SPECIFINI OBLICI TURIZMA

Nastavni materijal za drugi kolokvij

(9. tematska cjelina)

Prof.dr.sc. Daniela Graan

Kopije sljedeih knjiga pripremljene su ISKLJUIVO i

SAMO za studente 1. godine preddiplomskog studija
Fakulteta za menadment u turizmu i ugostiteljstvu i
kao takve NE SMIJU se dalje kopirati i/ili distribuirati
9. TEMATSKA CJELINA: SPORTSKI TURIZAM

RAZVOJ SPORTSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Odnos turizma i sporta
(Bartoluci, M., avlek, N. i suradnici (2007) 'Turizam i sport razvojni aspekti', Zagreb:
kolska knjiga, str: 102-126, 119-131)

Najrazvijenija turistika regija u meunarodnim turistikim tokovima je Europa s udjelom od

57,7% u meunarodnim turistikim dolascima 2003. godine (Svjetska turistika organizacija
- WTO, 2005.). Meutim, njezin udio u turistikim kretanjima postupno se smanjuje,
odnosno jaa tendencija disperzije turistikog prometa na vei broj turistikih receptivnih
destinacija u svijetu (avlek, 1998., 161.). Ovo je rezultat ponajprije razvoja prometa i
prometnih sredstava koja i udaljenim destinacijama omoguuju dobru povezanost s ostatkom
turistikog trita. Dakle, konkurencija na turistikom tritu iz dana u dan jaa, a stara
formula sun, sea and sand vie nije dostatna. Stoga mnoge receptivne zemlje u borbi za
pridobivanje turista svoju konkurentsku poziciju pokuavaju poboljati razvojem posebnih,
odnosno specifinih oblika turizma za koje imaju potrebne uvjete. Pod specifinim oblicima
turizma misli se na lovni, ribolovni, nautiki, avanturistiki, ekoloki i na mnoge druge.
Izmeu ostaloga, naravno, i na sportski turizam.
Turizam i sport oduvijek su meusobno povezane drutvene pojave. Dok je u starom Rimu i
Grkoj sport bio pokreta ljudi na putovanje u cilju posjeta velikim sportskim priredbama, u
suvremenom turizmu sport je dobio mnogo iru ulogu. Sport u suvremenom turizmu nema
samo promatraku ulogu - on je vaan sadraj boravka tijekom kojega su turisti aktivni
sudionici u razliitim sportskim aktivnostima: sportovima na vodi, tenisu, golfu, skijanju,
sportskim igrama i drugima (Bartoluci, 2003., 65.). Time je stvoren nov odnos izmeu
turizma i sporta iz kojeg se izdvaja sportski turizam. to je to sportski turizam i koje su
mogunosti za njegov razvoj u Hrvatskoj, dva su osnovna pitanja kojima emo se baviti u
nastavku.

Pojam sportskog turizma

Sam pojam sportskog turizma moemo objasniti na razne naine, polazei s raznih stajalita
ve ovisno o tome to nam je u sreditu interesa. Jesu li to aktivnosti turista, njihovi motivi
dolaska u neku destinaciju, uinci sportskog turizma ili neto drugo. Cilj je ovdje upozoriti na
mogunosti razvoja tog oblika turizma u Hrvatskoj. Stoga se u sreditu interesa nalaze
aktivnosti kojima se turisti bave u turistikoj destinaciji pa emo i sportski turizam objasniti
sa stajalita sportsko-rekreacijskih aktivnosti.

U objanjenju sportskog turizma Gammon i Robinson (prema Turco, Riley i Swart,

2002., 7. - 9.) prikazuju model koji se sastoji od dvije strane - od sportskog turizma (sports
tourism) i turistikog sporta (tourism sports) (vidi sliku 1.).
Slika 1: Sportski turizam i turistiki sport

Turco, Riley i Swart tipove sportskog turizma klasificiraju tako da opisuju aktivnosti turista
na putovanju te njihovu primarnu ili sekundarnu motivaciju za bavljenje sportom. Kod
sportskog turizma primarni motiv putovanja turista jest aktivno ili pasivno sudjelovanje u
sportskim aktivnostima, dok je kod pojma turistiki sport motiv bavljenja sportom na
drugome mjestu, a primarni je motiv putovanja neto drugo.

Standeven i De Knopp, pak (citirano u Weed i Buli, 2004., 44.), sportski turizam, opet sa
stajalita aktivnosti, definiraju kao sve oblike aktivnosti i pasivne ukljuenosti u sportsku
aktivnost u kojoj se sudjeluje povremeno ili organizirano u nekomercijalne ili
poslovne/komercijalne svrhe koje podrazumijevaju putovanje od mjesta boravka ili
obavljanja posla.

Autori koji se bave ovom problematikom u Hrvatskoj pod pojmom sportski turizam
razumijevaju poseban oblik turizma u kojemu prevladavaju sportski motivi za putovanje i
boravak u odreenim turistikim mjestima i centrima (Vukoni i avlek, 2001., 365.). Kako
bismo jo detaljnije prouili mogunosti razvoja sportskog turizma, sama njegova definicija
nije dovoljna. Nuna je njegova daljnja sistematizacija kako bi se olakala segmentacija
sportskog trita. Naime, da bi neko podruje optimalno iskoristilo sve svoje resurse, u ovom
sluaju resurse za razvoj sportskog turizma, mora poznavati svoju ponudu, ali i spoznati
karakteristike budue turistike potranje kako bi svoje napore usmjerila prema pravom
trinom segmentu na odgovarajui nain. Bartoluci (2004., 21.) u tom smislu ponajprije
razlikuje pojmove sport i sportska rekreacija, a sportski turizam, pak, posebno razmatra u
ljetnoj i posebno u zimskoj sezoni te navodi sljedee oblike sportskog turizma:

