4.

PAMENJE I UENJE
Pamenje je proces usvajanja, pohranjivanja i pronalaenja infromacija.
Postoje 3 faze pamenja kroz koje informacija prolazi:
1. senzorno ili osjetilno
2. kratkorono ili radno
3. dugorono pamenje

Kontrolni procesi koji odreuju tok kretanja informacije su:

1. panja
2. ponavljanje
3. kodiranje
4. pronalaenje
5. dosjeanje

SENZORNO I KRATKORONO PAMENJE

Senzorno pamenje vrlo kratko zadrava nadolazee informacije u
nepromijenjenom obliku. Za vid to vrijeme iznosi oko 0,5 sekunde, a za sluh oko 2
sekunde. Ima neogranien kapacitet.

Kodiranje je promjena informacije u oblik koji se moe pohraniti i zatim pronai i

ostvaruje se u kratkoronom pamenju.
Kratkorono pamenje obavlja 3 razliite funkcije:
1. ako nam informacija ne treba za poslije, zadravamo je ponavljanjem dok
nam je potrebna, a zatim se ona gubi
2. ako procijenimo da nam informacija treba na dui rok, onda je nastojimo
tako kodirati da je to uspjenije pohranimo
3. kada nam treba neka informacija, onda je posredstvom procesa
pronalaenja iz dugoronog vratimo u kratkorono.

Kratkorono se pamenje naziva jo i radnim pamenjem jer se u njemu odvijaju

procesi kada razmiljamo ili rjeavamo neki problem.
KP obuhvaa one informacije kojih smo u odreenom trenutku svjesni, a one u KP
ostaju vrlo kratko, ne vie od 20 sekundi.
Najvanija znaajka KP je njegov ogranien kapacitet koji iznosi oko 7
nepovezanih elemenata ili estica. Taj je broj slian kod svih ljudi i obino varira
izmeu 5 i 9.

DUGORONO PAMENJE

Kapacitet dugoronog pamenja je neogranien. Sve ega se moemo sjetiti

nakon odreenog vremena pohranjeno je u DP.
Sve se infromacije moraju na neki nain ifrirati, odnosno promijeniti u oblik u
kojem se mogu trajno sauvati. Upamivanje dovodi do tzv. traga pamenja koji
se stvara izmeu pojedinih stanica u mozgu, a koji predstavlja promjenu u
putovima kojima se prenose ivani impulsi kroz mozak. Neposredno nakon
stvaranja traga pamenja, u mozgu se odvija proces koji ga uvruje, a ukoliko u
tom trenutku neto zaustavi taj proces, osoba se odreenog dogaaja nee
sjeati.
Razlikujemo 3 vrste dugoronog pamenja:
1. epizodiko pamenje
2. znanje ili tzv. semantiko pamenje
3. proceduralno pamenje

Epizodiko pamenje u dugoronom pamenju uva podatke o epizodama iz

naeg ivota.
Informacije kojima se esto koristimo sele u semantiko pamenje i tako postaju
dio naeg opeg znanja.
Znanje nema autobiografsku notu, neke stvari jednostavno znamo, ne znajui
gdje i kada smo ih nauili.

Proceduralno pamenje je tnanje o tome kako neto uiniti. Najvaniji oblik

proceduralnog pamenja su razne vjetine npr. tipkanje na pisaem stroju, igranje
tenisa, pranje zuba ili programiranje igre na kompjuteru. Osnovna mu je znaajka
stvaranje nizova asocijacija izmeu pojedinanih operacija od kojih se sastoji
neka vjetina.
Stvaranje proceduralnog pamenja ukljuuje tri faze:
1. kognitivna faza - treba shvatiti to sve treba napraviti
2. faza povezivanja - poinje kada odredimo najdjelotvorniji nain obavljanja
dijelova zadataka i kako ih povezati u cjelinu, nesvrsishodni dijelovi akcija
su otkriveni i eliminirani, sve se manje koriste verbalni aspekti pamenja, a
sve se vie koriste motoriki aspekti pamenja
3. automatsko odvijanje vjetine - izvoenje vjetine zahtijeva minimum
svjesne kontrole, to omoguuje poklanjanje panje viim elementima
vjetine, nema vie verbalnih samoinstrukcija pa usporedo s provoenjem
vjetine moemo normalno razgovarati, vjetina usvojena do zadnje faze
ne zaboravlja se i vrlo duge stanke malo ili nimalo ne tete njezinu
izvoenju

