Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 348

BISERKA DUMBOVI BILUI

KRAJOLIK KAO KULTURNO NASLIJEE


Zahvaljujem svima koji su doprinijeli realizaciji ove knjige - posebno Maji i Sabi.
BISERKA DUMBOVI BILUI

KRAJOLIK KAO
KULTURNO NASLIJEE
METODE PREPOZNAVANJA, VRJEDNOVANJA I ZATITE
KULTURNIH KRAJOLIKA HRVATSKE
SADRAJ

PROSLOV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

ODREENJE POJMOVA KRAJOLIK I KULTURNI KRAJOLIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21


PODRIJETLO I ODREENJE POJMA KRAJOLIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Podrijetlo pojma krajolik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Sadrajno odreenje pojma krajolik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Odreenje pojmova krajolik i krajobraz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Razlika izmeu krajolika i okolia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
RAZVOJ KONCEPTA KRAJOLIKA KAO ZNANSTVENE TEME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Uspostava pojma kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Ekologija krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
VRSTE KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
SASTAVNICE I OBILJEJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Identitet i znaenje krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Procesi i promjene krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Meudjelovanje ovjeka i prirode u stvaranju i oblikovanju krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Krajolik kao sustav kulturna, prirodna, materijalna i nematerijalna obiljeja krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
PRISTUPI ISTRAIVANJIMA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

5
Krajolik kao kul turno na slijee

PRAVNA ZATITA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ I USPOREDBA S EUROPSKIM ZEMLJAMA . 53


ZAKONSKA I INSTITUCIONALNA ZATITA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Zakon o potvrivanju Konvencije o europskim krajobrazima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Zakon o prostornom ureenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Zakon o zatiti prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Zakon o zatiti okolia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Ostali zakoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima
i standardu elaborata prostornih planova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
ZATITA KRAJOLIKA U STRATEKIM DOKUMENTIMA RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Strategija prostornog ureenja RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Nacionalna strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske . . . . . . . . . . 68
Strategija odrivog razvitka RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Ostale strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
KRAJOLIK U ZAKONODAVSTVU EUROPSKIH ZEMALJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Krajolik u ustavnom pravu europskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71
Krajolik u nacionalnim zakonima europskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Posredna zatita krajolika kroz ostale zakone i propise . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73
Izrada dokumentacije o krajoliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Institucionalno bavljenje krajolikom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
METODE ZAKONSKE ZATITE KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Krajolik u sustavu prostornog planiranja i stratekih dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Krajolik kao zakonom zatieno podruje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Pejzani/krajolini plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
PRIMJERI ISTRAIVANJA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Krajobrazna studija Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

TIPOLOKI RAZVRSTAJ - KARAKTERIZACIJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89


METODE I PROBLEMI ISTRAIVANJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
METODE TIPOLOKOG RAZVRSTAJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Karakter krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Krajoline jedinice, tipovi i podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Uzorci krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Metoda tipolokog razvrstaja karakterizacija krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Metoda ocjene karaktera krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Metoda povijesne karakterizacije krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Metoda tipolokog razvrstaja urbanog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Metoda tipolokog razvrstaja obalnog i krajolika mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

6
S adr aj

PRIMJENA METODE TIPOLOKOG RAZVRSTAJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117


Europski tipovi krajolika LANMAP2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Tipoloka razvrstavanja krajolika u europskim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
TIPOLOKI RAZVRSTAJ KRAJOLIKA UMBERKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Podruje istraivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Prostorne analize krajolika koritenjem GIS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Dokumentiranje sastavnica i obiljeja krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
Prepoznavanje i odreivanje opih krajolinih tipova (regionalna razina - 2) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Prepoznavanje i odreivanje krajolinih tipova (podregionalna razina - 3) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

KRAJOLIK KAO VRSTA KULTURNOG NASLIJEA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159


KULTURNO NASLIJEE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
RAZVOJ KONCEPTA KULTURNOG KRAJOLIKA U MEUNARODNIM POVELJAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
USPOSTAVA KRAJOLIKA KAO KULTURNOG NASLIJEA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Pojam povijesnog urbanog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Mjesta i podruja kulturnog naslijea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Krajolik u Europskoj konvenciji o krajoliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
ODREENJE KRAJOLIKA KAO VRSTE KULTURNOG NASLIJEA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Kulturni krajolik u poveljama UNESCO-a i ICOMOS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Odreenje pojma kulturni krajolik u europskim poveljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
Izvaneuropski pristup odreenju kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
Glavna obiljeja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
KATEGORIJE I VRSTE KULTURNIH KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Vidljivo oblikovani kulturni krajolik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Organski razvijeni krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
Asocijativni krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Vrste kulturnih krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
METODE PREPOZNAVANJA KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
Plan istraivanja kulturnih krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Prepoznavanje svojstava krajolika kao kulturnog dobra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
Povijesna istraivanja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
DOKUMENTIRANJE KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
Meunarodni standardi dokumentiranja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
Popisni obrazac za dokumentiranje kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
GIS i dokumentiranje kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
PRIJEDLOG VRSTA KULTURNIH KRAJOLIKA U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Vidljivo oblikovani krajolici: perivoji, parkovi, vrtovi, arboretumi i sl. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
Povijesni ruralni i poljodjelski krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Povijesni urbani krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
Povijesni industrijski krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
Krajolici utvrda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

7
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolici svetih mjesta sakralni krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208


Krajolici posebnih povezanosti asocijativni krajolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Krajolici povijesnih prometnica (cesta, putova i eljeznice) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
Povijesni krajolici mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
Krajolici arheolokih podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

VRJEDNOVANJE KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213


POJAM VRIJEDNOSTI KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
Svojstvene i pridruene vrijednosti kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
Tipovi vrijednosti kulturnog naslijea u europskim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
Tipovi vrijednosti kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
METODE VRJEDNOVANJA KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
USPOSTAVA KRITERIJA VRJEDNOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
Kriteriji vrjednovanja kulturnih krajolika meunarodnih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
Kriterij autentinosti kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Kriterij integriteta kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
Ostali kriteriji vrjednovanja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
Stupanj znaaja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
Kriteriji odreivanja kulturnih krajolika nacionalnog znaaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
Odreivanje granice zatite kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
PRIJEDLOG MODELA VRJEDNOVANJA KULTURNOG KRAJOLIKA primjer umberka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
Odabrani tipovi vrijednosti ocjene kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Odabrani kriteriji vrjednovanja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
Ocjena znaaja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

SUSTAV I METODE ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267


POLAZITA ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
MEUNARODNI SUSTAV ZATITE KULTURNIH KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Meunarodne organizacije za zatitu kulturnih krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Zatita kulturnih krajolika u meunarodnim poveljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
Meunarodni primjeri zatite kulturnih krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
ZATITA, PLANIRANJE I UPRAVLJANJEKULTURNIM KRAJOLIKOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Naela i ciljevi zatite i upravljanja kulturnim krajolikom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Politika i strategija zatite kulturnih krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
Plan upravljanja kulturnim krajolikom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
Plan zatite kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
Praenje stanja kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
Provoenje zatite kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
METODE ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
Pristup zatiti kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
Osnovne metode djelovanja u kulturnom krajoliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
Metode konzervacije i odravanja krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
Metode obnove, prilagodbei oporavka kulturnog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290

8
S adr aj

PRIJEDLOG SUSTAVA ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293


umberako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293

IZAZOVI OUVANJA I ODRIVOG RAZVOJA KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299


ODREENJE POJMA KRAJOLIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
POBOLJANJE PRAVNE ZATITE KRAJOLIKA U HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
PROVOENJE TIPOLOKOG RAZVRSTAJA KARAKTERIZACIJE KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306
PREPOZNAVANJE, DOKUMENTIRANJE I VRJEDNOVANJE KULTURNIH KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
SUSTAV VRJEDNOVANJA KULTURNIH KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
ZATITA I ODRIVI RAZVOJ KULTURNIH KRAJOLIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312

SUMMARY . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317

PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
TUMA POJMOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
Literatura uz odreenje pojma krajolik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
Literatura uz tipoloku podjelu krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332
Literatura uz vrjednovanje i zatitu krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
Literatura uz istraivanje krajolika umberka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
Meunarodne povelje i preporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Internetski izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
IZVORI SLIKOVNIH PRILOGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
POPIS SKRAENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346

9
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik Velikog Tabora

10
PROSLOV

Teritorij Hrvatske se zahvaljujui svom zemljopisnom Krajolici koji su nastajali i oblikovali se stoljeima kao
smjetaju i povijesnim utjecajima srednjoeuropskog i rezultat ljudske intervencije u zadanom, topografski
mediteranskog kulturnog kruga odlikuje bogatstvom odreenom prostoru sagledavaju se i u kontekstu kul-
i raznolikou krajolika. Stvarani tisuljeima u sinte- turne batine. Oni su izravno povezani s graditeljskim
zi ovjekova djelovanja i prirodnih zadanosti, krajolici naslijeem urbanih i ruralnih cjelina, pojedinanim gra-
su oblikovali bogatstvo i prepoznatljivost prostora te evinama, arheolokim i memorijalnim podrujima i
ujedno predstavljaju materijalnu osnovu i samosvojnost ostalim artefaktima u prostoru. U mnogim podrujima
nacionalnog stvaralakog izraza. Krajolici odraavaju ra- Hrvatske postoje krajolici u kojima su jo ouvani tradi-
znolikosti kulturnog i prirodnog naslijea Hrvatske i kao cijski prostorni odnosi, povijesni krajolini uzorci i nain
vana sastavnica njezina prostornog identiteta ujedno koritenja. Oni predstavljaju krajolike koji reprezentiraju
doprinose kvaliteti i raznolikosti europskog prostora. tradiciju i vrijednosti prolih narataja, meutim nisu
Stoga se cjelokupni teritorij Hrvatske sagledavan u kon- u dovoljnoj mjeri prepoznati, vrjednovani ni zatieni.
Najee su zaputeni, slabo naseljeni i koriteni. Zatitu
tekstu znaenja pojma moe smatrati krajolikom. Prirod-
za sada imaju jedino krajolici ukljueni u podruja na-
ni elementi (klimatski, reljefni, geoloki sastav, tla, vode,
cionalnih parkova i parkova prirode te oni malobrojni
biljni i ivotinjski svijet) jesu podloga, a ovjek je svojim
zatieni kao kulturna dobra.
tipovima i oblicima naselja, poljodjelskim povrinama,
prometnicama, uporabnim prostorima i ostalim aktiv- U ovom se istraivanju krajolik sagledava kao sveukupni
nostima djelovatelj u prostoru. Krajolik stoga definiramo teritorij u kojemu ive i djeluju ljudi, koji ujedno prua
kao kulturnu tvorevinu nastalu u suivotu ovjeka i pri- zajednici i pojedincu osjeaj identiteta i pripadnosti. U
rode, kao sustav stvoren meudjelovanjem prirodnog krajoliku se odvijaju stalne promjene. Kao i u prolosti,
okolia te drutvenih, gospodarskih i kulturnih snaga krajolik se stalno mijenja uslijed djelovanja prirode i o-
odreene drutvene zajednice. vjeka. Razvoj se ne moe odvijati bez promjena krajolika,

11
Krajolik kao kul turno na slijee

stoga je izazov koji se postavlja u dananje doba kako krajoliku usmjerava se na odrivost postojeih, a suprot-
omoguiti promjene koje e potovati bitna svojstva stavljena je prekomjernom irenju gradnje i pritiscima
krajolika i koje e stvoriti i nove vrijednosti. Primjerenom razvoja turizma i ostalih suvremenih sadraja. Suoeni s
zatitom, upravljanjem i planiranjem krajolici bi mogli nerazumijevanjem znaaja kulturnoga krajolika i njego-
doprinijeti ne samo ouvanju i stvaranju prostornog ve vanosti za nacionalni identitet prostora, svakodnev-
identiteta, ve i razvoju gospodarstva, osobito u smislu no svjedoimo unitavanju vrijednosti krajolika irom
ekolokog poljodjelstva, ekolokog i kulturnog turizma Hrvatske. Da bi se takav proces zaustavio potrebno je
i poduzetnitva. stvaranje znanja i podizanje ope svijesti o vrijednosti-
ma krajolika te o kulturi graenja u njemu.
U suvremenom svijetu krajolici su prepoznati kao jedan
od vanih imbenika prostornog identiteta, bilo da se Hrvatski prostor odreuje raznolikost tipova i vrsta
radi o krajolicima visokog stupnja prirodnosti ili su ti- krajolika koji predstavljaju dio srednjoeuropskih i me-
jekom vremena oblikovani ovjekovim djelovanjem. diteranskih regija, a takoer i krajolika visokih kultur-
Osim identitetskog, esto imaju veliko drutveno i gos- no-povijesnih vrijednosti, koji potencijalno zadovolja-
podarsko znaenje. Meutim, u Hrvatskoj su znaajke vaju kriterije za upis u Registar kulturnih dobara. To su
i vrijednosti krajolika koje je oblikovao ovjek svojim krajolici oblikovani ovjekovim djelovanjem tijekom
koritenjem ili naseljavanjem jo uvijek nedovoljno pre- povijesti, koji posjeduju prepoznatljive uzorke i struk-
poznate i zatiene. Krajolik jo uvijek nije shvaen u ture kulturnog naslijea. Kulturni krajolik interpretira
dovoljnoj mjeri vanim ne samo zbog ouvanja iden- se i kao holistiki okvir za pojedinana kulturna dobra
titeta prostora, nego i kao znaajan resurs i imbenik koja se nalaze u njemu, kao organizirani sustav unutar
gospodarskog razvoja. Iako se brojne ocjene u kontek- kojega su smjeteni i ostali posebni elementi kulturno
stu turizma oslanjaju na ljepote krajolika Hrvatske, on povijesnih vrijednosti: naselja, graevine, objekti malog
se jo ne prepoznaje kao gospodarski i turistiki resurs. mjerila i ostali.
Nedovoljno je spoznato da se ouvanjem vrijednosti
kulturnog krajolika i prirodnih ljepota, njegovanjem Hrvatska je 2000. godine potpisala Europsku konvenciju
krajoline raznolikosti pruaju razliite mogunosti za o krajoliku (European Landscape Convention), a 2002. go-
odmor, uivanje, kulturnu i fiziku rekreaciju. dine donijela je Zakon o prihvaanju Konvencije o europ-
skim krajobrazima, koja obvezuje zemlje potpisnice na
Budui da velik dio teritorija Hrvatske nije vrjednovan sa prepoznavanje, dokumentiranje, karakterizaciju i zatitu
stanovita krajolika, ne postoje mjere zatite ni usmje- vlastitih krajolika. Unato tomu, dosad nije provede-
renje razvoja kojim bi se ouvao karakter i vrijednosti no tipoloko razvrstavanje krajolika, tj. prepoznavanje
krajolika, te se on nedovoljno shvaa kao resurs i vr- krajolinih regija Hrvatske, to bi omoguilo ouvanje
snoa prostora. Zbog nerazboritog troenja prostora, njihova karaktera u okviru sustava prostornog ureenja,
posebice nelegalnom gradnjom i irenjem graevnih i niti su u dovoljnoj mjeri prepoznati krajolici kulturnog
turistikih podruja, nestaju krajolici stvarani tisuljei- naslijea. Jedan od razloga jest taj to nije uspostavljen
ma. Time se gubi zaviajni i nacionalni identitet prostora usklaeni normativni okvir za brigu o krajolicima. Poje-
kao neobnovljivoga nacionalnog resursa. Suvremene dine discipline na razliite naine pristupaju problema-
promjene esto su prijetnja postojeim vrijednostima tici zatite obiljeja i vrijednosti krajolika, primjenjujui
krajolika. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti krajoli-
razliite metode i kriterije prepoznavanja, vrjednovanja
ka kao i njegova zatita i planiranje nisu sami sebi svr-
i zatite.
ha, ve su potrebni da bi se odredili nain upravljanja
prostorom i mogunosti unaprjeenja stanja radi urav- Iako se Europska konvencija o krajoliku odnosi na sve vrste
noteenog prostornog i gospodarskog razvoja. Zatita i vrijednosne kategorije krajolika, ovaj je rad usmjeren
vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijea sadranog u na istraivanje metoda prepoznavanja, vrjednovanja i

12
Proslov

zatite krajolika koji posjeduju svojstva kulturnog dobra.


S obzirom na nepostojanje tipolokog razvrstaja krajolika
na nacionalnoj razini, bilo je potrebno obuhvatiti istrai-
vanje metoda karakterizacije krajolika, kao preduvjeta za
potonje istraivanje metoda vrjednovanja i zatite. Drugi
je razlog to u Hrvatskoj postoji vrlo malen broj biblio-
grafskih jedinica koje obrauju pitanja vrjednovanja i
metoda zatite svojstava i vrijednosti krajolika.

Ova knjiga je rezultat dugogodinjeg bavljenja temom


krajolika u okviru viegodinjih istraivanja koja su pro-
vedena tijekom izrade doktorske disertacije1 u znan-
stveno-istraivakom projektu,2 te iskustava steenih
strunim djelovanjem vezanim uz zatitu krajolika i kul-
turno-povijesnih cjelina u okviru izrade vie od stotinu
konzervatorskih podloga i studija za potrebe prostor-
no-planske dokumentacije, stratekog planiranja te stu-
dija utjecaja na okoli.

Cilj knjige je poveanje znanja o vrijednostima krajo-


lika te doprinos uspostavljanju metodologije prepo-
znavanja, tipolokog razvrstavanja i vrjednovanja, kao
osnovne pretpostavke za zatitu kulturnih krajolika u
Hrvatskoj. Iako je primjenjiv na sve krajolike, ovaj je rad
usmjeren prije svega na kulturne krajolike, zemljopisno
odreena podruja visokog stupnja prepoznatljivosti i
vrijednosti, izraenih i kroz identitet prostora.

1 Doktorska disertacija: Krajolik kao kulturno naslijee Metode


prepoznavanja, vrjednovanja i zatite kulturnih krajolika Hrvatske,
mentor prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci, obranjena je na Arhitek-
tonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 21. svibnja, 2012. godine.
2 Znanstveno-istraivaki projekt Ministarstva znanosti Republi-
ke Hrvatske, broj 054-0543089-2967: Urbanistiko i pejsano naslijee
Hrvatske kao dio europske kulture, koji se provodio na Arhitektonskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Mladen Obad i-
taroci.

