"S mobbingom sam se susrela radei u Konzumovoj trgovini kao prodavaica.

Kako nisam udana i nemam djece iz vrha su smatrali da nemam obitelj pa sam
morala raditi tee smjene, praznike i nedjelje, a nisam se smjela poaliti ili traiti
pravedniji raspored jer bi njihov odgovor bio da ako nisam zadovoljna mogu
traiti drugi posao. Znai konstantno su psihiki pritiskali radnice prijetei da e
izgubiti posao ako se poale ili trae svoja prava. Ako sam radila ujutro smjena mi
je zavravala u 14 sati, no uvijek se ostajalo najmanje pola sata due i za to nitko
nije smio pitati, poaliti se. Poslovoe su i meni i kolegicama konstantno nabijali
na nos da nismo dovoljno dobre ili brze, ili da nismo dovoljno posla napravile
zbog ega smo, ponovno u strahu od otkaza, i to podnosile. Prijetnjama otkazom i
stalnim napominjanjem da smo zamjenjive psihiki su nas maltretirali", svoje
iskustvo zlostavljanja na poslu tim nam je rijeima opisala 27-godinja Ana.

Zlostavljanje na poslu ili mobbing postao je dio svakodnevice velikog broja

radnica i radnika. Radi se o specifinom obliku ponaanja na radnom mjestu u
kojem jedna ili vie osoba sustavno psihiki zlostavlja ili poniava drugu osobu, s
ciljem ugroze njezina dostojanstva te s konanim ciljem eliminacije s radnog
mjesta. Osobama koje su rtve ovog vida zlostavljanja esto je narueno
samopouzdanje, ometano im je napredovanje te su prisiljene izbjegavati odlaske
na posao, otvarati bolovanja i na kraju dobiti ili podnijeti otkaz.

"Osjeala sam se nedovoljno dobrom i sposobnom, bezvrijednom. Osjeala sam

strah za egzistenciju zbog mogueg otkaza. ak su me uspjeli u jednom trenutku
uvjeriti da ne vrijedim i da sumnjam sama u sebe", ispriala nam je Ana.

Na upit o mobbingu u njihovu trgovaku lancu, iz Konzuma su poruili: "U naoj

kompaniji izuzetno je bitno da nam se zaposlenici obrate ako imaju potekoa u
svom neposrednom radnom okruenju. Kako bi to potaknuli, svaki zaposlenik je
osobno dobio obavijest o tome kako u naem velikom timu postoje strune osobe
kojima se mogu obratiti s povjerenjem ukoliko postoje problemi ili pitanja koja u
svojoj mikrookolini ne mogu rijeiti. Ove godine otili smo jo korak dalje te
organizirali radionice i druenja za sve nae zaposlenike, na kojima je jedina i
iskljuiva tema bila kako bi se trebali ponaati jedni prema drugima te to
trebamo uiniti i kome se obratiti ukoliko su naa ljudska ili radnika prava
naruena".

Plaeni prekovremeni? Ovdje moe dobiti samo batina!

Uvjeti rada Taxi Cammea poznati su svakome tko je ikada sjeo u njihovo vozilo.
Smjene od 12 sati bez pauze, iako je zakonom propisano da je nakon 4-5 sati
vonje nuno da voza/ica naprave pauzu u trajanju od 40 minuta, te neprestana
izloenost mobbingu. Svoje iskustvo prilikom dolaska Cammea u Osijek ispriao
nam je 26-godinji Tomislav.

"Prije svake smjene direktor nas je postrojavao i izderavao se da krademo,

laemo i smrdimo. On je nama dao priliku da u ovom tekom vremenu radimo, a
na nama je samo da sluamo i radimo to nam je reeno. Postojale su tri smjene,
no ukoliko si radio prvu smjenu, najee si se gotovo isti dan vraao u nonu
smjenu i tako u krug. Nije bilo pauze ni za hranu ni za WC jer se vozilo nije smjelo
ostavljati bez nadzora. O plaanju prekovremenih nismo smjeli ni pitati... Odgovor
je bio: 'Ovdje moe dobiti samo batina, a ne prekovremene'", ispriao je
Tomislav.

Ipak, unato mnogim medijskim natpisima i upozoravanju za krenje prava

radnika/ica, Cammeo je oito nedodirljiv.

"Kada sam zvao inspekciju rada da prijavim maltretiranje i krenje prava, reeno
mi je da je to zato to je sluba tek poela. Posla ima mnogo pa e to u poetku
biti tako. Neka se strpim malo. Pitali su me i jesam li siguran da je to tako jer im
se nitko nije alio do sada", kazao je Tomislav.