1. natjecateljski sportski turizam,

2. zimski sportsko-rekreacijski turizam,
 3. ljetni sportsko-rekreacijski turizam i sl.
Pod pojmom natjecateljski sportski turizam razumijeva sva putovanja radi sudjelovanja u
odreenim sportskim natjecanjima, od domaih do meunarodnih (Barto- luci, 2003., 71.).
Motiv prisustvovanja sportskim dogaajima jedan je od najstarijih motiva koji su utjecali na
putovanja. Prema Bilenu, lepeza motivacijskih sadraja putovanja u staroj Grkoj relativno
je iroka. Ipak, najatraktivnija i najmasovnija te po ekonomskim uincima najunosnija bila su
putovanja na Olimpijske igre (Bilen i Buar, 2001., 4.). Taj motiv ni danas ne gubi na
vanosti. Naime, bez obzira na nazonost medija i mogunosti izravnog prezentiranja
popularnih sportskih dogaaja diljem svijeta, velik broj ljudi ipak putuje na sportske dogaaje
koji izazivaju poseban osjeaj biti prisutan. avlek, pak, smatra da je veza izmeu turizma i
sporta, odnosno izmeu natjecateljskog sporta i turizma, moda najnaglaenija ili najoitija
(2002.) u velikim sportskim dogaajima.

Razlika izmeu zimskog i ljetno gosportsko-rekreacijskog turizma odnosi se ponajprije na

mjesto odravanja ovih aktivnosti. U zimskom turizmu aktivnosti se provode u planinskim
zimskim centrima, a u ljetnome na moru, u planinama, na rijekama, jezerima i sl. Pod samim
pojmom sportsko-rekreacijskog turizma razumijevamo oblik turizma koji je usmjeren na
zadovoljavanje ovjekove potrebe za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i zabavom, ime
se u konanici utjee, putem stvaranja navike aktivnog i svrhovitog provoenja slobodnog
vremena, na ouvanje zdravlja te na produljenje ivotnog vijeka (Relac i Bartoluci, 1987.,
30.). Na temelju takve sistematizacije predoit emo i mogunosti razvoja sportskog turizma
u Hrvatskoj.

Ocjena mogunosti razvitka sportskog turizma u Hrvatskoj

Kada govorimo o natjecateljskom sportskom turizmu, njegov razvitak prije svega ovisi o
ukupnom razvitku natjecateljskog sporta, poglavito najkvalitetnijih sportova u kojima
hrvatski sport sudjeluje u meunarodnim natjecanjima. Takvi oblici sportskog turizma
najee se ostvaruju u veim gradovima Hrvatske: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, ali i u
manjim gradovima na moru i u unutranjosti. Primjerice, poznat je meunarodni teniski turnir
u Umagu, meunarodne jedriliarske regate (Split, Dubrovnik, Rovinj, Moenika Draga i
dr.), meunarodni turniri u golfu na Brijunima, turniri u konjanikom sportu u Zagrebu i
akovu i sl.

Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske 2002.
godine je sportske manifestacije u Hrvatskoj posjetilo 91 555 posjetitelja, od ega 32,3%
stranih (Hrvatski turizam u brojkama/2003., 2004., 39.). Takve bi sportske manifestacije
trebalo poticati, ne samo zbog ekonomskih uinaka turizma i drugih djelatnosti ve i zbog
injenice da su one najbolji nain promoviranja Hrvatske u svijetu.

Razliiti oblici zimskog sportsko-rekreacijskog turizma imaju takoer brojne mogunosti

razvoja. Ti oblici turizma uspjeno se mogu razvijati u planinama, ali i u toplicama, kao i na
moru. U planinskim dijelovima Hrvatske postoje prirodni i drugi uvjeti (potrebna
infrastruktura i objekti) za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove (sanjkanje,
skijako tranje i sl.). To se odnosi na planinske masive Velebita, Gorskog kotara i
Medvednice. U tim planinskim podrujima postoje odreeni smjetajni kapaciteti koje bi
trebalo poboljati, izgraditi kvalitetnije prometnice te sportsko-rekreacijske objekte i sadraje
(trebalo bi urediti skijake staze, poveati kapacitete skijakih vunica te uvesti i druge
sportske sadraje). Razvoju tzv. skijakog turizma osobito pogoduju vrhunska skijaka
postignua Janice i Ivice Kostelia koji su svojim rezultatima proslavili Hrvatsku u svijetu i
stvorili poseban skijaki imid. Uz domae turiste mogue je razliitim sportskim
manifestacijama privui i inozemne goste u zimske sportske centre. U prilog tomu svjedoi i
organizacija natjecanja unutar Svjetskoga skijakog kupa za ene odranog na Sljemenu u
sijenju 2005. godine. Skijaki centar Sljeme ve je danas osposobljen za organizaciju velikih
svjetskih natjecanja u skijanju.

Osim zimskoga sportsko-rekreacijskog turizma u planinama, odreene mogunosti za

razvitak sportskog turizma postoje i na moru i u toplicama. Osnovne pretpostavke za to su
odgovarajui sportsko-rekreacijski programi, ali i sportski objekti i sadraji. Primjerice, na
hrvatskom dijelu jadranske obale postoji vie od 1 000 teniskih terena, ali samo nekoliko
teniskih dvorana koje pruaju mogunosti za odravanje turnira i igranje tenisa tijekom cijele
godine. Izgradnja teniskih dvorana, kao i prateih sportskih sadraja, omoguila bi potpunije
iskoritavanje turistikih kapaciteta u predsezoni i posezoni. U toplicama bi se odreeni
sportski programi mogli uspjeno kombinirati s nekim programima zdravstvenog turizma,
primjerice, za oporavak sportaa, osoba koje se sportom bave rekreativno, osoba s invalidi-
tetom, unutar wellness programa itd.