13
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik otoka Paga i mora

14
UVOD

Poticaji za istraivanje krajolika proizali su iz malobroj- krajoliku.3 Suvremeno drutvo (drava) mora ustano-
nih istraivanja i bibliografskih jedinica, nepostojanja viti pravila i odredbe te popraviti tetu od negativnih
sustavnog prepoznavanja i vrjednovanja krajolika te kao uinaka globalizacije s kojima se u prolim razdobljima
posljedica toga nepostojanja mehanizama zatite, plani- nije suoavala, a koja se prije svega odraava u krajoli-
ranja i upravljanja krajolicima Hrvatske. Osim to ne po- ku. Alati prostornog planiranja kojima se danas raspo-
stoji usklaena i prihvaena metodogija prepoznavanja lae u Hrvatskoj nisu dovoljni i uinkoviti, stoga se kroz
i vrjednovanja krajolika, izuzev sektorskih pristupa anali- primjenu Europske konvencije o krajoliku istrauju nova
zama krajolika, razmjerno dobro ouvani i raznoliki kul- rjeenja za nastale probleme u prostoru.4
turni krajolici Hrvatske nemaju zadovoljavajui stupanj
zatite, posebice ne u prostorno-planskoj dokumentaci-
ji, kao provedbenom alatu prostornog ureenja. Jedan 3 Snage globalizacije i kapitala po svojoj su prirodi ekstraterito-
od razloga nedovoljno uinkovite zatite i brige o krajo- rijalne, izazivaju promjene u dananjem prostoru koji je uglavnom
oblikovan i organiziran na temeljima Rousseauove filozofije, prema
licima jesu neslaganja oko sadrajnog odreenja poj- kojoj su ljudi ivjeli u skladu s prirodom. Danas nedostaju instrumenti
ma krajolik jer se on najee poistovjeuje sa slikama regulacije za ovladavanje negativnim promjenama i gubitkom pro-
stornog identiteta, uspostavljanje novih pravila i standarda ponaanja
lijepih prizora i podrujima visokog stupnja prirodnosti. te upravljanja promjenama u prostoru.
4 Praktini problemi neuinkovitosti u ostvarivanju zatite krajoli-
Prihvaanjem Europske konvencije o krajoliku Hrvatska ka putem prostorno-planske dokumentacije prisutni su kroz uestale
konfliktne situacije u prostoru, primjerice: divlju gradnju, tzv. betoni-
je preuzela obvezu brige o vlastitim krajolicima kao di- zaciju i apartmanizaciju obale, kao i zauzimanje neizgraenih prosto-
jelu europske krajoline raznolikosti te uspostavljanja ra rijenih i potonih dolina gradnjom i slino. S druge strane, brojni
su problemi nastali zbog postojee administrativne fragmentacije
sustava njihove zatite kroz planiranje i upravljanje. U teritorija Hrvatske na velik broj opina i gradova; zbog nepostojanja
procesima suvremene globalizacije dogaaju se ve- standarda i metoda za identifikaciju krajolika, ali i zbog zahtjeva po-
jedinaca ili skupina za koritenjem prostora koji nisu usklaeni s nje-
like, esto negativne promjene u prostoru, odnosno govim kapacitetom: vrijednostima i mogunostima.

15
Krajolik kao kul turno na slijee

Budui da u Hrvatskoj nisu uspostavljeni jedinstveni tumaenju istoznanice, meutim u primjeni se esto
struni standardi za prepoznavanje, dokumentiranje, razlikuju. Sadrajno odreenje pojma krajolik vrlo je i-
vrjednovanje i zatitu svojstava karaktera krajolika, cilj roko, s brojnim znaenjima koja se meusobno razlikuju
je na temelju provedenih istraivanja predloiti metodo- i podlona su razliitim interpretacijama. Prema opem
loki okvir za primjereniju zatitu, planiranje i upravlja- odreenju krajolik jest dio teritorija percipiran od ovjeka,
nje. Iz toga se razloga istrauju metode prepoznavanja, iji karakter proizlazi iz djelovanja prirodnih i/ili ljudskih
tipolokog razvrstavanja, vrjednovanja i zatite krajolika imbenika i njihovih meusobnih odnosa (Europska kon-
u meunarodnim okvirima, u europskim i izvaneurop- vencija o krajoliku)5. Odnosno, krajolik je slika koju ovjek
skim zemljama s dugom tradicijom zatite te se ana- ima o prostorima i teritorijima koje je otkrio i/ili nastanio,
lizira stanje zatite u Hrvatskoj. Glavni cilj istraivanja izgradio ili transformirao, prema svojim znaenjima i vri-
jest utvrivanje i oblikovanje modela dokumentiranja, jednostima: funkcionalnim, afektivnim i estetskim. Iz na-
karakterizacije i vrjednovanja kulturnog krajolika koji bi vedenog slijedi da je krajolik kulturna tvorevina, bilo da
bio usporediv i sukladan s meunarodnim, u pogledu je oblikovan ovjekovim utjecajem ili da postoji kroz
kriterija i standarda obrade, utemeljen na znanstvenom, njegovu percepciju (sl. 1).
objektivnom pristupu. Na temelju analiza mjerodavnih
Posebnost suvremenih hrvatskih teorijskih i strunih
meunarodnih primjera i istraivanja teorijskog pristupa
radova jest koritenje rijei krajolik, krajobraz i pejsa
predloene su metode i postupci koji mogu biti pola-
koje odgovaraju pojmu koji se u engleskom jeziku na-
zite za usustavljenje i vrjednovanje hrvatskih krajolika,
ziva landscape, u njemakom Landschaft, u francuskom
posebice onih koji posjeduju svojstva kulturnog naslije-
paysage, a talijanskom paesaggio. Dok se u jezinom
a. Svrha prepoznavanja i vrjednovanja kulturnog krajo-
smislu smatraju istoznanicama, u strunoj se primjeni
lika jest zatita njegovih svojstava i vrijednosti te njiho-
esto pokazuju razliitima, o emu svjedoe i razliite
vo prenoenje buduim naratajima. Usustavljivanjem
definicije pojedinih znanstvenih/strunih podruja.6 Kul-
metoda prepoznavanja, dokumentiranja i vrjednovanja
turnim krajolikom smatra se vrsta kulturnog dobra koja
krajolika omoguuje se usporedivost i sukladnost s me-
je prepoznata i titi se temeljem Zakona o zatiti i ou-
unarodno prihvaenim standardima, kao i sudjelova-
vanju kulturnih dobara, a obuhvaa podruja posebnih
nje u meunarodnim programima i projektima.
obiljeja koja moraju zadovoljiti kriterije spomenikih
Knjiga je sadrajno podijeljena po poglavljima unutar vrijednosti. U istraivanju se analiziraju meunarodne
kojih se razmatraju zasebne metode. Prvo poglavlje konvencije i dokumenti organizacija: UNESCO, ICOMOS,
obrauje pojam krajolika, drugo se odnosi na pravne IUCN, COE,7 koje je Hrvatska potpisala i prihvatila. Tako-
aspekte zatite u Hrvatskoj i u meunarodnim okviri- er se analiziraju primjeri zatite krajolika u zemljama
ma, tree analizira metode dokumentiranja i tipolokog koje imaju uinkovite sustave i/ili dugu tradiciju institu-
razvrstavanja krajolika, u etvrtom se istrauju metode cionalne zatite krajolika, kao to su: Italija, Velika Brita-
vrjednovanja, dok se u petom istrauju metode zatite nija, Njemaka, SAD i druge. Meunarodne konvencije,
i upravljanja naslijeem krajolika. Zakljuno poglavlje
ujedno donosi i prijedlog smjernica za uvoenje uin-
5 COE, 2000., European Landscape Convention, Firenca. Republika
kovitije skrbi o vrijednostima krajolika te za primjenu Hrvatska je potpisala Konvenciju 2000. g., da bi 2002. g. donijela Za-
Europske konvencije o krajoliku. kon o potvrivanju Konvencije o europskim krajobrazima.
6 Na Zagrebakom sveuilitu se na tri fakulteta pod razliitim na-
U akademskim i strunim krugovima razliitih podru- zivima pristupa temi krajolika: na Arhitektonskom fakultetu pod na-
zivom: krajolik i pejsano planiranje, na Agronomskom, Odjel za kraj-
ja glede pojma krajolik postoje brojne nejasnoe, ne- obraznu aritekturu: krajobraz i krajobrazno planiranje, a na PMF-u, na
usklaenosti i nesuglasja kako u jezinom, tako i u Geografskom odsjeku: kulturni pejsa.
sadrajnom pogledu. U Hrvatskoj se koriste pojmovi 7 UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Or-
ganisation), ICOMOS (International Council for Monuments and Sites),
krajolik, krajobraz, pejsa, koji su prema etimolokom IUCN (The World Conservation Union), COE (Council of Europe).

16
Uvo d

povelje i dokumenti polazite su i teorijski okvir za us- na krajoline jedinice podruja razliitih, dosljednih
postavljanje skrbi o krajoliku u Hrvatskoj, koji ukljuuje: i prepoznatljivih svojstava karaktera. Svojstva, odno-
dokumentiranje, vrjednovanje i metode zatite. sno karakter krajolika odreuju uzorci, koji su nastali kao
rezultat kombinacija prirodnih, povijesnih, kulturnih i
Dosadanje prepoznavanje i zatita krajolika jest gran-
oblikovnih elemenata.
ska, tj. krajolici su prepoznati i vrjednovani sa stano-
vita prirodnih vrijednosti i tite se Zakonom o zatiti Pregled teorijskog pristupa, meunarodnih dokume-
prirode, dok je Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih do- nata i modela bio je podloga za utvrivanje modela
bara predviena zatita krajolika kulturno-povijesnih vrjednovanja kulturnih krajolika i pripadajuih sastav-
vrijednosti. Meutim, postoje krajolici prepoznati kao nica. Istraeni primjeri pokazali su da je meunarodno
mjeovita podruja, zajednikih kulturnih i prirodnih usvojene metode vrjednovanja uz odgovarajue prila-
vrijednosti, u kojima su ouvane i prepoznatljive pri- godbe i mogue primijeniti i za razliite vrste kulturnih
rodne sastavnice, ali je prisutna i visoka vrsnoa ovje- krajolika u Hrvatskoj. Za razliku od percepcije - vrjed-
kova svjedoanstva u prostoru tijekom povijesti. Takva novanje jest metoda sustavnog utvrivanja vrijednosti
su podruja primjerice pojedini nacionalni parkovi, par- i znaaja krajolika primjenom znanstvenih metoda pre-
kovi prirode i regionalni parkovi, koji se tite temeljem ma jasno utvrenim kriterijima i na temelju podataka
Zakona o zatiti prirode. S obzirom na sektorski pristup prikupljenih i analiziranih za tu svrhu. Kulturni krajolici se
zatiti planiranje, ureenje i djelovanje u navedenim mogu vrjednovati kvalitativnim i kvantitavnim metoda-
podrujima esto se ne provodi prema naelima inte- ma, objektivnim i subjektivnim pristupom, ovisno o svrsi
gralne zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Budui i zadatcima vrjednovanja. Ocjena kulturnog krajolika
da je postojei sustav vrjednovanja kulturnih dobara moe biti provedena i subjektivnom metodom, s nagla-
(u koja se ubraja i krajolik) vrlo openit i nedovoljno skom na estetska svojstva i percepciju. Svrha vrjednova-
razraen,8 razvidna je potreba za njegovom revizijom i nja kulturnog krajolika jest ocjena vrijednosti njegovih
dopunom metoda za prepoznavanje, dokumentiranje, svojstava, iz ega proizlazi i odabir kriterija.
tipoloki razvrstaj (karakterizaciju) i vrjednovanje prema
Postojei meunarodni pristupi zatite krajolika, uklju-
jasno uspostavljenim kriterijima. Iako je krajolik Zako-
ujui institucionalni sustav, metode djelovanja, dono-
nom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara prepoznat kao
enje planova zatite i upravljanje krajolikom uglavnom
vrsta kulturnog dobra, nije uslijedila detaljnija razrada
nisu prepoznati i ne primjenjuju se u hrvatskoj praksi.
podzakonskih akata i smjernica s metodama i kriteriji-
Zatita i ouvanje krajolika obuhvaa metode prepozna-
ma njegova prepoznavanja, dokumentiranja, vrjedno-
vanja, dokumentiranja, tipoloke podjele - karakterizaci-
vanja i zatite.
je i vrjednovanja, temelja za zatitu bitnih svojstava ka-
Prepoznavanje (identifikacija) kulturnog krajolika, od- raktera krajolika. Prvi korak zatite kulturnog krajolika je
nosno prepoznavanje njegovih svojstava jest poetni, donoenje Rjeenja o zatiti te upis u Registar kulturnih
temeljni dio analiza, zatite i planiranja krajolika, a obu- dobara, odreivanje granica te izrada Plana upravljanja,
hvaa metode povijesnih istraivanja, terenskog pre- koji ukljuuje i izradu Plana krajolika temeljnog doku-
gleda i dokumentiranja svih sastavnica krajolika. Tipo- menta zatite, odravanja i planiranja razvitka.
loko razvrstavanje karakterizacija jest metoda doku-
Kulturni je krajolik slubeno prepoznat kao nova vrsta
mentiranja i istraivanja krajolika; proces prepoznavanja,
kulturnog dobra 1992. godine. Za razliku od ostalih vr-
razvrstavanja, opisivanja, kartiranja i podjele podruja
sta kulturnog naslijea jedino se kategorija kulturnog
krajolika prvo pojavljuje kao Svjetsko naslijee u vidu
8 Uputa o vrednovanju kulturnih dobara predloenih za upis u Regi-
star kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republi- globalnog pristupa, koja se potom upuuje na primje-
ke Hrvatske, klasa 612-08/04-01-06/03, ur. broj: 532-10-1/8-5, Zagreb, nu odgovarajuih postupaka zatite na nacionalnim
21. svibnja 2004.

17
Krajolik kao kul turno na slijee

1. Puinski krajolik Jadranskog mora

razinama. Konvencija o zatiti Svjetskog naslijea (World krajolike u Hrvatskoj. Na temelju modela karakterizacije
Heritage Convention) iz 1992. godine smatra se prvim i vrjednovanja krajolika kao kulturnog dobra, provjere-
meunarodnim dokumentom i pravnim instrumentom na je primjenjivost na istraivanom podruju kulturnog
za prepoznavanje i zatitu kulturnih krajolika, omogu- krajolika umberako-samoborsko gorje Pleiviko
ivi im da mogu biti zatieni sa stanovita iznimnih prigorje.10 Ujedno se dokazuje da kulturni krajolici, kao
vrijednosti. Konvencijom je kao temeljno odreenje homogene regije u velikom mjerilu, sadre raznolikosti
krajolika naglaen zajedniki rad ovjeka i prirode. i razliitosti krajolinih tipova na podrobnijim razinama
karakterizacije, u pogledu obiljeja i njihovih vrijednosti.
Na temelju istraivanja teorijske podloge, izraene u me-
unarodnim poveljama i objavljenim znanstvenim ra- Rezultati ovoga istraivanja su inicijalni te se oekuje
dovima te analizama meunarodnih, mjerodavnih me- da e osim znanstvenoga i imati praktino primjenjivi
toda dokumentiranja, ocjenjivanja, karakterizacije i za- karakter, kao polazite za daljnja znanstvena istraivanja
tite predloen je metodski okvir9 primjenjiv za kulturne teorijskih pristupa vezanih uz pojedine metode, ali i za

9 Koristi se sintagma metodski okviri, a ne metode jer se zbog ra- 10 Kulturni krajolik umberako-samoborsko gorje Pleiviko pri-
zliitosti kulturnih krajolika s obzirom na tipove i vrste, kao i mjeri- gorje zatien je Rjeenjem o preventivnoj zatiti (NN 70/09) kao prvi za-
lo prostora svaka predloena metoda mora prilagoditi istraivanom tieni kulturni krajolik velikog mjerila u Hrvatskoj. Starogradsko polje
podruju. na otoku Hvaru zatieno je kao kulturni krajolik Svjetskog naslijea.

18
Uvo d

istraivanje dosad neprepoznatih kulturnih krajolika u


Hrvatskoj. Takoer mogu biti polazite za izradu i do-
noenje odgovarajuih pravilnika i naputaka za zatitu
i djelovanje u kulturnom krajoliku, prijeko potrebnih
za sustavnu zatitu vrijednosti krajolika. Metodologija
istraivanja usmjerena je ostvarivanju ciljeva na neko-
liko razina. Na teorijskoj i razini primjene u podruju
zatite kulturnog naslijea te prostornog ureenja, cilj
istraivanja jest pridonijeti kvalitetnijem ukljuivanju
kulturnih krajolika u prostorno-plansku dokumentaciju
svih razina i vrsta.

Istraivanje je zasnovano kao dio postupka prepoznava-


nja krajolika koji imaju svojstva kulturnog naslijea, ali
obuhvaa i tipoloko razvrstavanje koje se primjenjuje
na svim krajolicima bez obzira na njihova obiljeja i vri-
jednosti. Koristei podrku geografsko-informacijskog
sustava (GIS-a) u ovom se radu utvruje model za do-
kumentiranje, tipoloko razvrstavanje karakterizaciju i
vrjednovanje kulturnih krajolika, koji je usporediv s me-
unarodno prihvaenim.

19
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik gradinskih naselja Istre

20
ODREENJE POJMOVA
KRAJOLIK I KULTURNI
KRAJOLIK

Svaki krajolik stvoren kao rezultat ovjekova boravljenja, boravljenjem i koritenjem, proizlazi da je svaki krajolik
koritenja i oblikovanja jest kulturna kategorija. Pojam kulturni. Zbog svoje sloenosti krajolik se ne moe istra-
krajolik odnosi se na fiziki i mentalni koncept1 obliko- ivati i razumijevati samo prema prirodnim (biofizikim)
van meudjelovanjem prirodnih (fizikih, biolokih) i kriterijima, ve je potrebno ukljuiti i kulturne.2
antropogenih (kulturnih) sastavnica tijekom povijesnog
U ovom se poglavlju rasvjetljava znaenje razliitih ter-
razvoja. Razumijevanje odreenja pojma krajolik izaziva
mina te se prikazuju dosadanja istraivanja krajolika u
nesuglasje i razliita tumaenja, to je u hrvatskom jezi-
podruju kulturne geografije, kulturne ekologije i kul-
ku dodatno naglaeno koritenjem rijei istoznanica:
turnog naslijea. Na temelju brojnih bibliografskih jedi-
krajolik, krajobraz i pejza. Istraivanje je imalo za cilj
nica analiziraju se nastanak i sadrajno odreenje poj-
dokazati da je krajolik kulturna kategorija koju osim pri-
ma krajolik. Razliite definicije i tumaenja govore da
rodne osnove u najveoj mjeri odreuju i oblikuju kul-
turni (antropogeni) utjecaji. Slijedom stava da je kultur-
ni krajolik organizirao, oblikovao i uredio ovjek svojim 2 Navedena teza je opeprihvaeni pristup u mnogim meunarod-
nim istraivanjima i njihovoj primjeni, meutim u Hrvatskoj jo uvijek
postoje prijepori i nesuglasice izmeu nekoliko disciplina. To je bilo
izraeno u praktinoj primjeni jer se prema starom Zakonu o prostor-
1 Pojam koncept upuuje na teorijski i spoznajni pristup, prema nom ureenju i gradnji krajobrazom smatralo podruje percipirano od
kojemu koncept u filozofskom odreenju oznaava opu ideju o ovjeka s dominantno prirodnim obiljejima. Iz navedenog su proi-
neemu (John Locke). zlazili i brojni problemi u planiranju i ureenju hrvatskog prostora.

