Professional Documents
Culture Documents
Priručnik Za Diverzanta PDF
Priručnik Za Diverzanta PDF
I NOVINSKI
CENTAR
Autori
Dragan JOKSIMOVI, pukovnik
Radoslav RAJI, pukovnik
Milo STANI, potpukovnik
Pantelija MANDI, potpukovnik, dipL in.
B i b l i o t e k a
PRAVILA I UDBENICI
knjiga sedamsto devedeset peta
UREDNIK
RECENZENT
Mitar KNEEVI, pukovnik
JEZICKI REDAKTOR
Dobrila MILETI, profesor
PRIRUNIK
ZA DIVERZANTA
Beograd, 1988.
Reenjem zamenika naelnika Generaltaba
oruanih snaga SFRJ za K o V br. 1140-1 od 16. 06.
1988. godine, odobreno je da se ovaj prirunik kori
sti u obuci vojnika, stareina i jedinica oruanih
snaga.
UDK 356.168(035)
PRIRUNIK za diverzante / [Autor Dragan Joksi-
movi... et al.]. Beograd : Vojnoizdavaki i novin
ski centar, 1988 (/Beograd : Vojna tamparija/).
549 str. : ilustr. ; 17 cm. (Biblioteka Pravila i ud
benici ; knj. 795)
Na vrhu nasl. str.: Savezni sekretarijat za narodnu
odbranu, Zamenik naelnika Generaltaba oruanih
snaga SFRJ za KoV. Vojna tajna; Interno. Tira
3100 primeraka. KOV 3.
1, Joksimovi Dragan
a) Diverzanti Prirunici
5
Prirunik je ilustrovan brojnim slikama i ski
cama koje dopunjuju teoretska objanjenja i omo
guavaju da se odreeni sadraji lake shvate.
Na kraju Prirunika dati su prilozi sa podacima
za optu namenu, koji se mogu primeniti u praksi.
Prirunik je namenjen vojnicima-diverzantima,
aktivnim i rezervnim stareinama diverzantskih je
dinica i svima koji, pored svojih osnovnih zadataka,
mogu da obavljaju i diverzantske zadatke. Mogu ga
koristiti sluaoci vojnih kola i kurseva i pripadnici
diverzantskih jedinica T O .
Prilikom ocenjivanja valjanosti Prirunika, tre
ba uzeti u obzir injenicu da je to prvi prirunik
ovakve vrste, pa su mogui i odreeni nedostaci.
Korisna iskustva iz trupne obuke treba briljivo
prikupljati, sreivati i o njima povremeno obaveta-
vati odgovorne u G OS, kako bi naredno izdanje
prirunika bilo jo sadrajnije.
1. D I V E R Z A N T S K A DEJSTVA
7
tiki, operativni i strategijski znaaj. Brojni pojedi
nani rezultati, ostvareni u diverzantskim ejstvima,
ine, u celini, veliki doprinos oruanoj borbi.
8
Osnovna obeleja diverzantskih dejstava su:
tajnost i preciznost priprema, iznenaenje, smelost,
drskost, brzina i efikasnost, stroga usklaenost svih
aktivnosti i mera u prostoru i vremenu, i brzo i
vesto izvlaenje iz rejona zone dejstva.
Diverzantska dejstva su sastavni deo masovnih
borbi i bojeva. Ona predstavljaju skup diverzant
skih akcija meusobno povezanih i usklaenih sa
ostalim borbenim dejstvima. Organizuju se i izvode
za sve vreme rata, svuda gde ima neprijateljevih
jedinica, sredstava i objekata, na P Z T i zahvatu
fronta.
Uspeno izvoenje diverzantskih dejstava za
visi od:
dobro organizovane obavetajne slube radi
neposrednog prikupljanja podataka o neprijatelju,
njegovim objektima i njihovoj zatiti;
pravilnog organizovanja i usmeravanja di
verzija na objekte koji imaju vitalan znaaj za ne
prijatelja, uz preduzimanje svih drugih mera od
kojih zavisi uspeh svake diverzantske akcije;
tajnosti priprema od poetka planiranja do
izvoenja diverzija, pri emu svaka nesmotrenost i
neopreznost mogu dovesti do neuspeha i neeljenih
posledica;
iznenaenja po mestu, vremenu i cilju di
verzija, to se ostvaruje brzinom dejstva, uz prime-
nu razliitih metoda i formi koje neprijatelj ne oe
kuje, lukavstva, dejstava nou i u nepovoljnim me
teorolokim uslovima.
U kombinaciji sa diverzantskim dejstvima izvo
de se sabotae i atentati, koji su sa diverzantskim
dejstvima povezani samo ciljem koji se eli postii,
a razlikuju se po obimu i nainu dejstva.
Sabotae su prikrivene i tee uoljivije aktiv
nosti, usmerene na stvaranje nesigurnosti kod ne
prijatelja, slabljenje njegovog morala, dezorganiza-
ciju i onemoguavanje proizvodnih i drugih delat-
nosti. Sabotaa ima vie karakter oteenja materi
jalnih i tehnikih sredstava ili namerno izazivanje
neispravnosti na njima. Planski ih izvode razliitim
sredstvima i metodama organizovane i obuene gru
pe i pojedinci. One mogu da budu i delo pojedinaca.
Po pravilu, sabotae se izvode iznutra, odnosno iz
vode ih ljudi koji su zaposleni na objektima koje
koristi neprijatelj za svoje potrebe.
Predmet sabotae mogu da budu razni objekti
(sredstva) koje neprijatelj koristi. Na primer: fabri
ka postrojenja (pogoni), na kojima se izazivaju kva
rovi radi ometanja (usporavanja) proizvodnje; po
ljoprivredni proizvodi (kvarenje ili unitavanje) u
magacinima, na poljima i sl.; oteenja elektrinih
centrala, transformatorskih stanica i dalekovoda;
razni ureaji na telekomunikacijama i vezama; ad
ministrativne ustanove i izazivanje neispravnosti na
oruima i drugim borbenim i tehnikim sredstvima.
Prilikom izbora objekata za diverziju i sabotau
treba, osim o materijalnom, voditi rauna i o moral
nom i psiholokom dejstvu na neprijatelja, a i o po
zitivnom moralnom uticaju takvih dejstava na vla
stite oruane snage i stanovnitvo.
Atentati su pojedinani napadi na istaknute
vojne i politike linosti agresora i domae izdajni
ke. Izvode se uvek po direktivi politikih rukovod
stava na terenu, nareenju tabova TO ili operativ-
no-strategijskih komandi JNA. Atentati se redovno
detaljno pripremaju i izvode u najpogodnijim uslo-
vima za izvrioce, jer je izvlaenje atentatora po
obavljenom zadatku veoma teko.
10
Za uspeno izvrenje atentata potrebno je due
vreme pratiti kretanje, nain ivota i navike lica na
koje se atentat priprema. Sem toga, neophodno je
prikupiti potrebne podatke o sastavu, naoruanju,
mestu i vremenu neposrednog osiguranja, i drugim
vanim detaljima koji mogu doprineti uspenom iz
vravanju atentata. Najbolji nain za izvrenje
atentata je zaseda, a od oruja se koristi beumno
automatsko oruje, snajperske puke, rune bombe
i slino.
11
1. OBJEKTI DIVERZANTSKIH DEJSTAVA
12
stva, zbog gustine neprijateljevih jedinica i jakog
obezbeenja, biti znatno oteana. Najee, objekti
dejstva su:
komandna mesta;
raketni poloaji;
artiljerijski poloaji;
marevske kolone;
transportne kolone, i
pozadinski elementi.
13
za premetanje i u toku premetanja. Najee e se
primenjivati diverzije sa udaljenosti. Za direktna
diverzantska dejstva na komandna mesta koristie
se automatsko naoruanje (izuzetno rune bombe), a
za diverzije sa udaljenosti laki raketni lanseri 128
mm, iji je efikasan domet do 8 km, PT rakete i laki
minobaca.
b) Raketni poloaji
14
vim glavama, a zatim otpremaju na vatrene poloaje,
gde se postavljaju na lansirne rampe i lansiraju na
planirane ciljeve.
Lanseri na vatrenom poloaju su takoe veoma
unosni ciljevi za dejstvo diverzanata.
Izvoenje dejstava na raketne poloaje mogue
je najuspenije realizovati diverzijama sa udaljeno
sti, i to na bilo koji elemenat borbenog poloaja ra
ketne jedinice. Najpogodnija orua za izvoenje di
verzija sa udaljenosti su laki raketni lanseri 128 mm,
PT rakete i minobacai.
U izuzetnim situacijama, u uslovima smanjene
vidljivosti (no, magla, snene padavine sa vejavi-
com i sl.), izvode se i direktna napadna diverzant
ska dejstva. Najpogodnija vrsta oruja za napad su
i beumno automatsko oruje, eksplozivna sredstva
i zapaljiva sredstva.
c) Artiljerijski poloaji
15
nih materijala; ako se eli spreiti premetanje, di
verzija e se izvoditi na transportna sredstva, a ako
se ele unititi artiljerijska orua izvodie se di
rektno na njih. Posebnu panju treba posvetiti mo
gunosti za prilaenje vatrenim poloajima, jer od
toga zavisi koja e se vrsta diverzije primeniti.
Najosetljiviji objekti dejstva su artiljerijska
orua, skladita ubojnih sredstava i transportna
sredstva.
Diverzije na vatrene poloaje artiljerijske jedi
nice mogu se izvoditi direktnim diverzantskim dej
stvima ili sa udaljenosti.
Direktna diverzantska dejstva daju vee rezul
tate, jer se diverzija izvodi neposredno na objekat,
i to: za unitenje poljskih skladita ubojnih sred
stava primenjuju se pakovanja eksploziva do 5 kg i
upaljai sa usporenjem od nekoliko minuta radi bez-
bednog naputanja rejona V P ; za unitenje artilje
rijskih orua najpogodnija su pakovanja eksploziva
do 1 kg, koja se ubacuju u cevi orua ili stavljaju na
zatvarae, sa upotrebom upaljaa sa usporenjem od
2 do 5 minuta, a za unitenje transportnih sredstava,
pored eksplozivnih, koriste se i zapaljiva sredstva
(zapaljive flae) koje se bacaju na motor vozila ili
rezervoar goriva.
Diverzije sa udaljenosti mogu se izvoditi na sve
elemente vatrenog poloaja artiljerijskih jedinica.
Taj nain diverzije veoma je efikasan i treba ga pri-
menjivati uvek kada je to mogue.
d) Marevske kolone
Iskustva iz NOB-a i vijetnamskog rata potvr
uju da su i jedinice velike vatrene moi (oklopne,
artiljerijske, raketne i druge), a i snabdevake kolo
ne, najranjivije kad su u pokretu, jer i pored jakog
16
marevskog obezbeenja nisu nikada dovoljno obez-
beene i pogodan su objekat za izvoenje diverzant
skih dejstava.
Peadijske jedinice na maru, bez obzira na to
da li se kreu motornim vozilima ili peke, uvek su
sposobne da se iz marevske kolone relativno brzo
razviju i prihvate borbu. Meutim, jedinice oprem
ljene savremenom tehnikom daleko su osetljivije, a
naroito raketne, artiljerijske i snabdevake jedini
ce i transportne kolone. Kod tih jedinica prvo e se
razbiti osiguranja, a zatim jedinice u koloni.
Prilikom planiranja i izvoenja diverzantskih
dej stava na marevske kolone treba uzimati u obzir
siedee: da e kolone obezbeivati, osim peadijske,
i oklopne jedinice; da e neprijatelj celu mar-rutu
ili njen vei deo obezbeivati iz vazduha helikopte
rima i jedinicama za intervencije; da e kritine ob
jekte na putevima (tesnaci, klisure i sl.) unapred po-
sedati i da e vee i vanije putne objekte obezbe
ivati stalnim posadnim jedinicama. Takoe, potreb
no je voditi rauna o tome da e se u marevskoj
koloni raketnih jedinica nalaziti ponekad i bojeve
glave sa nuklearnim punjenjem, koje mogu pri iz
voenju diverzija naneti velike gubitke ne samo ne
prijatelju ve i sopstvenim jedinicama i stanovnitvu.
e) Transportne kolone
U vijetnamskom ratu najei objekt diverzant
skih dejstava bile su upravo amerike transportne
kolone, glomazne i kao takve veoma rentabilni cilje
vi. Da bi ih zatitili od neprekidnih diverzantskih
dejstava, amerike komande su upuivale sa tran
sportnim kolonama i znatne snage K o V (motorizo-
vane peadijske i oklopne jedinice koje su se raspo
reivale du kolone).
2
Moe se oekivati da bi i eventualni agresor,
zatitu transporta organizovao na slian nain, zbog
neprekidnih napada i dejstava teritorijalnih, parti
zanskih, diverzantskih i drugih jedinica.
Najosetljiviji eeloni u marevskoj koloni su
transportni eeloni koji prevoze ubojna sredstva i
pogonski materijal. Izvoenje diverzije na transport
ne kolone mogue je realizovati iz neposredne bli
zine, prepadom ili zasedom, a kada se ne moe izvo
diti direktni napad dejstvuje se sa udaljenosti.
Za dejstvo iz zasede najpogodniji su runi baca
i, automatsko naoruanje, rune bombe i zapaljive
flae, a za diverzije sa udaljenosti minobacai, pro-
tivtenkovske rakete i laki raketni lanseri 128 mm.
Tim oruima dejstva se mogu izvoditi od 1 do 8 km,
zavisno od toga koje je sredstvo primenjeno.
f) Pozadinski elementi
19
2
verzanata. Neophodno je veoma dobro poznavati
konstrukciju pojedinih objekata da bi se diverzija
uspeno pripremila i izvela. Znaajno je u potpuno
sti utvrditi obezbeenje objekta i mogunosti prila
za da bi se planirao najpogodniji nain za izvoenje
diverzije. Najvei uspeh se postie ako se istovre
meno sa unitavanjem objekata uniti i neprijatelje
va iva sila i njegova tehnika. Kada je god mogue,
pored osnovnih zadataka treba planirati i dopunske
zadatke na rezervne objekte.
Izvoenjem diverzija na objekte infrastruktu
re, bez obzira na to da li se oni nalaze u zahvatu
fronta ili na privremeno zaposednutoj teritoriji,
spreavaju se ili ograniavaju neprijateljeva dej
stva, unosi opta nesigurnost i strah i utie na nji
hov moral. Kada je god mogue, pri izvoenju di
verzija na objekte infrastrukture treba angaovati
struna lica, kao: inenjere, tehniare, radnike, za
tim potare, elezniare, vodoinstalatere, mehania
re i druge. Oni se mogu angaovati za izvoenje
jednog ili vie zadataka.
Najvaniji objekti infrastrukture, na koje e se
najee izvoditi diverzantska dejstva, jesu: objekti
na komunikacijama; televizijski, radio-relejni i P T T
ureaji; industrijski i poljoprivredni pogoni; energet
ski izvori; remontni zavodi i radionice, skladita go
riva i municije; objekti za smetaj ive sile neprija
telja, restorani, pozorita, bioskopi i slino.
20
rodnim i vetakim objektima, kao to su: useci, za-
seci, nasipi, tuneli, potporni i obloni zidovi, mostovi,
propusti, vijadukti, putokazi, bankine, raskrsnice,
parkiralita, garae i sl. Borbena dejstva neprijate
lja, snabdevanje njegovih trupa raznim borbenim
potrebama (oruje, municija, gorivo i sl.), evakua
cija i manevar snagama i sredstvima ne mogu se
zamisliti bez korienja puteva. Stoga e on biti i
votno zainteresovan, da obezbedi normalan saobra
aj na svim putevima koji mu budu potrebni.
Najunosniji objekti za izvoenje diverzija bie
oni koji e najdue zadrati pokrete neprijateljevih
kolona i za koje e trebati utroiti najvie snage,
sredstava i vremena za obavljanje opravki i norma-
lizovanje saobraaja. To su: mostovi, tuneli, nadvo
njaci, podvonjaci, vijadukti i deonice puta koje pro
laze kroz brdsko-planinsko i planinsko zemljite sa
serpentinama, usecima, zasecima i nasipima. Pri iz
voenju diverzija na objekte putnog saobraaja uvek
treba voditi rauna da se neprijatelju onemogui obi
lazak oteenog ili poruenog dela puta. Treba teiti
da se objekat na koji se izvodi diverzija za dui pe
riod izbaci iz saobraaja.
21
prolazi bie proglaena zabranjenom zonom kreta
nja. Moe se oekivati i neprekidna automatska va
tra iz peadijskog naoruanja, naroito minobacaa,
i artiljerijskih orua na obe strane puta u vreme
kada neprijateljeva kolona bude prolazila kritinim
deonicama. Bombardovanje okoline puta, naroito
naselja uz puteve, i miniranje iz helikoptera prilaza
ka putevima takoe se mogu oekivati.
Neprekidnim izvianjem, savremenim sredstvi
ma osmatranja i javljanja, neprijatelj e nastojati
da pravovremeno osujeti nae namere. No, bez obzi
ra na elje i nastojanja, nee moi u potpunosti da
zatiti sve objekte snagama i sredstvima na koje se
mogu uspeno izvesti diverzantska dejstva.
Najosetljivija mesta na mostovima, nadvonja
cima, podvonjacima i vijaduktima, zavisno od kon
strukcije, ine potpore i kolovoz. Ako su mostovi u
doba mira pripremljeni za ruenje (izraene odgova
rajue komore), najbolje je da se, kad je god mogue,
porue ili onesposobe zaepljenim minskim punje
njem. Drveni mostovi se, naelno, pale polivanjem
benzinom ili petrolejom (nafta, ulje), ili se sekirama
(rune ili motorne testere) zaseku stubovi (ramovi)
potpora ili jarmenjae, odnosno popreni nosai. Za-
secaju se, naelno, na treini do polovine debljine
pojedinih elemenata. Kod elinih mostova sistem
proste grede sa punim nosaima eksplozivna punje
nja se postavljaju na glavne podune nosae, a
kod mostova sa reetkastim nosaima na donjem po
jasu glavnih nosaa na poprene nosae i spregove
protiv vetra. Nain, proraun i priprema eksploziv
nih punjenja za svaki konkretan sluaj odreuje se
prema odredbama Pravila za ruenje.
Kada nema dovoljno vremena, mostovi se rue
sa dva jaa koncentrisana punjenja (50100 kg),
koja se postavljaju na potpore kod glavnih nosaa.
22
Na puteve i objekte putnog saobraaja diverzije
se mogu izvoditi:
zasedama, prepadima i napadima na neprija
teljeve kolone radi iznurivanja, uznemiravanja, od
vlaenja panje i izazivanja psiholokih okova, na
roito ako se izvode nou;
dejstvom po neprijateljevim kolonama lakim
raketnim lanserom, PT raketama i minobacaima;
aktiviranjem mina usmerenog dejstva, koje
se postavljaju sa strane puta;
dirigovanim kamenometnim, zapaljivim i
obinim fugasama;
ruenjem pojedinih objekata ili njihovim
onesposobljavanjem;
postavljanjem mina na kolovoz puta, banki-
nama i u blioj okolini puta;
miniranjem minama iznenaenja pojedinih
objekata na putu ili namerno postavljenih predmeta
ili sredstava;
navlaenjem minskih branika ispod gusenica
neprijateljevih tenkova;
bacanjem svenjeva bombi ili flaa sa zapa
ljivom tenou na neprijateljeva vozila u pokretu;
oteenjem ili onesposobljavanjem puta za
saobraaj, prekopavanjem, preoravanjem, izradom
poprenih ili podunih rovova, obruavanjem stena
ili drvea (zaseka), navodnjavanjem i postavljanjem
lanih mina, polivanjem rabljenih ulja po betonskim
i asfaltnim putevima (naroito na usponima, padovi
ma i serpentinama), zamrzavanjem povrina na putu
u zimskim uslovima (vetaki polivanjem vode),
razbacivanjem eksera, izradom i postavljanjem ja
haa, i sl.;
23
zakrivanjem puta ili objekata na njemu ne
ispravnim vozilima na kojima su postavljene mine
iznenaenja;
snajperskim dejstvima na posade neprijate-
Ijevih borbenih i neborbenih vozila;
okretanjem putokaza u pogrenom smeru,
postavljanjem lanih saobraajnih znakova, odnoe
njem putokaza i saobraajnih znakova ili njihovim
miniranjem i sl.
Sve diverzije na putnim objektima moraju biti
usklaene sa ostalim borbenim dejstvima koje se iz
vode u njihovom zahvatu ili ire.
24
Najosetljiviji je kolosek. Na njemu se mogu iz
vesti sledee diverzije: ruenje ina, pragova ili dela
pruge; iskretanje ina u stranu prema provaliji;
mazanje, odnosno polivanje ina uljem na nagibima;
odvajanje ina; postavljanjem mina iznenaenja na
kolosek i zaruavanje dela pruge na razne naine,
kao i za putni saobraaj.
Diverzija se moe izvesti zarobljavanjem loko
motive i putanje prugom bez posade u odreenom
pravcu, a naroito u sluaju da se moe izazvati isto
vremeno sudar sa drugom lokomotivom ili kompozi
cijom voza. Takva diverzija se najefikasnije izvodi
u tunelu, s tim to se tunel na sredini zapreci. Loko
motiva u punoj brzini ulazi u tunel i, pri nailasku na
zapreku, ispada iz koloseka. Usled oteanih uslova
i ogranienog prostora takvom diverzijom moe se
saobraaj na eleznici obustaviti za dui period.
Najbolji efekat postie se kada se diverzija izve
de zajedno sa zasedom ili direktnim diverzantskim
dejstvima, tako to se na odreenom mestu postavi
zaseda i kolosek onesposobi. Vatra se otvara u tre
nutku kada voz naleti na oteenu ili miniranu deo-
nicu. Na taj nain postie se dvostruko iznenaenje.
Znaajno je da se diverzije na elezniki saobraaj
izvode neprekidno, makar i manja oteenja, da bi
se "neprijatelj stalno iscrpljivao i drao u neizvesno-
sti. Taktika dejstva treba stalno menjati: i vrste
objekata i naine dejstva.
Kod parnih lokomotiva najosetljivije mesto je
parni cilindar (kotao) i pogonski tokovi. Kod elek
trinih lokomotiva to su elektromotori, komande,
hodni deo i instrumenti za kontrolu, a kod motornih
pogonski motori. Kod vagona najosetljiviji su pro
stori izmeu ine i venca toka. Pri unitavanju voz-
25
nog parka (lokomotiva i vagona) treba voditi rauna
da se unitavaju isti delovi da bi se izbegla mogu
nost zamene pri opravci.
Za obezbeenje eleznikog saobraaja neprija
telj e preduzimati sline radnje i postupke kao za
obezbeenje putnog saobraaja, s tim to e predu
zimati i sledee:
ograniavanje brzine na kritinim mestima;
kombinovanje vojnog transporta sa putni
kim vagonima u kojima se prevozi stanovnitvo;
upuivanje oklopnih vozova ispred ostalih
kompozicija;
postavljanje praznih vagona ispred loko
motive;
ukljuivanje oklopnih lokomotiva u saobraaj;
postavljanje vrea sa peskom u vagone da bi
se obezbedio zaklon snagama iz obezbeenja kompo
zicije i slino.
Prilikom izvoenja diverzija na eleznici neop
hodno je ostvariti tesnu saradnju sa eleznikim
osobljem, posebno radi prikupljanja podataka o voz
nim redovima i pripremanju pojedinih kompozicija
za prevoz ljudstva ili materijala na odreenim prav
cima.
26
U lukama i pristanitima najvaniji su delovi
luke i pristanita koji su ureeni i opremljeni za uto
var (istovar) robe i skladita, a zatim remontna po
strojenja i brodogradilita. Meutim, delove luka i
pristanita koji su oteeni neprijatelj eli brzo da
nadoknadi izgradnjom privremenih pristanita ili ko-
rienjem neoteenog dela obale.
Osim ruenja obale i pristanita, vano je one
sposobiti dizalice i druge ureaje za pretovar robe,
naroito veih tereta. Na dizalicama su najosetljiviji
motorni agregati i grane kranova. Agregate je mo
gue i zapaliti posipanjem naftinim derivatima ili
onesposobiti mehanikim razbijanjem. Plovne objek
te najlake je onesposobljavati ukrcavanjem na njih
miniranog tereta sa jaim eksplozivnim punjenjima
u koja su postavljeni vremenski (tempirani) upa
ljai.
Remontna postrojenja i brodogradilita mogu se
onesposobljavati sabotaom ili diverzijama, s tim da
se prvenstveno unite zavreni plovni objekti ili oni
koji se nalaze u zavrnoj fazi, i onesposobe ureaji
na kojima se postavljaju kobilice brodova, kao i di
zalice za montiranje pojedinih delova na brodu, od
nosno drugom plovnom objektu (lep, delegrija,
amac).
Uvek kada je mogue treba saraivati sa licima
zaposlenim u lukama, pristanitima, remontnim po
strojenjima i brodogradilitima.
27
Zbog veoma estih diverzantskih dejstava na
aerodrome i avio-jedinice u vijetnamskom ratu, ame
rika avijacija bila je prinuena da postavlja jaka
obezbeenja na aerodromima. Obezbeenje se sasto
jalo od neprekidnih icanih prepreka, minskih polja
i posadnih jedinica iji su poloaji bili ininjerijski
potpuno ureeni. Osim toga, helikopterima je kon-
trolisano okolno zemljite i prilazi aerodromu. Si
gurno je da bi agresor i na naoj privremeno zapo
sednutoj teritoriji na aerodromima primenjivao ta
kav ili slian sistem obezbeenja radi onemoguava
nja diverzantskih dejstava na njih.
Prilikom planiranja i izvoenja diverzantskih
dejstava na aerodrome treba voditi rauna o slede-
im elementima: da je infiltracija diverzantskih gru
pa do objekata na aerodromu veoma teka: da su
avioni, sem deurne eskadrile (koja se nalazi na sta-
janci), sklonjeni u kaponire; da su skladita najee
pod zemljom i sklonitima i da se danju, a ponekad
i nou obavlja neprekidna helikopterska kontrola
okolnog zemljita.
Zbog toga se diverzija na aerodromu najee
izvodi uz pomo osoblja zaposlenog na aerodromu
(ubacivanjem diverzanta) ili taj zadatak obavljaju
pojedinci iz sastava osoblja.
Jedna od mogunosti je da se zapleni vozilo, di
verzanti prerue u neprijateljeve vojnike i stareine,
obezbede propusnice, a onda vozilom upadnu na
aerodrom i obave zadatak.
Diverzantska dejstva na aerodrome mogu izvo
diti i diverzijama sa udaljenosti. Najpogodnija orua
za ta dejstva su laki raketni lanseri 128 mm. Jednim
parom lansera izvodi se dejstvo na po jedan objekat
(na primer na skladita ubojnih sredstava). Ukoliko
se poseduju dva para lansera, dejstvo se izvodi na
28
dva objekta (na primer na skladite ubojnih sredsta
va i skladite pogonskog materijala), ili na stajanku
sa avionima ili ostale objekte. Osim raketnih lansera,
raznovrsna je primena i minobacaa 60 mm i PT
raketa.
U izuzetnim situacijama i u tekim vremenskim
uslovima diverzija na aerodrom izvodie se direkt
nim napadnim diverzantskim dejstvima. Za ta dej
stva najpogodnije je beumno automatsko naorua
nje, rune bombe, minskoeksplozivna i zapaljiva
sredstva. Prilikom izvoenja te vrste dejstava mo
raju biti izraeni mata i lukavstvo, smelost i odlu
nost diverzanata.
Automatsko naoruanje i rune bombe koristie
se za unitavanje fizikog obezbeenja, letakog
osoblja i osoblja tehnike slube za odravanje, cen
tra veze i letelica.
Eksplozivna sredstva koristie se za unitava
nje letelica i skladita ubojnih sredstava.
Zapaljiva sredstva (zapaljive mine i flae) kori
stie se za unitavanje letelica i skladita pogonskog
materijala goriva.
29
ili paljenjem, a kada je situacija pogodna unitavaju
se eksplozivom. Paljenjem se naroito uspeno uni
tavaju ureaji u koje je ugraen izolacioni materijal
(plastine mase, guma, svila, papir i sl.). Paljenje je
najbre i najpotpunije ako se izolacioni materijali
poliju benzinom, petrolejom ili zapaljivim flaama
(bombama).
Eksplozivom, zavisno od koliine kojom se pose-
duje, unitavaju se sredstva i ureaji pojedinano ili
skupno. Rune i automatske telefonske i telegrafske
centrale unitavaju se kidanjem (seenjem) spojnih
gajtana sa epovima, razbijanjem sklopova i unita
vanjem izvora elektrine energije i drugih osetljivih
delova. Dovoljno je 100200 g eksploziva da se uni
ti jedna telefonska stanica, s tim da se eksploziv
postavi na ureaje za signalizaciju, predbirae, bira
e i kablovske glave. Telefoni i teleprinteri unita
vaju se lomljenjem pogodnim alatom ili bacanjem o
tvrdo tle.
30
ili ruenjem kablovskih kuica, koje su namenjene
za prelaz stalne vazdune linije na podmorski (pod
vodni) kabl.
Radio-centri i samostalne radio-stanice unita
vaju se kao i TT centrale mehanikim otee
njem (razbijanjem), paljenjem ili eksplozivom. An
tenski ureaji se seku, ili lome eksplozivom ili teste-
rama za metal. One manjeg prenika lome se ili
iskrive runo. Ureaji sa noseim frekvencijama uni
tavaju se razbijanjem ili odnoenjem elektronskih
cevi. Posle toga se otrim predmetom (noem) u unu
tranjosti ureaja iseku kablovi i unite ostali delovi
elektrinih sklopova (kondenzatori, zavojnice i merni
instrumenti).
TV centri na P Z T bie iskljuivo pod neprijate-
Ijevom kontrolom i veoma dobro branjeni. Najoset
ljiviji su odailjai repetitori i relejne stanice,
odnosno meustanice u TV mrei. Antenske ureaje
sa odailjaima koji su na usamljenim i izdvojenim
uzvienjima najpogodnije je unitavati prepadima i
napadima nou ili u izuzetno loim vremenskim pri
likama. Unitavaju se najlake eksplozivnim punje
njem, koje se postavlja pri dnu stuba tornja na
kome se nalaze odailjai ili repetitor.
31
zivna punjenja postavljaju se na dva mesta, udaljena
nekoliko metara jedno od drugog, da bi oticala vea
koliina vode. Prilikom onesposobljavanja mainskih
postrojenja iskljuuje se dovod struje za pokretanje
turbine, a zatim se na osovinu turbine i na peraje
postavljaju koncentrisana eksplozivna punjenja u
smaknutom rasporedu u obliku makaza. Najosetlji-
vije su turbine. Vodovodne cevi za dovod vode za
industrijske objekte rue se na slian nain kao i
cevi dovoda vode do hidrocentrale.
Od objekata koji kao pogonsku energiju koriste
elektrinu struju najvaniji su elektrine centrale i
transformatori. Prilikom onesposobljavanja tih ob
jekata mora se voditi rauna o tome da to izvode
struna lica, jer postoji opasnost od udara struje vi
sokog napona. Elektrine centrale se rue, zavisno od
vrste, koncentrisanim punjenjima koja se postavlja
ju na dinamo maine, transformatore, razvodne table
i druge instalacije. Eksplozivna punjenja postavljaju
se na trasformatore neposredno uz cev za dovod ulja.
Uljani transformatori u centralama unitavaju se i
isputanjem ulja iz njih. Ako se transformator kome
je ispranjeno ulje pokrene u rad dolazi do njegovog
unitenja. Ulje se moe i zapaliti uz dodatak ben
zina ili petroleja. Kod dalekovoda je najvanije da
se porue stubovi (metalni ili armiranobetonski) po
stavljanjem eksplozivnih punjenja pri njihovom dnu.
Na dalekovodu se mogu izazvati i kratki spojevi
ako se spoji vie ica meusobno. To se postie pre
bacivanjem metalnih uadi (sajli) preko vodovoda
visokog napona. Transformatorske stanice izvan ele
ktrinih centrala rue se sa vie koncentrisanih eks
plozivnih punjenja ili isputanjem ulja.
Gorivo, kao pogonska energija, unitava se u ra
finerijama i ruenjem naftovoda, odnosno buotina.
Rafinerije se pale, jer je to najefikasniji i najbri
32
nain za njihovo unitavanje. Naftovodi se rue, pa
se potom izliveno gorivo zapali. Buotine se najefi
kasnije rue sputanjem koncentrisanih eksplozivnih
punjenja u njih ili zaglavljivanjem, odnosno sputa
njem komada elika u buotinu, kao i paljenjem naf
te u buotini.
Plin se unitava ruenjem cevi kojima se pro
vodi ili paljenjem plina po ruenju, odnosno otvara
njem ventila na vie mesta tako da plin ne doe do
potroaa. Pri paljenju plinovoda treba voditi rau
na o tome da se pali sa udaljenosti, uz korienje
eksploziva koji se pali elektrinim putem ili flaama
sa zapaljivom smeom.
