Stupnjevi integracije trita

Definicija ekonomske integracije

Ekonomske integracije = ureeni oblici
integracije u podruju trgovine robama i
uslugama, te sloboda kretanja faktora
proizvodnje (rada i kapitala)

Molle, W. (2006): Ekonomska

integracija je u osnovi integracija trita
Balassa (1961): Integracija se moe shvatiti
kao proces (podrazumijeva mjere kojima se
ukida diskriminacija izmeu gospodarstava
razliitih drava), ali i kao stanje stvari
(podrazumijeva odsustvo razliitih oblika
diskriminacije izmeu pojedinih nacionalnih
gospodarstava)
 Temeljna je ideja ekonomske integracije
sloboda kretanja robe, tj. slobodna
razmjena i trgovina
Rascjepkano trite
Prepreke slobodnoj trgovini
Carine ili uvozne pristojbe
Pristojbe slinog uinka carinama
Koliinska ogranienja
Valutna ogranienja
druga necarinska ogranienja
 Prepreke slobodnoj trgovini
Carine ili uvozne pristojbe: iznosi koji se
naplauju na uvoz dobara, to ini dobra skupljima
na unutranjem tritu
- mogu se temeljiti na vrijednosti ili koliini
- mogu se naznaiti u postotcima ili varirati u
odnosu na razinu cijena na domaem tritu

Pristojbe slinog uinka: uvozne pristojbe

preruene u administrativne trokove, trokove
skladitenja ili trokove testiranja koja se obavljaju
pri carinjenju;
 Koliinska ogranienja (Quantitative restrictions (QR):
ogranienja koliine uvoza odreenog dobra koji se doputa u
neku dravu u odreenom vremenskom razdoblju (kvota), to
se ponekad izraava kao novana vrijednost.
-posebna je vrsta tzv. carinska kvota, to znai najvea
doputena koliina koja se moe uvesti po odreenoj carini,
dok se sve koliine koje prelaze tu granicu carine viom
carinskom stopom;
Valutna ogranienja: znae da uvoznici ne mogu koristiti
stranu valutu kako bi platili dobra kupljena u inozemstvu;
Druga necarinska ogranienja: sve takve mjere ili situacije
(poput fiskalnog tretmana, pravnih propisa, normi o sigurnosti,
dravnih monopola, javnih tendera, itd.) koje na domaem
tritu daju povlateni tretman domaim proizvodima neke
drave u odnosu na strane proizvode.
Faze ekonomske integracije
zona slobodne trgovine
carinska unija
zajedniko trite
ekonomska unija
monetarna unija
ekonomska i monetarna unija
potpuna ekonomska unija
Zona slobodne trgovine
(Free-Trade Area)
temelji se na sporazumu izmeu drava prema
kojem one meusobno ukidaju prepreke trgovini:
carine i koliinska ogranienja, ali svaka drava
zadrava vlastitu carinu u odnosu na tree drave.
Potvrde o podrijetlu: prate robu i slue
izbjegavanju prakse prema kojoj roba iz treih
zemalja na podruje zone slobodne trgovine ulazi
kroz dravu koja ima najpovoljniju carinu na uvoz
odreenog proizvoda podrijetlom iz te tree
drave, pa zatim koristi pogodnosti zone
slobodne trgovine.
Posljedice neusklaene politike carina

115 %

110 %

35 %

130 % 25 %

20 %
 Primjer:

