Promptni ugovor je sporazum izmeu kupca i
prodavatelja u vremnu 0, kojim prodavatelj aktive
pristaje odmah isporuiti aktivu za gotovinu, a kupac
pristaje gotovinom platiti za aktivu. Dakle,
jedinstvena osobina promptnog ugovora je
neposredna i istodobna razmjena gotovine za
vrijedonosne papire.
Terminski ugovori su ugovori o kupoprodaji roba,
finansijskih instrumenata ili bilo koje druge imovine s
isporukom u nekom buduem vremenu. To su ugovori
u kome obje strane imaju obavezu. U njima se na
ugovoreni dan isporuke vezane imovine jedna osoba
obavezuje kupiti ugovorenu koliinu vezane imovine
sa ugovorenom kvalitetom po ugovorenoj terminskoj
cijeni, dok se druga osoba obavezuje isporuiti
ugovorenu koliinu vezane imovine ugovorene
kvalitete i koliine po ugovorenoj terminskoj cijeni.
Osoba, koja se terminskim ugovorom obavezala na
kupnju vezane imovine, dri dugu poziciju. Ova osoba
ima bikova oekivanja, jer vjeruje da e cijene vezane
imovine porasti. Iz tog razloga terminski kupuje
vezanu imovinu po dananjim cijenama kako bi
profitirala od porasta cijena vezane imovine.
Osoba koje se terminskim ugovorom obavezala na
prodaju vezane imovine dri kratku poziciju. Ova
osoba ima medvjea oekivanja, jer vjeruje da e ovih ugovora najee su finansijske institucije s jedne
cijene vezane imovine pasti. Zbog toga nastoji
terminski prodati vezanu imovinu po dananjim
cijenama kako bi zaradila na oekivanom padu cijena.
U zavisnosti o spot cijeni vezane imovine, koja e se
uspostaviti na ugovoreni dan isporuke, jedna e od
ugovorenih strana zaraditi, a druga izgubiti.
Zata se koriste terminski ugovori:
1. Kako se u njima ne mora investirati u visini
vrijednosti vezane imovine, terminski ugovori su
pogodno sredstvo pekulacije na oekivane
promjene cijena vezane imovine.
2. Mogu se koristiti i za osiguranje od neeljenog
kretanja buduih cijena vezane imovine. Tako se
osoba koja se boji neeljenog porasta cijena
vezane imovine moe zatititi od oekivanog
poveanja cijena kupujui vezanu imovinu
terminski, ime je fiksirala buduu cijenu kupnje. S
druge strane, osoba koja se boji pada cijena
vezane imovine, moe se osigurati od oekivanog
pada cijena na nain da vezanu imovinu terminski
proda, ime je osigurala buduu cijenu prodaje. Na
ovaj nain terminski ugovori mogu se smatrati
sredstvom prenoenja rizika s jedne na drugu
osobu. pekulanti se mogu promatrati kao osobe
koje su voljne preuzeti odreene rizike, oekujui
da e na taj nain i zaraditi.
Vrste terminskih ugovora:
- Forwards ili unaprednice
- Futures ili ronice
Izmeu ova dva ugovora kljuna je razlika u
standardizaciji terminskih ugovora. Futuresi su
standardizirani terminski ugovori, to im omoguava
da postanu roba iroke potronje, pa iz tog razloga
imaju i razvijeno sekundarno trite.
FORWARDS ugovori predstavljaju najjednostavnije
izvedene vrijedonosne papire i predstavljaju ugovor o
kupoprodaji odreene vezane imovine na odreeno
budue vrijeme po odreenoj cijeni. Ta se cijena
vezane imovine naziva CIJENA ISPORUKE.
Kao vezana imovina moe se pojaviti bilo koja roba ili
bilo koji finansijski instrument bilo koje kvalitete i bilo
koje koliine, to zavisi o tome kako e se
sporazumijeti ugovorne strane u ugovoru. Iz tog
razloga, forwards nemaju razvijeno sekundarno trite,
tako da postoje odreeni rizici da se nee naplatiti
isporuka, odnosno da se nee isporuiti roba koja je
predmet ovog ugovora. Da bi se izbjegli ovi rizici u
terminskoj trgovini s finansijskom imovinom, uesnici
strane i klijenti s druge strane.
Forward cijena odnosno terminska cijena za odreeni
foward ugovor definira se kao cijena isporuke uz koju
e terminski ugovor imati nultu vrijednost. To znai da
su u trenutku sastavljanja terminskog ugovora forward
cijena i cijena isporuke jednake, zbog ega niti jedna
strana u tom ugovoru ne ostvaruju dobitke odnosne
gubitke. Kako vrijeme prolazi, forward odnosno
terminske cijene podlone su promjenama na tritu
dok je cijena isporuke fiksirana samim ugovorom.
Razlika tih dviju cijena rezultira odreenim dobicima ili
gubicima ugovorenih strana.
Potencijalni dobici i gubici duge pozicije u terminskom
ugovoru:
Dobit/Gubitak
Pt - Spot
cijena
E stope, dok kupac dobija zatitu od budueg rasta
Pt = spot cijena
E = cijena isporuke
Dobit / Gubitak = Pt - E
Duga pozicija zarauje u sluaju porasta cijena vezane
imovine prema cijeni isporuke. U tom sluaju dratelj
duge pozicije moe kupiti, na spot tritu, vredniju
imovinu po niim cijenama isporuke. Meutim, ako bi
cijena vezane imovine pala ispod cijene isporuke,
duga pozicija bi izgubila. Tada bi dratelj duge pozicije
morao kupiti vezanu imovinu po veoj cijeni isporuke
od njene spot trine cijene.
