LICENCIJA (engl. licence, njem.

Lizenz) je izraz koji se upotrebljava za razliite

ekonomske i pravne odnose, ali uvijek u vezi s odreenim odobrenjem, doputenjem
ili pravom na osnovi kojega se koristi odreena tehnologija, robni ili usluni ig, te
umijea i iskustva kojima davalac licencije raspolae. Licencija je pravo na koritenje
odreene tehnike, a ugovor o licenciji je ugovor o ustupanju, odnosno koritenju
takve tehnike, dakle tehnikog znanja, izuma ili zatienog prava (patent ili zatieni
uzorak). To znai da se licencija odnosi na tehniko znanje ili tehniko iskustvo
(know-how) ili pak na poseban oblik know-howa, na zatieno znanje.

Ugovorom o licenciji mogu se ukljuiti i pravo koritenja robnog znaka, kao i prijenos
znanja i iskustva u podruju organizacije, rukovoenja, distribucije i sl. U irem smislu
licencija je sinalagmatski (dvostrano obvezni) ugovor kojim se davalac licencije
obvezuje da e stjecatelju licencije ustupiti pravo privrednog koritenja nekog
iskljuivog prava industrijskog vlasnitva (patent, industrijski uzorak ili model, robni ili
usluni ig) ili znanje i iskustvo kojim davalac licencije de facto raspolae. Stjecatelj
licencije obvezuje da e se predmetom licencije koristiti na ugovoreni nain i u
ugovorenom opsegu te da e davaocu licencije platiti ugovorenu naknadu. U praksi
se izraz licencija koristi i za oznaavanje pravnog instrumenta kojim se zasniva
licencijski odnos (licencijski ugovor, odluka o obveznoj licenciji) kao i za oznaavanje
samog objekta licencijskog odnosa.

Ugovori o licenciji mogu biti unilateralni (jednostrani), bilateralni (dvostrani) ili

multilateralni (viestrani) kada se radi o meusobnoj tehnikoj suradnji, razmjeni
licencija, zajednikom istraivako-razvojnom radu itd. Rijetki su ugovori kojima je
objekt samo odreeno pravo industrijskog vlasnitva. U pravilu je spojeno nekoliko
licencija: patentna licencija s licencijom know-howa ili s licencijom uzorka, modela,
robnog iga. Veoma esto je licencijski ugovor ugraen u neki iri kompleksni
ugovor: ugovor o zajednikom ulaganju, ugovor o inenjeringu, ugovor o izvoenju
investicijskih radova, ugovor o leasingu ili ugovor o franizingu.

Poduzee koje stjee pravo koritenja zatienog izuma, uzorka ili modela, ili ak
nezatienog izuma koji jo nije patentiran, te tajnog znanja i iskustva, putem
licencijskog ugovora stjee povlaten poloaj monopolista (ako je rije o iskljuivoj
licenciji) te tako ima veliku prednost u privrednoj utakmici nad drugim proizvoaima
kojima nije doputeno koritenje predmeta licencijskog ugovora. Na taj nain
stjecatelj licencije, u pravilu, dolazi na jeftiniji i bri nain do mogunosti proizvodnje
novih proizvoda nego da sam razvija novi proizvod na osnovi vlastitih istraivanja.
Ovo potonje bi uz velike trokove zahtijevalo i kreativno i struno osoblje te dugo
vrijeme za razradu novog proizvoda.

ONAJ DOSADNI DIO (NABRAJENJE SVEGA PREMA POJMOVIMA)

Pojam
Ugovorom o licenci obvezuje se davalac licence da stjecaocu licence ustupi u cjelini
ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili
modela, a stjecalac licence se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu.

Forma
Ugovor o licenci mora biti sklopljen u pismenoj formi.

Trajanje licence
Licenca za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne moe biti
zakljuena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava.

Iskljuiva licenca
Ugovorom o licenci stjecalac licence stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta
licence samo ako je to izriito ugovoreno (iskljuiva licenca).
Ostale mogunosti iskoritavanja predmeta licence zadrava davalac licence.
Ako u ugovoru o licenci nije naznaeno o kakvoj je licenci rije, smatra se da mu je
dana neiskljuiva licenca.

Prostorno ogranienje prava iskoritavanja

Pravo iskoritavanja predmeta licence moe biti prostorno ogranieno samo ako to
nije protivno Ustavu i zakonima Republike Hrvatske.
Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta
licence, smatra se da je licenca prostorno neograniena.

Predaja predmeta licence

Davalac (davatelj) licence duan je stjecaocu (stjecatelju) licence u odreenom roku
predati predmet licence.
Davalac licence duan je stjecaocu licence predati i tehniku dokumentaciju
potrebnu, za praktinu primjenu predmeta licence.

Davanje uputa i obavijesti

Davalac licence je duan stjecaocu licence dati sve upute i obavijesti koje su
potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta licence.

Obveza garantiranja
Davalac licence garantira stjecaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku
upotrebljivost predmeta licence.

Jamstvo
Davalac licence jami da pravo iskoritavanja koje je predmet ugovora pripada
njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekoga treeg.
Ako je predmet ugovora iskljuivo licenca, davalac licence jami da pravo
iskoritavanja nije ustupio drugome ni potpuno ni djelomino.
Davalac licence duan je uvati i braniti pravo ustupljeno stjecaocu licence od svih
zahtjeva treih osoba.

Obveza davaoca iskljuive licence

Ako je ugovorena iskljuiva licenca; davalac licence ne moe ni u kom obliku sam
iskoritavati predmet licence, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome
drugom u granicama prostornog vaenja licence.

Iskoritavanje predmeta licence

Stjecalac licence duan je iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain, u
ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama.

Koritenje naknadnih usavravanja

Ako zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno, stjecalac licence nije ovlaten
iskoritavati naknadna usavravanja predmeta licence.

uvanje predmeta licence u tajnosti

Ako predmet licence ine nepatentirani izum ili tajno tehniko znanje i iskustvo,
stjecalac licence je duan uvati ga u tajnosti.

Kvaliteta
Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu iga; stjecalac
licence moe stavljati u promet robu s tim igom samo ako je njezina kvaliteta ista
kao to je kvaliteta robe koju proizvodi davalac licence. Suprotan sporazum nema
pravni uinak.

Obiljeavanje
Stjecalac licence duan je robu obiljeiti oznakom o proizvodnji po licenci.

Naknada
Stjecalac licence duan je isplatiti davaocu licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na
nain kako je to odreeno ugovorom.

Podnoenje izvjetaja
Ako se naknada odreuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja predmeta licence,
stjecalac licence duan je podnijeti davaocu. licence izvjetaj o opsegu iskoritavanja
i obraunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok.

Izmjena ugovorene naknade

Ako je ugovorena naknada postala oito nerazmjerna u odnosu prema prihodu koji
stjecalac licence ima od iskoritavanja predmeta licence, zainteresirana strana moe
zahtijevati izmjenu ugovorene naknade.

Kad se moe dati podlicenca

Stjecalac iskljuive licence moe pravo iskoritavanja predmeta licence ustupiti
drugome (podlicenca).
Ugovorom se moe predvidjeti da stjecalac licence ne moe dati drugome podlicencu
ili mu je ne moe dati bez doputenja davaoca licence.
Kad davalac moe odbiti doputenje
Kad je za davanje podlicence potrebno doputenje davaoca licence, ovaj ga moe
odbiti stjecaocu iskljuive licence samo iz ozbiljnih razloga:

Otkaz zbog nedoputene podlicence

Davalac licence moe otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je podlicenca
dana bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno.

Neposredan zahtjev davaoca licence

Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos izmeu stjecaoca
podlicence i davaoca licence, ak ni kad je davalac licence dao potrebno doputenje
za zakljuenje podlicence.
Ali, davalac licence moe, radi naplate svojih potraivanja od stjecaoce licence
nastalih iz licence, zahtijevati neposredno od stjecaoca podlicence isplatu iznosa
koje ovaj duguje davaocu podlicence po osnovi podlicence.

Prestanak ugovora protekom odreenog vremena

Ugovor o licenci sklopljen na odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za
koje je zakljuen, te nije potrebno da bude otkazan.

Preutno obnavljanje licence

Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o licenci bio sklopljen stjecalac licence
produi iskoritavati predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi, smatra se
da je zakljuen nov ugovor o licenci neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i
prethodni.
Osiguranja to su ih tree osobe dale za prvu licencu prestaju protekom vremena za
koje je bila zakljuena.

Otkaz ugovora o licenci

Ugovor o licenci ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana moe
dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.
Ako otkazni rok nije ugovorom odreen, iznosi est mjeseci, s tim to davalac licence
ne moe otkazati ugovor tokom prve godine njegova vaenja.
Smrt, steaj i redovna likvidacija
U sluaju smrti davaoca licence licenca se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako
drugaije nije ugovoreno.
U sluaju smrti stjecaoca licence licenca se na stavlja s njegovim nasljednicima koji
produavaju njegovu djelatnost.
U sluaju steaja ili redovne likvidacije stjecaoca licence davalac licence moe
raskinuti ugovor.

LEASING

Rije leasing nije izvorno hrvatska, a u prijevodu na hrvatski jezik znai najam ili
zakup.

ak niti u Zakonu o leasingu, koji je donosen 2006. godine s ciljem da se jasno

razdvoji davanje kredita od financiranja na leasing, nije oito naen prihvatljiv
hrvatski prijevod te rijei, ve je zadran pojam leasing koji se i do tada koristio.

Meutim lizing nije samo obino davanje u zakup ili najam, ve se radi o
popularnom nainu financiranja, posebno za nabavku osobnih automobila. To je
poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti
nego kupiti. Leasing omoguuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije na
koritenje za vrijeme koliko mu je potrebna, umjesto da ju kupi. Predmet leasinga
moe biti stroj, oprema, prijevozno sredstvo, poslovni prostor, zemljite i sl.

U poslovnoj praksi leasing se pojavljuje u vie oblika, a osnovna podjela je na

financijski i operativni leasing. Pojednostavljeno reeno, temeljna razlika izmeu
financijskog i operativnog leasinga trebala bi biti u duini trajanja ugovora, te
snoenju trokova i rizika tj. pitanja tko e postati (ostati) vlasnik predmeta leasinga
nakon to se plati zadnja rata leasinga.

Kod financijskog leasinga ugovoreno trajanje ugovora je obino due, nije

predviena mogunost otkaza ugovora, a rizik i trokove odravanja, popravaka,
osiguranja i slino snosi primatelj leasinga koji na kraju stjee vlasnitvo nad
predmetom leasinga, odnosno predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvo korisnika
sa zadnjom otplaenom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim
knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduenosti
kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obraunava se u bruto iznosu sa PDV-om
koji se plaa ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po
njegovu zavretku.

Operativni leasing se pak ocjenjuje kao najblii zakupu. Ugovor se sklapa na krae
vrijeme, a usluga leasinga, u pravilu, obuhvaa trokove financiranja, odravanja,
osiguranja i sl. i ti trokovi ukljueni su u leasing rate, a korisnik mora vratiti predmet
leasinga nakon to plati zadnju ratu, dakle ne stjee vlasnitvo. Vrijednost predmeta
leasinga obraunva se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaa u jednakim mjesenim
obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma. Trokovi operativnog leasinga priznaju se
kao trokovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaanje poreza na dobit.
Knjigovodstveno se vrijednost operativnog leasinga ne iskazuje u bilanci zaduenosti
ime se ne smanjuje vrijednost tvrtke. Prilikom ugovoranja obvezna je uplata
jamevine davatelju najma koja se iskazuje u postotku inicijalne vrijednosti predmeta
leasinga. Po isteku leasing ugovora predmetna oprema ili nekretnina moe se
zamijeniti drugom - novom i modernijom.

Meutim u praksi kada se susretnete s ugovorom o leasingu koji je najee tipski

obrazac od 1 stranice, te opim uvjetima poslovanja davatelja leasinga u kojima su
zapravo definirani svi uvjeti dogovorenog financiranja, esto se pokae da upravo
one odredbe koje se smatraju karakteristinim za financijski leasing nalazimo u
ugovorima o operativnom leasingu i obrnuto. Sam Zakon o leasingu vrlo je krt to
se tie ureivanja pitanja vezanih za sadraj leasing ugovora, tako da u stvarnosti
poslovna praksa predstavlja znaajan izvor pravila o leasingu. S tim u vezi bitno je
napomenuti i nadzornu ulogu HANFA-e koja je donijela i niz pravilnika koji ureuju
odnose na podruju leasinga, a osobito znaajni su i porezni propisi te
raunovodstveni standardi (MRS 17).

Prednosti leasinga:

rate leasinga se otplauju iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom predmeta

leasinga - prema naelu plaaj kako zaradi
porezne prednosti - trokovi (operativnog) leasinga u potpunosti se priznaju u
trokove poslovanja dok se PDV plaa u mjesenim obrocima
 likvidnost - korisniku kapital ostaje na raspolaganju za druge investicije ili kao
obrtni kapital kreditna sposobnost - leasingom se za razliku od kredita
poboljavaju financijski indikatori likvidnosti i zaduenosti
trokovi i rizici naplate se smanjuju jer se isplata dobavljaa predmeta leasinga
vri odmah po isteku leasinga mogue je postati vlasnik opreme ili je zamijeniti s
novom i modernijom