Automatsko pamenje je pamenje koje nam omoguava pamenje podataka o

mjestu gdje se neto nalazi, kuda se kreemo (prostorna dimenzija), vremenu
zbivanja, njegovu trajanju i uestalosti, na te znaajke dogaaja ne moramo
obratiti panju, a ipak emo ih zapamtiti, ti automatski procesi se nasljeuju, vrlo
se brzo razvijaju u djece i otporni su na stres, umor, bolest i raspoloenje,
omoguuju nam dobru orijentaciju u vremenu i prostoru, a da pritom ne
zaokupljaju nepotrebno nau panju.

Postoji deklarativno i nedeklarativno pamenje.

DP je svoj naziv dobilo jer se moe iskazati rijeima. Toj kategoriji pripada
pamenje dogaaja i znanje.
NP se ne odnosi na pamenje podataka ili dogaaja i zato se ne iskazuje rijeima.
Rije je o pamenju u kojem nema svjesnog i namjernog dosjeanja. Ono je
prisutno kod usvajanja vjetina, npr. kod uenja plivanja ili vonje biciklom.

KAKO ISPITUJEMO PAMENJE

Pamenje se ispituje na 3 naina:
1. prepoznavanjem - osobi se nakon uenja nekog gradiva zadaje to isto
gradivo pomijeano s nekim novim, ispitanik treba izdvojiti prije zadano
gradivo, taj zadatak je najlaki, samo treba usporediti zadano s onim to je
pohranjeno u pamenju
 2. dosjeanjem ili reprodukcijom - sastoji se u postavljanju pitanja o neemu
to bi trebalo biti pohranjeno u pamenju i provjeravanju moe li se
ispitivana osoba sjetiti odgovora, zadatak je znatno tei jer materijal vie
nije pred osobom ije se znanje provjerava (Japanski novac zove se _____.)
3. metodom utede - gradivo koje smo jednom nauili, pa potpuno zaboravili,
jer ga se ne dosjeamo i ne prepoznajemo ga, pri ponovnom uenju
redovito bre nauimo, definira se kao vrijeme ili broj ponavljanja potrebno
za ponovno uenje istog sadraja, ukoliko je to vrijeme krae ili potreban
broj ponavljanja manji, tragovi prethodnog uenja ostali su u pamenju

Razliita je uspjenost pamenja ovisno o mjestu informacije u nizu koji se ui

npr. poloaj definicije, pojma ili stiha koje treba nauiti.
Pri neposrednom ispitivanju pamenja tj. odmah nakon uenja najbolje se pamte
zadnje informacije jer se jo uvijek nalaze u kratkoronom pamenju, a dobro se
pamte i informacije s poetka niza jer su one kodiranjem prve dole u dugorono
pamenje i tu se zadrale, najslabije se pamte informacije iz sredine niza.

Sve to nam olakava dosjeanje nazivamo znakovima za pronalaenje

informacija u pamenju.
To mogu biti:
1. raspoloenje ili emocionalno stanje
2. kontekst u kojem je neto naueno.

ZATO ZABORAVLJAMO
Ispoetka se bre zaboravlja, a kasnije se usporava tempo zaboravljanja.
Prvih nekoliko sati i dana zaboravimo vei dio sadraja, a to vrijeme vie prolazi,
taj je pad sporiji.