Potencijalni dobici i gubici kratke pozicije u
terminskom ugovoru:
Dobit / Gubitak
Pt-spot cijena
E
Dobit / Gubitak = E - Pt
Kratka pozicija zarauje ako cijena vezane imovine
padne ispod cijene isporuke. Tada e investitor na
spot tritu prodati manje vrijednu vezanu imovinu po
viim cijenama isporuke. Suprotno tome, kratka
pozicija gubi ako cijena vezane imovine preraste
cijenu isporuke. Tada investitor mora prodati vezanu
imovinu vee vrijednosti po niim cijenama isporuke.
Trite forwardsa najrazvijenije je na podruju
trgovanja stranim valutama.
Vrste forward ugovora:
- Forwardi kamatne stope
- Valutni forward ugovor
Forwardi kamatne stope (FRA) predstavlja
zajedniki aranman dvije ugovorene strane koje
pozajmljuju odreen iznos po ugovorenoj kamatnoj
stopi. Ako se odnosi na kamatnu stopu, prodavac ima
mogunost da se zatiti od budueg pada kamatne
kamatnih stopa.
FRA mogu biti pekulativni i heding.
Valutni forward ugovor je metod kupovanja i
prodavanja odreenog iznosa strane valute odreenog
dana u budunosti, obino 1,3 ili 6 mjeseci unaprijed,
ali i uz mogunost 1,3 ili 5 godina unaprijed. Valutni
forwardi dozvoljavaju objema stranama da se zatite
od rizika buduih fluktuacija valuta, u zavisnosti da li
se kupuje ili prodaje strana valuta.
Primjer forwarda kamatne stope:
Finansijska institucija CD u bilansu stanja ima 100
obveznica drave XY s nominalnom vrijednou od
$1.000. Rok dospijea je 10 godina, kuponska
kamatna stopa je 6%, a kamate se isplauju godinje.
Pretpostavimo da menader portfolia sazna da se
predvia poveanje kamatnih stopa od 2% u odnosu
na dananjih 8%, to iznosi 10% tokom sljedea 3
mjeseca. Takoer je svjestan ukoliko doe do
poveanja kamatnih stopa, cijena obveznica se opasti
to rezultira gubitak u kapitalu portfolio obveznica.
Kako bi pokrio potencijalni gubitak menader moe
zatititi tu poziciju tako to e prodati 100 obveznica
drave XY s nominalnom vrijednou od $1.000 za
forward isporuku kroz tri mjeseca.
Pretpostavimo da u vrijeme 0, menader portfolia
moe pronai kupca koji eli platiti $865.80 za svakih
$1.000 10-godinjih obveznica isporuenih kroz tri
mjeseca (forward ugovor).
Kakvi su finansijski efekti ukoliko se prognoza
menadera pokae tanom, tj. porast kamatnih stopa
sa 8% na 10% nakon tri mjeseca?
754.22 100
100 12.89%
865.80
Obveznica je izgubila na vrijednosti 12.89%, to iznosi
gubitak kapitala u iznosu od $11.158.
Meutim, poveanjem kamatnih stopa, menader
moe kupiti 100 obveznica na spot tritu po $754.22 i
onda isporuiti te obveznice kupcu forward ugovora,
pa e na osnovu ove transakcije zaraditi $11.158.
Ukupan dobit/gubitak CD = gubitak od - 11.158 +
dobitak od +11.158 = 0.
Rizici forward-a kamatne stope:
-Rizici heding (forward) operacija
-Kreditni rizik koji zavisi od promjenjivosti kamatne
stope i boniteta trejdera
FUTURES ugovori predstavljaju definitivan ugovorni
aranman prema kojem se jedna strana obavezuje da
e kupiti neto na odreeni dan i po odreenoj cijeni, a
druga strana se obavezuje da e izvriti prodaju istoga
po istim uslovima. Ovim ugovorima trguje se robom
standardne kvalitete, standardne koliine i
standardnog datuma isporuke. Ovo su dvostrano
obavezni ugovori, tj. obadvije ugovorne strane imaju
obavezu. Iako je isporuka kljuna ugovorna klauzula
ugovora terminskih ugovora, za futures nije bitna
sama isporuka predmeta ugovora ve samo definitivni
obraun transakcije koja je predmetom ugovora.
Zbog toga se esto isporuka niti ne obavlja ve se na
temelju konanog obrauna transakcije plaa razlika
izmeu tekue trine cijene i one koja je ugovorena u
futures ugovoru.
Futursima se omoguava pekulacija na oekivane
promjene cijena vezane imovine uz znaajno
koritenje finansijske poluge. Takoer se njima mogu
osigurati rizici kao to su komercijalni rizici promjena
cijena razliitih roba, kamatni rizik, rizik promjene
kamatnih stopa i valutni rizik.
