HRVATSKA NORMA ee 010.30 HRN EN 1991-1-2 prosnae 2072 Zamjenjuje HRN EN 1991-1-2:2008, HRN EN 189%-1-2:2008/5pr.1:2011 Euroked 1: Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-2: Opéa djelovanja - Djelovanja na konstrukcije izlozene pozaru (EN 1991-1-2:2002+AC:2009) Eurocode 1: Actions on structures — Part 1-2: General actions — Actions on structures exposed to fire (EN 1991-1-2:2002+AC:2009) Eurocode 1: Actions sur les structures au feu - Partie 1- 2: Actions générales — Actions sur les structures exposées (EN 1991-1-2:2002+AC:2009) Eurocode 1: Einwirkungen auf Tragwerke ~ Teil 1-2: Allgemeine Einwirkungen — Brandeinwirkungen auf Tragwerke (EN 1991-1-2:2002+AC:2009) Europska norma EN 1991-1-2:2002 s ukljuéenim ispravkom AC:2009 ima status hrvatske Referenciski broj: HRN EN 1991-1-2:2012 hr I HZN Hrvatski zavod za norme = Creation Stendarsistute Zabranjono je umnozavanye hrvatski norma ili njhovindijelovaHRN EN 1991-1-1:2012 A Napomena o autorskom pravu @HZN 2012 ‘Sva prava prid2ava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/2003). Ako drugaéije nije utvrdeno, ni jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoZavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nacin, elektroniski ili strojno, ukliuéujuéi fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a éija je adresa nize navedena, Hrvatski zavod za norme (ZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb, CROATIA Tel. ++ 385 1610 60 95 Faks: ++ 385 1 610 93 21 e-posta: han@hzn.hr Web: www.hzn.hr Izjava 0 odbijanju odgovornosti za PDF PDF zapis moZe sadrZavali ugradene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se zapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije uredivati osim ako na raéunalu, na kojem se obavija uredi- vanje, postoje licencirani i instalirani oblici ugradenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvacaju ‘odgovornast nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaéa nikakvu odgo- vornost u tome podrugju. Adobe je robni zig twrtke Adobe Systems Incorporated, Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se naéi u opéim informacijama povezanim s ovim zapisom, Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze- te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluéaju otkrivanja problema povezanog s njim molimo izvijestite HZN na gore navedeno} adresi,HRN EN 1991-1-22012 Nacionalni predgovor (Ovu je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod za norme na temelju élanka 9. Zakona o normizaciji (,Narod- ne novine", br. 163/203) i u skladu s Unutragnjim pravilima za normizaciju, UPN 3, totka 5.1.3, tako Sto je ‘europsku normu EN 1991-1-2:2002+AC;2009, Eurocode 1: Actions on structures — Part 1-2: General actions — Actions on structures exposed to fire, prihvatio bez ikakvih preinaka. (Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1991~ 2:2002+AC:2009, U hrvatski tekst norme HRN EN 1991-1-2:2012 ukljuden je ispravak EN 1991-1-2:2002/AC:2009 tako da su ‘na odredenim mjestima u tekstu unesene izmjene, a poetak i kraj izmijenjenog teksta oznaéeni su oznakom @. Hrvatski tekst norme HRN EN 1991-1-2:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukeije ~ Dio 1-2: Opéa djelovanja — Djelovanja na konstrukeje izlo2ene pozaru, pripremio je tehnitki odbor HZNITO 548, Konstrukcjski eurokodovi, Hrvatskoga zavoda za norme. Program konstrukeijskih eurokodova sadrZava niz norma od kojih se norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999 sastoje od vige dijelova: HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcja HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éeliénih konstrukeija HRN EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukejja HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukejja HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehniéko projektiranje HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukeija HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskin konstrukcija Prethodno izdanje Ovo drugo izdanje norme zamjenjuje normu HRN EN 1991-1-2:2008 i ispravak HRN EN 1991-1-2:2008/Ispr.1:2011 na engleskome jaziku, Upuéivanje na druge norme (Ova norma sadr2ava nedatiranim upuéivanjem odredbe drugih norma. Ta su upuéivanja navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu. Napomene: 1. Izraz -europska norma’ u tekstu ove norme razumijeva se kao .hrvatska norm: 2. Nacionaine biljeSke u tekstu norme oznagene su oznakom NB i odgovarajucim brojem.(prazna stranica)EUROPSKA NORMA EN 1991-1-2 EUROPEAN STANDARD Studeni 2002. NORME EUROPEENNE +AC EUROPAISCHE NORM ‘oZujak 2009. ICS 13.20.50; 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-2:1995 Hrvatska verzija Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije — Dio 1-2: Opéa djelovanja — Djelovanja na konstrukcije izlozene pozaru Eurocode 1: Actions on structures Eurocode 1: Actions sur les Eurocode 1: Einwirkungen auf Part 1-2: General actions ~ Actions on structures au feu ~ Partie 1-2: Tragwerke ~ Teil 1-2: Allgemeine structures exposed to fire Actions générales ~ Actions sur les Einwirkungen - Brandeinwirkungen structures exposées ‘auf Tragwerke (Ovu je europsku normu CEN odobrio 1. rujna 2002. gadine. Ispravak je stupio na snagu 4. oZujka 2009. godine te je ukjuben u normu EN 1991-1-2:2002 Clanovi CEN-a moraju se pridrZavati CEN/CENELEC-ovin unutraénjih propisa u kojima su ulvrdeni uvjeti pod kojima se v9} europsko} normi daje status nacionaine norme bez ikakvih promjena. Najnoviji popisi i bibiografske uputnice koje se fodnse na nacionalne norme mogu se dobiti na zahtjev u Glavnome tajniStvu CEN-a ili od bile Kojaga njegova diana, Ova europska norma postojiu tri sluabene verzje (engleskoj, francuskoj i njematko)). Izdanje na kojemu drugom jeziku koje je na nacionalni jezik s viastitom odgovornoScu preveo Koji od élanova CEN-a i o tome obavijestio Glavno tajnistvo ima isti status kao i sluzbene vera. Clanovi su CEN-a nacionalna normima tijela Austr, Belgie, Bugarske, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gréke, Irske, Islanda, Ital, Latvije, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Njemaéke, Pojske, Portugala, Rumunjske, Slovatke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenoga Krajevstva, aa! EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACISU COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION EUROPAISCHES KOMITEE FUR NORMUNG Glavno tgjnistvo: venue Marix 17, B-1000 Bruxelles © 2009 CEN ‘Sva prava iskoritavanja u bilo kojom oblku I na blo koje Ret. br. EN 1991-1-2:2002+AC:2009 hr nadine zadr2avaju ucjelome svjetu nacional élarovi CEN-aHRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Sadrzaj Predgovor. 4 1 Opéenito 41 Podrudje primjene ...neseunnnnnnenenn 10 4.2 Upucivanje na druge norme 10 1.3 Pretpostavke 4 1.4 Razlka izmedu naéela i pravila primjene M 1.5 Nazivii definicje. 4 1.5.1. Zajednitki nazivi upotrjebleni u poZamim djelovima eurokodova 14 1.5.2 Posebni nazivi koji se odnose na proraéun opéenito. 13 1.5.3 Nazivikoji se odnose na toplinska djelovanja 14 1.5.4 Nazivi koji se odnose na proraéun prelaska topline 16 1.6 Simboli 2. Postupak konstrukeljskog proraéuna za pozar 24 Opéenito.. 2 22 Proraéunski scenarj pozara 22 23 Proraéunski pozar 2 24 Temperatumi proraéun. 22 2.5 Mehaniéki proraéun, 23 3° Toplinska djelovanja za temperaturni proraéun. 3.4 Opéa praviia 3.2. Nazivne krivulje temperatura — vrjeme 25 3.2.1 Normirana krivulja temperatura — vrijeme....rn:snsnsnnnnnnnenn 28 3.2.2 Krivulja vanjskog pozara. 25 3.2.3. Uglikovodiéna krivulja 26 3.3. Modeli prirodnoga pozara 26 3.3.1. Pojednostavnjeni modeli pozara. 26 3.3.2 _Napredni model pozara, 27 4. Mehaniéka djelovanja za konstrukcijski proraéun. 4.4 Opéenito 28 4.2 Istovremenost djelovanja 28 4.2.1 Djelovanja za proracun za uobiéajenu temperaturu 28 4.2.2 Dodatna djelovanja 29 4.3 Pravila za kombinacije djelovania. 29 43.1 Opéenito pravilo 29 4.3.2 Pojednostavnjena pravila 29 433° Razina opterecenja 1.30Dodatak A (obavijesni) Dodatak B (obavijesni) Dodatak ¢ (obavijesni) Dodatak D (obavijesni) Dodatak E (obavijesni) Dodatak F (obavijesni) Dodatak G (obavijesni) Bibliografija HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Parametarske krivulje temperatura — vrijeme 31 Toplinska djelovanja za vanjske elemente — pojednostavnjena metoda Proraéuna. 384 Lokalizirani pozari Az Napredni modeli pozara AS Gustoée pozarnih optereéenja AT Istovrijedno vrijeme izlozenosti pozaru. 55 Faktor oblika.. ST 61HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Predgovor (Ovaj dokument (EN 1991-1-2:2002) pripremio je tehnigki odbor CEN/TC 250, Structural Eurocodes dije se tajni8tvo nalazi u BSIju Tehni¢ki pododbor CEN/TC 250/SC1 odgovoran je za Eurokod 1 ‘Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavjivanjem istovjetnoga teksta ii objavom obavijesti © prihvaéanju najkasnije do svibnja 2003, godine, a proturjeéne nacionalne norme moraju se povuél najkasnije do prosinca 2009. godine. (Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-2:1995. Dodaci A, B, C, D, E, F iG su obavijesni. Prema CEN/CENELEC-ovim unutraSnjim propisima, ovu europsku normu obvezala su se primijeniti nacionaina rormima tiela ovih zemaja: Austrje, Belgje, Bugarske, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonijo, Finske, Francuske, Gréke, Irske, Isianda, Ital, Latvje, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nzozemske, Norveske, Njemacke, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovacke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlutiia je, na temelju lanka 95. Ugovora, o programu djelovanja u podrugju gradevinarstva. Ci) programa bio je uklanjanje tehni¢kin prepreka trgovini i uskladivanje tehniékih specifikacija U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine uskladenih tehniékih pravila za proraéun gradevina koja bi, u prvoj fazi, sluzila kao druga moguénost uz vrijedeéa nacionalna pravila u drZavama élanicama, au konaénoj ih fazi zamijenila, Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoé Upravnog odbora s predstavnicima dréava lanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-ih godina, Godine 1989. Komisija i drzave élanice EU-a i EFTA-e odlucili su, na temeliu sporazuma! izmedu Komisije i CEN-a da pripremu i objavjvanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata kako bi im se osigurao uduei status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijnih direktiva iii Odluka Komisije povezanin s europskim normama (npr. s Direktivom Vijeéa 89/106/EEC o gradevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijo¢a 93/37/EEC, 92/50/EEC i 89/440/EEC 0 javnim radovima i uslugama i istovrjednim direklivama EFTA-e pokrenulim sa svihom usposiave unulamjeg trista) Program konstrukcijskih eurokodova sadrdi sljedeée norme koje se opéerito sastoje od vige dijelova EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukeije prEN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukoja prEN 1993, Eurokod 3: Projektianje Geliénih konstrukcija prEN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukcija * Sporazum izmedu Komislje Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciu (CEN-a) 0 radu na eurokodovima za proraéun 2grada | inzenjerskin gradevina (BC/CEN/03/89).HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 prEN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukejja prEN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija prEN 1997, Eurokod 7: Geotehni¢ko projektiranje PrEN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija prEN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminiiskih konstrukciia Eurokodovi potvrduju odgovornest viasti svake drZave élanice i osiguravaju njihovo pravo odredivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini kad se ona mijenjaju od drzave do drzave. Status i podrugje primjene eurokodova Dréave éianice EU-a i EFTA-e potvrduju da eurokodovi sluze kao poredbeni (referencijski) dokumenti u sliedeée svthe: — kao sredstvo potvrdivanja uskladenosti zgrada i inzenjerskih gradevina s bitnim zahtjevima Direltive Vijeca 89/106/EEC, posebno s bitnim zahijevom br. 1 - Mehanicka otpomost i stabiinost i bitnim zahtjevom br. 2 — Sigumost u sluéaju poZara — kao osnova pri specificiranju ugovora za gradevine | pripadajuée inZenjerske usluge — kao okvir za izradu uskladenih tehnigkih specifikacija za gradevne proizvode (europske norme, EN i europska tehnicka dopustenja, ETA), Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same gradevine, u izravnom odnosu s Temeljnim dokumentima® navedenim u 12, élanku Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukéija od uskiadenih norma za proizvode". SStoga, tehniska pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju bit prikiadno razmotrena na tehnickim odborima CEN-2 iil radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama za proizvode s cijem postizanja pune spojivost tih tehnigkin specifikacija s eurokodovima. Eurokodovi osiguravaju zajedni¢ka pravila proraéuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri proraéunu cijelih konstrukcija | dijelova proizvoda tradicionaine i inovativne prirode. Neobisni oblici gradenja ili uvjeti proraguna nisu posebno obuhvaéeni pa se u takvim sluéajevima projektant upuéuje na dodatno savjetovanje sa struénjacima, Nacionalne norme k« 1a se primjenjuju eurokodovi Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadrZavat e cjelovit tekst eurokoda (ukljuéujuti sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor i iza kojih ‘mie sljediti nacionalni dodatak. ? U skiadu s Glankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblk u temelinim dokumentima radi ostvarenja ‘nuzne povezanosti izmedu bitnih zahfjeva i mandata za uskladene EN-ove | ETAG/ETA-ove, > U skladu s élankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju: 2) dati konkretan obiikbitnim zahljevima uskiadivanjem nazivja | tehniékin osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahijev gdje je to nuzno b) naznaéiti metode povezivanja th razreda ill razina zahtjeva s tehni¢kim specifkacijama, npr. metode proracuna i provjere, tehnicka pravila projektiranja itd ©) posluaiti kao osnova uspostave uskladenih norma i smjernica 2a Europska tehnicka dopustenja, Eurokodov/ ustvariimaju sliénu ulogu u podrudju bitnog zahtjeva br.1 i djela bitnog zahtjova br.2.HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Nacionalni dodatak smije sadrZavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavijen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju ,nacionalno odredeni parametri* (NDP), a upotreb- Ijavaju se pri proraéunu zgrada | inzenjerskih gradevina koje se grade u dotiénoj dréavi, tj, kao: — vrijednosti ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguénosti — wrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol = podatke specifiéne za neku drzavu (zemiljopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereéenja snijegom postupak koji ée se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguéi postupci a smiju jo8 sadréavati — odluke o primjeni obavijesnih dodataka — upuéivanja na neopreéne dopunske podatke radi pomoéi korisniku pri primjeni eurokoda, \Veze izmedu eurokodova i uskladenih tehnigkih specifikacija za proizvode (europskih norma i europskih tehniékih dopustenja) Postoji potreba za dosljedno8éu izmedu uskladenih tehniékih specifkacija za gradevne proizvode i tehniékih pravila za gradevine*. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznativanje znakom CE gradevnih proizvoda, a koji upucuju na eurokodove, trebaju jasno navesti koji su nacionalno odredeni parametri uzeti u obzir. Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-2 Norma EN 1991-1-2 opisuje toplinska i mehani¢ka djelovanja za konstrukcijski proraéun zgrada™® " izloZenih pozaru, ukljuéujuéi sliedeca pitanja: Sigurnosni zahtjevi Norma EN 1991-1-2 namijenjena je investitorima (npr. pri adredivanju njihovih posebnih zahtjeva), projektantima, izvodagima i javnim upravnim tijelima, Opéeniti su ciljevi zadtite od poZara ograniéenje rizika u sluéaju pozara za pojedinca i drustvo, susjednu imovinu i gdje se zahtijeva, okoli8 i neposredino izlozenu imovinu, Direktiva 0 gradevnim proizvodima 89/106/EEC odreduje sliedete, bitne zahtjeve za ograniéenje rizika od pozara: .Gradevina mora biti projektirana i izvedena tako da u sluéaju izbljanja pozara’ nosivest gradevine ostane oéuvana tijekom odredenog vremena = su agraniéeni nastanak i Sirenje pozara i dima unutar gradevine je ograniéeno Sirenje po2ara na susjedne gradevine korisnici mogu napustiti zgradu ili da je na drugi nagin moguée njihovo spagavanje Je sigumost spasilackih ekipa uzeta u obzit * Vidjoti lank 3.3 i 12 Direktive kao I tozke 4.2, 4.3.1, 4.3.215.2 Temelinog dokumenta broj 1 (ID 1) "= Nacionana bijeSka: Odita pogregka u i2voriku ukojom su na ovome mjestuispustene ried inzenjerskh gradevina’HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 U skladu s Temeljnim dokumentom broj 2 ,Sigurnost u sluéaju pozara’®, osnovni se zahtjevi smiju promatrati slijedeci razne moguénosti u strategijama pozame sigurnosti rasprostranjenim u dréavama élanicama, poput obiajenih poZarnih scenarija (nazivni poZari) ili prirodnih (parametarskih) poZamih scenarija, ukljusujuél pasivne ili aktivne mjere zastite od pozara, Pozami dijelovi konstrukcijskih eurokodova obraduju posebna pitanja pasivne zastite od pozara pri proraéunu konstrukeija i njihovih dijelova, pri éemu je vazna odgovarajuéa nosivost i ograni¢enje sirenja pozara Zahtijevane funkcije i razine svojstava mogu se izraziti ili pomoéu razredbe nazivne (normirane) pozarne otpomosti, uobiéajeno dane u nacionalnim poZamim propisima, ili upuéivanjem na pozarno inzenjerstvo za ocjenjivanje pasivnih i aktivnih mjera tamo gdje nacionalni poZarni propisi to dopustaju. Dodatni zahtjevi koji se odnose na, npr. — postavijanje i odrZavanje sustava prskalica (sprinklera) — uvjete zauzetosti gradevine ili pozamog odjelika — upotrebu potvrdene izolacije i premaznih materijala, ukijuéujué i njihove odrzavanje nisu dani u ovoj normi buduéi da su podredeni odredbama mjerodavnoga upravnog tijela. Brojéane vrjlednosti parcijainih koeficjenata i ostalh elemenata pouzdanosti dane su kao preporuéene vrijednosti koje osiguravaju prihvatiivu razinu pouzdanosti. Te su vrijednosti odabrane podrazumijevajuci primjerenu razinu izvedbe i upravijanja kvalitetom, Proraéunski postupci Potpuni konstrukeijski proragun za djelovanje poZara uzeo bi u obzir ponaganje konstrukcijskog sustava na poviSenim temperaturama, moguéu izloZenost toplini i povoljne ucinke aktivnih i pasivnih sustava zaétite od ozara, zajedno s nesigurnostima povezanima s ove tri pojave te vaznost gradevine (posljedice sloma), U ovome je trenutku moguée provesti postupak odredivanja primjerenih svojstava koji ukljucuje neke, ako ne sve, od nabrojanih parametara i pokazati da konstrukeja ili dio konstrukcije imaju primjerena svojstva pri stvamom poZaru zgrade. Medutim, ako je postupak utemeljen na nazivnom (normiranom) poZaru, razredbeni sustav (koji se poziva na odredena vremena pozarne otpomosti) uzima u obzir (jako ne izritito) obiljezja i nesigurnosti koje su navedene prife. Primjena je ovog dijela norme 1991-1-2 prikazana nie. Opisan je propisan pristup | pristup utemeljen na ponaganju. Propisan pristup upotrebljava nazivne poZare za odredivanje toplinskin djelovanja. Pristup utemeljen ‘na ponasanju, uz pomoé pozamog inzenjerstva, odnosi se na toplinska djelovanja utemeljena na fizikalnim i kemijskim parametrima Proragunska oruda Osekuje se da ¢e proraéunska oruda utemeljena na proraéunskim modelima danim normom EN 1991-1-2 pripremiti zainteresirane vanjske institucije. Glavni tekst norme EN 1991-1-2 ukljuéuje vecinu osnovnih pojmova i pravila nuzr mehaniékih djelovanja na konstrukcie. za opisivanje toplinskih i * Vigjeti tote 2.2, 3.2(4) 4.2.3.3 Temelinog dokumenta broj 2 (ID 2)HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Proraéunek postipe Propane pave opis jon ravera ao raz pay a Fenn : a ie ' sclie vested ! I 1 1 ! Givens Saetiane 4 1 [ae an nein a ncitin r “eanesiavn apres Tecra Neprean Tableniposaci yavnae proaearak roti pecans ‘moses ‘model rea ato posts) ‘modo ope zoe ra panatana (kano “zona sak Gar) T ‘Osa pcrosanogi raped tidal vo pada Praca ci Prostin cise Prortun elena ‘erie orem ‘aredvanje ‘Oar ‘aati neat dlovania menanéich dlovana || mehanin “anes ‘Nepreda Naproant Naproant powers proraearst sroraturst proraeunc rot (pce) modes mode mode Slika 1 — Moguéi proraéunski postupci Nacionalni dodatak uz normu EN 1991-1-2 (Ova norma daje u toékama s napomenama’®”) druge postupke, vrijednosti i preporuke naznaéujuél gdje se ssmije naginiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje norma EN 1991-1-2 treba imati nacionalni dodatak koji sadrzi sve nacionalno odredene parametre koji Ge se upotrebljavati pri proraéunu zgrada | inZenjerskih gradevina koje se grade u odgovarajuéoj zem|j "2 Nacionalna billeska: U izvorniku pogreSno pise .... for classes with notes", umjesto,... for clauses with notesHRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Nacionaini odabir dopusten je u normi EN 1991-1-2 u ovim toékama: ~ 244) = 3.1(10) — 3.3.1.1(1) = 3.3.1.2(1) = 3.3.1.22) = 33.1.3(1) = 3.3.2(1) — 3.3.22) — 42.2(2) = 4.3.1(2).HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 1 Opéenito 1.1 Podruéje primjene (1) Metode dane u ovom 1-2 dijelu norme EN 1991 primjenjive su na zgrade, s pozarnim optereéenjem koje se odnosi na samu zgradu i njezinu upotrebu, (2) Ovaj dio 1-2 norme EN 1991 obraduje toplinska i mehaniéka djelovanja na konstrukcije izlozene pozZaru. Predviden je za upotrebu zajedno s pozamim proraéunskim dijelovima norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999 koja daju pravila pozare otporosti za proraéun konstrukelja (3) Ovaj dio 1-2 norme EN 1991 sadr2i toplinska djelovanja koja se odnose na nazivna | fizikalno utemeljena toplinska djelovanja. Vise podataka i modela fizikalno utemeljenih toplinskih djelovanja dano je u dodacima. (4) Ovaj dio 1-2 norme 1991 daje opéa naéela i pravila primjene povezana s toplinskim i mehaniékim djelovanjima koje treba upotrebljavati zajedno s normama EN 1990, EN 1991-1-1, EN 1991-1-3 | EN 1991-1.4. (5) Ocjenjivanje o8teéenja konstrukelje nakon pozara nije obuhvaéeno ovim dokumentom, 1.2 Upuéivanje na druge norme (1)P Ova europska