Sve to odvijalo se tri dana prije isteka ugovora. Tomislavu je ponuen novi ugovor
od tri mjeseca, no nije ga potpisao. Njegova je pria stara nekoliko godina, no do
danas se nita nije promijenilo.

Na upit o zlostavljanju u njihovoj slubi, iz Cammea su poruili: "Cammeo grupa

nastoji postaviti visoke standarde u poslovanju te sukladno tome provodi interne
kontrole odijevanja zaposlenika i odravanja istoe vozila, a sve u cilju pruanja
kvalitetne usluge. Nipoto nije tona informacija da se te interne kontrole provode
na nain da zaposlenike optuujemo ili vrijeamo na osobnoj razini, a kamoli da
im zabranjujemo koritenje stanke i drugih zakonom propisanih prava. Nai
zaposlenici se u svakom trenutku mogu obratiti svojim nadreenima te otvoreno
razgovarati o svim potekoama s kojima se susreu u obavljanju svojeg posla. U
Cammeo grupi vodimo brigu o potovanju dostojanstva svakog zaposlenika te su
ove optube potpuno neutemeljene".

Gotovo je nevjerojatan odgovor nadlene inspekcije kojoj se je navodni

nezadovoljni djelatnik obratio: "Vjerujemo da bi, u sluaju krenja radnikih
prava, nadlena sluba ve obavila nadzor i utvrdila neregularnosti. Cammeo
grupu od samoga poetka nadziru razne inspekcijske slube i niti jedna do sada
nije utvrdila takve nepravilnosti u poslovanju".

Uz to, iz taxi slube smatraju da se njihova grupa neopravdano redovito spominje

u negativnom kontekstu. "Sigurni smo da je tome razlog nerazumijevanje
konkurencije o trinim pravilima. alosti nas injenica to se vrlo rijetko u
medijima spominju pozitivne prie o poslovanju Cammeo grupe kao to su,
primjerice, poveanje broja zaposlenih, povoljne cijene taksi usluga te kvaliteta
usluge", poruuju iz Cammea.

Ipak, uzevi u obzir iznesene situacije mobbinga, teko je povjerovati da je glavni

razlog negativnog prikaza u medijima nerazumijevanje trine konkurencije. No,
stoji li iza Cammea 'dobro zalee', nepravedan tretman ili neto tree, nije nam
poznato.

Od posla iz snova do none more

Da zlostavljanje na poslu nije rezervirano samo za velike lance ili kompanije

dokazuje nam Marijina pria. Kada je dobila posao u jednoj civilnoj organizaciji
kao mlada osoba, bila je oduevljena. Svo njeno zalaganje i obrazovanje imalo je
smisla. No, ubrzo su njezina motivacija i oduevljenje nestali. to god bi
napravila, nije bilo dovoljno dobro, ak i u situacijama kada bi u potpunosti pratila
upute. Slijedile su uvrede poslodavca, neprestano prepiranje, osjeaj
nesposobnosti i u konanici otkaz.

"Najgori je osjeaj kada sam nakon otkaza shvatila da se moj posao iz sna
pretvorio u nonu moru. Zbog neije potrebe da uvijek sam sebi zbog vlastite
nesigurnosti dokazuje tko je tu ef, tko je najpametniji i ije misli treba pratiti. U
trenutku kada odlui stati na kraj nasilju, dobije otkaz jer tvoje ponaanje
ugroava njegovu poziciju. No, tada su motivacija, samopouzdanje i sva divna
iskustva ionako ve okaljana", ispriala je 25-godinja Marija.

O zlostavljanju na poslu teko je govoriti iz straha od gubitka tog istog posla koji
velikom broju zlostavljanih osoba osigurava egzistenciju.

"Kada proivljava zlostavljanje na radnom mjestu, trpi sve i svi oko tebe, a ne
moe ti nitko pomoi. Svi samo pitaju zato si to dozvoljava, kao da je mobbing
tvoj izbor", rekla je Marija. Takoer, osobe koje trpe mobbing strahuju da ukoliko
prijave nasilje, izgubit e posao i nai se na nesigurnom tritu rada. Iako po
propisima svaka osoba ima pravo podnijeti prijavu te bi je poslodavac trebao
zatiti, na prijavu se odluuju tek kada nemaju to izgubiti, kada ponu osjeati
zdravstvene tekoe ili im je ugroeno normalno svakodnevno funkcioniranje.

Mobbing kao problem suvremene ene

Udruga Mobbing ve 10 godina nastoji osvijestiti problem zlostavljanja na radnom

mjestu. Za djelovanja udruzi su se za pomo obratile tisue ljudi. Svakodnevno im
se, poruuju iz udruge, obrate najmanje etiri osobe.