Futures Vs Forwards
1. Futures su standardizirani terminski ugovor, dok
forwards nisu. Ovo znai da se forwards ugovor
moe sastaviti za bilo koju vrstu robe, bilo kojeg
kvaliteta, koliine, bilo kojeg vremena isporuke i
bilo kojih drugih kupoprodajnih uslova. Kod futures
ugovora svi su elementi ugovora standardizirani
osim cijene koja je rezultat procesa aukcije na
terminskoj berzi.
2. Trgovina futuresima obavlja se na terminskoj berzi
prema ustanovljenim pravilima, kao to su da se
trgovanje obavlja na jednome mjestu javnim
izvikivanjem u odreenim radnim danima i u
dogovoreno radno vrijeme, pa su sve cijene javne i
dostupne svih uesnicima.
3. Trgovanjem futursima predstavlja sigurne
transakcije koje se provode u knjigama klirinke
kue i za koje je garantiran obraun i namirenje
ugovora posredovanjem klirinke kue to
omoguava anonimno trgovanje futursima.
Anonimnost trgovine potencira sigurnost trgovanja
jer e kupljeni terminski ugovor isporukom
likvidirati klirinka kua, dok e prodavau
terminskog ugovora klirinka kua platiti po
obavljenoj isporuci.
4. Zbog likvidnosti i uloge klirinke kue u trgovanju
futursima, omoguava se da se pekulacija ili
zatita od rizika, ostvari i bez stvarne isporuke
ugovorene robe. Naime, za sve vrijeme do
dospijea futursa potrebno je samo zauzeti
suprotnu poziciju u drugom futursu istog dospijea
i na taj nain izai iz ugovora bez stvarne isporuke.
Npr. kupac CBOT soje u futuresu umjesto ekanja
isporuke i plaanja cijene ugovorene robe moe
 izai iz zauzete pozicije tako da do dospijea
futuresa terminski proda istu takvu CBOT soju. Na
taj e se nain, umjesto isporuke i plaanja
isporuene robe, obraunati pozicije zauzete u
futursima. Ako je cijena soje porasla, pozicija u
prodanom ugovoru je vrednija pa e razlika pozicija
biti dobitak za osobu koja je terminski kupila soju,
dok e za osobu koja je terminski prodala soju,
takva transakcija rezultirati gubitkom. Obrnuti
rezultati nastaju kada bi cijena soje pala u odnosu
na cijenu koja je bila prilikom otvaranja pozicije
inicijalnim terminskim ugovorom.
Vrste futuresa na osnovu predmeta ugovora, tj.
vezane imovine:
1. Robni futuresi
2. Finansijski futuresi
Neki od uzroka pojave finansijskih futuresa su:
- Zamjena fiksnih sa varijabilnim deviznim
kursevima
- Slubena demonetizacija zlata
- Poveanje inflacije poveanje kamatnog
rizika
Robni futuresi su terminski ugovori koji se odnose
na kupoprodaje razliitih poljoprivrednih proizvoda
(najee su to penica i kukuruz), naftnih derivata,
metala, drvenih proizvoda i vlakana. Ovi futuresi
omoguavaju preduzeima osiguranje buduih cijena
proizvoda koje izrauju za budue prodaje ili
osiguranje buduih cijena materijala i proizvoda koje
treba u budunosti nabaviti za potrebe vlastitog
poslovanja.
Robni futuresi su znaajan segment upravljanja
obrtnim kapitalom za preduzea koja posluju s
inputima ije nabavne cijene znaajno variraju na
robnim tritima. Plaanjem premije za kupnju
futuresa preduzea stabiliziraju budue cijene svojih
inputa u vrijeme kada se obavljaju stvarne nabavke.
Time preduzee postaje fleksibilnije u pogledu dranja
zaliha i politike cijena gotovih proizvoda. Zbog toga
se i plaena premija za budui robni ugovor moe
tretirati premijom osiguranja od rizika promjene
nabavnih cijena.
Robni futuresi mogu posluiti i za stabilizaciju
prodajnih cijena onih preduzea koja posluju na
prodajnim tritima sa znaajnim fluktuacijama cijena.
Finansijski futuresi pojavljuju se u brojnim
formama. Predmetom tih standardiziranih terminskih
ugovora mogu biti tipini finansijski instrumenti kao
to su dravni zapisi, obveznice i drugi instrumenti koji
izravno reaguju na promjene kamatnih stopa, strane
valute i razni trini indeksi. Sve te pojedinane forme
finansijskih futuresa mogu se podijeliti u tri
karakteristine skupine:
- Futuresi na kamatne stope
- Futuresi na strane valute
- Futuresi na indekse dionica
Primarna funkcija trita finansijskih futuresa
predstavljena je mogunou osiguranja od
finansijskih rizika, odnosno od rizika promjene
finansijskih cijena, dok su mogunosti zaraivanja kroz
pekulacije sekundarnog karaktera.
Futuresi na kamatne stope predstavljaju skupinu
standardiziranih finansijskih terminskih ugovora kod
kojih je predmetom isporuke neka finansijska imovina
ija trina cijena zavisi iskljuivo o razini kamatnih
stopa na finansijskom tritu. To su prvenstveno
kratkoroni i dugoroni zajmovni VP drave (dravni
zapisi i dravne obveznice). Mogu se pojaviti i drugi
oblici finansijske imovine kao to su bankarske
obveznice, blagajniki zapisi, certifikati o depozitu i sl.