21
Krajolik kao kul turno na slijee

je krajolik prostor u kojem ivi ovjek, vaan nacionalni upravljanje njegovim promjenama. Istraivanjem litera-
resurs, iznimno prirodno i kulturno naslijee, koje je iro- ture prati se razvoj paradigme krajolika koja zapoinje
ko cijenjeno zbog svoje estetske ljepote i vanog doprinosa kao znanstvena tema u humanoj geografiji u drugoj
identitetu regije i osjeaju mjesta (sense of place.)3 Istodob- polovini 19. stoljea, s prvom praktinom primjenom
no, krajolik je subjekt razvoja i promjene, prepoznat kao u podruju zatite Svjetskog naslijea.
resurs i vrijednost za razvoj, a time i za budue narataje.
Najopenitija jest podjela krajolika na prirodne i kul-
Mnogi se teoretiari i istraivai slau da je veina krajoli-
turne. Osim krajolika zemlje (landscape) prepoznati su
ka u veoj mjeri kulturno, nego prirodno naslijee te da
i krajolici mora (seascape). U ovom se poglavlju obrazla-
nacionalna, regionalna i lokalna identifikacija u velikoj
e se zato se sintagma kulturni krajolik poistovjeuje
mjeri ovise o vrijednostima i povezanostima krajolika
s povijesnim kulturnim krajolikom. esto se poistovje-
sa stanovnicima i posjetiteljima. Radi toga je primjereno
uju pojmovi krajolik i okoli, iako se sutinski razlikuju.
krajolik razmatrati kao kulturno naslijee, bilo da je kao
Za razliku od okolia, koji je vanjska okolina, krajolik ne
takav i formalno prepoznat, ili u okviru opeg prepozna-
postoji izvan i bez ovjekove percepcije on je i fizika
vanja, ocjene i vrjednovanja kao njegov integralni dio.4 Ovi
i mentalna tvorba. Sastavnice (components) kulturnog
navodi jasno pokazuju bavljenje krajolikom, njegovim
krajolika dijele se na prirodne i antropogene, materijalne
fizikim i esteskim svojstvima kao kulturnim naslijeem,
i nematerijalne, to znai da u krajoliku postoje fizike
uz koje se vee i drugo vano obiljeje, a to je znaenje
sastavnice i procesi. Krajolik je ne samo strukturna sli-
krajolika i njegova povezanost s formiranjem prostor-
ka koja stvara poseban jezik odnosa ploha i volumena,
nog identiteta. Osim fizikih svojstava i ljudskog utjeca-
ve je harmonina i konzistetna povezanost struktura i
ja, kao to su koritenje zemljita i graevina, u pojam
oblikovanja, formi i sadraja.
krajolika ukljueni su estetski i doivljajni imbenici te
nematerijalni elementi i povezanosti, posebice s povi-
jesti, tradicijom i kulturom. Slijedom stava da je kultur-
ni krajolik organizirao, oblikovao i uredio ovjek svojim
boravljenjem i koritenjem, proizlazi da je svaki krajolik
kulturni. Svaki se kulturni krajolik razmatra kao zemljopi-
sno odreeno podruje koje ine prirodne i antropoge-
ne sastavnice, meusobno isprepletene i meuovisne.

Odreenje pojma krajolik u Europskoj konvenciji o krajo-


liku vrlo je iroko: krajolik znai podruje percipirano od
ljudi iji je karakter rezultat djelovanja i meudjelovanja pri-
rodnih i/ili ljudskih imbenika.5 U krajoliku kao humanom
ekosustavu6 njegovi se brojni aspekti i sastavni dijelovi
mijenjaju pod utjecajem razliitih prostornih i vremen-
skih uvjeta i ogranienja. Krajolik se mijenja i razvija,
a podatci o prolosti, prepoznavanje njegovih obilje-
ja i znaaja vana su podloga za budue planiranje i

3 Morris; Therivel, 1995: 78.


4 Morris; Therivel, 1995: 79.
5 Council of Europe, European Landscape Convention, 2000.l.1:
Landscape means an area, as perceived by people, whose character is the
result of the action and interaction of natural and /or human factors.
6 Naveh, 2001: 12

22
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

PODRIJETLO I ODREENJE POJMA KRAJOLIK

Podrijetlo pojma krajolik kopnenih prizora u obliku crtea ili slika.11 U njemakom
je jeziku rije Landschaft dvolana sloenica nastala od
Pojam krajolik se prema istraivanjima pojedinih autora
rijei Land (zemlja) i glagola scapjan/schaffen (stvoriti).
prvi put u literaturi javlja u Knjizi psalama.7 Rijei talijan-
Stari oblik engleske rijei landscipe poznat je iz 8. sto-
skog jezika paesaggio, panjolskog paisaje i francuskog
ljea, a oznaavao je podruje, da bi se u 17. stoljeu
paysage imaju svoj izvor u latinskoj rijei pagensis8. Ri-
razvio u rije landscape koja se odnosi i na podruje i
je paysage je ula u iroku uporabu u 16. stoljeu, a
na njegovu sliku.12 Rije landscape je takoer dvolana
njeno se znaenje odnosilo na slikom prikazani izgled
sloenica koja u sebi sadri rijei land i ship, kao i u nizo-
odreenog podruja. Talijanska rije paese koja se jav-
zemskom lands-chap (neposredni ekvivalent rijei land
lja u 13. stoljeu takoer oznaava dravu ili zemlju, a u
na engleskom i sufixa -scrap koji odgovara engleskom
sljedeim je stoljeima dobila i estetski znaaj kojim se
sufiksu -ship).
odreuje i slika odreenog podruja. Jednako znaenje
ima i oblik talijanske rijei paessagio koji se poeo ko- Slinog je podrijetla i znaenja nizozemska rije lantscap
ristiti u 16. stoljeu. U panjolskom se jeziku rije pago kojom se oznaava svakodnevno okruenje u kojem
javlja u 11. stoljeu, a oznaava odreeno podruje ili ive farmeri, a slika takvog okruenja ruralnu scenu. Rije
regiju, da bi u 16. stoljeu dobila oblik pais koji isto- land-chap imala je ranije jednostavno znaenje kao pre-
dobno oznaava i podruje i njegovu sliku. Iz oba se dio, regija, dio zemlje, ali je kroz umjetniki izraz, slino
prethodna oblika u 18. stoljeu oblikovala rije paisaje. kao i u engleskom jeziku, dobila znaenje slike koja opi-
Izraz paysage u francuskom se jeziku javlja u 15. stolje- suje prizor na zemlji. Obje rijei jasno oznaavaju pove-
u, a sve do danas ima dvostruko znaenje oznauje zanost krajolika s ljudskim aktivnostima, kao oznaitelja
odreeni dio zemlje, ali i pejzani prikaz.9 Latinska rije fizike scene, ali i njezine slikovne pojavnosti.
regio u rjenicima se javlja kao prijevod engleskog izra-
Koncept krajolika i njegove percepcije ima svoje izvo-
za landscape i njemakog Landschaft (pokrajina, krajo-
re u europskoj tradiciji pejzanog slikarstva i literarnog
lik), a drugi izraz je terre in loca.10 Izrazi regio i terra in loca
umjetnikog izriaja.13 Prvi prikazi krajolika veu se uz
danas nisu povezani sa znaenjem rijei landscape, ve
pojavu znanja perspektive, za razdoblje sredine 14. sto-
se primjenjuju na podruje, regiju ili pokrajinu kao na
ljea, kao podloga kompozicije prizora s ljudskim likovi-
administrativnu jedinicu.
ma.14 Tek na slavnoj Giorgoneovoj slici Oluja (Tempest),
Pojam krajolik, koji odreuju rijei landscape u engle- naslikanoj oko 1508. godine, krajolik postaje glavnim
skom jeziku i Landschaft u njemakom, upotrijebljen je
prvi put u kasnom 15. stoljeu, a odnosio se na prikaze

11 Dower, 1993: 18.


7 Keisteri, 1990: 161 (psalam 48, rijeima: nof; yafe, gdje rije nof 12 Keisteri, 1990: 33.
oznaava krajolik, a rije yafe lijep).
13 Ikonografski se poetkom svjesne percepcije krajolika smatra
8 Rije pagensis potjee iz carskog razdoblja izmeu godina 100. i datum 26. travnja 1336. godine, kada je pjesnik Francesco Petrarca,
200. pr. K. Oblik pagus oznaava stanovnika odreenoga podruja, a popevi se na vrh Mont Ventoux, bio ushien vienim prizorom te u
potjee iz 2. stoljea pr. K. Oblici francuskih rijei pas (iz 11. st.) i pays jednom svom pismu opisuje svoj pohod na planinu.
(iz 13. st.) oznaavaju dravu tj. zemlju, dok rije paysage takoer po
vezuje rijei zemlja (pay) i ljude (paysans) koji je rade na njoj stvarajui 14 Krajolik se kao prikaz prvi put javlja u slikarstvu izmeu godine
krajolik. 1337. i 1339. na slavnoj fresci Ambrogia Lorenzettija, Buon Governo,
naslikanoj za gradsku vijenicu u talijanskom gradu Sieni, a na platnu
9 Keisteri, 1990: 168. Madona s djetetom ispred ognjita, majstora iz opatije Flemalle Rober-
10 Izraz terra prvi put se javlja oko 280. godine pr. K., a oznaava ta Campina datiranom s godinom 1420., kroz otvoreni se prozor vidi
obraenu povrinu zemlje i boginju plodnosti zemlje, te duh zemlje. dio krajolika.

23
Krajolik kao kul turno na slijee

2. Izrez sa slike Oluja, Giorgone, 1508. godine 3. Luka s vilom Medici, Claude Lorrain, 1637. godine
(Galleria della Accademia, Venezia) (Galleria Degli Uffizi, Firenca)

motivom i sreditem kompozicije15 (sl. 2). Brojni europski nadahnute pogledima dovesti do vrhunca slikarstvo
umjetnici od tada su prizorima pejzaa davali prednost Claudea Lorraina, Nicolasa Poussina, Camillea Pissarroa,
u odnosu na prikaze ljudskih likova, usmjeravajui se na Paula Czannea i ostalih.18 Suvremeni likovni izriaji ta-
njegova iroka i regionalno posebna obiljeja16 (sl. 3). koer su usredotoeni na irok tematski opseg krajolika,
njegova obiljeja, znaenja i poruke, viene i interpreti-
Budui da krajolik ne moe postojati bez ovjekova po-
rane na osobni nain umjetnika. Primjerice, fotografije
gleda, razumljivo je da se polet te vrste slikarstva javlja
Gabriele Basilico19 (sl. 4), ili prizori gromaa koje prika-
usporedno s razvojem individualizma, sa eljom subjek-
zuju slike/grafike Otona Glihe (sl. 5).
ta da se udalji od kolektivnog iskustva i nastojanjem
znanosti da prirodni svijet uini podrujem vlastita isku- Srednji vijek je razdoblje nastojanja ovjeka da zagos-
stva i prisvajanja.17 Krajem srednjega vijeka pogledima podari prirodom, a krenjem uma stvara plodno tlo
putnika najprije se bude interesi za europske planine, za ratarske kulture i razvoj gradova. Uz to se razvija-
a s pojavom renesanse i u poeziji se javlja estetski stav ju i pojedine pojave dvostruka znaenja, poput lova,
prema prizoru slici krajolika. U renesansi se pejza jav- osnivanja prvih zoolokih vrtova, herbarija, bestijarija,
lja i u poeziji, a zaetnikom se smatra Francesco Pe- lapidarija, kao svjedoanstva i dokazi odnosa ovjeka
trarca, koji u jednom svom pismu opisuje pohod na s prirodom. Oduevljenje za krajolik koje u odnos pre-
planinu. U talijanskoj literaturi 16. i 17. stoljea nailazi ma prirodi uvodi emocije i osjeaj za lijepo posebno se
se na veliku primjenu pejzanog ideala uvelike nadah- oituje u umjetnosti prijelaznog razdoblja, iz srednjeg
nutog antikim piscima Horacijem i Vergilijem. Idilini vijeka u renesansu, sve do romantizma, u kojem se iri
prizori pastirsko-arkadijevskog krajolika prikazivani su povratak prirodi koji je zahvatio Europu 19. i prve polo-
i u krajolicima paladijanskih vila, a kasnije e krajolike vine 20. stoljea. Od poetka industrijske revolucije, u
prvoj polovini 19. stoljea, priroda i kultura u zapadnoj

15 Slika Oluja poznata je kao prva slika krajolika u povijesti zapadno-


ga slikarstva. Portertira vojnika i enu kao sporedne likove u krajoliku, 18 Pannell, 2006: 63.
pred nadolazeom olujom.
19 Maggio; Basilico, 1999: 117. Osim to su dokumentarne, fotogra-
16 Pannell, 2006: 62. fije izraavaju sloene meuodnose ovjekovih utjecaja, izgraenog
17 Ljudi srednjeg vijeka pokazuju zanimanje za prirodu, iako jo uvi- i prirodnog okolia, kao svjedoanstvo urbane slike suvremenih gra-
jek ne iskazuju potrebu za prepoznavanjem krajolika. dova, istraujui odnose arhitekture zgrada, tvornica, mostova.

24
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

4. Palermo, Gabriele Basilico, 1998. godine 5. Izrez sa slike Gromae, Oton Gliha, 1974. godine
(privatna zbirka)

civilizaciji esto su bile postavljene kao potpune suprot- koji on reprezentira kao kontrapunkt izmeu mjesta i
nosti. Priroda je bila promatrana ne kao pandan, dopun- portreta tog mjesta, izmeu prirode i umjetnosti stvo-
ski dio kulture, ve kao neprijatelj kojega treba kontro- ren je pojam koji je u najranije doba mjesto tretirao kao
lirati i vladati njime pomou tehnologije i ostalih ras- sliku i esto ga nastojao poboljati. Iz takvoga se, pikto-
poloivih alata. Tehnoloki je napredak u industrijskim ralnog razumijevanja krajolika razvila umjetnost vrtova i
drutvima smatran kao put za zatitu i izolaciju ljudi od perivoja, mjesta promijenjenih od svojih izvornih stanja
prirode, a prirodne su strukture bile podlone iskorita- u ona s esteskim doivljajem. Takva mjesta ukljuuju
vanju i kontroli u najveoj moguoj mjeri. Tehniko-teh- oblikovane krajolike, koje u Japanu nazivaju posuenim
noloki razvoj, neovisan od prirodnih uvjeta, doveo je krajolicima, velianstvene europske perivoje i vrtove,
do iskoritavanja prirode i sukobljenih odnosa prirode i planirane gradove i sela te ostale, ljudskim djelovanjem
kulture. Razvitak temeljen na identifikaciji s tehnolokim oblikovane strukture. Meutim, tako promiljana, kre-
razvojem i modernom znanosti dosegao je vrhunac u ativna ostvarenja nisu jedina mjesta na koja se odnosi
ranim 1970-im godinama, to je dovelo do reakcije u pojam krajolik. Ljepota prizora doivljava se na irokom
obliku velikog okolinog pokreta te prve konferencije prostoru, u velikom dijelu brojnih gradova, planiranih
UN o humanom okruenju u Stockholmu.20 Usporedo ili spontano razvijanih, a uspjeno oblikovanih na este-
s tim, UNESCO je ustrojio meunarodnu Konvenciju za skim naelima; na podrujima ija obiljeja pokazuju
zatitu svjetskog kulturnog i prirodnog naslijea,21 kao te- malo ili gotovo nita od utjecaja ovjeka, ili onima koja
melj za njihovu zatitu te poticaj za znanstveno razu- su kreirana i u sebi nose niz promjena, ne iz esteskih ra-
mijevanje krajolika. zloga, ve prije svega iz utilitarnih, zbog zadovoljavanja
ovjekovih ivotnih potreba i funkcija. U dualizmu sadr-
Sadrajno odreenje pojma krajolik anom u samom pojmu krajolika nezaobilazna je uloga
promatraa krajolik se doivljava u odnosu na onog
Analizirajui uspostavu pojma krajolik, njegovo dvo-
koji ga promatra. Krajolik je prije svega koncept, ovje-
struko znaenje primijenjeno na prostor i prizor (sliku)
kova ideja, koja ne postoji izvan (bez) ljudskog opaanja.
Pojam krajolik odnosi se na itav prostor, tj. na velik dio
20 Delort; Walter 2002: 87.
povrine kopna i mora. Zbog velikih raznolikosti zemlji-
21 UNESCO, 1972., Convention Concerning the Protection of the World
Cultural and Natural Heritage [95]. ne povrine i naina ovjekova djelovanja stvorene su

25
Krajolik kao kul turno na slijee

KRAJOLIK = PRIRODA + KULTURA

FIZIKA OBILJEJA POVEZANE VRIJEDNOSTI


KRAJOLIK = +
IZGLED, GRAA, UZORCI KRAJOLIKA KULTURNE, DRUTVENE, POVIJESNE

Dijagram 1: Odreenje krajolika prema: Philips,1995.