Prilikom izvoenja diverzantskih dejstava na
pojedine industrijske objekte i poljoprivredne pogo
ne treba uvek konsultovati struna lica, a treba se
naelno, pridravati sledeih principa: prevashodno
unitavati gotove proizvode, jer je za njih utroeno
najvie truda i vremena; u odnosu na tehnologiju
proizvodnje treba birati za unitenje i onesposoblja
vanje maine od ijeg rada zavisi lanac proizvodnje;
prvenstveno unitavati proizvode koji su najpotreb
niji neprijatelju u izvoenju borbenih dejstava; uni
tavati postrojenja do kojih se lake dolazi i ije bi
unitenje izazvalo vee posledice po neprijatelja.
Skladita
34
potrebno je prethodno iskljuiti elektrino osvetlje-
nje i telefonsku vezu. Postoji mogunost da se zaple-
ni vozilo i da se diverzanti prerue u uniforme ne
prijatelj evih vojnika i stareina, a zatim da odu di
rektno vozilom na izvoenje diverzije na skladita.
3*
35
zapaljivom smeom ili raznim improvizovanim di
verzantskim zapaljivim i minskoeksplozivnim napra
vama.
36
(kino-operatori, garderoberi, blagajnici, lica koja se
staraju o rasveti, glumci i sl.). Ako nije mogue iz
vesti diverziju unoenjem i ostavljanjem mina, naj
bolje je izvoditi prepade ubacivanjem bombi ili dej-
stvom sa udaljenosti, korienjem minobacaa, ru
nih bacaa raketa i PT-raketa. Pri tome treba voditi
rauna da se napad izvede u vreme izvoenja (pri
kazivanja) predstave (filma).
37
moodricanjima, u uslovima u kojima esto treba op
stati i bez najosnovnijih ivotnih potreba;
poseduju odreenu tehniku kulturu, da bi
mogli da, po potrebi, izrauju i primenjuju razna
improvizovana sredstva, sa razlitim principima dej
stva i da rukuju odreenim savremenim elektron
skim ureajima i orujem i zaplenjenim naorua
njem i opremom. Diverzanti treba do majstorstva
da ovladaju naoruanjem, tehnikim sredstvima i
opremom koju poseduju i da znaju da ih brzo i us-
peno koriste u svim situacijama;
imaju potrebno znanje iz obavetajno-bez-
bednosne delatnosti, jer je poznavanje vrsta i struk
tura neprijateljevih jedinica i njihovih postupaka u
protivdiverzantskim dejstvima jedan od vanih pre-
duslova za uspeno izvoenje diverzantskih dejstava;
imaju izuzetnu fiziku kondiciju, spretnost,
oseaj za prostor, da cene dobro daljine, da se izvan
redno znaju orijentisati na zemljitu i sl. Diverzant
ska dejstva su vezana za mnoge fizike napore, kao:
tranje, puzanje, provlaenje, plivanje, beuman pri
laz pojedinim objektima napada, skriveno kretanje
po raznolikom zemljitu, skokovi sa visine, dejstvo
nou i u uslovima slabe vidljivosti i sl.;
detaljno poznaju teritoriju na kojoj dejstvu-
ju, a po mogunosti i jezik neprijatelja.
Za izvoenje diverzantskih dejstava na kopnu
angauju se snage iz sastava Kopnene vojske i Teri
torijalne odbrane, a pored njih, na privremeno zapo
sednutoj teritoriji, naroito u veim naseljenim mes-
tima, i drutveno-politike zajednice.
Diverzantska dejstva u Kopnenoj vojsci prven
stveno izvode specijalizovane diverzantske, partizan
ske, pionirske i izviake jedinice. Zavisno od po
treba i uslova, za izvoenje diverzantskih dejstava
na odreenim pravcima (u zonama) mogu se angao-
vati i druge jedinice ili njihovi delovi. To e najee
biti privremeni sastavi, ija jaina i struktura zavise
od zadatka koji treba da obave u konkretnoj borbe
noj situaciji. Te snage se, naelno, upotrebljavaju u
zahvatu fronta i u plioj neprijatelj evo j pozadini.
U Teritorijalnoj odbrani diverzantska dejstva
prvenstveno izvode specijalizovane diverzantske i
partizanske jedinice, a mogu se angaovati i. druge
jedinice Teritorijalne odbrane. Naelno se upotreb
ljavaju za izvoenje diverzantskih dejstava u dub
ljoj pozadini neprijateljevog borbenog rasporeda, na
privremeno zaposednutoj teritoriji, a takoe i u za-
livatu fronta u zonama (na pravcima) dejstva jedini
ca Kopnene vojske.
Diverzantske snage drutveno-politikih zajed
nica ine specijalni diverzantski vodovi, grupe i po
jedinci.
Diverzantske jedinice su naelno formirane u
grupe, vodove i odrede (odeljenski, vodni ili etni
sastav). Njihov broj, formacijska struktura, naoru
anje i oprema zavise od potreba i specifinosti zada
taka i, po potrebi, mogu se menjati. Zadatke obav
ljaju samostalno ili u sadejstvu sa ostalim jedinica
ma Kopnene vojske i Teritorijalne odbrane. U tesnoj
su i neprekidnoj vezi sa obavetajnim i bezbednosnim
organima i drutveno-politikim organizacijama koje
borave i dejstvuju na teritoriji.
Kvalitetan izbor, osposobljenost i uvebanost
ljudstva diverzantskih jedinica, raznovrsnost njihove
formacijske strukture, podeenost oruja, tehnikih
sredstava i opreme koju poseduju, dobro poznavanje
neprijatelja i detaljno poznavanje zemljita i sve
strana i bezrezervna podrka stanovnitva omogu
uje im da brzo menjaju mesto boravka i nain dej
stva u svim borbenim i drugim situacijama.
Radi izbegavanja neprijateljevih protivdiver-
zantskih dejstava i mera diverzantske jedinice se u
povoljnom trenutku, u celini ili po delovima, skla
njaju u baze na privremeno zaposednutoj teritoriji,
prelaze na slobodnu teritoriju ili se najpogodnijim i
najbezbednijim pravcima ubacuju u neprijateljevu
pozadinu preduzimajui raznovrsne diverzantske ak
cije. U sluaju da diverzantske grupe u naseljenim
mestima budu otkrivene, brzo se izvlae izvan njih,
nastavljajui sa izvoenjem diverzantskih akcija u
sadejstvu sa odgovarajuim snagama Teritorijalne
odbrane ili jedinica Kopnene vojske.
Umesto otkrivenih diverzantskih grupa ili poje
dinaca koji se izvlae iz naseljenih mesta, formiraju
se nove ili ubacuju druge sa susedne teritorije radi
produenja diverzantskih dejstava. Nijedan deo te
ritorije, naseljeno mesto, teritorija optine i slino
koju je neprijatelj privremeno zaposeo, ne srne osta
ti bez odgovarajuih diverzantskih snaga.
Sve diverzantske jedinice, bez obzira iz ijeg su
sastava i na kojoj teritoriji dejstvuju, moraju uvek
da tee da se odre i u najteim uslovima i situa
cijama.
40
odakle kontroliu odreene teritorije ili naseljena
mesta, a u gradovima odreene rejone grada (zavis
no od uspostavljenog broja stanica u privremeno za-
posednutom gradu).
41
riferiji naselja), a pristup u stanice nee biti mogu
bez kontrole i pretresa svakog lica koje nije iz sasta
va specijalnih snaga. Iz stanice e neprekidno odla
ziti patrole za kontrolu teritorije ili naselja, a pone
kad i vie patrola, ime se smanjuje broj pripadnika
specijalnih snaga u stanici, to je veoma vano za
procenu trenutka izvoenja diverzantske akcije.
Najosetljiviji delovi stanice su smetajni objekti
(zgrade) sa sredstvima veze i patrole koje se nalaze
na zadatku van stanice.
42
Diverzantska dejstva na stanici mogue je izvo
diti direktnim diverzantskim dejstvima iz neposred
ne blizine ili diverzijama sa udaljenosti.
43
Najpogodnije naoruanje za ta dejstva su snaj-
perske puke sa priguivaima zvuka, automatsko
oruje i rune bombe.
Domai izdajnici
44
danju, jer je diverzantu lake da se kree ulicama
nego u toku noi dok traje policijski as.
Likvidacija iz zasede izvodi se u naseljenom me
stu i van naselja. Zaseda se postavlja na pogodnom
mestu u ulici kojom se izdajnik najee kree ili
pred zgradom u kojoj stanuje. Najpogodnija mesta
za zasedu su terase, mansarde ili krovovi, odakle je
mogue izvlaenje diverzanata, a van naseljnog mes
ta i umarci, tesnaci, prelazi preko vode i sl. Najpo
godnije oruje za izvoenje tog zadatka je snajper-
ska puka sa priguivaem zvuka ili beumna auto
matska puka ako je zaseda postavljena na njenom
efikasnom dometu.
Likvidacija trovanjem izvodi se samo onda ako
se moe organizovati trovanje hrane ili pia koje
izdajnik uzima u restoranu ili kafani. Mora se voditi
rauna o vrsti otrova i dejstvu. Otrov mora biti takav
da se pri analizi teko otkriva i da dejstvuje to spo
rije da bi se teko otkrilo gde je izdajnik otrovan.
Likvidacija hapenjem izvodie se kad god je to
mogue. Uhapeni izdajnik predavae se naim sud
skim organima, koji e i u uslovima privremeno za-
posednute teritorije postojati na teritoriji svake dru-
tveno-politike zajednice. Hapenje se moe izvesti
postavljanjem zasede na uobiajenim mestima pro-
laenja izdajnika ili u njegovom stanu, ukoliko se u
njega moe neprimetno ui. U spreavanju pruanja
otpora izdajnika koristi se pitolj sa gasom za pri
vremeno onesposobljavanje, ukoliko se poseduje. U
tom sluaju treba pravovremeno obezbediti sredstva
za sprovoenje do predaje sudskim organima.
Sva etiri navedena naina likvidacije primenji-
vae se i za likvidaciju agresorovih funkcionera i pri
padnika okupacionog sistema, policijskih rukovodi
laca i agenata, i stareina i ostalih pripadnika agre
sorovih vojnih i specijalnih snaga.
45
DEO I
NAORUANJE
1. PITOLJ 7,62 mm M57
NAMENA
OSNOVNI PODACI
49
puni se sa 9 metaka;
poetna brzina 420455 m/s;
krajnji domet 1.640 metara;
masa pitolja sa punim okvirom iznosi 970 g;
pitolj je poluautomatski;
opaljenje se ne moe izvesti dok okvir nije
u rukohvatu.
NAMENA
50
OSNOVNI PODACI
Najuspenije dejstvuje:
iz ruku do 50 m,
sa ramena do 200 m.
Dejstvuje kratkim rafalima do pet i dugim do
deset metaka.
Puni se okvirom od 10 i 20 metaka. Brzina ga
anja: jedinanom do 35, a rafalnom do 100 metaka
u minuti. Koristi bojevi metak 7,65 mm. U diver
zantskim dejstvima koristi se i sa priguivaem
zvuka.
Ima mehaniki nian.
Masa bez okvira iznosi 1,28 kg, a sa punim okvi
rom 1,54 kg.
52
Struktura metaka prema boji zvezdice:
30% belih,
30% crvenih,
20% zelenih,
20% utih.
Poklopac metka je obojen bojom koju daje zvez-
dica pri sagorevanju. Na poklopcu su utisnute bra
davice (ispupenja) koje oznaavaju boju (zelena
1 bradavica, crvena 2 bradavice, uta 3 brada
vice i bela bez bradavice).
4. P O L U A U T O M A T S K A P U K A 7,62 mm M59/66
NAMENA
-
Sl. 4 Poluautomatska puka 7,62 mm M59/66 izgled
53
OSNOVNI PODACI
NAMENA
OSNOVNI PODACI
54
kumulativnom minom uspeno dejstvuje do 150 m, a
trenutnom i dimnom do 240 m;
paljba iz AP moe biti jedinana i rafalna
(kratki rafal 5, a dugi 15 metaka);
puni se okvirom od 30 metaka;
brzina gaanja u borbi 120 metaka u minuti,
odnosno 34 tromblonske mine;
masa AP 3,750 kg (sa drvenim kundakom
bez okvira);
masa AP 3,7 kg (sa preklapajuim kundakom
bez okvira);
torbica sa etiri puna okvira 4,415 kg;
nianska daljina 1.000 m;
nianska daljina tromblonom minimalna 50,
maksimalna 240 m;
55
nian mehaniki, a moe se postaviti optiki
pasivni (5x80);
b/k 150 metaka. -
6. P O L U A U T O M A T S K A SNAJPERSKA P U K A
7,9 mm M76
NAMENA
OSNOVNI PODACI
56
Sl. 7 Izgled poluautomatske snajperske puke 7,9 mm
57
7. T R O M B L O N ZA P U K U
58
sa levim oznakama (110, 175 i 240) koje slue za ga
anje trenutnom i dimnom minom i sa desnim ozna
kama (50, 100 i 150) koje slue za gaanje kumula
tivnom minom.
8. OPTIKI N I A N M76
NAMENA
OSNOVNI PODACI
59
Optiki nian se sastoji od: mehanizma daljine,
mehanizma pravca, sistema za osvetljavanje kona
nice, pokretnog senila, gumene koljke i optikih
sklopova (objektiv, konanica, obrtni sistem soiva i
okular).
NAMENA
OSNOVNI PODACI
60
osetljiv je na udar;
dioptrija okulara je od 5 do + 5 ;
vidno polje 10 stepeni;
izotravanje objekata u vidnom polju poi
nje od 20 m do granice vidljivosti;
ureaj poveava cilj objekat pet puta;
faktor pojaanja svetlosti 30.000 puta;
masa ureaja 2,2 kg;
punjenje baterije traje 14 asova preko ure
aja 7K27.
NAMENA
61
OSNOVNI PODACI
NAMENA
OSNOVNI PODACI
63
masa runog bacaa 8,145 kg, a mine 2,440 kg;
ima optiki nian koji uveava cilj 3,8 puta;
probija oklop debljine od 270 do 320 mm;
b/k 4 mine kumulativne.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
64
krajnji domet 1.280 m;
nian mehaniki;
b/k 2 rakete kumulativne;
vrsta municije raketa sa bojevom glavom ku-
mulativnog dejstva;
upalja rakete je aktiviran za dejstvo po
sle prelaska puta 6 m raunato od usta lansera-cevi;
sigurno dejstvuje na daljinu od 20 m, i vie;
raketa ima samolikvidator koji raketu akti
vira 46 s nakon lansiranja;
RBR spakovan je u vakumiranu plastinu
vreicu;
komplet 4 RBR pakuju se u drveni sanduk;
slui za jednokratnu upotrebu.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
domet do 500 m;
probojnost 400 mm;
masa 7 kg;
pada u red savremenih protivoklopnih sred
stava;
opremljen je laserom i nianskom spravom;
65
Sl. 15 Marev-
ski poloaj
66
nalazi se u naoruanju peadijskih jedinica;
koristi raketno kumulativno zrno O S A - 2 ;
O S A - 2 usavren je RB 57;
vek upotrebe cevi je 80100 ispaljenja.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
6* 67
RAKETA 9M32M:
kalibar 72 mm;
masa 9,8 kg;
masa eksploziva 370 g;
masa barutnog punje
nja motora 4,2 kg;
ima IC ureaj za sa-
monavoenje;
vreme samolikvidacije
1417 s.
glave za samonavoe-
nje;
krmila;
odseka bojeve glave;
odseka pogonskog go
riva;
krilaca za stabilizaciju.
Sl. 17 Laki
prenosni raketni
komplet Strela
2M izgled
15. M I N O B A C A 60 mm M57
NAMENA
68
OSNOVNI PODACI
69
16. L A K I RAKETNI LANSER (LRL) 128 mm M7I
NAMENA
OSNOVNI PODACI
70
duina cevi 1.000 mm;
duina rakete 814 mm;
raketa dejstvuje na temperaturi od 30 do
+45C;
b/k 20 raketa trenutno-fugasnih.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
71
akumulator za napajanje ureaja (12 V, 1,5
Ah, masa 2,4 kg, vek upotrebe 5 godina).
Raketa voena (runo) preko provodnika dobij a
signale za voenje. Oznaka rakete 9M14M.
Lansirna kutija namenjena je za prenoenje
lansera i rakete, postavljanje lansera na kutiju i ra
kete na lanser, kao i za povezivanje rakete sa ure
ajem za voenje.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
72
pri aktiviranju bombe ne uje se pucanj ini
cijalne kapisle;
eline kuglice (3.000 kom.) imaju polupre-
nik ubojnog dejstva do 12 m, a ranjavajueg do 30 m;
Sl. 21 Bomba
runa M 75
izgled
73
obuka u rukovanju i bacanju bombe izvodi
se iskljuivo vebovnom bombom;
bomba se baca iz zaklona;
najstroe se zabranjuje noenje bombe za
alku osiguraa;
neeksplodiranoj bombi moe se prii posle
pet minuta;
neeksplodirana bomba se unitava na mestu
gde je pala bez pomeranja;
pri aktiviranju inicijalne kapisle ne uje se
pucanj;
bomba se baca na sledei nain: uzme se u
desnu ruku tako da ruica osiguraa (1) bude okre
nuta prema dlanu, a upalja navie. U tom poloaju
bomba se vrsto dri u ruci. Levom rukom se uhvati
za alku osiguraa (2), brzim trzajem ruke izvue se
rascepka osiguraa, baci bomba na cilj i zakloni se
od njene eksplozije.
NAMENA
OSNOVNI PODACI
74
u nonim uslovima je efikasno sredstvo u
borbi prsa u prsa;
pogodan je za neujno likvidiranje pojedinih
ivih ciljeva (kuriri, straari, osmatrai, izviai, ko
njanici, biciklisti, motociklisti itd);
izrauje se od visokokvalitetnog elastinog
elika;
ukupna duina iznosi 250300 mm, a seiva
125150 mm;
izmeu rukohvata i seiva nalazi se branik
(metalna ploica u obliku izduene elipse);
moe biti sa jednostranim ili sa dvostranim
seivom;
do upotrebe no se uva u nonici;
moe se nositi na opasau, podlaktici, potko-
lenici, izmi i pod pazuhom;
mase je 200400 g.
20. B O M B A R U N A K U M U L A T I V N A M79
NAMENA
75
OSNOVNI PODACI
Sl. 23 Bomba
runa kumulativ
na M79 izgled
76
To sredstvo je veoma dobro za blisku protivok-
lopnu borbu. Pri bacanju na cilj tei se da se bom
bom pogodi cilj. Nakon udara u cilj, usled eksplozije
eksplozivnog punjenja, bomba stvorenim kumulativ-
nim mlazom probija oklop i onesposobljava i unita
va instrumente, municiju i posadu u vozilu.
Bomba runa, kumulativna ima sledee delove:
bojevu glavu (1), inicijalni sklop (2) i ruicu (3) (sl.
br. 23).
Bojna glava je izraena od lima, ima cilindri
an oblik i ima zadatak da za vreme eksplozije ku-
mulativnim mlazom probije oklop i izazove oteenja
u unutranjosti borbenog vozila, izazove eksploziju
municije i onesposobi posluioce za dalje dejstvo.
Bojnu glavu sainjavaju: kapa, eksplozivno pu
njenje, kouljica, poklopac, levak i detonator sa de-
vijatorom.
Inicijalni sklop inicira eksplozivno punjenje de
tonatora i time izaziva eksploziju bojeve glave. Sa
stoji se od nosaa kapisle, pojanika i aure.
Ruica je namenjena da omogui dranje i baca
nje bombe; objedini i omogui smetaj delova udar
nog i osiguravajueg mehanizma i stabilizatora i da
osigura bombu od prevremene eksplozije.
S obzirom na TT karakteristike: masu, osigura
nje, nain upotrebe i probojnost, to sredstvo se moe
veoma efikasno koristiti za izvoenje diverzantskih
akci j a.
NAMENA
77
kih uslova teko ostvarijiv, iji je cilj unitavanje ili
onesposobljavanje ive sile, sredstava ratne tehnike
i objekata infrastrukture.
SASTAVNI DELOVI
a) PREDAJNIK
elektronski deo 1;
rukohvat 2;
73
preklopnik koda (rotacioni) 3;
kontaktno dugme za aktiviranje 4;
poklopac akumulatora 5;
optiki nian 6.
b) P R I J E M N I K (prednja strana)
prednji nian 1;
zadnji nian 2;
zona mogueg aktiviranja 3 i 4;
filter prijemnika (otvor za ulaz laserskog
zraka) 5.
Sl. 26 Prijemnik
(zadnja strana)
79
c) P R I J E M N I K (zadnja strana)
konica za armiranje (preklopnik za ukljui
vanje u rad) 1;
iani izvod za prikljuenje elektrinog de-
tonatora 2;
kleme za (po potrebi) vanjsko napajanje pri
jemnika 3.
Pored predajnika i prijemnika u sastav ureaja
ulazi indikator funkcije (led-dioda).
PRINCIP DEJSTVA
80
Ako elimo da se proveri ispravnost L U D P M P
1.500 m potrebno je da se na icanim izvodima pri
jemnika prikljui indikator funkcije (led-dioda). Os
tale radnje su iste kao za paljenje minskih punjenja,
s tim to se predajnik i prijemnik mogu postaviti na
skraenom odstojanju. Ako nakon ukljuenja lasera
zasvetli dioda na indikatoru, koji je spojen sa ica
nim izvodima na prijemniku, ureaj je ispravan, i
obrnuto.
PREDAJNIK
6 81
Akumulator je pouzdan sve dok mu napon ne
padne ispod 8,2 volti. Ukoliko je napon manji od 8,2
volta treba ga dopuniti.
PAKOVANJE
82
DEO II
EKSPLOZIVI I SREDSTVA
ZA PALJENJE
1. SREDSTVA ZA PALJENJE E K S P L O Z I V N I H
PUNJENJA
85
a) Sporogorei tapin
86
pree, koja je uvijena oko sri. Drugi i trei sloj
omotaa natopljeni su tenim bitumenom radi izola
cije sri od vlage. Trei sloj omotaa provuen je i
kroz kaolin u prahu da se tapin ne bi lepio za ruke
pri rukovanju. Sagoreva brzinom 1 cm za 11,5 s.
Ako je tapin pod pritiskom (u nabijenim buotina
ma, pod vodom i sl.), brzina sagorevanja mu je neto
vea. Pali se minerskom (obinom) ibicom i tinja-
juim fitiljem (u rudarstvu se primenjuju i minerski
tuljci i minersko sae).
Za paljenje eksplozivnih punjenja u vodi, na
movarnom zemljitu, snegu i slino upotrebljava se
sporogorei tapin (specijalni), na koje je preko omo
taa navuena izolacija od polivinila.
Pakuje se po 8 ili 10 m u parafinisane okrugle
kartonske kutije, a 20 ili 25 tih kutija (200 m tapi
na) u drveni sanduk. Osim toga, specijalni sporogo
rei tapin se moe pakovati i u polivinilske kesice
(po 10 m u kesici), a 50 kesica (500 m tapina) u drve
ni sanduk.
b) Betonirajui tapin
87
trinom detonatorskom) kapislom, eksplozivom ili
drugim komadom detonirajueg tapina.
Pakuje se po 100 m tapina namotanog na drve
ni kalem, a pet kalema u drveni sanduk koji je oblo
en (sa unutranje strane) limom i hermetiki za
tvoren.
c) Detonatorska kapisla
83
turu. Pali se sporogoreim tapinom, detonirajuim
tapinom, eksplozivom ili podsticajnom kapislom ne
kog upaljaa.
Pakuju se po 100 komada u etvrtaste kartonske
ili limene kutije. Pet takvih kutija (500 kom.) paku je
se u omot od parafinskog pakpapira koji se stavlja u
limenu kutiju, a deset takvih kutija (5.000 kom ) u
drveni sanduk.
89
je pogodna za paljenje po kii, snegu i vetru. Oset-
ljiva je na vlagu. Kada se upali gori 5060 s. Pakuje
se u kutije, po 10 komada.
e) Tinjajui fitilj
90
Za seenje sporogoreeg tapina koriste se otar
no i drveni podmeta (daica). Mesto presecanja
tapina postavi se na drveni podmeta i pridrava
jednom rukom. Otrim noem, jednim potezom, pre-
seca se tapin upravno na osu, ako se kraj tapina
postavlja u detonatorsku kapislu, ili koso, ako je kraj
tapina predvien za paljenje ili nastavljanje.
Meusobno nastavljanje dva komada tapina (sl.
32) izvodi se tako to se po jedan kraj oba komada
tapina postave jedan pored drugog na drveni pod
meta i otrim noem koso odseku na duini od naj
manje 2 cm. Koso odseeni krajevi tapina spoje se
tako da im sr bude jedna preko druge. Spojeni kra
jevi tapina omotaju se izolirajuom trakom i, po po
trebi, uvezu kanapom.
I = 8cm
91
Za proveru brzine gorenja sporogoreeg tapina
odseku se komadi tapina od po 30 cm, iz svake ras-
pakovane kutije, upale odseeni komadi na jednom
kraju i meri vreme njihovog gorenja. Ako na drugom
kraju tapina izbije varnica u vremenu od 3045 s,
tapin je ispravan. Ako varnica ne izbije, ili izbije
pre 30 ili posle 45 s, tapin je neispravan i ne srne se
upotrebljavati.
92
Provera sporogoreeg tapina na prenoenje
varnice, obavlja se sa po dva komada tapina duine
po 10 cm odseena iz svake kutije koja e se toga
dana upotrebljavati. Odseeni komadi tapina posta
ve se na ravnu podlogu na meusobnom razmaku od
jednog santimetra, ali tako da budu u istoj liniji.
Zatim se upali jedan kraj tapina i posmatra njegovo
gorenje. Kad upaljeni komad dogori, od varnice koju
izbaci mora da se upali drugi komad sporogoreeg
tapina. Ukoliko je tapin bio pravilno postavljen a
od izbaene varnice se ne upali drugi komad tapina,
znai da je neispravan i da se ne sme upotrebljavati.
Od sporogoreeg tapina i detonatorske kapisle
br. 8 izrauje se sporogorei upalja, koji se upotreb
ljava za paljenje svih eksplozivnih punjenja od bri-
zantnog eksploziva, sem od livenog trotila. Za izradu
sporogoreeg upaljaa koristi se komad sporogoreeg
tapina (ne krai od 60 cm) i detonatorska kapisla. Iz
rauje se (sl. 33) na sledei nain:
na ravnoj daici odsee se sporogorei ta
pin potrebne duine tako da se kraj tapina koji se
uvlai u detonatorsku kapislu odsee upravno na uz
dunu osu, a drugi kraj koso;
izvadi se detonatorska kapisla iz kutije, pre
gleda da li je ispravna, uhvati izmeu palca i sred
njeg prsta tako da kaiprst bude na dnu detonator
ske kapisle i istresu iz nje eventualni ostaci piljevi-
ne. Istresanje se obavlja laganim udaranjem ruke o
ruku, ili ruke o neki predmet. Zabranjuje se nepo
sredno udaranje detonatorskom kapislom o bilo ka
kav predmet;
ravno odseeni tapin, laganim pokretom do
kraja, uvlai se u detonatorsku kapislu. Pri tome ne
treba okretati detonatorsku kapislu oko tapina, niti
tapin silom uvlaiti u detonatorsku kapislu;
93
kada je tapin uvuen u detonatorsku kapislu,
palcem i srednjim prstom leve ruke treba ga drati
ispod detonatorske kapisle, a kaiprstom lagano pri
tiskivati detonatorsku kapislu na tapin. Desnom ru
kom se minerskim kletima detonatorska kapisla la
gano pritegne uz tapin. Stezanje se izvodi na vrhu
detonatorske kapisle;
im pone stezanje minerskim kletima kai
prst leve ruke se sklanja sa dna detonatorske kapisle,
ruke se oprue i minerska kleta se stegnu do kraja.
Ako se sporogorei upalja izrauje od specijal
nog sporogoreeg tapina ili se paljenje eksplozivnih
punjenja predvia u vlanom materijalu, spoj deto
natorske kapisle i sporogoreeg tapina treba izolo-
vati voskom, smolom ili izolirajuom trakom (si. 34).
Kad se sporogorei tapin pali pomou tinjaju-
eg fitilja (sl. 35), spaja se sa koso odseenim krajem
sporogoreeg tapina. U tom sluaju sporogorei ta
pin ne srne biti krai od 15 cm.
ii
Sl. 35 Paljenje sporogoreeg tapina tinjajuim fitiljem
1 detonatorska kapisla; 2 sporogorei tapin; 3 tinjajui fi-
tilj; 4 izolovan spoj kapisle i tapina
94
duinom ue u leite. Da se detonatorska kapisla
sporogorei upalja ne bi izvukao (ispao) iz leita,
treba ga uvrstiti (privezati) za eksplozivno punjenje
na najpogodniji nain.
Sporogorei upalja (tapin) pali se obinom ili
minerskom ibicom, ili komadom sporogoreeg ta
pina (sl. 37). Pojedinano se sporogorei upaljai
obino pale ibicom, a vei broj upaljaa komadom
sporogoreeg tapina.
95
Komad sporogoreeg tapina kojim e se izvriti
paljenje zasee se (do sri) na svaka 2 cm. Na jednom
kraju zapali se sr tapina, koji pri sagorevanju baca
varnicu na mesta na kojima je tapin zaseen. Tom
varnicom se pali sr sporogoreeg tapina postavlje
nog u eksplozivno punjenje. Jedan palilac na taj
nain sme da upali 68 komada eksplozivnih pu
njenja. Palilac prekida paljenje i odmah odlazi u
zaklon, kada komad tapina kojim se izvodi paljenje
dogori ili prestane da gori.
Osim navedenog, sporogorei tapin se moe pa
liti i raznim upaljaima predvienim za naoruava
nje mina kod kojih je podsticajna kapisla odvojena
od detonatorske kapisle. Kada se tapin pali tim upa
ljaima, umesto detonatorskih kapisli, u upalja se
stavlja sporogorei tapin.
96
svakog presecanja tapina seivo noa i drveni pod
meta obavezno se iste od mrvica eksploziva (sri
tapina). Zabranjeno je seenje tapina vie puta na
istom mestu, ili na istom mestu podmetaa. Posebno
je zabranjeno seenje tapina kada je postavljen u
detonatorsku kapislu.
SI. 38 Spaja
nje detonirajueg
tapina sa sred
stvom za pa
ljenje
1 detonirajui ta
p i n ; 2 sporogore
i upalja; 3 elek
trina detonatorska
kapisla; 4 eksplo
zivni m e t a k
7 97
dobro da nalee na detonatorsku (elektrinu detona
torsku) kapislu ili eksploziv i mora biti dobro uvr
en izolirajuom trakom ili kanapom.
Detonirajui tapin (si. 39) moe da se nastavlja
na vie naina. Najee se primenjuju sledei na
ini: na preklop sa upotrebom detonatorske kapisle,
na preklop bez upotrebe detonatorske kapisle, obini
vor, mornariki vor i upredanje.
DHONATORSKA KAPSLA
DETONIRAJUI TAPIN
Sl. 39 Nastav
ljanje detonira
jueg tapina
1 na preklop sa
detonatorskom kap-
slom; 2 na prek
lop bez detonator
ske kapsle; 3 ob
inim vorom; 4 -
mornarskim vorom;
5 upredanjem
99
Provera se obavlja izradom i paljenjem jednostepene
mree (si. 41) na sledei nain:
odsee se sedam komada detonirajueg ta
pina duine od po 1 m;
100
Naizmenina (redna) mrea (sl. 42) moe se iz
raditi na dva naina.
101
vezivanja je sigurniji, jer se u sluaju prekida jed
nog voda paljenje eksplozivnih punjenja obavlja
preko drugog voda.
Paralelna (grupna) mrea (sl. 43) upotrebljava
se za paljenje eksplozivnih punjenja, naroito kada
se ona nalaze na veem meusobnom rastojanju. U
poreenju sa drugim mreama (meovitim), ta mrea
se najee primenjuje, a moe da bude jednostepe-
na i viestepena.
Krajevi detonirajueg tapina u toj mrei pove
zuju se najee upotrebom detonatorske (elektrine
detonatorske) kapisle i valjkastog eksplozivnog met
ka, a mogu se primeniti i drugi naini vezivanja.
P r i izradi viestepene mree treba voditi rauna
da od mesta (stanice) za paljenje pa do svakog eks
plozivnog punjenja bude podjednak broj vorova iz
kojih se tapin grana.
Meovitu (kombinovanu) mreu (sl. 44) ini ne
koliko naizmeninih mrea koje se jednovremeno
pale izradom paralelne mree koja ih povezuje. Ova
mrea se primenjuje kad su eksplozivna punjenja
na velikom meusobnom udaljenju.
