Mirko Draen Grmek

POVIJEST SIDE
Poeci, irenje i uzroci jedne epidemijske bolesti

BILOKI I SOCIJALNI UVJETI PANDEMIJE

Pandemija uvijek nastaje kao posljedica susreta povoljnih biolokih(klice uzronika) i

ekolokih faktora. Treba razmotriti i bioloke znaajke ovjeka upenito i pogoenih
populacija , pa prijei na pomnu i kritiku analizu socijalnih uvjeta .
Danjanji strunjaci objanajvaju dananju ekspanziju side sa 2 gupe faktora : 1-
osnovno tumaenje u promjeni svojstava specifinog virusa koji bi mutacijom iznenada
postigao veliku virulentnost, 2 socijalne promjene koje su karakteristien za drugu polovicu
20.st.( mijeanje populacije;liberalizacija seksualnog ponaanja, napose homoseksualnih
odnosa, masovno uivanje droga koje se utrcavaju u krv, iroka primjena transfuzije krvi ,
itd.) Autor spominje patocentozu dinamika ravnotea uestalosti svih bolesti od kojih pate
pripadnici odrene populacije . Povijest svake pojedine bolesti ovosi o povijesti svih ostalih
bolesti.

NOVO BIOLOKO OBJANJENJE

Jedna od bitnih biolokih karakteristika retrovirusa jer njihova velika genetika varijabilnost.
Retrovirusi evoluiraju znatno bre nego virusi s DNK. Uzronik side je vrlo varijabilan .
Neprestano nastaju veoma virulentni vironi i time je stalno otvorena mogunost razvitka
virulentnih sojeva.
Do toga je stalno dolazilo, ali u ranijim razdobljima ivotni uvjeti domaina neminovno
dovodili do eliminiranja virulentnih klica. Mehanizam prirodnog odabiranja je unitavao
takve klice, jer su one ubijale domaina prije nego je on mogao zaraziti druge osobe.
Virusi grupe Hiv mogli su u prolosti preivjeti samo primjenom strategijom tihog
parazitizma. Oni su bili sitne pritajene tetoine, a ne opasni otvoreni neprijatelji.
Situacija se naglo promijenila u drugoj polovici naeg stoljea time to je dolo do
znaajnog proirenja starih putova infekcije, simultanog otvaranja novih putova i
produljenja ivotne nade zaraenih osoba .
Virulentne klice izazivaju epidemiju samo ako je premaen prag nekih uvjeta.
Sadanju pandemiju side izazvao je stjecaj okolnosti koje u velikoj mjeri pogoduju prenoenju
vrlo virulentnih slojeva jednog starog virusa . Napose, okolnosti kvanitativne promjene
seksualnog ponaanja , unoenje tue krvi, krvnih produkata i droga u krvni optok i
lom patocentoze izazvan u prvom redu jakim padom uestalosti drugih zaraznih bolesti.
POJAM PATOCENTOZE : ODNOSI IZMEU SIDE I DRUGIH BOLESTI