brojne varijacije, razliitih svojstava, tako da na svijetu kulturnih utjecaja tijekom njegova povijesnog razvoja.
ne postoje dva identina krajolika. Vano svojstvo krajolika jest da sadri fiziku (struktu-
ralnu) i nematerijalnu dimenziju, te da ne postoji bez
Meu najranije znanstveno poimanje i odreenje krajo-
ovjekove percepcije. Krajolik obuhvaa vie od izgleda
lika ubraja se definicija Alexandera von Humboldta izre-
i grupa fizikih obiljeja i struktura oni su samo nje-
ena prije vie od dvjesto pedeset godina u kojoj je
gova vizualna pojavnost, vanjski izgled (lik, lice, obraz)
vrlo saeto i jasno opisan krajolik kao zajednitvo svih
sloenih ovjekovih i prirodnih meuodnosa. esto sa-
aspekata jedne regije, opaene od ovjeka.22 Navedeno
dri i prenosi vane duhovne vrijednosti, nematerijal-
odreenje, koje sagledava pojam krajolika u njegovoj
ne sadraje te povezanosti s povijesnim dogaajima ili
irini i sveobuhvatnosti, ovjeka postavlja u njegovo sre-
znamenitim osobama (dijagram 1). Prema suvremenim
dite, ne samo u smislu da ga ovjek svojim zahvatima
teorijama koncept krajolika ukljuuje tri gledita: mate-
i djelovanjem tijekom vremena u prolosti oblikuje, ko-
rijalni krajolik ili podruje vieno od ovjeka; iskustvo
risti i mijenja, ve je krajolik sutinski odreen upravo
krajolika potaknuto u ovjekovim mislima na odreeno
kroz njegovu percepciju. Navedeno odreenje krajolika
podruje te naglaava procese pri djelovanju ovjeka u
smatra se jo uvijek najobuhvatnijim i najsaetijim, bu-
oblikovanju krajolika.24
dui da krajolik predstavlja zbroj svih imbenika jedne
regije: prirodnih, kulturnih, zemljopisnih, geolokih, bi-
Odreenje pojmova krajolik i krajobraz
olokih, umjetnikih i ostalih, a ovjekovu percepciju
smatra odreujuim initeljem krajolika. Ukljuuje svu Pojam krajolik oznaava dio Zemljine povrine koji se
irinu aspekata jednog podruja/regije, koje tek ovje- vidi okom ono to se prua oku pri pogledu na pri-
kovom percepcijom postaje krajolikom. Po svom sadr- rodu nekoga kraja/podruja, odnosno izgled nekoga
aju ova je definicija izravna pretea odreenju krajo- kraja. U hrvatskom jeziku kao istoznanice rijei krajolik
lika iz Europske konvencije o krajoliku (ELC), gdje krajolik smatraju se rijei: predio/predjel, okoli, okolina, pejsa,
znai podruje percipirano od ljudi iji je karakter rezultat krajina i krajobraz.25 Prema lingvistikim tumaenjima
djelovanja i meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbe- smatra se da bi najprikladnija hrvatska rije, ekvivalent
nika,23 a odnosi se na cjelokupno podruje ovjekova pojmovima: landscape, Landschaft, paysage bila rije kra-
okruenja. Krajolik postoji posvuda, ne samo na poseb- jina, odnosno pokrajina koja ima dvostruko znaenje
nim mjestima; moe biti urbani, ruralni, krajolik mora oznaava granino podruje prema drugoj dravi, a
ili kopna, degradirani kao i dobro ouvani, uobiajeni drugo joj se znaenje poklapa s rijeju krajolik ili pre-
ili jedinstveni, iznimne vrijednosti. U krajoliku se prika- dio.26 Glavno znaenje rijei je prvo, dok u sekundarnom
zuju i ostvaruju veze prolosti, sadanjosti i buduno-
sti, prirodnih mogunosti i ogranienja, ali i razliitih 24 Keisteri, 1990. Autorica je analizirala promjene u kulturnim kra-
jolicima na primjeru nekoliko sela june Finske i Perua. Prema njenoj
definiciji krajolici su vidljiva podruja percipirana od ljudi, njihovo
22 Alexander von Humboldt (1769. 1859.) u svom je djelu Kos- mentalno iskustvo tih podruja, kao i naglaeni prirodni i antropo-
mos (1814.) opisao krajolik kao: Landschaft ist der Totalcharakter einer geni procesi pod ijim su meudjelovanjem nastali.
Erdgegenend. 25 Ani; Goldstein, 2004: 628.
23 COE, 2000., European Landscape Convention, l. 1 [73]. 26 Ladan, 2000: 1018.

26
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

6. Izrez s karte Slavonije, Hrvatske, Kranjske,..., A. Hirschvogel, 1570. godine (Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb)

znaenju pojma krajolik nije bila u uporabi. Rije krajina zaokruen.29 U obinom govoru, ali i u strunoj litera-
je takoer dvolana sloenica od rijei kraj koja je tako- turi esto se rabe pojmovi kao to su okolina, okoli, a
er dio strukture rijei krajolik i krajobraz. Prva rije kraj poistovjeuju se sa znaenjem rijei krajolik, meutim
je jasna i oznaava dio zemljita, naselja i sl., odnosno postoje sutinske razlike. Rije okoli upuuje na odnos
podruje Zemlje, jednako kao i rije land u anglosakson- ovjeka s prirodom i ivotne uvjete. U engleskom jezi-
skim jezinim skupinama. Rijei predjel i predio takoer ku pojam environment oznaava ono to okruuje neki
su istoznanice rijeima krajolik i krajobraz; dok im se ivi organizam, a slino je i s njemakim jezikom gdje
drugo znaenje odnosi na dio prostora bez samostal- se koriste rijei umgebende Ausenwelt (okruujui vanj-
nog odreenja i vrstih granica, a znai isto to i blizina ski svijet) iz ega proizlazi i njemaka rije za okoli die
i okolina.27 U strunoj se literaturi esto rije okoli ko- Umwelt. Pojam okoli opisan je kao skup elemenata koji
risti kao istoznanica krajoliku, meutim rijeju okoli svojim sloenim vezama tvore okvir, okolinu i ivotne
se oznaava i ui okolni prostor, a u ekolokom voka- uvjete ovjeka i drutva, a oznaava okruujuu izvanj-
bularu okoli oznaava ukupnost materijalnog i ivoga sku okolinu.
svijeta kojega je ovjek bioloki dio, njegova sredina ili
Rije krajobraz nastala je u hrvatskom jeziku tek u dru-
okolina.28 Kao istoznanica rijei okoli koristi se i rije
goj polovini 19. stoljea s dva temeljna znaenja: jed-
okolica koja oznaava ono to okruuje neko mjesto,
no se odnosi na mjestopisni prikaz (zemljokaz, zemljo-
okolina. Istoznanica rijei okolina jest i rije okruenje
vid) (sl. 6), dok drugo oznaava mjesto, predio, kraj,
koja znai sredinu, a dolazi od rijei okrugao koji ima
krajinu, okolinu, okoli; dakle isto to i rije krajolik.30
oblik kugle, kruga, valjka, koji je blagih linija, obao ili je

27 Ani, 2000: 856. 29 Ani; Goldstein, 2004: 929. Znaenje pojma okolina odgovara
28 Rije okolina u jednom svom znaenju oznaava ono to je iz- znaenju rijei Setting na engleskom jeziku.
graeno oko nekog mjesta ili to nekomu mjestu tei, gravitira, pre- 30 Ladan, 2000: 101. Po podrijetlu, tvorbi i znaenju, krajobraz je jednako
ma njemu se usmjerava, ili odmjerava, a u drugom znai drutvo u dobra rije kao i krajolik, samo to naprama ovoj posljednjoj ima prednost
kojem se tko kree i kojim je okruen u ivotu i radu; sredina, milje. to se od krajobraza obinije i lake izvodi pridjev krajobrazan/ni.

27
Krajolik kao kul turno na slijee

Znaenje rijei krajolik (landscape, landschaft, paysage) krajolik jest pridjev kulturni. Rije kulturni ima dvo-
ono to se prua oku pri pogledu na prirodu nekog struko znaenje. Iako je njezino podrijetlo povezano
kraja; predio, okoli, pejza, krajina, krajobraz.31 Obje s poljodjelstvom, obraivanjem zemlje, rastom plo-
su rijei: krajolik i krajobraz dvolane sloenice i to od dina i s aktivnostima vezanim za temeljne ljudske po-
rijei kraj i lik, odnosno kraj i obraz. Prvi dio sloeni- trebe za hranom, odjeom i zaklonom, pojmom kul-
ce je jasan i nije sporan: kraj, a oznaava dio zemlji- turni oznaavaju se i mnogo sofisticiranije teme, kao
ta, naselja i sl., odnosno podruje Zemlje, dok drugi, to su: umjetnost, kultura, civilizacija. Ve i pojmovno
obraz, ima vie znaenja. Rije obraz nalazi se u svim odreenje govori da je kulturni krajolik povezan s na-
slavenskim jezicima (pa i staroslavenskome i ruskome), mjerno smiljenim aktivnostima ovjeka prema svojem
a ustrojena je od dva dijela: ob i raz (znai rez), pa je prirodnom okoliu. Kultura je esto opreka i antiteza
temeljno znaenje rijei ono to je obrezano, izrezano, prirodi. Znaenje rijei kultura u viestrukom znaenju
tj. lik, slika, kip.32 Ostala znaenja rijei obraz jesu: lik- obuhvaa ukupnost materijalnih i duhovnih dobara,
oblik-oblije; nain-oblik; primjer, izgled, ugled. Zna- etikih i drutvenih vrijednosti, znanja, vjetina, etikih
enje rijei lik je takoer viestruko33 ukupnost crta i socijalnih osjeaja, to je stvorilo ovjeanstvo jednog
lica; figura u obrisu; pojava, oblije; a u knjievnosti drutva ili razdoblja. U uem smislu rijei znai i uzgoj,
oznaava skup moralnih, misaonih i osjeajnih oso- obradu i obraivanje biljki na predvienoj povrini,
bina koje predstavljaju neku osobu. To znai da rije to je ujedno i znaenje glagola kultivirati koji ozna-
lik oznaava ira svojstva, skup osobina, to se u rijei ava radnje kao to su: odnjegovati, uzgojiti/uzgajati
krajolik moe interpretirati kao ukupnost svojstava i ili uvesti/uvoditi u uporabu, iriti.35 Slijedom toga, kul-
struktura krajolika za razliku od rijei krajobraz koja tivirani krajolik podrazumijeva prije svega jedan oblik
se odnosi samo na njegov izgled. Po podrijetlu, tvorbi i kulturnog krajolika, a to je onaj koji je obraen (biljka-
znaenju, krajobraz je istoznanica rijei krajolik, samo ma) ili prilagoen nekoj svrsi, kao to je agrikulturni ili
to se iz rijei krajobraz obinije i lake izvodi pridjev poljodjelski (sl. 7).
krajobrazan/ni, za razliku od pridjeva krajolian/ni koji
nije uobiajen u hrvatskom jeziku. Rije krajolik ima U Hrvatskoj su u strunoj i znanstvenoj literaturi i prak-
samo jedno znaenje i nedvosmisleno oznaava ono tinoj uporabi sva tri termina: krajolik, krajobraz i pejsa.
to se u engleskom jeziku naziva landscape, njema- Prema njihovom osnovnom znaenju moe se zaklju-
kom Landschaft, a u francuskom paysage. U hrvatskom iti da je razlika izmeu njih samo lingvistike prirode;
jeziku dugo je bila u uporabi rije pejsa/pejza sa istoznanice krajolik i krajobraz su rijei hrvatskog po-
svojim pridjevom pejzani.34 drijetla, dok je esto koritena rije pejsa/pejza tu-
ica.36 Prvi struni dokument u kojemu se u Hrvatskoj
Osim dvojbe oko uporabe rijei krajolik ili krajobraz u integralno obrauje problematika krajolika pod naslo-
strunim dokumentima i literaturi postoje nesporazu- vom Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajobrazne
mi i dvojbe oko pojmova kulturni i kultivirani krajolik. U
sintagmi kulturni krajolik, rije koja poblie odreuje
35 Ani; Goldstein, 2004: 654. Pojam kultura: 1. ukupnost materijal-
nih i duhovnih dobara, etikih i drutvenih vrijednosti, to je stvorilo
31 Ani, 2004: 628. ovjeanstvo; 2. ukupnost duhovne, moralne, drutvene i proizvodne
djelatnosti jednog drutva ili epohe; 3. ukupnost obrazovanja, znanja,
32 Ladan, 2000: 1019. Latinski prijevod rijei obraz: imago, species, vjetina, etikih i socijalnih osjeaja, drutvenog ophoenja i pona-
vultus, ali je najee znaenje ljudsko lice ili jedna njegova strana. anja nekog pojedinca u odnosu prema drugome; 4. uzgoj, obrada i
33 Osim znaenja vezanih uz rije kraj, lik moe biti i: povrina ome- obraivanje biljke na predvienoj povrini. Znaenje rijei kultivirati
ena crtom, matematiki prikaz odreene kombinacije geometrijskih se prema istom izvoru, str. 653 odnosi na: 1. (od)njegovati, uzgojiti/
elemenata (ravninski-prostorni). uzgajati; 2. uvesti/uvoditi u upotrebu, iriti to je samo jedan aspekt
34 Pejsano slikarstvo, pejsana lirika, ... Danas se pejsa koristi u na- znaenja pojma kultura.
zivu kolegija na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematikog 36 Klai, 1982: 1025., pejza, franc. paysage prikazivanje prirode na
fakulteta (PMF) u Zagrebu i na Arhitektonskom fakultetu. slici ili crteu.

28
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

7. Poljodjelski, terasirani krajolik otoka

osnove Hrvatske, ve u samom naslovu sadri oba poj- nim, interdisciplinarnim pristupima istraivanja krajolika,
ma.37 Iako je u naslovu knjige glavna tema istraivanja unutar knjige u sektorskim pristupima obrade teme, po-
nazvana rijeju krajolik, u tekstu poblieg odreenja kazalo se da razliite discipline koriste razliite pojmove:
koristi se rije krajobraz koji je opisan kao vizualna po- krajolik i krajobraz.39 Vaei Zakon o prostornom ureenju
javnost zemljine povrine koja ukljuuje oblik, formu i boje, koristi rije krajobraz i krajolik i opisuje ga kao: odreeno
ali isto tako odraava nain na koji se te razliite kompo- podruje, opaeno ljudima, ija je osobnost rezultat me-
nente kombiniraju u stvaranju posebnih uzoraka i slika koje usobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika. U
su specifine za odreeno podruje. Krajobraz nije samo prvom dijelu objanjenja pojma koristi dio definicije iz
vizualna pojava jer njegova obiljeja ovise i o fiziografiji te Europske konvencije o krajoliku, ukljuujui percepciju i
njegovoj povijesti. Na stvaranje krajolika utjeu raznoliki meudjelovanje prirodnih i ljudskih imbenika, ali na
initelji (geologija, reljef, tla, ekologija, arheologija, korite- kraju dodaje podrobniji opis da su u pojmu krajobraza
nje povrina, arhitektura i sl.), koji svojim meudjelovanjem odreujue prirodne sastavnice. Navedeno odreenje
oblikuju nain njegova doivljaja i vrjednovanja.38 Nave- u suprotnosti je s daljnjim tekstom Zakona u kojemu
dena definicija obuhvaa sve mjerodavne pokazatelje se krajobrazne vrijednosti odreuju kao svojstvenos-
kojima je opisan krajolik: vizualnu pojavnost, odnosno ti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje
oblike, uzorke, prirodne i antropogene sastavnice krajo- odreuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku
lika, meudjelovanje i povijesni razvoj te elemente nje- osobnost.40
gove percepcije i vrjednovanja. U skladu sa suvreme-
39 U drutvenim i pojedinim tehnikim disciplinama, umjetnosti i
literaturi uglavnom se koriste rijei krajolik i pejsa, dok biotehnike
37 *** 1999.a. i prirodne discipline koriste rijei krajobraz.
38 *** 1999.a: 36. 40 Zakon o prostornom ureenju, l. 2.

29
Krajolik kao kul turno na slijee

Razlika izmeu krajolika i okolia kroz ovjekovu percepciju. Stoga se moe zakljuiti da
osnovna razlika pojmova okoli i krajolik lei u injenici
U literaturi i pojedinim strunim dokumentima esto da krajolik ne moe postojati bez ovjeka.
se poistovjeuje znaenje pojmova krajolik i okoli.41
Pod pojmom okoli (environment) podrazumijeva se Krajolik je kao entitet zbir svih elemenata odreenog
okruujua izvanjska okolina, definirana kao skup ele- podruja: prirodnih, kulturnih, zemljopisnih, povijesnih,
menata koji svojim sloenim vezama tvore okvir, oko- drutvenih, umjetnikih i ostalih, a ovjekova percep-
linu i ivotne uvjete ovjeka i drutva. On je ukupnost cija je njegov odreujui element. U svakom istraiva-
materijalnoga i ivog svijeta kojega je ovjek bioloki nju krajolika nezaobilazna je uloga ovjeka, pojedin-
dio. Okoli se za razliku od krajolika moe opisati kao ca/ drutva, njegov odnos prema prirodnom okoliu,
sklop ekolokih faktora koji se odnose prema organizmu i nainu na koji ga je kroz povijest koristio, oblikovao,
osobama ija je on okolina.42 Prema odreenju Zakona prilagoavao i mijenjao prema svojim potrebama, ali
o zatiti okolia, okoliem se smatra prirodno okruenje i interpretirao, uspostavljajui ujedno i vlastite korijene
organizama i njihovih zajednica, ukljuivo i ovjeka, koje mjesta i osjeaj pripadnosti. U svojoj je sutini krajolik
omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, apstrakni, mentalni koncept,44 koji podrazumijeva da u
voda, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna istraivanjima i interpretacijama krajolika osim materijal-
dobra i kulturno naslijee, kao dio okruenja koje je stvorio nih komponenti budu ukljuene i predodbe ovjeka,
ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog dje- tj. doivljajni i nematerijalni imbenici.
lovanja.43 Okoli e tek kroz percepciju i ulogu ovjeka
postati krajolikom i nijedna rasprava o krajoliku ne moe
se voditi bez ovjeka u sreditu promatranja. On se mi-
jenja u krajolik u oima promatraa, te na taj nain stva-
raju krajolik od svog materijalnog okolia. Definirajui
krajolik kao svaki prirodni krajolik promijenjen ovjeko-
vim djelovanjem, s namjerom ili spontano, sama injeni-
ca postojanja ovjekove percepcije krajolika, tj. njegove
zamisli o svojoj okolini pretvara okoli u krajolik. Sva-
ko istraivanje krajolika, a pogotovo planiranje i uprav-
ljanje zapoinju s ovjekovom zamisli i konceptom o
odreenom krajoliku. Krajolik podrazumijeva ovjeka
kao svoj sutinski element, stoga razumijevanje ovje-
kove percepcije krajolika znai razumijevanje samoga
krajolika. Sutinska je razlika koja odreuje pojam oko-
lia kao prostora ovjekova ivotnog okruenja, vanjske
okruujue okoline koja postoji neovisno od njegove
percepcije, naspram krajolika koji se uspostavlja jedino

41 U meunarodnim razmjerima takoer postoje zabune i nejas-


noe oko koritenja pojmova krajolik, okoli, mjesto. ak se i u poje-
dinim lancima European Landscape Convention pojmovi okoli (en-
vironment) i krajolik (landscape) koriste kao sinonimi.
42 Bloemers, Kars, van der Valk, Wijnen, 2010: 6, ... Environment, the
complex of ecological factors that are related to the organism or person
whose environment it is.
43 Zakon o zatiti okolia, l. 3. 44 Ermischer, 2003.