Sl. 44 Meovi-
ta (kombinovana)
mrea od detoni
rajueg tapina
2. ELEKTRINO PALJENJE E K S P L O Z I V N I H
PUNJENJA
4
102
jednovremeno paljenje veeg broja eksplo
zivnih punjenja na manjem ili veem meusobnom
odstojanju;
paljenje u tano odreeno vreme (dirigovano
paljenje);
paljenje grupa eksplozivnih punjenja postav
ljenih na jednom objektu prostoru u odree
nim vremenskim razmacima (od nekoliko milise-
kundi do pet sekundi).
103
Eksplozivno punjenje ima primarni i sekundar
ni sloj. Primarni sloj je od inicirajueg eksploziva
(olovni azid i tricinat za acidne, ili fulminat ive i
trotil za fulminatske kapisle), a sekundarni sloj za
obe vrste kapisle je od brizantnog eksploziva, trotila,
tetrila ili heksogena.
Pokrivka je izraena od aluminijuma ili bakra,
zavisno od vrste kapisle. Sa donje strane je obloena
svilenom mreom, a kroz sredinu ima prorez za pro
laz varnice. Pokrivka ograniava eksplozivno punje
nje sa gornje, a glavicu od lako zapaljive smee sa
donje strane.
Mosti je od hromnikla i daje veliki otpor pri
proticanju elektrine struje, usled ega se usijava i
omoguava paljenje zapaljive glavice. Zavisno od
elektrine osetljivosti elektrinih detonatorskih ka
pisli, proizvode se tri tipa mostia:
tip A , standardni, normalne osetljivosti sa
otporom 1,2],4 oma, koji se neusijava i ne pali pri
prolazu struje jaine 0,18 ampera;
tip B , neosetljivi, sa otporom 0,40,6 oma,
koji se ne usijava i ne pali pri prolazu struje jaine
od 0,65 ampera;
tip C , visoko neosetljivi sa otporom od 0,03
oma koji se ne usijava i ne pali pri prolasku struje
jaine 3,5 ampera.
Za krajeve mostia spojeni su provodnici elek
trine struje.
104
Zapaljiva glavica, izraena od lako zapaljive
materije, obavija mosti u obliku loptice, a pali se
kada se mosti usija i prenosi varnicu na primarno
eksplozivno punjenje kapisle.
105
c) Podaci o elektrinim detonatorima
Sl. 47 Naizme-
nino vezivanje
baterija
107
Sl. 48 Dijagram za odreivanje jaine struje pri upotrebi maine za paljenje
(b) Nain vezivanja baterija i akumulatora
NAMENA
Sl. 49 Maina
za paljenje EDK
mala (MPE-
DK-M)
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP RADA
110
ruicu (56 okretanja) brzinom 8090 okretaja u
minuti (smer okretanja nije znaajan). Ako je otpor
manji od 60 oma zasvetlee zelena sijalica na otvoru
kod natpisa P R O V E R A , a istovremeno e zasvetliti
i crvena sijalica na otvoru kod natpisa GOTO
V O S T , to potvruje da je kondenzator napunjen
(sijalice svetle samo za vreme okretanja ruice);
im obe sijalice zasvetle prekida okretanje
ruice;
i na kraju istovremenim pritiskom palevi-
ma obe ruke na taster-prekidae, koji se nalaze ispod
natpisa P A L J E N J E i P R I P R E M A , maina e si
gurno upaliti EDK, a ova eksplozivno punjenje.
Od trenutka prestanka okretanja ruice, odnos
no gaenja sijalica do paljenja punjenja ne srne proi
vie od 30 s. Ako se nakon provere ispravnosti mree
i maine za paljenje odloi aktiviranje punjenja za
vreme due od 30 s, radnju vezanu za okretanje ru
ice treba ponoviti, neposredno pred paljenje.
Na maini postoji uputstvo o upotrebi.
PAKOVANJE
Sl. 50 Maina
za paljenje tele-
optik 300 V
izgled
NAMENA
Namenjena je za paljenje elektrinih detonator
skih kapisli (EK-40-63 ili EK-40-69), a preko njih
eksplozivnih punjenja.
112
OSNOVNI TAKTIKO - TEHNIKI PODACI
s 113
OSNOVNE K A R A K T E
114
RISTIKE EKSPLOZIVA
115
116
117
118
119
Pirotehnike smee su mehanike smee zapaljivih materi
ces detonacije.
120
ja i oksidanasa. U posebnim uslovima mogu stupiti u pro-
121
D E O III
UPALJAI
1. TRENUTNI POTEZNI UPALJA (UDP-1)
NAMENA
Namenjen je za naoru
avanje mina iznenaenja
trenutnog dejstva koje se ak
tiviraju na potez.
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNI
KI PODACI
Aktivira se na potez. Si
la aktiviranja je 3 daN, i
vie.
SASTAVNI DELOVI
Sl. 52 Trenut
ni potezni upa
lja UDP-1
presek
125
ce za potezanje, koja je vezana za dra udarne igle,
povlai se udarna igla prema zadnjem kraju upa
ljaa. Izlaskom draa udarne igle iz tela upaljaa
kleta draa se razmiu, oslobaa se udarna igla
koja pali inicijalnu kapislu, a ona pali detonatorsku
kapislu br. 8 i, preko nje, eksplozivno punjenje.
126
tapina, pre stavljanja u eksplozivno punjenje, po
stavi se detonatorska kapisla br. 8 i uvue u punje
nje, a drugi kraj tapina vee se za podsticajni deo.
PAKOVANJE
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
127
PRINCIP DEJSTVA
Sl. 54 Trenut
ni otpusno-potez-
ni upalaja UDP-
-1 presek
128
sasvim podigne, obrtna osovinica sa polugom okrene
se do kraja i oslobodi udarnu iglu koja pali inicijalnu
kapislu, a ona pali detonatorsku kapislu br. 8 i, pre
ko nje, eksplozivno punjenje.
Kada je upalja pripremljen za aktiviranje na
potez poklopac upaljaa je slobodan, a osigura se
nalazi u upaljau. Izvlaenjem osiguraa iz tela upa
ljaa oslobaa se udarna igla, koja (kao i u prethod
nom sluaju) pali inicijalnu kapislu, a ona detona
torsku kapislu br. 8 i, preko nje, eksplozivno pu
njenje.
9
129
Kad se mina naoruava za aktiviranje na potez
jedan kraj ice za potezanje vee se za predmet koji
se minira, a drugi za osigura upaljaa. Da se ne bi
prevremeno aktivirala, osigura se pridrava rukom
dok se ne obavi vezivanje. Ako se ica za potezanje
maskira treba voditi rauna da se previe ne opte
reti. Treba izbegavati upotrebu upaljaa na mestima
koja su izloena uticaju vode i vlage.
Ukoliko se eksplozivno punjenje postavlja od
vojeno od upaljaa postupa se prema opisu za upa
lja UDP-1.
PAKOVANJE
3. T R E N U T N I Z G L O B N I U P A L J A (UDZ-1)
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
130
PRINCIP DEJSTVA
SI. 56 Trenut
ni zglobni upa
lja U DZ-1
presek
131
ena. Upadanjem kuglice u udarnu iglu igla se os
lobaa i, pod pritiskom svoje opruge, udara u inici
jalnu kapislu, koja pali detonatorsku kapislu br. 8
i, preko nje, eksplozivno punjenje.
PAKOVANJE
132
20 kutija (200 upaljaa) smeta se u drveni
sanduk, dimenzija 70x20x20 cm; masa sanduka sa
upaljaima iznosi oko 29 kg;
u kompletu nema materijala za privriva
nje upaljaa za podlogu (zavrtnjevi, ekseri, ice, ka-
nap i sl.), ve se koristi materijal iz ininjerijsko-di-
verzantskog kompleta ili iz mesnih izvora.
Treba izbegavati upotrebu na mestu koje je iz
loeno uticaju vlage i vode. Zabranjena je priprema
upaljaa za aktiviranje na potez (vezivanje ipke
obaraa icom ili kanapom za potezanje).
4. T R E N U T N I U N I V E R Z A L N I U P A L J A
(UDU-1)
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
133
SASTAVNI DELOVI
Sl. 58 Trenut
ni univerzalni
upalja UDU-1
presek
PRINCIP DEJSTVA
134
a poklopac tela upaljaa je optereen predmetom
koji je predvien za miniranje. U takvom poloaju
poklopac preuzima ulogu osiguraa sve do trenutka
podizanja predmeta kojim je optereen.
135
Kada je univerzalni upalja postavljen za akti
viranje na potez, bradavica valjkastog regulatora
nalazi se u istom poloaju kao i prilikom pripremanja
upaljaa za aktiviranje na otpust O P , s tim to j e
osigura u upaljau.
Izvlaenjem osiguraa iz upaljaa oslobaa se
udarna igla na isti nain kao kad je upalja priprem
ljen za aktiviranje na otpust, s tim to se mehanizam
upaljaa aktivira izvlaenjem osiguraa, a u prethod
nom sluaju podizanjem predmeta sa poklopcem
upaljaa.
Sl. 60 Poloaj
valjkastog regu
latora kada se
UDU-1 pripre
ma za potez
136
NEKE SPECIFINOSTI VEZANE ZA UPOTREBU
UPALJAA
PAKOVANJE
5. _ T R E N U T N I ODVIJAJUI UPALJA
(UDOd-1)
NAMENA
137
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
Sl. 61 Trenut
ni odvijajui
upalja UDOd-1
presek
138
nji kraj udarne igle. Da se prilikom odvrtanja od-
vijajueg osiguraa ne bi istovremeno okretao ceo
upalja, telo upaljaa se (pomou plute navuene
preko krilaca na proirenom delu tela upaljaa, ili
preko specijalno obraenog proirenog dela) privr-
uje uz zidove otvora sredstva u koje se upalja
postavlja.
139
Krilca su na telu upaljaa postavljena koso,
tako da se pri navijanju priljube uz telo i dozvo
ljavaju okretanje, a pri odvijanju se urezuju u plu
tu i spreavaju okretanje tela upaljaa, odnosno
okree se samo njegov odvijajui osigura sa e
pom posude koja se minira.
Navijanje inicijalnog dela M-67 i postavljanje
eksplozivnog metka obavlja se na nain koji je opi
san za prethodne upaljae.
Ako je eksplozivno punjenje postavljeno u po
sudu, veza izmeu upaljaa i punjenja ostvaruje se
detonirajuim tapinom i detonatorskom kapislom
br. 8. Upaljae ne bi trebalo postavljati na mesta
koja su izloena uticaju vode i vlage.
PAKOVANJE
NAMENA
140
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 63 Vremen
ski upalja sa
kiselinom (UD-
VK) presek
SASTAVNI DELOVI
141
Sl. 64 Vremenski upalja sa kiselinom (UD-VK) izgled
Vreme potrebno
da upalja upa
Boja li podsticajnu
Skraeni
Naziv upaljaa osigu kapislu od tre
naziv
raa nutka aktivira
nja upaljaa
Vremenski upa
lja sa kiseli UDVK-1 crvena 2030 minuta
nom-1
Vremenski upa
lja sa kiseli- UDVK-2 bela 1,32,3 asa
nom-2
Vremenski upa
lja sa kiseli- UDVK-3 zelena 46 asova
nom-3
Vremenski upa
lja sa kiseli- UDVK-4 uta 913 asova
nom-4
Vremenski upa
lja sa kiseli- UDVK-5 plava 2030 asova
nom-5
PRINCIP DEJSTVA
142
razlije oko ice kojom je vezana udarna igla i sabi
jena opruga udarne igle. Osigura je izvaen iz
upaljaa. Kiselina, nakon odreenog vremena, na
grize icu koja je vezana za udarnu iglu, ica se
prekida i oslobaa udarnu iglu, koja pali inicijalnu
kapislu, a ona detonatorsku kapislu br. 8 i, preko
nje, eksplozivno punjenje.
143
PAKOVANJE
SASTAVNI DELOVI
7. S A T N I U P A L J A DESETOASOVNI
(SU-10 M66)
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
144
Sl. 65 Satni upalja SU-10-M66
(1 opti izgled, 2 presek)
10 145
Moe se upotrebiti u vodi, na dubini do 60 m.
Upalja je potpuno hermetizovan i obezbeen mu je
rad na temperaturi od 30 do +50C.
Ukljuuje se u rad samo na kopnu, nakon ega
Dozvoljena greka opaljenja iznosi 1 0 minuta,
se moe postavljati i u vodi.
Masa upaljaa iznosi 0,36 kg.
PRINCIP DEJSTVA
146
Za vreme rada treba paziti da u mehanizam
upaljaa ne dospe praina, voda, sneg, blato i sli
no.
Prilikom stavljanja kljua na osovinu za tempi
ranje kljuem se ne sme pritiskivati trokraka op
ruga, jer se time moe ukljuiti u rad mehanizam
upaljaa.
10* 147
radi zatite delova na poklopcu mehanizma
upaljaa poklopac upaljaa se navije do polovine
navoja;
na upalja, sa donje strane, navije se perku-
siona detonatorska kapisla-10;
odvije se poklopac upaljaa i pritisne klju
za navijanje, koji se nalazi na osovini za tempiranje.
Time je satni mehanizam pokrenut u rad i od tog
trenutka poinje da tee vreme tempiranja;
PAKOVANJE
148
trinaest kartonskih kutija paku je se u kar
tonsko bure, 0 52 cm i visine 32,5 cm, ukupne ma
se 22 kg.
8. S A T N I U P A L J A DVADESET
ETVOROASOVNI (SU-24 M69)
NAMENA
150
kljuak 14; zaptiva elektrinog prikljuka 15; klju
(za navijanje satnog mehanizma) 16 i granina plo
ica (osigura na osovini za tempiranje) 17.
PRINCIP DEJSTVA
151
igle i opruge); povijeni vrh (perd) slui kao oslo
nac klizaa na tempirni brojanik i kao reper za
tempiranje.
Mehanizam za osiguranje ima trojaku ulogu:
da sprei nekontrolisano i sluajno aktivi
ranje u toku transportovanja, skladitenja i tempi
ranja;
da blokira rad satnog mehanizma sve do
trenutka kada upalja eli da se pokrene u rad;
da nakon postavljanja upaljaa u minu os
lobodi nemirnicu i okrene satni mehanizam u rad.
Delovi mehanizma:
poluga za blokiranje nemirnice (13) dri ne
mirnicu zakoenu do trenutka pokretanja upaljaa
u rad. Povijeni deo poluge provuen je kroz prorez
u noseoj ploi (4). Pomeranje poluge u poloaj bli
i tempirnom brojaniku, osim zaustavljanja ne
mirnice, omoguava osigurau (8) da proe kroz
otvor na drugom kraku poluge, koji se nalazi u vi
sini otvora klizaa sa osovinom i perom (9);
osigura (8) dri kliza (9), spreava njego
vo oslobaanje i upadanje u prorez (sa strane tem
pirnog brojanika) i dri polugu za blokiranje ne
mirnice. Izvlaenjem osiguraa iz njegovog leita
oslobaaju se kliza (9) i poluga (13). Osnovna na-
mena osiguraa (8) jeste spreavanje nekontrolisa-
nog opaljen ja upaljaa.
Dok radi satni mehanizam, koji je spregnut sa
tempirnim brojanikom, okree se i tempirni broj
anik sve dok pero (9) ne upadne u prorez na tem
pirnom brojaniku.
Pre upotrebe upalja treba naviti i tempirati.
152
Nakon postavljanja mine iznenaenja na pred
vieno mesto potrebno je uraditi sledee:
odviti poklopac na upaljau (6);
izvui osigura (8);
oslukivanjem proveriti da li satni mehani
zam radi;
na viti poklopac na upalja;
postaviti upalja u minu ili ga povezati u
elektrinu mreu, kao na slici 69.
PAKOVANJE
153
9. ELEKTROMEHANIKI UPALJA (EMU-1)
NAMENA
Sl. 70 Elek-
tromehanini
upalja (EMU-1)
presek
154
Eksploziv moe biti udaljen od upaljaa naj
vie 20 m, jer baterija od 4,5 V ne bi mogla savla
dati vei otpor provodnika i detonatora.
Upalja je hermetian i podeen za rad na tem
peraturi od -5 do + 5 0 C.
Sl. 71 Elek-
tromehanini
upalja (EMU-1)
izgled
SASTAVNI DELOVI
155
davicom, nagazna poluga sa zaptivaem, opruga na-
gazne poluge, vodica nagaznog mehanizma, nosa
nagaznog mehanizma, opruga vretena, nosa kon
taktnog izdanka, kontaktni izdanak, osigura u ob
liku viljuke, dvoilni elektrini provodnik, kon
taktnu auru, izolaciona navlaka kontrolne aure,
i bateriju od 4,5 V. U kompletu upaljaa nalazi se
elektrina detonatorska kapisla (EDK-40-69).
PRINCIP DEJSTVA
156
tvara se strujno kolo, nakon ega se pali elektrina
detonatorska kapisla, i preko nje, eksplozivno pu
njenje.
c) Kada je elektromehaniki upalja-1 priprem
ljen za aktiviranje na otpust ima isti izgled kao i
kad je pripremljen za aktiviranje na nagaz. Podi
zanjem predmeta sa nagaznog mehanizma upaljaa
oslobaa se opruga vretena i potiskuje vreteno na
vie. im vreteno, donjim rubom leba, dodirne
kontaktni izdanak zatvara se strujno kolo. posle e
ga se pali elektrina detonatorska kapisla i, preko
nje, eksplozivno punjenje.
157
leite na nosau nagaznog mehanizma, pri emu
sijalica ne sme da svetli-
Slobodan hod nagaznog mehanizma iznosi od
0,5 do 2 mm.
Snagom opruge ili silom nagaza na glavu na
gazne poluge uspostavlja se kolo struje preko kon
taktnog izdanka.
Na vretenu nagaznog mehanizma izraen je
leb u kome je postavljen kontaktni izdanak. Kre
tanjem vretena u njegovom leitu ostvaruje se
dodir (spoj) sa kontaktnim izdankom, tako da se
stvara kolo struje, odnosno pali se mina iznenae
nja.
Ako se mina iznenaenja postavlja ispod elez-
nike ine, patosnice i sl. teko se moe oceniti v i
sina od leita do predmeta (oslonca glave nagaz
ne poluge). Visinska razlika ( 2 cm) savlauje se
odvijanjem (navijanjem) glave nagazne poluge. Ok
retanjem glave nagazne poluge za jedan krug nivo
glave se sputa (die) za 1 mm, a toliki se stvori
i razmak izmeu kontaktnog izdanka i vretena. Is
tovremeno se gasi kontrolna sijalica.
PAKOVANJE
158
10. U P A L J A SPECIJALNI INERCIJALNI
T R E N U T N I (USI-T)
NAMENA
Sl. 72 Upalja
specijalni iner-
cijalni trenut
ni (USi-T)
izgled
radi na temperaturi od 20 do + 5 0 i
pod vodom dubine 1 m;
vreme armiranja osiguranja 5 min;
aktivira punjenje nakon dostignute brzine
159
od 13 m/s ili naginjanjem upaljaa oko poprene
osovine 1530;
upalja je elektronski.
SASTAVNI DELOVI
- telo upaljaa 1
osigura (crveni) 2
svetlea dioda - 3
iani izvodi 4
poklopac elektronike - 5
poklopac baterije 6
steza poklopca baterije 7
PRINCIP DEJSTVA
160
Za proveru ispravnosti upaljaa treba uraditi
sledee:
postaviti bateriju u upalja;
povezati indikator funkcije sa icanim izvo
dima na upaljau (crveni sa crvenim, a uti sa u
tim izvodom);
iz upaljaa izvui osigura;
upalja postaviti pod uglom (veim od 30)
da na njemu svetli dioda;
po isteku 5 min 3 0 s (od trenutka izvla
enja osiguraa), ako je ispravan upalja, zasvetlee
dioda na indikatoru funkcije (ureaj poput elek
trine detonatorske kapisle);
nakon provere ispravnosti upaljaa uvlai
se osigura u leite;
odvoji se indikator funkcije od icanih izvo
da upaljaa.
Ako se eli naoruati mina iznenaenja po
trebno j e :
upalja staviti u horizontalan poloaj;
spojiti iane izvode sa izvodima elektrine
detonatorske kapisle (izolovati spojeve);
uvui elektrinu detonatorsku kapislu u eks
plozivno punjenje;
izvui osigura i pogledati da li na upaljau
svetli dioda, ako ne svetli treba smatrati da je upa
lja, odnosno mina pravilno postavljena i, nakon
isteka vremena armiranja, spremna za dejstvo.
PAKOVANJE
161
ii
10 kutija sa upakovanim upaljaima pakuje
se u veu kartonsku kutiju;
est veih kartonskih kutija sa upaljaima
pakuje se u drveni sanduk.
I I . U P A L J A SPECIJALNI SVETLOSNI
T R E N U T N I (USS-T)
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 73 Upalja
specijalni svetio-
sni trenutni
(USS-T)
izgled
162
izvor energije baterija ( G F 2 2 ) od 9 volti;
radi na temperaturi od 20 do + 5 0 C;
vreme armiranja-osiguranja iznosi 5 min;
aktivira eksplozivno punjenje na svetio ja
ine 27 lx;
upalja je elektronski.
SASTAVNIDELOVI
telo upaljaa 1;
osigura 2;
svetlosno rele 3;
iani izvodi 4;
poklopac elektronike 5;
poklopac baterije 6;
steza poklopca baterije 7.
PRINCIP DEJSTVA
163
Za proveru ispravnosti upaljaa potrebno je ura
diti sledee:
postaviti bateriju u odgovarajue leite;
povezati indikator funkcije sa icanim izvo
dima na upaljau (povezati iste boje);
iz upaljaa izvui osigura;
po isteku vremena osiguranja (5 min 3 0 s)
zasvetlee dioda na indikatoru funkcije, pod uslovom
da je upalja na svetlu.
Nakon provere ispravnosti upaljaa, uvlai se
osigura u leite i odvoji indikator funkcije.
Ako treba da se naorua mina, potrebno je ura
diti sledee:
spojiti iane izvode upaljaa sa izvodima
elektrine detonatorske kapisle (izolovati spojeve);
uvui elektrinu detonatorsku kapislu u eks
plozivno punjenje;
izvui osigura;
zatvoriti, odnosno zamraiti prostor na ko
jem je mina postavljena.
Nakon isteka vremena armirana-osigurana mina
je spremna za dejstvo. Upalja se moe uspeno
koristiti za miniranje ormara, ladica, spremita ala
ta, podruma, garaa itd.
PAKOVANJE
164
12. U P A L J A SPECIJALNI TERMIKI
T R E N U T N I (UST-T)
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 74 Upalja
specijalni termi-
ni trenutni
(UST-T)
izgled
v r e m e osiguranja 5 min;
aktivira eksplozivno punjenje kada se izloi
temperaturi od + 6 0 do + 7 0 C;
upalja je elektronski.
165
SASTAVNI DELOVI
telo upaljaa 1;
osigura 2;
iani izvodi 3;
poklopac elektronike 4;
poklopac baterije 5;
steza poklopca baterija 6.
PRINCIP DEJSTVA
166
PAKOVANJE
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 75 Upalja
specijalni tem
pirni (VST)
izgled
167
vreme osiguranja 5 min;
interval tempiranja je od 5 do 9999 minuta,
sa korakom od jedne minute;
upalja je elektronski.
SASTAVNIDELOVI
telo upaljaa 1;
osigura 2;
iani izvodi (150 mm 3;
poklopac elektronike 4;
poklopac baterije 5;
steza poklopca baterije 6.
PRINCIP DEJSTVA
168
Nakon isteka vremena osiguranja mina je
spremna za dejstvo u tempirano vreme.
Ako eli da se proveri ispravnost upaljaa, ume-
sto elektrine detonatorske kapisle postavlja se in
dikator funkcije. Ako na indikatoru zasvetli foto-
dioda po isteku tempirnog vremena, upalja je
ispravan.
PAKOVANJE
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
169
SASTAVNI DELOVI
Sl. 76 Upalja
specijalni hemij
ski potezni 1
PRINCIP DEJSTVA
170
nom 1 m/s, izvlai se poteza, zajedno sa zaptiva-
em i poteznom icom. Spiralni deo potezne ice
ispravlja se prilikom prolaenja kroz nosa sme
e i kroz smeu. Usled prolaska ice stvara se tre
nje, inicijalna smea se pali i prenosi plamen na
detonatorsku kapislu, a ona aktivira eksplozivno
punjenje.
PAKOVANJE
171
15. UPALJA SPECIJALNI HEMIJSKI
N A G A Z N O - P O T E Z N I - I (USHNP-1)
NAMENA
Sl. 77 Upalja
specijalni Hemij
ski nagazno-
-potezni 1
172
OSNOVNI TAKTICKO-TEHNICKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
telo upaljaa 1;
inicijalni deo 2;
klip 3;
osigura 4.
PRINCIP DEJSTVA
173
tranje navoje, za spajanje sa telom, i spoljne, za
spajanje sa nosaem detonatorske kapisle. Skida se
neposredno pred upotrebu upaljaa. Nakon izbaci
vanja epa podsticajni deo se navija na telo. Na
crteima nije prikazan ep-osigura. Preko detona
torske kapisle postavljena je zatitna kapa od tvrde
plastike, koju takoe pre upotrebe treba skinuti.
Kada se upalja postavlja za dejstvo na potez
tada treba vrsto vezati za podlogu upalja ili eks
plozivno punjenje.
Ako upalja treba postaviti za dejstvo na nagaz,
ravna povrina na telu upaljaa, ispod klipa, mora
da se nasloni na vrstu podlogu. Na klip se sa gor
nje strane naslanja neki ravan predmet (daica
i sl.) preko koga se ostvaruje nagaz, pri emu tre
ba voditi rauna da masa predmeta ne prelazi masu
od 1 kg.
Osigura (rascepka i alka) koji prolazi kroz telo
i klip upaljaa izvlai se pomou kanapa sa sigurne
udaljenosti. Za lake izvlaenje osiguraa krajeve
rascepke treba sastaviti. Eksplozivno punjenje mo
ra biti vrsto vezano za podlogu da se ne bi pome-
rilo pri izvlaenju osiguraa. Izvlaenje osiguraa
je poslednja radnja koju treba obaviti pri oprema
nju mine iznenaenja tim upaljaem.
PAKOVANJE
174
16 ELEMENTI HEMIJSKI USPORACKI
OD 5 I 10 SEKUNDI
NAMENA
Namenjeni su za ugradnju u mehanike i he-
mijske trenutne upaljae radi usporenja iniciranja
eksplozivnog punjenja od trenutka aktiviranja upa
ljaa.
Sl. 78 Eleme-
nat hemijski us-
poracni od 510
sekundi izgled
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
NAMENA
176
SASTAVNI DELOVI
nosa ampule 1;
mehaniki deo 2;
Sl. 79 Upalja
specijalni tem-
pirni kemijski
(USTH) izgled
inicijalni deo
eksplozivno punjenje 3;
osigura 4.
177
PRINCIP DEJSTVA
178
mogu biti staklene i plastine boce koje se razbijaju
paljenjem smee. Masa pripale iznosi 1,75 g.
Pri postavljanju tog upaljaa treba posebno
voditi rauna da se nosa ampule (kouljica) tako
deformie (spljoti) da celokupan rastvor pree i
ostane u komori sa zateznom icom i nagrize je.
PAKOVANJE
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
. SASTAVNI DELOVI
12* 17 g
PRINCIP DEJSTVA
Sl. 80 Upalja
mehaniki pote-
zni 1 (UMP-1)
izgled
180
Pre upotrebe na upaljau se prekontroliu osi
gurai transportni i osnovni.
Privrivanju upaljaa za podlogu treba po
svetiti posebnu panju.
Kanap za potezanje kojim se vezuju upalja
i odreeni predmet, ne srne biti zategnut da ne bi
dolo do neeljenog aktiviranja. A k o se osigura ne
izvlai lako znai da je kanap za potezanje previe
zategnut.
Poslednja radnja prilikom postavljanja mine iz
nenaenja jeste izvlaenje osiguraa kanapom za
izvlaenje. Izvlaenje osiguraa obavlja se iz zaklo
na. A k o treba da se otea razminiranje to se ostva
ruje zaokretanjem potezaa.
Zaokretanjem potezaa smaknu se iz prvobitne
ose otvori na njemu i telu upaljaa, pa se veoma
teko ponovnim okretanjem vraaju u prvobitni po
loaj .
Poteza moe zaokretati samo dobro obueno
i uvebano ljudstvo, uz prethodno upozorenje na
opreznost. Poteza se ne zaokree kada se upalja
postavlja u minu kao dopunski upalja.
19. U P A L J A M E H A N I K I POTEZNI-2
(UMP-2)
NAMENA
181
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 81 Upalja
mehaniki potez-
zni 2 (UMP-2)
izgled
182
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
183
20. U P A L J A MEHANIKI N A G A Z N O -
-POTEZNI-1 ( U M N P - 1 )
NAMENA
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
Sl. 82 Upalja
mehaniki naga-
zno-votezni
(UMNP-1)
izgled
184
Ako je upalja postavljen za aktiviranje na
nagaz (nagazom na nagaznu zvezdu) potrebna je sila
od 4,5 do 6,5 daN. Na telu upaljaa nalazi se navoj
M10 x 1 za navijanje u trotilske metke.
Upalja je hermetian i moe se postavljati u
vodi dubine do 25 cm. Moe se koristiti na tempe
raturi od - 3 0 do + 6 0 C.
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
185
nator (do navoja). Naroitu panju treba posvetiti
nainu privrivanja upaljaa da ne doe do pri
tiska na inicijalni deo i do izvlaenja upaljaa iz
eksploziva pri potezanju (preko alke) zglobne polu
ge. Ako se upalja postavlja za dejstvo na nagaz
ili potez na kraju svih obavljenih radnji izvlai se
(kanapom za izvlaenje osiguraa) osigura. Pre iz
vlaenja osiguraa upalja treba osloboditi trans
portnog osiguraa.
21. UPALJA M E H A N I K I O T P U S N O -
-POTEZNI-1 (UMOP-1)
NAMENA
186
biti vei od 3,5 daN max. 15 daN. Na telu upaljaa
nalazi se navoj M 1 0 x l za navijanje na trotilski
metak ili minu sa odgovarajuim navojem.
Upalja je hermetian i omoguava aktiviranje
eksploziva u vodi dubine do 25 cm. Moe se koristiti
na temperaturi od 30 do + 6 0 C.
Sl. 83 Upalja
mehaniki otpus-
no-potezni 1
(UMOP-1)
izgled
SASTAVNI DELOVI
187
PRINCIP DEJSTVA
NAMENA
Sl. 84 Upalja
mehaniki naga-
zno-otpusno-po-
tezni 1
(UMNOP-1)
izgled
189
Aktiviranje upaljaa na otpust izvodi se kada
se rastereti poluga okidaa uklanjanjem predmeta
kojim je pritisnuta.
Aktiviranje upaljaa na potez aksijalno oba
vlja se izvlaenjem osiguraa aksijalnog poteza
a. Sila potezanja je 2 do 5 daN, a njen pravac tre
ba da se poklapa sa uzdunom osom osiguraa
aksijalnog potezaa.
Aktiviranje upaljaa na potez radijalno iz
vodi se izvlaenjem osiguraa radijalnog pote
zaa. Sila potezanja je 1,54 daN.
Na telu upaljaa nalazi se navoj M10xl za
navijanje u trotilske metke.
Upalja je hermetian i omoguava aktivira
nje eksploziva u vodi dubine do 25 cm. Moe se ko
ristiti na temperaturi od + 3 0 do 60 C.
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
190
osloboditi privrivae (uice), delimino
skinuti transportni osigura i njime ponovo uvr
stiti radijalni osigura poteza;
192
jedan kraj kanapa za potezanje vezati za
osigura aksijalni poteza, a drugi kraj za pred
met koji se minira;
osigura-radijalni poteza privezati kanapom
za izvlaenje osiguraa;
skinuti transportni osigura, i
po mogunosti, iz zaklona izvui radijalni
osigura-poteza.
Nakon obavljanja navedenih radnji mina izne
naenja je spremna za dejstvo na potez.
d) Postavljanje upaljaa za dejstvo na potez
povlaenjem osiguraa radijalnog potezaa
U ovom sluaju sila je upravna na podunu osu
upaljaa.
23. PAKOVANJE U P A L J A A
194
ljaa, a 20 kutija (200 upaljaa) u drveni sanduk.
Masa kutije sa 10 upaljaa, zavisno od vrste, iznosi
0,250,6 kg, a sanduka sa 200 upaljaa 12,519,5
kg. U jednoj kutiji i sanduku nalazi se ista vrsta
upaljaa.
195
DEO IV
MINE
1. PROTIVPESADIJSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-1 (PMA-1)
NAMENA
199
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
PAKOVANJE
200
duka 10 valjastih kutija 100 upaljaa, a unutar
tih kutija 5 manjih valjastih kutija sa po 20 upa
ljaa);
detonatorske kapisle br. 8 u drveni sanduk
po 1.000 ili 5.000 kom.
2. PROTIVPESADIJSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-2 (PMA-2)
NAMENA
Sl. 87 Protiv-
veadijska anti-
magnetna mina
2
201
sila aktiviranja 912 daN;
dimenzije 0 6,8 cm, a visina (bez upaljaa)
3,2 cm.
