Professional Documents
Culture Documents
Struktura Prava - Skripta Po Viskovicu PDF
Struktura Prava - Skripta Po Viskovicu PDF
STRUKTURA PRAVA
SKRIPTA PO VISKOVIU
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNA NORMA
DESKRIPTIVNI ISKAZ je skup rijei kojim se tvrdi, opisuje ili objanjava neto to
jest, to je bilo ili to e biti.
LEGITIMNI ZAHTJEV je zahtjev kojeg izrie subjekt koji ima ovlatenje da izrie
zahtjeve odreenog sadraja prema odreenim osobama.
FORMALIZAM PRAVA sastoji se u tome da u pravu nisu vani samo sadraji normi i
ponaanja, nego i forme (oblici) normi i ponaanja.
HIPOTEZA je poetni dio pravne norme koji opisuje subjekte kojima je norma
upuena i situaciju u kojoj se subjekti moraju nai da bi se na njih primijenilo
traenje pravne norme.
TRAENJE je sredinji dio pravne norme, najvaniji dio, koji subjektima postavlja
pravnu obavezu da izvre neku radnju, injenje ili neinjenje.
DELIKT je dio pravne norme koji je radnja suprotna obaveznoj radnji, tj. zabranjena
radnja koja je uslov za primjenu sankcije.
SANKCIJA je zavni dio norme kojim se dravnom organu pripisuje obaveza i ovlast
da subjektu izrekne kaznu zbog poinjenog delikta.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNA ODGOVORNOST je pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt i koji zbog
toga treba biti kanjen onako kako za tu radnju odreuje sankcija pravne norme.
KAZNA je openito jedno zlo, fiziko i psihiko, to se nanosi subjektu koji je poinio
delikt.
Bioloko-drutveni odnosi:
- odravanje ivota, tijela, slobode kretanja
- odravanje zdravlja
- spolni odnosi i raanje
- uzdravanje i briga za djecu i starce
- smrt i pokapanje
Ekonomski odnosi:
- posjedovanje zemlje i drugih dobara, njihova zatita
- proizvodnja i upravljanje radom
- prisvajanje proizvoda
- razmjena dobara
- stvaranje i upotreba novca
PRAVNI AKT
NORMATIVNI PRAVNI AKTI su tekstovi koji sadre jednu, vie ili mnogo pravnih
normi. Sastoje se od jedne, vie ili mnogo reenica-odredbi, u kojima su ili cjelovite
norme ili pojedini elementi pravnih normi.
PRAVNA SNAGA jednog pravnog akta (norme)jest njegov poloaj nadreenosti ili
podreenosti prema drugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici
pravnog sistema.
FORMALNA ZAKONITOST je zahtjev da sve nie pravne akte donose subjekti koji su
u nekim viim pravnim aktima odreeni kao nadleni za njihovo donoenje, da se svi
oni donose po postupcima koji su propisani viim aktima, i da svi oni imaju
tekstualnu formu propisanu viim aktima.
USTAV oznaava skup temeljnih pravnih normi kojim se ustanovljava ili konstituira
politiki i pravni poredak jednog globalnog drutva.
FORMALNI USTAV je moderno shvaanje pisanog ustava kao najvieg pravnog akta
to ga donosi narodna skuptina po posebnom ustavotvornom postupku.
4 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAKON U FORMALNOM SMISLU je poslije ustava najvii opi pravni akt to ga
donosi skuptina narodnih zastupnika po jednom posebnom postupku.
PODZAKONSKIM AKTIMA nazivaju se dravni opi akti nii od zakona koje donose
izvrno-politiki, upravni i lokalni samoupravni organi.
UREDBE su najvii podzakonski akti. To su akti koji pripadaju prvenstveno vladi, ali
ponekad i efu drave.
ODLUKA je naziv za ope akte koje donose razni organi, meu njima pralament, vlada
i ministarstva.
INDIVIDUALNI PRAVNI AKTI su pisani tekstovi ili usmeni iskazi koji sadre
individualne norme, tj. norme za konkretne odnose izmeu imenom i prezimenom
odreenih subjekata.
etiri su glavna tipa individualnih pravnih akata: ukaz, sudska presuda, upravno
rjeenje i pravni posao. Prva tri tipa su dravni akti, a pravni posao je privatni akt
fizikih osoba, drutvenih pravnih osoba i drave kad ova ne nastupa kao vlast nego
kao ugovorna stranka ravnopravna s privatnim subjektima.
UKAZ je pravni akt kojim ef drave donosi odluke iz svog djelokruga (promulgira
zakone, postavlja asnike i diplomate, pomiluje osuene, dodjeljuje ordene itd.). To je
akt visoke pravne snage.
PRESUDA je glavna sudska odluka kojom se, uvijek na temelju zakona ili drugih
opih akata, rjeava jedan sudski spor i odreuje sankcija u krivinom, graanskom
ili nekom drugom sudskom postupku.
Presuda ima etiri dijela: uvod, izreka, obrazloenje odluke, uputa o pravnom
lijeku.