Najvee mogunosti za razvoj sportskog turizma prua tzv. ljetni sportsko-rekreacijski

turizam, i to poglavito na moru, ali i na rijekama, jezerima i u planinama. To je zbog
injenice da Hrvatska najvei turistiki promet ostvaruje upravo u ljetnim mjesecima.
Primjerice, 2003. godine u srpnju i kolovozu Hrvatska je ostvarila 40% turistikih dolazaka, a
ako tomu dodamo jo lipanj, govorimo o 65% turistikih dolazaka u Hrvatsku (izraun autora
prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske).
Jedino kontinuirano istraivanje razliitih obiljeja putovanja i boravka turista u primorskim
destinacijama u Hrvatskoj provodi se pod imenom Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj -
TOMAS. Tako je tijekom ljeta 2004. godine ovo istraivanje provedeno po esti put. Iako
nije primarno temeljeno na ispitivanju sportsko-rekreacijske ponude, ipak nudi neke
informacije o motivaciji turista za dolazak u Hrvatsku te aktivnostima kojima se turisti bave u
toku svog boravka u primorskim destinacijama.
Tablica 1: Motivi dolaska u Hrvatsku

Izvo: Institut za turizam, (2005.), Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS, ljeto 2004., str. 35., Zagreb

Iz tablice 1. moe se vidjeti da je osnovni motiv dolaska gostiju u Hrvatsku pasivni odmor i
oputanje, dok se motiv sporta i rekreacije nalazi na estome mjestu i navodi ga 8,8%
ispitanika; ronjenje se, kao aktivnost sporta i rekreacije, nalazi na 12. mjestu i navodi ga tek
3,0% ispitanika. to se tie aktivnosti gostiju za vrijeme njihova boravka u destinaciji, a
koje su vezane uz aktivnosti sporta i rekreacije, prikazat emo ih u tablici 2.
,,U odnosu na prolo istraivanje, 2001. godine dolo je do znatnog porasta u bavljenju
aktivnostima - porast je zabiljeen kod gotovo svih aktivnosti. Udvostruio se broj onih koji
se bave skijanjem na vodi, jedrenjem, jahanjem i koji koriste zdravstveno-rekreacijski
program (Institut za turizam, 2005., 48.). To je u svakom sluaju pozitivan trend i pomak,
no, ipak, postojeu sportsko-rekreacijsku ponudu trebalo bi preusmjeriti prema planovima
budueg razvoja hrvatskog turizma. Postojee sportsko-rekreacijske centre i sportske
objekte na moru trebalo bi vie orijentirati na individualne, a manje na skupne sportove koji
e pruiti vie diskrecije i mogunosti individualnim gostima.

U turistikim centrima Istre koji e i u budunosti razvijati masovni turizam, postojee

sportske objekte i sadraje potrebno je inovirati i dopuniti novim sadrajima, moda i na
raun pretjerane koncentracije pojedinih sportskih objekata (primjerice teniskih terena). Tu
bi svakako trebalo vie razvijati programe i sadraje na moru.
 Tablica 2: Aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji

* Mogunost vie odgovora.

** Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnou bave ponekad ili esto.
Izvor: prema Institut za turizam (2005.), Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj - TOMAS, ljeto 2004., str. 46., Zagreb

U onim, pak, turistikim mjestima koja e razvijati ekskluzivni turizam za bogatije goste
trebalo bi graditi sportske objekte i sadraje koji su komplementarni s takvim oblicima
turistike ponude. Treba istraiti koje i kakve sportove turisti ele, osobito kada se radi o
skupim sportovima tipa golfa, jahanja, sportova na vodi i sl. Dosadanja iskustva u
Hrvatskoj, kao i u drugim razvijenim receptivnim turistikim zemljama pokazala su da
ulaganje u razvoj sportskog turizma pridonosi unaprjeenju ukupne kvalitete turizma. Osim
toga, istraivanja pokazuju da su ovakve investicije profitabilne posebno kod nekih sportskih
sadraja i programa (ire o tome vidi Relac i Bartoluci, 1987.; Bartoluci, 2004.). Ekonomska
osnova sportsko-rekreacijskih programa moe biti nov izazov poduzetnicima za razvoj
sportskog turizma u Hrvatskoj.

Sportski turizam pripada podruju tzv. posebnih oblika turizma koji se temelje na
zadovoljavanju primarnih motiva putovanja i izbora turistike destinacije. U sluaju
sportskog turizma primarni motiv putovanja i izbora odreene turistike destinacije vezan je
za sport, i to u razliitim oblicima. Prema motivima putovanja, vremenu i mjestu provoenja
sportskih aktivnosti sistematizirali smo i razliit oblike sportskog turizma u Hrvatskoj kao
natjecateljski sportski turizam, zimski sportsko-rekreacijski turizam i ljetni sportsko-
rekreacijski turizam.

Analiza razliitih turistikih resursa, poput prirodnih, klimatskih, kulturolokih, hotelsko-

ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih, kadrovskih i dr., pokazuje da Hrvatska ima izuzetne
komparativne prednosti za razvoj razliitih oblika sportskog turizma. Tomu pogoduju i
trendovi suvremene turistike potranje posebno iz zapadnoeuropskih zemalja koje
gravitiraju prema Hrvatskoj. Meutim, za budunost sportskog turizma u Hrvatskoj potrebno
je inovirati zastarjelu turistiko-sportsku ponudu novim objektima i sadrajima prema
suvremenim zahtjevima turistike potranje. Dosadanja iskustva u Hrvatskoj i u nekim
receptivnim turistikim zemljama pokazuju da su ulaganja u ovaj oblik turizma kvalitetna i
profitabilna investicija.