Poto vrijednost npr. obveznica se smanjuje kada na
tritu rastu kamatne stope i obrnuto, futuresima se
investitori zatiuju od potencijalnih gubitaka.
Futuresi na strane valute predstavljaju specifinu
skupinu terminskih ugovora kod kojih je predmetom
isporuke neka strana valuta, npr. euro. Ove futuresi
koriste finansijski menaderi kako bi se zatitili od
rizika promjena kurseva stranih valuta. Zbog toga
najvei uesnici na tritu terminskih ugovora na
strane valute su izvoznici koji naplauju izvezenu robu
i izvrene usluge u inostranstvu u stranim valutama.
Ove futurese koriste i veliki uvoznici kako bi utemeljili
izvjesne kurseve za budua plaanja denomiranim u
stranim valutama.
Futuresi na indekse dionica predstavljaju najmlae
standardizirane terminske ugovore. Ovi futuresi
predstavljaju specifinu skupinu standardiziranih
finansijskih terminskih ugovora kod kojih
predmetom isporuke neki trini indeks dionica. Ovdje
je rije o hipotetikoj imovini koja predstavlja
odreenu, najee vaganu sredinu svih dionica koje
sainjavaju odreeni indeks prema vrijednosnom
ueu tih dionica na finansijskom tritu, odnosno na
berzi dionica. Isporuka takve hipotetike imovine je
nemogua, stoga se futuresi na trine indekse
likvidiraju nakon njihova obrauna u novcu a ne
isporukom vezane imovine. Ova vrsta futursa koristi
se za eliminaciju trinog, odnosno sistemskog rizika
dionica u investicijskom portfoliju institucionalnih
investitora.
TRGOVANJE NA MARGINU
Margina je polog kojeg investitor mora uplatiti na
raun margine kako bi zauzeo odreenu poziciju s
futuresima kojima se trguje na berzi. Sistem trgovanja
na marginu odvija se putem oznaavanja rauna
margine prema tritu (marking to market). Svaki
investitor mora na raun margine (margin account),
otvoren kod brokera poloiti odreeni dio vrijednosti
sklopljenoga terminskog ugovora u novcu ili u nekoj
drugoj likvidnoj imovini. Na kraju svakog dana provodi
se obraun pozicija investitora na raunu margine
prema kretanju tekuih trinih cijena na terminskom
tritu. Obraun se realizira tako da se prenose
sredstva s rauna margine na kojima su ostvareni
gubici na raun margine na kojem su ostvareni dobici.
Zbog toga u sistemu trgovanja na marginu na
berzama futuresa postoji vie vrsta margina, a to su:
1. Inicijalna margina
2. Margina za odravanjem
3. Varijacija margine
4. Klirinka margina
Inicijalna margina investitor otvara, odnosno
zauzima odreenu investicijsku poziciju na tritu
futuresa. To je polog koji od investitora zahtijeva
broker kako bi za njega obavio kupnju, odnosno
prodaju dogovorenoga futures ugovora. Inicijalnu
marginu odreuje broker u nekom postotku od
vrijednosti samoga futures ugovora. Polog e
investitor uplatiti na svoj raun margine koji za njega
vodi broker. Na kraju svakog dana trgovanja raun
margine usklauje se na nain da odraava dobitke i
gubitke na neto otvorenim pozicijama investitora tog
dana to se i naziva oznaavanje rauna margine
prema tritu. Obraunati dvenvi gubici i dobici na
raunima margine stvarno se i namiruju. To znai da
e broker platiti klirinkoj kui iznos gubitka s rauna
je margine investitora ija je pozicija izgubila, dok e
klirinka kua uplatiti brokeru iznos dobitka na raun
margine za investitora ija je pozicija na kraju dana
zaradila. U sluaju nastajanja dobitaka po
oznaavanju prema tritu, investitor moe povui sva
sredstva sa svog rauna margine iznad ugovorene
inicijalne margine koja odgovara njegovim neto
otvorenim pozicijama. U sluaju nastajanja gubitaka
smanjuju se raspoloiva sredstva na raunu margine
investitora ispod ugovorene inicijalne margine. Kako
raun margine ne bi doao u gubitak, odnosno kako bi
se zadrao smisao margine kao osiguranja, odreuje
se Margina za odravanje.
Margina za odravanje investicijske pozicije
predstavlja minimalni iznos ispod kojeg ne smije pasti
raun margine. Margina za odravanje postavlja se
neto ispod inicijalne margine. U sluaju da su
pozicije investitora pretrpjele gubitke kojima je saldo
na raunu margine smanjen ispod margine za
odravanje, biti e pozvan investitor da u vrlo kraktom
vremenu uplati iznos na raun margine u visini
inicijalne margine kako bi zadrao zauzetu poziciju. Ta
se dodatna sredstva za servisiranje rauna margine
nazivaju Varijacijama margine. Ako investitor ne
uplati varijacije margine, broker e zatvoriti njegovu
poziciju prodajom, odnosno kupnjom identinog
futures ugovora ime e se likvidirati otvorena pozicija
uz gubitak za investitora.