30
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

RAZVOJ KONCEPTA KRAJOLIKA


KAO ZNANSTVENE TEME
Krajolik je kao koncept zastupljen u irokom opsegu znanstvenike koji se bave istraivanjem krajolika diljem
drutvenih i prirodnih disciplina od 19. stoljea, a uklju- Europe i Amerike.
uje razliite pristupe (geografske, ekoloke, bioloke,
Iznimni doprinos razvitku ideje i primjer sagledavanja
socioloke, umjetnike i druge). Koncept krajolika u ge-
krajolika kao stvarnog teritorija dao je poetkom 20.
ografiju je poetkom 19. stoljea uveo njemaki geograf
stoljea njemaki geograf Otto Schlter, koji naglaa-
Alexander von Humboldt (1769. 1859.) definicijom
va formativne utjecaje ovjekova djelovanja u obliko-
u kojoj je vrlo saeto i jasno odredio krajolik kao sveu-
vanju krajolika. On je prepoznao dva oblika krajolika:
kupnost svih aspekata jedne regije, opaene od ovjeka.45
Urlandschaft, prirodni ili krajolik koji je postojao prije
Krajolik (pokrajina/regija) opisan je kao potpuni/cjeloviti
unesenih ovjekovih promjena i Kulturlandschaft, kul-
karakter jednog podruja,46 odreen oblicima, svojstvima
turni kao krajolik stvoren djelovanjem ljudske kulture.
(karakteristikama), estetskim predodbama, povijesnim
Njegov pristup jo uvijek ne ukljuuje nematerijalne
podrujima i umjetnikim opisima. Navedenom se in-
oblike krajolika kao to su klima, gospodarstvo, politike
terpretacijom krajolik (pokrajina/regija) izjednaava s
sastavnice, a koje u velikoj mjeri utjeu na vidljive obli-
vlastitom slikom, ali se ujedno odreuje i kao posebno
ke u krajoliku.48 Doprinos odreenju pojma kulturnog
podruje, koje se razlikuje od svoje okoline na temelju
krajolika, Kulturlandschaft u Njemakoj je dao i geograf
prirodnih obiljeja i sastavnica stvorenih ovjekovim
Friedrich Ratzel (1895. 1896.), koji ga odreuje kao
djelatnostima. Krajolik je odreen i opisan kao vei ili
podruje promijenjeno ovjekovim djelovanjem, kao su-
manji prostor na povrini zemlje, koji se zbog izrazitih po-
protnost primarnom, prirodnom krajoliku.49
sebnosti, zasebne fizionomije razlikuje od ostalih krajolika
pri emu se ta posebna obljeja prikazuju kroz povrine, Francuski geograf Vidal de la Blache (1845. 1918.) u
klimu, vodnu mreu, vegetaciju i naseljavanje sa svojim svojim djelima obrazlae cjelovitost krajolika (paysage)
fizikim i psihikim posebnostima, kao i oblicima ovje- koji je stvoren drutvenim razvojem i oblicima prirod-
kovog djelovanja na vjerskom, politikom, gospodarskom, nog krajolika. Krajolike sagledava u njihovoj poveza-
prometnom i naseobinskom podruju.47 Ovim pojanje- nosti s vegetacijskim obiljejima, estetskim i vizualnim
njem pojma krajolik proiruje se njegovo znaenje, jer utiscima te stalnim promjenama; krajolik se neprestano
se ne ograniava samo na prizor, na ono to odreena mijenja, a njegov trenutni oblik prikazuje njegova rani-
osoba vidi, ve upravo na razlikovna obiljeja zemljo- ja obiljeja. Koncept krajolika u prvim desetljeima 20.
pisno odreenog podruja i ovjekovo djelovanje. Ra- stoljea jo uvijek se odnosio na opisivanje seoskih po-
zliite definicije krajolika iskazuju razliite poglede na druja u smislu znaenja izraza oblikovati zemlju u duhu
prouavani prostor krajolik, a velik broj znanstveni- njemake rijei Landschaft. Meutim, krajolik prema
ka u sredite je postavljao povrinske oblike i strukture. istraivanjima geografa predstavlja i unutarnju, vlastitu
Meutim, Humboldtovo odreenje krajolika, koje uzi- stvarnost. Unutarnji, vidljivi oblik krajolika omoguava
ma u obzir njegove drutvene, estetske, ekonomske i
ekoloke aspekte, postalo je misao vodilja za mnoge
48 Otto Schlter (1872. 1959.) naglaava formativne utjecaje ov-
jekova djelovanja u oblikovanju krajolika kao reakcije na objanje
nja tadanjega prirodnog determinizma (Norbert Krebs, 1922.) koji
definira Kulturlandscahaft kao kumene koja oznaava naseljene regi-
45 Humboldt, 2010: 14. je promijenjene ljudskim djelovanjem suprotnost Ankumene kao
46 Humboldt, 2010: 15. nenaseljene regije gdje je ovjekov ivot podreen prirodi.
47 *** Westermann Lexikon der Geographie, 1973: 297. 49 Ratzel, 1901/1902.

31
Krajolik kao kul turno na slijee

istraivanje meusobnog odnosa izmeu prirode i dru- uer je u koncept krajolika uveo oblike te utjecaj ovjeka i
tvenih zajednica. Svojom vidljivom povrinom mora kulture, kao snage u stvaranju vidljivih obiljeja zemljine
dosei ravnoteu osnovnih odnosa izmeu prirodnih povrine kojima se uspostavljaju njegova glavna obi-
znaajki, naseobinskih struktura, okolinih uvjeta, kul- ljeja. Na taj su nain procesi koji su oblikovali povri-
turnog naslijea i odnosa u razvojnim procesima gos- nu zemlje u englesko-amerikom konceptu kulturnog
podarskih i drutvenih imbenika. Subjektivno, estetsko krajolika dobili sutinsko mjesto. Mnogi ameriki geo-
gledite koncepta krajolika i utjecaj koji krajolik ima na grafi, kritiari Sauerove ideje kulturnog krajolika, posebi-
ovjekov duh pretpostavlja da svaki krajolik ima svoj ce njegove suprotnosti prirodnom krajoliku, koristili su
unutarnji duh zemlje (spirit of land), individualnost koja pojam kulturnog krajolika za krajolike koji su naseljeni.
se ispreplee sa subjektivnim i estetskim vrijednosti- Njihov je stav da se nepromijenjeni, prirodni krajolici
ma.50 U novijim djelima francuskih geografa iskazan je mogu nai samo u podrujima koja nikad nisu bila ta-
stav da je krajolik ovjekova kulturna tvorba, stoga bav- knuta ljudskom rukom, stoga ih nazivaju divljim (wild
ljenje krajolikom i njegovo istraivanje nuno treba biti landscapes) u odnosu na kultivirane krajolike (cultivated
usmjereno i na njegovu kulturnu dimenziju. landscapes). Koncept kulturnih krajolika u amerikoj se
humanoj geografiji razvijao od usko ekolokoga gledi-
Uspostava pojma kulturnog krajolika ta54 pa do sagledavanja ireg stupnja meudjelovanja
izmeu ljudi i njihova okruenja.55
Uvodei pojam u englesko govorno podruje ameriki
profesor geografije Carl Sauer51 odredio je kulturni krajo- ezdesetih godina 20. stoljea, kao reakcija na pozitivi-
lik (cultural landscape) kao podruje postupno mijenja- zam u znanostima, humana geografija razmatra kon-
no (tijekom vremena) ovjekovim kulturnim djelova- cept kulturnog krajolika kao glavni pokreta u analizi-
njem.52 Kulturni krajolik oblikovan je od prirodnog krajolika ranju veza izmeu kulture i okolia. Prepoznata su dva
djelovanjem kulturnih grupa. Kultura je djelovatelj (agens), naina istraivanja krajolika: prema metodama povje-
a prirodni prostor je medij. Kulturni krajolik je rezultat.53 Sa- sniara te prema interpretativnim metodama humane
geografije. Prvi iskljuuje vizualne i nematerijalne deta-
50 Keisteri, 1990: 41. lje krajolika, a dokumentira samo materijalne elemente,
51 Geograf Carl Sauer, profesor na University of California, Berke- kao to su tipovi zgrada, uzorci polja i sl., te ih objanjava
ley provodio je istraivanja krajolika i osniva je Landscape School.
Krajolik se u to vrijeme istraivao kao jedna od podkategorija kul-
u odnosu na primjenu tehnologija i drutvenih procesa.
turne geografije. Godine 1925. izdaje knjigu Morfology of Landscape. Drugi ukljuuje kulturne i vizualne percepcije s ciljem
Istraivanja na temu krajolika se nastavljaju tijekom 1950. 1960., a
J. B. Jackson poinje 1951. g. u New Mexicu izdavati asopis Land-
razumijevanja ovjekova stava i odgovornosti prema
scape kao forum za objavljivanje prvih istraivanja na temu kulturnog vlastitom okoliu. Humana geografija prepoznaje ne-
krajolika. Znamenita je njegova reenica: Landscape is history made koliko naina i metoda istraivanja kulturnog krajolika:56
visible.
52 Sauer, 1925: 37. The area prior to the introduction of mans activity
- krajolik kao ekoloki artefakt (landcaspe as ecological
is represented by on body of morphologic facts. The forms that man has
intoduced are another set. We may call the former, with reference to man, artifact)
the original, natural landscape. In its entirety it no longer exists in many
parts ot the world, but its reconstruction and understanding are the first - krajolik kao dokaz podrijetla (landscape as evidence for
part of formal morphology.... the works of man express themselves in the origins)
cultural landscape. There may be a succesion of these landscapes with
a succession of cultures. They are expressed in each case from the natu-
ral landscape, man expressing his place in nature as a distinct agent of
modification... the cultural landscape then is subject to change either by 54 Rowntree, 1996: 128. A cultural landscape is simply an environment
the development of a culture or by replacement of cultures.. the divisions modified by human action and the research emphasis, then, is to doc-
of formes into natural and cultural is the necessary basis for determing ument empirically the consequences or process of that interaction, be it
the areal importance and character of mans activity. subtle or overt.
53 Slobodni prijevod citata: The cultural landscape is fashioned out of a 55 Rowntree, 1996: 133. Kulturni krajolik opisan je kao segment po-
natural landscape by a culture group. Culture is the agent, the natural area vrine zemlje koji lei izmeu oiju promatraa i njegovog horizonta.
is the medium, the cultural landscape is the result. U: Sauer, 1925: 46. 56 Rowntree, 1996: 135.

32
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

- krajolik kao materijalna kultura, urbani krajolici (lands- koncept kulturnog krajolika je razliito koriten i razvijan
cape as material culture, urban landscapes) u brojnim akademskim raspravama i istraivanjima, da
- umjetnost, literatura i znaenje krajolika (art, literature bi se zamisao o kulturnom krajoliku (cultural landscape)
and landscape meaning) i njegovu prepoznavanju kao Svjetskog naslijea izni-
mnih vrijednosti postavila u sredite zanimanja stru-
- krajolik kao vizualni resurs (landscape as visual resource)
njaka UNESCO-a. Od 1992. godine postalo je mogue
- krajolik kao ideologija (landscape as ideology)
ukljuivanje kulturnih krajolika na listu Svjetskog nasli-
- uloga krajolika u stvaranju i odravanju drutvenih ka- jea kao dobara koja nisu ni isti prirodni niti kulturni
tegorija (landscapes role in the production and mainte- oblik, odnosno sadre vrijednosti i jedne i druge vrste.
nance of social categories)
- krajolik kao tekst, simboli i znakovi (landscape as text, Ekologija krajolika
symbols and signs).
Znanstvena disciplina ekologija krajolika (Landschaft-
Kulturni krajolik je u posljednjim desetljeima postao te- skologie) uspostavljena je u Njemakoj 1939. godine,
meljni koncept u humanoj geografiji otvarajui daljnje a znaajnije se poela razvijati nakon 1972. godine.61
rasprave izmeu zamisli krajolika i kulturnog krajolika. Usmjerena je na istraivanja relacijskih sustava na po-
Uvodei pojam kulturni krajolik u The Dictionary of Hu- vrini Zemlje koji se mogu raspoznati prema oblicima.
man Geography57 naglaava se novi smjer u interpretaciji Pristup je izravno naglaen u definiciji: krajolik je cjeli-
krajolika nazvan nova kulturna geografija.58 Prepoznaju na prirodnih znaajki, kao to su polja, brda, ume i vode
se nove uloge krajolika: krajolik kao semiotiki resurs i koja razlikuju jedan dio povrine zemlje iz drugog dije-
izvor znaenja. Znaenje ideologije i njena povezanost la. Openito, krajolik je dio zemljita ili teritorija koji oko
s krajolikom bila je vana u oblikovanju dravnih teri- moe obuvatiti jednim pogledom, ukljuujui i sve njego-
torija i nacionalnih identiteta kroz vizije romantiarskih ve prirodne karakteristike.62 Takvo, vizualno tumaenje u
krajolika i ideje urbanog oblikovanja i njegovu znaajnu suprotnosti je s prostornim i strukturnim konceptima
ulogu tijekom 19. i 20. stoljea.59 Krajolik se interpretira krajolika koji se razvijaju u disciplinama humane geo-
i kao medij za zajedniko sjeanje u obliku spomenika i grafije i ekologije krajolika.63 Valja naglasiti da strukture
ostalih memorijalnih obiljeja, kao svojevrsno spremi- krajolika odraavaju ne samo prirodne imbenike krajo-
te slika prolosti. U praenju razvoja i razumijevanja lika, ve i komponentu vremena prisutnu kroz utjecaj
koncepata krajolik i kulturni krajolik vidljivo je da danas ovjeka tijekom njegova razvoja. Na taj nain stvoreni
dolazi do njihova povezivanja i poistovjeivanja, a oba prostorni uzorci rezultat su ranijih ovjekovih aktivnosti
su viena kao izraz sloenog meudjelovanja ovjeko- i procesa u krajoliku (sl. 8). Paradigma uzoraka i procesa
vih ideja, drutvenih struktura i fizikih znaajki okolia, jest sutinski koncept u suvremenoj ekologiji krajolika.
pri emu su prirodne snage i ovjekovo djelovanje ne- Godine 1992., kada je odrivo koritenje svjetskog oko-
razmrsivo isprepleteni.60 Nakon Schlterove prve for- lia, ljudskih i gospodarskih resursa postalo kljunim
malne uporabe pojma i Sauerovog promicanja ideje,

61 United Nations Conference on the Human Environment, Stock-


holm Conference, 1972. godine. Na konferenciji je donesena Pove-
57 Cosgrove, 1997: 68. lja o ovjekovom okoliu (Declaration of the United Nations Conference
58 Palang; Fry, 2003: 37. on the Human Environment) kao poetak sustavne brige o svjetskom
59 Krajolik je postao oruje agresivnog nacionalizma u Njemakoj okoliu.
te je koriten openito na strani tradicije i identiteta, koristei pri tom 62 Steiner, 1991: 29.
pojam ivotni prostor (Lebensraum) koji je uveo geograf F. Ratzel. 63 Ova se kontradikcija objanjava odreenim stupnjem kartezijan-
Postratna rekonstrukcija, nakon Drugoga svjetskog rata, stvorila je ske tradicije preivjele u praktinoj primjeni znanstveno orijentirane
moderne krajolike diljem Europe dravnim planiranjem na naelima ekologije krajolika, koja na razini projekata i istraivanja ima razmjerno
urbanog oblikovanja i idejama ekonomske racionalnosti. jako usmjerenje na ekoloke ciljeve, a iskljuuje drutveno-ekonom-
60 Jones, 2003: 87. sku dimenziju, ovjekove percepcije i prioritete.

33
Krajolik kao kul turno na slijee

8. Krajolik nacionalnog parka Mljet

politikim pitanjem odrivog razvitka formuliranog u socio-ekonomskih ekolokih sustava, sloenim ljudskim
akcijskom planu Agenda 21, znanstvenci koji se bave ekosustavima i osnovnim konceptima ekologije krajolika
krajolikom ponudili su metodoloke i operativne ala- ustrojen je novi koncept, tzv. ukupni ljudski ekosustav za
te kao pomo utemeljenju naela odrivosti i njihovoj krajolik kao nova simbioza ljudskog drutva i prirode.68
primjeni.64 Od tada je naglaena potreba za holistikim Na taj se nain krajolik promatra kao humani ekosustav69
pristupom analizi krajolika, koji je razvio zahtjev za tran- u kojemu se njegovi brojni aspekti i sastavni dijelovi
sdisciplinarnost pristupa,65 te metodu ocjene karaktera mijenjaju pod utjecajem raznih prostorno-povijesnih
krajolika (Landscape Character Assessment.)66 Transdisci- uvjeta i ogranienja.
plinarnost ekologije krajolika omoguuje:67 povezivanje
razliitih, fragmentiranih pristupa, podjelu prema hije-
rarhijskim, drutvenim i prostornim sustavima, primjenu
integrativnog i viedimenzionalnog pristupa te osmi-
ljavanje i oblikovanje krajolika u skladu s navedenim.
Zasnovan na konceptualnim pristupima regionalnih

64 Agenda 21 jest akcijski plan koji se odnosi na odrivi razvitak, kao


rezultat United Nations Conference on Environment and Development
(UNCED), Rio de Janeiro, Brazil, 1992.
65 Potschin, 2002: 40.
66 Podrobnije o metodi Landscape Character Assessment vidjeti u
poglavlju Tipoloki razvrstaj - karakterizacija krajolika. 68 Naveh, Liebermann 1999: 38.
67 Naveh, 2001: 280. 69 Naveh, 2005: 270.