VELIKE SPORTSKE PRIREDBE I TURIZAM

Karakteristike velikih sportskih priredbi
I turizam i sport podloni su neprestanim promjenama u njihovu okruenju. To bi znailo da
se i turizam i sport moraju konstantno prilagoavati promjenama u zahtjevima njihovih
korisnika, odnosno turista i sportaa, ali i gledatelja. Pri tome isto sektorski pristup (svaka
djelatnost sama za sebe) ne bi bio dovoljan za osiguravanje opstanka. Naime, sport djelujui
sam za sebe, ne moe postii jednake uinke kao to to moe u suradnji s turizmom, ali i
obrnuto. Ba naprotiv, prema Kelleru (2001., 9.) moe se pokazati kobnim potezom ako se
sport limitira na vlastiti sistem sportaa, udruga, medija i industriju sportskih dobara. Ponuda
se u turizmu navikla na injenicu da mora traiti suradnju s ostalim sektorima kako bi ojaala
poloaj destinacije. S obzirom na sve veu i iru ulogu sporta u turizmu ova se suradnja ini
loginom.

Veza izmeu sporta i turizma moda je najoitija u organizaciji velikih sportskih dogaaja
poput olimpijskih igara, svjetskih i nogometnih prvenstava, ATP turnira i drugih
meunarodnih prvenstava (Green i Chaplin, 1998., citirano u avlek, 2002.). Mega sportski
dogaaji magneti su za mnoge turiste koji troe znatne svote novca u relativno kratkom
razdoblju i, iako se ti sportski dogaaji prenose putem televizije u cijelome svijetu, mnogi
ljudi putuju kako bi bili sudionici tog spektakla (avlek, 2002.). S obzirom na navedeno
mogue je razmatrati i razne utjecaje neke sportske priredbe, i to na dvije razine:
razinasubjekata, odnosno sudionika neke priredbe (utjecaj na organizacijski odbor, grad
domain i njegovo stanovnitvo, dravu te same sportae) te
razinaaspekata djelovanja (kulturni, politiki, ekoloki, psiholoki, tehnoloki, turistiki i
ekonomski aspekti utjecaja odreene priredbe) (Preuss, 2000., 18.).

Ve iz navedenoga moe se vidjeti da organizacija neke sportske priredbe nije jednoznaan

ni jednostavan proces. Naprotiv, to je proces koji podrazumijeva koordinaciju niza aktera
najrazliitijih djelatnosti (od prometa, preko sustava informiranja, do smjetaja i sl.). Naime,
vea slika sustava upravljanja nekom sportskon manifestacijom podrazumijeva golem sustav
velikog broja meusobno povezani dogaaja koji utjeu na ekonomiju, drutvo, politiku i
ekologiju (Saayman i Ober holster, 2003., 93.).

Pri organizaciji bilo koje sportske priredbe ne smije se zanemariti ni jedan od navedenih
moguih utjecaja. Toga su svjesni i meunarodni odbori pojedinih sportova koji u tu svrhu
pred zemlju, odnosno grad koji se kandidira za organizaciju neke sportske priredbe,
postavljaju niz uvjeta i zahtjeva koje moraju ispuniti. Primjerice, pri kandidaturi za
organizaciju olimpijskih igara grad mora ponuditi odgovore na pitanja koja se odnose na
javno miljenje, potporu vlade, organizaciju budueg organizacijskog odbora, budet za
kandidaturu, budet za same igre, potencijalne izvore prihoda organizacijskog odbora,
postojeu, planiranu i dodatnu sportsku infrastrukturu, smjetaj olimpijskih sela te IBC-a
(International Broadcast Centre) i MPC-a (Main Press Centre), hotela, smjetaj medija,
postojeu, planiranu i dodatnu prometnu infrastrukturu, podatke o aerodromima za potrebe
igara, sigurnost i sl. Sve mora biti prikazano na karti, a grad mora upozoriti i na eventualne
probleme pri organizaciji prometa, naznaiti sve udaljenosti u kilometrima i minutama
(autobusom), definirati datume, meteoroloke prilike, utjecaj na okoli te navesti eventualno
prijanje iskustvo u organizaciji slinih dogaaja.

Za organizaciju Svjetskoga nogometnog prvenstva, pak, potrebno je odgovoriti na pitanja

vezana za financijski plan, ljudske potencijale, plan objekata, programske faktore, faktore
utjecaja na objekte (raspoloivost, pristup, prikladnost, fleksibilnost, troak), doivljaje
(dizajn, ambijent), menadment (budet, osoblje i sl.), ostale tekoe (politika razmatranja,
vanjski faktori), postave objekata, hrane i pia, tehnike potpore, kvalitete usluge (Saayman i
Oberholster, 2003., 94. - 95.).

Grad koji se eli kandidirati za organizaciju neke sportske priredbe mora, kao to smo ve
naveli, uzeti u obzir sve mogue utjecaje (i koristi i trokove) priredbe, odnosno napraviti
cost/benefit analizu. Mora poznavati vlastite mogunosti i nedostatke, odnosno znati
upravljati cjelokupnim procesom kandidiranja, organizacije te same priredbe.

Dakle, radi se o privremenim, bilo planiranim, bilo neplaniranim dogaajima koji imaju
odreeno trajanje. Glavnu ulogu u voenju i upravljanju ovim manifestacijama ima
organizacijski odbor koji, izmeu ostaloga, mora implementirati i evaluirati dogaaje radi
identificiranja i rjeavanja problema, pronalaenja naina za poboljanje menadmenta,
utvrivanja vrijednosti dogaaja ili njegovih programa, mjerenja uspjeha ili neuspjeha,
identificiranja trokova i koristi, identificiranja i mjerenja utjecaja, zadovoljavanja sponzora i
vlasti, ostvarivanja prihvaanja, kredibilnosti i potpore (Saavman i Oberholster, 2003., 92.,
102.).