NAFTA (North American Free Trade

Agreement)
EFTA (European Free Trade Association)
 Carinska unija(customs union)
oblik je ekonomske integracije koji se temelji na
sporazumu izmeu drava o ukidanju carina i
koliinskih ogranienja u meusobnoj trgovini, uz
sporazum o primjeni zajednikih carinskih tarifa
na uvoz iz treih drava
potvrde o porijeklu robe nepotrebne
Obuhvaa 2 elementa:
- unutarnji - meusobno ukidanje carina i
koliinskih ogranienja izmeu drava lanica
carinske unije
- vanjski - zajednika carinska tarifa prema
treim zemljama, iz kojih se roba uvozi ili
izvozi s teritorija bilo koje drave lanice
carinske unije
 Razlozi ogranienja slobodne
trgovine
neovisnost od drugih drava, u pogledu stratekih dobara
(argument specifian za vrijeme rata)
mogunost potpore tzv. "industrijama u razvoju: ideja
je da nova poduzea i sektori koji jo nisu kompetitivni,
trebaju biti zatieni kako bi se razvili i mogli biti
konkurentni u meunarodnoj konkurenciji;
zatita od dumpinga: zdrava industrijska struktura
gospodarstva moe se zagaditi kada se strana dobra
izbacuju na trite po cijeni ispod cijene kotanja u zemlji
porijekla. ak ako je akcija i privremena, gospodarstvo
moe biti oslabljeno;
zatita od socijalnog dumpinga: ako su nadnice u dravi
izvoznici ispod produktivnosti, radna snaga e rei da je
eksploatirana; uvoz iz takve drave, neki smatraju, podupire
takvu praksu i stoga nije dopustiv;
 poveanje zaposlenosti: ako imbenici proizvodnje u savezu nisu
potpuno iskoriteni, zatita moe preusmjeriti potranju prema
domaim proizvodima, tako da moe doi do zapoljavanja i
izbjegavanja socijalnih trokova;
diversifikacija ekonomske strukture: drave specijalizirane za
proizvodnju jednog ili nekoliko proizvoda su vrlo ranjive; problemi
prodaje takvih proizvoda vode trenutnom gubitku gotovo svih
prihoda iz inozemstva. Taj se argument odnosi na male drave u
razvoju, a manje na velike industrijalizirane drave;
rjeavanje problema platne bilance: ogranienja uvoza
umanjuju iznose koje treba platiti u inozemstvu to pomae
izbjegavanju prilagodbi industrijske strukture i prateih socijalnih
trokova i socijalnih napetosti (do ega dolazi zbog smanjivanja
nadnica i restriktivne politike, itd.)
 Zajedniko trite
obuhvaa carinsku uniju, tj. slobodno
kretanje robe unutar drava koje sudjeluju u
ovom obliku integracije, ali i slobodno
kretanje faktora proizvodnje (radne snage,
usluga i kapitala)
odnosi s treim dravama na zajednikom
tritu mogu se urediti razliito, odnosno uz
vei ili manji stupanj integriranoga
zajednikog djelovanja
 Ekonomska unija
podrazumijeva kombinaciju slobodnoga
kretanja robe i faktora proizvodnje,
karakteristinu za zajedniko trite s
odreenim stupnjem pribliavanja ili
potpune unifikacije nacionalnih ekonomskih
politika, to ukljuuje i zajedniku vanjsku
gospodarsku politiku kojom rukovodi
zajedniko sredinje tijelo.
 Monetarna unija
pretpostavlja postojanje zajednikog trita s
jedinstvenom valutom i monetarnom politikom, a
moe se javiti i kao kombinacija ekonomske i
monetarne unije
Stvara ili neopozivo fiksirane valutne stope i
potpunu konvertibilnost moneta drava lanica ili
jednu zajedniku monetu koja cirkulira u svim
dravama lanicama.
Implicira visok stupanj integracije makro-
ekonomskih i proraunskih politika.
 Potpuna ekonomska unija
znai unifikaciju monetarne, fiskalne, socijalne i drugih
povezanih politika, odnosno potpunu integraciju
gospodarstava participirajuih drava, s uspostavom
supranacionalnog tijela ije odluke obvezuju sve
drave lanice
gospodarski gledano situacija je tada gotovo ista kao u
jednoj dravi
s obzirom na mnoga integrirana podruja, esto se
implicira politika integracija (npr. u obliku
konfederacije)
Politika unija
pretpostavlja potpunu unifikaciju
gospodarstava uz zajednika politika
supranacionalna tijela, poput saveza ili
konfederacije drava.
Pojmovi unutarnjeg, zajednikog i
jedinstvenog trita Europske unije
Unutarnje trite kao cilj stvaranja EU