Brokeri nisu u potpunosti autonomni u odreivanju
visine margine svojim komitentima. Kako djeluje
sistem margine za odnose izmeu brokera i
investitora, tako slino djeluje i sistem margina
izmeu klirinke kue i brokera. Svaki broker odnosno
brokerska kua koji je lan klirinke kue mora imati
otvoren raun margine kod klirinke kue za pokrie
svih pozicija koje je otvorila za raun svojih klijenata
kao i za svoj raun. Da bi se takva margina
razlikovala od onih odreenih za investitore, ova
margina naziva se klirinkom marginom.
Efekti margina
Trgovanje terminskim ugovorima nuno ne izaziva
nikakve izravne trokove u trenutku sklapanja
terminskog ugovora, odnosno nuno ne izaziva
nikakve inicijalne investicije, jer se trguje sistemom
margina. U tom smislu, margine predstavljaju
odreene trokove trgovanja, odnosno odreene
inicijalne investicije do konanog obrauna
investicijske situacije u futuresima.
Prednost trgovanja futuresima prema identinim
aktivnostima na spot tritima lei u jaanju primjene
pravila finansijske poluge. Otvaranje investicijske
pozicije izaziva trokove u visini inicijalne margine te
moguih varijacija margine nastalih smanjenjem salda
rauna margine ispod veliine margine za odravanje.
Margina predstavlja osjetno manji iznos u usporedbi s
investicijama koje bi se morale postii na spot
tritima identinog dobra. Zbog toga su i zarade
ostvarene na promjenama cijena vezane imovine u
futuresima mnogo vee prema ulaganjima u marginu
nego prema investicijama u cjelokupnu vrijednost
dobra. Ilustracija:
Investitor koji je imao bikova oekivanja npr. 2.5%
mogao je iskoristiti oekivani porast cijene zlata
kupnjom zlata na spot tritu ili njegovome
terminskom kupnjom u futuresu.
Na spot tritu investitor bi morao uloiti 40.000, a na
terminskom tritu futuresa samo 2.000 u visini
dogovorene inicijalne margine koja u ovom sluaju
iznosi 5%.
Ukoliko se ostvari investitorova oekivanja, tj. da
vrijednost zlata poraste za 2.5%, on bi kroz spot
trite ostvario dobit od 1.000, dok bi na terminskom
futures tritu mogao kupiti 20 futuresa
(40.000/2.000=20) to bi mu omoguilo zaradu od
20.000. Na ovaj nain jasno se ilustrira znaaj
koritenja principa poluge.
U sluaju pogrenih oekivanja i gubici su zbog
upotrebe poluge znatno vei na investicije u marginu
prema investicijama na spot tritu. Time dolazi do
izraaja poveani rizik koritenja finansijske poluge jer
bi pad cijene zlata za 2,5% izazvao 50% -tni gubitak
na inicijalnu marginu za otvaranje pozicije u
futuresima. Dodatnu brigu, a time i dodatne gubitke,
investitoru mogu izazvati mogue varijacije margine
potrebne da se ostane u eljenoj poziciji. Zbog toga
gubici mogu biti i vei od moguih dobitaka ako se
pravovremeno ne izae iz pozicije, odnosno ne zatvori
otvorena pozicija.
VREDNOVANJE FUTURESA:
1. Pokvarljiva roba terminska cijena pokvarljive robe
u futures ugovorima (F) zavisi od:
- Oekivanih spot cijena vezane imovine (S)
Ako se oekuje poveanje spot cijena vezane
imovine prije isticanja vaenja futuresa,
terminske cijene biti e vee od tekuih spot
cijena vezane imovine. Obrnuto, ako se
oekuje smanjenje spot cijena vezane imovine
prije isticanja vaenja futuresa, terminske e
cijene biti manje od tekuih spot cijena vezane
imovine.
- Premije rizika povezane sa zauzimanjem
futures pozicije (Rp) odnos terminskih i spot
cijena ovisiti o tome je li terminski kupac ili
prodava osoba koja treba biti nagraena za
pruenu uslugu redukcije rizika. U tom smislu
termnska cijena ovisit e o spot cijeni i
oekivanoj premiji rizika to se moe zapisati
sljedeom relacijom:
F = S Rp
2. Roba za zalihe razlikujemo dvije osnovne
strategije:
- Kupovina robe za zalihe na terminskm tritu
putem futures ugovora
 - Kupovina robe za zalihe na spot tritu i njeno 5. Futures na strane valute vrednovanje:
skladitenje do isticanja futures ugovora
odnosno koritenja za planirane potrebe.
Strategija kupovine i skladitenja robe za zalihe u
odnosu na strategiju njene terminske kupovine
pomou futures ugovora izaziva dodatne trokove, a
to su:
a) Trokovi finansiranja kupovine (K)
b) Trokovi skladitenja (H)

3. Futuresi na trine indekse za ilustraciju

vrednovanja uzeti e se kratka pozicija prema
trinom indeksu i koja se moe zauzeti kroz
sljedee alternativne strategije:
- Kratka prodaja dionica iz indeksa za vrijeme
trajanja futuresa
- Terminska prodaja trinog indeksa putem
futuresa

4. Futures na kamatne stope vezana imovina kod

ovih futuresa su dravne obveznice. Arbitrana
relacija za futurese na kamatne stope moe se
prikazati na sljedei nain:
 OPCIJE su ugovori s kojima se njihovim vlasnicima
daje pravo kupnje ili prodaje vezane imovine po
unaprijed ugovorenoj cijeni na odreeni dan ili tokom
odreenog perioda. Drugim rijeima, opcije
predstavljau mogunost akcije za njihova vlasnika a
ne i obavezu za poduzimanje akcije. Vlasnik za
steenu opciju plaa odreenu cijenu, odnosno
premiju onome ko ju je izdao. On e iskoristiti opciju
samo onda ako smatra da je to pametno uiniti,
odnosno ako mu kretanje cijena vezane imovine ide u
prilog, osiguravajui mu odreene zarade izvrenjem
opcije. U sluaju izvrenja opcije, ona proizvodi
obligaciju za njezina sastavljaa. U suprotnom, opcija
e ostati neiskoritena tako da e njezin kupac,
odnosno vlasnik, izgubiti cijenu koju je za nju platio.