"Naa anketa pokazala je da nam mobbing prijavljuje 66 posto ena i 34 posto

mukaraca. to se tie strune spreme, najvei broj ispitanika/ica je sa srednjom
strunom spremom (35,3 posto mukaraca i 45,5 posto ena), zatim sa
fakultetskim obrazovanjem (29,4 posto mukaraca i 36,4 posto ena), dok ih je
najmanje sa zavrenom osnovnom kolom (2,9 posto mukaraca i 6 posto ena).
Vei je broj mukaraca zaposlenih u privatnim poduzeima (52,9 posto), dok je
kod ena vei broj onih koje su zaposlene u dravnim poduzeima (53 posto)",
pojasnila je Jadranka Apostolovski, predsjednica udruge Mobbing.

Rezultati ankete pokazuju kako ak dvije treine prijavljenih sluajeva ine oni u
kojima je rtva ena. Da je zlostavljanje na poslu, naalost, uglavnom rezervirano
za ene pokazuje i lanak portala Women in Adria. Tekst iznosi priu etiri ene
koje su eljele ostati anonimne te osnivaice portala Ivane Mati. Zlostavljanje se
najee provodi od strane nadreenih, no sve je ee i zlostavljanje meu
kolegama ili kolegicama koje najvie pogaa rtve. Najee su mukarci ti koji
provode mobbing nad zaposlenicama, no ukoliko je zlostavljaica ena, njena
rtva je u veini sluajeva, takoer, ena.

Jedan od najeksponiranijih sluajeva mobbinga mogli smo pratiti na Prisavlju.

Naime, na javnom informativnom servisu, tvrde zaposlenici/e, postoji velik strah
od otkaza pa je mobbing veoma rairena pojava. Osim nesretnog samoubojstva
Snjeane Abdurahmanovi, za koje se nagaalo da je posljedica zlostavljana na
radnom mjestu, najpoznatiji istup na HRTu je onaj Marine Pavii. Biva
zaposlenica HRTa tuila je svoga poslodavca, tvrdei kako su radnice ucjenjivane
na najgore mogue naine ukoliko bi skupile hrabrosti i upustile se u sudski spor.
Zlostavljane osobe redom su ene te prema medijskim tvrdnjama, kao i podacima
udruge Mobbing, postoji znaajan broj ena koje su se alile na mobbing na
Prisavlju. Ipak, u evidenciji HRTa stoje drugaiji podaci. Tamo tvrde da se protiv
njih vode dva sudska spora, a okonan je samo jedan postupak.

Zakonske procedure i nedostatna pravna zatita

Izmjenom kaznenog zakona 2013. godine mobbing je postao kazneno djelo, no

samo u sluaju naruavanja zdravlja. Uz to, ukoliko se radnica ili radnik odlue
prijaviti zlostavljanje, moraju pratiti proceduru. Prvo se moraju obratiti
poslodavcu pritubom te ukoliko on ne poduzme odgovarajue korake, radnik/ica
moe zatraiti lijeniku pomo i tek tada moe kazneno prijaviti osobu koja ga
zlostavlja.

"Zakon nalae rok od osam dana za ispitivanje pritube i donoenje odluke, no

dogodi se da ako prituba i bude obraena u zakonskom roku, nerijetko zakljuak
iznosi da se nije utvrdila povreda dostojanstva. Uz to, problem je to takve
pritube rjeavaju zaposleni unutar same tvrtke u kojoj se povreda dostojanstva
radnika i dogodila ili pak kadrovske slube tvrtke, a dakako da onda i na njih
uprave vre pritisak da rijee sluaj u korist poslodavca, a ne radnika", kazala je
Apostolovski.

Takoer, svaki poslodavac u Hrvatskoj koji ima vie od 20 zaposlenih duan je

imenovati osobu koja je u njegovom poduzeu savjetnik/ica radnicima i
radnicama u sluaju zlostavljanja na radnom mjestu te obavijestiti zaposlene o
tome. Sukladno tome iz Konzuma poruuju da su obavijestili radnike o osobi koja
je zaduena za njihove pritube te poruuju: "Osim navedenih internih
instrumenata i timova koji se bave ovom tematikom, u Konzumu postoji i osoba
koja je odgovorna za provoenje procesa zatite dostojanstva zaposlenika".

Ipak, provedena istraivanja pokazuju da vie od 70 posto ispitanih nije upoznato

s time da u njihovoj tvrtci postoji osoba zaduena za pritube niti znaju tko je ta
osoba. Time postaje nejasno radi li se o nedovoljnoj informiranosti radnika i
radnica, nejasnoj obavijesti poslodavaca ili pak o nepovjerenju radnika i radnica
prema tim tijelima. Neovisno o razlogu, este prijave mobbinga sugeriraju da
sustav ne funkcionira na eljeni nain. Osim odredbi koje ne funkcioniraju u
praksi, problem je i u nedostatnoj regulaciji mobbinga u manjim poduzeima u
kojima uglavnom ne postoje savjetnici/e.

