UNIVERZITET U TUZLI PODJELA MEHANIKE FLUIDA I OSOBINE TENOSTI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET
MEHANIKA TENOSTI HIDROMEHANIKA

HIDROSTATIKA HIDRODINAMIKA
nauka o ravnotei tenosti nauka o kretanju tenosti

Hidrostatika i hidrodinamika primjena razne grane tehnike

HIDROMEHANIKA
TEHNIKA HIDROMEHANIKA ILI HIDRAULIKA

HIDROMEHANIKA:
Prouava opte zakone mehanikog kretanja i mirovanja tenosti

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1 2

HIDRAULIKA: HIDRAULIKA rjeava praktine zadatke iz ravnotee i kretanja tenosti

Poseban dio Mehanike fluida
Grke rijei (hydor = voda; eulos = cijev) veliki znaaj u graevinarstvu i mainstvu
Prouava: zadatke ravnotee i kretanje tenosti (fluida)
Fluid = materija koja se kontinuirano deformie (tee pod dejstvom tangen. napona) rjeava zadatke o iskoritenju vodne energije
Podjela na: a) HIDROSTATIKA projektovanje vodnih turbina
b) HIDRODINAMIKA projektovanje pumpi i drugih hidraulikih maina
zadaci vodoopskrbe vodom, navodnjavanja i vodnog prometa
-HIDROSTATIKA: zakoni mirovanja i ravnotee tenosti
-HIDRODINAMIKA: zakoni kretanja tenosti i zakoni kretanja vrstih tijela u tenosti

3 4

1
 MEUNARODNI SISTEM MJERNIH JEDINICA IZVEDENE SI JEDINICE

OSNOVNE SI JEDINICE:

5 6

Agregatna stanja tenosti TEKUE, VRSTO I GASOVITO

DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI

danas 4 agregatno stanje PLAZMA

PLAZMA materija u gasovitom stanju pod tako visokim temp da je nastupila

ionizacija i disocijacija

PLAZMA sastav slobodni elektroni i od ioni

vrsta tijela zadravaju svoj oblik promjena oblika nailazi na otpor

Fluid poprima oblik posude u kojoj se nalazi oblik V fluida po volji mijenjamo

mijenjanje oblika fluida nastaju sile otpora deformaciji

proporcionalne v deformacije
7 8

2
SVOJSTVA VODE: OSNOVNE FIZIKE OSOBINE TENOSTI
Sloena supstanca
Hemijski ista: bezbojna, bez mirisa Fizike osobine tenosti:

U tankom sloju=bezbojna u debljem sloju=plavo-zelena 1) GUSTINA

Mrzne na 0 C (273,15 K) 2) TEINA

Vrije na 100 C (373,15 K) ako je pod stand. p=101,325 kPa 3) STILJIVOST (KOMPRESIBILNOST)
4) UNUTARNJE TRENJE (VISKOZNOST)

Anomalije vode: 5) PRITISAK PARA

a) Kod zagrijavanja 0 do 4 C V vode se ne poveava ve se smanjuje; max. 6) POVRINSKI NAPON

gustina pri 4 C; V smrznute vode vea za 10% 7) KAPILARNOST
b) Prilikom mrnjenja se iri (ostala tijela se skupljaju) te joj se smanjuje; Taka
ledita sa poveanjem p ne raste
c) Specifina toplota vode najvea u odnosu na druge materije
d) Velika dielektrina const. (sposobnost rastvaranja)
e) Od svih tenosti ima najvei povrinski napon (osim ive)
9 10

Fizike osobine fluida moemo vezati za: Veina sluajeva u hidrodinamici radimo sa veliinama vezanim za 1 taku
a) konanu koliinu fluida
b) jednu taku unutar fluida jednostavniji proraun

Najpoznatije osobine konane koliine fluida MASA I ZAPREMINA Osnovni zadatak Mehanika fluida poznavati vrijednosti osobina fluida

primjer: moemo izmjeriti m vode u ai p, , temperatura . . .

Osobine fluida vezane za jednu taku ne zavise od ukupne koliine fluida poznavati ih u svakoj taki u svakom periodu t

primjer: temperatura vode u ai mjeri se u jednoj taki

nee se promijeniti ako odlijemo odreenu koliinu fluida iz ae
ako dolijemo koliinu vode temp. se moda promijeni

razlog promjene temp. proces difuzije i konvekcije 11 12

3
1) GUSTINA Temperatura (C) Gustoa (kg/m3)

Oznaka (kg/m3)
100 958,4

80 971,8

Pokazuje raspodjelu mase tenosti u zapremini 60 983,2

Matematska definicija: 40 992,2

30 995,6502
Granina vrijednost odnosa mase m (kg) i zapremine V (m3), koji u sebi sadri
25 997,0479
ovu masu kada posmatrana V tei 0.
22 997,7735

20 998,2071

15 999,1026

10 999,7026

4 999,9720

0 999,8395

Gustina tenosti u svim takama V tokom vrema ista HOMOGENA TENOST 10 998,117

20 993,547
Gustina tenosti: f-ja (p, t)
30 983,854

Voda: =1000 kg/m3 (za t=4oC i normalni atmosferski pritisak)

Vrijednosti ispod 0 C se odnose na pothlaenu vodu.