SASTAVNIDELOVI
PRINCIP DEJSTVA
PAKOVANJE
202
15 drvenih kutija sa po 15 upaljaa U P M A H - a .
15 prizmatinih i kartonskih kutija sa po 10
mina (telo sa eksplozivnim punjenjem), i
15 drvenih kutija sa po 15 upaljaa U P M A H -
-a.
3. PROTIVPESADIJSKA ANTIMAGNETNA
M I N A - 3 (PMA-3)
NAMENA
203
dimenzije 0 10,4 cm, a visine 5 cm;
moe se koristiti na temperaturi od 25 do
+ 58 C;
upotrebljava se i u vodi dubine do 20 cm.
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
PAKOVANJE
204
4. _ PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUA
MINA-2A (PMR-2A)
NAMENA
Sl. 89 Protiv-
peadijska rasprs
kavajui! mina
205
njem, a kao signalna na pravcima koji se tee os
matraju i brane. Moe se upotrebiti i za izvoenje
diverzantskih dejstava, i to mina kao celina ili nje
nih delova (eksplozivno punjenje i upalja).
OSNOVNI TAKTIKO-
-TEHNIKI PODACI
SASTAVNIDELOVI
telo 1;
eksplozivno punjenje
upalja 2;
potezna ica (oko 16 m) 3;
inicijalni deo
koi (drveni) 4;
PRINCIP DEJSTVA
20(5
NEKE SPECIFINOSTI VEZANE ZA PMR-2A
Sl. 90 Protiv-
peadijska raspr-
skavajua mina
svetlea (PMR~
-2AS)
207
PAKOVANJE
5. _ PROTIVPESADIJSKA RASPRSKAVAJUA
M I N A SVETLEA (PMR-2AS)
NAMENA
208
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
Sl. 91 Protiv-
peadijska raspr-
skavajua mina
3
PRINCIP DEJSTVA
210
PAKOVANJE
7. PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUA
O D S K O N A MINA-1 (PROM-1)
NAMENA
OSNOVNI-TAKTICKO-TEHNIKI PODACI
14* 211
SASTAVNI DELOVI
telo 1;
eksplozivno punjenje
upalja 2;
potezna ica (2 komada kalema) 3;
Sl. 92 Protiv-
peadijska raspr-
skavajua odsko
na mina
PRINCIP DEJSTVA
212
podsticajnu kapislu. Plamen podsticajne kapisle,
preko usporaa i pojanika, pali potiskujue punje
nje. Usled nastalog pritiska kidaju se zavrtnjevi na
poklopcu sa donje strane mine i, istovremeno, izba
cuje mina iz zemlje. Za poklopac donje strane mine
utvrena je kapa unutranjeg upaljaa, a za kapu
zatezna ica koja preko mehanizma upaljaa pali
detonatorsku kapislu, a ona eksplozivno punjenje,
koje izaziva rasprskavanje tela mine na parad, koja
se razleu kruno.
PAKOVANJE
213
8. PROTIVPESADIJSKA M I N A RASPRSKAVAJUA
USMERENOG DEJSTVA (MRUD)
NAMENA
Sl. 93 Protiv-
veadijska mina
rasprskavajua
usmerenog dej
stva (MRUD)
214
stovi, K M , CV, skladita i sl.) i za zapreavanje de-
santnih prostorija. Moe se upotrebiti i za izvoenje
diverzantskih dejstava, ali samo mina kao celina.
215
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
216
na cilj i dva otvora za stavljanje elektrinih deto
natorskih kapisli, na koje je postavljen adapter ili
upalja koji imaju navoje M10xl mm. Mina se
pali iz zaklona dirigovano sa udaljenosti (iza mine)
od oko 20 m.
Nakon postavljanja mine proverava se isprav
nost elektrine mree. Nain i mesto postavljanja
delova mine u mrei prikazani su na sl. 95. Pritis
kom na polugu runog induktora stvara se elektri
na struja. Ispravnost strujnog kola pokazuje naiz-
menino svetlucanje (paljenje) dioda koje se nalaze
na donjoj strani ureaja za proveru. Poto se proveri
da li je kolo struje, odnosno delovi kompleta mine
ispravni, iskljuuje se ureaj za proveru i kraj ka
bla koji je bio vezan za ureaj povezuje sa runim
induktorom. Posle toga mina je spremna za dejstvo.
PAKOVANJE
9. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-1A (TMA-1A)
NAMENA
217
OSNOVNI TAKTICKO-TEHNICKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
PAKOVANJE
10. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-2A (TMA-2A)
NAMENA
219
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
220
NEKE SPECIFINOSTI VEZANE ZA TMA-2A
NAMENA
11. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-3 (TMA-3)
NAMENA
221
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
222
glave upaljaa). Ne moe se otkriti minoistraiva
em za metalne mine. Pri detonaciji razbija guse-
nicu tenka, razbija i deformie potporne tokove.
Da bi se sigurno aktivirala mora se nagaziti jedan
od tri osnovna upaljaa.
PAKOVANJE
12. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
M I N A - 4 (TMA-4)
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
*
223
PRINCIP DEJSTVA
224
Povrina na koju se moe preneti vazduni pri
2
tisak radi aktiviranja iznosi oko 7 cm (povrina na-
gazne glave upaljaa).
Ne moe se otkriti minoistraivaem za me
talne mine. Pored osnovnih upaljaa (3 komada),
mina se moe naoruati dopunskim. Uslov za akti
viranje mine je gaenje jednog od tri osnovna upa
ljaa. Aktivirana mina pod tenkom kida gusenicu
i razbij a-deformie potporne tokove i onesposob
ljava tenk za dalje kretanje.
PAKOVANJE
13. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
- MINA-5 (TMA-5)
NAMENA
15 225
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
226
prema dole, probija membranu i trenjem pali zapa
ljivu smeu, koja pali (inicira) detonatorsku kapislu7
a ona eksplozivno punjenje.
PAKOVANJE
NAMENA
227
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
telo mine 1;
upalja 2;
antena 3;
228
prstenrsti osigura 4;
zatitna kapa (nosa antene) 5;
klju za navijanje satnog mehanizma 6;
zavrtanj (ep) za zatvaranje otvora osovine
satnog mehanizma 7;
ruica za noenje mine 8.
PRINCIP DEJSTVA
229
meu gusenica, probojnim diskom (elini levak) pro
bija donji oklop, onesposobljava tenk i unitava po
sadu.
Osnovni upalja je ugraen u minu u toku fa
brike izrade i ini sa minom celinu. Mina se naoru
ana moe polagati minopolagaem PMR-3B. Vreme
armiranja iznosi 1 ili 4 min. Prilikom izrade mine
upalja je podeen tako da satni mehanizam radi 1
minut. Ako vreme armiranja treba da traje 4 minu
ta, satni mehanizam se kljuem (u oznaenom smeru)
navije do kraja. Osovina satnog mehanizma zatie
na je zavrtnjem koji, da bi se navio satni mehanizam,
treba skinuti. Ako se mina postavlja za dejstvo za
nagaz prstenasti osigura se obavezno skida.
PAKOVANJE
NAMENA
230
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
SASTAVNIDELOVI
telo mine 1;
poklopac 2;
upalja 3;
eksplozivno punjenje ( T R O T I L ) .
231
PRINCIP DEJSTVA
PAKOVANJE
232
16. M I N A PRILEPKA RAZORNA (MPR)
NAMENA
233
baterija za napajanje upaljaa ima napon od
9 V;
moe se aktivirati na temperaturi od 30
C do + 5 0 C.
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
234
Moe se tempirati na jedan od sedam vremen
skih intervala (15 min, 30 min 1, 2, 4, 8 i 16 asova).
Odstupanje od tempirnog vremena moe biti
5 odsto.
Mina putena u rad, nakon isteka vremena ar
miranja (7,5 min), ne moe se zaustavljati, niti se
moe menjati vreme tempiranja ako je ukljuen
ureaj za osiguranje protiv skidanja.
Ako mina nepravilno nalee na podlogu ne moe
se pokrenuti u rad.
Priprema mine za upotrebu pre postavljanja na
podlogu obuhvata:
postavljanje baterije u leite;
pomeranje magnetnog prekidaa sa poloaja
0 (levi poloaj) 1 (desni poloaj), i
tempiranje mine pomou tempiraa i tri fo-
tolampice.
Nakon postavljanja mine na podlogu i privr
ivanja (pomou magneta ili dodatnom opremom)
treba odviti navrtku za osiguranje i izvui je zajedno
sa izvlakaem. Time se upalja ukljuuje upuuje
u rad.
Izabrano vreme za tempiranje na mini se pode
ava na sledei nain: pritiskom na tempira i nje
govim potiskivanjem u leite (oko 5 mm) pali se
fotolampica. Fotolampice se pale odreenim redo-
sledom i u odreenom vremenskom intervalu. Kada
se upali eljeni broj i redosled fotolampica pusti se
tempira, koji se pod dejstvom opruge vrati u prvo
bitni poloaj i iskljui upaljene fotolampice. Tom
radnjom se zavrava tempiranje, a po odvijanju na-
vrtke za osiguranje i njenom izvlaenju, zajedno sa
izvlakaem, poinje odbrojavanje tempirnog vreme
na, odnosno upuivanje mine u rad.
235
Kada je za kombinaciju 0 0 0 sklonjen dr
a sa tempiraa ukljuena je samo funkcija osigu
ranja protiv skidanja.
Ukoliko se eli da delu je osiguranje protiv ski
danja i u tempirano vreme, treba u stranu skloniti
zadra tempiraa sa tempiraa pre postavljanja mi
ne na podlogu.
PAKOVANJE
236
U originalnom pakovanju mogu se transporto-
vati u svim transportnim sredstvima. Mogu se trans-
portovati kroz vodu na dubini do 60 m u periodu od
48 sati.
telo mine 1;
poklopac kuita baterije 2;
magnet za privrivanje mine na elinoj
podlozi 3;
tempira 4;
magnelni prekida 5;
zadra tempiraa 6;
osigura izvlakaa 7;
navrtka za osiguranje 8;
ep za regulisanje 9;
fotolampica (led-dioda) 10;
237
17. M I N A PRILEPKA PROBOJNA
NAMENA
238
OSNOVNI TAKTlCKO-TEHNlCKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
telo mine 1;
eksplozivno punjenje (heksotal) 2;
magneti (8 komada) 3;
upalja 4;
dodatna oprema (metalna ploica, zavrtnjevi
i kai) 5.
PRINCIP DEJSTVA
239
za elinu podlogu silom koja je 2,5 puta vea od
mase mine. Dodatnom opremom mina se privruje
na nemetalne predmete. Naoruava se nakon postav
ljanja na podlogu, ili neposredno pred postavljanje
ako se koriste tempirni upaljai. U originalnom pa-
kovanju moe se transportovati svim sredstvima.
PAKOVANJE
240
18. P L O V N A RECNA MINA ( P L R M - 1 A )
NAMENA
SIl107 Plovna
rena mina
(PLRM-1A)
OSNOVNI TAKTIKOTEHNIKI PODACI
242
Dimenzije pakovanja:
prenik bureta 0 370 mm,
visina bureta 570 mm,
masa mine sa pakovanjem 25 kg.
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
243
P r i tempiranju upaljaa na manje od 4 sata sat
ni mehanizam e odraditi, ali se nee aktivirati upa
lja.
PAKOVANJE
244
DEO V
MOGUNOSTI IZRADE
IMPROVIZOVANIH
MINSKOEKSPLOZIVNIH SREDSTAVA
1. I M P R O V I Z O V A N I EKSPLOZIV
247
Sa oksidatorima se mesa gorivo, kao: ulje za lo
enje, razna ulja za podmazivanje vozila, laneno
ulje, ulje od kikirikija, ulje za jelo, zatim se moe
upotrebiti i svinjska mast, sumpor, eer i drveni
ugalj.
Smea oksidatora i goriva dodaje se u odnosu
8085% oksidatora i 2015% goriva (sl. 108).
Tim poslom se mogu baviti iskljuivo dobro obu
ena lica, i to u krajnjoj nudi, odnosno kada se na
drugi nain ne moe obezbediti eksploziv za obav
ljanje odreenog zadatka.
NAMENA
SUENJE STAPlNA
248
debljina pletenice na kojoj se nalepljuje crni
barut 44,5 mm;
duina tapina 100 cm;
prenik cevi za kalibraciju 6,5 mm;
suenje nakon izrade-lepljenja crnog baruta
iznosi 23 sata na vazduhu.
SASTAVNI DELOVI
crni barut,
pletenica od pamuka.
PRINCIP RADA
249
tenice zakai se pomou tipavice za razapeti pag
za suenje.
Stapin se mora uvati od vlage. Moe se prepra-
ti bezbojnim nitrolakom, koji ga titi od vlage iz vaz-
duha. tapin se ne savija, ve se elom duinom
stavlja u drveni sanduk duine 100 cm. Nakon sue
nja krajevi tapina, duine 1015 cm, odsecaju se
tako da ostane 100 cm konpaktnog tapina. Ako se
pali zapaljiva smea neophodno je kraj tapina uvui
u neku pirotehniku pripalu, crni barut ili izlomlje
ne glavice od ibice.
Rad na izradi sporogorueg tapina je veoma
opasan i najstroe se zabranjuje unoenje vatre u
prostorije gde se izrauje tapin.
3. _ I M P R O V I Z O V A N I TAPIN U O B L I K U
CEVCICE
NAMENA
SASTAVNIDELOVI
250
PRINCIP RADA
PAKOVANJE
251
4. I M P R O V I Z O V A N A DETONATORSKA KAPISLA
OD I V I N O G F U L M I N A T A
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
PRINCIP DEJSTVA
252
NEKE SPECIFINOSTI VEZANE
ZA DETONATORSKU KAPISLU
253
Prvo se u auru stavlja 0,7 g trotila. Kad se
napuni 10 aura prenose se na drugi sto sa drvenim
postoljem. Drvenim tapiem, kroz levak, nabije se
trotil u auru. Sa istim postoljem se prebace na tre
i sto. Kroz levak se sipa 0,5 g ivinog fulminata pre
ko trotila. Radnici za etvrtim stolom uzimaju dr
veno postolje i drvenim tapiem kroz levak sabija
ju ivin fulminat.
Na kraju se skidaju levkovi i postolje sa 10 a
ura (detonatora) iznosi u drugu prostoriju. Pre spa
janja aure sa sporogoreim tapinom treba u auru
utisnuti drvenim tapiem prsten od aluminijske fo
lije (sa rupom na sredini od 2 mm) da doe do ful
minata ive. Pritezanjem sporogoreeg tapina u
aure zavrena je izrada detonatora na improvizo-
vani nain.
PAKOVANJE
PAZNJA!
NE T U M B A J !
DETONATORSKE KAPISLE!
KOMADA_______?
PROIZVEDENE 11. 11. 1985.
IFRA P R O I Z V O D A .
>
254
5. IZVORI ENERGIJE KOJI SE MOGU KORISTITI
ZA IMPROVIZOVANA DIVERZANTSKA SREDSTVA
trenje,
galvanski elementi,
toplotne elije,
toplotni izvori,
svetlosni izvori,
izvori na bazi piezo efekta, i
elektromagneti.
1.) TRENJE
255
naboj koji se sakupljao u kondenzatoru. U odree
nom trenutku zatvarao se strujni krug i elektrini
naboj se dovodio na detonator, to je aktiviralo bom
bu. Stoga za vreme dezaktiviranja ne treba nositi
odeu od najlona, jer se zbog nje brzo razvija statiki
naboj pa se moe aktivirati elektrini detonator.
256
5.) SVETLOSNI IZVORI
7.) ELEKTROMAGNETI
17 257
a ako metalni instrument prolazi iznad ice. Malo
je verovatno da e diverzant upotrebljavati taj me-
lod, ali dobar elektronski tehniar treba da zna za
tu mogunost. To znai da treba uzeti u obzir mere
opreza zbog mogunosti primene elektromagneta.
Prekidai koji se koriste za diverzantska sred
stva mogu da budu:
u obliku noa;
prekida koji reaguje na pomicanje, potre
sanje ili obrtanje;
ivin prekida;
vibratorski prekida;
loptasti prekida (sastoji se od male lopte
koja lei mirno u nekom materijalu). Kada se na
prava pokree lopta se kotrlja preko kontakta i za
tvara krug;
jeziak (sastoji se od veoma osetljivog tan- '
kog listia koji vibrira na najmanji dodir i najmanji
pokret). Stoga treba uvek potresati i okretati paket
sa udaljenosti pre fizikih kontakata;
satni prekida, za koji se koristi brojanik
sata, irenje glavne opruge da bi se zatvorio krug
struje;
mikroprekida sastoji se od bezbednosne po
luge sa oprugom koja zatvara i otvara krugove stru
je u nekoj elektrinoj napravi kada se izvodi pritis-
kivanje ili oslobaanje). Ti prekidai se esto koris
te za pakete koji se podiu ili otvaraju;
elektromehaniki prekidai, kojima je po
trebna elektrina energija da bi otvorili ili zatvorili
prekida. To su: solenoid (najopasniji), motorni pre
kida, grashoper prekida (brojani mehanizam), eks
plozivni prekida, rupiasti prekida, gusenini pre
kida i toplotni prekida.
Od svih tih prekidaa solenoidni tip prekidaa
ima specifinu primenu u diverzantskim dejstvima.
258
U posebnom krugu baterijske elije aktiviraju sole-
noidni prekida drei krug otvoren i tako izvode
tempiranje. Kada se baterije isprazne (izgube svoju
snagu) solenoid se zatvori i aktivira minu. Svaki po
kuaj uklanjanja materijala ili seenja ice ili u-
klanjanja izvora energije aktivira upalja.
Elektrini prekidai u obliku cevi rade striktno
po elektronskim principima i mogu se upotrebiti za
prekidanje kruga struje ili za aktiviranje nakon iz-
vesnog vremenskog usporenja. Te cevi mogu biti:
uarena cev,
cev sa otvorom, i
trioda.
17*
259
Kada se eli poveati napon, baterije se naizme
nino (serijs'u) povezuju, a potreban broj iznosi:
Ub broj baterija,
V potreban napon za paljenje mree :
Vb napon jedne baterije (oita se iz karakte
ristika),
I potrebna jaina struje za paljenje mree,
Rb unutranji otpor jedne baterije (Om/V),
Vu ukupan napon naizmenino vezanih bate
rija (Vu = V b - U b ) .
gde je:
V ukupan napon naizmenino vezanih baterija.
Kada se eli poveati jaina struje, baterije se
vezuju paralelno, ime se smanjuje ukupni unutra
nji otpor baterija prema Omovim zakonima:
gde je:
R ukupan otpor,
R1,2, I1 otpor u pojedinim granama.
Broj paralelno vezanih baterija dobija se iz ob
rasca:
260
gde su:
R = R1 + R2+ . . .Rn
Za ovo je najpogodnija upotreba maina za pa
ljenje.
9.) AKUMULATORI
gde je:
A broj naizmenino vezanih akumulatora,
V potreban napon,
V A napon jednog akumulatora.
261
a) P r e g l e d
Akumulatora koji se mogu koristiti u diverzantskim
dejstvima
262
263
6. DELABORACIJA
265
Princip rada na ureaju je sledei:
Desnom rukom se ruica podie nagore, ime se
eljusti sputaju nadole i ire. Levom rukom se e
ljusti nameste oko ruica, naglo pritisne nanie i zr
no iupa u kutiju. Najbolje je da to bude karton-
266
kutije da se istresu eventualno zaostala zrnca baru
ta. Za 7,9 mm aure sandui ima unutranje dimen
zije 120x90x70 mm. U njega se stavi pet otvorenih
praznih kartonskih kutija za aure i ostane jedno
mesto za kartonsku kutiju sa zrnima. U svaku kar
tonsku kutiju stane 20 aura.
267
2.) DELABORACIJA A N T I M A G N E T N I H PT MINA
268
tane u donjem delu tela i odatle se istrese blagim
kuckanjem drvenim ekiem po spoljnoj povrini te
la.
Antimagnetna mina T M A - 3 (si. 113) sastoji se
samo od eksplozivnog punjenja. Tela nema, ve je
trotil pri livenju armiran sargijom i staklenom vu
nom. Spolja je obojeno smb bojom. Poto ima samo
eksplozivno punjenje nema se ta delaborisati.
269
nain moe biti od jednog ili vie komada. Ako je od
vie komada, sastav i gustina eksploziva mogu biti
razliiti u raznim komadima. Eksploziv se moe fik
sirati u kouljici u tim sluajevima pomou elaka ili
nekog drugog laka, parafina ili kartonskih i drugih
podmetaa pritisnutih upaljaem ili dancetom zrna.
Prema nainu fiksiranja odreuje se i nain vaenja
eksploziva.
Eksplozivno punjenje fiksirano parafinom vadi
se iz kouljice tek poto se ona zagreje (zagreva se
toplom vodom ili vodenom parom). Kouljice se po
stave uspravno, sa otvorom nagore, i zagreju do 60
(na toj temperaturi se istopi parafin). Zatim se zrna
uzimaju jedno po jedno, donose do radnog stola i iz
nad jednog municijskog sanduka iskreu tako da
eksploziv, pomalo pridravan prstima, polako, sa to
manje visine padne u sanduk, u koji kaplje i rastop
ljeni parafin koji se brzo ohladi i stegne.
270
c) Topljenje eksploziva pomou tople vode
271
vee od 2030 cm, jer je istopljeni trotil mnogo o-
setljiviji na udar i trenje od vrstog. U kouljicu se
zatim nalije vrela voda (do jednog litra), promuka
i izlije u posebnu posudu. Prazna kouljica se stavi
na koso leite da se hladi i iz nje iscure voda i even
tualno zaostali trotil.
Taj trotil se moe iskoristiti za razna miniranja.
U tom sluaju lije se u drvene kalupe u koje moe
stati 0,2, 0,5 ili 1 kg trotila. Umesto drvenih kalupa,
korisno se mogu upotrebiti prazne kartonske kutije,
na primer, od peadijske municije, u koje stane oko
250 g livenog trotila. Kad vojnik koji vadi zrna iz
kazana preda zrno s istopljenim trotilom vraa se,
prihvata novo zrno i kletima ga sputa u kazan u-
mesto izvaenog. Pri sputanju zrna u vodu mora
biti paljiv zrno treba da spusti polako da ga vre
la voda ne bi poprskala. I vojnik koji odnosi zrno s
istopljenim trotilom mora imati termike zatitne
rukavice, kecelju i izme. Ciklus je gotov kad se iz
kazana izvade sva zrna s rastopljenim trotilom, a na
njihova mesta stave nova zrna za topljenje. Topla
voda iz kante vrati se u kazan, vatra se opet upali
i pone zagrevanje. Vojnik koji je izlivao rastoplje
ni trotil iz kouljice zrna ohlaene prazne kouljice
stavlja u sanduke i slae u stok. Za to vreme se ve
ohladi i ovrsne trotil u sanduku ili kalupima. Ako
272
uz blago lupkanje drvenim ekiem, istrese iz ko
uljice. Potom se i sanduci s praznim kouljicama
prenesu na mesto za uvanje.
Rad na topljenju trotila toplom vodom teak je
i neugodan. Ljudima koji ga obavljaju posle izves-
nog vremena pouti koa na rukama i licu i kosa.
Budui da se radi oko kazana s vrelom vodom, a
ljudi moraju imati zatitne rukavice, kecelju i izme,
uslovi za rad postaju veoma teki.
Osetljivost na udar rastopljenog trotila je dvo
struko vea nego na obinoj temperaturi, pa je i ri
zik pri radu s njima vei. Ukupno uzevi, metod de-
laboracije zrna pomou topljenja eksploziva vruom
vodom obuhvata teak rad i primenjuje se samo kad
nije mogue primeniti druge metode a mora se de-
laborisati trotil iz zrna.
is
273
kazalo se kao korisno da se kroz jednu perforiranu
cev izvesna koliina pare puta neposredno oko zrna.
Mlazevi pare koji izlaze kroz rupice perforirane cevi
usmereni su tako da udaraju u dance zrna i ubrza
vaju topljenje trotila. Z R N A BEZ U P A L J A A I BEZ
GENE poredaju se u reetkaste eline korpe tako
da stoje uspravno otvorom nadole. Korpe se podignu
i stave u ureaj, pusti para i posle 1530 minuta
topljenje je zavreno. Istopljeni trotil i kondenzo-
vana voda nalaze se na dnu ureaja. Kad je toplje
nje zavreno prekine se dovod pare, otvori poklopac
i iz korpe se izvade kouljice. Iz ureaja se, kroz
slavinu, ispusti istopljeni trotil u kalupe. Za toplje
nje eksploziva na taj nain potreban je kotao ili neki
drugi izvor vodene pare.
Upotreba pregrejane vodene pare je takoe mo
gua. Topljenje je u tom sluaju bre, ali je i rizik
mnogo vei, pa ga treba izbegavati.
Instalacija za topljenje eksploziva neposrednim
zagrevanjem sastoji se od jedne obine parovodne
cevi, koja je jednim krajem prikljukom povezana s
izvorom pare a drugi kraj joj je zatvoren. Na cev
su, na rastojanju 2030 cm, pod uglom 3040 od
vertikale, postavljene razvodne cevice duine oko
30 cm. Na kraju svake razvodne cevice nalazi se ko
nusni eir, koji spreava da mlaz pare neposredno
udara u eksploziv. Iznad cevi nalaze se leita za
zrna. Zrna se u njih postavljaju koso, sa ustima na
dole, tako da im usta budu navuena na kraj raz
vodne cevice. Razvodna cevica i zrno moraju biti
u osi. Zrno se ispod vodeeg prstena vrsto stegne
ogrlicom koja je postavljena na ram od elinih cevi.
Ispod usta cevi postavljen je nagnuti leb od drveta
ili lima, u koji kaplje kondenzovana voda i istopljeni
eksploziv i otie u sabirne posude. Sabirne posude su
274
obino limeni sanduci ili kalupi. U njih kaplju istop
ljeni trotil i kondenzovana voda. Oni se ne meaju
sloj vode pliva iznad sloja rastopljenog trotila.
Kad se posuda napuni, voda pone da se preliva
u sabirnoj posudi je sve vie trotila, a sve manje
vode. Kad nivo rastopljenog trotila dosegne blizu
gornje ivice posude, ona se promeni, puna se skloni
i postavi prazna. Pune posude se ostave da se ohla
de, trotil ovrsne, a voda iznad njega se izlije. Do-
bijeni trotil se koristi u diverzijama.
Za higijensko-tehnike mere zatite na radu, i
druge okolnosti, sve to je reeno za topljenje eks
ploziva toplom vodom vai i u ovom sluaju. Fiziki
napor je manji, a bezbednost pri radu vea nego pri
topljenju trotila vruom vodom.
275
DEO VI
ZAPALJIVA SREDSTVA
1. IMPROVIZOVANA Z A P A L J I V A SREDSTVA
1) INICIJATORI
279
Sijalica baterijske lampe priprema se za inici
ranje i paljenje, pripainih smea tako to joj se sta
klo paljivo razbije, da mosti za usijavanje ostane
neprekinut. Tako pripremljena sijalica uroni se u
odgovarajuu smeu, a iniciranje se postie zatvara
njem strujnog kola.
2). PRIPALNE SMESE
230
sporogoreim tapinima (formacijskim i improvizo-
vanim), sumpornom kiselinom, vodom ili sijalicom
baterijske lampe.
Smea srebronitrata i magnezijuma izrauje se
meanjem jednakih koliina kristalnog srebronitra-
ta i praha ili opiljaka magnezijuma. Inicira se spo
rogoreim tapinima, sumpornom kiselinom, vodom
ili sijalicom baterijske lampe.
Pomoni upalja za termit izrauje se meanjem
jednakih delova praha ili sitnih opiljaka aluminiju
ma i kalijumpermanganata. Umesto aluminijuma
moe se upotrebiti magnezijum, a umesto kalijum
permanganata: kalijumnitrat, kalijumbihromat ili
natrijumbihromat. Pomoni upalja se pali pripal-
nom smeom i odgovarajuim inicijatorom. Ako se
na povrinu pomonog upaljaa naspe malo istog
kalijumpermanganata, iniciranje se postie gliceri-
iiom.
Sve pripalne smee mogu se upotrebiti i za ak
tiviranje detonatorske kapisle.
3.) M E H A N I Z M I ZA TEMPIRANJE
281
se postavi na povrinu pripalne smee. Usporenje
zavisi od debljine i kvaliteta gume, koncentracije ki
seline i temperature.
Zelatinska kapsula koja slui za pakovanje le-
kova takoe moe da se upotrebi za postizanje tem-
pirnog paljenja, ako se kao inicijatori koriste sum
porna kiselina ili voda. Priprema se tako da joj se
delovi razdvoje i umesto leka nakapa inicijator. Za
tvorena kapsula postavlja se na povrinu pripalne
smee. Pri upotrebi glicerina kao inicijatora uspore
nje se moe jednostavno postii zahvaljujui njego
voj viskoznosti. To se postie tako da se na sud sa
pripalnom smeom postavi posuda sa glicerinom na
ijem je dnu iglom ili ekserom napravljen otvor.
Zbog viskoznosti, glicerin ne prokaplje odmah, ve
posle odreenog vremena, koje zavisi od irine ot
vora i temperature.
Pri upotrebi sijalice baterijske lampe kao ini
cijatora, tempirno paljenje postie se na isti nain
kao i pri izradi improvizovanih mina sa elektrinim
principom dejstva.
282
se pale. Za paljenje masivnih objekata izraenih od
tvrdog drveta upotrebljava se 23 kg smee. Smea
piljevine i parafina moe se pripaliti bilo kojom pri-
palnom smeom.
Improvizovani napalm sastoji se od benzina kao
osnovne (gorive) komponente i razliitih materija
(tzv. improvizovanih zgunjivaa) kojima se postie
njegovo zgunjavanje. Improvizovani napalm moe
se izraditi na razliite naine, a neke od moguih
receptura prikazane su u tabeli.
Red. Delova
broj Naziv materije po zap- Napomena
remini
3. Benzin 85
Belance jaja 14
Kuhinjska so 1
4. Benzin 25
Benzol 25
Polististirol 50
(ambalaa od
jogurta i kis.
mleka, i sl.)
283
Benzin se moe zameniti nekim drugim ugljo-
vodoninim gorivom (ulje za loenje, dizel, mazut,
i sl.). Ako se komponente meaju u koliinama koje
su navedene u tabeli, dobiva se improvizovani na-
palm gustine maslaca, koji se dobro lepi na objekte
dejstva (zadrava se na glatkim, vertikalnim i po
roznim povrinama) i gori znatno due nego ist ben
zin. Moe zapaliti sve zapaljive materijale. Na ob
jekte dejstva nanosi se premazivanjem, a efikasnost
mu je direktno proporcionalna povrini na koju se
nanese. Za paljenje improvizovanog napalma moe
se upotrebiti bilo koja pripalna smea. Pripremlje
nom improvizovanom napalmu moe se dodati do
10% (po zapremini) praha aluminijuma, ime se pos
tiu vie temperature pri gorenju.
Improvizovani termit izrauje se meanjem dva
dela po zapremini praha ili sitnih opiljaka alumini
juma i tri dela gvoeoksida. Osobine improvizova
nog termita vrlo su sline osobinama formacijskog:
ima relativno visoku temperaturu paljenja, gori vrlo
brzo i bez plamena, a pri gorenju oslobaa tempe
raturu do 2 500C i tenu usijanu ljaku. Osnovna
namena termita je izazivanje oteenja razliitih
metalnih konstrukcija, transformatora, elektromoto
ra, leita osovina, zupanika, vozila, rezervoara,
cisterni, cevovoda : (gasovoda, naftovoda), elezni-
kih ureaja i transportnih sredstava, itd. Moe se
upotrebiti i za paljenje svih zapaljivih materijala. Za
improvizovano paljenje termita koristi se pomoni
upalja za termit.
284
Pribor se sastoji od staklenih ili plastinih sudova
razliite veliine, tegli, boca, kaika, itd., i lako se
moe obezbediti. Materije koje se koriste za izradu
improvizovanih zapaljivih sredstava mogu se naba
viti u hemijskim laboratorij ama, apotekama, pro-
davnicama boja i domainstvima. Mnoge od njih u-
potrebljavaju se kao industrijske hemikalije u pre
hrambenoj, hemijskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj in
dustriji, i dr., i mogu se nabaviti u odgovarajuim
fabrikama.
Izraivanje improvizovanih zapaljivih sredstava
ne zahteva komplikovane operacije i uglavnom se
sastoji u usitnjavanju vrstih komponenti i njiho
vom meanju. Usitnjavanje se vri valjanjem boce
(poloene na bok) preko materije rairene na vrstoj
podlozi. Komponente se meaju tako to se odme-
rene koliine sipaju u staklenu ili plastinu teglu,
koja se zaklopi i valja na horizontalnoj podlozi. Ri
zik od povreivanja pri izradi improvizovanih za
paljivih sredstava je gotovo zanemarljiv, ako se po
tuju elementarne mere tehnike zatite. Osnovne
mere tehnike zatite su:
1. Za izradu treba koristiti sudove od stakla,
plastike, kartona, i sl.
2. Svaka komponenta se usitnjava zasebno.
3. Za meanje se upotrebljava drveni tapi.
4. Parafin se zagreva u otvorenom sudu.
5. Sredstva treba izraivati na otvorenom pro
storu ili u prostorijama sa dobrom ventilacijom i
izbegavati udisanje praha ili para hemikalija.
6. Komponente smea koje se pale vodom treba
uvati odvojeno i izmeati ih tek na mestu primene.
7. Pre upotrebe izraenih sredstava treba ih is
pitati (proveriti).
285
8. Izraena sredstva treba uvati na suvom me-
stu udaljenom od otvorenog plamena i izvora toplo-
te.
9. Sredstva moe izraivati samo obueno lice
(koje poznaje postupke i mere zatite).
Pored navedenih mera, u radu je neophodno po
tovati i druge mere tehnike zatite koje su propi
sane za rad sa eksplozivnim materijama.
Izrada improvizovanih zapaljivih sredstava po-
drazumeva pripremu svakog od sastavnih delova i
njihovo spajanje u jednu celinu. Pri tome je kom-
binovanjem razliitih inicijatora, mehanizama za
tempiranje, pripalnih smea i zapaljivih materijala
mogue izraditi sredstva razliitih karakteristika.
Neka od pogodnih sredstava su zapaljive boce, zapa
ljiva cigla i improvizovana termitska kutija.
Zapaljive boce namenjene su za paljenje svih
zapaljivih materijala, a mogu se upotrebiti i u dej-
stvima na ivu silu. Postoje dva osnovna tipa zapa
ljivih boca: sa trenutnim i tempirnim dejstvom.
Zapaljiva boca sa trenutnim dejstvom izrauje
se tako to se u staklenu bocu sipa koncentrovana
sumporna kiselina (oko 1 dl) i benzin, a sa spoljne
strane boce se privrsti gaza, vata ili hartija na ko
ju je prethodno nanesen vatreni kola, Boca se
aktivira razbijanjem, pri emu sumporna kiselina
zapali vatreni kola, a on razliveno gorivo koje pali
objekat dejstva. Boca se moe bacati na objekat
dejstva ili skriveno postavljati u transportna sredr
stva, tako da prilikom kretanja doe do njenog pada
i razbijanja.
Zapaljiva boca sa tempirnim dejstvom izrauje
se tako to se u bocu sipaju koncentrovana sumporna
kiselina i benzin i boca zaepi. Dno epa kojim se bo
ca zatvara se izdubi i u udubljenje se sipa smea
286
kalijumhlorata i eera, komadi vatrenog kolaa
ili druga odgovarajua pripalna smea. Pri postav
ljanju na bocu, ep se obavija gumom deijeg balo
na. Tako izraena boca se sakriva na objekat dej
stva, tako da joj grli bude okrenut nadole. Sum
porna kiselina (poto je tea od benzina) dolazi u do
dir sa gumenom pregradom i kada je progrize za
pali pripalnu smeu, a ona gorivo u boci. Pri aktivi
ranju boce dolazi do njenog rasprsnua i razbaciva
nja zapaljenog goriva.
Zapaljiva cigla izrauje se meanjem odgo
varajuih koliina kalijumhlorata, eera, sumpora,
boje, gipsa i vode. Pripremljena smea izliva se u
kalupe formata standardne cigle i sui. Za izradu
cigle standardnih dimenzija (250x120x65 mm) i ma
se oko 4 kg, potrebno je 2,4 kg kalijumhlorata, 0,6 kg
eera, 0,4 kg sumpora, 0,6 kg gipsa, do 0,2 kg boje i
vode prema potrebi. Posle suenja zapaljiva cigla se
po izgledu ne razlikuje od obine. Inicira se sporo-
goreim tapinom, koncentrovanom sumpornom ki
selinom, ili sijalicom baterijske lampe. Moe se upo
trebiti kao pripalna smea ili samostalno zapaljivo
sredstvo.
Improvizovana termitska kutija izrauje se pu
njenjem limene kutije termitom i odgovarajuom
pripalnom smeom. To, zapaljivo sredstvo se, s ob
zirom na osobine termita koji se, laborisan u kutiju,
moe upotrebiti za zavarivanje pokretnih metalnih
delova ili progorevanje metalnih povrina.
Da bi se zavarila dva metalna dela, kutija (na
punjena termitom, odgovarajuom pripalnom sme
om i snabdevena inicijatorom) postavlja se direktno
na njih. Aktiviranjem sredstava uareni termit pre
daje toplotu metalnim delovima i zavaruje ih, tj.
trajno vezuje i na taj nain oteuje vitalne delove
287
nekog ureaja, mehanizma ili postrojenja (leita
osovina, zupanici, elektromotori, transformatori, te
lefonske centrale, itd.). Ukoliko je koliina termita
nedovoljna da se postigne zavarivanje, izazivaju se
toplotne deformacije koje bitno naruavaju funkciju
napadnutih delova.
Progorevanje metalnih povrina postie se ako
se kutija sa termitom postavi 810 cm iznad povr
ine koja se probija, to se moe postii komadima
drveta, cigle i slino.
Umesto limene kutije (konzerve) moe se upo
trebiti saksija za cvee ili kutija od tvrdog kartona
(za VIM, vone sokove, i slino).
288
Fosfor e se zapaliti im doe u dodir sa vazdu-
hom, a upalie se i parafin kojim je fosfor bio oblo
en, to e se preneti i na lakozapaljivi materijal.
ig 289
mogu se postii znaajni rezultati. Jednostavno se
primenjuje i iz formacijskih i iz improvizovanih sred
stava.
Razmotriemo neka do sada primenjivana rese-
nja u formacijskim sredstvima, a i neka improvizo-
vana sredstva proverena u praksi.
Zapaljiva boca sa udarnim dejstvom
Za pripremanje te zapaljive boce iskoriena je
egzotermna reakcija izmeu smee kalijumhlorat
eer i koncentrovane sumporne kiseline.
Za pripremanje je potrebna staklena boca, u
koju se sipaju benzin i, paljivo, koncentrovana sum
porna kiselina. Boca se zatvori i dobro opere sa spo-
ljanje strane. Spoljanji zidovi boce se omotaju upi-
jajuom hartijom, krpom ili vatom, i sve to dobro
privrsti koncem. U posebnu au sa kljualom vo
dom dodaju se eer i kalijumhlorat dok se ne dobije
zasieni rastvor. Rastvor se ohladi, pri emu se na
dnu nataloe kristali. Neposredno pre upotrebe ras
tvor i kristali se izmeaju i njima natopi obloga boce.
Boca moe da se upotrebi i kada je obloga vlana i kada
je suva. Zapaljivu bocu treba drati jednom rukom i
baciti kao runu bombu. Posle udara o metalnu ili
neku drugu vrstu povrinu boca e se razbiti, sum
porna kiselina e trenutno upaliti oblogu, a ona e
plamen preneti na zapaljivu tenost.
2. U P A L J A Z A P A L J I V E BOCE ( U Z B )
NAMENA
290
OSNOVNI TAKTICKO-TEHNICKI PODACI
masa upaljaa 60 g;
masa pripale 2,3 g;
dimenzije 3x10,8 cm;
pouzdano radi na temperaturi od 30C do
+50C;
291
aktivira trenutno pri udaru u prepreku;
pritisak gasova sagorele pripale razbija bocu
i pali gorivo;
otvor grla na boci: unutranji prenik min,
15,5 mm, a spoljni od 27 do 34 mm;
upalja je hermetian i izdrava vodu dubine
do 25 cm;
pripada vrsti mehanikih upaljaa.
poklopac 1
utvriva upaljaa (gumeni) 2
telo _ _ _ _ _ _ _ 3
pripala 4
padobran 5
PRINCIP DEJSTVA
292
NEKE SPECIFINOSTI UZB
293
PAKOVANJE
Sl 117 Upa
lja zapaljive
boce (UZB)
294
3. SPECIJALNA Z A P A L J I V A M I N A
NAMENA
295
statika mina gori 60, a razbacana 10 sekundi;
pouzdano funkcionie na temperaturi od
- 3 0 do + 5 0 C ;
hermetinost sigurno izdrava 24 asa u vodi
dubine 20 cm.
PRINCIP DEJSTVA
296
ljiva mina moe se paliti pojedinano ili grupno elek
trinim putem, pomou elektrine zapaljive kapisle
sa adapterom.
297
DEO VII
SPECIJALNA HEMIJSKA SREDSTVA
1. B O M B A R U N A SPECIJALNA M79 AF-1
NAMENA
301
OSTALI PODACI
302
2. BOMBA RUNA SPECIJALNA M79 AG-1
NAMENA
OSTALI PODACI
303
koncentracija ove materije u vazduhu. Na zatrova
nom prostoru mogu boraviti samo lica koja imaju
zatitnu opremu.
Ova bomba baca se kao i bomba runa M75.
NAMENA
304
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
305
OSTALI PODACI
4. HEMIJSKI PITOLJ
NAMENA
OSTALI PODACI
306
Sl. 123 Hemijski pitolj i patrone
5. HEMIJSKA P U K A
NAMENA
Sl. 124 H e -
mijska puka i
patrone
309
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
O S T A L I PODACI
7. M I N A T R O M B L O N S K A HEMIJSKA KOLSKA
D I M N A (MTH-D)
NAMENA
310
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
311
OSTALI PODACI
8. RASPRASlVA LENI M l ( R L - M 1 )
NAMENA
312
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
SASTAVNI DELOVI
spremnik 1
nosa 2
prikljune cevi i mlaznice 3
boce, rezervni delovi i pribor 4
sanduk 5
PRINCIP RADA
313
Preko ojaane gumene cevi (5) vazduh iz boce
preko reducir-ventila (3) dospeva do ventila sme-
tenih u mlaznici (7).
Pritiskom na okida (8) otvara se ventil na mlaz
nici, tako da deo vazduha dospeva u injektor (11), a
deo, preko druge gumene cevi, do levkaste glave (16).
Kroz vertikalnu cev (17) vazduh dospeva preko gu
mene membrane (14) u spremnik (15).
Pod pritiskom vazduha zatitna membrana se
epa i vazduh dospeva u spremnik. Potisnut pritis
kom od 8 bara, sadraj praha (tenosti) kree se pre
ma otvoru na levkastoj glavi i preko prikljune cevi
(13) do mlazniee (12).
Tada leni raspraiva pod pritiskom silovito iz
bacuje sadraj kroz nastavak (10).
PAKOVANJE
314
DEO VIII
SREDSTVA ZA IZVIANJE
1. R U N I D V O G L E D (RD 7X40)
NAMENA
317
OSNOVNI TAKTIKO - TEHNIKI PODACI
PRINCIP RADA
318
U desnoj monokularnoj cevi nalazi se ploica sa
konanicom.
Ploica sa konanicom (sl. 133) nalazi se u ravni
slike objektiva i fokusnoj ravni okulara, ime se po
stie, istovremeno, otrina slike objekta i konanice.
Konanica je podeljena prema artiljerijskom mer-
nom sistemu. Jedan podeljak (razmak izmeu dve
velike crte) odgovara uglu od 010 hiljaditih, a na
odstojanju od 1.000 m jedan podeljak odgovara i
rini, odnosno visini od 10 m. Razmak izmeu jedne
velike i male crte odgovara uglu od 005 hiljaditih.
319
talnoj i vertikalnoj ravni. Ako znamo dimenzije ob
jekta, moemo izraunati rastojanje do njega i obr
nuto.
Rastojanje do objekta, uz poznate dimenzije, iz
raunava se po obrascu:
gde je:
D daljina u metrima;
H (baza), irina ili visina objekta u metrima;
interval broj podeoka od 10 hiljaditih.
ili:
320
lektorskog ekrana, koji se nalazi u pokretnom lei
tu i ultraljubiastog filtera. Okretanjem nareckanog
prstena ulevo, IC detektorski ekran dovodi se u svet-
losni snop. Pri direktnom padu IC zraenja kroz ob
jektiv na IC detektorskom ekranu nastaje difuzna
crvenkasta mrlja. Okretanjem nareckanog prstena
udesno do graninika, IC detektorski ekran dovodi
se ispod ultraljubiastog filtera. Da bi se otkrio izvor
IC zraenja, IC detektorski ekran mora se aktivirati
pomou ultraljubiastog zraenja. Ono nastaje pri
normalnom korienju RD na dnevnoj svetlosti, od
nosno ogranienjem ultraljubiastog filtera vesla
kim svetlosnim izvorom. Pri tome se IC detektorski
ikran mora nalaziti ispod ultraljubiastog filtera.
. NAMENA
321
21
OSTALI PODACI
322
ruke na dugme koje se nalazi na gornjoj strani levog
dela okulara. Nakon otputanja dugmeta, dvogled
radi jo oko 30 sekundi.
Svetlost se u dvogledu pojaava na elektronsko-
- optikom principu, tako to se preko objektiva lik
formira na fotokatodi pojaivaa slike, a slika po
staje vidljiva na anodnom ekranu drugog stepena
pojaavaa. Pojaivanje vidljivosti slike omoguava
pretvara visokog napona sa 2,48 V na 12 K V .
U levom delu okulara nalazi se spremite za ba
terije.
3. PASIVNE NAOCARE
NAMENA
21*
323
kretanje, izvianje i osmatranje pri izvoenju
diverzantskih dejstava;
izvoenje ininjerijskih i drugih radova;
prizemljenje helikoptera, kao i let na malim
visinama i pri malim brzinama.
SASTAVNI DELOVI
324
pribor za ienje optikih povrina 1
kom.;
rezervni isuivai 2 kom.;
klju za skidanje isuivaa 1 kom.;
rezervne baterije 2 kom.;
punja baterija 1 kom.;
uputstvo za rukovanje i odravanje 1 kom.;
dodatni izvor IC zraenja sa posebnim izvo
rom elektrine energije 1 kom.
4. R U N A B U S O L A M - 5 3
325
Osnovni delovi busole su: osnova, gornji deo
(kutija), poklopac, ogledalo, magnetna igla i kona
futrola.
Osnova (1) je pravougaonog oblika. Leva, desna
i gornja ivica imaju izgraviranu santimetarsku po-
delu, koja slui za merenje duina. Na zadnjem de-
lu osnove izraen je ispust (2), koji slui za nianje
nje pri osmatranju i merenju azimuta. Ispust je o-
dozgo narezan (3) indeks na kojem se itaju uglov-
ne vrednosti azimuta.
Na lenoj, donjoj strani osnove, ugravirana je
jo jedna santimetarska podela.
Gornji deo busole (4) napravljen je tako da mo
e da se okree oko ose (6) na kojoj je postavljena
magnetna igla. Prsten (7) izgraviran je u hiljaditi-
ma. Ceo krug prema toj podeli ima 6.400 delova (hi-
ljaditih). Radi praktinosti, ispisane su samo prve
dve cifre (stotine). Sa donje strane prstena (7) ugra
virana je podela u stepenima (360). Gornja strana
pokretnog dela zatvorena je staklom, na ijoj se ivici
nalazi crno obojen obru, svetleim (fluorescentnim)
materijalom oznaeni su pravci prema severu (trou-
gao), istoku (E), zapadu ( W ) i jugu (C). Osim toga,
sve pomone strane sveta obeleene su takom. Pro
stor ispod magnetne igle obojen je belom bojom da
bi se magnetna igla lake uoavala. Na dnu je ucr
tana crna linija (8), koja nam pomae prilikom odre
ivanja azimuta na zemljitu i karti. Crnu crtu (8),
u svim radnjama pri kojima koristimo busolu, pokri
vamo magnetnom iglom, koja se slobodno pomera
iznad crne crte.
326
Poklopac ima sa desne i leve strane dva verti
kalna proreza (12). Zajedno sa gajtanom, vezanim za
ispust (2), slui za itanje uglovnih vrednosti i izra
du skica.
Ogledalo (na unutranjoj strani poklopca) slui
za posmatranje poloaja magnetne igle pri nianje
nju na cilj. Za nono korienje busole pod otvorom
prorezom (10) nalazi se fosforni znak koji nou
svetli. Od tog znaka nadole izgravirana je crna crta
koja pomae pri nianjenju na izabrani objekat.
Magnetna igla ima dva pola severni i juni.
U pokretnom delu (kutiji) busole slobodno se kree
i ne gubi magnetno svojstvo ni kada je dugo uskla
ditena van upotrebe. Delovi busole izraeni su od
nenamagnetisanog metala.
Odreivanje azimuta
Azimut na zemljitu, pomou busole, odreuje
se na sledei nain: poklopac busole ogledalo po
stavi se pod uglom od 60, busola se uzima u levu
5. PERISKOP
328
Sl. 137 Periskop
6. KURVIMETAR M-59
320
Svi tokici kurvimetra su zupanici jednakih
zubaca, tako da okretanje radnog tokica omoguava
jednako okretanje i svih ostalih. Prvi prenosni to-
ki (osim na obodu) ima i produenu zupastu osovi
nu, koja nalee izmeu zubaca na obodu drugog
prenosnog tokica. Osovina treeg prenosnog tokica
ujedno je i osovina obeju kazaljki, te se njegovim
okretanjem okreu i kazaljke. Na taj nain obe ka
zaljke su u posrednoj vezi sa radnim tokiem.
Veliine podeljaka na daljinomernim skalama
podeene su prema obimu radnog tokica, tako da e
duinu puta koju pree radni toki svojim obimom,
kazaljke oznaiti brojem podeljaka na odgovaraju
oj daljinomerskoj skali.
Najmanji podeljak na daljinomerskim skalama
(za sve razmere kurvimetra) iznosi 1 kilometar. Pre
ma tome, tanost merenja kurvimetra je 1 km. Ma
nje duine od toga ocenjuju se odoka, naroito na
skalama za krupnije razmere.
Kurvimetar se, pri upotrebi, vue po pravcu koji
se meri, tako da se kazaljke kreu od nultog podeoka
u pravcu brojeva skale koji rastu. Zato pre upotrebe
treba proveriti u kom se pravcu kazaljke okreu.
Radi tanijeg merenja, potrebno je da se radni
loki okree ravnomerno po odreenom pravcu
(sredini linije koja oznaava put). Kada se skrene sa
330
pravca koji se med, kurvimetar treba vratiti do ta
ke sa koje je skrenuto. Pri tome, kurvimetar se dri
u istom poloaju i vue paljivo, vodei rauna da
se radni toki okree kao i pri merenju.
331
kurvimetar podie i na odgovarajuoj daljinomernoj
skali proita duina prema kazaljki na mestu (taki)
gde se zaustavila.
Kurvimetar pri merenju treba vui prema sebi
(od krajnje take pravca prema poetnoj). Na taj na
in radni toki se pravilnije moe voditi po odree
nom pravcu, a jednovremeno se dobij a bolji pregled
radnog tokica i pravca (linije koja oznaava put).
332
8. PRENOSNI RADARSKI DETEKTOR (PRD-1)
NAMENA
baterije 7 A C H l / C ) ;
kapacitet izvora 0,450 A;
autonomnost rada sa tri baterije 24 h.
333
SASTAVNI DELOVI
OSTALI PODACI
Telo detektora izraeno je od aluminijuma. Ob
jektiv je prekriven (antenska prekrivka) belim ko-
termom koji je ukruen prstenom. Na telu, sa gor
nje strane, nalaze se ispupenja (muice) koja su po
stavljena pod uglom od 45 levo i desno od ose de
tektora.
Na zadnjoj strani detektora nalazi se etvoro-
polni preklopnik za izbor radnog opsega. Preklopnik
moe biti u sledeim poloajima:
I S K iskljueno;
1 + 2 rad u opsegu;
8 40 GHz;
1 rad u opsegu 818 GHz;
2 rad u opsegu 1840 GHz.
Na zadnjoj strani ima petopolnu prikljunicu za
slualice, i estougaoni navojni poklopac za podea
vanje osetljivosti.
Slova V i H oznaavaju koja je muica za
vertikalnu, a koja za horizontalnu polarizaciju.
Ispravnost detektora proverava se na sledei na
in: iz poloaja I S K preklopnik se prebaci u po
loaj 1 + 2 . Ako je ispravan u slualicama se uje
pijuk ili slabo krckanje, to je znak da je ureaj
ispravan. Ukoliko se ne uje nikakav signal, radarski
detektor je neispravan i treba ga poslati u radionicu.
334
Najpovoljniji uslovi za skladitenje su vlanost
vazduha 50% i temperatura od 283 do 298F. Pri
skladitenju duem od 6 meseci bateriju treba izva
diti iz rukohvata.
(a) (b)
NAMENA
336
pretrauje teren u krugu od 360 i pod ug-
lom od 3 0 ;
izvor za napajanje napona 24 V (nikal-kad-
mijumov akumulator kapaciteta 4 A h ) ;
neprekidan rad radara sa akumulatorom mo
e biti najmanje 6 asova;
radar IR-3 radi na bazi DOPLEROVOG E-
FEKTA.
SASTAVNI DELOVI
primopredajnik sa antenom;
3 akumulatora (1 u radu, 2 u rezervi);
naglavne slualice (2 para);
tronoac;
busola M-57;
transportni sanduk;
uputstvo za rukovanje, i
alat i pribor.
-
OSTALI PODACI
NAMENA
broj posluilaca 1;
pokree se veslima; .
na krae rastojanje prenosi ga jedan
vojnik.
338
OSTALI PODACI
22*
339
DEO IX
ORIJENTACIJA I KRETANJE NA
NEPOZNATOM ZEMLJITU
1. ORIJENTACIJA NA ZEMLJITU
343
Odreivanje strana sveta busolom (M-53) obav
lja se na sledei nain:
osnova busole postavi se u horizontalan polo
aj na dlan leve ruke ili meki predmet;
otvori se busola, tako da poklopac bude po
dignut i nagnut za oko 60 prema osovini;
okretanjem kutije (pokretni deo) u osnovi
treba poravnati oznaku (podeok) nula hiljaditih sa
crtom kod ispusta (indeks);
drei busolu na dlanu leve ruke, treba se
okretati zajedno sa busolom, sve dok se severni pol
magnetne igle ne poravna sa trouglastim znakom na
kutiji (stakleni poklopac);
kada se magnetna igla umiri, treba paljivo
podii busolu u visinu oiju i nanianiti, preko zare
za na poklopcu i zareza na ispustu, na neki orijentir
na zemljitu. Pravac ka tom orijentiru je i pravac
koji oznaava sever.
344
Odreivanje pravca juga pomou klasinog me
hanikog asovnika i sunca mogue je samo danju,
pod uslovom da je vreme vedro (sl. 156). asovnik se
dri poloeno i okree sve dok mala kazaljka ne bu
de upravljena ka suncu. Ako se, zatim, ugao koji ini
mala kazaljka i broj 12 na asovniku prepolovi, lini
ja koja polovi taj ugao bie usmerena u pravcu juga.
Kada se odredi pravac juga, lako se odrede i ostale
strane sveta (suprotno od juga je sever, desno je za
pad, a levo istok).
345
Mesec se, takoe, moe koristiti za orijentaciju.
Pun mesec je oko 18 asova priblino na istoku, oko
24 asa na jugu i oko 6 asova na zapadu.
346
ulaz u pravoslavnu crkvu koji je okrenut
prema zapadu, a katoliki prema istoku;
u damiju se obino ulazi sa severne strane,
a minare se nalazi na junoj strani;
hrianski grobovi poloeni su u pravcu za-
pad-istok sa uzglavljem (krst) na zapadnoj strani, a
kod muslimanskih grobova uzglavlje sa turbanom je
na junoj strani;
347
5. PREDSTAVLJANJE OBJEKATA NA KARTI
348
349
6. KRETANJE PO AZIMTJTU
350
izmeriti azimute na karti izmeu izabranih
objekata (orijentira);
izmeriti odstojanja po karti izmeu objeka
ta, i pretvoriti ih u parne korake, a zatim za svako
odstojanje izraunati potrebno vreme da se ono pre
e, i
izraditi skicu prema karti i na nju uneti sve
podatke.
Za potpunije objanjenje tog naina kretanja po-
sluiemo se sledeim primerom: odeljenje je dobilo
zadatak da izvidi rejon sela Podubovac i to pravcem:
damija tt. 749 crkva kota 472 peina-
-damija. Komandir odeljenja treba da proui prav
ce kretanja po karti i izradi skicu kretanja (azimuta).
Skica se izrauje na sledei nain:
na papir se ucrtaju, a potom meusobno spo
je pravim linijama svi objekti koji slue za kontrolu
kretanja;
od svakog objekta (orijentira) izmeri se azi
mut pravca kretanja na naredni i zabelei na skici;
izmere se odstojanja izmeu izabranih obje
kata, i
izrauna se vreme koje je potrebno da se
svako to odstojanje pree.
Sa ovako pripremljenom skicom komandir ode
ljenja polazi na izvianje. Ukoliko se objekti prema
kojima su izraunati azimuti ne vide, na zemljitu se
biraju pomoni orijentiri na pravcu kretanja.
Ukoliko se ne moe uoiti neki pomoni orijen
tir u pravcu kretanja (magla, no, i sl.), busola se
dri u ruci i stalno se proverava poloaj magnetne
igle. Provera se obavlja i na taj nain to se vreme,
proraunato i zabeleeno na skici, uporeuje sa
351
stvarno utroenim vremenom na pojedinim pravci
ma kretanja. Pri kretanju se moe naii na prepreku
(minska polja, kontaminirano zemljite, i sl.), koja
nije predviena pri izradi skice kretanja. Prepreka
se savlauje tako to se na njenoj drugoj strani, u
pravcu kretanja, uoi pogodan objekat, obie pre
preka i nastavi put do tog objekta prema skici kre
tanja.
1.) OPTE O K A R T I
352
2.) RAZMERA KARTE
23 353
kraj ne bude poravnat sa nekim podeokom desno
od nule, onda se pomera ulevo, sve dok se desni kraj
ne poravna s prvim narednim podeokom, sa podeo
kom 2. Na primeru koji je predstavljen na si. 161
vidi se da je ukupna duina 2.150 m (2 km desno
od nule, a 150 metara levo).
354
Orijentacija karte po istovetnim linijama na
karti i zemljitu vri se kada se stajna taka nalazi
na nekom linijskom objektu ili blizu njega (put, pru
ga, dalekovod, proek u umi, obala reke, kanala,
itd.), koji je unet i na kartu. U takvom sluaju treba
postaviti kartu u priblino horizontalni poloaj i
okretati je dok se pravac odgovarajueg linijskog
znaka na karti ne poklopi sa pravcem protezanja li
nijskog objekta ili linije na zemljitu.
Orijentacija karte po pravcima sa stajne take
na okolne objekte (sl. 162) vri se kada se na njoj
moe lako utvrditi stajna taka, a sa nje se na zem
ljitu vide udaljene take, takoe oznaene i utvr
ene na karti. U takvom sluaju treba postupiti na
sledei nain:
pored stajne take i znaka za utvreni obje
kat, na kartu postaviti lenjir (ili neki drugi slian
predmet), pa okretanjem karte (ne pomerajui lenjir
sa pravca) nanianiti preko lenjira u odgovarajui
objekt na zemljitu, i
ne kvarei orijentaciju karte, na isti nain
nanianiti na jo neki objekt na zemljitu, pa ako se
i taj pravac na karti i na zemljitu poklapa, karta
je pravilno orijentisana.
Pomou busole karta se orijentie na sledei
nain:
na telu busole zauzeti podeljak nula, posta
viti ivicu osnove busole du jedne od bonih strana
geografskog okvira karte, tako da je poklopac okre
nut prema severnoj strani okvira karte;
okretati kartu zajedno sa busolom sve dok se
oznake za pravac sever-jug na busoli ne poklope sa
pravcem umirene magnetne igle. Tako je karta ori
jentisana.
23
355
Po stranama sveta karta se orijentie samo kada
za to ne postoji nikakva druga mogunost. U takvom
sluaju prvo treba na jedan od naina (po Suncu i
satu, Severnjai, itd.) odrediti pravac severa (juga),
a zatim kartu priblino orijentisati po tom pravcu i
sravniti njen sadraj sa okolnim zemljitem.
35(3
orijentisati kartu na jedan od poznatih na
ina;
uoiti na okolnom zemljitu izrazite objekte,
a zatim neke od njih pronai na karti, i
oceniti odoka odstojanja do uoenih objeka
ta na zemljitu i po tim odstojanjima odrediti stajnu
taku na karti.
Za odreivanje stajne take metodom preseca-
nja pravca sa strane (sl. 163) moramo se nai na li
nijskom objektu (put, dalekovod, i sl.), koji postoji
na zemljitu i na karti. U tom sluaju postupak je
sledei:
orijentisati kartu, a zatim levo ili desno od
linije na zemljitu uoiti neki pogodan objekat koji
je prikazan na karti (to dalje od stajne take);
postaviti iglu ili olovku na topografski znak
izabranog objekta i pored igle (olovke) postaviti le
njir. Ne kvarei orijentaciju karte nanianiti pored
ivice lenjira u odgovarajui objekat na zemljitu;
357
presek ivice lenjira i linijskog uslovnog zna
ka za objekat ili liniju na kome se nalazi stajna ta
ka na zemljitu, predstavlja stajnu taku na karti.
Ako se nalazimo van linijskih objekata (u polju,
i sl.), stajnu taku treba odrediti presecanjem una
zad (sl. 164). Postupak je sledei:
sa stajne take uoiti tri objekta na zemlji
tu i pronai na karti;
orijentisati kartu, i
pored znaka postaviti iglu (ili olovku), a po
red igle lenjir. Ne kvarei orijentaciju karte, nani-
aniti pored ivice lenjira u odgovarajui objekat na
zemljitu i pored lenjira povui liniju. To uraditi i
na preostala dva objekta. Presek tih pravaca je staj
na taka. Ako presek pravaca nije u jednoj taki,
postupak treba ponoviti.
358
sravnjivati sve objekte predstavljene na karti sa
zemljitem. Da bi se to sravnjivanje moglo obaviti,
tj. da bi se kartom mogli koristiti, potrebno je ori
jentisati se na zemljitu, orijentisati kartu, a zatim
odrediti stajnu taku, pa tek posle toga poeti sa da
ljim radom (pronalaziti objekte na zemljitu i srav
njivati ih sa kartom).
Pri itanju karte treba umeti oivljavati svaki
uslovni znak i prikaz na njoj - stvaranjem jasne
predstave o izgledu, dimenzijama i drugim osobina
ma oblika i objekata u prirodi i njihovoj uzajamnoj
povezanosti i uslovljenosti.
Uvek treba sagledati opti sklop prikazanog
zemljita, a zatim njegove pojedinane oblike i ob
jekte, poev od najveih i najvanijih, pa do najma
njih detalja.
359
Kretanje treba poeti tek poto se karta na po
laznoj taki dobro orijentie. Za vreme kretanja
kartu treba sravnjivati s objektima levo i desno
od pravca kretanja i povremeno proveravati orijen
taciju karte.
360
oceni se odstojanje do orijentira i zabelei
du vizure;
skica se poloi na ravnu podlogu, ali tako da
povuena vizura bude tano usmerena u pravcu ori
jentira, zatim se pomou busole u desnom uglu po
vue pravac severa;
na isti nain kao to je odreen prvi orijen
tir, odreuju se i ostali;
u jednom uglu skice obelei se datum i mesto
izrade, a u drugom ime lica koje je skicu izradilo;
na skici se daje potrebna legenda za podatke
koji se ne vide ili nisu dovoljno jasni.
361
DEO X
MASKIRNA SREDSTVA
MASKIRNA SREDSTVA
365
1. PRIRODNI MESNI M A T E R I J A L I ZA
MASKIRANJE
Ziva vegetacija
Zivu vegetaciju ine sve vrste biljaka koje se
mogu iskoristiti u maskirne svrhe. Prema tome gde
raste, iva vegetacija se deli na: vodene biljke, ma
hovine, liaje, puzavice, trave, itarice, drvee i dru
ge biljke koje uspevaju na kopnu.
Vodene biljke vane su za maskiranje predme
ta koji se potapaju u vodu.
Mahovine su biljke koje nemaju koren, a ko
riste se kao materijal za popunu icanih mrea koje
se pripajaju.
Lisaji predstavljaju izuzetan tip vegetacije. Po
desni su za maskiranje kamenih, betonskih i slinih
povrina.
Biljke puzavci daju vrlo dobar maskirni efekat.
Najpoznatije su: brljeni, divlja i vinova loza, itd.
Trave su najrasprostranjenija i najmnogobroj
ni ja vrsta ive vegetacije. To su iskljuivo zeljaste
366
biljke. Od ukupno 350 rodova sa 3.500 vrsta poro
dica trava na Balkanskom poluostrvu uspeva oko
100 rodova sa 400 vrsta.