Uobiajena vezana imovina iz koje se deriviraju opcije
su dionice, obveznice, strane valute, indeksi, futuresi i
razliiti oblici realne imovine.
Osnovni termini kod trgovine s opcijama su:
- Premija je cijena koja je plaena za opciju u trenutku
njezine kupnje. Rije je o iznosu novca koji za opciju
prima njezin prodava od njezina kupca. Ako je
cijena vezane imovine povoljna vlasniku opcije,
opcije e se prodavati za iznos zarada koje nastaju
kroz razliku tekue i izvrne cijene opcije uveano za
plaenu premiju.
- Izvrenje opcija je in kupnje ili prodaje VP ili neke
druge vezane imovine prema uslovima iz opcije. To
je iskoritavanje prava iz opcije koje moe izvriti
njezin vlasnik dok opcija vrijedi.
- Izvrna cijena je cijena fiksirana u opciji po kojoj
njezin vlasnik moe kupiti, odnosno prodati VP ili
drugu vezanu imovinu koja je predmetom opcije. To
je cijena na temelju koje kupac opcije pekulira na
porast odnosno pad cijena VP.
- Datum izvrenja je datum prestanka vaenja prava iz
opcije, odnosno datum dospijea opcije. Nakon
isteka toga datuma opcija je mrtva
- Izdavalac (sastavlja) opcije je prodavalac opcije,
odnosno osoba koja prima premiju od kupca opcije i
koja se obavezuje da e osigurati izvrenje prava iz
opcije.
- Sastavljanje opcije inicijalna prodaja opcije.
- Kupovina opcija plaanje premije za mogui budui
kapitalni dobitak koji e rezultirati iskoritavanjem
ugovorenog prava u opciji. Ukoliko se ne iskoristi
opcija, vlasnik opcije trpi gubitak u visini plaene
premije za opciju.
- Pri novcu je izraz koji oznaava opciju kod koje je
izvrna cijena jednaka tekuoj trinoj cijeni vezane
imovine. Svaki pomak cijene vezane imovine nagore
ili nadolje rezultirat e s relativno golemim dobicima
ili gubicima tako da je sama premija koju kupac
plaa za opciju najvea upravo onda kada se ona
nalazi pri novcu.
- U novcu je izraz koji oznaava opciju kod koje je
izvrna cijena za vlasnika opcije povoljnija od tekue
trine cijene vezane imovine koja je predmet opcije.
Ovisi o tome je li kupac opcije pekulirao na porast ili
na pad vrijednosti vezane imovine. Opcija je u
novcu kada njezinim izvrenjem kupac ostvaruje
povoljan ishod, to znai da izvrenjem call opcije
njezin vlasnik zarauje na kupnji vrednije vezane
imovine po nioj izvrnoj cijeni, a vlasnik put opcije
na prodaju manje vrijedne vezane imovine po vioj
izvrnoj cijeni.
- Izvan novca je izraz koji oznaava opciju kod koje je
izvrna cijena za vlasnika opcije nepovoljnija od
tekue trine cijene vezane imovine koja je predmet
opcije. Ovisi o tome je li kupac opcije pekulirao na
porast ili pad vezane imovine. Opcija je izvan novca
kada je ishod kretanja cijena vezane imovine
nepovoljna za vlasnika. Zbog toga vlasnik opcije
koja je do roka dospijea izvan novca, nee je izvriti
ve e je pustiti da joj istekne vaenje.
Za razliku od futuresa, opcije nisu dvostrano obavezni
finansijski ugovori. Opcija nije obligacija za njezinog
vlasnika jer on ne mora izvriti akciju koja mu je
osigurana u opciji, odnosno ne mora kupiti ili prodati
vezanu imovinu do dospijea opcije. Zbog toga e
vlasnik izvriti opciju samo ako su nastupile povoljnije
promjene cijena vezane imovine, dakle, ako moe
kupiti vezanu imovinu po nioj cijeni od tekue trine
cijene, odnosno ako moe prodati vezanu imovinu po
cijeni vioj od tekue trine cijene. U protivnom, ako
je nastupilo nepovoljno kretanje cijena, vlasnik nee
izvriti opciju ve e pustiti da joj istekne vaenje.
Temeljna prednost koritenja opcija prema koritenju
futuresa je u tome to opcije osiguravaju vlasniku
ogranieni gubitak u visini plaene premije, odnosno
cijene opcije. Za razliku od futuresa, vlasnik opcije
ostvaruje oekivani dobitak uz ogranieni gubitak. S
druge strane, za sastavljaa opcije neogranien je
gubitak, a ogranien je iznos dobitka.