Raspodjela uestalosti pojednih bolesti od kojih pati odreena populacija u danom

povijesnom trenutku nije kaotina.Ona pokazuje stanovite pravilnosti , pa se stoga moe
prouavati pomou matematiki modela .
Patocentoza(autoro pojam , ako pita ) tei odrenom idelanom stanju , dinamikoj ravnotei
koju postie samo za razmjerno kratka razdoblja u populacijama i u ekoloki stabilnoj
situaciji. Iz mog pojma patocentoze proizlazi da na uestalost svake pojedine bolesti djeluju
ne samo razni endogeni i ekoloki faktori nego i uestalost ostalih bolesti u istoj populaciji .
Ope je pravilo da se patocentoza stalno mijenja i, napose , da se nakon svake vee
demografske promjene pojavljuju nove nedae u obliku epidemija. esto su takve
epidemije ciljane : one selektivno pogaaju posebne grupe ljudi koji su oslabljeni zbog
novih biolokih i socijanih uvjeta .
U prolosti zapadnog svijeta dogodila su se 4 velika loma patocentoze:
Mlae kameno doba ( u vezi sa stvaranjem stalnih naselja i poecima poljoprivrede ),u
poetku srednjeg vijeka ( u vezi sa seobom naroda i poecima feudalnog drutvenog
ureenja) , u renesansi ( nakon otkria Amerike) i konano, u nae vrijeme svjetski
rezervoar i izvanrednih uspjeha u kontroli veine zaraznih bolesti.
Kad neke bolsti izgube dominantni poloaj, druge dou na njihovo mjesto . U posljednja 2
stoljea te se promjene pataloke situacije bile uglavnom veoma povoljne za ovjeanstvo,
posebno za stanovnike industrijaliziranih zemalja, jer se u prvi plan izbijale bolesti koje su
pogaale sve starije godita. U tome je pogledu sida prva velika iznimka.

Za promjenu morbiditeta u 20 st. prvenstveno je vaan spektakularni uzmak tuberkuloze.

Zahvaljajui kemoterpiji , sistemskom ranom otkrivanju infekcije i beseiranju , pad
tuberkuloze se ubrzao 50-ih i 60-ih godina.Do sredine stoljea pomor od tuberkuloze jak se
smanjio, no nije se uspjelo savladati njeno endemijsko haranje : moderna medicina pretvorila
je smrtonosne oblike tuberkuloze u kronine . Poevi od 50-ih , vakcinacija i kemoterapija
znatno smanjuje i pobol.

Unoenje virulentnog virusa HIV ili nekog drugog retrovirusa sa slinim patogenim
svojstvima odrazilo bi se na mortalitet samo kao pojaano haranje drugih bolesti, u rpvom
redu tuberkuloze.
Ako osobe zaraene tim virusom (HIV) boluju od drugih bolesti , dolazi do izrazitih i snanih
interakcija. Kronina izloenost virusnim , bakterijskim i protozoarnim antigenima ubrzava
kliniki razvoj side. Ekspanzija side nije bila mogua prije nego to su uspjesi moderne
medicine odstranili jednu biolokui branu time to su smanjili pobol od nekih bolesti koje su
ranije bile veoma este.
KOBNI UINCI TRANSFUZIJE

Otkrie krvnih grupa na poetku 20. stoljea otvorilo je put transfuziji krvi. Prometne nesree
i razvoj kirurgije poveali su u neoekivanoj mjeri izmjenu krvi meu ljudima; time su se
nekim virusima pruile nove anse zaraznog prenoenja .
Uzronik side kontaminirao je 1977. godine emrike banke krvi. Prve sumnje javile su
se u ljeto 1982. , njihova je opravdanost dokazana u jesen 1983. , ali su se tek u proljee
1985. poele provoditi uspjene zatitne mjere . Tek se u oujku 1985. godine poelo
sistematski testirati davaoce krvi .
Kontaminacija virusom side nastupila je u europskim centrima neto kasnije nego u Sad-u , ali
je veoma brzo zadobila znatne razmjere. Danas se kontrola provodi u svim zemljama svijeta u
kojima to doputaju ekonmske mogunosti. Sigurnost je velika, ali nije potpuna.
U nekim situacijama postoji opasnost infekcije sidom i aza davaoce krvi. Rije je o postupku
pri kojem se krv vadi, oduzima joj se tekui dio te se krvna tjeleca vraaju u optok krvi.