Ovdje emo se uglavnom orijentirati na ekonomske aspekte velikih sportskih priredbi, i to,
prije svega, olimpijskih igara, s obzirom na grad domain te s obzirom na organizacijski
odbor. Zanima nas kakav je utjecaj sportskih priredbi na razvoj odreenih djelatnosti poput
turizma, prometne i komunalne infrastrukture i dr., i to za vrijeme odravanja sportske
priredbe, ali i prije i nakon samog dogaaja. Analiza e se, prije svega, izvriti na primjerima
olimpijskih igara, ali ista se logika vie-manje moe primijeniti i na neke druge sportske
priredbe (europska i svjetska prvenstva, univerzijade i dr.).
Olimpijske igre
Kandidatura gradova (naime, organizacija igara dodjeljuje se gradovima, a ne dravama ili
privatnim osobama) za organizaciju olimpijskih igara poinje nekoliko godina prije
odravanja samih igara. Tako je primjerice, Meunarodni olimpijski odbor (IOC -
International Olympic Committee) ve u veljai 2003. godine objavio natjeaj za prihvaanje
kandidature za odravanje Ljetnih olimpijskih igara 2012. g . (Olympic organization, 2005.)
koji je zavrio 6. srpnja 2005. kada je London izabran za domaina XXX. olimpijskih igara.
U isto vrijeme objavljen je poetak primanja kandidatura za XXII. zimske olimpijske igre
koje e se odrati 2014. godine. I razdoblje kandidature zahtijeva odreene trokove
prezentacije, odnosno kandidature gradova za organizaciju igara koji mogu predstavljati dosta
veliku stavku u ukupnim trokovima.

Dva su mogua ishoda kandidature. Naime, grad moe dobiti organizaciju neke manifestacije
ili ju, pak, ne dobiti. Ako je kandidatura bila neuspjena u smislu dobivanja organizacije
manifestacije, to ne mora znaiti da je bila neuspjena i na ostalim podrujima. Naime, grad i
u tom sluaju moe postii uspjeh u pozicioniranju i stvaranju imida u svijetu, makar samo
kao grad koji se kandidirao za organizaciju neke sportske manifestacije.
Ako je, pak, kandidatura bila uspjena, pred gradom domainom sportske priredbe nije
nimalo lak posao. Kako bismo upozorili na sloenost potrebne organizacije, navodimo
sljedee podatke

Na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine sudjelovalo je 11000 sportaa, 5 500 slubenih
osoba, sudaca i tehnikih delegata, 21 500 predstavnika medija, 153 500 osoba radilo je na
organizaciji i pripremi igara, od ega 60 000 volontera, a igrama je prisustvovalo i 200
predsjednika drava. Prodano je 3 500 000 karata, izgraeno 30 novih sportskih objekata i
podijeljena 2 021 medalja. Sve to financirano je budetom od 1,962 milijarde eura, bez
gradske infrastrukture i trokova novih sportskih objekata.

Grad pred sobom ima tono odreeno vrijeme za obavljanje svih priprema, i to po pravilima
Meunarodnog olimpijskog odbora kako bi se igre mogle nesmetano odrati. U tu svrhu
osniva se i organizacijski odbor olimpijskih igara. Organizacijski odbor i grad domain
organizacijski su sustavi koji ulaze u olimpijski pokret privremeno zbog stalnog mijenjanja
lokacije gradova domaina (Preuss, 2000., 19.). Vijek organizacijskog odbora zavrava nakon
zavretka odravanja igara, odnosno podnoenjem konanog izvjetaja o rezultatima. Takav
organizacijski odbor osniva se za organizaciju svih sportskih priredaba, a ne samo olimpijskih
igara.
Financiranje Olimpijskih igara
Financijska odgovornost pripada gradu domainu i organizacijskom odboru. Openito
razlikujemo tri modela financiranja.

Javno Javni sektor financira vie od 75% trokova.

Mjeovito Javni i privatni sektor sudjeluju u

financiranju u omjeru 25 od 25% ili vie.
Privatno Privatni sektor financira vie od 75%
trokova (Preus2000., 33.).

Velike sportske priredbe danas se u pravilu organiziraju na bazi samofinanciranja

putem trita. Naime, ve od 1984. godine, poslije Olimpijskih igara u Los Angelesu,
sve se olimpijske igre organiziraju na principu samofinanciranja s velikim udjelom
privatnog kapitala." (Bartoluci, 2003., 54. - 55.)

Neki od izvora prihoda, osim sredstava iz prorauna gradova i drava koje koriste
organizacijski odbori olimpijskih igara, jesu donacije, prihodi od lutrije, od prodaje suvenira
poput potanskih maraka i kovanica, prihodi od prodaje karata te razne robe. No, meu
najvanije izvore prihoda spadaju ipak prihodi od sponzorstva i od prodaje televizijskih
prava koji se iz godine u godinu poveavaju i postaju sve vanija stavka u financiranju igara
(vidi tablicu 3.).