Glavni cilj stvaranja Europske ekonomske

zajednice bila je uspostava unutarnjeg trita
(engl. Internal market)
Izvorno je cilj unutarnjeg trita sadran u
Ugovoru o Europskoj (ekonomskoj) zajednici, a
danas sadrajnom prilagodbom ta odredba
prelazi u UEU meu odredbe o ciljevima EU
 l. 3. st. 3. UEU
(3) Unija ureuje unutarnje trite. Unija pridonosi ostvarenju odrivog razvoja
Europe na temelju uravnoteenoga gospodarskog rasta i stabilnosti cijena,
visoko konkurentnog socijalnog trinog gospodarstva usmjerenog punoj
zaposlenosti i socijalnom napretku, visokom stupnju zatite okolia i
poboljanju kvalitete okolia. Unija potie gospodarski i tehniki napredak.
Unija se bori protiv socijalne iskljuenosti i diskriminacije te potie socijalnu
pravednost i zatitu, jednak poloaj ena i mukaraca, meugeneracijsku
solidarnost i zatitu prava djeteta.
Unija potie gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i solidarnost izmeu
drava lanica.
Unija djeluje na ouvanju bogate kulturne i jezine raznolikosti i osigurava
razvoj i zatitu europskoga kulturnog nasljea.
Unutarnje trite
Definicija unutarnjeg trita ula je u Osnivake
ugovore Jedinstvenim europskim aktom iz 1986.
godine, a danas je sadrana u:

l. 26. st. 2. UFEU (ex l. 14. st. 2. UEZ)

(2) Unutarnje trite obuhvaa prostor bez
unutarnjih granica u kojem se jami slobodno
kretanje roba, osoba, usluga i kapitala u skladu s
odredbama Ugovora.
 Zajedniko trite
Pojam zajednikog trita (eng. common market, njem.
gemeinsamer Markt) nije nikada bio definiran osnivakim
ugovorima, iako se i pojam unutarnjeg i pojam zajednikog trita
pojavljuju naizmjence jo u izvornim osnivakim ugovorima

Europski sud je u predmetu 15/81 Gaston Schul [1982] ECR 1409

kao zajedniko trite definirao sljedee:

Pojam zajednikog trita kako ga je tumaio Sud u kontinuiranom

nizu presuda ukljuuje uklanjanje svih zapreka u trgovini unutar
Zajednice zbog spajanja nacionalnih trita u jedinstveno trite iji
uvjeti odgovaraju to je najvie mogue onima na pravom unutarnjem
tritu.
 Jedinstveno trite
Pored pojmova unutarnjeg i zajednikog trita, esto se
pojavljuje i pojam jedinstveno trite (eng. single market) koji se
najee poistovjeuje s pojmom unutarnjeg trita
Teorija: sporno je razlikovanje izmeu pojmova zajednikog i
unutarnjeg trita
dva glavna suprotstavljena stajalita:
- kvalitativnu razlika izmeu pojmova: zajedniko trite kao ui
pojam predstavljalo bi uvod u unutarnje trite.
- kvantitativna razlika izmeu pojmova: zajedniko trite je iri
pojam, jer je za ostvarenje trita na kojem ne postoje
unutarnje granice osim slobode kretanja robe, usluga, osoba i
kapitala nuno obuhvatiti i ostale vezane sektore, poput prava
trinog natjecanja, poljoprivrednu, monetarnu, poreznu
politiku, zatitu okolia i vanjsku trgovinu.
 Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona (1.
prosinca 2009.) horizontalnom je
prilagodbom uklonjena dvojba oko razliite
terminologije u osnivakim ugovorima, tako
da se sada u ugovorima koristi samo pojam
unutarnjeg trita
Tehnike gospodarske integracije
 Tehnike gospodarske integracije = pristupi
integraciji trita radi prilagodbe
nacionalnih zakonodavstava, ali i upravne i
sudske prakse:
Negativna integracija
Pozitivna integracija
Negativna integracija
ukidanje postojeih prepreka slobodnom kretanju

odredbe osnivakih ugovora o temeljnim gospodarskim

slobodama uglavnom se temelje na ovom pristupu
(npr. zabranjena su koliinska ogranienja i mjere s istim
uinkom na uvoz l. 34. UFEU-a;
zabranjena su ogranienja slobodnog pruanja usluga
unutar Unije, l. 56. UFEU-a).
 postie se normativnom deregulacijom i ukidanjem
nacionalnih propisa i prakse koji ili u potpunosti
onemoguavaju prekograninu razmjenu unutar Unije ili
oteavaju pristup tritu drugih D