AMBIVALENTNOST MEDICINE : TRAGIKA HEMOFILIARA

Hemofilja je nasljedna bolest . Njen je uzrok anomalija u spolnom kromosomu. Prenose je

ene , no ona, uz riojetke iznimke pogaa samo mukarce . Hemofilini djeaci reagiraju na
svaku ozljedu , makar i veoma malu, dugotrajnim krvarenjem . Do sredine stoljea,
hemofiliari su umirali mladi , najee prije dvadesete godine ivota . U razdoblju od 1968.
do 1979. godine udvostruena je oekivana duljina ivota hemofiliara .
Uvoenjem tog naina proizvodnje (koncentrat koji sadrava koagulantnu frakciju
mjeavine krvi koja potjee od velikog broja davaoca ) izvanredno se poveao rizik
virusne kontaminacije. Godine 1983. znalo se ve za 21 ameriki sluaj i 8 europskih.
Postotak zaraenih hemofiliara strahotno je porastao u toku 1984. godine .
Razdoblje 1983. 1985.bilo je tragino za hemofiliare . Njavei dio postijeih zaliha
negrijanih rvnioh preparata nije povuen iz prodaje , ni kad se ve znalo da se meu njima
nalaze i serije kontaminirane virusom side . Seropozitivni hemofiliari mogu zaraziti svoje
seksualne partnere .

ULOGA INJEKCIJA

Meu faktorima koji su uzroniku side olakali osvajanje svijeta jedno od prvih mjesta
pripada narkomanima. Nakon drugog svjetskog rata upotreba lijenike trcaljke postala je
svakidanjicom. Lijekove se prvo utrcalo ispod koe, zatim u miie i onda ee direktno u
krvni optok. Sredinom naeg stoljea situacija se promijenila , zbog upotrbe od strane
narkomana u ekonmski razvijenim zemljama i do strane nadrlijenika i vidara u zemljama s
niskim ivotnim standardom. Od 1970. nastupa upotreba plastinih trcaljki. U posljednje
vrijeme narkomani si utrcavaju u vene i kokain,to ih zbog potrebe za istim injekcijama
izlae velikom riziku zaraze.
Nekoliko faktora djeluju zajedno u sitom smjeru povbeavajui rizik obljevanja od side u
heroinomana, kokainomana i ostalih osoba koje uzimaju opojna sredstva intravenoznim
putem : dnevna viekratna potreba utrcavanjem droge, psiholoka hitnost te potrebe i time
zanemarena sterilizacija, grupni nain ivota i promiskuitet, zajednika upotreba trcaljki i
iagala, nedostatak osobne higijene , homoseksualna i heteroseksualna prostitucija , kronina
intoksikacija , ope oslabljenje organizma i, konano, preziranje opasnosti.

SEKSUALNA REVOLCIJA

Epidemija side izbila je meu amerikim homoseksualcima zato to su kao posebna

grupa ostvarivali promiskuitet koji je bio znatno vei od heteroseksualnog
promiskuiteta. Sredinom 60-ih godina poeo je duboki preokret mentaliteta , dolo je do
tzv. seksualne revolucije. 70-ih godina naglo procbvali irazmnoili se diljem Sad-a
homoseksualni barovi, klubovi, diskoteke, kupalita, sex shopovi, putnike agencije. Taj visok
promiskuitet s medincinske strane imao je kao neminovnu posljedicu nagli uspon tzv.
klasinih spolnih bolesti (sifilis i kapavac) , nekih virusnih bolesti (hepatitis, herpes,
citomegalovirusna infekcija) i crijevnim nametnika ( amebijazija ). U etvrtima Castro u San
Francisku i Greenwich Village u New Yorku progresija side u 1981. i 1982. godini bila je
eksplozivna , znatno vea nego bilo gdje drugdje u zapadnom svijetu.

Petnaesto poglavlje

AFRIKO ARITE

1985. godine afrike zdravstvene vlasti negirale su epidemijsku pojavu side na podrujima
kojima su upravljale.