norma ukjjuzuje datiranim ili nedatiranim upuéivanjem odredbe iz drugih publikacija. Ta SU upuéivanja navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu a publikacije su u nastavku nabrojene. Za dati- rana upu¢ivanja naknadne izmjene ili prerade tih publikacija odnose se na ovu europsku normu samo ako su unju ukijuene njezinom izmjenom ili preradom. Za nedatirana uputivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (ukljuéujuéi amandmane). NAPOMENA 1: Sledege europske norme, koje su objaviene ili su u pripremi, navedene su u normativnim tokama. prEN 13501-2, Fire classification of construction products and building elements — Part 2: Classification using data from fire resistance tests, excluding ventilation services EN 1990:2002, Eurocode: Basis of structural design EN 1991, Eurocode 1: Actions on structures ~ Part 1-1: General actions ~ Densities, self-weight and imposed loads prEN 1991, Euracode 1: Actions on structures ~ Part 1-3: General actions ~ Snow loads prEN 1991, Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-4: General actions ~ Wind loads prEN 1992, Eurocode 2: Design of concrete structures prEN 1993, Eurocode 3: Design of stee! structures prEN 1994, Eurocode 4: Design of composite ste! and concrete structures prEN 1995, Eurocode 5: Design of timber structures prEN 1996, Eurocode 6: Design of masonry structures prEN 1999 ,Eurocode 9: Design of aluminium structures 10HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 1.3. Pretpostavke (1)P Osim opéih pretpostavki norme EN 1990, upotrebijavaju se i sljedeée pretpostavke — svi aktivni ili pasivni sustavi za8tite od poZara proraéunom uzeti u obzir prikladno ée se odrzavati — odabir odgovarajuéeg proraéunskog scenarija pozara natinilo je primjereno obuéeno i iskusno osoblfe ili Je proraéunski scenarij dan odgovarajuéim nacionalnim propisom. 1.4 Razlika izmedu naéela i pravila primjene (1) Pravila dana u normi EN 1990:2002, to&ka 1.4, primjenjuju se i na normu EN 1991-1-2. 1.5 Naziviidefinicije (1)P Definicije i nazivi navedeni u normi EN 1990:2002, totka 1.5, upotrebljavaju se u ovoj europskoj normi, zajedno sa sljedeéima: vrijeme izlozenosti normiranoj krivulji temperatura — vrijeme za koju je pretpostavijeno da ima isti toplinski uginak kao stvami pozar u odjeliku 154.2 vanjski element konstrukeijski element smje8ten izvan zgrade koji moZe bili izloZen poZaru kroz otvore u ovojnici zgrade 15.1.3 pozarni odjeljak prostor unutar zgrade koji se proteze kroz jedan ili vise katova, a koji je opasan takvim razdjelnim elementima da je Sirenje pozara izvan odjeljka sprijeceno tijekom odgovarajuée pozame izloz 154.4 pozarna otpornost sposobnost Konstrukcije, dijela konstrukcije ili elementa da ispuni zahtjevanu namjenu (nosivu ill po2amu razdjelnu namjenu) za odredenu razinu opterecenja, odredeno vrijeme iziozenosti pozaru i za odredeno vrijeme 1515 potpuno razvijeni pozar stanje unutar nekoga odredenog prostora kad su sve gorive povriine ukljuéene u poZar 15.1.6 opéi proraéun konstrukcije (na pozar) konstrukeijski proraéun cijele konstrukcije kad je cijela ili dio konstrukeije izlozen pozaru; neizravna pozarna djelovanja uzimaju se u obzir na cijeloj konstrukelj 1"HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 154.7 neizravno pozarno djelovanje unutarnje sile i momenti uzrokovani toplinskim girenjem 15.1.8 cjelovitost (E) sposobnost razdjelnog elementa zgrade da, kad je izloZen poZaru s jedne strane, sprijeéi prolazak plamena i vrucih plinova te sprijeéi pojavu plamena na strani koja nije iziozena 1519 izolacija (I) sposobnost razdjelnog elementa gradnje zgrade da, kad je izlo2en po2aru s jedne strane, ograniéi porast temperature na neiziozenom licu ispod odredenih razina 1.5.4.10 nosiva namjena (R) sposobnost konstrukcije ili elementa da izdr2i adredena djelovanja tijekom odgovarajuéeg poZara, u skladu s utvedenim krterijima 154.11 element cosnovni dio konstrukelje (primjerice greda, stup, all | sklop kao &to je zid od drvenih stupaca, reSetka...) s odgovarajucim rubnim i lezajnim uyjetima koji se smatra izoliranim 15.4.12 proraéun elementa (na pozar) toplinski i mehani¢ki proraéun konstrukeijskog elementa izioZenog poZaru pri Gemu se element smatra izoliranim, 8 odgovarajucim lezajnim i rubnim elementima Neizravna pozara djelovanja ne uzimalu se u obzir, osim onih koja su rezultat toplinskih gradijenata, 154.13 proraéun za uobiéajenu temperaturu proraéun graniénog stanja nosivosti za temperaturu okoline u skladu s dijelom 1-1 norma prEN 1992 do prEN 1996 ili prEN 1999 154.14 razdjelna namjena sposobnost razdjelnog elementa da sprijet! Sirenje pozara (primjerice prolaz plamena ili vrucih plinova usporedi cjelovitost) ili zapaljenje iza iziozenih povrsina (usporedi izolacija) tijekon pozara 15415 razdjelni element nosiv ii nenosivi element (primjerice zid) koji tvori dio ovojnice poZarnog odjelka 12HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 1.5.1.16 normirana pozama otpornost sposobnost konstrukeie ili njezinog dijela (obiéno samo elemenata) da ispuni zahtijevanu namjenu (nosivost ifli razdjelnu namjenu) pri izlaganju toplini u skladu s normiranom krivuljom temperatura-vrijeme za odredenu kombinaciju optere¢enja i za navedeno vrijeme 154.17 konstrukeijski elementi nosivi elementi konstrukeije ukljuéujuéi | ukruéenja 1.5.4.18 temperaturni proraéun postupak odredivanja razvoja temperature u elementima na temelju toplinskih djelovanja (neto tok topline) i toplinskih svojstava materijala od kojih su sadinjeni elementi i zastitne povrsine, gdje je to potrebno 1.5.4.19 toplinska djelovanja djelovanja na konstrukeiju opisana neto tokom topline kroz elemente 1.5.2 Posebni nazivi koji se odnose na proraéun opéenito 15.24 napredni pozarni model proragunski poZar utemeljen na oGuvanju mase | oGuvanju energije poZarni model koji daje termadinamigke | aerodinamicke varijable u svim toskama odjeljka kako bi se numericki rijeSile parcijaine diferencialne jednadzbe 15.2.3 pozarni zid razdjelni element koji je zid &to razdvaja dva prostora (primjerice dvije zgrade) i koji je proragunan za poZamu ‘otpomost i stabilnost i moze imati otpornost na horizontaino optere¢enje takvo da je, u sluéaju pozara i sloma konstrukcie s jedne strane zida, izbjegnuto Sirenje pozara na drugu stranu zida 15.2.4 model s jednim podruéjem pozarni model u kojem se smatra da je temperatura plina unutar odjeljka jednolika 15.2.5 Jednostavni pozarni model roraéunski poZar utemeljen na ograniéenom podruéju primjene posebnih fizikalnih parametara 13HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 15.2.6 model s dva podrugja poZarni model kojim se odreduju razliéita podrudja u odjeljku: gornji slo}, donji sloj, podrudje poZara i plamenih jezika, vanjski plinovi i zidovi. U gomjem se sloju pretpostavija jednolika temperatura plina koji se odnose na toplinska djelovanja 153.4 faktor gorenja faktor gorenja predstavija uéinkovitost gorenja, a njegova je vrijednost izmedu 1, za potpuno izgaranje, 10 za potpuno sprijegeno gorenje 153.2 proraéunski pozar odredeni razvoj pozara koji se predvida u proraéunske svrhe 15.3.3 proraéunska gustoéa pozarnog optereéenja proraéunska gusto¢a pozara koja se razmatra u svrhu odredivanja toplinskih djelovanja pri poZamom proraéunu; njezina vriednost dopusta odstupanja za nesigumosti 1534 proraéunski scenarij poZara odredeni pozami scenarij na temelju kojega se provodi proraéun 15.3.5 krivulja vanjskoga pozara nazivna krivulja temperatura-vrijeme namijenjena za vanjske plohe razdjelnih vanjskih zidova koji mogu biti izlozeni pozaru s raziigtih dijelova proéelja, tj. izravno iz unutrasnjosti dotiénoga poZamog odjeljka ili odjelika ‘smjestenog ispod ili neposredno uz vanjski zid 15.3.6 rizik nastanka pozara Parametar koji uzima u obzir vjerojatnost zapaljenja, namjenu odjeljka i popunjenost (zauzetost) 153.7 gustoéa pozarnog optereéenja poZamo optereéenje po jedinici plostine koje se odnosi na plostinu poda gil plostinu povréine ukupno zatvorenog rostora, ukljuéujuci i otvor, g, 15.38 pozarno optereéenje ukupna toplinska energija koja je oslobodena gorenjem svih gorivih materijala u prostoru (sadrzaj zgrade i elementi gradnje) 14HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 15.3.9 pozarni scenarij kvalitativni opis tijeka poZara s vremenski odredenim kijuénim dogadajima koji daju znatajke poZaru i razlikuju ga od ostalih moguéih poZara Scenarij obiéno opisuje zapaljenje i tijek razvoja pozara, potpuno razvijenu fazu, fazu opadanja zajedno s okolisem zgrade i sustavima koji Ge utjecati na tijek pozara, 1.5.3.10 razbuktavanje istovremeno zapaljenje svih pozamih optereéenia u odjelku 153.11 pozarna krivulja ugljikovodika nazivna krivulja temperatura-vrijeme koja opisuje utinke uglikovo koeficijent koji predstavija koliéinu ventilacije, ovisan o plostini otvora u zidovima odjelka, visini tih otvora i ukupnoj plostini povrsina koje zatvaraju odjeljak 153.14 brzina otpustanja topline toplina koju oslobada gorivi proizvod u funkeiji vemena 153.15 normirana krivulja temperatura — vrijeme nazivna krivulja odredena u normi prEN 13501-2 koja predstavija model potpuno razvijenog pozara u odjelku 153.16 krivulje temperatura — vrijeme temperatura plina u okoli8u povréina elementa u funkeiji vemena One mogu bit: — nazivne: uobiéajene krivulje, prihvaéene za razredbu ili provjeru poZame otpomosti, primjerice normirana krivulja temperatura — vrijeme, krivulja vanjskog poZara, krivulja ugljikovodiénog poZara — parametarske: utvrdene na temelju po2arnih modela i posebnih fizikalnih parametara koji odreduju uvjete u poZamom odjeljku, 8HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 1.5.4 Nazivi koji se odnose na proraéun prelaska topline 15.44 faktor oblika faktor oblika za prelazak topline zraéenjem s povrsine A na povrsinu B odreden je kao dio difuzno zraéene energije koja napusta povrsinu A i upada na povrsinu 8 15.4.2 koeficijent prelaska topline strujanjem tok topline strujanjem na element vezan na raziiku temperature pina koji omeduje promatranu povréinu elementa i temperature te povrsine 15.43 koeficljent emisije jednak sposobnosti apsorpcije povréine, tj. omjer topline zraéenja koju je apsorbirala dana povrsina i topline koju bi apsorbirala povrsina crnog tijela 15.44 neto tok topline energlja po jedinici vremena i jedinici plo8tine koju su apsorbirali elementi 1.6 Simboli (1)P U ovoj se europskoj norm primjenjuju sijedeci simboli Velika latiniéna slova 4 plostina pozarnog odjeljka gis proratunska vrjednost neizravnog djelovanja zbog po2ara ‘Ac plostina poda pozamog odjeljxa 4ypozama plostina 4, plostina horizontainin otvora u krovu odjeljka yy ukupna plostina otvora ovojnice (4,, = 4, + 4,) 4, plodtina ovojnice povrsine j, otvori nisu ukliuéeni 4, ukupna plostina ovojnice (zidowi, plafon i pod, ukjuéujuei otvore) Ay _ukupna ploStina vertikalnih otvora na svim zidovima ( 4, =) 4,,) ss plodtina prozora i koeficijent zastitelica i elementa 16HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 D__ dubina poZarnog odjeljka; promjer pozara Ey proratunska vrijednost odgovarajuéih uéinaka djelovanja iz osnovne kombinacije prema normi EN 1990 Enq. Stalna proraéunska vrijednost odgovarajucih