(=1000 kg/m3 uzimamo u hidraulikim proraunima)

Gustina vode kod p = 1 atm u f-ji od t

13 14

Mjerenje gustine fluida moe se obaviti na razliite naine:

- mjerenjem mase poznate zapremine (piknometri) 2) TEINA
- hidrostatikim mjerenjima (Vestfalova vaga i sl) Dejstvo sile tee na odreenu V predstavlja teinu te V tenosti:
- pomou U-cevi,
- hidrometrom i dr.

g = vektor ubrzanja polja sile tee (m/s2)

Uzimamo g=9,81 m/s2 (homogena tenost, const. ubrzanje polja sile tee unutar V)

Teina sila jednaka proizvodu mase krutog tijela i ubrzanja zemljine tee
Hidrometar Vestfalova (Westphal) vaga U cijev

G=m*g
15 16

4
3) STILJIVOST Stiljivost tenosti izraava se koeficijentom stiljivosti (kompresibilnosti) Ks (m2/N)

Pod dejstvom okomite sile F, tenost mijenja svoju V V / V) i promjene p (

Ks = granina vrijednost odnosa promjene V tenosti ( p) koji

Nakon prestanka dejstva sile F, posmatrana V poprima prvobitnu vrijednost tu promjenu V uzrokuje, kada posmatrana V tei 0:

Predznak (-) : znai da poveanje p odgovara smanjenju V i obratno

Prema zakonu odranja mase: V uzrokuje , V=const.
i iz uslova m=

Stiljivost tenosti

odnosno:

dobijamo:
17 18

Reciprona vrijednost Ks oznaava se sa E (N/m2) i zove se 4) UNUTARNJE TRENJE

PROSTORNI ILI ZAPREMINSKI MODUL ELASTINOSTI

Osobina tenosti da prua otpor promjeni oblika

Veoma vana osobina (unutarmolekularne sile u tenosti)

E predstavlja i promjenu tenosti usljed promjene normalne sile

Stiljivost vode veoma mala (ipak, 100 x vea nego kod elika) Pri kretanju slojeva tenosti prema susjednim slojevima, u tenosti nastaju sile trenja

U praksi se stiljivost vode moe zanemariti (jednostavniji prorauni; dobri rezultati)

Kod vodnog udara (znatno poveanje p) voditi rauna o stiljivosti Sloj tenosti koji se pomie bre, povlai susjedni sloj koji se sporije pomie

Zbog sila trenja dolazi do promjene mehanike energije tenosti u toplinsku energiju
I druge tenosti su uglavnom nestiljive
Gasovi vrlo stiljivi

19 20

5

Slika gore (eksperiment):
-tenost izmeu dvije beskonane i paralelne i bliske ploe
-donja ploa miruje, gornja usljed dejstva smiue sile F hor. se kree brzinom v=v0
-Zbog viskoznosti: v djelia tenosti u dodiru sa ploama = v ploa (djelii fluida u
donjoj ploi miruju (v=0), a uz gornju plou kreu se v=v0 kao i ploa
-Ako L izmeu ploa nije prevelika ili ako v0 nije prevelika, imamo linearni profil v
-Ogranienje L izmeu ploa i v osigurava slojevito strujanje (laminarno strujanje)
-Linearni profil v gradijent v je const. u svim takama presjeka (dolazi do istog
21
smiueg naprezanja):
smiui napon (N/m2)
dinamiki koef. unutarnjeg trenja (dinamiki koef. viskoznosti) (Ns/m2)
dv/dz - gradijent brzine (1/s)
Gradijent brzine pokazuje koliko se gornji sloj brzo pomie u odnosu na donji
Kolinik izmeu din. koeficijenta unutarnjeg trenja i zove se
KINEMATIKI KOEFICIJENT UNUTARNJEG TRENJA:
23
Koeficijent (m2/s) nazvan zbog svoje dimenzije (ulaze samo kinematike veliine)
Vrijednost mijenja se promjenom t tenosti
Tenost kod koje se usljed dejstva vanjskih sila ne javljaju smiui naponi zovemo
IDEALNE TENOSTI
U prirodi imamo tzv. REALNE TENOSTI (imaju smiua naprezanja)
Nekad zbog pojednostavljenja moemo uzeti da tenost ima osobine idealne ten.
Sluaj teenja oko nekog tijela ili kretanje tijela kroz tenost
javlja se sila tenosti na tijelo i obratno
sila posljedica viskoznosti tj. unutarnjeg trenja
U tehnici trenje vrlo bitan segment u analizi teenja tenosti
22
trenje uzronik nastalih gubitaka mehanike energije
5) PRITISAK PARA
Tenosti isparavaju (f-ja p i t) radi izmjene kinetike energije molekula
Iznad povrine tenosti stvara se karakteristian TLAK (PRITISAK) PARA
Kod vode: TLAK (PRITISAK) VODENIH PARA pvp (N/m2)
Lokalno isparavanje vode: kod toka vode pritisak padne na p vodenih para
Mjehurii vodene pare noeni tokom dou do mjesta veih p i dolazi do njihovog
naglog kondezovanja i javlja se nagla promjena i veliki udar pritiska (ova pojava
se zove KAVITACIJA)
KAVITACIJA mehaniki oteuje hidrotehniku opremu (pumpe, turbine ...)
24
6
KAVITACIJA objanjenje kroz primjer:
-u odreenim uslovima toka vode p u nekoj taki padne na p vodene pare
-dolazi do isparavanja vode na tom mjestu
-mjehuri pare noen tokom vode dolazi u podruje veih p
Uticaj kavitacije na Francisovoj turbini
-tu se naglo zgunjava (pretvara u tenost)