Vrste opcija:
Opcije kao VP se mogu klasifikovati prema razliitim
kriterijima:
- Mogunosti izvrenja
- Karakteru vezane imovine
- Pokrivenosti vezanom imovinom
- Vremenu trajanja
- Standardnosti temeljnih karaktera
- Zauzetoj investicijskoj poziciji
Prema nainu REALIZACIJE PRAVA iz opcije:
- Evropski tip opcije mogu izvriti samo na dan
njihova dospijea.
- Ameriki tip opcije omoguavaju izvrenje
kupnje ili prodaje vezane imovine u bilo koje
vrijeme do njihova dospijea.
Prema KARAKTERU VEZANE IMOVINE:
- Robne opcije u robnim opcijama kao vezana
imovina javlja se roba, kao to su razni
poljoprivredni proizvodi, metali, naftni derivati
i sl.
- Finansijske opcije predmet ugovora je
odreena finansijska imovina, kao to su
temeljni VP (razliite dionice i obveznice).
Prema POKRIVENOSTI VEZANOM IMOVINOM:
- Prema pokrivenosti izdavaoca opcije s
vezanom imovinom:
*pokrivene opcije opcija je pokrivena kada
njezin sastavlja posjeduje vezanu imovinu za
koju ju je sastavio.
*nepokrivene opcije opcija je nepokrivena
kada njezin sastavlja ne posjeduje vezanu
imovinu za koju ju je sastavio.
- Prema poziciji investitora u odnosu na vezanu
imovinu:
*call opcija
*put opcija
CALL OPCIJA daje vlasniku, odnosno kupcu, u
zamjenu za plaenu premiju, pravo kupnje od
prodavaa, odnosno sastavljaa opcije ugovorene
vezane imovine po izvrnoj cijeni fiksiranoj u opciji na
odreeni dan ili za odreeno vrijeme do isticanja
njezina vaenja. Ona e se izvriti u sluaju da je
trina cijena vezane imovine via od izvrne cijene u
opciji, jer investitor tada moe stei vredniju imovinu
plaanjem nie cijene. Izvri li se call opcija, njezin
izdavatelj, odnosno sastavlja, duan je prodati
vlasniku u opciji navedenu vezanu imovinu po, u
opciji, ugovorenoj, izvrnoj cijeni. Ako trina cijena
do isticanja vaenja call opcije ne preraste izvrnu
cijenu, opcija se nee iskoristiti. Na taj nain sama
opcija ostaje bezvrijedna, a njezin vlasnik time trpi
odreene gubitke (plaenu premiju), dok izdavatelj
opcije ostvaruje dobitak u visini primljene premije na
prodanu opciju. Kupnjom call opcije zauzima se duga
pozicija prema vezanoj imovini, dok sastavljanjem call
opcije zauzima se kratka pozicija prema vezanoj
imovini.
Mogui profit kupca call opcije i potencijalni gubitak
prikazan je na sljedeem grafu:
Kupac call opcije pojavljuje se u ulozi bika, odnosno on
e izvriti opciju samo u sluaju da cijena vezane
imovine preraste izvrnu cijenu u opciji.
Prodavac call opcije pojavljuje se u ulozi medvjeda,
odnosno on pekulira na pad cijena vezane imovine.
Zbog toga su njegovi tokovi zarada suprotni onima
kod kupca call opcije.
PUT OPCIJA predstavlja pravo prodaje vezane
imovine po zajamenoj izvrnoj cijeni u vrijeme
cjelokupnog vremena njezinog vaenja ili na dan
dospijea. Pravo prodaje vezane imovine stie kupac
put opcije u zamjenu za premiju koju plaa prodavau.
Vlasnik opcije e iskoristiti svoje pravo prodaje u
sluaju ako cijena vezane imovine padne ispod izvrne
cijene u put opciji. Na taj e nain kupac opcije
ostvariti odreeni kapitalni dobitak od prodaje vezane
imovine po cijeni vioj od tekue trine cijene. U
sluaju izrenja put opcije, njezin je sastavlja
obavezan kupiti u njoj specificiranu vezanu imovinu po
izvrnoj cijeni. Poraste li trina cijena vezane imovine
iznad izvrne cijene, put opcija se nee iskoristiti pa e
njezin kupac pretrpjeti gubitak u visini plaene
premije. Kupnjom put opcije zauzima se kratka
pozicija prema vezanoj imovini, dok sastavljanjem put
opcije zauzima se duga pozicija prema vezanoj
imovini.
Mogui profit kupca put opcije i potencijalni gubitak
prikazan je na sljedeem grafu:
Kupac put opcije pojavljuje se u ulozi medvjeda,
odnosno on e izvriti opciju samo u sluaju da cijena
vezane imovine padne ispod izvrne cijene u opciji.
Prodavac put opcije pojavljuje se u ulozi biga, odnosno
on pekulira na rast cijena vezane imovine. Sastavlja
put opcije prima premiju prilikom njezine prodaje.
Zbog toga su njegovi tokovi zarada suprotni onima
kod kupca put opcije.
OPCIJE ALTERNATIVA DUGE I KRATKE POZICIJE
Investicija u call opciju javlja se kao investicijska
alternativa zauzimanja duge pozicije dionice, odnosno
kupnji dionice i njezinom dranju zbog oekivanog
porasta cijene.