utinaka djelovanja u pozarnoj situaciji Faas proraéunska vrijednost odgovarajuéih uéinaka djelovanja u pozarno] situaciji u trenutku ¢ E,_unutarnja energija plina HE razmak od izvora pozara do plafona HH, neto kalorijska vrijednost ukljuéujuéi i viagu Ho neto kalorijska vrijednost suhog materijala Haz neto kalorjska vrijednost materijala i Ld ‘a jezgre duljina plamena duz osi Ly horizontaina projekcija plamena (od proéelja) 14 horizontalna duljina plamena 1, visina plamena (od gornjeg dijela prozora) di 1a os od prozora do totke za koju se provodi proraéun Mg, koli6ina gorivog materijala i 0 faktor otvora pozamog odjeljka (0 = 4, Jing /4) im reducirani faktor otvora u sluéaju poZara kontroliranoga gorivom Poy unutarnjitlak Q _ brzina otpustana topline pozara 2. dio brzine otpustanja topline 0 strujanjem Qnx Karakteristiéno pozamo optereéenje Ons, karakteristiéno poZamo opteresenje materijala Qj, kosficijent otpustanja topline koji se odnosi na promjer D lokalnog pozara Qj, kosficient otpuStania topline koll se odnosi na visinu # odjelka Oks karakteristiéno vodese promjenjivo djelovanje Qnax Najveéa brzina otpustania topline Qn brzina otpustania topline koja ulazi kroz otvore dotokom plina Qo2 brzina otpustanja topline koja se gubi kroz olvore istiecanjem plina 7HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Ona brZina otpustanja topline koja se gubi kroz otvore zraéenjem Ove: brZina otpustanja topline koja se gubi zraéenjem i strujanjem na povrsinama odjeljka R__ideaina konstanta plina (= 287 Jikgk) Ry proraéunska vrijednost otpornosti elementa na uobiéajenoj temperaturi Rrax proraéunska vrijednost otpornosti elementa u poZamoj situaciji u trenutku ¢ RHR; najveéa brzina otpustanja topline po kvadratnome metru T temperatura [K] Toy temperatura okoline [K] To posetna temperatura (= 293 K) T; temperatura poZarnog odjeljka [K] temperatura plina [K] T, temperatura plamena kod prozora {K] T, temperatura plamena duz osi plamena [K] Sirina zida koji ima prozor(e) (17; E® (izbrisani tekst) G2) HW, Sina zida 1 koji ima najvecu plostinu prozora Wy Sirina zida pozamog odjelka, okomitog na zid 1”, WW, horizontaina projekcija nadstresnice ili balkona W. Sirina jezgre Mala latiniéna siova 1b toplinska apsorptivnost cijele ovojnice prostora ( viecd)) b, toplinska apsorptivnost sloja i jedne povrsine ovojnice 6, _ toplinska apsorptivnost jedne povrsine ovojnice j © specifgni toplinski kapacitet dg geometriska znaéajka vanjskoga konstrukcijskog elementa (promjer ili strana) d; —debijina plamena 4, dimenzie popretnog presjeka lica /elementa g — gravitacijsko ubrzanje ‘hay Vagana prosjeéna vrijednost visina prozora na svim zidovima ( (. (244) ‘A,) 18HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 hy visina prozora i tok topline po jedinici plostine povrsine Jig meto tok topline po jedinici plostine povrsine Juz, Neto tok topline po jedinici plostine povrsine zbog strujanja Ji Neto tok topline po jedinici plostine povrsine zbog zratenja Figg ukupni tok topline po jedinici plostine povrsine Ji, tok topline po jedinici plostine povr8ine zbog pozara i k popravni faktor ty koefcijent pretvorbe k. popravni faktor m masa, faktor gorenja ta brzina mase tin, brzina priljeva mase plina kroz otvore ty brzina odljeva mase plina kroz otvore ti, braina stvaranja proizvoda pirolize 4 pozamo optereéenje po jedinici plo8tine koje se odnosi na plostinu poda 4, 4ca_proraéunska gusto¢a poZamog opteresenja koja se odnosi na plostinu poda 4, ix Karakteristiéna gusto¢a pozamiog optereéenja po jedinici plostine koje se odnosi na povrSinu plostine 4; 4, pozamo optereéenje po jedinici plo8tine koje se odnosi na povrsinu plostine A. 4.1 proraéunska gusto¢a poZamog opteredenja koja se odnosi na povrSinu plostine 4, ga Karakteristiéna gustoéa poZamog optereéenja koja se odnosi na povrsinu plostine 4, r horizontalni razmak vertikalne osi pozara i to&ke na plafonu gdje se raguna tok topline s; debljina sloja i Sim graniéna debjjina 1 vrieme tue ekvivalentno vrijeme izloZenosti poZaru tea proraéunska poZama otpomost (svojstvo elementa ili konstrukcije) oso, Zahtijevano vrijeme poZame otpornosti tia vrijeme za najveéu temperaturu plina u sluéaju poZara kontroliranog gorivom 19HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 fnax Wijeme za najvetu temperaturu plina te koeficjent breine rasta podara u _ braina vjetra, sadrZaj vlage vw, Bina prozora i vs; 2brojirina prozora na svim zidovima (w, = Yw,}; Koeficljent ventilacije koji se odnosi na 4, wr Sirina plamena, koeficijent ventilacije yparametar 2 visina 20 _prividno ishodiste visine z vertikalna poziclja prividnog izvora toy Velika gréka slova © fakior oblika ®, sveukupni faktor oblika elementa za prelazak topline zraéenjem iz otvora , faktor oblika lica i elementa za dani otvor ©, sveukupni faktor oblika elementa 2a prelazak topline zraéenjem iz plamena ®,, faktor oblika lica i elementa za dani plamen 1’ funkia faktora vremena za faktor otvora 0 i toplinsku apsorptivnost b Ti funkcijafaktora vremena za faktor otvora Orsi toplinsku apsorptivnost d @ temperatura [°C]; @[°C] = T[K] - 273 44 proraéunska vrjednost krtiéne temperature materijala [°C] 4 proraéunska vrjednost temperature materijala [°C] @, temperatura plina u poZarnom odjeljku ili blizu elementa [°C] @,, temperatura na povrdini elementa [°C] @.x najvisa temperatura [°C] @ efektivna temperatura zraéenja u okoligu pozara [°C] D (Axdu) AXA)” ¥, faktor zati¢enoga poZamog optereéenja 20HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Mala gréka slova &_koeficijent pretaska topline &% omier plostina horizontalnih otvora i plostine poda @% _omjer plostina vertikainih otvora i plostine poda 4 faktor kojim se uzima u obzir postojanje posebne protupozame mjere i 41. faktor kojim se uzima u obzir rizik nastanka poZara s obzirom na velidinu odjeljka 4a. faktor kojim se uzima u obzir rizik nastanka poZara s obzirom na namjenu 4 koeficijent emisije povrsine elementa 4 koeficjent emisije plamena pri pozaru 1a redukeijsk faktor ‘ox. fazina optereéenja za poZami proraéun 4. toplinska provodijvost p obujamska masa Py unutarnja obujamska masa plina 2 _ Stephan-Boltzmannova konstanta ( 6710 [Wink }) % _ trajanje pozara koji slobodno gori (pretpostavija se 1 200 [s]) vs. faktor kombinacije za karakteristiénu vijednost promjenjivog djelovanja vi faklor kombinacije za éestu viljednost promjenjveg djelovanja vs faktor kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenjivog djelovanja aHRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 2 Postupak konstrukcijskog proraéuna za pozar 24 Opéenito (1) Konstrukciski proraéun za pozar treba ukliutivati sljedeée vazne korake: odabir prikladnih scenarija pozara ‘odredivanje odgovarajuéih proraéunskih pozara proraéun razvoja temperature unutar konstrukcijskih elemenata proraéun mehaniékog ponaSanja konstrukcie iziozene pozaru. NAPOMENA: Mehanisko ponasanje konstrukcje ovis! o toplinskim djelovarjima i njhovome toplinskom uginku na svojstva mmaterjala i neizravna mehaniéka djelovania, kao io izravnome udinku mehani¢kih djelovanja, (2) Pri konstrukcijskom proraéunu za pozar, upotrebljavaju se djelovanja za temperatumni proraéun i djelovanja za mehaniéki proraéun u skladu s ovim dijelom norme EN 1991-1-2 i ostalim dijelovima norme EN 1991 (3)P Djelovanja na konstrukcije zbog izloZenosti pozaru svrstavaju se u izvanredna djelovanja, vidjeti normu EN 1990:2002, totka 6.4.3.3(4) 2.2 Proraéunski scenarlj poZara (1) Da bi se ustanovila izvanredna proracunska situacija, treba odrediti odgovarajuéi proraéunski scenari pozara i pripadne proraéunske pozare na temelju ocjene rizika pozara (2) Za konstrukeije kod kojih odredeni rizik proiziazi kao posljedica ostalih izvanrednin djelovanja, taj rizik treba uzeti u obzir pri odredivanju cjelokupne sigurnosne koncepcije, (3) Nema potrebe uzimati u obzir ponaSanje konstrukcije u ovisnosti o vremenu i optereéenju prije nastanka izvanredne situacije, osim u sluéaju kad se primjenjuje stavak (2). 2.3 Proragunski pozar (1) Za svaki proraéunski scenarij poZara treba procijeniti proraéunski poZar u pozarom odjeljku u skiadu s 3. oglavijem ovog dijela norme. (2) Proraéunski pozar treba primijeniti samo na jedan poZami odjeljak zgrade u jednom trenutku, ako nije drugatije odredeno proraéunskim scenarijem poZara. (3) Za konstrukcije kod kojih nacionalna upravna tijela odreduju zahijeve za konstrukeijsku otpornost na pozar, smije se pretpostaviti da je odgovarajuéi proraéunski pozar dan normiranim pozarom, ako nije drugadije odredeno, 24 — Temperaturni proraéun (1)P Kad se provodi temperatumi proraéun elemenata, mora se uzeti u obzir polozaj proraéunskog pozara u ‘odnosu na element, (2) Za vanjske elemente treba uzeti u obzir zloZenost poZaru kroz olvore u proéeljima i krovovima, 2HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 (3) Za razdjelne vanjske zidove, kad se zahtijeva, treba uzeti u obzir izloZenost pozaru iznutra (iz susjednoga ozarnog odjelika) i alternativno izvana (iz ostalin pozamih odjeljaka). (4) U ovisnosti o proraéunskom pozaru odabranom u 3. poglaviu, treba upotrebljavati sljedeée postupke: — temperatumi proraéun konstrukcijskih elemenata s nazivnom krivuljom temperatura-vrijeme radi se za ‘odredeno vrijeme, bez faze hladenja NAPOMENA 1: Odredeno viijeme smije se odrediti nacionalnim propisima ili usvojl iz Dodatka F, a u skladu sa spe- cifikacijama nacionainog dodatka, = temperatumi proraéun konstrukcijskih elemenata s poZamim modelom radi se za cjelokupno trajanje pozara, ukljuéujuéi fazu hladenja NAPOMENA 2: U nacionalnom dodatku smiju biti adredena ogranigena vremena poZame otpornosti 2.5 Mehaniéki proraéun (1)P Mehaniéki proraéun mora se provesti za jednako trajanje kao i temperaturni proragun. (2) Provjera pozame otpomosti treba bili u vremenskom podrugju: tea 2 lazege (2.1) illu podrugju évrstoce: Rags 2 Faas (22) ili u temperaturnom podrugju 5 xg (23) adie jo: tea proraéunska vrijednost pozarne otpomosti ange Zahtijevano vijeme pozame otpomnosti Ria, proraéunska vrijednost otpornosti elementa u poZamoj situaciji za vrijeme ¢ Egax proraéunska vrijednost odgovarajucih ucinaka djelovanja u pozarnoj situaciji za vrijeme + @, —_ proraéunska vrijednost temperature materijala @.4 proraéunska vrijednost krtiéne temperature materijala. 23HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 3 Toplinska djelovanja za temperaturni proraéun 3.1. Opéa pravila (1)? Toplinska djetovanja dana su neto tokom toptine fi, {Wim} na powrSinu elementa (2) Za povrSine izlozene pozaru, neto tok topline ii, treba odrediti uzimajuéi u obzir prelazak topline strujanjem i zraéenjem: Ig = Ia * I Wim? G4) gdje je: Tiga, dan izrazom (3.2) ijgq dan izrazom (3.3). (2) Dio neto toka topline strujanjem treba odredil iz izraza Jiggs = @%(O,—Oq) [Wim] (3.2) adie: @ _koeficijent prelaska topline strujanjem [Wim’K] temperatura plina u biizini elementa izlozenog pozaru [°C] temperatura na povrsini elementa [°C]. (4) Za koeficijent prelaska topline strujanjem «koji se upotrebljava za nazivne krivulle temperatura — vrijeme, vidjeti tobku 3.2. (6) Na neizlozenoj strani razdjelnih elemenata, neto tok topline i, i tfeba odrediti upotrebliavajuéi izraz (3.1), s @=4 [Wim'K], Kad se pretpostavija da sadrZi udinke prelaska topline zraéenjem, koeficijent prelaska topline strujanjem treba uzeti «, = 9 [Wim?k] (6) Dio neto toka topline po jedinici plostine povrSine zbog zraéenja odreden je kao: hig, = €,, &, | (0, +273)’ (0, +273)' | (Wim? (3.3) adie jo: faktor oblika koeficjent emisie povrdine elementa koeficijent emisie pozara ‘Stephan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 x 10° [Wim’K*)) cefektivna temperatura zraéenja u okoliSu pozara [°C] PRIZPHS temperatura na povrsini elementa [°C]HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 NAPOMENA 1: Smie se upotrebjavati vijednost £, = 0,8, ako nije drugatije dano u dijelovima norma prEN 1992 do YEN 1996 I prEN 1999 koji se odnose na poFar. NAPOMENA 2: Koeficijent emisile pozara opéenito jo uzet = 1,0. (7) Tamo gdje ovaj dio norme i dijelovi norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999 koji se odnose na pozar ne daju odredenu vrijednost, faktor oblika treba uzeti kao @= 1,0. Manje se vrijednosti smiju odabrati da bi se uzeli u obzir tzv. uéinci polozaja i sjene. NAPOMENA: Postupak proraéuna faktora oblika @ opisan je u Dodatku G. (8) U sluéaju elemenata potpuno obuhvaéenih poZarom, temperatura zraéenja @, smije se prikazali tempera- turom plina @, oko tog elementa. (9) Temperatura povrSine ©, proiziazi iz temperatumog proraéuna elementa u skladu s odgovarajucim poZarnim dijelovima 1-2 norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999, (10) Temperature plina @, smiju se usvojiti kao nazivne krivulje temperatura — vrijeme, u skladu s toékom 3.2, ili mogu biti usvojene u skladu s poZamim modelima danim u totki 3.3, NAPOMENA: Nacionalnim dodatkom smije se odrediti primjena nazivne krivulle temperatura ~ vrijeme u skladu s to¢kom 3.2, il primjena prirodnih pozara u skladu s tockom 3.3, 3.2 Nazivne krivulje temperatura — vrijeme 3.2.4 Normirana ki julja temperatura ~ vrijeme (1) Normirana krivulja temperatura — vrijeme dana je izrazom 0, =20+345 log,, (8¢+1) [°C] (4) adie je: temperatura plina u pozamom odjelku [°C] 1 vrijeme {min} (2) Koeficijent prelaska topline strujanjem iznosi: 5 Wim?K 3.2.2 Krivulja vanjskog pozara (1) Krivulja vanjskog pozara dana je izrazom: ©, = 660(1-0,687¢°* -0,313¢°") +20 [°C] (3.5) gdje je: ©, temperatura plina u blizini elementa [°C] 1 vrijeme [min 5HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 (2) Koeficijent pretaska topline strujanjem iznosi: @% = 25 Wim’K 3.2.3 Ugliikovodigna krivulja (1) Ugljikovodigna krivulja temperatura — vrijeme dana je izrazom: 2, 1080 (1-0,325e°"*" -0675e**')+20 [PC] (3.6) gdje je: ©, temperatura plina u poZarnom odjeljku [°C] © vrijeme [min]. (2) Koeficijent pretaska topline strujanjem iznosi: 30 Wim? 3.3 Modeli prirodnoga pozara 3.3.4 Pojednostavnj modeli pozara 3.3.1.1 Opéenito (1) Jednostavni modeli poZara utemeljeni su na posebnim fizikalnim parametrima s ograniéenim podrudjem primjene. NAPOMENA: Postupak odredivanja proraéunske gustoée po2amog opteretenia gra opisan je u Dodatku E. (2) Za pozare u odjelicima pretpostavija se jednolika raspodjela temperature kao funkcije vremena. Za lokali- Zirane pozare pretpostavija se nejednolika raspodjela temperature. (3) Kad se upotrebljavaju jednostavni modell pozZara, koeficijent prelaska topline strujanjem treba uzeti a: = 35 [Wim"k], 3.3.4.2 Podari u odjeljku (1) Temperature pina treba odrediti na temejju fizikalnih parametara uzimajudi u obzir barem gustocu poZamog opterecenja i uvjete ventilacije NAPOMENA 1: U nacionainome se dodatku smije odrediti postupak proraéuna uvjeta zagrijavania. NAPOMENA 2: Postupak proraéuna temperature plina u odjeliku za unutarnje elemente poZarih odjeljaka opisan je u Dodatku A, (2) Dio toka topline zbog zraéenja za vanjske elemente treba proraéunati kao zbroj doprinosa od pozarnog codjeljka i plamenova koji prodiru kroz otvore, 28HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 NAPOMENA: Postupak proraéuna uyjeta zagrijavanja za vanjske elemente izlozene pozaru kroz otvore na proéelju opisan je u Dodatku B. 3.3.1.3. Lokalizirani pozari (1) Gdje je malo vjerojatno da se pojavi razbuktavanje, toplinska djelovanja lokaliziranog pozara treba uzeti u obzir. NAPOMENA: U nacionainome se dodatku smije odrediti postupak proraéuna uvjeta zagrjavanja. Postupak proraéuna toplinskih djelovanja od lokaliziranih pozara opisan je u Dodatku C. 3.3.2. Napredni modeli pozara (1) Napredni modeli poZara trebaju uzeti u obzir = svojstva plina = razmjenu masa = razmienu energije. NAPOMENA 1: Raspolozive metode proratuna obiéno sadrze iterativne postupke. NAPOMENA 2: Metoda odredivanja proraéunske gusto¢e poZarnog optereéenja qr, opisana je u Dodatku E, NAPOMENA 3: Metoda proraéuna brzine oslobadanja topline Q opisana je v Dodatku E. (2) Treba upotrijebiti jedan od sljededih modela: — model s jednim podruéjem predvida jednoliku i o vremenu ovisnu raspodjelu temperature u odjeliku — model s dva podruéja predvida gomji sloj s debijinom i jednolikom temperaturom ovisnima o vremenu kao i donji sloj s vremenski ovisnom jednolikom i donjom temperaturom — proraéunski dinamiéki model kapljevine koji daje razvoj temperature u odjelku u potpunosti ovisan o vremenu i prostoru, NAPOMENA: U nacionalnome se dodatku smije odrediti postupak proraéuna uvjela zagrjavanja. Metoda proraéuna top- linskih djelovanja za sluéaj modela s jednim podrugjem, modela s dva podrudja il proraéunskih dinami¢kin modela kap- levine opisani su u Dodatku D. (3) Koeficjent prelaska topline strujanjem treba uzeti a, - 35 [Wim?K], ako se ne raspolaze s podrobnijim podacima (4) Kako bi se toénije proraéunala raspodjela temperature duz elementa, u sluéaju lokaliziranih pozara ‘smije se upotrijebiti kombinacija rezultata dobivenih pomoéu modela s dva podruéja i proraéuna lokaliziranog pozara, NAPOMENA: Temperaturno polje u elementu smije se odrediti uzimajuéi u obzir najveée utinke koje daju dva modela, nna svakom polozaju. arHRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 4 Mehaniéka djelovanja za konstrukcijski proraéun 4.1 Opéenito (1)P PrisiIna i ograniéena Sirenja i deformiranja uzrokovana promjenama temperature zbog izloZenosti poZaru imaju kao posljedicu udinke djelovanja, adnosno sile i momente, koji se moraju uzeli u obzir, osim u sluéaje- vima kad: — mogu biti unaprijed prepoznata kao zanemariva ili s povolinim uéinkom — su obuhvaéena konzervativno odabranim modelima oslanjanja i rubnim uyjetima ifli su implicitno uzeti u obzir konzervativno odredenim zahtjevima pozame sigunost. (2) Za odredivanje neizravnih djelovanja treba uzeti u obzir sliedece: — sprijegeno toplinsko direnje samih elemenata, primjerice stupova u vi8ekatnim okvimim konstrukcijama s krutim zidovima — razligito toplinsko Sirenje elemenata statiéki neodredenih konstrukclja, primjerice kontinuiranih stropnih plota — toplinske gradijente u popregnom presjeku koji uzrokuju unutamja naprezanja = toplinsko girenje susjednih elemenata, primjerice pomak vrha stupa zbog Sirenja stropne plote ovjegene uzadi Sirenje — toplinsko Sirenje elemenata koje uljede na ostale elemente izvan poZamog odjelka. (3) Proraéunske vrijednosti neizravnih djelovanja zbog pozara Aia,y treba odrediti na temelju proraéunskih vrijednosti toplinskih i mehaniékih svojstava materijaia danih u poZamnim dijelovima norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999, zajedno s odgovarajuéom izloZenosti poZaru, (4) Neizravna djelovanja susjednih elemenata ne treba razmatrati ako se zahijevi poZarne otpornosti odnose na elemente u normiranim pozamim uvjetima. 4.2 Istovremenost djelovanja 4.2.1 Djelovanja za proraéun za uobigajenu temperaturu (1)P Moraju se uzeti u obzir djelovanja kao za proraéun za uobi¢ajenu temperaturu ako je vjerojaino da ée Se pojaviti u poZamnoj situacij (2) Reprezentativne vrjednosti promjenjivih djelovanja, ukijuéujuél i izvanrednu proragunsku situaciju izloZenosti pozZaru, treba uzeti u skladu s normom EN 1990. (3) Smanjenje uporabnog optereéenja zbog gorenja ne treba uzeti u obzir. (4) Sluéajeve gdje opteresenja snijegom ne treba uzimati u obzir, zbog otapanja snijega, treba razmatrati pojedinaéno. (5) Djelovanja prouzroéena industrijskim aklivnostima ne treba uzeti u obzir. 28HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 4.2.2 Dedatna djelovanja (1) Istovremenost pojave s ostalim neovisnim izvanrednim djelovanjima ne treba razmatrati. (2) U ovisnostio izvanrednim proraéunskim situacijama koje se razmatraju, moze biti potrebno nanijeti dodatna djelovanja prouzroéena poZarom tijekom izlaganja po2aru, primjerice udar zbog rugenja Konstrukcljskog elementa il teSkog stroja. NAPOMENA: U nacionalnome se dodatku smiju odrediti dodatna djelovanja, (3) Smije se zahtijevati otpornost pozamih zidova na horizontalno udamo optereéenje u skladu s normom EN 1363-2. 43 Pravilaza kombinacije djelovanja 4.3.1 Opéenito pravilo (1)P Za odredivanje odgovarajucih reznih sila E;.., tiekom izlozenosti poZaru, mehaniéka djelovanja moraju se kombinirati u skladu s odredbama norme EN 1990 .Osnove konstrukcijskog proraéuna® za izvanredne proragunske situacije. (2) Reprezentativna vrijednost promjenjivog djelovanja Q; smije se uzeti u obzir kao nazovistaina vrijednost ¥x0) Ili kao Eesta vrijednost y; .0; NAPOMENA: Nacionalni dodatak smije odrediti primjenu nazovistalne vrjednosti ys,Q; i Geste vriednosti yi.01. Pre- poruéa se primjena ys.0s 4.3.2. Pojednostavnjena pravila (1) Gdje se poZama djelovanja ne moraju izriéito razmatrati, rezne sile se smiju odrediti proraéunom kon- strukolje za Kombinirana djelovanja u skladu s to&kom 4.3.1 samo za sluéaj 1 = 0. Te rezne sile f,, smiju se ssmatrati stalnima za cljelo trajanje poZara. NAPOMENA: Ova se tozka upotrebijava za, primjerice, rezne sile na rubovima I osloncima gdje je proracun konstrukcije proveden u skladu s pozamnim dijelovima norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999. (2) Kao daljnje pojednostavnjenje stavka (1), rezne sile smiju se umanjiti u odnosu na one odredene prora- Gunom za uobiéajenu temperaturu E, (4.1) gdje je: Ey proragunska vrijednost reznih sila za osnovnu kombinaciju u skladu s normom EN 1990 Esa odgovarajuéa stalna proraéunska vrijednost u po2arnoj situaciji ma faktor smanjenja odreden u poZamim dijelovima norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999. 29HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 4.3.3 Razina optereéenja (1) Gdje su navedeni tabliéni podaci za referentnu razinu optereéenja, ta razina odgovara: Egg, = Mask, (4.2) gdje je: Ry proragunska vrijednost otpornosti elementa na uobi¢ajenoj temperaturi, odredena u skladu s normama PrEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999 ‘Mn tazina optereéenja za pozami proraéun. 30HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Dodatak A (obavijesni) Parametarske krivulje temperatura — vrijeme (1) Krivulje temperatura — vrijeme dane u nastavku vrijede za pozame odjelike do 500 m* plostine poda, bez otvora u krovu i za najvetu visinu odjelika do 4 m. Pretpostavija se da je pozaro opterecenie u odjeliku pot- puno izgorjelo. (2) Ako je gusto¢a po2amog optere¢enja odredena bez posebnog razmatranja ponaSanja pri gorenju (vidjeti Dodatak E), tada ovaj pristup treba ograniciti na pozame odjeljke s pretezno celuloznim vrstama pozZamog opterecenja. (3) Krivulja temperatura ~ vrijeme u fazi zagrijavanja dana je izrazom: 0, =20+1325 (1-0,324e°*" —0,204e"""" -0,472""" (at) gdje je: ©, temperatura plina u poZarom odjeljku rc] mae {h) (A2a) 1 veljeme th] Pr =(0/b) (0.041 160) a b = y(ecA) sa sljedecim granicama; 100 be, graniéna debljina si» za izloZeni material proraéunava se izrazom: ———— (56007, =| 1 je Je fan dan irazom (A.7) tm (aa) Vo aay tho fe 51> tada je b= bs (ada) ako fe: 0,04 i qs < 7816 < 1160) tada se 7... mnozi faktorom koji je dan izrazom: (0-004Y 4. -75 1160 -b) kat =| ae “( 004) 75 I 1160) (Ato) (10) U slugaju male brzine rasta pozara, ti, sluéaju velike brzine rasta po2ara, ti, 15 min, 5 min; u sluéaju umjerene brzine rasta pozara, NAPOMENA: Za upute o brzini rasta poZara, vidjtitablicu E.5 u Dodatku E. (11) Krivulje temperatura — vrijeme za fazu hladenja dane su izrazima: 0, = @.,, ~625("—1,, x) (Atta) , = ©, ~250(3-1%,, )(t" za 08 tim ili x= ty, Ft, 33HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Dodatak B (obavijesni) Toplinska djelovanja za vanjske elemente — pojednostavnjena metoda proraéuna B11 Podruéje primjene (1) Ovom se metodom odreduju: — najvige temperature zbog poZara u odjeliku = veligina i temperature plamena iz otvora — parametri zraéenja i strujanja. (2) Ova metoda razmatra stacionarne uyjete za razlitite parametre. Metoda je valiana samo za poZama op- teregenja g,. veéa od 200 MJim?. B.2 Uvjeti primjene (1) Gdje ima vi8e od jednog prozora u odredenom pozamom odjelku, upotrebljava se vagana prosjetna visina prozora fey ukupha plostina vertikalnih otvora A, i zbroj Sirina prozora («, = Ww, ). (2) Gdje postoje prozori samo na zidu 1, omjer D/W dan je izrazom: ic} DW (3) Gdje postoje prozori na vi8e zidova, omjer Di¥V treba odrediti kao u nastavku: W, Ag Dw = 1 mA gdje je: WW, Sina zida 1 (zid s najveéom plostinom prozora) Aes. zbroj plostina prozora na zidu 1 1. Sirina zida okomitog na zid 1 u poZamom odjeljku. (4) Ako postoji jezgra u poZarnom odjeljku, omjer D/W treba odrediti kao u nastavku: — upotrebljavaju se ograniéenja dana u stavku (7) = Lith, su duljna i girina jezgre — Wri W, su dulina i Sirina pozamog odjeljka (B.1) (B.2)HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 ab) Aa DW = ya (83) (5) Svi dijelovi vanjskog zida koji nemaju poamu otpomost (RE!) koja se zahtjeva za stabilnost zgrade, trebaju biti svrstani u plostine prozora. (6) Ukupna je plostina prozora u vanjskom zidu: = ukupna plostina, u skiadu s toékom (5), ako je manja od 50 % plostine odgovarajucega vanjskog zida po- Zarnog odjelika — ponajprije ukupna plostina i potom 50 % plostine odgovarajucega vanjskog zida poZamog odjelka ako je, prema tocki (5), plostina veéa od 50 %. Te dvije situacije proraéunom treba uzeti u obzir. Ako se upotrebjava 50 % plostine vanjskog zida, polozaj i geometrju otvorenih povrsina treba odabrati tako da se razmotri najtezi sluéaj. (7) Velidina pozamog odjeljka ne treba prijeci 70 m u duljinu, 18 mu Sirinu i 5 mu visinu, (8) Temperaturu plamena treba uzeti jednoliko duz Sirine i debljine plamena. B3 — Uéinci vjetra B.3.1 Nagin ventilacije (1)P Ako postoje prozori na suprotnim stranama pozamog odjeljka ili ako se dodatni zrak unosi iz nekog drugog izvora (osim prozora), mora se provesti proracun za uvjete prisiinog propuha. Inaée, proraéun se provodi bez uvjeta prisilnoga propuha. B32 Otklon plamena zbog vjetra (1) Za plamen koji prodire iz otvora treba pretpostaviti da odlazi iz odjelka (vidjeti sliku B.1): = okomito na prodelje — pod kutom 45° zbog udinka vjetra. 45° Lidl 1 SS 1357 SEX 2 Legenda: 1+ vitar 2. horizontalni presjek Slika B.1 — Otklon plamena zbog vjetra 35HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 B.4 Znaéajke pozara i plamena B41. Bez prisilnoga propuha (1) Brzina gorenia ili brzina otpustanja topline dana je izrazom: (2) Temperatura u pozamom odjelku dana je izrazom: 000(1- 2" 0"? (1-98) 4 7, (3) Visina plamena (vidjeti sliku B.2) dana je izrazom: 1, =max|o4,}237| 2.) = AP (lige) NAPOMENA: Upotrebljavajuti vrjednosti p, = 0,45 kgim’ i g = 9,81 mis”, ovaj se izraz smije pojednostavit nat fa (B.4) (85) (86) (87) % horizontalni presjek vertikalni presjek vertikalni presjek hy 2 te aM nals Pe ah 3 nv ees 2 hg bah th, ea \let|In- | +h A <1.250, id iznad bez zida iznad ili ha, > 1,25", Slika B.2 — Veligina plamena, bez propuha (4) Sirina je plamena jednaka girini prozora (vidjeti sliku B.2). 36HRN EN 199 EN 1091 (6) Debijna je plamena jednaka 2/3 visine prozora: 2/3h,, (vidjeti slku 8.2). (6) Horizontaina projekaja plamena: sluéaju kad postojizid iznad prozora, dana je izrazom: ht ako je h., $425., Ly =0,3h,, (yim) ako je /,, > 1,251, i udaljenost do bilo kojeg prozora > 4w, Ly, = 0,454 h,, (Ig / 20.) u svim drugim sluéajevima = usluéaju kad ne postoji zid iznad prozora, dana je izrazom: 06h, (t/ha) (7) Duljna plamena duz osi dana je izrazom kad je 1, >0 Ly = hy tht ako postojizid iznad prozora ili ako je h,, < 1,25, 1, = (12 +(Iy-h,/3))) +h,/2 ako ne postoj zidiznad prozora ill ako je A, > 4.25, kad je L, =0, tadaje L,=0 (8) Temperatura je plamena na prozoru dana izrazom: =520/(1-0,472 5 (L,w, /Q)) +7 IK) Wz Lym /Q<4 (9) Koeficijent emisije plamena na prozoru smije se uzeti €, (10) Temperatura je plamena duz osi dana izrazom: s T,)(1-0472 5 (L,w, /0)) +7, IK) we Lwig 1,25, visinu | horizontalnu projekciju plamena treba preinaéiti kako siijedi — visina plamena £,, dana u stavku (3) smanjuje se za WY, = horizontaina projekeija plamena L., dana u stavku (6) s gore navedenom vrijednosti £, povecava se za I, B42 Pris i propuh (1) Brzina gorenja ii brzina otpustanja topline dana je izrazom O=(A4, au)! Mw] (8.18) (2) Temperatura u poZamom odjeljku dana je izrazom: 1200(1- 200282) 47, (0.19) 38HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 (3) Visina je plamena (vidjetisliku B.4) dana izrazom: = (+a 1 y° |- he (8.20) NAPOMENA: Zau=6 mls, 1, = 0,628 0/ A'* Peg = My Ly Vj horizontalni presjek vertikalni presjek sy = 0.4, 1 =(H +8)" Slika B.4- Dimenzije plamena uz prisilni propuh (4) Horizontaina je projekcija plamena dana izrazom: 1, =0,605(u? /h,,)"" (L, + hy) (21) NAPOMENA: Za u=6 mis, L,,=133(J, +h,)/ 2” (5) Sirina je plamena dana izrazom: w, 0,40, (8.22) (6) Duljina je plamena duz osi dana izrazom: 1=(L2 +3)" (8.23) (7) Temperatura je plamena na prozoru dana izrazom: 7, =820/(1-0,33252, (4,)'*/ 0) +7, IK] (8.24) wz 1, (47/91 39HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 (8) Koeficijent emisije plamena na prozoru smije se uzeti ¢, = 1,0 (8) Temperatura je plamena duz osi dana izrazom: ( (4 0,325 (4) Ik) (8.25) gdje je: L, duljina osi od prozora do toéke gdje se provodi proraéun. (10) Koeficijent emisije plamena smije se uzeti kako slijedi: te (8.26) die je dr debljina plamena [ml (11) Koeficient prelaska topline strujanjem dan je izrazom: 9,8(1/4,,)" (O/(17,54,) + /46) (8.27) NAPOMENA: Za w= 6 m/s koeficiient prelaska topline strujanjem dan je izrazom: a, =98 (1/ d..)"(0/(1784,)+375)" (12) Uzimajuéi u obzir uéinke balkona ii nadstresnica, vidjeti sliku B.5, trajektorja plamena, nakon horizon- talnog otkiona zbog balkona ili nadstresnice, ista je kao pri, j. pomaknuta je napried za Sirinu balkona, ali s nepromijenjenom duljinom plamena L. SSNS ———“L__ ab=Le abe=Ly vertikaini presjek vertikalni presjek Legenda: 1. nadstresnica Slika B.5 — Otklon plamena zbog nadstresnice 40HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 B.5 Ukupni faktor oblika (1) Ukupni faktor oblika elementa @ za prelazak topline zraéenjem iz otvora treba odredit iz izraza: a LEP Pr)ds +(Cy Py + Ce Pu) de . (C+) d+ (C+ C,)dy gdje je: (8.28) @,_ faktor oblika lica i elementa za taj otvor, vidjeti Dodatak G 4, dimenzije popreénog presjeka lica i elementa C,__koeficijent zaatite lica i elementa, kako siijedi — zazastiéeno lice: C za nezastiéeno lice: C (2) Faktor oblika a, za lice elementa s kojeg otvor nije vidijv treba uzeti 0. (3) Ukupni faktor oblika ®, elementa za prelazak topline zraéenjem iz plamena treba odredit iz izraza: 2)d, + (Cy Os + Cx Pade (G4 G)d ¥(G, 4G), (629) gdje je: ,, faktor oblika lica i elementa za taj plamen, vidi Dodatak G (4) Faktor oblika 0; pojedinasnin lica elementa za prelazak topline zraéenjem iz plamena smije se temelit na istovrjednim pravokutnim dimenzijama plamena. Dimenzie i polozajistovrjednih pravokutnika koji pred- stavjaju prednju i boéne strane plamena u ovu svrhu treba odrediti kao Sto je navedeno u Dodatku G. Za sve druge svrhe treba upotrebljavati dimenzije plamena opisane u toéki B.4 ovog dodatka, 4HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Dodatak ¢ (obavijesni) Lokalizirani pozari (1) Toplinska djelovanja lokaliziranih poZara mogu se ocijeniti upotrebljavajuéi izraze dane u ovom dodatku. Moraju se pravilirazlike u pogledu relativne visine plamena u odnosu na plafon. (2) Tok topline od lokaliziranog pozara prema konstrukcijskom elementu treba proragunati pomoéu izraza (3:1), utemeljen na faktoru oblika koji je odreden u skladu s Dodatkom G. (3) Duljina plamena Z-lokaliziranog poZara (vidi sliku C.1) dana je izrazom: =-1,02 D+0,014 897° Im] (c.1) (4) Kad plamen ne dotiée plafon odjelika (L;< 1; vidjti sku C.1) iu sluéaju pozara na otvorenom, temperatura , plamenih jezika duz vertikalne osi plamena dana je izrazom: Qj, =20+0,25 9?9(z-z,)** < 900 re] (c.2) gdje je: D_ promjer pozara [m], vidjeti sliku C.1 Q brzina otpustanja topline [W] pozara u skladu s tokom E.4 Q. dio brzine otpustanja topline strujanjem [W1, uz Q.