Trave se koriste za maskirno ozelenjavanje.
itarice su vrlo rasprostranjene zeljaste biljke,
koje u periodu vegetacije mogu korisno posluiti za
maskiranje. Poznate vrste itarica su: penica, ra,
jeam, ovas, proso, pirina, kukuruz, i dr. Sve ove
itarice mogu da prue dobar maskirni efekat od
osmatranja sa zemlje, dok im je efekat maskiranja
pri osmatranju iz vazduha neznatan. Koriste se i
kao poseena vegetacija, iako im je maskirni efekat
tada vremenski ogranien. Kao osuene stabljike, u
pogodnim uslovima mogu da daju dobar efekat i kod
dugotrajnih maski.
Drvee je najznaajnija vrsta ive vegetacije.
Ono obrazuje kronje koje predstavljaju stalne pri
rodne horizontalne maske sa dobrim maskirnim e-
fektom od vertikalnog osmatranja iz vazduha. Drve
a se mogu svrstati u sledee grupe: etinarsko (ig
liasto), koje moe foiti zimzeleno i listopadno; i
lisnato, takoe zimzeleno i listopadno.
Zbunjem se nazivaju biljke koje nemaju glavno
Mablo i koje od svoje osnove pruaju dugogodinje
izdanke, (leska, bunasti bagrem, zova, i dr.). bu-
nje raste na meama, pored puteva, u krevinama i
naputenim panjacima. U kombinaciji sa vetakim
sredstvima pruaju vrlo dobre uslove za maskira
nje.
Odseena vegetacija
U ovu grupu materijala za maskiranje ubrajaju
se sve vrste biljaka koje su odseene od korena. Od
seena vegetacija uspeno se koristi samo za kratko
trajne maske, jer odsecanjem rastinje brzo vene i
367
menja boju. Vreme uvenulosti je razliito, u zavis
nosti od vrste drvea. Sveinu najdue zadravaju
kompletna stabla, a otkinuto lie najpre uvene. Da
bi poseena vegetacija bila due vreme sveza, seu
treba vriti nou i rano ujutro, za vreme kie ili jake
magle, a nikako po suncu; poseeno drvee stavljati
u isti poloaj u kome je bilo dok je raslo; izbegavati
ono drvee koje brzo vene (vrba, jasika, orah, bag
rem, ameriki jasen, i sl.)- Dugotrajnost poseene ve
getacije zavisi od godinjeg doba. U prolee i jesen
poseene grane mogu sauvati maskirno svojstvo oko
15 dana, leti 710, a zimi 1090 dana.
2. V E T A K I MESNI M A T E R I J A L I ZA
MASKIRANJE
368
3. FORMACIJSKA M A S K I R N A SREDSTVA
1 ODELO MASKIRNO, LETNJE, MOL-1,
SARENEE BOJE, P A M U N O
NAMENA
PAKOVANJE
NAMENA
370
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
PAKOVANJE
NAMENA
PAKOVANJE
372
NAMENA
PAKOVANJE
NAMENA
373
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
PAKOVANJE
374
6. DIVERZANTSKO ODELO
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
kapa;
bluza;
pantalone, i
pododelo od flanela (gornji i donji deo).
OSNOVNI PODACI
375
Sl. 162 Diver.
zantsko odelo
376
DEO XI
SREDSTVA NHB ZATITE
SREDSTVA NHB ZATITE
1. Z A T I T N A M A S K A
NAMENA
379
SASTAVNI DELOVI
obrazina;
cedilo;
torbica;
p r i b o r ('flanelska i sapunska k r p i c a ) .
Obim glave u cm
Veliina
Vertikalno Horizontalno
M
mala 6162 5556
S
srednj a 6365 5759 .
V
velika 6667 6062
380
2. Z A T I T N I O G R T A
NAMENA
3. _ Z A T I T N E R U K A V I C E
NAMENA
381
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
4. ZATITNE CIZME
NAMENA
382
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
5. _ Z A T I T N I K O M B I N E Z O N
NAMENA
383
6. Z A T I T N A PASTA (ZP-M69)
- ^
NAMENA
NAIN UPOTREBE
1. P R I R U N A I MESNA SREDSTVA ZA
LINU ZATITU
384
umotavanje nogu, razna obua od plastike i gume,
plastine vree i razne kese, kao zatitne arape, i
drugo.
Za zatitu ruku privremeno se mogu iskoristiti
tekstilne trake, 810 cm irine, za umotavanje ruku,
rukavice za rad od gume i koe, i vie rukavica
navuenih jedna preko druge ili natopljenih u lane
no ulje ili parafin.
Pri prelasku preko kontaminiranog zemljita
treba izbegavati dodirivanje predmeta, kretanje kroz
visoku travu i rastinje. Za savlaivanje KonZ-a mo
gu se brzo i lako napraviti prostirai od raznovrsnog
materijala prua, trske, rogozine, slame, i si.
2. SREDSTVA ZA RHB D E K O N T A M I N A C I J U
NAMENA
OSNOVNI PODACI
NAIN PRIMENE
386
Ovim rastvorom dekontaminira se sluzokoa us
ta, nosa i drela.
Kada se plikavci unesu vodom ili hranom u or
gane za varenje, postupak je sledei:
uvlaenjem prsta u drelo izazvati povraa
nje;
387
Atropinska sireta iz linog pribora upotrebljava
se odmah kada se primete prvi znaci trovanja ner-
vno-paralitikim bojnim otrovima (stezanje u grudi
ma i nagon za kaalj, naglo slabljenje vida i suenje
enica).
Postupak pri upotrebi atropinskih sireta:
jednom rukom drati siretu, drugom potis
nuti poklopac sirete do kraja prema telu sirete i is
tovremeno ga okretati udesno i ulevo;
poklopac povui navie, skinuti ga sa igle i
baciti;
ako ima vremena, skinuti pantalone, ako ne
ma, injekciju dati kroz pantalone, prethodno zateg
nute rukom;
prstima pritisnuti telo sirete po itavoj du
ini do pojave kapljice tenosti na vrhu igle (radi
istiskivanja vazduha);
zadravajui pritisak, iglu ubosti do kraja u
mii butine i pritiskajui prstima siretu, istisnuti
tenost;
ne poputajui prste sa sirete, izvui iglu iz
butine i baciti.
388
Kada se oseti nadraaj i bol u nosu, grlu, du
niku i grudima, kao posledica dejstva nadraljivci-
ma, koristi se ampula protiv nadraljivaca. Prstima
se razbije vrh staklene ampule, gaza se natopi te-
nou iz nje, prekine disanje i brzo stavi ampula pod
obrazinu zatitne maske ispod nozdrva. Zatim se na
glo izdahne i normalno nastavi disanje. Ako bol ne
prestaje, na isti nain se upotrebljava i druga am
pula.
2. PRIBOR ZA DEKONTAMINACIJU L I N O G
N A O R U A N J A I ODEE (PDLO)
NAMENA
389
OSNOVNI PODACI
390
Dekontaminacija odee izvodi se lakim udarima
(treskanjem) vreice po povrini odee, utrlj avaj ui
praak u tkaninu. Odea se dekontaminira poev od
ramena, preko grudi i lea nanie, pri emu se na
roita panja obraa teko dostupnim mestima. Pri
dekontaminaciji lea ljudstvo se uzajamno ispomae.
Praak se moe upotrebiti za dekontaminaciju na
vlaka oruja, pribora, i sl. Zimska odea se temelji
to zaprauje spolja i iznutra. Posle nekoliko minuta
oetka se ili istrese, tako to se po njoj lupa zatie
nim rukama, granom, etkom, metlicom, guvom se-
na, i sl. Kad god je mogue, odea se skida i dobro
istrese.
Dekontaminacija oruja obavlja se tako to se
dri jednom rukom za cev, a drugom, pomou tam
pona od hartije, upijaju sve vidljive kapi bojnog ot
rova. Mogu se koristiti tamponi od krpa, vate, ku
ine, i si. Upotrebljeni tamponi bacaju se u iskopa
nu rupu. Zatim se, pomou etke, premazuje ras
tvor iz tamne boice sa crvenim poklopcem, od pred
njeg niana pa do kundaka, tako da celo oruje bude
nakvaeno rastvorom. Na isti nain premazuje se
oruje i rastvorom iz boice od bezbojnog stakla sa
crvenim zatvaraem. Nakon obrade rastvorima oru
je se tamponima dobro posui i podmae. Po zavr
enoj dekontaminaciji tamponi se spaljuju ili zatrpa
vaju.
3. PRIBOR ZA D E K O N T A M I N A C I J U ZAJEDNIKOG
PEADIJSKOG ORUJA PDPO
NAMENA
391
OSNOVNI PODACI
392
Tamponi slue za skidanje vidljivih kapi bojnog
otrova sa naoruanja. Mogu se koristiti i tamponi iz
raeni od nekog drugog materijala krpa, kuina,
hartija, i si.
Grupnu dekontaminaciju sa P D P O izvode po
sluioci po zavretku pojedinane dekontaminacije i
pod rukovodstvom komandira odeljenja.
Ureenje mesta za dekontaminaciju podrazume-
va raiavanje raznog rastinja, skidanje gornjeg
sloja zemlje (35 cm) i kopanje rupe za bacanje
upotrebljenih tampona.
Priprema pribora za rad obavlja se nakon ure
enja radnog mesta po sledeem redosledu:
iz metalne kutije izvaditi delove pribora i
razmestiti ih na radnom mestu da budu na dohvat
ruke;
po potrebi izraditi tampone od prirunog ma
le rij ala;
pomou strugaa odviti poklopac crvene po
sude;
prakasti sadraj iz plastine kutije (heksa-
hlormelamin) presuti u crvenu posudu;
navrnuti etku sa plastinim zaptivaem na
crvenu posudu;
snano mukati (leti 12, zimi 23 minuta)
sadraj posude;
strugaem otvoriti poklopac crne posude.
Priprema oruja za dekontaminaciju izvodi se
tako to se oruje postavi u najpogodniji poloaj. Sa
oruja se skidaju navlake, zatvara se cev i odstra
njuje prljavtina struganjem ili brisanjem. Tampo
nima se upijaju sve vidljive kapi bojnog otrova.
393
Izvoenje dekontaminacije obavlja se sledeim
redosledom:
rastvorom iz crvene posude, na kojoj je na-
vrnuta etka, premazati sve povrine oruja, odozgo
nanie, a prstom na oduki etke regulisati koliinu
protoka rastvora;
isprati etku i crvenu posudu sa malo ras
tvora iz crne posude i etku naviti na crnu posudu;
rastvorom iz crne posude premazati sve povr
ine oruja, kao i rastvorom iz crvene posude, os
tavljajui na kraju malo rastvora radi ienja pri
bora posle upotrebe.
Na isti nain dekontaminiraju se sanduci za mu
niciju i municija. Ako nemamo dovoljno rastvora, de
kontaminiraju se oni delovi sa kojima se dolazi u do
dir pri rukovanju.
ienje oruja posle dekontaminacije obavlja
se nakon 510 minuta, a najkasnije do 30 minuta
posle dekontaminacije. Po mogunosti, treba istiti i
podmazivati rasklopljeno oruje. Dobro obrisano o-
ruje protrlja se ovla nauljenim krpama, sve dok
se ne uklone i poslednji tragovi dekontaminacije, a
zatim se podmae.
ienje pribora posle upotrebe obavlja se ras
tvorom iz crne posude na svim delovima pribora,
posle ega treba posuiti i podmazati brunirane po
vrine tankim slojem ulja. Posude se iznutra ne ispi-
raju vodom, ve samo rastvorom iz crne posude.
Popuna pribora materijama za dekontaminaci
ju obavlja se nakon utroka, tako to se posude na
pune odgovarajuim rastvorima, a prazna kutija za
prakasti materijal zameni novom, punom kutijom.
Na mesto utroenih tampona stavljaju se novi, od
nosno dopunjuju odgovarajuom koliinom krpa ili
394
pamunjaka. Crvena posuda puni se rastvorom (to-
luol) iz kante sa crveno obojenim krugom i oznakom
MDH.HMr. Crna posuda puni se alkalnim rastvo
rom iz kante sa crno obojenim krugom i oznakom
MDH.Ar. Punjenje se obavlja na otvorenom prosto
ru, uz korienje zatitnih sredstava i preduzimanje
mera protivpoarnog obezbeenja. Puenje na me
stu punjenja je strogo zabranjeno.
4. PRIBOR ZA D E K O N T A M I N A C I J U V O Z I L A
(PDV)
NAMENA
OSNOVNI PODACI
395
Prilikom izbora mesta za dekontaminaciju v o
zila, treba nastojati da u neposrednoj blizini ima do
voljno vode, da je zaklonjeno od osmatranja iz vaz
duha i sa zemlje, da je mogu lak prilaz vozilima i da
nije obraslo visokim rastinjem. Treba teiti da te
ren bude ocedit i tvrd. Kada radno mesto nije oce-
dito, oko mesta se kopaju kanali i sabirna jama, na
udaljenosti 25 m od vozila.
396
Posle izbora i ureenja mesta za dekontamina
ciju, priprema se pribor po sledeem redosledu:
vade se svi delovi iz posude pribora, uzima
se runa pumpa ili crevo kompresora i donosi lime
na kanta za gorivo;
u posudu za rastvor sipa se voda i kaporit za
kemijsku, odnosno voda i deterdent za radioloku
dekontaminaciju (potrebno je 2 kg kaporita, odnosno
100 g deterdenta). Kaporit i deterdent sipaju se po
stepeno, uz stalno meanje, kako bi se potpuno ras
tvorili;
ovako pripremljen rastvor sipa se u limenu
kantu. Za to se koristi levak sa sitom, da bi se ras
tvor procedio;
na otvor limene kante nameta se razvodnik
i uvruje pomou viljuke i vijka;
na razvodniku ventila za vazduh spaja se
crevo rune pumpe ili crevo kompresora;
na radno crevo spaja se raspriva sa etkom,
a drugim krajem radno crevo sa prikljukom na raz-
vodniku;
prilikom spajanja mlaznika i etke treba vo
diti rauna o tome koja dekontaminacija se izvodi
hemijska ili radioloka.
Pre poetka dekontaminacije zatvara se kabina
vozila i cerada, kako rastvor ne bi prodro u unutra
njost vozila. Sa vozila se skida gruba prljavtina. U
toku dekontaminacije jedan posluilac rukuje ras-
privaem, dok drugi stvara potreban pritisak u li
menoj kanti runom pumpom ili ukljuivanjem kom
presora.
Hemijska dekontaminacija vozila izvodi se dvo
strukim prskanjem rastvorom kaporita u razmaku od
10 minuta.
397
Posle dekontaminacije vozilo se sa radnog me
sta odvozi na istu povrinu, gde se isti i podma
zuje.
Kad god je to mogue i kada situacija to dozvo
ljava, posle hemijske dekontaminacije vozila, vozilo
1reba oprati istom vodom.
Tampone, krpe i druga priruna sredstva koja
su upotrebljavana pri dekontaminaciji treba zako
pati, a odvodne kanale i sabirnu jamu zatrpati.
Posle rada, pribor se dekontaminira i prenosi
na istu povrinu, gde se isti i podmazuje. Pri i
enju pribora ne srne se upotrebljavati dizel-gorivo
ili benzin i razni otri predmeti. Oiene delove pri
bora treba spakovati u plastinu posudu. Uz pribor
uvek treba imati komplet punjenja materija za de
kontaminaciju (4 kg kaporita i 0,4 kg deterdenta),
kao i dovoljnu koliinu krpe ili pamunjaka.
Pribor koji se upotrebljava uva se uz kamion
ili terensko vozilo, a privren je nosaima, kao i
limena kanta za gorivo.
NAMENA
398
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
a) dozimetar;
masa dozimetra 30 g;
meri doze od 06,90 Gy (0720 r ) ;
pouzdano radi na temperaturi od 243F do
323F;
vek trajanja je 10 godina;
Sl.171 Lini
dozimetar
DL-M3
b) ita dozimetra:
masa itaa 700 g;
ima 33 etalonske boje (ampule);
399
ampule poinju utom bojom, preko naran-
daste do ljubiastocrvene;
telo itaa ima dva plata koji se pri upotre
bi izvlae.
SASTAVNI DELOVI
a) dozimetra:
zapua 1
dra _ 2
_ telo _ _ _ _ _ _ _ _ 3
ampula 4
poklopac 5
zaptiva 6
broj dozimetra 7
400
b) itaa dozimetra (komplet):
telo itaa 1;
kontrolni dozimetri 10 kom. 2;
alat za skidanje poklopca dozimetra 3;
kutija 4.
PRINCIP RADA
a) dozimetra:
Pod dejstvom zraenja boja se u ampuli dozi
metra menja proporcionalno primljenoj dozi od ute
preko narandaste do ljubiastocrvene. Doze se ne
mogu neposredno itati na dozimetru, ve samo po
mou itaa linog dozimetra;
b) itaa linog dozimetra
Oitavanje, odnosno uporeivanje boja vri se
vizuelnim osmatranjem. Jedna od 33 etalonske am-
pule mora se poklapati sa bojom ampule iz dozi
metra.
ita ima sledee delove: kuite, dva plata i
bubanj sa 33 ampule.
Da bismo oitali lini dozimetar, treba uraditi
sledee:
izvaditi ita iz kutije;
skinuti ep sa grla (gnezdo za stavljanje do
zimetra);
401
izvui plastoke;
regulisati izvor svetla;
sa dozimetra (pomou alata) skinuti poklo
pac;
dozimetar se navije na grlo itaa i ita na
gne da ampula iz dozimetra pree u ita;
ita se postavi tako da mrana komora bu
de u visini oiju. Prednji deo itaa se digne.
41)2
ita se okrene za 180 i na skali (vanjski
deo bubnja) u odnosu na strelicu oita se do
za u rendgenima;
ita se nagne da se ampula dozimetra vrati
u dozimetar, skine se dozimetar sa itaa i
zatvori poklopcem.
Posle oitavanja treba izvriti korekciju.
Korekcija se vri tako to se od oitane doze
oduzima broj utisnut na poklopcu dozimetra.
Na primer, ako je na poklopcu dozimetra utis
nut broj 30, a oitana doza je 150 R, stvarna doza e
biti (15030) = 120 R. Pri svakom sledeem oita
vanju od oitane doze treba oduzeti dozu prethodnog
oitavanja.
2. RADIOLOKI DETEKTOR Ml
2G-
403
TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
404
RUKOVANJE
405
Nakon stavljanja baterija, kalibracije oba pod
ruja (mr/h i r/h) i provere ispravnosti akustinog
sistema, detektor je spreman za rad.
Napomena. Cim kazaljka na skali pree 100 mr/h
vuicu preklopnika treba staviti u poloaj r/h.
ODRAVANJE
3. RADIOLOKI DETEKTOR ( R D - M 3 )
NAMENA
406
Glavni delovi detektora su: kutija, sonda, slua
lice, izvor energije za kalibraciju, izvor energije za
napajanje, pretvara napona i torbica za noenje.
Kada se meri radioaktivnost tela, detektor se
primie do tela na 1 do 2,5 cm, a ako se meri radio
aktivnost tla 7 do 10 cm od tla.
U kutiji detektora smeteni su elektronski ure
aji koji registruju radioaktivno zraenje, a sa zad
nje strane 2 baterije od 1,5 V.
Sonda detektora je spiralnim kablom spojena sa
kutijom. Na prednjem delu sonde navrnuta je glava
sa poklopcem koji ima 4 otvora. Sa zatvorenim pok
lopcem sonde meri se samo gama-zraenje, a sa otvo
renim gama i beta-zraenje.
407
Izvor napajanja slui za napajanje elektronskih
ureaja.
Pretvara napona slui za regulisanje napona u
detektoru pri upotrebi raznih izvora struje (bateri
ja, akumulatora 12 i 24 V ) .
Torba slui da se smesti detektor i pri upotrebi
nosi na levom ramenu.
Detektor je osetljiv instrument, zbog ega se
ne srne izlagati udarcima, potresu, vlazi, niskim i
visokim temperaturama. Cisti se mekom krpom, a
ako je jako zaprljan mokrom krpom i dobro osui.
Osetljiv je na direktnu sunevu svetlost. Sklapanje
i rasklapanje vre samo struna lica.
NAMENA
408
Uzorak vazduha uzima se cevicom za uzimanje
uzoraka vazduha. Cevica se zaree i otvori, stavi se
u pumpu i izvri 50 do 60 prodisaja, a zatim se zat
vori gumenim epom. Na isti nain uzimaju se i
uzorci dima.
409
za zaguljivce koristi se 1 cevica sa utim
i zelenim prstenom, i
za plikavce koristi se 1 cevica sa utim i
zelenim prstenom, s tim da se ista posle prosisava-
nja mora zagrevati kanapom za zagrevanje.
Pri korienju detektora mora se paziti da ne
doe do udara, jaeg potresa, da se prilikom rada
na detektor ne sedne, klekne ili legne. Ne sme se
dozvoliti da se detektor pokvasi, a ako se ve pokva-
si, mora se dobro osuiti.
410
Posle svake upotrebe detektor treba oistiti is
tom i mekanom krpom, a poklopac dobro zatvoriti.
Utroene delove detektora obavezno treba popuniti.
NAMENA
SASTAVNI DELOVI
411
za punjenje 7, kondenzator 8, nosa kvarcne niti
9, kvarcna nit 10, jonizaciona komora 11,
objektiv 12, skala 13.
412
metra u gnezdo za punjenje. Dugme potenciometra
slui za kontinualnu promenu izlaznog napona pri
punjenju dozimetra.
Pri punjenju dozimetra, kada se dugme poten
ciometra okree udesno kod punjaa TPD-01, nit do
zimetra se kree udesno (ka 50 r), a kod punjaa
7D-5 je obratno.
Kada napon akumulatora AK-2,5 V spadne na
2 V, treba ga puniti jednosmernom strujom 1 A oko
8 asova. Napon punjenja treba da bude od 2,7 do
3,6 V .
NAMENA
TEHNIKI PODACI
413
Tehniki podaci punjaa PTD-02 su:
napaja se baterijom napona 1,5 V, tip R20,
potronja struje je 240 mA;
napon na izlazu iz punjaa moe se ravno-
merno regulisati u granicama od 0 do 275 V;
punja moe da radi na temperaturi od 233K
do 323K;
masa punjaa bez baterije iznosi 680 grama.
SASTAVNI DELOVI
Sl. 181 Komandni dozimetar DK-500
414
Merenje doze: primljena doza moe se oitati u
bilo kom trenutku. Pri oitavanju doze okular dozi
metra treba prineti oku, a suprotni kraj, na kojem
se nalazi kontakt za punjenje, treba usmeriti prema
izvoru svetlosti. Pri tome, dozimetar treba okrenuti
tako da skala bude u horizontalnom poloaju. U od
nosu na skalu nit stoji pod uglom od 90. Doza se
ita prema poloaju niti na skali. Kada se nit nalazi
izmeu dva podeljka, doza se procenjuje odoka.
415
Skala ima 25 podeoka, a vrednost podeoka je 20
rendgena, odnosno 19,2 cGy (centigreja). Za oita
vanje dozimetra nou moe posluiti svetlost sijali
ce, baterijske lampe, ibice, upaljaa ili svece. Doza
se oitava u rendgenima, a izraava u centigrejima.
416
4 . K O M P L E T Z A OBELEAVANJE K O N T A M I N I
R A N O G Z E M L J I T A I O B J E K A T A (KonZ-a)
27 417
Tablica
5. PREGLED
primljenih doza, njihovih akutnih ekvivalenata i stalno zaostalih doza
za razliito vreme posle ozraenja
419
DEO XII
SREDSTVA VEZE
1. INDUKTORSKI TELEFON M63
NAMENA
423
OSNOVNI TAKTIKO-TEHNIKI PODACI
PRIPREMA ZA RAD
424
Pre svakog prikljuivanja, telefon se ispituje
na sledei nain;
skidanjem metalnog poklopca otvoriti te
lefon;
staviti dva suva elementa (ako to nije ui
njeno ranije);
preklopnik R-LB-CB staviti u poloaj L a
i L b , pritisnuti dugme I D i okretati ruicu in-
duktora (tada se mora uti rad zvonca), i
uzeti mikrotelefonsku kombinaciju, pritisnuti
prekida i duvati u mikrofon (za to vreme u slua
lici se mora uti um).
Za neposredan rad izmeu dva telefona, telefon
M63 se prikljuuje na sledei nain:
staviti preklopnik R - L B - C B u poloaj L B ;
prikljuiti ianu liniju na stezaljke telefona
La i Lb.
Uesnik se poziva okretanjem ruice induktora
5 sekundi, pri emu zvonce telefona uesnika mora
da zvoni.
Razgovor sa uesnikom obavlja se tako to se
mikrotelefonska kombinacija dri sa slualicama le-
vom rukom na levom uhu, dok je mikrofon udaljen
od usta oko 5 cm. Za vreme govora treba pritisnuti
prekida mikrotelefonske kombinacije, a otpustiti za
vreme sluanja radi manje potronje struje iz bate
rija.
Posle upotrebe telefona najpre svaki deo treba
dobro oistiti suvom krpom, pa ga tek onda ostaviti
na predvieno (suvo) mesto.
Ako se telefon nee upotrebljavati due od 30
dana iz njega se vade suvi elementi, kako ne bi do
lo do oteenja unutranjih delova telefona.
425
2. RADIO -UREAJ RUP-33
-
NAMENA
426
SASTAVNI DELOVI
primopredajnik;
tap-antena;
mikrotelefonska kombinacija;
izvori elektrine energije;
torbica;
rezervni kristali;
indikatorska sijalica;
uputstvo za rad.
PRIPREMA ZA RAD
427
4. Preklopnik frekvencija staviti u poloaj ko
ji odgovara radnoj frekvenciji.
5. Radio-ureaj ukljuuje se okretanjem prek
lopnika sa natpisom J A I N A udesno. Pri uklju
ivanju uje se znak prekidaa i um u slualici. Is
kljuivanje RU-33 vri se okretanjem preklopnika
ulevo.
GORNJA P L O A D E L O V I :
1. Prikljunica za antenu.
2. Preklopnik frekvencija (5 frekvencija kri
stala).
3. Preklopnik jaine za ukljuivanje i iskljui
vanje prijema.
4. Utika MK za mikrotelefonsku kombinaciju.
428
5. Stezaljka za uzemljenje ureaja.
Donji deo ureaja je kutija za smetaj izvora
elektrine energije (4 baterije ili 2 akumulatora).
P R O M E N A K R I S T A L A VRSI SE NA SLEDEI
NAIN:
429
3. RADIO UREAJ RU-20
NAMENA
430
frekventni opseg 230 MHz;
domet sa tap-antenom je 25 km, a sa dipol-
-antenom vie stotina kilometara.
SASTAVNI DELOVI
radio-primopredajnik;
izvor elektrine energije;
antene (tap i dipol);
pribor za opsluivanje i prenos (taster, mi-
krotelefonska kombinacija, naglavna mikrofonska
garnitura sa produenim kablom).
OSTALI PODACI
Radio-ureaj RU-20 radi u poljskim uslovima,
u mestu i u pokretu. U mestu radi obino sa zemlje,
431
sklonita, i sl., a u pokretu sa vozila ili sa lea po
sluioca.
Akumulatori obezbeuju neprekidan rad 6 h.
Odnos rada na predaji i prijemu je 1:9. Radio-ure-
aj sigurno radi na temperaturi od 54 do + 6 5 C .
Moe raditi u mrei sa RU-15 (od 212 M H Z ) i PRC
320 (od 230 M H Z ) za sve vrste rada.
434
PRINCIP RADA
1. OSNOVNI E L E M E N T I K R I P T O Z A T I T E
435
Za zatitu govornih informacija koriste se opta
kriptodokumenta, poznata pod imenom T K T (tajno
komandovanje trupama). Tajno komandovanje tru
pama vri se preko razgovornika, kodirane karte i
dokumenata, tablice tajnih naziva jedinica i starei-
na, tablice signala i ifre.
Svaki stareina u diverzantskim jedinicama OS
treba da ima osnovno kriptoobrazovanje i izgraen
oseaj odgovornosti i navika za neprekidno sprovo-
enje tajnog komandovanja trupama diverzant
skim jedinicama, i da brzo i kvalitetno izrauje i ko
risti opta kriptodokumenta.
U diverzantskim, jedinicama-nijedan razgovor
radio-uredajem NE SME BITI OTVOREN. Radio-
-uredaji mogu se koristiti samo u zakazano vreme i
u toku izvrenja diverzantskih dejstava.
Za odravanje radio-veze, diverzantske jedinice
e od kriptodokumenata najee koristiti tablicu si
gnala koja e se izraivati za svaki zadatak posebno.
436
DEO XIII
SANITETSKA SREDSTVA
1. PRVI ZAVOJ
NAMENA
439
Prvi zavoj upotrebljava se na sledei nain: po-
cepaju se platneni i plastini omota koji su zase-
eni, otkopa se igla skopanica i sauva, a omota
od votane hartije se razvije. Uzima se zavoj sa jas
tuiima i stavlja na ranu ako je jedna rana, (u-
lazna), onda se oba jastuka stavljaju na nju, ako
su dve rane (ulazna i izlazna) onda se jastuci raz
miu i postavljaju na obe rane.
Na gumiranom omotu odtampano je Uputstvo
za upotrebu zavoja.
2. U P R T A C A
440
Na 1 m od metalne preice nalazi se podvostruenje
trake, koja slui da se kroz njega provue slobodni
kraj uprtae, da bi se uprtae koristile sloene u
obliku osmice.
Uprtae se kao pomono sredstvo mogu upotre
biti i za iznoenje p/o bez nosila ili na nosilima, za
privrivanje p/o uz nosila, kao i za pravljenje im
provizovanih nosila.
NAMENA
441
SASTAV KOMPLETA
tablete protiv bolova (12 na dan max. dne-
vno 5);
tablete protiv kalja (1 max. 3 na dan);
tablete protiv sna (1 ujutru i 1 posle podne);
tablete za dezinfekciju vode (pantocid tab-
lete);
kapi za nos (protiv kijavice);
kapsule protiv infekcije;
sredstvo (injekcija) protiv jakih bolova;
sredstvo (injekcija) protiv nervnih bojnih
otrova.
442
II deo slui za smetaj lekova;
I I I deo slui za smetaj prvog zavoja i flas
tera.
Komplet se moe nositi u torbici, depu, na opa-
sau, uprtaima, remniku komandirske torbice ili
puke.
443
pruiti neophodne mere da bi se spasao ivot
povreenom (zaustaviti krvarenje, previti ranu, izvr
iti imobilizaciju preloma kostiju ili zgloba, staviti
zatitnu masku i dati injekciju protiv bojnog otrova
ako je njime zatrovan);
utvrditi kakve povrede postoje kod povree-
nog i kakvo je njegovo opte stanje (treba imati u
vidu da povreda koja se vidi esto nije jedina, a ne
mora biti i najtea), i
u zavisnosti od mesta i povrede treba predu-
zeti mere koje e da spree pogoranje stanja povre-
denog.
444
Sl. 196 Zaustavljanje krvarenja zavojem
445
Cilj ovakvog pritiskivanja je da se sprei gubi
tak krvi za kratko vreme dok se ne pripremi potre
ban materijal za primenu pritiskanja pomou zavo
ja, ili stezanja pomou poveske.
Cim se otvori zavoj za prvu pomo, staviti jas-
tue sterilne gaze na ranu, a zatim na nju staviti jo
neki predmet kojim e se pojaati pritisak na ranu.
To moe da Lude jedan na neraspakovani zavoj
prve pomoi, vrsto smotana maramica, vrsto smo
tan vojniki runik ili slino. Nakon toga, poveskom
vrsto pritegnemo zavoj uz ranu. Po potrebi upo
trebljavamo jo zavoja.
Jaka krvarenja mogu se zaustavljati stezanjem
poveskom. Pri tome treba voditi rauna da se po-
veska povremeno poputa kako ne bi dolo do odu
miranja tkiva usled nedostatka krvi.
6. P R V A P O M O PRI PRE L O M U, I A E N J U
I UGANUU
446
se primeuje po promeni prirodnog oblika i izgleda
povreenog zgloba, ukoenosti i bolu. Vrlo brzo do
lazi do nastajanja otoka.
447
Prva pomo pri ovim povredama ukazuje se na
sledei nain:
ne sme se pokuavati da se slomljene kosti
nameste ve se samo jako iskrivljena noga ili ruka
moe paljivo istegnuti i staviti u prirodan poloaj;
to pre izvriti imobilizaciju, kad god je mo
gue bar dva susedna zgloba;
sredstva za imobilizaciju treba stavljati pre
ko odee, naroito kada je vreme hladno;
povreenog to pre transportovati do lekara.
448
povreenom treba dati da pije to vie te
kuine (voda sa rastvorom soli i sode bikarbone);
opeenog to pre treba otpremiti u sanitetsku
ustanovu.
29 449
mesto ujeda isei otrim seivom i pustiti da
to vie krvari;
povreenog to pre povesti lekaru.
