re/9780199384655.001.0001/acrefore-9780199384655-e-21?print=pdf Za-
dnji pristup: 25. rujna 2016.
Spolsky, Bernard. 2014. The Languages of the Jews: A Sociolinguistic History.
New York: Cambridge University Press.
Stake, Robert. 1995. The Art of Case Study Research. Thousand Oaks, California:
SAGE.
Yin, Robert. K. 2009. Case Study Research: Design and Method. Thousand Oaks,
California: SAGE.

14
 Oivljavanje jezika: analiza sluaja Zagreber yidish-krayza

Zuckermann, Ghilad. 2015. Sleeping Beauties Awake: Revivalistics and Wellbe-

ing from Down Under to the Rest of the World. U Heritage and Exchanges:
Multilingual and Intercultural Approaches in Training Context, uredili: Ro-
lland, Yvon, Dumonteil, Julie, Gaillat, Thierry, Kant, Issa i Vilasnee Tampoe.
Cambridge Scholars Publishing.
Zuckermann, Ghilad i Michael Walsh. 2011. Stop, Revive, Survive: Lessons from
the Hebrew Revival Applicable to the Reclamation, Maintenance and Empo-
werment of Aboriginal Languages and Cultures. Australian Journal of Lingu-
istics 31.1: 111127.

Revival Linguistics: A Case of Zagreber yidish-krayz

Zagreber yidish-krayz is a Yiddish center founded in Zagreb, Croatia in 2014. The

club organizes Yiddish language courses, lectures on culture, history and traditions
of Ashkenazic Jewry, sing alongs and concerts, and it hosts a book club. Although
the status of Yiddish today can fall into different categories, such as dead, en-
dangered, or thriving, depending on the geographical location and particular
community which is taken into account, the language is definitely not spoken by
Croatian Jews any longer. To be precise, Yiddish was never the main language of
the pre-WWII Ashkenazi communities in Croatia. However, it was doubtlessly a
vernacular in a certain number of homes and communities, it was a heritage lan-
guage, and it was the source language of many loanwords that Croatian Ashkenazi
Jews used in their everyday speech. Zagreber yidish-krayz is an attempt to revive
Yiddish using the theoretical and methodological framework of revival linguistics,
a new linguistic discipline and paradigm proposed by Ghilad Zuckermann. This
paper presents the main concepts of revival linguistics and discusses its practical ap-
plication through the case study of Zagreber yidish-krayz. This study discusses the
possibilities and limitations of reviving a Jewish language in the Croatian context,
the profiles of the students, and the reactions of the public to this unique project.
Keywords: Yiddish, endangered languages, language shift, language revitalization,
language revival

15