34
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

VRSTE KRAJOLIKA
Najopenitija podjela krajolika jest na prirodne i kul- ke i kombinacijama stvaraju posebne uzorke krajolika.
turne.70 Pojam prirodnog krajolika obuhvaa podru- Krajolike je vrlo teko razvrstati samo na temelju mate-
ja netaknute prirodnosti iji razvoj odreuju i ureu- rijalnih elemenata, ve je ukljuivanjem funkcionalnih
ju iskljuivo zakoni prirode, bez ovjekovih utjecaja. kriterija krajolike mogue jasnije stupnjevati od prirod-
U prirodnom su krajoliku prisutne samo prirodne sa- nih do urbanih podruja. U prirodnim i poluprirodnim
stavnice, a ovjekova prisutnost nije otkrivena. Me- krajolicima ovjek moe temeljno mijenjati strukture,
utim, ovjekovi utjecaji u suvremeno doba postaju meutim prirodne kvalitete njegove samoregulacije
sve izraeniji tako da su posljedice njegova djelovanja i samorazvoja su vrlo stare, a ovjek potpuno ovisi o
gotovo univerzalne.71 Zbog toga se pojam prirodnog njihovim ekolokim funkcijama. Njegova kultura i na-
krajolika danas rabi sa zadrkom, budui da gotovo i in djelovanja u prostoru odraava prirodne prednosti
nema podruja na zemlji na kojemu nisu prisutni tra- i pogodnosti pripadajue regije. Tako je u tradicijskim
govi ovjekovih djelatnosti. Prirodni krajolik je danas kulturnim krajolicima ovjek potpuno integriran i ovi-
u tolikoj mjeri povezan s uincima ljudskih aktivnosti si o funkcionalnoj pomoi i ogranienjima prirodnih
da se odvajanje prirodnog okolia od drutva ini go- sustava. Razvojem tehnika naina koritenja prostora
tovo idealistikim.72 poveava se potronja prirodnih zaliha mijenjanjem
i prilagodbom novim zahtjevima i funkcijama. Pri tome
Kulturni krajolici se mogu opisati kao dijelovi na zem-
je svijest lokalnih zajednica i odnos prema njihovom
lji izloeni temeljnim utjecajima prirode i ovjeka, koji
okoliu bila voena s ciljem oblikovanja krajolika u skla-
znaajno mijenjaju njegov prvotni izgled.73 Krajolik se
du s njihovim tehnikim, vizualnim, kulturnim, tradicij-
opisuje i ocjenjuje u okviru njegovih materijalnih i ne-
skim, vjerskim i ostalim stavovima. Krajolici se prema
materijalnih obiljeja koja ga stvaraju i nisu meusob-
funkcionalno-ekolokim stupnjevima razvrstavaju na:74
no odvojena. S druge strane, meudjelovanje izmeu
prirodnih i kulturnih elemenata stvara krajolik, stoga - prirodne i poluprirodne krajolike koji, iako su promije-
se moe rei da kulturni krajolik nastaje ovjekovim njeni ovjekovim djelovanjem, jo uvijek sadre prirod-
djelovanjem i oblikovanjem iz odreenih funkcional- ne vrsnoe samoregulacije i samorazvoja (sl. 9)
nih razloga. Svaki krajolik sadri slian spektar temelj- - tradicijske kulturne krajolike, gdje su ljudi u procesu
nih materijalnih elemenata: prirodnih ili poluprirodnih oblikovanja krajolika bili ovisni o ogranienjima prirod-
ekosustava, polja, panjaka, cesta, naselja i ostalih oblika nih uvjeta te ovise o njihovim tehnikim, vizualnim,
naseljenosti. Varijacije osnovnih sastavnica su vrlo iro- vjerskim, politikim i ostalim stavovima (sl. 10)
- moderne i suvremene agrikulturne krajolike koji ovise
70 Haber, 1995: 39. Schlter je 1908. godine definirao geografiju kao o velikom unoenju novih izvora energije i tehnolo-
Landschaftskunde iji je subjekt interesa krajolik koji je podijelio u dva
oblika: Urlandschaft, prirodni krajolik, tj. krajolik koji je postojao prije gije (sl. 11)
uvoenja velikih ovjekovih promjena i Kulturlandschaft kao krajolik
kreiran ljudskom kulturom.
- urbane krajolike koji imaju veliki unos novih izvora
71 Na europskom kontinentu postoji vrlo malen dio teritorija koji energije i tehnologije, a lokalni stanovnici ne ovise o
je ostao iskljuivo prirodan. Radi se o najviim planinskim vrhuncima urbanoj prirodi (sl. 12).
i najdivljijim obalama, podrujima koja nisu ureena ni oblikovana
ovjekovim utjecajem. Najvei dio europskog podruja oblikovan je
i ureen ovjekovim djelovanjem u vidu naselja, farmi, oranica, vi-
nograda i sl., koji na mnogim mjestima pokazuju starost od nekoliko
tisua godina.
72 Urbanc, 2002: 37.
73 Brown; Mitchell; Beresford, 2005. 74 Plachter, 1995: 28.

35
Krajolik kao kul turno na slijee

9. Prirodne, geoloke forme krajolika mora, Rab 10. Tradicijski ruralni krajolik umberka

Pojam kulturni krajolik, koji je uao u iru uporabu u ge- nja izmeu ljudi i njihova okolia, oblikujui povrinu
ografiji poetkom 20. stoljea,75 opisan je kao oblik na- Zemlje. Kulturni krajolik sadri i prikazuje sve sastavnice
stavljen na svoj prirodni okoli, a stvoren je ovjekovim prirodnoga krajolika iz kojega se razvio, iako su one u
djelovanjem. U etimolokom tumaenju pojma kultur- veoj ili manjoj mjeri promijenjene u odnosu na intenzi-
ni krajolik glavni su pojmovi: kultura i ovjek, odnosno: tet ovjekova djelovanja. U suvremeno doba, zbog brzih
antropogeno i drutveno.76 Pojedini autori u Hrvatskoj drutvenih promjena i gospodarskog razvoja, kulturni
umjesto pojma kulturni koriste pojam kultivirani krajolik,77 krajolici ubrajaju se u najugroenija mjesta. ovjekovim
sukladno postavkama humane geografije prve polovine je djelovanjem nekada homogeni, prirodni krajolik tije-
20. stoljea i podjelama krajolika na: nepromijenjene, kom povijesti ralanjen u pojedine manje cjeline ka-
prirodne krajolike, netaknute ljudskom rukom, tzv. divlje rakteristinog naina koritenja tla i naseljavanja, ime
(wild landscapes) te na naseljene i od ovjeka koritene, su stvorena i njihova prepoznatljiva kulturna obiljeja i
kultivirane krajolike (tamed or cultivated landscapes). Kul- prostorni identitet.79
turni krajolici opisani su kao granica (meusklop) izmeu
Prema odreenjima suvremenih amerikih i europskih
prirode i kulture.78 Oni predstavljaju trajna meudjelova-
teoretiara krajolika, kulturni krajolik je opipljiva pojavnost
75 Otto Schlter je u europskim akademskim krugovima prvi upo- grupa aktivnosti i vjerovanja ovjeka, protiv i zajedno s pri-
trijebio pojam Kulturlandschaft, 1908. godine, dok je pojam cultural rodnim krajolikom,80 odnosno kulturni krajolik je svaki krajo-
landscape u SAD, u djelu Morphology of Landscape, Carl Sauer uveo
1925. godine. lik znaajno promijenjen, oblikovan i odreen ovjekovim
76 Rije kultura uzgoj, izobrazba, potovanje vue podrijetlo od djelovanjem.81 Pri takvim ovjekovim djelatnostima pri-
latinske rijei coler obraivati, uzgajati; latinski humanus ovjeko- rodni okoli nije bio iskljuen, naprotiv, na njega se utje-
vo, homo ovjek, latinski socialis drutven, socius drug, dravnik,
saveznik i grki anthropos ovjek i grki genesis nastanak, calo, mijenjajui ga, ponekad osiromaujui, ali esto je
roenje.
77 Rije kultiviran znai obraen poljodjelskom kulturom, prema:
Ani; Goldstein, 2004. Pojam kultivirani krajolik koristi se za krajolike 79 Gabrijeli, 1985: 42. Razlikuje nekoliko stupnjeva promje-
nastale ovjekovim djelovanjem na prirodni okoli, a razlikuje se od na krajolika umski, umsko-poljoprivredni, poljoprivredni i
pojma kulturni krajolik pod kojim se podrazumijevanju krajolici vi- industrijsko-urbani.
sokih vrijednosti koji imaju svojstva kulturnog dobra. Krajolikom se 80 Melnick, 1984: 34. The cultural landscape is a tangible manifes-
u pojednostavljenom znaenju koritenja u Hrvatskoj esto smatra tation of human actions and beliefs set against and within the natural
podruje visokog stupnja prirodnosti. landscape.
78 Von Droste; Plachter; Rssler, 1995: 76. Cultural Landscapes are at 81 Ermischer, 2003: 174. Kulturlandschaft ist jede Landschaft die
the interface between Nature and Culture. mageblich vom Menschen verndert, gestaltet oder geprgt wurde.

36
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

12. Suvremeni, ruralni krajolik okolice Zagreba 11. Povijesni urbani krajolik Splita

time bio obogaivan. Na taj su nain stvoreni kulturni rezultat ovjekova boravljenja i koritenja, proizlazi da je
krajolici kao odraz ivog i stalno razvijajueg svijeta ra- svaki krajolik kulturni. Pod pojmom kulturnog krajolika
zliitih drutvenih grupa i odnosa. Kulturni krajolik stoga razmatra se krajolik s prirodnim i antropogenim sastav-
odraava meuodnos prirodnih sastavnica i ovjekovih nicama koje su meusobno isprepletene i meuovisne.
aktivnosti u njemu, uzima u obzir sve pojavnosti ljud- Prirodni krajolik je aktivnostima ljudske zajednice promi-
skih aktivnosti kroz povijest. Koritenje koncepta krajoli- jenjen u kulturni, u kojemu su njihov nain ivota i aktiv-
ka omoguava cjeloviti pristup sadraju i povijesti mje- nosti postali integralnim dijelom prirodnih struktura. Iako
sta, istraujui nain na koji su ljudi formirali i oblikovali se koncept krajolika u posljednjem stoljeu odvojio od
naselja i koristili prostor i njegova mjestopisna obiljeja. njegove izvorne povezanosti s umjetnou, jo uvijek je
Pojedinane zgrade i ostale izgraene strukture teko se dominantan pogled na krajolik kao na upisanu povrinu,
mogu razumjeti izvan konteksta krajolika: zbog ega su slino karti ili tekstu, iz koje se moe jednostavno itati
smjetene na odreenim mjestima, u kakvim su odno- kulturno znaenje i drutveni oblici.83
sima s ostalim elementima krajolika, kao to su obradive
U akademskim krugovima humane geografije bilo koji
povrine, ceste, vodotoci i slino. Kulturni krajolik, osim
sustav meudjelovanja izmeu ljudskih aktivnosti i pri-
ostataka prolosti, u sebi sadri podatke i poruke o sada-
rodnih stanita smatra se kulturnim krajolikom. Takvo
njim stanovnicima njihovim nainima koritenja zemlje,
razumijevanje znatno je ire od odreenja pojma kultur-
organizaciji naselja, arhitektonskim i graditeljskim oblici-
nog krajolika koje se primjenjuje u okvirima UNESCO-a.
ma, kao izraz njihovih vrijednosnih sustava i stavova. Ta-
U odreenju kulturnih krajolika se kao sutinsko obilje-
koer posjeduje metaforiki i ideoloki sadraj kao vaan
je navodi da su kulturni krajolici zemljopisna podruja
izvor podataka za istraivanje nematerijalnih imbenika
koja obuhvaaju raznolikost pojavnosti izmeu ovjean-
drutva. Pojedini autori i teoretiari krajolika stoga sma-
stva i njegova prirodnog okolia.84 Oni esto odraavaju
traju da krajolici trebaju biti vieni kao promjene drutve-
nih i politikih ideologija u razliitim fizikim oblicima, na-
83 Pannell, 2006: 63; Porteaus, 1996: 45.
glaavajui da su krajolici prije mentalne tvorevine nego
84 *** 2005.d [58] ... a diversity of manifestations of the interaction
fizika realnost pa trebaju biti promatrani kao kulturna between human kind and its natural environment. Cultural landscapes
tvorba.82 Slijedom stava da je kulturni krajolik nastao kao often reflect specific techniques of sustainable landuse, considering the
characteristics and limits of the natural environment they are established
in, and a specific spiritual relation to nature. Treba podsjetiti da se radi
82 Duncan; Duncan, 1988: 125; Cosgrove, 1984: 38. o krajolicima koji se smatraju kulturnim naslijeem.

37
Krajolik kao kul turno na slijee

posebne tehnike odrivog koritenja zemlje, a ustrojeni Pojam zatieni krajolici (protected landscapes) ima vrlo
su u odnosu prema obiljejima i ogranienjima prirod- iroko znaenje i ukljuuje sve vrste krajolika kopna
nog okolia te s posebnim duhovnim odnosom prema (landscapes) i mora (seascapes) u kojima su prepoznate
prirodi. Krajolik se u tom smislu razmatra kao kulturno odreene vrijednosti i znaaj te su podloni mjerama
naslijee, s kulturnim, povijesnim, umjetnikim, ekolo- zatite. U uem smislu znaenja ukljuuje uglavnom
kim i simbolikim znaenjem, kao kategorija zatienog zatiene prirodne krajolike.88 Mjestopisno odreena ze-
krajolika. U tom nainu sagledavanja kulturni krajolik mljopisna podruja koja su kroz zadnju promjenu ovje-
oznaava krajolik koji se titi nakon vrjednovanja nje- kova oblikovanja i koritenja ostala u prepoznatljivom
govih svojstava, koja ilustriraju meudjelovanje u svom uzorku i ouvala razmjerno nepromijenjeno stanje mje-
oblikovanju prirodnih i antropogenih imbenika te na sta znaajnih dogaaja, ili je u njima krajolik povezan
taj nain odraava snane religijske, umjetnike i kultur- s vanim kulturnim vrijednostima, mogu biti kulturni
ne povezanosti s prirodnim obiljejima. Zatita takvih krajolik. Ako su promjene, dogaaji i vrijednosti stari
krajolika podrazumijeva provoenje posebnih metoda, preko 50 godina, a krajolik sadri znaaj i integritet pre-
kao to su: prepoznavanje, dokumentiranje, vrjedno- ma kriterijima za odreivanje kulturnih dobara, krajolik
vanje, zatita, planiranje i praenje stanja. Zadatak za- moe sadravati svojstva za upis u Upisnik (Registar) za-
tite tako prepoznatih krajolika jest povezati prirodne tienih krajolika. Prema kriterijima IUCN-a (World Conser-
i kulturne imbenike, to je u ranijim razdobljima bilo vation Union) to su podruja razliitog karaktera sa zna-
razmatrano odvojeno. ajnim esteskim, ekolokim i/ili kulturnim vrijednosti-
ma i visokom biolokom raznolikou.89 Visoke scenske
Pojam kulturnog krajolika esto se poistovjeuje s poj-
vrsnoe, povezane s razliitim stanitima flore i faune,
mom povijesnog krajolika,85 koji sadri povijesne vrijed-
kao i pojavnostima jedinstvenih tradicijskih uzoraka ko-
nosti koje proizlaze iz povijesnih slojeva njegova razvoja,
ritenja zemlje, drutvenom organizacijom iji su dokaz
ali ukljuuje i ostale vrijednosti, kao to su: etnoloka,
naselja, vjerovanja i tradicije odreuju pojam zatie-
arheoloka, memorijalna i ostale. Povijesni krajolik nije
nih krajolika. Zatiene krajolike obiljeavaju: usklaeno
zasebna vrsta kulturnog krajolika, ve metoda organizi-
meudjelovanje prirode i kulture, raznolikosti krajolika
ranja podataka o njegovim resursima i sastavnicama.86
i naselja, bioraznolikost te zatita drutvenih i kulturnih
S obzirom na irinu i obuhvatnost pojma povijesnog
vrijednosti. U Hrvatskoj je prema Zakonu o zatiti priro-
krajolika, prepoznavanje i ocjena takvih krajolika zahti-
de navedena kategorija prepoznata kao znaajni krajo-
jeva odgovarajue postupke i metode istraivanja i ana-
braz. Ouvanje cjelovitosti tradicionalnog meudjelova-
liza. U istraivanje i analize ukljueni su: povjesniari,
nja odreujue je za zatitu, odravanje i razvoj takvih
povjesniari krajolika, povjesniari urbanizma i arhitek-
ture, arheolozi, etnolozi, geografi, krajobrazni arhitekti,
88 U Hrvatskoj se prema Zakonu o zatiti prirode kategorija
a prema potrebi i ostale struke.87 zatienog, znaajnog krajobraza odnosi na podruja ouvanih
prirodnih vrijednosti. Prema klasifikacijama organizacije IUCN (World
Conservation Union) tzv. kategorija V. Protected landscapes obuhvaa
kulturne krajolike i krajolike mora (Cultural Landscapes/Seascapes). U
85 NPS, 1999.; Melnick, 1984 ; Birnbaum, Peters, 1996; Jackson, 1986. SAD se naziv Protecting Cultural Landscapes odnosi na sve zakonom
86 U SAD je povijesni krajolik sadran u okviru postojeih kategorija zatiene kulturne krajolike. Podrobnije u: Birnbaum, 1994.
National Register, Nacionalnog Registra bilo kao mjesto (sites) ili po- 89 IUCN (World Conservation Union) dijeli zatiena podruja u est
druje (district). Format studija krajolika moe biti u obliku izvjea, kategorija. Kategorija V. ukljuuje zatiene krajolike/krajolike mora
povezanog s odgovarajuim obrascima, ili izvjea za pojedine znaa- (Protected Landscape/Seascape) koji su opisani kao: protected area
jke i pojedine sastavnice kao to su: zgrade, strukture i mjesta koja se managed mainly for landscape/seascape conservation and recreation.
nalaze u krajoliku. It is an area of land, with coast and sea as appropriate, where the inter-
87 U Hrvatskoj se jo uvijek vode prijepori koje su discipline klju- action of people and nature over time has produced an area of distinct
ne za bavljenje temom kulturnih krajolika. Primjer SAD pokazuje da character with significant aesthetic, ecological and/or cultural value, and
su kljuni povjesniari, povjesniari arhitekture i arheolozi, a ostali se often with high biological diversity. Safeguarding the integrity of this tra-
ukljuuju prema potrebama odreenih podruja i tema zastupljenih ditional interaction is vital to the protection, maintenance, and evolution
u krajoliku. of such area. (Philips, 2002: 26.)

38
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

13. Bivi industrijski krajolik INA rafinerije Rijeka 14. Ruralni krajolik Istre

podruja. Zatieni i kulturni krajolik imaju zajedniku posebnih prostornih vrijednosti: estetskih, kao to su
osnovu oba su usmjerena na krajolike gdje ovjekovi pogledi, vizure i pristupne panorame; izgraenih i otvo-
odnosi s prirodnim okoliem tijekom vremena odre- renih struktura i mjestopisnih obiljeja pripadajueg
uju njihov sutinski krakter. U zatienim krajolicima teritorija. Unutar pojma urbanog krajolika izdvaja se
naglasak je na prirodnom okoliu, zatiti bioraznolikosti povijesni urbani krajolik (historic urban landscape) na-
i cjelovitosti ekosustava, za razliku od kulturnih krajolika stao prepoznavanjem vrsnoa u povijesnom urbanom
gdje je naglasak na ljudskoj povijesti, kontinuitetu kul- podruju podlonom promjenana i razvitku tijekom
turnih tradicija i drutvenim vrijednostima. U mnogim povijesti.92 U upravljanju urbanim krajolicima vano je
su krajolicima elementi prirodnog i kulturnog naslijea odravanje posebnosti i povijesnih vrijednosti, koje tre-
neodvojivo povezani pa se zbog uinkovitosti njiho- baju biti prepoznate prema pripadajuim kulturnim,
ve zatite zahtijeva to vie meusobnog povezivanja. fizikim i drutvenim obiljejima93 (sl. 13).
Upravljanje i zatita krajolika sloeniji su u sluajevima
kad povijesne strukture kulturnog krajolika obuhvaa- Ruralni krajolik (sl. 14), osim djelatnosti vezanih uz obradu
ju veliku razliitost elemenata, a uz to ukljuuju biljne i i koritenje zemlje te u najveoj mjeri zastupljenosti poljo-
geomorfoloke strukture. Prirodni elementi krajolika su djelskih povrina, odreuje prisutnost seoskih naselja koja
osjetljiviji na uvjete okoline, promjenu i propadanje, za mogu biti: sela, zaseoci, samotna gospodarstva, stancije,
razliku od povijesnih, graditeljskih struktura.90 salai, povremena pastirska boravita, nastambe za sto-
ku i ostale graevine okruene agrikulturnim povrina-
Urbani krajolik91 je vrsta kulturnog krajolika, koji u irem ma. Oblici naseljavanja i posjedi, parcelacija, ograivanje,
znaenju moe biti promatran kao izgraeni, antropo- smjetaj i poloaj izdvojenih zgrada te prirodne znaajke
geni teritorij koji takoer obiljeavaju kontinuirani pro- vani su elementi koji oblikuju uzorke ruralnog krajolika.94
cesi. U odreivanju naina planiranja i upravljanja vano U pojedinim su regijama prisutni razliiti tipovi naselja,
mjesto ima razumijevanje uzroka i dinamike razvitka. stambenih i poljodjelskih graevina (staje sa sjenicima,
Urbani krajolik se moe opisati i kao vizualna percepcija spremita plodina, hambari, mlinovi, klijeti i sl.) te razliiti

90 Biljke i drvee mogu prerasti svoje mjesto, a tijekom vremena,


erozija tla, nepravilno orezivanje i njega, tete od bolesti i nametnika
mogu ubrzati propadanje biljaka. 92 Larkham; Whitehand,1992.; Hayden, 1997.
91 Podrobnije o kategoriji urbanih krajolika u poglavlju Krajolik kao 93 Cohen, 1999.
vrsta kulturnog naslijea. 94 Claval, 2004; Palang, 2004.