UPRAVNO RJEENJE je pravni akt kojim dravni upravni organi ili nedravni organi
kad djeluju na temelju javnih ovlatenja odluuju, na osnovu zakona i drugih opih
akata, o individualnim stvarima iz njihova djelokruga.
PRAVNI POSAO je privatni individualni pravni akt kojim pravni subjekti, pojedinci i
pravne osobe, slobodno raspolau vlastitom imovinom i sposobnostima radi eljenih
ciljeva koji nisu u sukobu sa strogim dravnim normama i sa moralom.
5 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
JEDNOSTRANI PRAVI POSLOVI su oni za iji je nastanak dovoljna izjava samo jedne
osobe, npr. oporuka (testament).
PRAVEDNOST je svojstvo pravne norme da se njen sadraj, tj. njeno traenje i njena
sankcija, slae s naelom pravednosti kao pravilom raspodjele dobara i tereta u
drutvu.
PRAVNI ODNOS
PRAVNI ODNOS je drutveni odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta koji imaju
jedan prema drugome pravnu obavezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni
objekt.
6 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
DVOSTRANO OBVEZUJUI PRAVNI ODNOS je onaj u kojemu svaka strana ima
istovremeno i pravnu obvezu i pravno ovlastenje prema drugoj strani u pravnom
odnosu.
PROCESNI PRAVNI ODNOS nastaje na osnovi pravnih cinjenica tuzbe ili zalbe koje su
takodjer spomenute u primarnoj hipotei, a sastoji se od niza prava i obveza tuzitelja i
tuzenog i nadleznog organa na provodjenje sudskog postupka.
PRAVNI SUBJEKTI su ljudi i drstvene tvorevine koji imaju pravne obaveze i pravna
ovlastenja s obzirom na neke pravne objekte.
PRAVNI OBJEKTI su sve materijalne i duhovne vrijenosti ili dobra s obzirom na koje
pravni subjekti imaju medjusobne pravne obaveze i pravna ovlastenja u pravnim
odnosima, a zbog kojih oni stupaju u te odnose.
Vrijednosti ili dobra sto ih pravne norme raspodjeluju medju pravnim subjektima
mogu se ovako podijeliti:
- prirodna dobra
- ljudske tvorevine (materijalne i duhovne)
7 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- ljudske radnje cinjenja (facere)
- ljudske radnje necinjenja (non facere)
Moc zahtijevanja bez tuzbene moci ili drzavne zastite naziva se GOLO PRAVO (NUDUM
IUS).
8 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI upotrebljavaju se protiv presuda i rjesenja koji su
postali pravomocni.
POMILOVANJE moe izvrsiti vladar, sef drzave, ako postoje jaki razlozi da se oslobodi
kazne osoba koja je osudjena apsolutno pravomocnim aktom.
OMBUDSMAN je sluzbena osoba koju bira parlament i koja je zaduzena za nadzor nad
upravom i javnim sluzbama u zastiti prava gradjana.
JEZICKE PRAVNE RADNJE dijele se dalje na one koje ne stvaraju pravne norme i
one koje stvaraju pravne norme ili normativno pravne radnje.
9 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNE PRAZNINE su odreene vrste odnosa koji imaju tri sobine pravnosti, sto
upucuju na potrebu njihova pravnog normiranja, ali koji ipak ostaju ili posve pravno
normirani ili nedostatno normirani.
Osobine pravnosti:
- vazni za osptanak i dobrobit drustva
- sadrze snazne sukobe interesa
- izvanjski kontralabilni
Tezi slucajevi primjene pravnih normi sastoje se od cetiri tipa i ujedno cetiri
vremenske faze radnji:
- utvrdjivanje vazecih pravnih normi
- tumacenje pravnih normi
- popunjavanje pravnih praznina
- izvrsenje pravne norme, trazenja ili sankcije, pravnim radnjama.
APSTRAKTNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje opcih znacenja normi nije
vezano za njihovu primjenu na konkretne pravne odnose.
KONKRETNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje znacenja normi radi njihove
primjene na konkretne pravne odnose.
10 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ESEJSKO
HIPOTEZA
TRAENJE
DELIKT
SANKCIJA
HIPOTEZA:
- apsolutno odreena
- relaitvno odreena
- neodreena
TRAENJE:
1. apsolutno
2. relativno:
sa standardima
sa ogranicenjem (izborom):
- alternativne
- s limitacijim (lim. min, lim. ma., lim. min i max)
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ARGUMENTACIJA:
ARGUMENT A CONTRARIO (SUPROTNOST): Npr. ako norma glase da sudsku
istragu vodi istrazni sudija, zakljucuje se da sitragu ne smiju voditi drugi suci. Ako
norma glasi da su punoljetni muskarci obavezni sluziti vojni rok, zakljucuje se da tu
obavezu nemaju maloljetni muskarci i zene.
ARGUMENTUM A FORTIORI:
-ARGUMENTUM A MINORI AD MAIUS: zakljucivanje od manjeg ka vecem
-ARGUMENTUM A MAIORI AD MINUS: zakljucivanje od veceg ka manjem
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM