Professional Documents
Culture Documents
Ceste PDF
Ceste PDF
Ceste PDF
SADRAJ
1. PROJEKTIRANJE CESTA
1.1. Pravna regulativa
1.2. Geodezija u projektiranju cesta
2. ELEMENTI TRASE U POLOAJNOM I VISINSKOM SMISLU
2.1. Pravci kao elementi trase
3. KRUNE KRIVINE KAO ELEMENTI TRASE
3.1. Iskolenje krunog luka
4. PRIJELAZNE KRIVINE
4.1. Openito o prijelaznim krivinama
4.2. Klotoida kao prijelazna krivina
4.3. Kubna parabola kao prijelazna krivina
4.4. Lemniskata kao prijelazna krivina
4.5. Proirenje kolnika u krivini
5. SLOENE KRIVINE
5.1. Simetrine krivine
5.2. Nesimetrine krivine
6. STACIONIRANJE TRASE
6.1. Izrada uzdunog profila
6.2. Izmjera poprenih profila
7. ANALITIKI IZRAUN TRASE
7.1. Iskolenje trase s operativnog poligona
8. PRIMJENA FOTOGRAMETRIJE U PROJEKTIRANJU
PROMETNICA
8.1. Postupci i ureaji aerofotogrametrije
9. ISKOLENJE PROJEKTIRANIH POPRENIH PROFILA
9.1. Iskolenje profila u nasipu
9.2. Iskolenje profila u usjeku
10. IZRAUN MASA - KUBATURA
10.1. Mrea pravokutnika
10.2. Slojnice - (izohipse)
1
10.3. Popreni profili - Winkler-ova formula
10.4. Digitalni model terena
11. ZAOKRETNICE (SERPENTINE)
11.1. Osnovi elementi zaokretnice
12. ZAOBLJENJE NIVELETE
12.1. Kruni luk
12.2. Parabola sa simetrinim tangentama
13. GEODETSKI RADOVI ZA POJEDINE FAZE PROJEKTIRANJA I
GRAENJA PROMETNICA
13.1. Opis pojedinih geodetskih radova
15. TUNELI
2
15.5. Visinska osnova u tunelu
15.5.1. Podzemno niveliranje
15.6. Prikljuak i orijentacija geodetske osnove u tunelu
15.6.1. Weisbachova metoda
15.6.2. Foxova metoda
15.6.3. Orijentacija pomou magnetskih i iroskopskih instrumenata
16. DALEKOVODI
17. CJEVOVODI
18. BRANE
3
Literatura:
4
1. PROJEKTIRANJE CESTA
5
programiranje i planiranje razvitka javnih cesta;
projektiranje sa istranim radovima;
struna ocjena studija i projekata;
otkup zemljita i objekata;
ustupanje radova graenja;
organizacija strunog nadzora i kontrole graenja;
organizacija tehnikog pregleda i primopredaja javne ceste te dijelova javne
ceste i objekata na koritenje i odravanje.
6
izradbu plana (situacije) pojasa budue ceste u mjerilu 1 : 1000 za potrebe
glavnog projekta;
Svi vei geodetski poslovi mogu se u veoj mjeri, ili gotovo potpuno izvriti
fotogrametrijskim nainom.
Nul linija
Projektiranje prometnice danas je nezamislivo bez podloga u digitalnom i primjene
raunala. Ipak, da bi se shvatio postupak suvremenog projektiranja izloit e se stari
postupak bez upotrebe kompjutora.
Trasa se projektira na karti odreenog mjerila. Primjenom "koraka" koji se dobije iz
izraza:
h
d= 100
id
gdje je:
h - ekvidistanca
id doputeni uzduni nagib
Primjer:
7
h = 1 m
id 4%
M = 1:2000
d = h *100 / id * 1/M d = 1 * 100/4 *1/2000= 0,0125 m=12,5 mm.
Uzeti u estar 12,5 mm i "ii" od slojnice do slojnice kako bi se dobila tzv. nul-linija.
(Dati primjer nul lnije)
Treba napomenuti da se raunalu mogu postaviti i dodatni uvjeti tzv. "toke prisile" kroz
koje trasa mora proi (odreeno izgraeni most, tunel, koridor.).
8
2.1. Pravci kao elementi trase
Prilikom koritenja pravca treba imati na umu neka ogranienja. Velike duljine pravaca
izmeu dva kruna zamaraju vozae, vonja postaje dosadna, a u nonoj vonji, dolazi
do zasljepljenja svjetlima automobila iz suprotnog smjera. Koritenje pravca je isto tako
ogranieno i konfiguracijom terena.
Na starijim cestama popreni nagib je mogao biti i dvostran: vode se s kolnika odvodi na
dvije strane (slika 2)
9
Slika 2. Oblici poprenog nagiba kolnika u pravcu
10
3. KRUNE KRIVINE KAO ELEMENTI TRASE
11
Raunanje glavnih toaka krunog luka
Kruni luk je odreen s polumjerom (R) i sredinjim kutom (). Glavne toke krunog
luka jesu:
PK poetak krivine
SK sredina krivine
KK kraj krivine
T tangenta
b bisektrisa
x, y, - apscisa i ordinata sredine kruga
L duljina luka.
/4
/2
/2
/2
12
+ = 90
2 2
+ = 180
+ + 90 + 90 = 360
Ta = Tb = R tg
2
t = R sin
2
x = AE = t = AF
+ = 90
2 2
+ = 180
+ + 90 + 90 = 360
Ta = Tb = R tg
2
t = R sin
2
x = AE = t = AF
y = v = R R cos = R1 cos
2 2
R R+b 1
= cos = /R
R+b 2 R
cos
2
1
R+b = R b = R sec 1
2
cos
2
L L 180
= = =
R R
13
3.1. Iskolenje krunog luka
Na stari nain, trebalo bi iskoliti sjecite tangenata (ST), zatim odmjeriti (iskoliti)
duljinu tangente (T) i dobiti poetak (PK) i kraj (KK) luka pa detaljno iskolavati toke
na luku. Ako bi se tako radilo, moglo bi se dogoditi da je sjecite tangenata
nepristupano.
ST ne pristupano
Primjer:
Iskolenje detaljnih toaka krunog luka moe se obaviti na nekoliko naina, manje ili
vie preciznijim metodama.
Ortogonalna metoda
y = R R2 x2
x = R sin
y = R (1 cos ) = 2 R sin 2
2
R R l 180
L= l = =
180 180 R
14
Drugi nain raunanja elemenata iskolenja
x = 5, 10, m
y = R -( R2 x2)1/2
??????????
1
=
2
t = 2 R sin
t = 10m
t
sin =
2R
t
= arcsin
2R
15
Iskolenje krunog luka polarnom metodom po obodu kruga
2
2
/2
/2
1
=
2
= n
= 180 ( + )
= 90
2
= 90
2
= 180 90 + 90
2 2
+
=
2
z = 2 R sin
2
16
Poligonalna metoda iskolenja krunog luka
(Primjer na predavanju!)
17
4. PRIJELAZNE KRIVINE
Uslijed brzog kretanja vozila prilikom neposrednog prijelaza iz pravca u kruni luk, na
vozilo i putnike iznenada nastupa djelovanje centrifugalne sile. Kako bi se ovo djelovanje
smanjilo potrebno je postupno smanjivati polumjer zakrivljenosti (od beskonano koliko
je u pravcu pa do vrijednosti polumjera krunog luka) koritenjem odgovarajuih
prijelaznih krivina. Kod prijelazne krivine se njena zakrivljenost postupno mijenja
ovisno o vrsti odabrane krivulje. Prijelazne krivine su se, zbog veih brzina, prvo poele
koristit kod eljeznica, a kasnije i kod cesta.
Kod eljeznica se kao prijelazna krivina koristi kubna parabola, a kod cesta klotoida i
lemniskata. Njihovi pojednostavni izrazi dati su slijedeim izvodima (slika 2):
R L = C - klotoida
R L X = C - kubna parabola
R t = C - lemniskata
Sve tri krivulje u svojim se poetnim dijelovima gotovo podudaraju tako da je, praktino,
svejedno koju od njih primjenjivati (slika 1).
18
Y
Rn
KPK
R
P - neka tocka na krivulji
P
t
L
X
PPK
LX
Lmin (2,725VpfRdop)/X
gdje je:
gdje je:
19
irina kolnika
imax najvei dozvoljeni nagib prijelazne rampe
Rmin najmanji polumjer krivine
qmax najvei popreni nagib kolnika
Vizualni zahtjevi odreuju duljinu prijelaznice tako da ona ublai utjecaj otrine krivine.
Tako je odreeno da mora minimalna vrijednost duljine prijelaznice biti
Krivulja kod koje je umnoak polumjera i duljine luka u svakoj toki konstantan, tj:
RL = C
Rn
KPK
R
P - neka tocka na krivulji
P
t
L
X
PPK
LX
Slika 2. Klotoida
RL =C (4.1)
20
Gdje je:
C konstanta klotoide
R L = A2
Gdje je
A parametar klotoide
Y
M
n Rn
Pn
Sn Tk Yn
R n Ln
n n
O X
PPK XM
Td
Xn
Elementi klotoide:
21
Rn polumjer kruga
L
L2
X = cos dL
0
2C
(4.2)
L 2
L
Y = sin dL
0
2C
L
L2
L 2
L2 1 L2 1
4
X = cos dL = 1 + ...dL
2C 0
2C 2! 2C 4!
0
(4.3)
L
L2
L 2
L L2 1 L2 1
3
5
Y = sin dL = + ...dL
2C 0
2C 2C 3! 2C 5!
0
Te nakon integriranja
L5 L9
X = L + ...
40C 2 3456C 4
(4.4)
3 7 11
L L L
Y= 3
+ ...
6C 336C 42240C 5
Ili
22
L5 L9
X = L + ...
40 A4 3456 A8
(4.5)
3 7 11
L L L
Y= 2
6
+ ...
6 A 336 A 42240 A10
YM = Yn + Rn cos n
X M = X n Rn sin n
R = YM Rn = Yn + Rn (cos n 1)
a duljina tetive izmeu poetka i kraja klotoide, te polarni kut (izmeu tetive i tangente
mogu se izraunati na temelju slijedeih izraza:
Sn = X n2 + Yn2
Yn
= arctg
Xn
Nekada su se elementi klotoide raunali gotovo iskljuivo na osnovu tablica iji je autor
bio dr Branko nidari (prof. iz Ljubljane), tzv. nidarieve tablice. Uz poznavanje R i
L iz tablica se dobiju sve potrebne vrijednost.
U praksi se je znalo dogoditi da jedan elementa (R i L) nije zadan. Takav sluaaj rjeavao
se je pomou Tablica jedinine klotoide, autora Kasper-Shurba-Lorenz.
R L = A2 .
Sve su klotoide meusobno sline tako da se mogu srazmjerno smanjivati ili poveavati
Tako se javila ideja da se naprave tablice iji je parametar
A = 1=a.
l * r = 1.
23
To je tzv. jedinina klotoida. Znai, elementi jedinine klotoide smanjeni su za veliinu
parametra A. Meusobni odnos elemenata jedinine klotoide i klotoide parametra A, dat
je slijedeim izrazima:
Primjena klotoide
Koarasta klotoida
AD1
Y
M
n Rn
Pn
Sn Tk Yn
n n
X
XM
Td
Xn
R, A A, L L R, X L, R
24
R, L A, R R R, Y XM, R
R, R A, X R, XM
R, A, X Y
R, A, Y XM
A, XM XM
ad2
ST
T2
T1
2
L 1
R 2
R1 XM
L2
R Td
2 2
1 R 1 L1
M
PPK
25
ST
T1
kruni
T2
luk
a
toid L klo
klo t oi
da
L2
L
1
K
PP
M
simetrina varijanta
duljine tangenata su meusobno jednake
L1 = L2 T1 = T2
R1 = R2 = R
XM1 = XM2 = XM
L1 = L = L2
26
4.3. Kubna parabola kao prijelazna krivina
R Ln = C (1)
1
Y= L3X (2)
6C
M
Rn
Pn
p
Yn
R
O X
H E
PPK l/ 3
XM l/ 2
X n = Ln
1
Y= L3X (3)
6C
1
Y= L3X = mL3X (4)
6 RLn
27
L,n - apscisa krajnje toke na paraboli
m- parametar kubne parabole.
L X Ln
L3n L2n
Yn = =
6 RLn 6 R
L2n
Y L
tg = n = 6 R = n
Ln Ln 2R
3 3
(
q = R (1 cos ) = R 1 (1 sin ))
2
sin = tg
q = Ln2/8R
to odgovara
n = 8o 9 '.
28
tangenta u krajnjoj toki prijelaznice nije i tangenta u poetnoj toki krunog luka.
1 Ln 2
2
m= +
1
6 RLn 2 R
Sada jednadba kubne parabole glasi:
3
Ln 2 2
1 +
2 R 3
Y = mLx =
3
Lx
6 RLn
2
L L
Ln = L
10 2 R
3
Ln 2 2
1 +
2 R 2
Yn = Ln Ordinata krajne toke popravljene kubne parabole
6R
Ostali
3 yn
tg = X M = Ln p = Ln R sin R = Yn + R(cos 1)
Ln
29
5. SLOENE KRIVINE
L1 LK L2
L1 = L2 L1 L2
Tjemena krivina:
Lk = 0
L1 = L = L2
Gdje je:
30
R1 = R2 = R
XM1 = XM2 = XM
T1 = T = T2
Tangenta :
Tx = x M 1 + (R + R ) tg
2
A ukupna duljina;
AB = 2 AD = 2 R + L
2
apscisa; AE X = X M + R sin
2
Ordinata; ED Y = R 1 cos + R
2
bisektrisa; DST b = (R + R ) sec 1 + R
2
L1 L2
31
Prema nidariu
Prenesemo R2 na stranu R1
Kada je R1 > R2
Tangente;
R1 R2
T1 = X M 1 + (R + R2 ) tg
2 tg
R1 R2
T2 = X M 2 + (R + R2 ) tg +
2 sin
32
ST
a
b
T1
R1 - R2 T2
prema slici
R1 R2 R1 R2
tg (180 ) = a=
a tg
R1 R2 R1 R2
sin (180 ) = b=
b sin
Prema Saracenu;
T1 = X M 1 + U W
T2 = X M 2 + U + W
pomone veliine
U = Z tg
2
Z = R + RS
W = V ctg
2
V = R1 RS
33
R1 R2
RS =
2
K
AB = R + L1 + L2
K = (1 + 2 )
(1 + 2 )
AB = R + L1 + L2
tjemena klotoida
(TK 1 + TK 2 ) sin 1
T1 = TD1 +
sin
(TK 1 + TK 2 ) sin 2
T2 = TD 2 +
sin
34
J krivina (jajasta)
Koaraste krivine
35
6. STACIONIRANJE TRASE
- popreni profili
- uzduni profili
- generalni
nivelman profila
36
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Uzduni profilom treba dobiti "snimak" terena po osi trase. Svi iskolene toke
stacionirati i nivelirati odrediti visine. Visine se najee odreuju geometrijskim ili
trigonometrijskim nivelmanom. Objasnit e se geometrijski nivelman.
Uzdu trase se postavljaju stalni reperi na udaljenosti 3-4 km, zatim u blizini mostova,
presjeka s komunikacijama, kod tunela, u blizini objekata uz trasu. Stabilizaciji repera
treba posvetiti posebnu panju.
Osim stalnih repera treba imati i privremene na udaljenosti do 2 km, koji slue za
prikljuak pojedinih radnih dionica.
Stabilizacija repera moe biti bolcnama u "ivu stijenu" ili neke objekte relativno blizu
trase.
centimetarska letva
tonost niveliranja dana je veliinom vjerojatne sluajne pogreke koja moe biti do
8 mm/km.
Kada je suma visinskih razlika jednaka razlici visina prikljuenih repera u granicama
dozvoljenih odstupanja.
37
Slika Postupak niveliranja pri izradi uzdunog profila
H = 24mm L
gdje je:
38
6.2. Izmjera poprenih profila
39
Slika 2. Izmjera profila nivelirom i vrpcom
Objasniti postupak!
Iz iscrtani popreni profil mogu se dobiti masa, odnosno kubatura prema izrazu:
P1 + P 2
M = d
2
gdje su:
40
1. Iskoliti ST-ove (elemente dobiti na razliite naine), obiljeit ih (polarno iskolenje
na slici) .
2. Mjeriti kutove u ST-ovima i eventualno duljine
ST
d
P
D1, 2 = ( y 2 y1 ) 2 + ( x 2 x1 ) 2
y 2 y1 y y1 x 2 x1
tg 1, 2 = ; D1, 2 = 2 = .
x 2 x1 sin 1, 2 cos 1, 2
41
(s l i k a krivine s tangecijalnim poligonom)
+x
10
d10 11
d11
10 11
A B
Oba ova postupka su prastara. Ako svatko radi svoj posao njih nema!
Operativni poligon je niz toaka uz trasu (ili neki drugi objekt npr. most, vijadukt )
koji slue za iskolenje i kontrolu izvoenja radova pri gradnji prometnice. Taj niz toaka
se moe dobiti na razliite naine (poligonometrijom, GPS-om, presjekom pravaca .)
42
Slika : Operativni poligon
43
Slika 3.1. Primjer terestrikih metoda (GPS-RTK metoda, polarna metoda)
Iskolenje trase
+x
10
d10 11
d11
10 11
A B
44
= A , B A ,C .
2
md 2 m 2
2 ''
mc = 2m p +
2 2
d + " d + m s2
d
gdje je:
mc srednja pogreka iskolene toke,
mp srednja pogreka u poloaju geodetske osnove,
md srednja pogreka u mjerenju duina,
m srednja pogreka u mjerenju kutova,
ms srednja pogreka stabilizacije,
d duina do iskolene toke.
45
Nakon prebacivanja (upisivanja) podataka u memoriju stanice koordinata toaka koje je
potrebno iskoliti, neophodno je i unijeti koordinate toaka s kojih e se vriti iskolenje,
a to su najee koordinate operativnih poligona koji su postavljeni uz trasu. Sada je
iskolenje vrlo lako. Instrument se postavi na poligonsku toku (ili se presjekom natrag
odredi poloaj bilo koje toke s koje e se iskolavati), ukuca se broj toke stajalita i
brojevi toaka koje se iskolavaju. Dovoljno je utipkati broj toke i raunalo u mjernoj
stanici e izbaciti duljinu i pravac u kojem e se iskoliti toka. Time je izbjegnuto
raunanje i mogunost pogreke tijekom raunanja. Uviziravi na priblino postavljenu
znaku, raunalo mjerne stanice moe dati podatke (linearne) koliko se potrebno
pomaknuti da bi se tono iskolila toka. Posao iskolenja dodatno se moe
pojednostaviti i primjenom mjernih stanica koje imaju ugraene servo motore koji
pokreu horizontalni i vertikalni krug, tzv. motoriziranih mjernih stanica. Primjer takvog
jednog instrumenta prikazan je na slici (Slika 3.3).
Slika 3.3. Primjeri motoriziranih mjernih stanica (Topcon GMT100; Leica TC1800)
Iz naprijed navedenog zakljuuje se da primjena sve modernijih instrumenata omoguava
sve lake i bre iskolenje, a to je i najbitnije - tonije.
Kinematika u stvarnom vremenu (RTK Real Time Kinematic) je relativna metoda GPS
pozicioniranja razvijena u cilju obrade podataka u stvarnom vremenu. Relativne
kinematike metode GPS pozicioniranja podrazumijevaju koritenje najmanje dva
prijamnika koji simultano registriraju signale GPS satelita. Pri tome je jedan prijamnik
nepokretna referentna stanica smjetena na toki poznatoj po koordinatama, dok se drugi
prijamnik giba i u ovisnosti od primijenjene metode odreuje pojedine toke ili
kontinuiranu trajektoriju gibanja antene (Slika 3.4).
46
Slika 3.4. GPS RTK metoda
RTK sustavi omoguuju prijenos registriranih podataka referentnog prijamnika uz pomo
radio veze i skoro trenutno odreivanje pozicije antena pokretnog prijamnika. Postignute
tonosti i domet mjerenja odgovaraju potrebama iskolenja objekta, uz kratak vremenski
interval potreban za odreivanje pojedine toke te pruaju visoku ekonominost.
Kao to je ve spomenuto, za primjenu ove metode potrebno je imati dva GPS ureaja sa
antenama i radio ureajem te transformacijske parametre i poznatu toku u WGS-84 i
Gauss Krueger-ovom sustavu. Sve te podatke, tj. koordinate toaka koje je potrebno
iskoliti, transformacijske parametre i koordinate poznate toke potrebno je unijeti kako
u bazni GPS prijamnik (reference unit) tako i u pokretni ureaj (roving unit). Iskolenje
se vri tako da se jedan ureaj postavi na poznatu toku (bazu), a s drugim ureajem se
eta i iskolava toke. Na osnovi podataka sa satelita, GPS prijamnik na bazi izraunava
svoj poloaj i popravke. Drugi ureaj (rover) svoj poloaj odreuje na osnovi satelita i
podataka dobivenih putem radio veze od baznog ureaja. Na zaslonu (display) pominog
ureaja oitava se trenutna pozicija, a kad se doe do konane pozicije odnosno traene
toke na to mjesto se zabije kolac.
Pomina jedinica (rover) moe svoj poloaj odrediti i do 10 km od baze. Prednosti ove
metode su u tome to je moe raditi samo jedan ovjek, nije potrebno dogledanje izmeu
47
pomine i bazne jedinice, daje stvarnu centimetarsku tonost i koordinate u lokalnom
sustavu. Za geodetsku praksu koriste se samo precizne diferencijalne RTK metode, kod
kojih je neophodan prijenos korigiranih mjerenih vrijednosti ili koordinata referentne
postaje, odnosno originalnih podataka mjerenja ka pokretnom prijamniku putem radio ili
neke druge veze.
Vidi primjere!
48
8. PRIMJENA FOTOGRAMETRIJE U PROJEKTIRANJU PROMETNICA
O ovom podruju bit e vie (ili sve) reeno pri izlaganju poglavlja pod nazivom
Geodetski radovi za pojedine faze projektirajnju i graenja prometnica
Profil moe biti sav u nasipu ili usijeku, dio u usjeku, a dio u nasipu, tzv. zasjek, u galeriji
ili u tunelu (Slika 9.1).
49
Slika 9.2. Primjer normalnog cestovnog profila u nasipu (1- kolnik; 2 - bankina;
3 - pokos; 4- trup; 5- jarak; 6- teren)
Prema kategoriji prometnice popreni profil moe biti razliite irine, te sadravati i
druge elemente kao npr. biciklistiku stazu, drvored, zeleni pojas to e zajedno s
njihovim dimenzijama biti projektom zadano.
Radi odvodnje kolnika povrina je (kod starijih cesta) od osi ceste prema rubnjacima u
odreenom nagibu. Veliina tog nagiba ovisi od tipa kolnika. Na betonskim i asfaltnim
cestama dio kolnika ima nagib od 1.5 % - 2 %
na mostovima 2 % - 3 % . Bankine imaju popreni nagib do 2 % vie od kolnika.
50
Za iskolenje projektiranih poprenih profila sastavlja se tzv. pisani profil. U njemu se iz
uzdunog profila, upisuju za svaki profil kota terena i kota nivelete.
Iskolenjem profila treba na terenu obiljeiti osovinsku toku O', projekcije toaka A' i B'
na terenu, te presjecita projektiranog profila s terenom. Za konstrukciju pokosa potreban
je tzv. pokosni trokut (slika 9.4. B).
Toke A' i B' mogu se lako iskoliti ako se izrauna irina ceste .
c
= c + hy + d + z h m
x
Ova formula se rauna jednom za sve profile. Iskole se toke A' i B' te odredi visinska
razlika od kolca O' do A' i B' (Va i Vb ).
51
Slika 9.4.
Kada je kota terena jednaka koti pokosa dobije se mjesto gdje treba postaviti pokosnu
letvu.
Iskolenje nasipa
52
Iskolenje poprenih profila u krivinama.
U krivinama prometnicama potrebno je, radi sigurnijeg kretanja vozila, postupno izdizati
vanjski rub kolnika te izvesti stanovito proirenje kolnika, pri polumjerima zakrivljenosti
manjim od 300 m. Profil kolnika na ravnom dijelu ceste je nagnut je u jednu stranu radi
odvodnje. Pri ranijim graenjima na cesti se je izvodio dvostrani nagib (na obje strane u
odnosu na os ceste). S ovakvog nagnutog profila prelazi se na profil u krivini postupnim
izdizanjem vanjskog ruba kolnika. Taj se postupak naziva vitoperenje.
Popreni nagib pri ovom izvijanju profila za danu kategoriju ceste ovisi od polumjera
zakrivljenosti.
Prijelazna rampa
Prijelazna rampa se poklapa s djelom ceste u prijelaznoj krivini. Preko nje se vanjski rub
kolnika uzdie s nekim dopunskim nagibom (i) tako da se taj rub o poetka krune
krivine uzdigne iznad ravnine unutarnjeg ruba za neku odreenu (potrebnu) veliinu.
im je duina L vea, tim e biti manji dopunski nagib i i tim e se lake obostrano kosi
popreni profil dovesti do jednostrano kosog.
53
Teorijska podloga ovog rjeenja proizlazi iz formule, koja predstavlja ravnoteu sila pri
kretanju vozila na cestama u krivini.
Qv 2
Q sin + Q cos tg = cos
gR
gdje je:
Q = m g.
Ako se postavi da je
Q cos tg = fQ cos
v2
tg + f =
gR
ili
v2
tg = f
gR
54
Zamjenom v u metrima na sekundu (m/sek) sa V u kilometrima na sat (km/h), te ako se
postavi za ubrzanje sile tee da je g=9,81 m/s2 postaje gornja formula
V2
tg = i p = f
127 R
Na taj nain nastaje tzv. izvijanje (vitoperenje) kolnike povrine na duljini prijelazne
rampe.
1.) vanjska polovica kolnika postupnim izdizanjem vanjskog ruba prelazi iz nagnutog
najprije u vodoravni poloaj, kada je ip=0. Ovo rotiranje se obavlja oko sredine
kolnika ravnomjerno dok se ne postigne isti nagib s unutarnjom polovicom
2.) prema potrebi, nastavlja se s izvijanjem cijele povrine kolnika oko unutranjeg
ruba. Izvijanje kolnika u 2 fazi moe se iznimno obaviti rotiranjem oko srednje
osi kolnika, dok vanjski rub ne dospije u konano potpuno nadvienje.
U ovom sluaju se i unutarnji rub spusta za odreenu veliinu. Ovaj nain ima
odreene nedostatke i kvari estetski izgled ceste - nastaje dojam slijeganja
unutarnjeg ruba kolnika i zato ga se ne preporua. Prijelazna krivina sa njenom
stalnom i postupnom promjenom zakrivljenosti odreuje loginu i najsigurniju
putanju uzdu koje se izvodi nadvienje. Duljina prelazne rampe moe se
izraunati prema formuli
55
h b *ip
L= =
i i
gdje su
b = irina kolnika,
ip = popreni nagib kolnika u potpunom nadvienju
i = dopunski uzduni nagib vanjskog ruba prema osovini.
Prema formuli duljina prijelazne rampe pri prijelaznim krivinama ne bi smjela biti
manja nego sto to odreuje gornji izraz.
h1 = a(i k i a )
Na taj nain popreni profil ceste na poetku prijelazne rampe izgleda kao na slici
56
Na kraju prijelazne rampe, tj. na poetku krune krivine imat e cestovni kolnik
jednostrani popreni nagib. Ako se okretanje kolnikog dijela nasipa ostvaruje oko
njegovog unutarnjeg ruba, nadvienje e se ne uzimajui u obzir uzduni nagib izraunati
po formulama:
za osovinsku toku
b b
h = ( + b)i p i p
2 2
za vanjski rub kolnika
hs = (b + b)i p
za vanjski rub cestovnog nasipa
h2 = (a + b + b)i p + ai k
h' = b * i p
gdje su
b - Proirenje kolnika
ip - popreni nagib za maksimalno nadvienje
57
Proirenje kolnika nastaje redovito na krivinama s malim polumjerom (radijusom).
Izvodi se radi sigurnosti razmimoilaenja dvaju vozila u krivini, bilo radi preglednosti za
vonju u krivini gdje je cijeli profil, ili jedan njegov dio u usjeku. Veliina proirenja
zavisi od radijusa zakrivljenosti. Proirenje se do stanovite mjere moe izvesti na raun
unutarnje bankine, koja ne smije biti manja od 1 metar. Ako proirenje treba biti vee,
mora se proiriti trup ceste. Proirenje kolnika postupno raste u podruju prijelazne
krivine i dostie svoju potpuno veliinu u podruju krune krivine te se, nakon krune
krivine, preko slijedee prijelaznice postupno smanjuje, dok ne nestane.
58
b
Ru = R ( + b)
2
Uslijed promjene poloaja osovina, odnosno zaokretanja prednjih kotaa, vozilo zauzima
i krivini veu irinu od one kod vonje u pravcu. Stranji kotai ne slijede trag prednjih,
odnosno opisuju luk manjeg polumjera od prednjih kotaa. Radi toga se u krivinama
izvode proirenja, a veliinu odreuju polumjer krune krivine i dimenzije vozila (Slika
9.1.1).
Normalno se proirenje vri na unutarnjoj strani krivine, dok se kod zaokretnica moe
vriti i samo na vanjskoj strani krivine. Vrijednost potrebnog proirenja u krunom luku
oitavaju se iz posebnih grafikona ili se raunaju prema formulama:
82
= + R 2 + 20 R
2R
82
=
2R
52
= .
2R
59
Slika 9.1.2. Karakteristine duljine vozila
V [km/h] 40 60 80
imin [%] = 0.1
2
gdje je:
irina kolnika,
imin [%] najmanji nagib prijelazne rampe.
Duljina prijelazne rampe jednaka je duljini prijelazne rampe, a samo iznimno ona moe
biti kraa.
60
Osiguranje preglednosti
Na cijelom potezu trase nuno je osigurati potrebnu duljinu preglednosti (vidljivosti) koja
odgovara duljini zaustavljanja pred nepominom zaprekom. Kako se u zaokretnicama ne
moe osigurati potrebna vidljivost mora se ograniiti brzina kretanja vozila.
pi2
bi =
8R
61
10. IZRAUN MASA KUBATURA
Viak materijala
Manjak materijala
Slika 10.5.
Za izraun masa kubatura kod graenja prometnica, kao i drugih uzdunih objekata
posebno je pogodna metoda raunanja masa iz poprenih profila. Kod plonih objekata,
primjerice aerodroma, bazena, kamenoloma itd., koristi se metoda raunanja masa iz
mree pravokutnika, kvadrata odnosno prizmi.
62
P1 + P2
V = d
2
+z
1 2 +z
5 4
6 3
+ 3
5 4
6 1 -
2
z6 z1 z5 z4 z2 z3 z6 z1 z5 z4 z2 z3
-y y6 y1 y5 y4=0,00 y2 y3 +y -y y6 y1 y5 y4=0,00 y2 y3 +y
Povrina zasjeka se rauna kao razlika povrine nasipa i iskopa (Slika 10.3). Koordinatna
os x odreena je smjerom trase u smjeru rasta stacionae, os y je odreena horizontalnom
udaljenou udesno u poprenom profilu, dok je os z visina.
+P -P -P
NASIP
+P
63
1 1
V = P1 (2 + ) + P2 (2 + q) l
6 q
gdje je: P1, P2 povrine susjednih poprenih profila,
Razmak l odnosno udaljenost izmeu dva susjedna profila dobije se kao razlika
stacionaa trase. Kod krivina popreni profili su radijalni, tj. okomiti na tangentu trase,
pa se udaljenost l rauna kao duljina luka trase.
Metoda prizmi
Vidi sliku!
Ako teren podijeljen u mreu trokuta, masa izmeu fizike povrine terena i referentne
plohe izrauna se mnoenjem svakog s odgovarajuom srednjom visinom teita hmi koja
se rauna po formuli:
hi1 + hi 2 + hi 2
hmi = .
3
Zbrajanjem masa Vi za n prizmi dobije se ukupna masa V.
n n
V = Vi = Pi hmi
i =1 i =1
64
11. ZAOKRETNICE (SERPENTINE)
Elementi zaokretnice
Zaokretnice se sastoje od glavne krivine veoma malog polumjera i velikog kuta skretanja
(oko 90) i dviju prikljunih krivina. Izmeu prikljunih krivina i glavne krivine umee
se meupravac ili prijelazna krivina. Prikljuni pravci sa krivinama zovu se krakovi
zaokretnice (gornji i donji krak).
65
dvije prikljune krivine s polumjerima R1 i R2
dva meupravca ili prijelazne krivine, m1 i m2
Podjela zaokretnica
Simetrina zaokretnica
66
Najmanja irina grla odreuje se iz uvjeta da ta irina omoguava izradu dvaju poprenih
profila s usvojenom kosinom nasipa ili potpornim zidom (Slika 5.3) i dobije se prema
formuli:
h
a min =
i
Ako ovaj uvjet nije zadovoljen, oba se kraka ne mogu smjestiti u grlu serpentine.
Smanjenje amin moe se postii smanjenjem irine jarka ili poveanjem razmaka a.
Nesimetrine zaokretnice
To su zaokretnice kojima centar glavne krivine nije identian s tokom sjecita tangenata
O. Konfiguracija terena i geoloki uvjeti esto diktiraju poloaj centra glavne krivine, pa
je nesimetrina zaokretnica ei sluaj od simetrine
67
12. ZAOBLJENJE NIVELETE
ZAOBLJENJE NIVELETE
Uzduni profil osi trase u vertikalnom smislu (niveleta) ovisi u prvom redu o
konfiguraciji terena, pri emu se ujedno nastoji postii izjednaenje zemljanih radova tj .
da iskopi i nasipanje budu priblino jednaki. Prema tome, slino tangencijalnom poligonu
u poloajnom smislu, i niveleta trase bit e takoer izlomljena linija. Prijelomi trase
mogu biti konkavni i konveksni. Osnovni oblici prijeloma jesu kad trasa prelazi iz pada u
uspon (konkavni) ili iz uspona u pad (konveksni). Meutim, postoje i oblici kad trasa
prelazi iz manjeg pada u vei, odnosno iz manjeg uspona u vei uspon i obratno.
Specijalni sluajevi jesu kad je jedan od nagiba jednak nuli tj. kad trasa iz horizontale
prelazi u uspon ili pad i obratno (slika 1). .
+p1% -p2%
-p1% +p2%
+p2% -p1%
+p1% -p2%
Slika 1
Za zaobljenje nivelete najvie se koriste dvije krivulje: kruni luk i kvadratna parabola.
Iako izmeu krunice i parabole odgovarajueg parametra, u primjeni na zaobljenje
nivelete, ne postoje vee razlike. Meutim, parabola bolje odgovara zahtjevima
modernog prometa obzirom na preglednost puta, sigurnost prometa te tednju vozila.
Polumjer (radijus) vertikalne krivulje diktira u prvom redu konfiguracija terena. Meutim
u pogledu minimalnih radijusa zaobljenja treba voditi rauna i o vozno - tehnikim
odnosno dinamikim uvjetima (doputeno centrifugalno ubrzanje) te o uvjetima
sigurnosti prometa u vezi s preglednou puta. U sluaju konveksnih zaobljenja,
odluujui kriterij za minimalni radijus zakrivljenosti jest duljina preglednosti puta
odnosno, u vezi s brzinom vozila, tzv. duljina zaustavnog puta. (Minimalna duljina
68
zaustavnog puta na cestama rauna se na osnovu proraunske brzine vozila, dok se za
visinu smetnje na kolovozu uzima hs = 0,10 m a za visinu oka vozaa h = 1,35 m.). Kod
konkavnih zaobljenja gdje je preglednost puta osigurana sama po sebi, odluujui kriterij
jest doputeno centrifugalno ubrzanje odnosno poveani pritisak na kotae vozila.
Kako se iz tablice vidi, minimalni polumjeri kod konveksnih zaobljenja su, zbog potrebe
preglednosti puta, dvostruko vei. Razliitim pravilnicima dati su minimalni polumjeri
zakrivljenosti gleda vrste prometnice (autocesta, ceste I, II i III reda) i konfiguraciju
terena.
Slika 2
69
+ tg
tg
+
T = R tg = R 2 2 (1)
2
1 tg tg
2 2
Budui da su osi i openito mali kutovi (npr. za ve veliki nagib od 10% kut iznosi
543) moe se postaviti da je:
1 1
tg = tg tg = tg
2 2 2 2
1
1 tg * tg
4
Zbog malih kutova i drugi lan ovog izraza se zanemaruje odnosno uzima se da je
nazivnik formule (1) jednak jedinici, pa e formula (1) biti:
R
T= (tg + tg ) (2)
2
p1 p2
tg = tg = (3)
100 100 ,
R R* p
T= ( p1 p 2 ) = (4)
200 200
p = p1 p 2 (5)
70
izraunata duljina tangente T, mogu se sada, poznavajui kutove i prema (3),
izraunati projekcije tangenata
t a = T cos ,
(6)
t b = T cos
te, prema poznatoj stacionai prijeloma P odrediti stacionae poetka (PZ) i kraja (KZ)
zaobljenja,
St. PZ = St. P ta
(7)
St. KZ = St. P tb
Predznaci za ta odnosno tb uzimaju se prema situaciji tj. smjeru rasta stacionae. Prema
poznatoj koti prijeloma Hp odredit e se kote poetka i kraja zaobljenja,
HPZ = Hp ta tg = HP ta p1
(8)
HKZ = Hp tB tg = HP tb p2
y N = R R 2 x N, 2 (9)
ili priblinoj
x N, 2
y =
,
N (10)
2R
,
Pri tome je x N udaljenost toke N od poetka zaobljenja PZ i to udaljenost po glavnoj
tangenti. Ako je x N horizontalna udaljenost onda bi odgovarajua udaljenost po glavnoj
tangenti bila
xN x T
x N, = = N = xN
cos ta ta (11)
t
Meutim jer se kod zaobljenja nivelete, kako je ve spomenuto, openito radi o malim
kutovima i , vrijednost ordinate sraunate po formuli (9) odnosno (10) moe se
nanaati i vertikalno, iako bi se zapravo morala nanaati u smjeru okomito na nagib.
71
Dakle veliina okomice na tangentu, aproksimira se s vertikalom tj uzima se da je
y .N = y N Pogreka koja se uslijed toga pojavljuje je veoma mala i to manja to su manji
nagibi nivelete.
Na osnovu gornjeg izlaganja, kota bilo koje toke N na krunom luku e biti:
H N = H PZ p1 x N y N (12)
gdje se uzevi u obzir spomenutu aproksimaciju y = y N ordinata rauna po izrazu:
.
N
x N, 2 x N2
yN = = (13)
2R 2R
Predznaci u formuli (12) odreuju se prema situaciji. Za situaciju na slici lan p1xN ima
pozitivni predznak dok je yN negativno. Po formuli (12) mogu se raunati kote pojedinih
taaka ne samo do take C nego i dalje, sve do KZ. Meutim kod veih ordinata zbog
uzetih aproksimacija, tonost se smanjuje. Kod veih nagiba bi se onda kote izmeu C i
KZ mogle raunati po drugoj tangenti tj. poevi od KZ,
72
Slika 3. Parabola sa simetrinim tangentama
Pc = yc = PM (17)
PM = 1/2BD (18)
1
YC = BD (19)
4
73
BD = t tg t tg = t ( p1 p 2 ) = t p (20)
1
YC = t p (21)
8
p = ( p1 p 2 ) (23)
y = kx 2
i (24)
2
y x
=
PC t
X N2
YN = 2 p (25)
2d
H PZ = H P p1 t
prema situaciji (26)
H PZ = H P p2 t
Poznavajui ove kote, za svaku udaljenost XN (bilo od PZ ili KZ), moe se izraunati kota
toke N na paraboli. Raunajui npr. kotu toke na paraboli od PZ bit e:
74
X N2
H N = H PZ p1 X N p (27)
2d
8YC
ili ako se na osnovu (22) uvrsti da je p = , dobije se kota bilo koje toke na paraboli
d
po izrazu:
XN 2
H N = H PZ p1 X N ( ) 4YC (28)
d
DB = 4 YC (29)
Prva derivacija formule (27) po x daje nagib tangente u bilo kojoj toki parabole,
dH N p
= p1 X N (30)
dx d
d 2H N p
2
= (31)
dx d
p
=a (32)
d
Prema tome, umjesto po formuli (27) (odnosno (28)), kote toaka na paraboli mogu se,
uzevi u obzir (32), raunati i po izrazu:
a 2
H N = H PZ p1 X N XN (33)
2
Promjena nagiba parabole po formuli (32), moe biti stanovita kontrola, sigurnosti vonje
obzirom na potrebnu preglednost puta. Naime prema kategoriji prometnice moe se
propisati maksimalna vrijednost parametra a, pa na osnovu poznate otrine preloma p, po
formuli:
75
p
d= (34)
a
Kruni luk
Ako su nagibi p1 i p2 protusmjerni, tada e u formuli za raunanje kota (12) drugi i trei
lan s desne strane jednakosti imati meusobno razliite predznake, pa e formula (12)
uzevi u obzir (13) glasiti:
x N2
H N = H PZ p1 x n m (42)
2R
Prva derivacija ove formule po x daje nagib tangente u bilo kojoj toki krivulje. Za
maksimalnu, odnosno minimalnu kotu na krivulji taj nagib treba biti jednak nuli jer je
tangenta u toj toki horizontalna. Ako se, dakle, prva derivacija formule (42) izjednai s
nulom, dobiva se udaljenost x od PZ do toke obrata:
dH N x
= p1 m N = 0 (43)
dx N R
x N x0 = p1 R (44)
Ako se sada ovako izraunata apscisa x uvrsti u formulu za raunanje kota (42) dobiva se
kota toke obrata,
p2R2 1
H N = H 0 = H PZ p12 R m 1 = H PZ p12 R (45)
2R 2
Simetrina parabola
76
I ovdje vrijedi da drugi i trei lan s desne strane formule (33) imaju meusobno razliite
predznake pa e formula za raunanje kota glasiti:
a
H N = H PZ p1 X N X N2 (46)
2
dH N
= p1 aX N = 0 (47)
dX N
p
XN = X0 = 1 (48)
a
Tako izraunata vrijednost apscise uvrtena u formulu (46) dat e kotu toke obrata
77
12. GEODETSKI RADOVI ZA POJEDINE FAZE PROJEKTIRANJA
I GRAENJA PROMETNICA
78
ili
Literatura:
Mato Jankovi (Zagreb 1981): Inenjerska geodezija II, Sveuilina naklada Liber.
eljko Karlaet (Zagreb 1995): Uvod u projektiranje i graenje
K R A J VII. S E M E S T R A
79
13. MOSTOVI, NADVONJACI, VIJADUKTI
13.1. Openito o podjeli mostova
14. TUNELI
14.1. Geodetske podloge za projektiranje tunela
80
14.7. Tonost proboja tunela
16. DALEKOVOD
nosei
zatezni (ankerni na
mjestima promjene
pravca)
Projektna dokumentacija
17. CJEVOVODI
81
Poetak cjevovoda je mjesto (prostor) eksploatacije. Krajnja toka cjevovoda je
rafinerija, tvornica
Projekt se, kao i drugi projekti radi na planovima sitijeg, odnosno krupnijeg mjerila
Radi ekonominosti cjevovodi se grade blizu prometnica.
Treba izbjegavati:
ume
naselja (min. 600 m, iznimno 300 m ali tada mora cjevovod biti ispod naselja
vodove visokog napon (korozija)
18. BRANE
Masivne: Nasipne:
Najee su betonske, po obliku
lunegravitacijske (vlastita teina) zemljane, kamene, mijeanje
Projekt?
Iskolenje?
82