39
Krajolik kao kul turno na slijee

15. Ruralni krajolik Pleivikog prigorja

povijesni agrikulturni uzorci. Na oblikovanje razliitih uzo- na osnovi koritenja zemlje i mineralnih bogatstava, kao
raka ruralnog krajolika utjeu tipovi naselja (rastresiti, zbi- suprotnost urbanom i namjerno, vidljivo oblikovanom
jeni, linijski...), smjetaj i poloaj kua i spremita u odnosu krajoliku.
na prometnice, uobiajene povrine gospodarstva, broj
Pojam kultiviranih krajolika ne koristi se u suvremenoj
i sorte usjeva.95 Ruralna podruja sastavljena od brojnih
meunarodnoj literaturi, izuzev u geografiji u prvoj
povijesnih sela i posjeda ine povijesni ruralni krajolik, a
polovini 20. stoljea.98 U Hrvatskoj se ovaj pojam da-
odraavaju poljodjelske uzorke stvarane stoljeima96 (sl.
nas koristi u literaturi i zakonodavstvu. U istraivanji-
15). Razliiti poljodjelski uzorci odreuju razliite tipo-
ma i praktinoj primjeni njegovo se znaenje najee
ve ruralnog krajolika. Rijetko ouvane, povijesne ruralne
zamjenjuje s pojmom kulturnog krajolika.99 U zakono-
uzorke nalazimo najee na planinskim podrujima i na
davstvu i podzakonskim aktima prostornog ureenja i
pojedinim otocima. Meutim, pojedina nizinska podru-
zatite prirode koristi se u znaenju poljodjelskog nai-
ja, kao to je dolina rijeke Save u dijelu Lonjskoga polja,
na koritenja, to je ue shvaanje od pojma kulturnog,
ouvala su prepoznatljive povijesne uzorke naselja, koji
koji osim koritenja zemlje obuhvaa naselja i ostale
prate linije nekadanjih rijenih rukavaca te prateu orga-
graevine u ruralnom prostoru.100 Stoga se kultivirani
nizaciju polja provedenu u nizovima vrlo uskih, dugakih
krajolici mogu razumjeti kao poljodjelski, unutar ireg
parcela pravilnih oblika. Linije uzoraka parcela u gorskim
pojma ruralnih krajolika. Navedene su neusklaenosti
i planinskim podrujima prilagoavaju se reljefnim obi-
i usko shvaanje pojma kultiviranih krajolika doveli do
ljejima terena, pratei njegove nagibe i strmine. U Hr-
nejasnoa pojma krajolika, iz ega je proizalo i sadanje
vatskoj su prepoznata tri razliita tipa ruralnog krajolika:
stanje zatite krajolika i cjelokupnog stava prema zatiti
ravniarski, breuljkasto-planinski i primorsko-otoki.97 U
prostora u Hrvatskoj.
amerikom shvaanju pojma ruralni krajolik obuhvaa
sve vernakularne krajolike, nastale spontanim razvojem
98 Usporediti s poglavljem 3.1.2.
99 Pojam kultivirani krajolik koriten je u radovima autora: Grgure-
vi; Jurkovi; Lipovac.
95 Blanc, 2003.
100 U Zakonu o zatiti prirode ( NN 70/13.) u definiciji parka prirode i
96 Na regionalnoj razini istraivanja uzorci krajolika obuhvaaju vee regionalnog parka koristi se termin kultivirani. Pod parkom prirode i
povrine, a obuhvaaju podruje naselja i okruujue poljodjelske regionalnim parkom podrazumijeva se prostrano prirodno ili dijelom
povrine, dok u mjerilu istraivanja manjih podruja krajolika uzorci kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meun-
obuhvaaju manje povrine, do pojedine parcele u seoskom naselju. arodne, nacionalne ili podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima
97 Cifri; Trako, 2008. karakteristinim za podruje.

40
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

SASTAVNICE I OBILJEJA KRAJOLIKA


Krajolik, dio povrine zemlje ili mora, jest homogeno - oblikovne (fizionomijsko-morfoloke) sastavnice: mje-
podruje sastavljeno od komponenti (sastavnica) i pro- rilo, proporcije, linije razgranienja, dominante u krajo-
cesa u kojemu se odraavaju odnosi izmeu ovjeka liku, oblici, boje, vizure, uzorci krajolika
i njegova okolia. Sastavnice kulturnog krajolika dije-
- nematerijalne, osjetilne, perceptivne sastavnice: asoci-
le se na prirodne i antropogene; fizike (materijalne) i
jativne, duhovne, identitet, simboli, obiaji, literatura,
nematerijalne, odnosno biotske, abiotske i kulturne.101
glazba, osjeaj prostora i dr.
Krajolik obuhvaa strukture i oblikovanje, povezanost
oblika sa sadrajem. Strukture krajolika odraavaju ne
samo prirodnu okolinu krajolika, ve i komponentu po-
Identitet i znaenje krajolika
vijesti, tj. utjecaj ovjeka tijekom proteklih vremena u U kulturnom krajoliku kao holistikom sustavu, razno-
obliku prostornih uzoraka koji su rezultat ranijih djelat- likost brojnih znaenja i sklad njegovih elemenata su-
nosti i procesa u krajoliku. Uzorci (patterns) i procesi su djeluju u stvaranju njegova identiteta.105 Dvije stotine
kljuni koncept u suvremenoj disciplini, ekologiji krajo- godina stara definicija krajolika Totalcharacter einer Erd-
lika.102 Opeprihvaen je stav da se sastavnice krajoli- gegend106 sagledava ga kao holistiki entitet percipiran
ka dijele na prirodne i antropogene. Meutim, vani od ljudi, koji ima razliiti karakter i identitet. Holistiki
su njihovi meuodnosi, njihovo povezivanje, utjecaji karakter, odreen meudjelovanjem prirode i ovjeka,
i uzrono-posljedino djelovanje. Holistika definicija kao i stalnost promjena prepoznati su kao sutinsko obi-
krajolika, kojom je obuhvaen sveukupni karakter jed- ljeja krajolika.107 Osim prirodnih zadanosti zajedniki ga
nog podruja, kao fizionomija ovjekova materijalnog odreuju fizike strukture i materijalna obiljeja (nase-
okruenja oblikovana od materijalnih i nematerijalnih lja, zgrade, prometnice, prirodna vegetacija, namjena
sastavnica posljedino utjee na istraivake metode. i nain koritenja zemljita), u kojima se oitavaju kul-
Krajolik nije mogue sagledati i interpretirati kao cjeli- turne vrijednosti i tradicije zajednica. Unato stalnim
nu, ve se istrauje, analizira i vrjednuje kroz pripada- fizikim promjenama, usklaenost i znaenja kultur-
jue sastavnice.103 Na temelju dosadanjih istraivanja, nog krajolika odreujui su za stvaranje i oblikovanje
sastavnice krajolika podijeljene su u osnovne grupe njegova identiteta. Jedinstvenost kulturnog krajolika
(dijagram 2):104 prije svega odreuje doivljaj mjesta koje daje znaenje
odreenom podruju - kulturnom krajoliku. Identitet
- prirodne sastavnice (klima, reljef, geoloka sastav, tlo,
krajolika povezan je s nainom na koji podruje moe
vegetacija)
biti individualizirano, obiljeeno (karakterizirano) te sa
- kulturne (antropogene) sastavnice: naselja i graevi-
stupnjem njegove jedinstvenosti.108 Znaenja koja pro-
ne, sustavi prometnica, poljodjelske povrine i kori-
izlaze iz kulturnog krajolika takoer doprinose identitetu
tenje prostora tijekom povijesnih razdoblja, arheo-
mjesta. Koncept kulturnog krajolika moe posluiti kao
loki slojevi
poveznica izmeu razliitih podrijetla, interesa, vrijed-
nosti i elemenata koji pridonose identitetu. Pridonosei
101 Mcher; Bunce; Jongman; Klijn; Koomen; Metzger; Washer, 2003.
identitetu krajolika, ovjek e ne samo izvui znaenje
102 Crowe; Mitchell,1988.; Antrop, 2007.
103 Podrobnije o sastavnicama krajolika u Poglavlju 3. 105 Antrop, 2005: 2.
104 Na temelju dosadanjih istraivanja i praktinog bavljenja te- 106 Humboldt, 2010.
mom izvrena je podjela na sastavnice krajolika. Dumbovi Bilui,
2001; Dumbovi Bilui, 2002; Dumbovi Bilui; Obad itaroci, 2007. 107 Antrop, 2000.
i Obad itaroci; Dumbovi Bilui; Bojani Obad itaroci, 2009. 108 Antrop, 2005: 21

41
Krajolik kao kul turno na slijee

KULTURNI KRAJOLIK

MATERIJALNE SASTAVNICE NEMATERIJALNE SASTAVNICE

PRIRODNE KULTURNE/ANTROPOGENE PERCEPCIJA KRAJOLIKA

PODNEBLJE PROSTORNA ORGANIZACIJA, UMJETNIKI IZRIAJ (LIKOVNI,


KLIMATSKA OBILJEJA KOMPOZICIJA LITERARNI I SL.)

TRADICIJSKA ZNANJA, UMIJEA I


RELJEFNA OBILJEJA NASELJA I GRADITELJSKI OBLICI
VJETINE

GEOLOKA I PEDOLOKA NAMJENA I KORITENJE USMENA PREDAJA, LEGENDE,


OBILJEJA PROSTORA MITOVI, PRIE

GRAEVINE MALOG MJERILA I


HIDROLOKA OBILJEJA POVIJESNI DOGAAJI
OPREMA PROSTORA

POVEZANOST SA ZNAMENITIM
VEGETACIJA I STANITA GRAEVINE NISKOGRADNJE
OSOBAMA

Dijagram 2: Sastavnice kulturnog krajolika

iz njega, ve mu i oni daju znaenja te na taj nain ak- Identitet i mjesto sadre trostruku strukturu koja po-
tivno sudjeluju u njegovu oblikovanju. vezuje individualne, kulturne, socijalne, fizike, afektiv-
ne, kognitivne i bihevioralne procese u zajedniki opis
Krajolik kao palimpsest109 i holistiki sustav svoja zna-
mjesta. Mjesto se sagledava kao integrativna kategorija
enja izvodi iz irokih izvora svojih materijalnih i nema-
koja ujedinjuje vie razina meudjelovanja, obuhvaa-
terijalnih sastavnica. Znaenja krajolika mogu ovisiti o
jui vie razliitih podruja, a sastoji se od tri glavne
etikim stajalitima drutvenih, ekonomskih i politikih
znaajke: zemljopisnog poloaja, materijalnog oblika
snaga te ideolokih stavova. Ikonografija krajolika izraa-
te smisla i vrijednosti.112
va se razliitim disciplinama humanistikih i drutvenih
znanosti nastojei objasniti status krajolika kao kulturne Mjesto ima fizikalnost, geografski poloaj, koji upuu-
slike, slikovitog naina prikazivanja, strukturiranja i sim- je da je ono konano, logino smjeteno i elastinih
bolikog okruenja.110 Primjena povijesnoumjetnikih granica, koje su odreene iako su otvorene.113 Iako
metoda ikonografske interpretacijske razine znaenja u proeto smislom i vrijednou, znaenje ili vrijednost
umjetnikim djelima krajolika na slikama ili u literarnim istog mjesta u rukama razliitih naroda ili kultura tije-
djelima doprinosi spoznajama zato je prikaz krajolika kom vremena nije statino, ve labilno-fleksibilno.114
vaan kao model znaenja. Krajolik se kao mjesto osim U konceptu mjesta nastoje se povezati dodane (in-
njegove fizike dimenzije i strukture jednako tako pro- strumentalne) i utilitarne vrijednosti s nematerijalnim
matra i u smislu drutvenog i simbolikog znaenja.111
112 Gieryn, 2000.
113 Gieryn, 2000: 464. Geographic location implies that [p]laces have
109 Palimpsest gr. palmpsstos = pergament s kojeg je ostrugan finitude, but they nest logically because the boundaries are (analytically
stari tekst da se napie novi, u doba oskudice u pergamentima. and phenomenologically) elastic. In other words, a place must have spe-
110 Cosgrove; Daniels, 1988: 40. cific, though open, boundaries.
111 Relph, 1976. 114 Gieryn, 2000: 463.

42
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

elementima, kao to su osjeaj pripadnosti, vezanosti, i odravati kroz sudjelovanje u praksi i ponaanjima koja
ljepote i duhovnosti. ovjekova povezanost s prirodnim povezuju pojedince s odreenim krajolicima.118
resursima i krajolicima je viestruka, sloena i ispunjena
Svaki povijesni krajolik izraava jedinstveni osjeaj i duh
znaenjem. Materijalne i nematerijalne vrijednosti su ne-
mjesta (spirit of place, genius loci) koji odreuje njegov
razdvojne, obje su sastavni dio znaenja koje ljudi dodje-
identitet.119 Duh mjesta utjelovljuju jedinstvene znaajke
ljuju mjestu.115
mjestopisnih obiljeja i krajolika koji mjestu daju poseban
Identitet mjesta116 pokazuje da je mjesto, koje ukljuu- karakter.120 Sastoji se od nekoliko imbenika mjesta koji
je i krajolik, sutinsko za oblikovanje i stvaranje prepo- su bez obzira na promjene postojani, a ukljuuju izgled
znatljivosti. Prema pojanjenju pojma identiteta mje- pojavnost, ekonomske i socijalne strukture te kultur-
sta (identity of place) ljudi, kroz meudjelovanje s fizikim no znaenje regije, ali ne samo kao njihov jednostavan
okruenjem razvijaju kognitivne strukture koje predstav- zbroj. Oblik, funkcija i uzorak promatrani u krajoliku va-
ljaju sjeanja, ideje, osjeaje, stavove, vrijednosti, sklono- ni su elementi njegova geniusa loci. Glas mjesta (voca-
sti, znaenja, koncepcije ponaanja i iskustva vezana uz tion of place) jest odgovarajui ovjekov odgovor na
njihovo fiziko okruenje.117 Pojam identiteta povezan je ogranienja i prirodne resurse mjesta,121 dok karakter
s raspravama o njegovu formiranju, granicama, socio- mjesta/krajolika izraava nain na koji ljudi uspostavljaju
lokim dimenzijama, znaenjima i ostalim kognitivnim sklad s okolinom. Izriaj doivljaj mjesta sense of place
tvorbama koje povezuju osobe s mjestom. Identitet i pri- iroko je prisutan u akademskim krugovima, a odnosi
padanja na taj se nain mogu stvoriti, izgraditi, oblikovati se na dvije razliite koceptualizacije mjesta, s dvjema
bitnim razlikama. U prvoj se doivljaj mjesta ili genius loci
koristi za istraivanje razliitih obiljeja odreenog mje-
115 Cheng; Kruger; Daniels, 2003: 87 ... human connections with nat- sta, ukljuujui mjestopisna, izgraeni okoli i ovjekovo
ural resources and the landscapes in which they occur are multifacet- iskustvo, koje ini njegov karakter, tj. lokalnu posebnost.
ed, complex, and saturated with meaning. Instrumental and intangible
values are inseparable; both are part and parcel of the meanings people U drugoj, doivljaj mjesta je koriten radi postavljanja ve-
may assign to place. eg naglaska na nain na koji ljudi doivljavaju, koriste i
116 Pojam identiteta mjesta prvi je upotrijebio Proshansky, 1978: 147. razumijevaju mjesta, to dovodi do niza konceptualnih
Place-identity is defined as those dimensions of self that define the individ-
uals personal identity in relation to the physical environment by means of podskupova, kao to su: identitet mjesta, privitak mjestu,
a complex pattern of conscious and unconscious ideas, feelings, values, ovisnost mjesta i insiderness.122 Pojam genius loci uglav-
goals, preferences, skills, and behavioral tendencies relevant to a specific
environment... It is suggested that for each of the role-related identities nom je povezan s arhitekturom i sve se vie koristi u ur-
of an individual, there are physical dimensions and characteristics that banom oblikovanju, gdje se odnosi na zbroj svih fizikih,
help to define and are subsumed by that identity. In addition, there is a
general place-identity for each individual which reflects his or her unique kao i simbolikih vrijednosti u prirodi i ljudskom okoliu.123
socialization in the physical world. This paper argues that it is important Prepoznate su etiri razine koje ine genius loci: topo-
to conceptualize place-identity as a specific component (subidentity) of
each individuals self-identity. Tema je potanko obraena i u doktorskoj
disertaciji Lipovac, 2000. Prema: Gieryn, 2000: 468, .. stvaranje mjes- 118 Sampson; Goodrich, 2009: 901. [i]dentity and belonging can thus
ta (Place-making) je identifikacija, odreivanje, oblikovanje, izgradnja, be created, constructed, shaped, and maintained through engaging in
koritenje, tumaenje, sjeanje;.. sile koje omoguuju stvaranje mjesta practices and behaviors that connect individuals to particular landscapes.
sa snagom i bogatstvom; strune prakse strunjaka mjesta; percepcije i 119 Norberg-Schulz, 1982. Duh mjesta (genius loci, spirit of place) je
pripisivanja obinih ljudi koji doivljavaju mjesta (i djeluju na takvo ra- prema klasinoj grko-rimskoj mitologiji utjelovljen u odreenom
zumijevanje). Slobodan prijevod autora sljedeeg teksta: The making boanstvu. Iako suvremeno drutvo vie ne vjeruje u ta boanstva,
of places - identifying, designating, designing, building, using, interpret- jo uvijek se koriste ovi pojmovi priznajui ivot mjestima, njihovu
ing, remembering;.. upstream forces that drive the creation of place with jedinstvenu bit.
power and wealth; professional practices of place-experts; perceptions 120 Norberg-Schulz, 1982.
and attributions by ordinary people who experience places (and act on
those understandings). 121 Norberg-Schulz, 1982.
117 Gustafson, 2001: 251, ...humans, through interaction with the phys- 122 Proshansky; Fabian; Kaminoff, 1983: 51: Place Identity, Place At-
ical environment develop a cognitive structure representing memories, tachment, Place dependency, Insiderness.
ideas, feelings, attitudes, values, preferences, meanings, conceptions of 123 Jiven; Larkham, 2003: 70 ...the sum of all physical as well as sym-
behavior and experience related to the physical environment. bolic values in nature and the human environment.