Tablica 3: Prihodi organizacijskih odbora olimpijskih igara u milijunima USD

Izvor: prema Preuss H. (2000.), Economics of the Olympic Games. Hosting the Games 1972. - 2000., Sydney:
Walla Walla Press; Centre for Olympic Studies; The University of New South Wales; i
http://www.abs.gov.aU/Ausstats/abs@.nsf/0/e273fce22980558eca2569de0O2a3O39FOp.
Naravno da su koristi od financiranja igara, ali i ostalih sportskih dogaaja, razliite za razne
sudionike. Tako vladino sudjelovanje ima direktne i indirektne uinke. Izravno se daje jak
impuls razvoju ekonomije, grad se promovira kao globalan (u smislu investicijskih
mogunosti), a izgradnja infrastrukture i poticanje ekonomije vode dodatnom zapoljavanju i
poveanju dohotka. Indirektni cilj, odnosno utjecaj, mogao bi se odnositi na poboljanje
meunarodnih odnosa, ostvarivanje domaih politikih ciljeva ili demonstriranje
superiornosti postojeeg sistema. Regije su openito vie ukljuene u financiranje nego
vlada. Dobro organizirane igre vode promociji regije/drave na meunarodnoj razini i
pozitivno utjeu na razvoj turizma te na odluke o lociranju industrije i trgovine. Igre se
koriste kao instrument rjeavanja urbanih problema gradova, a zajedniki cilj svih gradova
domaina je poveati prepoznatljivost na nacionalnoj razini kao meunarodnoga grada ili
postati poznat na meunarodnoj razini. I na kraju, privatni sektor svoje koristi pronalazi u
profitu i poveanju individualnog blagostanja vezano uz igre (Preuss, 2000., 31. - 32.). Radi
sastavljanja bilance, prihodima se moraju suprotstaviti rashodi, to je i uinjeno na osnovi
PPP (purchasing power parity - paritet kupovne moi) pokazatelja i prikazano na tablici 4.

Tablica 4: Financijska bilanca organizacijskih odbora olimpijskih igara u milijunima USD

prema cijenama iz 1995.

Izvor: Barton, L. (2004.), The economic impact of the Olympic Games, str. 20, European Economic Outlook
June 2004., http://www.pwc. com/pl/eng/ins-sol/publ/2004/ue_eeo04_06.pdf, s mree skinuto u kolovozu
2005.
Iz predoene tablice jasno se moe vidjeti da su investicije u infrastrukturu kljuna stavka
financijskog plana svih olimpijskih igara. Upravo o njima ovisi konaan financijski
rezultat. Zemlje, odnosno gradovi koji su igre iskoristili za poboljanje i izgradnju
infrastrukture imaju dosta visoke trokove investicija, to se vidi iz konanog rezultata
(cjelokupna bilanca).

Primjerice, procjene o rashodima olimpijskih igara ukljuujui infrastrukturne projekte u

Ateni kreu se od 10 do 12 milijardi USD, to je vie od 5% godinjeg BDP-a Grke, pri
emu vrlo visoku stavku zauzimaju trokovi osiguranja u iznosu od 1,5 milijardi USD
(Mutual Funds, 2005.).
No, osim ovog financijskog utjecaja nuno je navesti i onaj mnogo iri ekonomski utjecaj
olimpijskih igara. U izvjetaju PricewaterhouseCoopers iz 2004. godine kljune ekonomske
koristi i trokovi navedeni su na tablici 5.

Tablica 5: Kljune ekonomske koristi i trokovi olimpijskih igara

Izvor: Barton, L. (2004.), The economic impact of the Olympic Games, str. 18, European Economic Outlook
June 2004., http://www.pwc. com/pl/eng/ins-sol/publ/2004/ue_eeo04_06.pdf, s mree skinuto u kolovozu 2005.

Moemo primijetiti kako su koristi od turizma jedine koristi prisutne u cjelokupnome

razdoblju, no o utjecaju velikih sportskih priredbi (u ovom sluaju olimpijskih igara) na
turizam odreenog podruja bit e rijei u nastavku. Ekonomske koristi odravanja
olimpijskih igara vrlo su dalekosene, pri emu prije svega mislimo na izgraenu
infrastrukturu koja ostaje gradu domainu na raspolaganju nakon odravanja samih igara. To
uvelike utjee na kvalitetu ivljenja u tom mjestu, ali i sposobnost grada da preuzme
organizaciju nekoga drugog sportskog dogaaja s obzirom na prisutnost potrebne sportske i
ostale infrastrukture. Utjecaj na meunarodni ugled grada od izuzetne je vanosti. Na temelju
njega brojne velike korporacije odluuju se za investiranje upravo u tom podruju, odnosno
dokle god se poveava imid grada zbog igara, raste i njegova privlanost za turiste i strane
ulagae (Preuss,31.). Ipak, ista ta infrastruktura stvara i odreene trokove tijekom svih vre-
menskih perioda, ponajprije u smislu investicija, a zatim i njihova odravanja. Pod stavku
trokova ukljuuju se i izgubljene koristi od projekata koji su izabrali drugu lokaciju zbog
odravanja igara. Naime, nekim poslovnim subjektima ne odgovara injenica da e se u
nekom gradu odrati olimpijske igre te svoj posao prenose drugamo. Ista je stvar i s turistima
koji e moda izbjegavati odreenu destinaciju upravo zbog prisutnosti igara. Dosezi ovog
ekonomskog utjecaja ovise o veliini zemlje koja organizira igre. Primjerice, igre koje su se
odrale u SAD-u imale su mnogo vei utjecaj na regiju u kojoj su se nalazili gradovi
domaini nego na cjelokupnu ekonomiju, to se ne moe rei za igre u Grkoj.
Moe se zakljuiti da ekonomski utjecaj olimpijskih igara nije zanemariv i dugoronog je
karaktera. Unato brojnim problemima financiranja i pronalaenja izvora financiranja,
organizacija igara je i dalje cilj brojnih gradova. Kina je, primjerice, za organizaciju igara
2008. godine ve odredila budet od 23 milijarde USD, to je oko 32 puta vie nego to je Los
Angeles potroio za igre 1984. godine (Mutual Funds, 2005.). Openito moemo rei:

Olimpijske igre imaju makroekonomske uinke kao i ekonomske efekte u podruju business
ekonomije. Makroekonomski uinci ostvaruju se na razini makroekonomije domaina -
organizatora, zbog brojnih ulaganja i koristi. Mikroekonomske uinke ostvaruje organizacija,
ali i brojne druge organizacije i poduzea koja su u funkciji organizacije (u industriji,
trgovini, graditeljstvu, prometu, financijskim institucijama i si.)."
(Bartoluci, 2003., 55.)