450
11. PRVA POMO PRI SUNANICI
29 451
Smrzotine su oteenja pojedinih delova tela,
izazvana hladnoom. Najee se javljaju na stopa
lima, akama, uima i nosu. U poetku se oseaju
bolovi u vidu peckanja. Smrznuti delovi su hladni,
bledi, tvrdi i neosetljivi. Do toga dolazi zbog toga
to je hladnoa izazvala stezanje sitnih krvnih sudo
va, tako da je krvotok u tim delovima potpuno pre
stao.
Povreenom treba pomoi na sledei nain:
pokretati ohlaene delove da bi se poboljao
krvotok (pre nego to doe do smrzavanja);
odmrznuti ih utopljavanjem;
posle odmrzavanja oprati ih toplom vodom i
sapunom;
dobro osuiti i zaviti;
plikove, ukoliko se stvore, ne probijati;
sprovoditi mere predohrane (suha i prostrana
odea, i obua, mazanje osetljivih delova vazelinom,
mau, i sl.).
452
Pri poremeaju disanja, povreeni je: uznemi
ren i uplaen, trai vazduh; enice su mu rairene,
nozdrve se pri svakom udisanju primetno ire, udi
sanje je napregnuto i pri tome se obino diu ra
mena, upadaju natkljune jame, grudni ko se jae
iri; oteano disanje se esto uje u vidu itanja,
krkljanja ili slinih zvukova; koa pomodri, a naro
ito su modre usne, usne koljke, nokti na prstima;
vene na vratu obino nabreknu, a pri jako otea
nom disanju oi mogu biti veoma ispupene (iskola
ene).
453
VESTACKO DISANJE I SPOLJNA MASAA SRCA
454
mnogo tenosti (vode, krvi, povraene mase). Pret
hodno je potrebno raskopati sve delove odee koji
steu vrat ili grudni ko.
Prilikom ovog naina vetakog disanja, spasi
lac, izdiui vazduh iz svojih plua, uduvava taj vaz
duh u disajne puteve povreenog, a za vreme dok
sam spasilac udie, vazduh iz plua povreenog izla
zi sam.
Za uspeno vetako disanje usta na usta i
usta na nos povreeni lei na leima. Pri tome je
naroito vaan poloaj glave i donje vilice povree
nog. Ako je njegov poloaj nepravilan, uduvani vaz
duh e esto ii u eludac umesto u plua povree
nog. Glava mora biti to zabaenija unazad, tako da
brada doe u najuzdignutiji poloaj (slika 201).
455
grudni ko povreenog da bi video da li se iri nje
gov grudni ko ili trbuh. Ako se nadima trbuh, gla
vu povreenog treba jo vie zabaciti, a njegovu do
nju vilicu jo podii. Posle uduvavanja vazduha u po
vreenog, spasilac digne glavu, okrene je ustranu i
duboko udie, a za to vreme ostavi otvorene nozdrve
i usta povreenog da bi vazduh iz njega nesmetano
izlazio.
Ovaj nain vetakog disanja primenjuje se br
zinom normalnog disanja spasioca i obavlja se sve
dotle dok povreeni ne pone sam da die ili dok se
ne utvrdi da je mrtav.
Vetako disanje ne treba prekidati ni za naj
krae vreme, a primenjuje se po potrebi i nekoliko
asova.
456
Jedan kraj cevi se (do prstena) uvue u usta po
vreenog, tako da krivinom obuhvati jezik i ne doz
voli jeziku da ometa prolazak vazduha. Kroz slobod
ni kraj cevice uduvava se vazduh u plua povree
nog.
457
tajui ruke povreenog na podlogu, spasilac klizi svo
jim rukama do pleaka povreenog, pritiska ih i to
se ponavlja dok povreeni ne pone sam da die.
Za eferov nain vetakog disanja spasilac op
korai povreenog i klekne u visini njegovih bedara,
licem prema leima povreenog. Sa obe ake spasi
lac pritiska (teinom svog tela) grudni ko povree
nog ispod pleaka i time vri izdisaj. Kada spasilac
digne svoje ruke, grudni ko povreenog se sam po
sebi iri i vri se udisaj.
458
pritiska grudni ko povreenog, pri emu istiskuje
vazduh iz njega. To se ponavlja proseno 16 puta u
minutu, sve dok povreeni ne pone sam da die.
459
vazduh koji izdie u plua povreenog. Odmah zatim,
ostajui u kleeem poloaju, on stavlja aku jedne
ruke s ispruenim prstima na donju treinu grudne
kosti povreenog, a stisnutu pesnicu druge ruke sta
vi preko ove. Ne savijajui ruke u laktovima, spasi
lac naglo i snano pritisne grudnu kost povreenog
prema dole, tj. prema kimi, i odmah zatim popusti
pritisak. To ponovi 5 puta (u toku priblino 5 se
kundi). Posle ovih 5 pritiskivanja radi masae srca,
spasilac snano uduva vazduh koji iz sebe izdie u
plua povreenog, pa ponovo vri 5 puta pritiskanje,
tj. masau srca, i tako naizmenino posle 5 pri
tiskanja srca jedanput vetako disanje, sve dok srce
ne pone samo da radi.
Lake je ako ovakvo oivljavanje povreenog
primenjuju dvojica spasilaca (vidi sl. 206). Ritam na-
460
Posle uspenog oivljavanja bolesnik se stavlja
u koma poloaj za transport-evakuaciju (sl. 207).
2. POSTUPCI SA RANJENICIMA
461
sanitetske ustanove na osloboenoj teritoriji, a ako
je to nemogue onda se sklanjaju u diverzantske taj
ne baze, ili kod mesnog stanovnitva, gde se dovodi
lekar radi pruanja lekarske pomoi i leenja.
Pri izvlaenju diverzantske jedinice sa objekta
izvrenja zadatka, ako doe do neprijateljeve inter
vencije i nastane kritina situacija, nepokretni ranje
nici povreeni moraju se sklanjati na skrovita
mesta: peine, vrtae, gusto bunje ili makiju, up
lje drvee, i sl., kao i dobro zamaskirati. Po prestan
ku intervencije odvode se na leenje.
Ranjenik povreeni ni u kom sluaju, ni u
kako tekoj situaciji ne srne ostati nezbrinut na mes
tu izvrenja diverzantskih dejstava.
3. SPAAVANJE LJUDSTVA IZ P O A R A
462
Ljudstvo zahvaeno poarom treba to pre iz
vui iz vatre i pruiti mu medicinsku pomo. Nain
ukazivanja pomou zavisi od poloaja unesreenog
u odnosu na vatru. Potraga za ljudima u zapaljenom
objektu vri se u parovima. Dva oveka u paru me
usobno su povezana konopcem. U zapaljenoj zgra
di treba se kretati pored zidova, nikako ispod pla
fona. Ako su stepenice poruene ili uarene, povre
eni se iznose kroz razliite otvore i prolaze (prozori,
vrata, balkoni, otvori u zidovima i sl.). Sa viih spra-
tova ljudi se sputaju pomou konopaca ili prirunih
lestvi. Najpre se evakuiu oni koji su u ivotnoj o-
pasnosti, zatim ostali. Pri iznoenju iz ruevina po-
vreene treba pokriti pokrivaem, kako ne bi dolo
do opekotina.
Pri provoenju spasilakih radova primarnu ulo
gu ima blagovremeno ukazivanje prve pomoi na-
stradalima. Ukazivanje prve pomoi poinje, po pra
vilu, gaenjem odee koja gori. U tom sluaju neop
hodno je brzo ugasiti plamen i prekinuti dovod vaz
duha na zapaljeno mesto (pokrivanjem postradalog
injelom, ogrtaem ili zasipanjem vlanom zemljom,
potapanjem u vodu i kotrljanjem po zemlji). U slu
aju da zapaljiva smesa padne na grudi, stomak ili
noge, moe so ugasiti samostalno, a ako padne na
lea, vrat ili vei deo tela, potrebna je pomo.
U nekim sluajevima odea se moe gasiti po
mou ugljen-dioksidnog aparata za gaenje. Pri to
me je vano to pre sa koe ukloniti ugljen-dioksid
koji je pao na nju.
Posle suzbijanja plamena jako nagorelu odeu
treba skinuti, ali ne odvajati je naglo, ak ni male
delove odee i opreme prilepljene na pojedinim de-
lovima opeene koe. Sa koe se ne mogu skinuti ni
ostaci ugaenih zapaljivih smesa. Na stanje bolesni
ka negativno utie, kako hladnoa, tako i toplota.
Pri malim opekotinama stavlja se povez od ste
rilne gaze, namoen razblaenim alkoholom. Pri u-
kazivanju pomoi ljudstvu, koje je bilo izloeno dej-
stvu zapaljivih sredstava, zavoj se natapa vodom ili
5%-tnim rastvorom modre galice. U letnje doba, da
bi se izbeglo samozapaljenje fosfora, do dolaska u
medicinski centar zavoj treba drati u vlanom sta
nju. Radi smanjenja bolova, na opekotine je korisno
pustiti mlaz iste hladne vode. Pri ukazivanju prve
medicinske pomoi ljudstvu sa sloenijim povreda
ma, vano je pravilno odrediti prvenstvo njenog
provoenja. To je osobito vano zimi, kada se uz ope
kotine i radioaktivno ozraenje esto pojavljuje i
promrzavanje. Zavisno od karaktera bilo kakvih po
vreda, najbolje je odmah primeniti mere radi zagre-
javanja promrzlih, a takoe je potrebno vrlo brzo
oistiti rane od radiolokog zagaenja i uspostaviti
krvotok. Pomo postradalima od poara prua se tek
nakon toga.
464
DEO XIV
ALAT, P O M O N I P R I B O R I O P R E M A
30
1. K O M P L E T IN2INJERIJSKO-DIVERZANTSKI
(KiD)
NAMENA
Namenjen je za izvoenje ininjerijskih radova
pri izvoenju diverzija sa minskoeksplozivnim sred
stvima.
SASTAVNI DELOVA KOMPLETA SU
torba od impregnirane tkanine 1;
ureaj za proveru 2;
467
induktor runi (dinamomaina) 3;
kleta za stezanje detonatora (u kutiji) 4;
lampa baterijska okrugla V a r t a 615 5;
garnitura alata u futroli 6;
sastava:
indikator ispitiva faze;
odvrtka 4 mm pljosnata;
odvrtka 6 mm pljosnata;
turpija pljosnata;
odvrtka 5 mm krstasta;
proboj ac igla;
svrdlo;
eki od 0,07 kg;
ruka;
testerica;
kleta kombi novana duine 160 mm 7;
svrdlo za drvo 0 8 mm, duine 180 mm 8;
kutija za smetaj upaljaa 9;
kanap 0 1 mm (duine 20 m) i ica 0 0,5
mm (duine 50 m) sa kalemom za namo-
tavanje _ _ _ _ _ 10,11 i 12;
no kombinovani sa gajtanom 0 3 mm 13;
traka izolir PVC, du. 10 m 14;
merna traka 2 m 15;
provodnik dvoilni du. 50 m sa kale
mom za namotavanje 16 i 17;
vreica od impregnirane tkanine 18.
NAMENA
1 Ci u
SASTAVNI DELOVI KOMPLETA VERACKE OPREME
pojas veraki;
verake hvataljke J U M A R ;
veraka osmica A S M U ;
kotu raca;
dereze;
cepin;
lem, i
komplet za prvu pomo.
469
KRATAK OPIS DELOVA KOMPLETA
470
Planinarske ome
Klinovi
471
Sl 211 Cepina
Slem
Namenjen za zatitu glave veraa od padajueg
kamenja. Na glavi ne sm stajati tvrdo, jer tada ne
smanjuje silu udaraca. Izraen je od specijalne pla
stine mase, a teak je oko 350 gr.
Sl.12 Slem
472
prve pomoi, serum protiv zmijskog ujeda, 12 ud-
lage za imobilizaciju, tablete protiv bolova i za de
zinfekciju vode.
Napomena
Sl 213 Ve
rake osmice
Koturaa
473
Dereze
Cepina
Svrdlo za kamen
474
Carabin
8l 215 Gara-
bini
Pojas veraki
Hvataljke jumar
475
Izrauju se od aluminijumske legure. Jedan par
hvataljke je mase 500 g, za ue prenika od 7 do
14 mm, izdri optereenje 450 daN. Dimenzija su
160x75x35 mm.
Sl 216 Hva-
taljke Jumar
NAMENA
476
b) Smuarska odea i obua:
smuarske cipele
planinarska bluza
demper
rukavice
potkapa
arape
tozluci (sare)
vetrovka i
zimsko maskirno odelo.
477
Slui da zatiti ljudstvo od niskih temperatura
u zimskim uslovima. Pravilo je da je bolje obui vie
tanjih i lakih odevnih predmeta nego manje, ali
debljih i tekih.
c) Pomona sredstva i pribor:
opasa za noenje smuki
trake za uspon
zatitne naoari
zatitna maska
lavinsko ue
krplje.
478
Zasnezeno zemljite umnogome oteava pripre
mu, organizaciju, a posebno izvoenje diverzantskih
dejstava. Kretanje po snegu je znatno oteano (sneg
dubine od samo 40 cm ograniava brzinu kretanja
peaka na oko 2 km/h).
Korienje kompleta smuarske opreme, u ne
kim uslovima, moe biti i odluujue za izvrenje za
datka.
479
DEO XV
BORAVAK DIVERZANATA
U NEPRIJATELJEV OJ POZADINI
1. BAZIRANJE DIVERZANTSKIH JEDINICA
31- 483
da pruaju povoljne uslove za odravanje v e
ze sa vlastitim jedinicama (prvenstveno jedinicama
teritorijalne odbrane);
da pruaju neophodne uslove za izvoenje
obuke;
da je, u sluaju potrebe, mogue pravovre
meno izvlaenje na slobodnu teritoriju; i
da se moe raunati na bezrezervnu podrku
stanovnitva.
Kad se u pozadini neprijatelja (na irem pod
ruju) predvia izvoenje diverzantskih dejstava ve
ih razmera i kad se u tom cilju vri pomeranje po
jedinih diverzantskih i drugih jedinica namenjenih
za diverzantska dejstva, njihovo baziranje (prebazi-
ranje) treba vriti tako da:
budu rasporeene u rejonima koji nisu pod
neposrednom kontrolom neprijatelja i da njihovo
prisustvo ne bude zapaeno;
imaju povoljne uslove za usklaivanje raz
liitih diverzantskih dejstava sa partizanskim jedi
nicama i jedinicama teritorijalne odbrane i, po po
trebi, mogunost objedinjenog komandovanja, i
ne budu razmetene na suvie velikoj teri
toriji, kako bi se mogle brzo prikupiti u cilju ukup
nog dejstva, ako se za to ukae potreba.
1, D I V E R Z A N T S K A B A Z A
484
uvebavanje ljudstva;
sklonita za prikrivanje diverzanata i mate
rijalnih sredstava za vreme potera (racija) i drugih
mera koje neprijatelj preduzima;
prijem novog ljudstva i popuna materijal
nim sredstvima kojima se snabdevaju diverzantske
jedinice; i
prikupljanje posle izvrenog zadatka.
Baza moe imati jedan ili vie objekata stalnog
ili privremenog tipa. Ako se u bazi nalazi vie obje
kata, njihova meusobna udaljenost, zavisno od kon
kretnih uslova, orijentirno treba da bude od 100 do
500 m. Diverzantske jedinice (grupe), bez obzira na
uslove dejstva, treba uvek da imaju dve baze, od
kojih je jedna osnovna, a druga rezervna. Izmeu
pojedinih objekata u bazi i baza meusobno, po mo-
gustvu, treba obezbediti fiziku vezu za skriveni
prelaz iz jedne u drugu. To se moe postii prikrive
nim prirodnim jarkovima i podzemnim hodnicima ili
pokrivenim rovovima, koji treba da budu izlomlje
ni (sl. 218).
485
Pri izboru odreivanju baza neophodno je
voditi rauna o sledeem:
da objekti baze pruaju elementarne uslove
za boravak i ivot diverzanata, naroito u ekstrem
nim temperaturnim uslovima;
da postoje prikriveni prilazi, ulazi i izlazi iz
pojedinih objekata i baze u celini.
486
tima najee nee dozvoliti izradu objekata koji
zahtevaju vie vremena, pa e biti prisiljeni na mak
simalno korienje mesnih objekata, kao to su: pe
ine, vrtae, skrape, naputene zgrade tuneli i ru
darska okna, vee grobnice, propusti, zidine, i sl.
Mesni objekti su veoma brojni i razliiti, te nije
mogue propisati tipizirana reenja za njihovo po
deavanje. Samoinicijativa stareina i vojnika treba
da doe do punog izraaja pri izboru objekata i teh
nikih reenja za njihovo podeavanje.
Baze oko reka morske obale imaju viestruku
prednost, jer je prilaz njima teko otkriti. Ovim ba
zama prilazi se vodenim putem, amcima (splavovi-
ma) gazom ili plivanjem. Posebno su pogodni sred
nji i gornji tokovi planinskih reka, kao i otoci i str
me obale gde ima peina.
U naseljenim mestima, naroito u veim grado
vima, kao baze diverzantima najee e sluiti po
jedini stanovi ili tavanske i podrumske prostorije u
487
zidovi, izrada ulaza ispod ili iza pojedinih delova
nametaja, u ostavama, i sl. Treba voditi rauna da
se iz baze uvek moe neprimetno izai u susednu
zgradu, a iz nje dalje u odreenom pravcu. Za to se
mogu koristiti otvori kanalizacije i podzemnih insta
lacija, prozori na podrumima, krovne terase, i sl.
488
boru mesta za izradu bivaka voditi rauna o mogu
oj pojavi lavina i jakih vetrova. Vrste pojedinih bi
vaka u snegu prikazane su na slikama.
490
pravovremenog otkrivanja i spreavanja obavetaj-
ne i druge neprijateljske delatnosti, zatite sopstve-
ne baze i jedinice, njenih narnera, odluke i planova
izvoenja, dejstva, elemenata komandnih veza, bor
benih MTS, vanih objekata i zatite tajnosti poda
taka i dokumenata, obmane neprijatelja, odravanja
utvrenog reima i kontrole sprovoenja nareenih
mera bezbednosti.
Radi to uspenijeg organizovanja i funkcioni-
sanja preduzimaju se sledee mere:
razvijanje svesti o potrebi budnosti, inicija
tive i odgovornosti;
informisanje ljudstva o oblicima i metodama
delovanja neprijatelja;
zavoenje odgovarajuih reima bezbednosti
u bazi i u zoni izvoenja diverzantskih dejstava;
otkrivanje nosilaca neprijateljeve delatnosti
i preduzimanje odgovarajuih protivmera;
kontrola sprovoenja propisanih i nareenih
mera bezbednosti, i
preduzimanje odgovarajuih kontraobave-
tsjnih mera.
Mesto baziranja naelno se obezbeuje:
osmatranicama;
obiavnicama;
patrolama;
udvojenim straama, i
MTS predvienim za ovu namenu.
Ljudstvo koje se nalazi na obezbeenju ima za
datak da kontrolie iri rejon baze i sprei even
tualno iznenaenje i iznenadni napad na bazu. Po
stavlja se na najverovatnijim pravcima nailaska ne
prijatelja.
491
Ulazak u bazu nou obavlja se preko ugovorenih
signala, znakova, odnosno javki.
Prilaz bazi u svako doba dana i noi mora biti
fiziki obezbeen, bez obzira koliki broj diverzanata
bazira.
1.) UNUTRANJE UREENJE BAZE, odnosno
objekata u bazi, zavisi od konkretnih uslova i mo
gunosti. Osnovno je da se to bezbednije i ugodnije
boravi u njima. Unutranje ureenje objekata pred
vienih za duu upotrebu obuhvata: odvodnjavanje,
zagrevanje, provetravanje, osvetljavanje, oblaganje
zidova i poda, izradu leaja, nia, itd.
2.) O D V O D N J A V A N J E podzemnih objekata o-
buhvata zatitu od atmosferske, povrinske i pod
zemne vode. Zatita od atmosferske vode postie se
izradom izolacije u pokrivci (najlon, terpapir, nabi
jena glina, itd.). Zatita od povrinske vode ostva
ruje se izradom rovia iznad objekata koji odvodi
vodu u jednu od strana, zavisno od nagiba zemljita.
Izradom podunog i poprenog nagiba dna patosa ob
jekta od 2 do 3/ prema ulazu i izradom upijajueg
bunara za sakupljanje vode ispod ulaza. Bunar je
veliine 40x40x40 cm i ima pokrivku od dasaka. Za
tita od podzemnih voda ostvaruje se podeavanjem
dubine iskopa, tako da dno iskopa bude najmanje
25 cm iznad nivoa podzemne vode.
3.) Z A G R E V A N J E , kada je neophodno, vri se
obino peima izraenim od prirunog materijala.
Drveni delovi oko pei obezbeuju se od poara (li
mom, glinom, i sl.). Pei su najee: limene, zidane
i zemljane, slike 226, 227.
LIMENE PEI izrauju se od kanti, buradi i
druge limene ambalae.
ZIDANE PEI izrauju se od opeka, kamena,
betonskih blokova, i si.
492
ZEMLJANE PEI izrauju se ukopavanjem u
zemlji.
DIMNJAK PEI radi se kroz pokrivku ili zem
lju, a udaljen je 40 cm od obloge drveno-zemljanog
objekta.
493
6.) O B L A G A N J E Z I D O V A I P O D A vri se das
kama i drugim materijalom koji izoluje od vlage. U
nedostatku drvene grae pod sklonita moe se ob
loiti peskom, pilotinom, senom, kukuruzovinom, sla
mom, i sl.
7.) I Z R A D A L E I T A se vri od dasaka i leta-
va, u uslovima kad se predvia due korienje ba
ze, odnosno objekata. Leaji su obino irine 70 i du
ine 180 cm.
Graa za izradu drveno-zemljanih objekata mo
ra biti zdrava. Stara i natrula graa ne srne se ko
ristiti.
Pojedini objekti za baziranje diverzantskih je
dinica mogu se, prema potrebi, izgraditi ili postojei
podesiti i u doba mira, odnosno neposredno uoi rat
ne situacije, uz punu primenu mera tajnosti.
494
b) rad na odmoru u bazi:
odmor ljudstva u bazi mora biti organizovan
lako da se 2/3 ljudstva odmara, a 1/3 obezbeuje ba
zu;
prilikom odmora ljudstva potrebno je odre
diti diverzanta koji e odravati vezu sa ljudstvom iz
obezbeenja;
c) rad na pripremi za naredni zadatak obuhvata:
moralno-politike pripreme;
materijalno-tehnike pripreme;
organizaciju ishrane;
zbrinjavanje ranjenika i bolesnika, itd.
495
naka, i sl. I u narodnooslobodilakom ratu deavalo
se da su borci bili gladni, a prolazili su ili leali po
red biljaka koje su mogle da im poslue za ishranu,
a nekima i spasu ivot.
Na osnovu iznetog ukazuje se neminovna potre
ba da pripadnici OS, a posebno diverzanti, treba da
koriste svaku mogunost da se to bolje upoznaju sa
prirodom.
Pored fiziolokog uinka, nainom ishrane u pri
rodi moe se postii i nesumnjiv moralno-psiholoki
uinak, ako se suzbije strah od gladi, a on je ponekad
opasniji od samog gladovanja. Da bi se mogla uspe
no koristiti flora i fauna, treba dobro poznavati vrs
te divljih biljaka i ivotinja koje mogu da se koriste
za ishranu, gde se mogu nai, po emu se razlikuju
od otrovnih vrsta, te kako se pripremaju za jelo.
Divlje biljke i divlje ivotinje koje se mogu ko
ristiti za ishranu pripadnika OS,
a) Divlje biljke za spremanje orbi i variva:
struak, zlatica, podbel, navala, slatka paprat, rasta-
vi, preica, resine, beli lokvanj, trska, vilina metla,
maja apa, rabarbara, morska blitva, roskano, radi,
zmijak, itd.
b) Biljke za pripremu aja: kamilica, miloduh,
modri slez, odolen, divlja rua, mirta, nana-menta,
matinjak, itd.
c) Divlje voe za spremanje napitaka: borovnica,
umska jagoda, kupina, umska malina, divlja smo
kva, kaktus, divljaka, lenik, pitomi kesten, dren,
kleka, divlji nar, divlji kesten, ipurak, glog, trnina,
pasji trn, brusnica, crvena ribizla, itd.
d) Jestive peurke: smrak, puhara, koralka, ba-
bje uho, sivi jari, vrganj, jesenika, urevka, lisi
ica, kripavac, zekica, rudnjaa, rujnica, blagva,
rnedenjaa, itd.
496
e) Otrovne peurke: olovasta runoliska, ludara,
ukasta pupavka, zelena pupavka, hrak, muhara,
bljuvara, kravnjaa, lana lisiina, sumporaa, re-
sava mlenaa, itd.
f) Otrovno bilje: divlji krastavac, tisu, kozlac,
divlja tikva, pasje groe, mrazovac, velebilje, pas-
kavica, bunika, kunjak, urevak, emerika, haj
duka oputa, kakuta, itd.
g) Divlje jestive ivotinje: zec, srna, jelen, di-
vokoza, divojarac, veverica, umski puh, vrtni puh,
medved, lisica, kurjak, divlja svinja, je, kornjaa,
zelena aba, dadevnjak, planinski guter, slepi,
smuk, arka, obian skakavac, umski mrav, divlja
patka, divlji golub, jarebica, tetreb, itd.
h) Ribe: aran, tuka, som, mani, grge, pas-
trmka, lipen, jegulja, zubatac, tuna, cipal, skua, sar
dela, morski list, hobotnica, itd.
Divlje biljke i ivotinje mogu da poslue za iz-
vesno vreme kao jedini izvor hrane, ili kao dopunski
izvor hrane za obogaivanje ishrane vitaminima, be-
lanevinama i drugim korisnim sastojcima.
U priruniku su zbog ogranienog prostora, sa
mo poimenino nabrajani jestivo divlje bilje, divlje
ivotinje i ribe, kao i otrovne peurke i bilje. Pri
pripremi jestive flore i faune za jelo treba koristiti
iskustvo steeno u obuci ili putem literature iz ove
oblasti, koja je poslednjih godina obogaena no
vim sadrajima.
497
Recepture za izradu suvih improvizovanih obro
ka sastavljene su na bazi normi ishrane ljudstva u
J N A u ratu, vodei rauna o optim principima hi
gijene ishrane. Recepture sadre:
a) potrebne sirovine za kilogram obroka;
b) tehnoloki postupak izrade;
c) upotrebu odgovarajue vrste suvog improvi-
zovanog obroka.
Iznosimo tri primera suvih improvizovanih ob
roka.
b) Nain spremanja:
498
4. Hlebovi se peku, meusobno se ne dodiruju
i, 3035 minuta, peeni hleb se izdaje troi 6
asova nakon odleavanja.
5. Jedan hleb spravljen po datoj recepturi ima
oko 1 kg. Kalorina vrednost ovog hleba je oko 12310
J. Trajnost hleba u letnjem periodu je dva dana,
a u zimskom do tri dana.
2) Kaamak sa sirom
Svega: 5.660 J
b) Nain spremanja
U odreenu koliinu vode staviti pripadajuu ko
liinu sira, ulja i soli, pa zagrejati do kljuanja. Za
tim postepeno sipati brano, uz stalno meanje.
Konzistencija treba da bude osrednje gusta.
Trajnost jela od kaamaka je u letnjem periodu tri
dana, a u zimskom do 5 dana. Prednost ovakvog je
la je u tome to se njime moe ublaiti nestaica
hleba.
3) Preni krompir
a) Potrebne sirovine za jedan kilogram obroka:
krompir, svezi (neoien) 2.860 g;
mast ulje 285 g;
so, kuhinjska 20 g.
32* 499
b) Nain spremanja
Krompir treba oljutiti, oprati i popreno ga ise-
i na kolutove, debljine oko 2,5 mm. Masnou zagre-
jati do vrenja i staviti krompir da se pri. Prenje
traje dok krompir dobije zlatnoutu boju, odnosno
dok se kolutovi po celoj debljini ispre. Od 2.285 g
(oienog) dobija se 1.000 g prenog krompira.
Kalorina vrednost 1.000 g prenog krompira je
oko 18423 J. Trajnost ovog obroka je u letnjem
periodu do 3 dana, a u zimskom do 5 dana.
500
Sunani zraci kada se propuste kroz soivo ba
terijske lampe, ili sl., koncentriu se u jednu taku
(iu) gde izazivaju veliku toplotu, koja je u stanju
da zapali zapaljivi materijal, cigaretu, i sl., koji e
posluiti za potpalu drveta.
Kresivo je jedno od najstarijih naina za palje
nje vatre. Sastoji se od manjeg komada kamena
(kremena) i pareta elika u obliku osmice ognji-
lo. Udaranjem ognjila o kremen proizvode se varni
ce koje se upravljaju na zapaljiv materijal (trud ili
suva mahovina) koja stvara ar sposoban za paljenje
vatre. Trud je gljiva koja raste na stablu bukve, lji
ve, vrbe i hrasta.
Trud se dobij a kuvanjem, suenjem i tucanjem.
Dobro pripremljen trud je jako zapaljiv i dosta dugo
dri vatru. Potpala se priprema od slame, suvog li
a, iverja i lua. Najbolja potpala je lu dobijen te
sanjem ili cepanjem crnogorinog drveta bogatog
smolom, najee bora.
Poljska ognjita za spremanje hrane. Za izradu
ognjita treba nai ocedno i nagnuto mesto. Loite
se na otvorenom terenu okree prema vetru sa otvo
rom za loenje, zbog boljeg poveanja sagorevanja
drveta i manjeg dimljenja. Ono mora biti to vie
zatvoreno radi to veeg korienja toplote. Pri ko-
rienju ognjita treba voditi rauna da se ne izazove
poar. Ognjita mogu biti jednostavne improvizacije
ili poluukopana ognjita za postavljanje kazana.
501
lje i raklje, opeka i drugi materijal koji se nae na
licu mesta. Najee, izrauje se od kamena, drve
nog kolja i rakiji.
502
Na dnu ognjita, od kamena ili cigle, izrauje se
kruno loite. Na loite se stavlja kazan ili sud ko
jim se raspolae. Umesto kamena ili cigle moe se
upotrebiti busen. Vano je da prostor ispod kazana
(posude u kojoj se kuva) bude visine oko 35 cm. Za
odvod dima, na suprotnoj strani od otvora loita,
iskopa se u zemlji ili zazida od busena kosi kanal
(dimnjak). Otvor loita treba da bude okrenut u
pravcu duvanja vetra.
503
stavlja u slojevima. Svaki sloj se osoli i dobro nabije
drvenim maljem da ispusti sok i istisne vazduh. Ka
da se kaca napuni, na bilje se stavlja opran drveni
poklopac. Poklopac se optereti opranim veim kame
nom. Kaca se smeta u skrovito mesto (peinu, sklo
nite, bunker, i sl.) i prekriva polivinilskom folijom,
koja se vee za bure. Kiseljenje bilja zavrava se za
10 do 20 dana. Za jelo se priprema kao i svee bilje.
Suenje gljiva i peurki. Posle branja jestive
gljive sortiraju se po vrstama, oiste od prljavtine
i operu. Seku se na renjeve od 0,5 cm i niu na ko
nac ili rasprostru u tankom sloju na papir, platno, i
si. Pripremljene gljive za suenje stavljaju se na ja
ko sunce ili u improvizovanu sunicu bez dima. Osu
ene gljive uvaju se u korpama ili vreama od po
roznog materijala na suvom i provetrenom mestu
(obavezno obeene). Pre pripremanja hrane stavljaju
se u vodu radi bubrenja. Bubrenje traje nekoliko a
sova. Hrana se priprema kao i od sveih gljiva. .
Suenje mesa na vazduhu. Ovaj nain suenja je
najprostiji nain konzerviranja manjih koliina me
sa od divljai na krai period uvanja. Meso se isee
na tanje komade do 2 cm debljine, osoli se sa svih
sirana, a zatim se vea na jaku promaju vetrovito
mesto da se sui. Pre suenja meso se moe oblagati
alevom paprikom, sremuom ili ubrom, radi zatite
od muva.
U izvesnim situacijama, ako se predvia due
baziranje, meso se moe veati i u veim komadima
na drveu preko 10 m visine, gde muve ne dolaze i
zadrava svoje svojstvo za dui period.
Pre upotrebe osueno meso se opere i ostavi da
stoji u vodi da omeka i da se iz njega izvue so.
Suenje osoljene ribe. Riba se oisti od krljuti
i peraja. Razreze se sa stomane strane od glave do
repa i oisti od iznutrica, krga i oiju. Opere se i
504
ocedi, a zatim se osoli spolja i iznutra. Nareda se na
tapie i sui u hladu na suvom i vetrovitom mestu
od 7 do 20 dana, zavisno od vremenskih prilika.
Pre upotrebe osuena riba se potopi u vodu radi
omekavanja i izvlaenja soli, a zatim se priprema
za jelo na jedan od uobiajenih naina.
Konzerviranje ivih pueva. U hladovini i na
mestu koje nije podvodno iskopa se jama. U jamu se
slavi vie iseckanog lia ili borovih iglica, na koje
se stave ivi puevi. Napunjena jama sa puevima
pokrije se liem ili borovim iglicama i polije vo
dom, a zatim zatrpa zemljom. Puevi se na ovaj na
in mogu sauvati nekoliko meseci.