TRI EPIDEMIOLOKA MODELA

Tri osnovna epidemioloka modela side. Prvi model : zemlje : Sad, Kanada, Zapadna
Europa i neki gradovi Latinske Amerike . Zaraza se na spomenutom podruju prenosi
homoseksualnim putem i zajednikom upotrebom trcaljki . Drugi model odnosi se na
podruje Karipskog mora i Latinske Amerike. Trei model opisuje posebnu epidemioloku
situaciju u Istonoj Europi , Australiji, Oceaniji i u nekim azijskim dravama. Bolest je na
navedenom podruju rijetka, a pogoene su njome osobe koje imaju odnose s prostitutkama.

EKSPANZIJA SIDE U EKVATORIJALNOJ AFRICI

Sida u epidemijskom obliku je za Afriku , kao i za druge kontinente , nova pojava.tek

retrospektivno se moe naslutiti da je poveanje broja bolesnika s agresivnim oblicima
Kaposijeva sarkoma na podruju ekvatorijalne Afrike poevi od sredine 20. stoljea bio znak
poetka sadanje epidemije. 1982. postavila se dijagnoza side u Africi. Izmeu klinikih
oblika side u Africi i u Europi postoje razlike. Do njih se dolazi zbog osobitih klimatskih
uvjeta, drugaijeg naina ivota i napose izloenosti posebnim oportunistikim klicama .
Bolesnici sa sidom u istonoj Africi rijetko pate od pneumocistoze, ali su ee nego
Amerikanci ili Europljani izvrgnuti razliitim oblicima trbunog tifusa .

EPIDEMIJA IZAZVANA VIRUSOM HIV 2

U Africi haraju 2 razliite epidemije side , sigurno razliite , jer ih uzrokuju 2 razliita i
meusobno nezavisna virusa. Pirmarno sjedite druge epidemoje je najzapadniji dio afrikog
kontinenta juno od Sahare . prve rtve bili su afrikin pacijenti koji su doli radi lijeenja u
Francusku i Portugal . Vurus HIV- 2 prenosi se u prvom redu heteroseksualnim spolnim
odnosima i krvnim putem. Bolest napreduje sporije nego bolest izavana virusom HIV- 1 .
U Srednjoafrikoj Republici i Obali Bjalokosti posebno je teka situacija jer se tamo virusi
preklapaju. Kombinirana zaraza osobito je teka. Dva virusa meusobno pojaavaju svoje
citopatogeno djelovanje.

SOCIJALNI PREOBRAAJI

Vanu ulogu u povijesti side u Africi pripisuje se izmjenama tradicionalnih obiaja i ivotnih
navika. Transfuzija krvi u poetku je imala drugorazrednu vanost, kasnije je postala vanija.
Dva su glavna puta kojima se prenosi virus side u Africi : heteroseksualni spolni odnosi i
medicinska ili paramedicinska upotreba trcaljki . Znaajan je i promiskuitet.

SLIM U UGANDI

Slim se u klinikom pogledu javlja u obliku sindroma koji se odvija u 3 faze : u poetku,
napadaji groznice s opom slabou , nakon nekoliko mjeseci poinju povremeni proljevi s
osipom na koi ,kandidijazijom ustiju i jakim mravljenjem , na kraju opa iznurenost , teko
disanje i tamne brazgotine po cijelom tijelu . Slim ( eng. mrav ).
Sida u Ugandi pojavila se u 2 vala : prvi se manifestirao 70-ih poveanjem uestalosti
malignih oblika Kaposijeva sarkoma , a drugi poetkom 80-ih godina pojavom i
irenjem slima.

KULTURNE INKOMPATIBILNOSTI

Nije iskljueno da su neki drevni obiaji Afrikanaca pomogli irenju side : obrezivanje
klitorisa, infibulacija, skarifikacije koe, tetoviranje, izmjena krvi pri bratimljenju .
Presudnu ulogu ima promiskuitet. irenje bolesti u Africi pridonjelo je koritenje lijnikih
trcaljki i zatitno cijepljenje. Afriki bolniari i plemenski vraevi redovito se slue rabljenim
trcaljkama .