temelji se na ideji zabrane diskriminacije temeljem

dravljanstva, odnosno podrijetla, koja se u odreenim
podrujima temeljnih gospodarskih sloboda kree prema
sveobuhvatnoj zabrani ogranienja
 Poseban zamah dobiva kroz naelo uzajamnog
priznavanja
(ideja je naela da se proizvod ili usluga iz drave A,
gdje je u zakonitom prometu u skladu s propisima
te drave, mora prihvatiti kao takav i u dravi B,
koja slobodno kretanje moe ograniiti ili sprijeiti
jedino pozivanjem na zatitu vanih razloga u
javnom interesu)
naelo je Europski sud prvi puta naglasio u presudi
u predmetu 120/78 Cassis de Dijon [1979] ECR 649)
Pozitivna integracija
naglasak je na usklaivanju, tj. pribliavanju ili
potpunom ujednaavanju razliitih
nacionalnih propisa u odreenim
podrujima donoenjem novoga
jedinstvenog propisa na razini Unije
taj se proces naziva harmonizacijom
propisa (eng. approximation of laws, njem.
Angleichung der Rechtsvorschriften).
 opi pravni temelj za harmonizaciju propisa
radi ostvarenja unutarnjeg trita odredbe
su l. 114. i 115. UFEU-a, koje se
primjenjuju kada ne postoji poseban pravni
temelj za donoenje harmonizacijskih mjera
u odreenom podruju
l. 114. UFEU (ex l. 95. UEZ)
(1) Ukoliko u Ugovorima nije drugaije propisano, za ostvarenje ciljeva iz l. 26. primjenjuju se
sljedee odredbe. Europski parlament i Vijee u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom
te nakon sasluanja Gospodarskog i socijalnog vijea donose mjere za usklaivanje zakonskih
i upravnih propisa drava lanica iji je predmet ureenje ili funkcioniranje unutarnjeg trita.
(2) Odredba st. 1. ne primjenjuje se za propise kojima se ureuju porezi, sloboda kretanja osoba
te prava i interesi radnika.
(3) U prijedlozima za donoenje mjera iz st. 1. koji se odnose na zdravstvo, sigurnost, zatitu
okolia i potroaa, Komisija polazi od visoke razine zatite te osobito uzima u obzir rezultate
najnovijih znanstvenih istraivanja. Europski parlament i Vijee tee istim ciljevima u
granicama svojih ovlasti.
(4) Ukoliko drava lanica nakon usvajanja harmonizacijske mjere od strane Europskog
parlamenta i Vijea, odnosno Vijea ili Komisije smatra nunim zadrati pojedinane
nacionalne propise koji su opravdani zbog vanih razloga u smislu l. 36. ili zbog zatite
okolia ili radnog okolia, duna je Komisiju obavijestiti o tim propisima i razlozima njihovog
zadravanja.
(5) Neovisno o stavku 4., nakon usvajanja harmonizacijske mjere Europskog parlamenta i Vijea,
odnosno Vijea ili Komisije, drava lanica duna je Komisiju obavijestiti o namjeri donoenja
novih nacionalnih propisa utemeljenih na najnovijim znanstvenim spoznajama glede zatite
okolia ili radnog okolia koje smatra nunim radi regulacije pitanja specifinih za tu dravu,
kao i o razlozima za donoenje tih propisa.
(6) Komisija je duna u roku od 6 mjeseci od primitka obavijesti u skladu sa stavcima 4. i 5.
odobriti ili odbiti predmetne nacionalne propise, nakon provjere predstavljaju li ti propisi
sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikriveno ogranienje trgovine izmeu drava lanica te
predstavljaju li prepreku funkcioniranju unutarnjeg trita.
Ukoliko Komisija u navedenom roku ne donese odluku, smatra se da su nacionalne mjere iz st. 4. i
5. doputene.
Ukoliko je to opravdano sloenou injeninog stanja te ukoliko ne prijeti opasnost za ljudsko
zdravlje, Komisija moe dravu lanicu obavijestiti o produenju vremenskog roka iz ovog
stavka za najvie 6 mjeseci.
(7) Ukoliko se dravi lanici u skladu sa st. 6. dopusti donoenje ili zadravanje nacionalnog
propisa koji odstupa od harmonizacijske mjere, Komisija je bez odgode duna razmotriti je li
potrebno predloiti odgovarajuu izmjenu te mjere.
(8) Ukoliko drava lanica Komisiji istakne postojanje specifinog problema za javno zdravlje u
podruju u kojem su ve donesene harmonizacijske mjere, Komisija je duna bez odgode
razmotriti mogunost predlaganja odgovarajuih mjera Vijeu.
(9) Odstupajui od postupka predvienog u l. 258. i 259., Komisija ili bilo koja drava lanica
moe neposredno podnijeti tubu Sudu Europske unije ukoliko smatra da druga drava
lanica zlorabi ovlasti predviene u ovom lanku.
(10) Prethodno navedene harmonizacijske mjere mogu, kada je to potrebno, sadravati zatitnu
klauzulu, prema kojoj su drave lanice ovlatene iz jednog ili vie negospodarskih razloga
navedenih u l. 36. usvojiti privremene mjere, koje podlijeu provjeri Unije.
l. 115. UFEU (ex l. 94. UEZ)
Ne dovodei u pitanje l. 114., Vijee u skladu s
posebnim zakonodavnim postupkom jednoglasno i
nakon sasluanja Europskog parlamenta i
Gospodarskog i socijalnog vijea usvaja direktive za
usklaivanje zakonskih i upravnih propisa drava
lanica koji neposredno utjeu na uspostavu i
funkcioniranje unutarnjeg trita.
Osim ove dvije odredbe, za harmonizaciju propisa vana je i
ovlast sadrana u tzv. generalnoj supsidijarnoj klauzuli
iz