Suenje pueva. Sakupljene pueve treba kuvati
u vreloj vodi 10 do 15 minuta. Posle kuvanja izvade
se iz kuice i oiste od iznutrice, zatim se dobro ope
ru i ocede, stavljaju se u sud za salamurenje i sole,
dodaju se zaini (seckana lukovica, sremua, bobice
od kleke i izdanci ubra), izmeaju se i dre u sala
muri 2 do 4 dana. U salamuru ne treba sipati vodu,
jer puevi putaju svoj sok. Posle 2 do 4 dana stav
ljaju se na lese od prua ili ice i sue u hladovini
na vetrovitom mestu, ili u suionici 2 do 4 dana.
Mogu se konzervirati na dimu, kao i ostalo meso.
uvaju se u mreastoj ambalai i na promaji.
Pre upotrebe potope se u hladnu vodu da omeknu, a
zatim se sprema jelo.
505
Pri normalnim uslovima ivota i rada minimal
na potreba oveka za vodom za pie iznosi 12,5 1
hladnijih dana, a oko 3 litra leti. U sluaju nedos
tatka minimalnih koliina vode, ona se mora vrlo ra
cionalno troiti. Naime, u tim uslovima vodu treba
piti u periodinim razmacima pomalo i polako, za
dravajui je to due u ustima. Zatim, treba izbega-
vati dnevni rad, a aktivnosti obavljati nou ili u
hladnije doba dana, kao i izbegavati hranu bogatu
belanevinama i jae zainjenu, a uzimati hranu od
sonih namirnica (voe, sono zeljasto bilje, i sl.).
Voda za gaenje ei moe se dobiti i iz biljaka
koje su bogate vodom, kao to je svee voe koje sa
dri ak i do 90% vode, ili stabla breze, bresta, ja
vora, i sl. Za gaenje ei svee voe se moe direk
tno konzumirati, a voda iz stabala dobija se njiho
vim zasecanjem na visini od 1 metra od zemlje, pra
vljenjem rupe promera 1,5 cm i dubine 34 cm. U
napravljenu rupu stavi se cevica od leske i pod nju
podmetne sud za sakupljanje soka. Za 24 asa iz ja
vora ili bresta moe da se nacedi 0,5 do 1 litra soka.
U nedostatku bilo kakvih nalazita vode i vod
nih objekata moe se i iz morske vode dobiti pijaca
voda. Improvizovan nain destilacije morske vode
sastoji se u tome da se morska voda zagreva, pa do-
bijena para kondenzuje se u vodu. Kondenzovanje
se moe izvriti tako to se posuda prekrije plasti
nom folijom, a krajevi folije podvrnu prema vrhu
posude da bi prikupili kondenzovanu vodu. U hlad
ne zimske dane moe se staviti sud napunjen mor
skom vodom da ona smrzne. Poto se slatka voda
prva smrzne, so se koncentrie u sredini smrznute
vode kao itka masa. Kada se ova masa odstrani,
preostali led moe se upotrebiti, jer je osloboen Ve
like koliine soli.
506
Prikupljanje kinice za pie i kuvanje.
507
9. FORMACIJSKI FILTERI
NAMENA
OSNOVNI T A K T I C K O - T E H N I C K I PODACI:
508
OSNOVNI DELOVI KOMPLETA SU
PAKOVANJE
NAMENA
509
OSNOVNI T A K T I K O - T E H N I K I PODACI:
masa 18 kg;
kapacitet pri 80 pokreta
ruice u minuti:
voda srednje mutnoe 200 l/h;
veoma mutna voda 100120 l/h;
vreme filtriranja sa jed
nim ulokom filtrir-papira 0,72 h;
sa kompletom uloaka fil
trir-papira moe se isfil-
trirati vode 2.20021.0001/;
broj posluilaca 1.
OSNOVNI D E L O V I K O M P L E T A SU:
PAKOVANJE
510
Sav taj materijal se pre upotrebe podvrgava hi
gijenskoj obradi. Pesak, ljunak, opeka i slian ma
terijal se prethodno ispira, a zatim se dezinfikuje u
troprocentnom rastvoru hlornog krea u vodi. Drve
ni ugalj priprema se na sledei nain: dobro ras-
paljena drva (kad dogorevaju) ugase se vodom, ugalj
se zatim ispira od pepela i dok je jo vlaan isitni u
komadie veliine 0,53 mm, zatim osui i proseje
da se oslobodi praine.
Tkanine se moraju oprati u vruoj vodi sapu
nom, a zatim iskuvati. Strugotina i pamuk kuvaju se
najmanje 30 minuta u 5% rastvoru hlornog krea i
vode, a zatim jo 30 minuta u istoj vodi.
Za smetaj filterskog materijala koriste se po
stojei pogodni sudovi: burad, kace, sanduci ili se u
nedostatku gotovih izrauju pogodni sanduci na licu
mesta. Svi sudovi, bilo da su gotovi ili da se rade na
licu mesta, pre upotrebe se moraju dobro isprati 5%
rastvorom hlornog krea u vodi.
Izrada peanog filtera od bureta i peska (sl. 233):
uzeti pogodno bure i prethodno ga higijenski
obraditi (isprati i dezinfikovati);
pri dnu izbuiti rupu i postaviti slavinu;
sloiti filterski materijal: po dnu se postavi
511
isti ljunak, prenika 3 4 mm, debljine 68 cm,
zatim pesak prenika 11,5 mm debljine sloja 56
cm, pa onda pesak prenika 0,052 mm, debljine
sloja 3040 cm. Izmeu slojeva postaviti platno (ako
se njime raspolae).
Na tako pripremljen filter dovodi se neprei-
ena voda. Sloj vode iznad peska treba uvek da bu
de 2030 cm. Sa takvim filterom moguno je za 1
2
as profiltrirati oko 1.0001 vode po l m povrine
filtera.
512
lo ukus i miris. Ako se umesto drvenog upotrebi ak
tivni ugalj, rezultati filtriranja bie jo bolji, jer
specijalno pripremljeni aktivni ugalj zadrava i ot
rove.
Izrada filtera sa tkaninom i ugljem (sl. 235)
Moe se upotrebiti svako bure (sanduk) koje se
prethodno higijenski obradi:
dak sa ugljem
NAMENA
514
SASTAV OBROKA
suvo meso 40 g:
okolada 70 g;
karamele 20 g;
tvrde bombone 40 g;
ekstrakt kafe 4 g;
so u tableti 4 g;
ibice 10 kom;
ambalaa 39 g.
HRANLJIVE MATERIJE:
masti 49,9 g;
belanevine 26,3 g;
ugljeni hidrati 112,6 g.
Pantocid tablete
Namenjene su za unitavanje zaraznih klica u
vodi, tj. bioloko preiavanje vode. Radioloko,
hemijsko i fiziko preiavanje vode vri se drugim
sredstvima.
Tablete su pakovane u fiole po 20 kom. Sa tom
koliinom moe da se dezinfikuje od 10 do 20 litara
vode.
33*
515
Tablete se koriste na sledei nain: u uturicu
bistre vode stavi se 1 tableta, uturica se zatvori i
promuka. Posle pola sata voda se moe piti. Ukoli
ko voda nije bistra, u uturicu vode stavljaju se dve
tablete, a dalji postupak je kao i sa istom vodom.
Hlor u vodi u odreenim koliinama nije tetan po
zdravlje ljudi.
Kada nema pantocid-tableta, treba izraditi hlor-
ni koncentrat.
Hlorni koncentrat pravi se na sledei nain: 60
grama hlornog krea pomeati sa vodom da masa
bude homogena. Tome dodati 1 litar vode i dobro
promeati. Ostaviti da se istaloi i posle pola sata
procediti kroz gazu ili filtrir-papir. Hlorni koncen
trat upotrebljava se za hlorisanje vode:
na 1 litar vode dodati 2 do 4 kapi;
na 100 litara vode 15 do 20 ml;
na 1000 litara 150 do 200 ml.
Hlorisanje vode u ambalai (kante, buraci, i sl.).
Sudove pre upotrebe treba oprati vrelom vodom i
dezinfikovati hlornim kreom. Hlorisanje se vri na
sledei nain:
na 100 litara bistre vode stavlja se 0,5 grama
hlornog krea;
na 100 litara zamuene vode stavlja se 1
gram hlornog krea;
na 100 litara jako mutne vode stavlja se 2
grama hlornog krea.
Za odmeravanje hlornog krea moe da poslui
drvena lopatica (merica) nainjena od mekog drveta
4x4 cm, a na drugom kraju manja lopatica 2x2 cm.
Vea dobro napunjena lopatica hvata na celoj povr
ini oko 5 grama hlornog krea, a manja lopatica 0,5
grama hlornog krea.
516
DEO XVI
PRILOZI
1 _ K O L I I N A E K S P L O Z I V A ZA RUENJE
ELINIH ELEMENATA
2. RUENJE E L I N I H ( M E T A L N I H ) E L E M E N A T A
520
Potrebna koliina eksploziva za ruenje elinih
elemenata odreuje se proraunom po obrascu:
P = F x M, gde je:
521
kao i za elemente debljine do 4 cm, s tim to se na
svaki cm debljine elementa, umesto jednog reda uzi
maju po dva reda metaka trotila od 200 g.
I ovako odreena koliina eksploziva poveava
se za 25%.
Dovoljno tane koliine eksploziva za ruenje
elinih elemenata standardnih oblika i dimenzija
mogu se odrediti po priloenoj tabeli K O L I I N A
E K S P L O Z I V A Z A RUENJE E L I N I H ELEME
NATA.
Dimenzije elemenata u tabeli date su u cm.
522
3. RUENJE DRVETA
523
4. POTREBNA K O L I I N A E K S P L O Z I V A I MESTO
POSTAVLJANJA E K S P L O Z I V N I H PUNJENJA PRI
RUENJU ELEZNICKIH P R U G A I POSTROJENJA
Mesto postavlja
Masa eksploz. li anj a eksploziv
Naziv elementa punjenja u kp
nog punjenja
1 2 3
2eleznike ine, duine 0,200,40 U jednom prese-
do 12 m, za normalni ku na vratu ine
i uzani kolosek
Okretnica:
glavna osovina 4,00
osovina tokova 1,00 (sl. 4)
Stanica za vodu:
nadzemni rezervoar 1,01,5
dovodne cevi za vodu 0,20,4
pumpa za vodu 1,0-2,0
podzemni rezervoar 25,00
vodocrpni 1,02,0
524
5. PALJENJE E K S P L O Z I V N I H PUNJENJA
PRENOSOM DETONACIJE
50 100
75 200
100 400
150 800
175 1000
200 1500
250 2000
300 3000
320 4000
&
525
Paljenjem poetnog eksplozivnog punjenja, de
tonacija se prenosi preko detonatorskih kapisli na
tledea punjenja:
u jedno (poetno) eksplozivno punjenje po
stavi se sporogorei upalja ili elektrina detonator-
ska kapisla, radi paljenja;
u sva druga (sledea) eksplozivna punjenja
postave se detonatorske kapisle, ali tako da otvori
detonatorskih kapisli budu okrenuti ka susednim
eksplozivnim punjenjima.
Paljenjem poetnog eksplozivnog punjenja de
tonacija se prenosi na ostala eksplozivna punjenja.
Ako je izmeu elemenata koji se rue razmak
vei od propisanog u tabeli, izmeu njih se postave
pomona eksplozivna punjenja, koja slue samo za
prcnos detonacije.
Prilikom ruenja objekata elemenata preno-
som detonacije treba imati na umu da primena ovog
naina paljenja zahteva najmanji utroak sredstava
za paljenje, ali se moe izvesti samo kod spoljnih
eksplozivnih punjenja, na relativno malom meu
sobnom rastojanju.
526
drvena burad imaju korisnu nosivost 2/3 za-
premine u pojedinanoj upotrebi ili 1/2 zapremine u
skelama;
3
korisna nosivost 1 m suvog drveta iznosi
200 kg ili se izraunava po obrascu: zapremina drva
U m3 = nosivost u tonama, podeljena sa brojem 5.
F
Z - S x K V x S d , gde je:
Z = zapremina;
S = srednja irina;
Kv = korisna visina;
Sd = srednja duina.
527
7. KATEGORIZACIJA ZEMLJE I STENA ZA R U N I
I M A S I N S K I RAD
528
8. POLUDEBLJINE ZA G A M A I NEUTRONSKO
ZRAENJE N U K L E A R N E EKSPLOZIJE
Poludebljina u cm
Gustina
Materijal za neutron, za gama
g/cm3
zraenje zraenje
Voa 1 46 1420
Poluetilen 0,92 46 1525
Oklop 7,8 812 23
Olovo 11,3 1020 1,42
Zemlja 1,6 1114 1013
Beton 2,3 912 611
Drvo 0,7 1215 1520
34 529
sredstava je voda, koja slabi fluks neutrona zahva
ljujui visokoj atmosferskoj gustini vodonika. Za
poveanje zatitnih svojstava poljskih fortifikacij-
skih objekata dovoljno ih je prekriti vlanom i sa
bijenom zemljom.
9. Z N A C I Z A M O R A LJUDSTVA
Pokazatelj S t e p e n z a m o r a
zamora neznatan srednji jak
NAPOMENA
Duni smo da, koristei se podacima iz tablice, kontro-
liemo stepen zamorenosti.
U sluaju pojave zamora srednjeg stepena smanjiti br
zinu kretanja, ili dati zastanak, odnosno odmor. Na kona-
itu i predanku ljudstvu treba obezbediti dobar odmor
(spavanje osam asova).
530
10. Z A P I S N I K MINSKOEKSPLOZIVNE
PREPREKE (MINSKA POLJA)
11. Z A P I S N I K MINSKO-EKSPLOZIVNE
PREPREKE (GRUPE M I N A )
12. U P U T S T V O ZA POPUNJAVANJE Z A P I S N I K A
MINSKOEKSPLOZIVNE PREPREKE (MEP)
A PODACI O IZRADI
1 2
Registarski broj Uneti redni broj minskog polja,
serija A k o komande armija, V P O , RV i
P V O , V P T f SNO vre podelu po
zonama dejstva ili jedinicama, une
ti oznaku serije koja je odreena
za tu jedinicu.
Karta, broj lista i Uneti naziv karte, razmeru, broj
koordinate x, y lista, koordinate x, y koje ozna
avaju poetak M E P i godinu iz
danja karte.
Skica MEP Uneti irinu i dubinu M E P , broj
redova, rastojanje izmeu redova
u MEP, azimute granice MEP, azi-
mut poloaja prolaza, orijentire sa
kojih se snima M E P (stajne take).
Orijentirne take Ucrtati ustaljene znake za orijen
tire i tekstualno opisati o kojim
kakvim se orijentirima radi (taan
poloaj).
Raspored MES po Uneti raspored mina kakav je pri-
redovima menjen u redu (u vie redova ako
grupama je razliit raspored), naneti rasto
janje izmeu mina, poloaj mina
sa dopunskim upaljaima i poja
anih mina.
Redni broj 1 Navesti vrstu M E P , naziv i koli
inu mina i upaljaa (koliinu do
punskih upaljaa) i drugih M E S .
Redni broj 2 Navesti nain izrade M E P : runo,
minopolagaem, strojevim raspo
redom ( I , I I , I I I nain), sejanjem,
koordinatnui konopcem.
533
1 2
B PODACI 0 RAZMINIRANJU
<
534
13. T A B L I C A USTAVLJENIH S I G N A L A
535
536
537
538
14. _ T A B L I C A VIDLJIVOSTI I UJNOSTI
Vidljivost u km ujnost
Objekti aktivnosti
Danju Nou u km
1 2 3 4
Tvorniki dimnjak i pojedi 45
nane zgrade
Blesak vatre 2
Svetlost fenjera 2
539
1 2 3
Pucanj iz puke 3
541
542
16 PREVOENJE KONJSKIH S N A G A
U KILOVATE
543
17 NORME UTROKA VODE
a) Za ljude
Norme u litrama
Red. Fiziolo
Za koje potrebe
Sma
Mini
njena
broj Obina ki mi
malna
nimum
2 Za spremanje 4 3 3 leti 3
hrane i za sve zimi 2
potrebe
3 Za pranje 2 0,5
sudova
4 Za umivanje i 5,5 3
pranje ruku i
nogu
5 Za kupanje 40 30
6 Za pranje 1 kg main. 30 .
^ ^ ^ ^ ^
y
, rublja runo 40
7 Za peenje 1 1 1
kg hleba
b) Za tehnike potrebe
Za jedno
Dopunsko
Red. punjenje
Za tehnike potrebe punjenje,
broj hladnjaka,
litara
litara
1 1 Putniki automobil 12 2,5
2 Terenski automobil 1119 26 '
3 1 Teretni automobil 45 9
544
c) Za dekontaminaciju
Vrste dekontaminacije
Red. Sta se dekontaminira
broj Za hemijsku, Za radiolo-
litara ku, litara
1 Ljudstvo 30 125
2 Stoka 80 400
550
Strana
1. T A P I N S K O PALJENJE EKSPLOZIVNIH
PUNJENJA 85
1.) Sredstva za Stapinsko paljenje 85
a) Sporogorei tapin 86
b) Detonirajui tapin 87
c) Detonatorska kapisla 88
d) Minerska ibica 89
e) Tinjajui fitilj _ _ _ 90
2. E L E K T R I N O PALJENJE EKSPLOZIVNIH
PUNJENJA 102
2.) Sredstva za elektrino paljenje 103
a) Elektrina detonatorska kapisla 103
b) Provodnici elektrine struje 104
c) Podaci o elektrinim detonatorima 106
d) Izvori elektrine struje 106
(a) Podaci o suvim baterijama 106
(b) Nain vezivanja baterija i akumulatora 107
(c) Maina za paljenje EDK-mala ( M P E D K - M ) 109
(d) Maina za paljenje Teleoptik 300 V 111
(e) Maina za paljenje induktorsko-kondenzatorska
IKM-1000 V 112
2. OSNOVNE K A R A K T E R I S T I K E E K S P L O Z I V A (ta
belaran prikaz) 115
DEO I I I
UPALJAI
1. T R E N U T N I P O T E Z N I U P A L J A (UDP-1) 125
2. T R E N U T N I OTPUSNO-POTEZNI UPALJA
(UDOP-1) 127
3. T R E N U T N I Z G L O B N I U P A L J A (UDZ-1) 130
4. T R E N U T N I U N I V E R Z A L N I U P A L J A (UDU-
-1) 133
5. T R E N U T N I ODVIJAJUI U P A L J A (UDOd-1) 137
6. V R E M E N S K I UPALJA SA KISELINOM
(UDVK) 140
551
Strana
7. _ S A T N I U P A L J A DESETOCASOVNI (SU-10
M66) 144
8. S A T N I U P A L J A DVADESET C E T V O R O C A -
S O V N I (SU-24 M69) 149
9. E L E K T R O M E H A N I K I U P A L J A (EMU-1) 154
10. UPALJA SPECIJALNI INERCIJALNI TRE
N U T N I (USI-T) 159
11. UPALJA SPECIJALNI SVETLOSNI-TRE-
N U T N I (USS-T) 162
12. UPALJA SPECIJALNI TERMlCKI-TRENU-
T N I (UST-T) 165
13. U P A L J A S P E C I J A L N I T E M P I R N I (UST) 167
14. UPALJA SPECIJALNI HEMIJSKI-POTEZ-
NI (USHP-1) 169
15. U P A L J A S P E C I J A L N I HEiMIJSKI N A G A Z -
N O - P O T E Z N I - 1 (USHNP-1) 172
16. E L E M E N T I H E M I J S K I U S P O R A C K I OD 5
I 10 SEKUNDI 175
17. U P A L J A S P E C I J A L N I T E M P I R N I HEMIJ
S K I (USTH) 176
18. U P A L J A M E H A N I K I POTEZNI-1 (UMP-1) 179
19. U P A L J A M E H A N I K I P O T E Z N I - 2 (UMP-2) 181
20. UPALJA MEHANIKI N A G A Z N O POTEZ-
NI 1 (UMNP-1) 184
21. UPALJA MEHANIKI OTPUSNO-POTEZ-
N I - 1 (UMOP-1) 186
22. UPALJA MEHANIKI NAGAZNO-OTPUS-
N O - P O T E Z N I - 1 (UMNOP-1) 189
23. PAKOVANJE UPALJAA 194
DEO IV
M I N E
1. P R O T I V P E S A D I J S K A A N T I M A G N E T N A MI-
NA-1 (PMA-1) 199
2. PROTIVPESADIJSKA A N T I M A G N E T N A MI-
NA-2 (PMA-2) 201
552
Strana
PROTIVPEADIJSKA A N T I M A G N E T N A M I -
NA-3 (PMA-3) 203
PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUCA
MINA-2A (PMR-2A) 205
PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUCA
M I N A SVETLEA (PMR-2AS) 208
PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUCA
MINA-3 (PMR-3) 208
PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUCA
ODSKONA MINA-1 (PROM-1) 211
PROTIVPEADIJSKA MINA RASPRSKA
VAJUCA USMERENOG DEJSTVA (MRUD) 214
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 1A (TMA-1A) 217
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 2A (TMA-2A) 219
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 3 (TMA-3) 221
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 4 (TMA-4) 223
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 5 (TMA-5) 225
PROTIVTENKOVSKA RAZORNO-PROBOJ-
NA M I N A 6 (TMRP-6) 227
PROTIVTENKOVSKA M E T A L N A M I N A 1
(TMM-1) 230
M I N A P R I L E P K A RAZORNA (MPR) 233
M I N A PRILEPKA PROBOJNA 238
PLOVNA RENA M I N A 1A (PLRM-1A) 241
DEO V
553
Strana
4. I M P R O V I Z O V A N A DETONATORSKA KA
P I S L A OD 2 I V I N O G F U L M I N A T A 252
5. I Z V O R I ENERGIJE KOJI SE MOGU K O R I S
T I T I ZA IMPROVIZOVANA DIVERZANTSKA
SREDSTVA _ _ _ 255
1.)
Trenje _ _ 2 5 5
2.)Galvanski elementi 256
3.)
Toplotne elije _ _ _ _ _ _ _ 2 56
4.)
Toplotni izvori 256
5.)
Svetlosni izvori _ - _ _ _ _ _ 2 57
6.)
I z v o r i na bazi PIJEZO-efekta _ ___ 257
7.)
Elektromagneti 257
8.)
Suve baterije _ _ _ _ _ 259
9.)
Akumulatori 261
a)Pregled akumulatora koji se mogu koristiti u
diverzantskim dejstvima 262
6. D E L A B O R A C I J A _ _ _ _ _ 2 65
I . ) Delaboracija streljake municije 265
2.) Delaboracija antimagnetnih PT mina 268
3.) Delaboracija artiljerijskih zrna 269
a) Delaboracija eksplozivnog punjenja 269
b) Vaenje eksploziva iz zrna 269
c) Topljenje eksploziva pomou tople vode 271
d) Topljenje eksploziva pomou vodene pare 273
4.) Mere bezbednosti pri radu na delaboraciji mu
nicije _ _ _ _ _ 275
DEO V I
ZAPALJIVA SREDSTVA
1. I M P R O V I Z O V A N A Z A P A L J I V A SREDSTVA 279
1.) Inicijatori 279
2.) Pripalne smee _____280
3.) Mehanizmi za tempiranje 281
4.) Zapaljive materije _ _ _ _ 2 82
5.) Opte karakteristike izrade improvizovanih za
paljivih sredstava 284
6.) Improvizovana primena belog fosfora 288
2. U P A L J A Z A P A L J I V E BOCE (UZB) 290
3. S P E C I J A L N A Z A P A L J I V A M I N A 295
554
DEO V I I
DEO VIII
SREDSTVA Z A IZVIANJE
1. R U N I DVOGLED (RD 7x40) 317
2. DVOGLED N O N I P A S I V N I 4x80 (PD-4) 321
3. PASIVNE NAOARE 323
4. R U N A BUSOLA M-53 325
5. PERISKOP 328
6. K U R V I M E T A R M-59 329
7. PEDOMER (MERAC K O R A K A ) 332
8. P R E N O S N I R A D A R S K I D E T E K T O R (PRD-1) 333
9. I Z V I A K I R A D A R (IR-3) 335
10. A M A C I Z V I A K I (CI-M67) OD NEOPRE-
NA 338
DEO I X
ORIJENTACIJA I K R E T A N J E NA NEPOZNATOM
ZEMLJITU
1. O R I J E N T A C I J A NA Z E M L J I T U 343
2. ODREIVANJE S T R A N A S V E T A POMOU
SUNCA I V R E M E N A 344
3. ODREIVANJE P R A V C A SEVERA POMOU
ZVEZDE SEVERNJACE 345
555
Strana
4. ODREIVANJE STRANA SVETA POMOU
RAZNIH OBJEKATA 346
5 PRESTAVLJANJE OBJEKATA NA K A R T I 348
6. KRETANJE PO A Z I M U T U 350
7. KORIENJE KARTE NA ZEMLJITU 352
1.) Opte o karti 352
2.) Razmera karte 353
3.) Orijentacija karte 354
4.) Odreivanje stajne take 356
5.) itanje karte 358
6.) Kretanje pomou karte 359
7.) Izrada skice 360
DEO X
MASKIRNA SREDSTVA
M A S K I R N A SREDSTVA 365
1 PRIRODNI MESNI MATERIJALI ZA MASKIRA
NJE 366
2. VESTAKI MESNI MATERIJALI ZA M A S K I R A
NJE 368
3. FORMACIJSKA MASKIRNA SREDSTVA 369
1. ODELO, MASKIRNO, LETNJE 369
2. ODELO, MASKIRNO, ZIMSKO 370
3. MREA, MASKIRNA, ZA SLEM 371
4. MRE2A, MASKIRNA, ZA VOJNIKA 372
5. ELEMENAT, MASKIRNI, UNIVERZALNI 373
6. DIVERZANTSKO ODELO 375
DEO X I
SREDSTVA NHB ZATITE
1. Z A T I T N A MASKA 379
2. ZATITNI OGRTA 381
3. ZATITNE RUKAVICE 381
4. ZATITNE IZME 382
5. ZATITNI KOMBINEZON 383
6. Z A T I T N A PASTA (ZP-M69) 384
1. PRIRUNA I MESNA SREDSTVA ZA LINU Z A
TITU _ _ _ 3 8 4
556
Strana
2. SREDSTVA ZA RHB D E K O N T A M I N A C I J U 385
1. L I N I P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U
(LPD-M1) 385
2. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U L I N O G
N A O R U A N J A I ODEE fPDLO) 389
3. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U ZAJED
N I K O G PEADIJSKOG ORUJA (PDPO) 391
4. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U V O Z I L A
(PDV) 395
3. SREDSTVA ZA DETEKCIJU I D O Z I M E T R I J U 398
1. L I N I D O Z I M E T A R (LD-M3) I I T A L I
N O G D O Z I M E T R A (DL-M3) 398
2. R A D I O L O K I D E T E K T O R Ml 403
3. R A D I O L O K I D E T E K T O R (RD-M3) 406
4. HEMIJSKI D E T E K T O R (DH-M11B) 408
5. K O M A N D N I D O Z I M E T A R (DKP-50A) I P U
NJA D O Z I M E T R A (TPD-01 I ZD-5) 411
6. K O M A N D N I D O Z I M E T A R (DK-500) I P U
NJA D O Z I M E T R A (PTD-02) 413
4. K O M P L E T Z A OBELEAVANJE K O N T A M I N I R A
N O G Z E M L J I T A I O B J E K A T A (KonZ-a) 417
5. PREGLED P R I M L J E N I H DOZA, N J I H O V I H A-
KUTNIH EKVIVALENATA I STALNO ZAOSTA
L I H D O Z A Z A R A Z L I I T O VREMEE POSLE O -
Z R A E N J A (tablica) 418
DEO X I I
SREDSTVA VEZE
1.
I N D U K T O R S K I T E L E F O N M-63 423
2.
RADIO-UREAJ RUP-33 426
3.
R A D I O - U R E A J RU-20 430
4.
RADIO-TELEPRINTERSKI UREAJ ( R T U -
-100) 432
1. OSNOVNI E L E M E N T I K R I P T O Z A T I T E 435
DEO XIII
SANITETSKA SREDSTVA
1. P R V I ZAVOJ 439
2. U P R T A C A 440
3. S A N I T E T S K I DIVERZANTSKI KOMPLET
(SnK-2) __ 44i
557
Strana
4. PRU2ANJE PRVE POMOI 443
5. PRVA POMO PRI KRVARENJU 444
6. PRVA POMO P R I PRELOMU, ISCASENJU
I UGANUU 446
7. PRVA POMO PRI OPEKOTINAMA 448
8. POMO PRI UDARU ELEKTRINE STRUJE 449
9. PRVA POMO PRI UJEDU ZMIJE 449
10. PRVA POMO PRI UTAPANJU 450
11. PRVA POMO PRI SUNANICI 451
12. PRVA POMO PRI SMRZAVANJU I SMR-
ZOTINAMA 45i
1. PRUANJE PRVE POMOI PRI POVREDAMA
KOJE PROUZROKUJU POREMEAJ I PRESTA
N A K DISANJA I RADA SRCA 452
2. POSTUPCI SA RANJENICIMA 461
3. SPAAVANJE LJUDSTVA IZ POARA 462
DEO X I V
A L A T , POMONI PRIBOR I OPREMA
1. KOMPLET IN2INJERIJSKO-DIVERZANTSKI
(KiD) 467
2. KOMPLET VERAKE OPREME 468
3. KOMPLET SMUARSKE OPREME 476
DEO X V
BORAVAK DIVERZANATA U NEPRIJATELJEVOJ
POZADINI
1. BAZIRANJE DIVERZANTSKIH JEDINICA 483
1. DIVERZANTSKA BAZA 484
2. KORISENJE I PODEAVANJE MESNIH
OBJEKATA ZA BORAVAK I Z A T I T U 486
3. MERE SAMOZASTITE I BEZBEDNOSTI U
BAZI 490
1.) Unutranje ureenje baze 492
2.) Odvodnjavanje 492
3.) Zagrevanje 492
4.) Provetravanje 493
5.) Osvetljavanje 493
Strana
6.) Oblaganje zidova i poda 494
7.) Izrada leita 494
4. _ ORGANIZACIJA 2IVOTA U BAZI 494
5. ISHRANA U TE2IM USLOVIMA (KORlS-
ENJE FLORE I F A U N E ) 495
1.) Suvi improvizovani obrok 497
6. PRIPREMANJE VATRE I OGNJITA 500
7. _ KONZERVIRANJE HRANE NAENE U P R I
RODI 503
8. OSNOVNI P O D A C I O VODI ZA PIE 505
9. FORMACIJSKI FILTERI 508
10. F I L T E R I OD P R I R U N I H M A T E R I J A L A 510
11. DIVERZANTSKI OBROK HRANE (K/OS-
-KoV) 514
12. D E Z I N F E K C I J A VODE 515
DEO X V I
PRILOZI
1. K O L I I N A E K S P L O Z I V A ZA RUENJE E
LINIH ELEMENATA 519
2. RUENJE E L I N I H ( M E T A L N I H ) ELEME
NATA 520
3. RUENJE D R V E T A ODREIVANJE K O
L I I N E E K S P L O Z I V A Z A RUENJE D R
VETA 523
4. P O T R E B N A K O L I I N A E K S P L O Z I V A I ME
STO P O S T A V L J A N J A E K S P L O Z I V N I H P U
NJENJA P R I RUENJU 2 E L E Z N I C K I H P R U
GA I POSTROJENJA 524
5. PALJENJE EKSPLOZIVNIH PUNJENJA
PRENOSOM DETONACIJE 525
6. M E S N A SREDSTVA I MESNI M A T E R I J A L 526
7. K A T E G O R I Z A C I J A ZEMLJE I S T E N A ZA
RUNI I M A S I N S K I R A D 528
8. POLUDEBLJINE ZA G A M A I N E U T R O N -
S K O ZRAENJE N U K L E A R N E EKSPLOZIJE 529
9. Z N A C I Z A M O R A L J U D S T V A 530
10. Z A P I S N I K MINSKO-EKSPLOZIVNE PRE
PREKE (MINSKA POLJA) 531
11. Z A P I S N I K MINSKO-EKSPLOZIVNE PRE
PREKE (GRUPE M I N A ) 532
559
12. U P U T S T V O ZA P O P U N J A V A N J E Z A P I S N I
KA MINSKO-EKSPLOZIVNE PREPREKE
(MEP)
13. T A B L I C A U S T A L J E N I H S I G N A L A
14. T A B L I C A V I D L J I V O S T I I UJNOSTI
15. _ P R E G L E D M E R N I H J E D I N I C A M E U N A
R O D N O G S I S T E M A SI
16. PREVOENJE K O N J S K I H S N A G A U K I L O
VATE
17. N O R M E U T R O K A VODE
18. T A B L I C A S T E P E N O V A N J A K O R E N O -
V A N J A I POVRINE K R U G A
560