Tipina krivulja zaboravljanja

Postoje 4 osnovna uzroka zaboravljanja:

1. postepeno gubljenje tragova pamenja - ne koristimo li esto koriten trag
pamenja tzv. engram nastupit e zaboravljanje, on u ivanom sustavu
ima dobro uhodan put i lako se aktivira, za njegovo odravanje najvanije
je ponavljanje ili esta upotreba

2. nemogunost pronalaenja informacije u DP - da bismo se sjetili neke

informacije, moramo ''doi'' do nje, ona moe postojati u naem DP, ali
ako nemamo ''dobar put'' do nje, kao da je i nema, ljudi koji pohranjuju
informacije tako da ih na vie nain poveu sa starim znanjem otvaraju
vie putova do te informacije, ti se putovi jo zovu znaci za dosjeanje, to
 ih je vie i to su istaknutiji vea je i vjerojatnost da emo do eljene
informacije doi kad nam zatreba

3. potiskivanje ili represija - motivirano zaboravljanje ostvaruje se

potiskivanjem onih sadraja koji su nam neugodni ili ih se plaimo

4. interferencija - kad uenje jednog gradiva ometa uenje drugog

negativni transfer - zajedniki naziv za retroaktivnu i proaktivnu interferenciju

retroaktivna interferencija - kad novo uenje potire prije naueno, ometanje
djeluje unatrag , primjer - ako smo jedan sat uili engleski, a nakon toga
njemaki, uenje lekcija njemakog negativno e utjecati na zadravanje lekcija iz
engleskog jezika
proaktivna interferencija - ako neto prije naueno ometa uenje novog gradiva,
ometanje djeluje unaprijed
primjer - kad se promijeni telefonski broj prijatelja kojeg esto nazivamo i dalje
prvih dana nazivamo njegov stari broj

Pozitivni transfer - kada nam prethodno znanje pomae da bolje usvojimo i

nauimo novo gradivo, npr. ako smo nauili sluiti se Windowsima 2000, lake
emo nauiti sluiti se Windowsima XP

SMETNJE PAMENJA
Retrogradna amnezija nemogunost je dosjeanja dogaaja prije ozljede mozga.
Anterogradna amnezija nemogunost je novog dugoronog pamenja. Pojavljuje
se nakon ozljeda i oteenja odreenih podruja mozga, ali i kao posljedica
dugotrajnog neumjerenog konzumiranja alkoholnog pia.

Hipomnezija je smanjena mogunost pamenja.

Hipermnezija je poremeaj koji se oituje u pamenju svih informacija koje se
percipiraju.

Lana sjeanja ili paramnezije nastaju tako to se ''praznine'' u sjeanju na novije

dogaaje popunjavaju izmiljenim podatcima (ne radi se o namjernom laganju).
Deja vu je fenomen pri kojem imamo snaan dojam da se upravo odvija sekvenca
koju smo ve na potpuno isti nain doivjeli ili imamo snaan osjeaj da znamo
to e biti sljedee to e netko uiniti ili rei.
Fuga je disocijativni poremeaj kada osoba psiholoki bjei iz svog dotadanjeg
ivota, preuzima potpuno novi identitet i nema nikakvo sjeanje na proli ivot.

UENJE

Tri najvanije teorije uenja:

1. teorije uenja uvjetovanjem
2. teorije socijalnog uenja
3. kognitivne teorije uenja

Uenje je proces kojim iskustvo ili vjeba proizvode promjene u mogunostima

obavljanja odreenih aktivnosti.

KLASINO I OPERANTNO UVJETOVANJE

KLASINO ILI PAVLOVLJEVO UVJETOVANJE

Ruski lijenik Ivan Petrovi Pavlov bavio se istraivanjima probavnog sustava

tijekom kojeg mjerio izluivanje sline kod pasa. Pas na miris i okus hrane poinje
izluivati slinu. To je naslijeena, neuvjetovana reakcija (NUR) na neuvjetovan
podraaj (NUP). Ali opaeno je da pas ve na bat koraka laboranta koji mu je
donosio hranu poinje izluivati slinu. U ovom sluaju bat koraka bio je uvjetovani
podraaj (UP), a luenje sline uvjetovana reakcija (UR).