= 0.8 0 = visina [m] duZ osi plamena, vidjeti slixu C.1 H razmak (m] izmedu izvora pozara i plafona, vidjeti sliku C.1 os plamena Slika C1 (5) Prividno ishodiste z, osi dano je izrazom: 1,02 D+0,005 24 9”* Im) (C.3) % 42HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 (6) Kad plamen dotiée plafon (L; > HY; vidjeti sliku C.2) tok topline ft (Wim’] zaprimijen na jedinici plostine powrSine izioZene poZaru u razini plafona dan je izrazom: 4=100000 ako je y $0.30 h=136 300 do 121 000y ako je 0,30< y< 140 h=15 000y*" ako je y 21,0 adie je: y parametar [] dan izrazom: y = (C4) 1 horizontaini razmak [m] izmedu vertikalne osi po2ara | totke na plafonu gdje se proragunava tok topline, vidjeti sliku C.2 H razmak (m] izmedu izvora pozara i plafona, vidjeti sliku C.2 as (7) Lae duljna plamena (vidjetisiku C.2) dana izrazom: h (294 (0;)")-# Im (6) 0), je bezdimenzijska brzina oslobadanja topline dana izrazom Qi, =O (111108 A) u (9) z'je vertikalni polozaj prividnog izvora topline [m] dan izrazom: 2,4D(9,?" - 057") kad je 0, <1.0 2,4D(1,0-957°) kad je O,, 24.0 (C5) (C6) (C7) 43HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 gdje je: Q;, =Q1(1411x10° D**) H (c.8) (10) Neto tok topline A... Zaprimljen na jedinici plostine povrSine izloZene pozaru u razini plafona dan je izrazom: hi, =h-a, (0, -20)-@ 6, & 0 [(. +273)" —(293)'| (c.9) gdje razliGiti koeficijenti ovise o izrazima (3.2), (3.3) | (C.4). (11) Pravila dana u to&kama (3) do (10) vrijede ako su ispunjeni sljedeci uvjeti = promjer pozara je ograniéen na D<10 m — brzina oslobadanja topline pozara ogranigena je na @ < 50 MW. (12) U sludaju vie odvojenih lokaliziranih pozara, izraz (C.4) se smije upotrebljavali za proraéun pojedinatnih tokova topline fi, li... Zaprimljenih na jedinii plostine povréine izlozene pozaru u razini plafona, Ukupni tok topline smije se uzeti kao lige =f + hy $100 000 wim} (C.10)HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Dodatak D (obavijesni) Napredni modeli poZara D1 Modeli s jednim podruéjem (1) Modele s jednim podrudjem treba upotrebljavati za uvjete nakon razbuktavanja. U odjejku se pretpostavija jednolika temperatura, gustoca, unutarnja energija i tlak plina, (2) Temperaturu treba proraéunati uzimajuci u obzir: — reSenje jednadzbi oéuvanja mase i o¢uvanja energie = izmjenu mase izmedu unutarnjeg pina, vanjskog plina (kroz otvore) i poZara (brzina pirolize) izmjenu energije izmedu pozara, unutarjeg plina, zidova i otvora. (3) Razmatra se zakon idealnog plina: [Nim] (0.1) Ikg/s] (D.2) < brzina promjene mase plina u odjelku brzina odljeva mase plina koji izlazi kroz otvore th, brzina priljeva mase plina koji dolazi kroz otvore brzina stvaranja proizvoda pirolize. (6) Brzina promjene mase plina i brzina pirolize smiju se zanemariti. Stoga je ti th (0.3) vi tokovi mase smiju se proraéunati na temelju statiékog tlaka koji nastaje zbog razlika gustoée zraka pri temperaturi okoline i zraka na visoko] temperaturi (6) Ravnoteza energije plinova u poZamom odjeliku smije se uzeti kao: dé, de Q- Dou, + Quy = Quran = ™ (0.4) 45HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 adie je: 5, unutamja energia plina ul © brzina olpustanja topline pozara ™ Quy =F CT, O, tg CT Oxy =(A— A, Fg Gubitak energije na povrsinama ovojnice Qu, =A, OT; gubitak energije zbog zracenja kroz otvore © specifiéni toplinski kapacitet {ulkgk] dan izrazom (3.1) ri brzina prilieva (odljeva) mase plina __[kg/s) T temperatura KI) D2 Modeli s dva podrugja (1) Model s dva podruéja utemeljen je na pretpostavei akumulacije proizvada gorenja u horizontalnom sloju nepo- sredno ispod plafona. Odredena su razltita podrutja: gomii sloj, don sioj, poZar i jezici, vanjski plin i zidovi. (2) U gomjem se sloju smiju pretpostavit jednolika svojstva plina. (3) Izmedu tih razligitih podrudja smije se proraéunati izmjena mase, energije i kemijskih tvari (4) U danom pozamom odjeliku s jednoliko rasporedenim pozamim optereéenjem, model s dva podrutja ssmije se pretvoriti u model s jednim podrugjem u jednoj od sljede¢ih situacija: = ako je temperatura plina u gornjem sloju vi8a od 500 °C ako gomnji sloj raste tako da obuhvati 80 % visine odjeljka. D.3__Proragunski dinamigki modeli kapljevina (1) Za sve totke odjelka, za numeri¢ko reSenje parcijalnih diferencijalnih jednad2bi za termodinamike i aerodi- namitke varijable, smije se upotrebljavati proracunski, dinamiéki model kapljevine. NAPOMENA: Proratunski, dinamicki modeli kapljevina proutavaju sustave koji obuhvaéaju tok kapljevine, prelazak topli- ne i pripadne pojave rjeSavalutl temeljne jednadbe toka kapljevine, Te jednad?be predstavjalu matematitke izrifaje fzi- kalnih zakona o€uvanja prema kojima je: — masa kapljevine o¢uvana = promjena koligine momenta jednaka zbroju sila na éestice kaplievina (drugi Newtonov zakon) = promena koliéine energie jednaka je zbroju koliéine povecanja topline i kolidine rada obavijenog na éestici kapljevine (prvi zakon termodinamike). 48HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Dodatak E (obavijesni) Gustoée pozarnih optereéenja EA Opéenito (1) Gustoéa pozamog optereéenja koja se upotrebljava u proraunu treba biti proraéunska vrijednost, utemeljena, na mjerenjima il, u posebnim sluéajevima, utemeljena na zahtjevima za pozarnu otpornost danim u nacio- rnalnim propisima, (2) Proraéunska viijednost smije se odredit: — iznacionalne razredbe pozamog opterecenja s obzirom na namjenu; = pojedinatno za svaki projekt provodesi mjerenje poZamog optereéenja. (2) Proraéunska vijednost poZamog optereGenja qc odredena je izrazom a= ex ™ Oy Fg 5, (Mim*] 1) gdje je: 1m — faktor gorenja (vidjeti tobku E.3) 41. faktor kojim se uzima u obzir rizik nastanka poZara s obzirom na veliéinu odjel}ka (vidjeti tablicu E.1) 62 faktor kojim se uzima u obzir rizik nastanka poZara s obzirom na namjenu (vidjeti tablicu E.1) 0 faktor kojim se uzimaju u obzir razliite aktivne mjere i za borbu protiv poZara (prskalice 6-116, (Sprinkler), otkrivanje pozara, automatska dojava alarma, vatrogasci...). Ove aktivne mjere aI se opéenito uvode radi spaSavanja zivota (vidjeti tablicu E.2 i stavke (4) i (5)). dix. Karakteritigna gustoéa poZamog optereéenja po jedniciploStine pada [Mu/m (videt! npr. tablicu E.4), Tablica E.1 - Faktori dj, da Ploitina poda_] Opasnostnastanka | Opasnost nastanka Primjeri namjene edjelka trtm | potara dy potara da prostora 25 1,10 0,78 umjetniéka galerija, muzej, plivaéki bazen 250 1.50 7,00 uredl, stanovane, hotel, proizvodnjapapira 2500 1.90 1.22 proizvodna soja 5000 2.00 14 ems laborato,radonica za bojanie 10000 213 1.66 proievodi za vatromet i boje 47HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Tablica E.2- Faktori 6, Faktor aktivnih mjera za borbu protiv podara Jy, Foie pies | Astor tran utnospietmanp pola ‘aioneit | Neovina opsn | Asioneito | Auoneist | Zapanoe [Varonson | Sgurosn | Uosoi | Gusev toon ren yon voter © | + | 2 Jrptrom | simon on bu oes ca os. oes un oon os Oxo ast |sofosr [or] oardors | oar osraoore [8208] ou 45| sours (4) Za obiténe mjere borbe protiv poZara, koje trebaju gotovo uvijek biti prisutne, kao Sto su sigumosni pristupni putovi, uredaji za gaSenje pozara, sustavi za odvodnju dima u stubistima, vrijednosti diz tablice E.2 treba uzeti 4,0. Medutim, ako te mjere nisu predvidene, odgovarajuée vrijednosti faktora d, treba uzeti 1,5. (5) Ako se u sluéaju po2arnag alarma stubigni prostor stavija u uvjete nadilaka, za faktor de iz tablice E.2 smije se uzeti vrijednost 0,9. (6) Prethodni pristup utemeljen je na pretpostavci da su ispunjeni zahtjevi odgovarajuée europske norme za prskalice (sprinklere), otkrivanje, alarm i sustave za odvodnju dima, vidjeti to€ku 1.3. Medutim, lokalni uvjeti ‘mogu utjecati na vrijednosti dane tablicom E.2. Upuéuje se na radni dokument CEN/TC250/SC1/N300A. E.2 Odredivanje gustoéa pozarnog optereéenja E21 — Opéenito (1) Po2amo optereéenje treba sadrZavati cjelokupni sadr2aj gorivog materijala u zgradi i gorive dijelove gradnje, Uukljuéujuéi obloge i zavréne slojeve. Gorive dijelove gradnje"® *) koji se ne pretvaraju u ugljen tijekom pozara ne treba uzeti u obzir (2) Za odredivanje gustoée poZarnog optereéenja upotrebljavaju se sljedeée tocke: = razredba pozamog opterecenja s obzirom na namjenu (vidjeti totku E.2.5) iil = pojedinaéno za svaki projekt (vidjeti toéku E.2.6).. (3) Gdje se gustoée poZamog opteretenja odreduju razredbom pozamog opteretenja s obzirom na namjenu, pozama opterecenja se razlikuju kao: — pozarna optereGenja s obzirom na namjenu, dana razredbom — pozama optereéenja koja poljedu od zgrade (elementi gradnje, obloge i zavrSni slojevi) koji inade nisu ukljuéeni u razredbu i odreduju se prema sijedecim tokama, tamo gdje je to potrebno. *®9) Nacionalna biljeska: U izvoriku pogreéno pige ,combustible parts of the combustion” umjesto ,combustible parts of the construction 48HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 E22 — Definicije (1) Karakteristicno pozamo optereenje odredeno je izrazom: Qin = IMs Hy %= LO ess [MJ] (E.2) adie je: ‘Mg, koligina gorivog materia [kg], u skladu sa stavcima (3) i (4) H.zneto kalorijska vrijednost [MJikg], vidjeti togku E.2.4 ¥,neobavezni faktor za ocjenjivanje zasti¢enoga poZamog optereéenja, vidjeti totku (E.2.3) (2) Karakteristiéna gusto¢a poZarog optereéenja 4, po jedinici plostine dana je izrazom: Gn = Qu A [Msim?} (E.3) gdje je: 4 plodtina poda (4,) pozarnog odjeljka ili referentnog prostora, ili plostina unutamijih povrsina (4,) pozamog odjelika za odredivanje gr. ili qu. (3) Staina poZama optereGenja, za koja se ne ogekuje da se mijenjaju tijekom uporabnog vijeka konstrukeje, treba unijeti u proraéun s o¢ekivanim vrijednostima koje proiziaze iz mjerenja. (4) Promjenjiva se poZama opterecenja, promjeniiva tijekom uporabnog vijeka konstrukeij, trebaju predstaviti s takvim vrijednostima za koja se o&ekuje da neée biti premagena tijekom 80 % vremena. 23 Zaitiéena poZarna optereéenja (1) Po2ara optereéenja u spremnicima koja su proragunana da opstanu nakon izlaganja po2aru ne treba uzeti u obzir. (2) Pozama optereéenja u negorivim spremnicima bez adredenog pozamog proratuna, ali koja ostaju netaknuta nakon izlaganja poZaru, smiju se razmatrati kao u nastavku: Faktoru ¥% reéenja, 1,0 pridruzeno je najveée poZamo optereéenje, ali najmanje 10 % zaéti¢enoga pozarnog opte- ‘Ako pozamo optereéenje zajedno sa zaatiéenim pozamim optereéenjem nije dovolino da bi zagrialo preostala zaiti¢ena pozarna opterecenja iznad temperature zapaljenja, tada se preostalom poZamom opterecenju smije pridruditi faktor ¥ = 0,0. Ako to nije sluéaj, vrijednosti faktora ¥ odreduju se pojedinatno. 49HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 E.24 Neto kalorijske vrijednosti (1) Neto kalorijske vrijednosti treba odrediti u skiadu s normom EN ISO 1716:2002. (2) Sadréaj viage u materijalu smije se uzeti u obzir kao u nastavku: H, = H,q(1-0,011u) -0,025 u [Muka] gdje je: u sadréaj viage izrazen kao postotak suhe tezine Hay neto kalorijska vrijednost suhog materijala (3) Neto kalorijske vrijednosti nekih krutih materijala, tekuéina i plinova dane su u tablici E.3, 50 (E.4)HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Tablica E.3 — Neto kalorijske vrijednosti H, [MJ/kg] gorivih materijala za proraéun poZarnog optereéenja Kruti material Drvo 175 [Ostali celulozni materjali 20 odjeéa = pluto - pamuk — papir, karton - svila slama yuna Ualjen 30 kameni uglien —drveni uglien = smedi ugljen Kemijski proizvodi Parafinski spojevi 50 | metan tan = propan = butan Olefinski spojevi 45 -etilen — propiien buten [Aromatski spojevi 40 = benzen toluen Alkoholi 30 = metanol etanol — etini alkohol [Goriva 45 benzin, petrole} — dizel Cista uglikovodiéna plastka 40 = polietlen — polistren — polipropiien Ostali proizvodi [ABS (plastka) 35 Paliester(piastka) 30 Polizedjanurat | poluretan (plastka) 25 Palvinikorid, PVG (plastica) 20 Bitumen, asfalt 40 Kota 20 Linoleum 20 |Gume za vozila i 30 NAPOMENA: Vrijednosti dane u ovo) tablcinisu prikiadne za proratun lenergiiskog sadrzaja goriva 5HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 E25 — Razredba pozarnog optereéenja prema namjeni prostora (1) Gustoée pozamin optereéenja treba razvrstati prema namjeni prostora, One trebaju biti povezane s plostinom oda, a upotrebljavaju se kao karakteristiéne gustoge pozarnog opterecenja qix [MJ/m’], kao Sto je dano u tablici E.4 Tablica E.4 ~ Gustoée potamih optereéenja gis [MJ/m"] za prostore 's razligitim namjenama_ Namjena prostora Prosjek [80 %-tna fraktila Stanovanjo 780 948 Bolnica (soba) 230 280 Hotel (soba) 310 377 Kniznica 1800 1824 Ured 420 511 Skolska utionica 285 347 Trgovaéki centar 00 730 Kazaliste (kino) 300 365 Prijevoz (avni prostor) 100 122 NAPOMENA: Za 80 relpostavijena je Gumbelova dstibuca (2) Vrijednosti gustoée pozamog optereéenja gq, dane u tablici E.4 vrijede u sluéaju kad je faktor 4, (vidjeti tablicu E.1), =10 (3) Pozama opteresenja iz tablice E.4 vrijede za obiéne odjelke i danu namjenu. Posebne sobe se razmatraju u skladu s to¢kom E.2.2. (4) PoZama opterecenja koja potjeéu od zgrade (elementi gradnje, obloge i zavréni slojevi) treba odrediti u skladu s toékom E.2.2, Njh treba dodati pozamim optere¢enjima iz stavka (1), tamo gdje je to potrebno, E.26 — Pojedinaéno odredivanje gustoéa poZarnih optereéenja (1) Ako ne postoji dgovarajuéi razred s obzirom na namjenu, gustoée poZamih opterecenja smiju se pojed- naéno odrediti za pojedini projekt provodediistrazivanje. (2) Pozama optereéenja i njihov lokalni raspored treba procijeniti uzimajuci u obzir predvidenu namjenu, namje&taji instalacije, promjene tijekom vremena, nepovoljne trendove i moguée promjene namjene. (3) Gaje je to moguée, treba provesti istrazivanje u sliénom postojeéem projektu, tako da investitor odredi moguée razlike izmedu postojedeg i predvidenog projekta. E.3_ Ponaganje pri gorenju (1) Ponaanje pri gorenju treba promatrati kao funkciju namjene prostora i vrste pozarnog optereéenja, (2) Faktor gorenja za uglavnom celulozne materijale smije se usvojiti kao m 8. 62HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 E4 —— Brzina otpustanja topline Q (1) Faza rasta smije se odrediti razom 2 o-r0() (E5) gdje je: @ brzina otpustanja topline [W] 1 vrijeme [s] tq vrijeme potrebno da se dostigne brzina otpu8tanja topline od 1 MW. (2) Parametar t, i najveéa brzina otpustanja topline RHR; a razlitite namjene prostora dani su u tablici E.5. Tablica E.5 — Brzina rasta pozara i RHR; za razligite namjene prostora Najveéa brzina otpustanja topline RHR; Namjena prostora Brzina rasta pozara Es] RHR, {kWire?] Stanovanje srednja 300 250 Bolnica (soba) srednja 300 250 Hotel (soba) srednja 300 250 Knijinica brea 150 500 Ured srednja 300 250 Skolska utionica srednja 300 250 Traovacki centar brea 4150 250 Kazaligte (kino) brea 150 500 Prievoz (avni prostor) spore 600 250 (3) Vrijednosti brzine rasta pozara i RIIR; iz tablice E.5 vrijede za sluéaj kad je faktor dy jednak 1,0 (vidjeti tablicu E.1). (4) Za iznimno velike brzine Sirenja pozara, parametru 1, odgovara vrijeme 75 s. (6) Faza rasta ograniéena je horizontalnom crtom koja odgovara stacionarnomu stanju i vrjednosti Q danoj s (RHR, 4,) adie je: 4s najveéa plostina poZara {m’], ato je plo8tina poZamag odjejka u sluéaju jednoliko rasporedenog po- Zamog optereéenja, all sje biti manja u slugaju lokaliziranog pozara RHR; najveéa brzina otpustanja topline proizvedene na plostini 1m” pozara u sluéaju gorivom kontroliranih uvjeta [kWim’](vidjetitablicu E.5). (6) Horizontaina je crta ograniéena fazom opadanja koja nastaje kad se potro8i 70 % ukupnoga pozarnog opterecenja. (7) Smije se pretpostaviti da faza opadania ima linearno smanjenje koje zapoéinje kad izgori 70 % pozarnog optereéenja i zavréava kad poZarno optere¢enje potpuno izgori 53HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 (8) Ako je poZar kontroliran ventilacijom, tu razinu crte mora se smanjiti prateci dostupan sadrZaj kisika, bilo automatski u siuéaju upotrebe raéunalnog programa utemeljenog na modelu s jednim podrucjem, bilo upotreblia- vajuél pojednostavnjeni izraz: Qpax = 0:10 mH, A, fh IMw} (E.6) gdje je: Ay plo8tina otvora [m"] hog srednja visina otvora [m] HH, neto kalorijska vrijednost drva dana s H, = 17.5 MJ/kg m — faktor gorenja dan s m= 0,8. (9) Kad je najveéa razina brzine otpuStanja topline smanjena u sluéaju ventilacijom kontroliranih uvjeta, krivulju brzine otpustanja topline treba produljti tako da odgovara raspolozivoj energiji od poZarog optereéenja. Ako se krivulja ne produlj, tada se pretpostavija da postoji vanjsko gorenje koje uzrokuje nize temperature plina unutar odjelika.HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Dodatak F (obavijesni) Istovrijedno vrijeme izlozenosti poZaru (1) Pristup koji se odnosi na izloZenost normiranom pozaru prikazan u nastavku smije se upotrebljavati kad je proracun elemenata utemeljen na tabliénim podacima ii nekim drugim pojednostavnjenim pravilima. NAPOMENA: Metoda dana u ovom dodatku ovisna je o materjalu. Nie primjenjiva na spregnute gradnje Geli — beton ili nna drvene gradnje. (2) Ako su gustoGe poZarog optereéenja odredene bez zasebnog razmatranja ponaanja pri gorenju (vidjeti Dodatak E), tada ovaj pristup treba ogranisiti na pozame odjelike s pretezno celuloznim vrstama pozamih optereéenja, (3) Istovrijedno vrijeme izioZenosti normiranom poZaru odredeno je kao: (des bs i) Fe ii tea = (Gia hs me [min] (1) gdje je: 4c proragunska gustoéa pozarnog optereéenja u skladu s Dodatkom E, gdje je 9. = 44 4A, kx _koeficijent pretvorbe prema stavku (4) 1, faktor ventilacije prema stavku (5), gdje je w, =, 4,1 A k,popravni faktor ovisan o materijalu koji Gini konstrukcijske presjeke odreden u tablici F.1 Tablica F.1 — Korekcijski faktor 4.kojim se obuhvaéaju razni materijali (0 je faktor otvora odreden u Dodatku A) Materijal Popravni faktor ke [Armirani beton 10 Zastiéeni Geli 4,0 Nezastigeni éolik 13,7x0 (4) Kad nije provedeno detalino ocjenjivanje toplinskih svojstava ovojnice, faktor pretvorbe smije se uzeti kao: k= 0,07 [min x m/MJ] kad je gz dan u [MJ/m?] (F.2) a inade se faktor pretvorbe k, smije vezati za toplinsko svojstvo b= /(peA) ovojnice u skladu s tablicom F.2. Za odredivanje vrijednosti b za uslojene materijale ili razligite materiale od kojih su napravijeni zidovi, pod, plafon, vidjeti Dodatak A, stavke (5) (6). 55HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Tablica F.2 ~ Faktor pretvorbe k, u ovisnosti o toplinskim svojstvima ovojnice hy ‘Jims! [min xm? /MJ] 4>2500 0.04 720 b< 2 500 0.055 b< 720 097 (6) Faktor ventilacije w; smije se proraéunali iz izraza: vw, =(60/ H)"[062+90 (04-a,)" /(1+0,a4)]205 Hu 3) adje je: 4,1 4, plostina vertikalnih otvora na progelju (4,) u odnosu na plostiny poda odjeljka (4,), uzimajuci u obzir ogranigenje 0,025 < a, < 0,25 @, = 4, / 4, plostina horizontalnih otvora na krovu (4,) u odnosu na plostinu poda odjeljka (4,) 12,5(1410, -a@,*)210,0 4H visina pozamog odjelika_—_[m] Za male pozarne odjeljke [4; < 100 m*] bez otvora u krovu, faktor w, smije se takoder proraéunali iz izraza: w=0" 4/4, gdje je: 0 faktor otvora u skladu s Dodatkom A. (6) Mora se provjeriti da vrijedi: hog Soa gdje je: fa proragunska vrijednost normirane poZame otpomosti elemenata, ocijenjena prema poZamim dijelovima norma prEN 1992 do prEN 1996 i prEN 1999. 56HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Dodatak G (obavijesni) Faktor oblika G1 Opéenito (1) Faktor oblika @ odreden je u toski 1.5.4.1, Sto je u matematiékom obliku dano izrazom: cos 6, cos 8, = 2080160805 6. eae (61) Faktor oblika daje mjeru kollki je dio ukupne zraéene topline koja napusta danu povrSinu koja zraéi zaprimljen ‘na odredenoj povrsini Koja prima toplinu. Njegova vrijednost ovisi o veli¢ini povrsine koja zrati, razmaku zraéeée i prijamne povrsine i njihovoj relativnoj orijentaciji (vidjeti sliku G.1). Slika G.1 ~ Prelazak topline zraéenjem izmedu dviju beskonaéno malih povréina (2) U sluéajevima kad izvor zraéenja ima jednoliku temperaturu i koeficijent emisije, definicija se moze po- jednostaviti na: .prostorni kut pod kojim se moze vidjeti zraéeci okoli8 s neke beskonaéno male plostine Podijeljen s 2n*. (3) Prelazak topline zraéenjem na beskonaéno malu konveksnu ploitinu elementa odreden je samo polozajem i veliéinom poZara (udinak poloZaja). (4) Prelazak topline zraéenjem na beskonaéno malu konkavnu plostinu elementa odreden je poloZajem i veliginom pozara (uéinak polozaja) kao i zraéenjem s ostalih dijelova elementa (uéinei sjene).. (5) Gomje granice faktora oblika @dane su u tablici G.1 Tablica G.1 - Graniéne vrijednosti faktora oblika ® Pozar Lokaliziran Potpuno razvijen Usinak polozaja est Konveksna o=1 Usinak sjene Konkavna ost 87HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 G2 Uéi sjene (1) Posebna pravila za odredivanje brojéanih vrijednosti uéinka sjene dana su u dijelovima eurokodova koji obraduju materiale. G.3_Vanjski elementi (1) Za proraéun temperature vanjskih elemenala, sve povrSine koje zraée smiju se pretpostaviti da su pravo- kuthog oblika. One ukjuéuju prozore i ostale otvore u zidovima pozamog odjeljka kao i istovrjedne pravokutne povréine plamena, vidjeti Dodatak B. (2) Pri proraéunu faktora oblika za odredenu situaciju, prvo treba nacriali pravokutnu anvelopu oko popreénog presjeka elementa koji prima toplinu zra¢enjem, kao &to je prikazano na slici G.2 (ovo vrijedi za proracun uéinka sjene pribliznim postupkom). Vrijednost faktora Ptada treba odrediti za poloviste P svake stranice tog pravokutnika, (3) Faktor oblika za svaku povréinu koja prima zragenje treba odrediti kao zbroj doprinosa svih podrutja na povrSini koja zrati (obiéno Ceti), Koja su vidljva iz poloZaja toéke P na povrdini koja prima zratenje, kao Sto je pokazano na slikama G.3 i G4, Ova podrutja treba odrediti u odnosu na toéku X gdje horizontalna linija ‘okomita na povrSinu koja prima zraéenje susreée ravninu koja sadréi povréinu koja zraéi, U proragun ne treba uzeti doprinos podruéja koja nisu vidljva iz polozaja toske P, kao &to su osjenéana podrugja na slici G.4. (4) Ako toéka X lezi izvan povrsine koja zraéi, efektivni faktor oblika treba adrediti dodavanjem doprinosa dvaju pravokutnika koji se pruzaju od totke X do udaljenije stranice povréine koja zraéi, a potom oduzimanjem doprinosa dvaju pravokutnika koji se pruzaju od toéke X do blize stranice povrSine koja zrati (5) Doprinos svakog podrudja treba odrediti kao u nastavku: een aaa P Legenda: 1) anvelopa Slika G.2 - Anvelopa povréina koje primaju zraéenj a) povrsina koja prima zraéenje paralelna s povréinom koja zratt (6.2) 58HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 gdje je: a=his b =wis 5 razmak od totke P do toéke X A visina podrudja na povrsini koja zradi w_ Sirina podrudja na povrsini koja zraci ) povrSina koja prima zraéenje okomita na povrSinu koja zradi 1 =A] tan (a)-—1 5 tan'| —1, (63) 2x) (140°) (140) ) ©) povrsina koja prima zraéenje nalazi se u ravnini Koja zatvara kut @ s povrSinom koja zraéi 1-beos 6) ( = 1) tan” (a) -—O=2°°8) tan teh 2x) (14.5? -2bc080) | (1+ 6? -2bcos0) (G4) ( \ ff ) acosé (b-cos@) | | __ cos as| tan”) fs |+tan | = (a? + sin® 6) ((a? +sint a)" ) (a? + sin?) | Legenda: povrsina koja zrati b_ povrsina koja prima zravenje Slika G.3 — Povréina koja prima zraéenje u ravnini paralelnoj s povrsinom koja zraéi 59HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2009 Legenda: @ povrsina koja zraéi b_ povrsina koja prima zratenje Slika G.4 - Povrgina koja prima zraéenje okomita na ravninu povrsine koja zragi Legenda: 1. povrdina koja zraéi 2. povrsina koja prima zratenje Slika G.5 - Povrsina koja prima zraéenje u ravnini koja zatvara kut 0s povrinom koja zraéi 60HRN EN 1991-1-22012 EN 1991-1-2:2002+AC:2008 Bibliografija EN ISO 1716:2002, Reaction to fie tests for building products ~ Determination of the heat combustion (ISO 1716:2002) EN 1363-2, Fire resistance tests — Part 2: Alternative and addtional procedures 6(prazna stranica)(prazna stranica)Cjenovni razred HK