nagla promjena i vrlo velike i nagle promjene p

udar p i do 104 bara

tlani udar oteuje i najvre metale

Oteenje od kavitacije na ploi ventila

pojava malih udubljenja u metalima
(hidraulina pumpa sa aksijalnim klipom)

KAVITACIJA
25 26

6) POVRINSKI NAPON POVRINSKI NAPON:

-slobodna povr. tenosti u dodiru sa gasom ili granica dvije tenosti (ne mijeaju se)
Javlja se na slobodnoj povrini tenosti
Slobodna povrina tenosti ponaa se kao zategnuta i razapeta membrana
u stanju jednakog povrinskog napona
Sila po jedinici L na zamiljenom presjeku po povrini tenosti = POVR. NAPON
Povrinski napon = masi po jedinici vremena na kvadrat
-na spoju dvije tenosti poseban sluaj ravnotee kohezijskih sila

= M T-2 ) odreuje se silom zatezanja

Povrinski napon (
-razlog postojanja
zavisi od prirode tenosti i njene temperature
znatna razlika u intenzitetu meumolekularnih
sila izmeu molekula unutar tenosti (sile
Poveanje temperature se smanjuje
kohezije) i izmeu molekula tenosti u
povrinskom sloju i molekula spoljnjeg fluida
(gas ili druga tenost)
Djelovanje molekularnih privlanih sila
pri slobodnom vodnom licu
27 28

7
 7) KAPILARNOST
-Rad koji vri sila povrinskog napona pri kretanju povrinskih molekula je:
Sposobnost tenosti da u cijevima malog d ili u procjepima se podie ili sputa

uzrok )
djelovanje sile povrinskog napona (

gde je;
Pri 20oC h dizanja za vodu u staklenoj cijevi prenika d iznosi:
S=sl promjena povrine,
s dimenzija povrine koja se mijenja,
F sila povrinskog napona,
l duina linije razgranienja fluida,
koeficijent proporcionalnosti
Kapilarnost zbog razliitih sila adhezije izmeu tekuine i povrine posude,
odnosno tekuine, dolazi do toga da povrina tekuine nije potpuno vodoravna,
Sila povrinskog napona uvijek je: ve se uz rubove posude zakrivuje da bi sa zidom posude zatvorila dodirni ugao

1) tangencijalna na slobodnu povrinu tenosti

2) normalna na liniju razgranienja (ili tangentu na liniju razgranienja) u

taki djelovanja. 29 30

KAPILARNE POJAVE: a) nivo tenosti u kapilari vei od nivoa

tenost u koju je kapilara uronjena i -Nivo tenosti u kapilari je na visini h ispod slobodne
b) nivo tenosti u kapilari manji nego povrine tenosti.
nivo tenosti u koju je kapilara -Poluprenici kapilare i meniskusa su u relaciji kao i u
uronjena prethodnom sluaju.

-Nivo tenosti u kapilari je na visini h iznad slobodne

povrine tenosti.
-Poluprenik kapilare r i poluprenik meniskusa R p0 vrijednost pritiska iznad meniskusa, a takoe i iznad slobodne povrine
zaklapaju ugao , to je ujedno i ugao kvaenja tenosti.
tenosti (ugao koji meniskus zaklapa sa zidom p je pritisak neposredno ispod meniskusa.
kapilare).
Veza izmeu pritisaka p i p0 je slijedeeg oblika:
-Obrazovana povrina tenosti u kapilari naziva se meniskus.

-Kapilara je svaka cijev poluprenika manjeg od 1mm.

p0 vrijednost pritiska iznad meniskusa, a takoe i iznad slobodne povrine tenosti.
p je pritisak neposredno ispod meniskusa. -U njima se tenost ne ponaa po zakonu spojenih sudova, odnosno
nivo tenosti u kapilari nije isti kao u slobodnoj povrini tenosti u koju je kapilara
31 uronjena. 32

8
 KAPILARNOST:

-Granica tenosti i vrstog tijela

-Odnos kohezionih i adhezionih sila
Fizike osobine vode

33 34