Na uspostavljanje UP-a utjeu sljedei imbenici:

1. UP mora biti raspoznatljiv i dovoljno jak
2. uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom roku (od 1 do 7
sek) prije zadavanja NUP-a
3. to je vei broj uparivanja, vea je vjerojatnost uspostavljanja UR, potpuno
uspostavljena UR jednakog je intenziteta kao i NUR
4. ako se NUP i UP uvijek zadaju zajedno, vrlo brzo se javlja UR, ali nakon
takvgo uparivanja bre se javlja i gaenje UR, viekratno zadavanje samo
UP bez NUP uzrokuje postepeno gaenje UR, to je gaenje sporije
uvjetovanje je bilo jae, ako se u procesu uvjetovanja povremeno nakon UP
ne zada NUP, sporije se uspostavlja UR, ali je znatno sporije i gaenje kad
sasvim prestanemo zadavati NUP
5. ako se UP zada nekoliko puta sam, prije prvog uparivanja s NUP, onda se
UR uspostavlja znatno tee

Fenomeni koji se veu uz klasino uvjetovanje:

1. generalizacija podraaja - pojava da i podraaji slini UP uzrokuju UR, to je
podraaj sliniji UP, jai je i UR, ako smo psa uvjetovali da izluuje slinu na
ton od 1000 Hz, on e reagirati izluivanjem sline na tonove od 900 i 1100
Hz, a slabije e reagirati na tonove od 800 i 1200 Hz

2. diskriminacija podraaja - omoguava uenje razlika meu slinim

podraajima
3. eksperimentalna neuroza
4. uvjetovanje vieg reda - uenje kada se nove UR osnivaju na starim UR,
nakon uspostavljanja uvjetovanja, uvjetovani podraaji mogu se uparivati s
drugim podraajima koji nakon toga takoer mogu izazivati uvjetni odgovor

OPERANTNO, INSTRUMENTALNO ILI SKINNEROVO UVJETOVANJE

Kod operantnog uvjetovanja organizam je aktivan za razliku od klasinog

uvjetovanja u kojem se uspostavlja pasivno tj. refleksno odgovaranje na vanjske
podraaje.

Operatno uvjetovanje je proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost

pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za
organizam.
Neki je dogaaj potkrepljenje ako njegova pojava nakon odgovora mijenja
vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora.
Potkrepljivai mogu biti pozitivni npr. hrana ili maenje i negativni npr. bolni
podraaji.
Poveanje frekvencije poeljnog ponaanja postie se zadavanjem pozitivnih ili
uklanjanjem negativinih potrepljivaa.
Smanjenje frekvencija pojavljivanja nepoeljnog ponaanja postie se
zadavanjem negativnih ili uklanjanjem pozitivnih potkrepljivaa.
Primarni potkrepljivai aktiviraju se bez posebnog uenja npr. hrana, maenje,
bol, a sekundarni potkrepljivai uparivanjem s primarnima postaju takoer
djelotvorni npr. novac, pohvale, nagrade, ocjene.

Oblikovanje se koristi kada elimo oblikovati ponaanje pa potkrepljujemo ona

ponaanja koja su sve slinija eljenome. Koristi se osobito onda kad se neko
eljeno ponaanje ne moe razviti potkrepljivanjem jer se ne pojavljuje spontano.
Potkrepljuju se koraci koji vode konanom ponaanju. im se javi sloeniji oblik
ponaanja, jednostavniji se oblik prestaje potkrepljivati kako bi se ugasio.

Ulanavanje je jo sloeniji oblik koritenja operantnog uvjetovanja. Ponaanje se

podijeli u sekvence odgovora - lance, koji se ue prema odreenom redoslijedu.
Ulanavanje se esto primjenjuje za vjebanje u glazbi i portu, kao i pri
uvjebavanju ivotinja za nastupe u cirkusima ili delfinarijima.
Najvei dio osnovnog odgoja djece zbiva se uvjetovanjem.
Mnoge smetnje doivljavanja i ponaanja kao to su strahovi, fobije, ovisnosti,
nasilniko ponaanje steeni su uvjetovanjem ili uvjetovanjem u kombinaciji sa
socijalnim uenjem. Steene uvjetovane reakcije mogu se i ugasiti.
Uenje uvjetovanjem upotrebljava se kao praktino jedini postupak za uenje
ivotinja, male djece i umno oteenih ljudi.

TEORIJE SOCIJALNOG UENJA

Pokazuju da se velik dio uenja zbiva u interakciji pojedinca i socijalne okoline, a
znaajne su za razvojnu i socijalnu psihologiju jer nastoje objasniti kako se
odvijaju procesi socijalizacije.

Uenje po modelu dijeli se na:

1. modeliranje - za njega je karakteristino da uenik promatra ivi model,
ponaanje po bontonu, uspjeni socijalni kontakti, kao i nepoeljna
ponaanja poput agresivnog i delikventnog ponaanja i uivanja droge ue
se modeliranjem, tipino je da model eli ueniku pokazati kako se neto
radi
2. imitaciju - ako se oponaa model, a ne razumijeva se emu slui takvo
ponaanje onda je rije o imitaciji
3. uenje promatranjem - odnosi se na situacije kad uenik vidi i uzima u
obzir i posljedice ponaanja modela, ako su posljedice bile pozitivne,
vjerojatno e se i uenik u slinoj situaciji ponaati poput modela i obratno,
pri uenju promatranjem model najee ne zna da ga uenik promatra,
odnosno ne nastoji se namjerno promijeniti ponaanje uenika
4. simboliko uenje - ponaanje koje model ueniku moe samo opisati, na
taj se nain tedi vrijeme i pohranjuje golem broj informacija,
povezano je s nekoliko zakonitosti:
uenikova panja mora biti usmjerena na ponaanje modela, tj. verbalne
instrukcije pri simbolikom modeliranju
osobe koje su nam bliske ili ih esto sreemo npr. roditelji, braa, susjedi,
vrnjaci iz razreda najei su modeli
to je vii status modela, vea je vjerojatnost modeliranja
 ako se modeli do kojih uenik dri i koji su mu vani suprotno ponaaju,
uenik se nalazi u konfliktu

KOGNITIVNE TEORIJE UENJA

Kognitivno uenje rezultira opim znanjem. Takvo se znanje dobro primjenjuje ne
samo na situacije u kojima se odvijalo uenje nego i na irok raspon slinih
situacija.

Uenje uvidom se najee koristi pri rjeavanju problema. Za uenje uvidom

potrebna je odreena razina inteligencije jer treba uoiti elemente u nekoj
situaciji te shvatiti kako se ti elementi mogu koristiti u rjeavanju nekog
problema.

Prikriveno uenje je uenje koje se ne iskazuje u ponaanju.

Kognitivna ili spoznajna mapa je opa predodba o prostoru. Uenje snalaenja u
prostoru osniva se na opoj predodbi o njemu i znanju o vlastitom trenutanom
poloaju u tom prostoru.

Dio nauenog ponaanja ne koristi se odmah, nego postoji kao mogunost za

rjeenje nekog problema kad se za to pojavi potreba.

KAKO ORGANIZIRATI VLASTITO UENJE

1. dobro je imati stalno mjesto za rad
2. za vrijeme uenja treba smanjiti mogunost pada koncentracije, treba imati
ist stol, ne gledati kroz prozor, ne putati zanimljiv program na radiju
3. vano je na poetku uenja vie puta ponoviti grau, za to se mogu
iskoristiti kratki trenuci slobodnog vremena
4. gradivo valja uiniti to smislenijim tj. povezati ga sa starim znanjem,
kodirati ga na vie naina i smisleno organizirati, kad je god mogue treba
u grai uoiti pravilo tj. uiti na nain rjeavanja problema
5. za pamenje neobinih, potpuno novih ili vanih dijelova gradiva treba se
koristiti mnemotehnikom, mnemotehnike su postupci u kojima se na
temelju nekog od specifinih naina kodiranja olakava uenje i poboljava
pamenje
6. stalno se treba ispitivati da nas nebi zavaralo prepoznavanje
7. proaktivnu interferenciju smanjujemo uei nakon spavanja ili dobrog
odmora, a retroaktivnu smanjujemo uei prije spavanja ili odmora, treba
imati dugoroni plan uenja kako se nebi nalo u vremenskom tjesnacu
8. slino gradivo koje dozvoljava pozitivan transfer treba grupirati
9. gradivo koje elimo zadrati na dui rok treba prenauiti, to znai da ve
dobro naueno gradivo treba jo 2-3 puta proitati i presluati se
10.treba se nagraivati za uspjeno uenje
11.vana je sposobnost odvajanja bitnih od nebitnih informacija