Prema Ministarstvu pravosua, u Hrvatskoj su od 2010. do danas rijeena 133

graanska predmeta za nadoknadu tete zbog mobbinga. Prema saznanjima
udruge Mobbing, svega tri sluaja su pravomono okonana u korist osobe koja je
zlostavljanje prijavila. Pravna se zatita prua kroz nekoliko zakona: Zakon o radu,
Zakon o obveznim odnosima, Zakon o suzbijanju diskriminacije te Zakon o
ravnopravnosti spolova.
"U praksi se pokazalo da Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije samo
formalno reguliraju podruje zlostavljanja na radu, bez mogunosti kvalitetne
provedbe. Miljenja smo da Republika Hrvatska ima dobre zakone, ali da se
zlostavljanje na radnom mjestu ipak treba regulirati posebnim zakonom ili
podzakonskim aktima", poruuju iz udruge Mobbing.

rtvama zlostavljanja nuno je pruiti primjerenu pomo

Ukoliko se naete u ulozi rtve zlostavljanja, iz Udruge Mobbing poruuju da

prikupite dokaze, bilo da se radi o elektronikoj poti, porukama ili dopisima. Uz
to, naglaavaju, dobro je imati svjedoke i situaciju rijeiti bez koritenja nasilja.

"Te osobe svakako trebaju potraiti pomo lijenika; ne moraju nuno otii na
bolovanje, ali je vano da postoji medicinska dokumentacija o stresu koji je
uzrokovan poremeenim odnosima na poslu. I najvanije, svatko tko se nae u
ulozi rtve treba raditi na sebi, na podizanju vlastitog samopotovanja i
samopouzdanja,to mi takoer radimo u naoj Udruzi s osobama koje nam se
obrate, a kroz program kola socijalnih vjetina", poruila je Apostolski.

Osim u udruzi, pomo se prua i u Domu zdravlja Siget te Domu zdravlja Zagreb
Centar. Zbog naruenog samopouzdanja i stresa, rtvama se esto nakon
otvaranja bolovanja omoguuje pohaanje grupne psihoterapije gdje si
meusobno osiguravaju podrku te nastoje vratiti narueno samopouzdanje.

Na pitanje je li se u svim prijavljenim sluajevima radilo o mobbingu Apostolovski

poruuje: "Kao i u svim drugim zemljama koje su problem mobbinga prepoznale, i
u naoj praksi pojavio se odreeni postotak tzv. lanih rtava, no nae
strunjakinje i strunjaci vrlo brzo prepoznaju osobu koja je stvarna rtva
mobbinga i na svaki joj nain pokuavamo olakati situaciju u kojoj se nala.
Ponekad ljudi povrede prava iz Ugovora o radu doive kao zlostavljanje na poslu
pri emu radimo jasnu razliku te ih upuujemo na njihova prava iz ugovornog
odnosa koji su potpisali s poslodavcem".

Nemamo svi taj luksuz da prijavimo mobbing ili damo otkaz

Marijina, Anina i Tomislavova pria, iznesene na poetku reportae, imale su

sretan kraj. Svi oni trenutno se nalaze na boljem poslu i polako vraaju izgubljeno
samopouzdanje. Ipak, mora se uzeti u obzir injenica da se radi o mladim
osobama koje jo nemaju obitelj i mogu si dozvoliti taj luksuz da kau dosta i
potrae novi posao.

"Nikada ne bih postupila drugaije, dajui otkaz pokazala sam karakter i

odlunost. Imam sreu da sam dovoljno mlada te da sam si otkaz mogla
dozvoliti", kazala je Marija.

Problem je vei uzmemo li u obzir da veina zaposlenika/ica, a posebice majke,

koji trpe mobbing ne mogu tako jednostavno dati otkaz ili progovoriti o tome. Taj
posao im osigurava egzistenciju, hrani njihove obitelji i plaa reije. Uz to, ako se
nalaze u situaciji da pripadaju neto starijoj radnoj populaciji, dodatno im je
otean pronalazak novog zaposlenja. Oni/e ostaju na radnim mjestima, ute i
trpe. Njihova prava nitko ne potuje i nitko ne odgovara za posljedice. Iako se eli
osvijestiti problem zlostavljanja na poslu i aktivno se radi na tome da se
zlostavljai/ice kanjavaju, nakon iznesenih primjera namee se zakljuak da nam
svima predstoji jo puno posla. Posebice donositeljima zakona i onima koji su ih
duni provoditi, kao i onima koji (ne)nadgledaju njegovo provoenje.