l. 352. UFEU (ex l. 308. UEZ)

(1) Ukoliko je djelovanje Unije u okviru Ugovorom utvrenih
oblasti politika nuno radi postizanja nekog od ciljeva Ugovora,
a Ugovorima nisu predviene potrebna ovlatenja,Vijee
jednoglasno na prijedlog Komisije i uz suglasnost Europskog
parlamenta moe usvojiti odgovarajue propise. Ukoliko Vijee
donosi propise u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,
takoer odluuje jednoglasno na prijedlog Komisije i uz
suglasnost Europskog parlamenta.
S obzirom na opseg harmonizacija moe biti
potpuna i djelomina:
potpuna harmonizacija - u cijelosti se
regulira odreeno pitanje, drave lanice vie
nemaju prostora za reguliranje istog pitanja
koje je iscrpno ureeno na razini Unije
djelomina harmonizacija - dravama
lanicama ostaje odreeni prostor za
djelovanje i samostalno ureenje pitanja koja
nisu obuhvaena direktivom
S obzirom na razinu zatite:
maksimalna harmonizacija - uspostavljaju se
zajedniki standardi koji predstavljaju gornju
granicu za drave lanice, koje ne mogu zadrati ili
uvesti stroi standard zatite.
minimalna harmonizacija - uspostavljaju se
minimalni standardi, odnosno donja granica da
drave lanice, koje su ipak ovlatene zadrati ili
uvesti tee i stroe standarde, naravno, ukoliko to
ne predstavlja neopravdanu prepreku zajamenoj
slobodi kretanja.
 S obzirom na tehniku regulacije:
Opcijska harmonizacija - omoguuje proizvoaima izbor
hoe li slijediti harmonizirani standard. U tom sluaju
proizvode mogu plasirati na trita drugih drava lanica ili
primijeniti samo nacionalna pravila jedne drave lanice
ukoliko e djelovati samo na njenom, lokalnom tritu.
Referencijalna harmonizacija - karakteristina je za direktive
novog pristupa, tj. tehniku regulaciju, budui da se kod takve
tehnike propisuju samo openiti standardi i zahtjevi, a njihova
detaljna regulacija preputa posebnim standardizacijskim
tijelima.
Odlona harmonizacija - ureuje se odreeno pitanje na
razini Unije, pri emu drave lanice mogu izabrati izmeu
dvije mogunosti: uzdrati se od bilo kakvog zakonodavnog
djelovanja ili donijeti nacionalni propis kojim e u potpunosti
slijediti direktivu.