Investicija u put opciju javlja se kao investicijska
alternativa zauzimanja kratke pozicije u dionici,
odnosno prodaje dionice zbog oekivanog pada
njezine cijene.
Prednosti zauzimanja duge pozicije investicijom u call
opciju:
1. Finansijska poluga
2. Ogranien gubitak
 izloenosti riziku, pa zbog toga i nemaju razvijeno
sekundarno trite.
Vrste swap ugovora:
1. U zavisnosti od imovine, ija vrijednost odreuje
osnovicu provoenja swap aranmana, razlikujemo
dvije skupine:
*kamatni swap aranman
*valutni swap aranman
2. U zavisnosti od mehanizma provoenja swap
aranmana, razlikujemo:
*direktne (bez finansijskih posrednika)
*indirektne (preko finansijskih posrednika) Kompaniji A potreban je kapital na 10 godina i ima
Prednosti zauzimanje kratke pozicije investicijom u put
relativno jeftiniji pristup izvorima sa promjenjivom
opciju:
Kamatni swap aranman dizajnirani su za kamatnom stopom 6M-LIBOR+50 bazinih poena i
1. Finansijska poluga
smanjenje izloenosti kamatnom riziku, odnosno riziku 11,25% respektivno. Kompanija B moe da pozajmni
2. Ogranieni gubitak
promjene kamatnih stopa. Tipian ugovor o po fiksnoj kamatnoj stopi od 10.25% ili po promjenjivoj
3. Gubitak kamata na priljev od kratke prodaje
kamatnom swap-u ukljuuje razmjenu novanih 6M-LIBOR. Finansijski ininjeri savjetuju kompaniji A
4. Nema isplate dividend
tokova od kamata koje se primaju po osnovu da emituje obveznice sa promjenjivom stopom, a
5. Nema ogranienja koja mogu nametati trita
odreenih plasmana ili koje treba plaati prema kompaniji B da emituje obveznice sa fiksnom
6. Nema prisilnog izlaza.
odreenim dugovima. Kamatni swap se kreira da bi kamatnom stopom. Kompanije ulaze u swap
se izbjegao rizik neusklaenosti izmeu aranmane, odnosno vre zamjenu kamata preko
suprostavljenih buduih novanih tokova uslovljenih swap dilera ija je promjenjiva stopa 6M-LIBOR, a
jazom izmeu fiksnih i varijabilnih kamatnih stopa fiksna stopa ako je fiksni primalac 10,40%, odnosno
Kod kamatnih swap-ova: 10,50% kada je fiksni platilac.
-Jedna osoba se obavezuje da e drugoj osobi platiti
novane tokove jednake kamatama po unaprijed
odreenoj fiksnoj kamatnoj stopi na dogovorenoj
nominalnoj vrijednosti tokom odreenog broja
godina ili drugih vremenskih perioda.
-Druga osoba se obavezuje da e prvoj osobi platiti
novane tokove jednake kamatama po varijabilnoj
kamatnoj stopi na istu dogovorenu nominalnu
FATKORI KOJI ODREUJU CIJENU OPCIJE: vrijednost i za isti broj godina, odnosno drugih
- Cijena izvrenja opcije vremenskih perioda.
- Dospijee opcije
- Trenutna cijena vezane imovine
- Promjenjivost cijene vezane imovine
- Nerizina kamatna stopa
Iz ove tabele se vidi da je kompanija A utedila za
SWAP UGOVORI je privatni aranman izmeu dvije
0,25%, a kompanija B za 15bps.
strane o zamjeni novanih tokova u budunosti prema
nekoj unaprijed utvrenoj formuli. To je transakcija
Valutni swap aranman dizajnirani su za
izmeu dva nepovezana investitora koji su se
smanjivanje izloenosti valutnom riziku, odnosno riziku
sporazumijeli razmijeniti razliite novane tokove
promjene deviznih kurseva datih valuta. Tipini
temeljem odreenih finansijskih cijena i odreenog
valutni swap ugovor ukljuuje razmjenu novanih
naznaenog iznosa. Razmjena novanih tokova
tokova od nominalne vrijednosti duga (glavnice) i
obavlja se kako bi obje strane u swap aranmanu
kamata obraunatih po fiksnim stopama u jednoj
budue novane tokove bolje prilagodili svojim
valuti za nominalnu vrijednost kamate obraunate po
buduim obavezama. Smisao swap aranmana nije
fiksnim stopama na priblino ekvivalentni dug u drugoj
pekulativnog karaktera, nego slui za smanjenje
valuti.
 dolare po 8,00%, dok na drugoj strani kompanija B
moe da pozajmi po 11,00%, a dolare po 9,00%.
Kompaniji A trebaju za plaanje odreenih obaveza u
Velikoj Britaniji, dok kompaniji B trebaju $ za plaanje
obaveza u SAD-u.

Pretpostavimo da je Kompanija A amerika, a

kompanija B britanska. Pri tome, za normalno
poslovanje A trebaju (strana valuta), a kompaniji B $
(strana valuta). Imajui u vidu kreditni rejting
kompanija u nacionalnim ekonomijama za trogodinji
period, kompanija A moe da pozajmi po 11,50%, a