Velike sportske priredbe i turizam

Ve smo naveli neke utjecaje sportskih dogaaja na turizam u smislu koristi za gradove,
regije i vlade odreene zemlje u financiranju navedenih dogaaja. U nastavku emo neto
detaljnije analizirati taj utjecaj s motrita grada domaina, kao osnovne jedinice razmatranja.
Utjecaj olimpijskih igara, ali i drugih sportskih dogaaja, opet promatramo u tri razdoblja, i to
prije, za vrijeme i nakon olimpijskih igara. Kada analiziramo utjecaj na turizam, on se tijekom
razdoblja moe prikazati na sljedei nain:

Dakle, sama najava da e se olimpijske igre, ili bilo koja druga sportska priredba, odrati u
nekom gradu ne privlai posebno turiste. Naime, proces donoenja odluke o tome gdje e se
provesti odmor mnogo je kompleksniji. Meutim, razina svjesnosti o tom gradu poveava se
ve u vrijeme kandidature gradova za organizaciju sportskog dogaaja, to bi moglo
indirektno voditi poveanju turizma, odnosno dolazaka u taj grad (Preuss, 2000., 52.). Na
tablici 6. navodimo i neke procjene o broju posjetitelja na olimpijskim igrama, ali i broju
lanova olimpijske obitelji te njihovoj potronji.
Tablica 6: Posjeenost olimpijskih igara i potronja

n. n. r. - nije na raspolaganju.
Izvor: Tibbott, R. (2001.), Olympic economics. Sydney and the destination economy, str. 34, Locum Destination
Review, 3,33. - 34., http://www.locum-destination.com/pdf/LDR30lympic_economics.pdf, s mree skinuto u
kolovozu 2005.

Ove brojke ponajprije ovise o geografskoj lokaciji grada u kojem se odravaju igre (kao to
se moe vidjeti iz primjera Seula) i potreban je znatan oprez u njihovoj interpretaciji.
Povean broj dolazaka (prije i za vrijeme odravanja manifestacije) kreirat e, prije svega,
potranju za smjetajnim kapacitetima u gradu. Ako takvi kapaciteti ne postoje ili su
nedostatni, morat e se izgraditi, to zahtijeva investicije u hotelijerstvo. Ako, pak, navedeni
kapaciteti postoje, a radi se o posjetima predstavnika sportskih meunarodnih organizacija,
oni moraju odgovarati standardima propisanim od tih organizacija. Zanimljivo je, meutim,
da je stopa iskoritenosti hotelskih kapaciteta u vrijeme odravanja olimpijskih igara
uglavnom nia nego u drugom razdoblju, i to u iznosu od 1 do 5% (Tibbott, 2001., 34.). To se
dogaa ponajprije zbog injenice da hotelijeri u vrijeme odravanja olimpijskih igara dosta
podiu cijene te stoga velik broj turista trai smjetaj kod prijatelja ili rodbine.
No, Preuss (2000., 51.) navodi i neke negativne efekte u ovom razdoblju. Prije svega se misli
na efekt istiskivanja uzrokovan poveanom potranjom pri emu su sljedee grupe osoba
najvie pod utjecajem:
1. sudionici konvencija, simpozija i slinih dogaaja nepovezanih s igrama - prisutno
samo za vrijeme igara, s obzirom na to da e se, dugorono gledano, veina
konvencija odrati prije ili nakon igara; dapae, imid grada nakon igara moe ak
stimulirati organizatore da organiziraju jo konvencija;
2. turisti koji su htjeli posjetiti grad, ali ne dolaze zbog igara;
3. stanovnici koji provode odmor izvan grada kako bi se maknuli od igara.
Zbog smanjenog broja osoba u gradu u sluajevima navedenim pod stavkama 2. i 3. dogodit
e se gubitak novca koji bi se inae potroio u gradu domainu i ti se efekti ne smiju
ignorirati. Openito, efekt na turizam za vrijeme igara je precijenjen (Preuss, 2000., 59.), a
prema Kelleru (2001., 33.) uspjeh u privlaenju posjetitelja uvelike ovisi o popratnim
mjerama donesenim upravo za promociju turizma.
 No, u postolimpijskom periodu efekt igara na turizam ima snanu ulogu u poticanju
dodatne autonomne potronje i odravanju zaposlenosti kreiranoj u turistikoj industriji.
Primjerice, za Koreju je godina odravanja igara bila prava prekretnica za turistiku
industriju. Prije njih nije bilo znaajnijeg poveanja kapaciteta, a imale su znatan
dugoroan i pozitivan utjecaj na korejsku turistiku industriju.

U Barceloni nisu uzrokovale poveanje broja turista prije samih igara, ali se
infrastruktura toliko promijenila da su ispunjeni svi uvjeti za daljnji razvoj turizma
(Preuss, 2000., 58.).Turistiki je, pak, odbor Australije izvijestio o poveanju broja
posjetitelja u 2000. godini za 11% i poveanje od 15% tijekom mjeseca rujna.
Smatralo se da e promotivni utjecaj olimpijskih igara u sljedee etiri godine
osigurati Australiji dodatnih 1,1 milijun posjetitelja. Istraivanja pokazuju da e se
88% od 110 000 meunarodnih posjetitelja koji su doli u Australiju zbog olimpijskih
igara vjerojatno vratiti u Australiju kao turisti. Grka je olimpijske igre shvatila kao
izvrsnu priliku za promociju revitaliziranog i diverzificiranog turistikog proizvoda
Grke. Izgraene su marine, sportski i izlobeni prostori, modernizirani su hoteli,
aerodromi, eljeznice, luke itd. Ukratko, Grka sada ima potrebnu infrastrukturu za
pretvaranje svojih gradova u sjajne turistike destinacije gradskog turizma. Procjene
(Barton, 2004.,23.) navode da bi Atena mogla oekivati prosjeno dodatnih 450 000
turista godinje sve do 2011. godine. To bi za grku ekonomiju znailo godinje
prosjeno poveanje BDP-a za 1% u cijelom razdoblju od 1998. do 2011. godine.
Govorimo li o ukupnim brojkama, rije je o 6 milijuna dodatnih turista te dodatnih
10,6 milijardi USD grkomu bruto drutvenom proizvodu.

Naravno da svi sportski dogaaji ne privlae jednaku pozornost bilo publike bilo sponzora.
Primjerice, prema podacima u The Olympic Marketing Newsletter iz kolovoza 1997. godine
razina interesa za pojedine globalne sportske dogaaje bila je najvea za olimpijske igre,
zatim svjetska nogometna prvenstva, svjetska atletska prvenstva.

Bez obzira na izuzetno znaenje olimpijskih igara, dogaaj broj 1 u svijetu ipak su svjetska
nogometna prvenstva. Odravaju se od 1930. godine, i to svake etiri godine (osim za vrijeme
Drugoga svjetskog rata) i do sada ih je bilo sedamnaest. Najmanji broj gledatelja na
stadionima svjetskih prvenstava bio je na prvenstvu u Italiji 1934. godine, a najvie ih je bilo
u SAD-u 1994. godine. S prosjenom posjeenou od 20 889 gledatelja po utakmici 1938.
godine do 68 991 na Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994. godine, vanost ovih dogaaja za
razvoj imida zemlje u kojoj se odravaju, ali i turizma nije zanemariva.

Svjetsko prvenstvo u Junoj Koreji i Japanu 2002. godine moda nije bilo najposjeenije, ali
dri neke druge rekorde. Naime, televizijski prijenosi u 213 zemalja s vie od 41 100 sati
programa znae poveanje od 38% u odnosu na 1998. godinu i rekord su za jedan sportski
dogaaj, a sve to unato razlikama u vremenskim zonama (Yahoo, 2005.). Kumulativni
podaci (zbrajaju se gledatelji svih utakmica, odnosno nije bitno koliko je osoba gledalo neku
utakmicu, ve koliko su puta gledali prvenstvo) o broju gledatelja svih utakmica za
prvenstvo 2002. godine govore o broju od 28,8 milijardi gledatelja, to je manje nego 1998.
godine (33,4 milijarde), no, ti su podatci bili podvrgnuti puno strooj kontroli nego prethodna
prvenstva. Kada bismo mjerili na prijanji nain, radilo bi se o poveanju broja gledatelja za
431,7 milijuna u odnosu prema 1998. godini, to je opet rekord za to prvenstvo (FIFA,
2005.).

Moemo zakljuiti da sportski dogaaji, vezano uz turizam, pruaju koristi prije, za vrijeme i
nakon odravanja samog dogaanja. Meutim, oni mogu biti uinkoviti samo ako ljudi
odgovorni za turizam inkorporiraju popratne mjere promocije turizma u koncepciju i poslovni
plan dogaaja (Keller, 2001., 32.).

Organizacija neke sportske manifestacije danas zaista znai velik posao u koji se ukljuuju
razni sudionici. Glavni nositelj cjelokupne organizacije jest organizacijski odbor koji se
osniva upravo za tu priliku, uz pomo organa i djelatnika vlade te uprave gradova domaina.
Grad domain i sam organizacijski odbor imaju na raspolaganju odreeno vrijeme u kojem
moraju obaviti sve potrebne pripreme za odravanje priredbe. Pri tome je sve naglaenije
pitanje njihova financiranja, osobito ako se radi o velikim investicijama u infrastrukturu. U
tom sluaju veliku ulogu imaju prorauni gradova, ali i vlada.

Utjecaj organizacije takvih priredbi moe se promatrati s raznih aspekata (kulturnih,

politikih, ekolokih, psiholokih itd.) i u raznim razdobljima. Koristima organizacije takvih
priredbi moraju se suprotstaviti i trokovi, odnosno mora se nainiti cost/benefit analiza. S
motrita ovoga rada najzanimljiviji nam je utjecaj velikih sportskih priredbi na turizam koji se
pojavljuje u sva tri razdoblja. Organizacija neke sportske priredbe utjee na stvaranje imida
grada i njegovo pozicioniranje u svijetu. Najnaglaeniji je u razdoblju nakon odravanja
manifestacija jer gradu ostaju na raspolaganju svi obnovljeni ili novoizgraeni kapaciteti koji
se mogu iskoristiti za daljnji razvoj sporta, turizma i ostalih djelatnosti. Dakle, utjecaj se ne
moe mjeriti samo brojem posjetitelja koji dolaze na utakmice za vrijeme odravanja mani-
festacije, nego prema promociji i stvaranju novoga sportskog i turistikog imida grada, to
e privui potencijalne turiste i utjecati na njihov izbor nove destinacije za posjet i
provoenje svog odmora. Osim olimpijskih igara, veliku vanost imaju i druge sportske
priredbe, primjerice, brojna svjetska i europska prvenstva poput svjetskoga nogometnog
prvenstva, Formule 1 itd. Tako Svjetsko prvenstvo u Junoj Koreji i Japanu 2002. godine
moda nije bilo najposjeenije, ali kumulativni iznos praenja programa od oko 34 milijarde
gledatelja (puta) unato vremenskoj razlici, rekord je za jedan sportski dogaaj. Kako e to
utjecati na turizam tih zemalja, tek emo vidjeti.