43
Krajolik kao kul turno na slijee

grafija Zemljine povrine; kozmoloki svjetlosni uvjeti i nebo memorijom.128 Pojedina mjesta ili druge vrste povije-
kao prirodni uvjet; graevine; simbolika i egzistencijalna snih graevina i obiljeja prenose simbolike vrijedno-
znaenja u kulturnom krajoliku.124 Pojam lokalnog karak- sti kroz prostorne orijentire (landmarks) znakove koji
tera izveden kao zbroj dijelova danas se sve vie koristi omoguavaju njegovu prostorno-vremensku orijentaci-
u akademskim disciplinama povezanim s praktinim ju.129 Identitetu krajolika bitno pridonosi skladnosti nje-
djelovanjem. To je prisutno u urbanom dizajnu koji je govih dijelova, odnosno sastavnica. Svaki krajolik zbog
sve vie usmjeren pojmu izvornosti i vjerodostojnosti, svoje jedinstvenosti, neponovljive kompozicije, ustroja i
posebno u odnosu prema novim razvojnim programi- karaktera daje razliite podatke za stvaranje percepcije,
ma; u urbanoj obnovi gdje se razmatraju utjecaji gra- tj. govori drugu priu. S jedne je strane krajolik sa svojim
evina simbolikog znaaja i graevina znakova (sym- podatcima, a s druge strane promatra koji ga promatra,
bolic, iconic buildings);125 u marketingu koji je usmjeren percipira i interpretira te podatke. Interpretacija poda-
na brendiranje mjesta (place-branding), ili u zanimanju taka odreenoga krajolika moe biti razliita kod razli-
za oblikovanje mjesta (place-shaping) u okviru razliitih itih promatraa. Jasnoa pojavnosti, odnosno izgled
javnih umjetnikih projekata. Sutinska ideja je da mje- krajolika ovisi o opsegu i stanju ouvanosti podataka iz
sto moe biti aktivno u smislu poticanja doivljaja mjesta njegove prolosti. Krajolik, ouvan kao povijesni prostor,
s ciljem da se stanovnici aktivnije ukljue i sudjeluju u u svom prostornom ustroju moe biti izvor podataka o
stvaranju svojeg ivotnog okruenja. Ono to se pojavlju- vremenu i povijesti mjesta, svojevrsna prostorna pria
je kao identitet mjesta jest sloenost kognitivnitivnih struk- (spatial narratives).130 Prostorna pria ukljuuje sloeni
tura koje karakterizira niz stavova, vrijednosti, uvjerenja, prikaz prostornih, topografskih elemenata i antropoge-
misli, znaenja i pripadanja pojedinim mjestima... Identi- nih struktura (graevina, oznaka, natpisa i sl.) smjetenih
tet mjesta kao kognitivne pod-strukture samo-identiteta s ciljem da prenesu prostornu priu ili ilustriraju bitne
sastoji se od beskrajnih niza spoznaja vezanih uz prolost, prostorne ili kronoloke odnose s odreenim povije-
sadanjost i predvianja fizikih postavki koje definiraju i snim dogaajima.
ograniavaju svakodnevni ivot osobe.126
Krajolik se moe shvatiti i kao svojevrsni arhiv na otvore-
Prepoznavanje identiteta krajolika usko je povezano s nom, koji sadri podatke o ljudskom razvoju i njegovoj
percepcijom i odrazom krajolika u oima promatraa. povezanosti s pripadajuim okoliem u kojemu je it-
Koncepti: doivljaj mjesta (sense of place) i duh mjesta ljivo njegovo meudjelovanje s prirodom.131 Meutim,
(genius loci) usko su povezani s identitetom svakoga nisu samo materijalne sastavnice one koje krajoliku daju
krajolika, naglaavajui pritom njegovu jedinstvenost.127 znaenja, ve i ideje ljudi, njihovi stavovi i odnos prema
Tako primjerice tradicijski, povijesni krajolici sadre op- okruujuem okoliu, tzv. mentalni imbenici koji odre-
senu povijest mjesta i pripadajue regije prepoznate uju njihov nain djelovanja i percepcije. Izraz mentalni
kroz kompoziciju i strukture, dok se nematerijalni im- krajolik ukljuuje nematerijalne imbenike koji utjeu na
benici preklapaju s oblicima, simbolima, znakovima i krajolik, bilo kroz percepciju ovjeka ili njegovo postu-
panje s krajolikom.132 Promjene ili naruavanje obiljeja
krajolika i njegovih sastavnica mogu dovesti do promje-
124 Norberg-Schulz, 1982: 56. ne ili do gubitka identiteta. Zbog toga, osim istraivanja
125 Podrobnije o temi u lanku: Lipovac; Dumbovi Bilui, 2010.
126 Autorov prijevod citata: Proshansky; Fabian; Kaminoff, 1983: 62. 128 Cosgrove, 1989: 45.
What emerges as place-identity is a complex cognitive structure which 129 Lokacija sakralnih graevina (crkvi i kapela) na prostorno istaknu-
is characterized by a host of attitudes, values, thoughts beliefs, mean- tim mjestima.
ings and belonging to particular places... Place-identity as a cognitive
sub-structure of self-identity consists of an endless variety of cognitions 130 Azaryahu; Foote, 2001.
related to the past,and present and anticipated physical settings that 131 Iz tog se razloga danas i arheolozi bave krajolikom i aktivno se
define and circumscribe the day-to-day existence of the person. ukljuuju u istraivanje krajolika i programe ureenja.
127 Antrop, 2000. 132 Ermischer, 2004: 178.

44
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

krajolika, vanu ulogu ima komunikacija sa stanovnici- pripadanja koji imaju znaajku dvostrukosti, istodob-
ma i korisnicima te edukacija o vrijednostima krajolika. no usredinjujui i otvarajui138 zajedno opstaju staro i
novo, a ovjek ostvaruje mogunost kreativnog djelo-
Kulturni krajolik je egzistencijalni prostor; kao sustav
vanja i otvorenosti svijetu.139 Krajolik se razmatra i kao
percepcijskih predodbi slika okoline, strukturiran je
dom zajednice koja u njemu ivi.140 Zbog sve izraenijeg
vertikalnim i horizontalnim slojevima,133 gdje je prirodna
nestajanja tradicijskih ruralnih krajolika suvremene pro-
podloga tzv. horizontalni sloj na kojoj ovjek svojim na-
mjene razmatraju se kao prijetnje jer dovode do gubitka
seljima, putovima, nainom koritenja i obrade zemlje
raznolikosti, skladnosti i identiteta postojeih krajolika,
te svojim svakodnevnim ivotom uspostavlja njegovu
to se prepoznaje kao vrijednosti naslijea.
vertikalnu osovinu. Prostor krajolika ne promatra se kao
apstraktna i geometrijska kategorija, ve kao prostor eg-
Procesi i promjene krajolika
zistencije, sloen od vie slojeva, tj. struktura predodbi,134
u kojem su svi elementi povezani razliitim nainima Krajolik nije statian; razvija se i mijenja, kao i priroda
meudjelovanja.135 Kao egzistencijalni prostor, krajolik koja se mijenja i bez ovjekova utjecaja. Promjene krajo-
je odreen vlastitim biem (duhom mjesta genius lo- lika se dogaaju tijekom vremena, kroz povijesna raz-
ci),136 koje odreuje njegov karakter, prepoznatljivost i doblja njegova formiranja i ivota pod utjecajem kli-
identitet. Krajolik moe biti prostor visoke prepoznatlji- matskih, drutvenih, gospodarskih, politikih, vjerskih ili
vosti koji kod promatraa izaziva snaan utisak, stvara- nekih drugih okolnosti.141 Pri tome se oblikuje karakter
jui jasnu predodbu, sliku o prostoru, a time i snaan krajolika, kao rezultat meudjelovanja ovjeka i prirode,
osjeaj pripadnosti. Kao naslijeeni i egzistencijalni pro- koji odraava i reprezentira vrijednosne sustave stanov-
stor, krajolik je izravno povezan sa znaenjem, osjea- nika koji u njemu ive, oblikuju ga i mijenjaju, prilagoa-
jem pripadnosti i zaviajnosti. Zaviajnost kao preduvjet vajui ga svojim potrebama. Kulturna razina odreene
udomaivanju, pripadanju i povezanosti ima kljuno zajednice jest snaga oblikovanja, a krajolik predstavlja
znaenje u stvaranju prepoznatljivosti.137 U prostorima njezin kulturni izraz, bez obzira je li oblikovan sponta-
no, neformalno ili je oblikovan s namjerom. Krajolik se
sagledava kao prostor kulturnih promjena, s djelatno-
133 Norberg-Schulz, 1982: 40.
stima i procesima raznih kultura i povijesnih razdoblja,
134 Norberg- Schulz, 1975: 31. Slojevi (razine) egzistencijalnog pro-
stora jesu: zemljopisni sloj, sloj pejzaa, urbani sloj, sloj privatnog pro- u kojima i tehnoloka dostignua imaju velik utjecaj na
stora (kue) te sloj stvari (pokustva i uporabnih predmeta). Slojevi naine promjena u njemu. Ona ne samo da odreuju
egzistencijalnog prostora predstavljaju strukturu totaliteta prostora
koja odgovara strukturi ljudskog postojanja. sposobnost za promjenu krajolika, ve odreuju i na-
135 Na tragu Heideggerove teze koji je prvi ustvrdio da je egzistencija in razmiljanja te utjecaje na pripadajui okoli.142 U
prostorna, niz autora (Lefebvre i dr.) naputa apstraktni smisao euk-
lidovskog prostora i uvode relacijski pristup poimanju prostora kao
egzistencijalne kategorije i odnosa ovjeka prema njemu. Knjiga K. 138 Bachelard, 2000: 209-226. Pripadanje bezgraninom, osjeaj pri-
Lyncha Slika jednog grada (1960.) polazna je toka za istraivanje u padnosti i povezanosti s mjestom, otvaranje prema svijetu, kozmiko
podruju egzistencijalnog i arhitektonskog prostora. Istraivanja C. N. ispunjavanje ili usreditenje pripadnosti jest proces otvaranja svijetu, u
Schulza u knjigama Egzistencija, prostor i arhitektura (1975.) i Genius kojemu treba ivjeti u skladu i ispravno, preuzeti odgovornost i obveze,
loci - Landschaft, Lebensraum, Baukunst (1982.) pokazuju da ovjekov ne kao dunost ve kao istinsku povezanost s njim.
opstanak ovisi o uspostavljanju osmiljene i koherentne slike sredine
u kojoj ivi, kao vieznanom, sloenom, ali strukturiranom prosto- 139 Bachelard, 2000:183. Samo u doivljaju moemo stvarno postii tu
ru. P. Boudon (2006.) tvrdi da prostor po sebi nije vie euklidski, nego povezanost novoga i arhainog; stoga samo fenomenologija filozofija
projekcijski ili topoloki, a arhitektonski prostor postoji samo ako je koja se temelji na naem iskustvu svijeta moe djelovati kao metoda za
koncipiran. razumijevanja imaginacije i kreativnosti.
136 Norberg-Schulz, 1982: 11. 140 Pedroli, 2000:145-150.
137 Bachelard, 2000: 29. Bachelardova je teza da pripadati odree 141 Spencer, 2010.
nom prostoru znai imati vrsti osjeaj doma, osjeati se sigurnim i 142 Industrijalizacija i razvoj prometnih sustava ubrzali su promjene u
zatienim, to u konanosti predstavlja samu identifikaciju ljudske krajoliku. Sustavi eljeznice i cesta, sustavi kanala i ostale infrastruktu-
biti. Domnost pripadanja valja razlikovati od nostalgije, ve kao prostor re presijecaju krajolik i pojaavaju promjene kroz eksploataciju, nove
koji je pun i iv u svojoj povezanosti. industrije, urbanizaciju i suburbanizaciju ruralnog prostora.

45
Krajolik kao kul turno na slijee

promjenama i upravljanju krajolikom vani su interesi, rodnim zalihama, kao to su lokalni graevni materijali
namjere i ideje ljudi koji u njemu ive, koriste ga ili ga i gospodarska snaga regije (podruja) u odreenom
posjeuju iz nekih razloga.143 Postavlja se pitanje zato razdoblju. Osim navedenoga, na oblikovanje krajolika
je vano razumjeti procese i upravljati krajolikom kad utjeu ljudske ideje, religije, vjerovanja, odnosi drutve-
se on ionako stalno mijenja. Stvar je u brzini promje- nih grupa i nain na koji se oni odraavaju u arhitekturi,
na i opasnosti gubitka specifinog karaktera razliitih naseljima, prometnicama i ostalim tragovima ostavlje-
krajolika koji se danas pretvara u uniformiranost.144 Ima nim u krajoliku.146
mnogo krajolika naruenih ili unitenih obiljeja i vri-
U definiciji koju je izrekao ameriki geograf Carl Sauer
jednosti, koji su izgubili poeljnost za svoje stanovnike,
jo poetkom 20. stoljea naglaena je temeljna uloga
ali i za posjetitelje. Suvremeni gospodarski i drutveni
ovjeka u oblikovanju kulturnog krajolika.147 Naglaava
razvoj ostavlja velike posljedice u krajolicima. Bogati i
se da kulturni krajolik nije samo prirodni prostor i oblik
raznoliki krajolici imaju veliku drutvenu, a esto i gos-
prirodnog okruenja, ve mjesto na kojemu je od strane
podarsku vrijednost, a time i mogunosti za razvoj. Pri
ovjeka uspostavljena prostorna organizacija tijekom
tome, izraajni i prepoznatljivi karakter krajolika moe
odreenog vremena. On je jedinstveno, zemljopisno
imati vrijednost za edukaciju, istraivanja i turizam. Osim
odreeno podruje koje predstavlja kombinirano djelo
toga, pozitivno poistovjeivanje stanovnika s vlastitim
prirode i ovjeka.148 Na taj je nain krajolik djelovanjem,
krajolicima vaan je initelj stvaranja dobrobiti lokalne
promjenama i razvitkom postao najsloenija prostor-
zajednice. Upravljanje promjenama u krajoliku ne smi-
na struktura, priroda koju je oblikovao ovjek, odnosno
je biti preputeno samo investitorima, prostornim pla-
prepoznato je da je krajolik najobuhvatnija umjetnost149.
nerima, inenjerima i krajobraznim arhitektima, ve je
Nesporna je injenica da je kultura oblikujua snaga
potrebno ukljuiti i ostale profesije, kao to su istraivai
krajolika ijim utjecajem krajolik postaje kulturni. Dugo
povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture, urbanizma,
se vremena koncept krajolika poistovjeivao s poljodjel-
etnologije, arheologije i ostali, a posebno stanovnike i
skim, agrarnim podrujem, pa je i otuda i kod nas esto
lokalnu upravu.
prisutan stav poistovjeivanja pojma krajolika s agrar-
nim, poljodjelskim, tzv. kultiviranim podrujima. Nain
Meudjelovanje ovjeka i prirode
koritenja zemlje (land use) svakako je jedna od bitnih,
u stvaranju i oblikovanju krajolika
ali ne i jedinih obiljeja kulturnog krajolika. U odreenju
Veina europskih krajolika sadri odreeni stupanj kul- kulturnoga krajolika, koji se pojanjava kao protezanje
turne nazonosti, bilo da su pod utjecajem ovjekovih zemlje iji izgled nastaje i odraava karakteristike dugog
djelatnosti ili njegove percepcije. ovjekovim djelatno- stvaranja i kontinuiranog odnosa izmeu ljudskih aktivno-
stima prirodni okoli nije bio iskljuen, na njega se utje- sti i zemlje, istiu se rijei karakteristino, dugo stvaranje i
calo, mijenjajui ga, ponekad osiromaujui, ali esto je kontinuitet, u smislu odvajanja takvog krajolika od onog
time bio obogaivan. Na taj su nain stvoreni krajolici, koji je promijenjen uslijed suvremenog razvoja, izgubiv-
reprezentativni dijelovi ivog i stalno razvijajueg svi- i doivljaj i prepoznatljivost regionalnog i lokalnog. Ri-
jeta razliitih drutvenih grupa i odnosa ije su glavno
obiljeje stalne promjene i procesi.145 Slika krajolika u 146 Primjerice, raspela i poklonci sa skulpturom raspetog tijela Krista
imaju vanu ulogu u katolikim regijama. U kontinentalnoj Hrvatskoj,
velikoj je mjeri odreena naseobinskim i arhitektonskim
u podrujima s mnogo uma tradicionalno su izvedeni od drva, dok
oblicima, a stanovnici i posjetitelji nastoje ih razumje- su u mediteranskom podruju izvedeni od lokalnog kamena.
ti. Njihov izgled i karakter u velikoj mjeri ovise o pri- 147 Sauer, 1925: 343. The cultural landscape is fashioned from a natu-
ral landscape by a culture group. Culture is the agent, the natural area is
the medium. The cultural landscape is the result.
143 Lowenthal, 1997. 148 *** 1999.b ...Cultural landscape: distinct geografical areas or prop-
144 Makhzoumi; Pungetti, 2008. erties uniquely represeting tje combined work of nature of man. [48]
145 Tilley, 1992. 149 Jellicoe, 1987: 7

46
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

jei protezanje zemlje naglaavaju sutinu krajolika koja ne povezanosti, moraju razmatrati kao dio integralnog,
nudi irok, otvoren pogled, a kulturni krajolik posjeduje holistikog sustava. Prirodne sastavnice krajolika (reljef,
irinu kao kulturno i povijesno mjesto.150 Krajolik obli- geoloka podloga, klima, tla i prirodna vegetacija) nisu
kovan od ljudi strukturira uzorke njihova djelovanja, pri samo njegov zasebni dio, ve zajedno osiguravaju okvir
emu je svaka aktivnost ugraena u mreu aktivnosti za ljudske djelatnosti. U najirem smislu, kulturni krajo-
tijekom vremena i prostora. Ova se mrea sagledava kao lici odraavaju prilagodbu i naine koritenja prirodnih
sustav referenci, upuivanja, u kojoj svaka aktivnost ima izvora te odgovornost prema okoliu. Isto tako prikazu-
utjecaja na niz ostalih. Ovaj cikliki proces oblikuje kultur- ju naine podjele i organizacije zemlje, uzorke naselja,
ni krajolik, jedno se nadopunjuje u drugom.151 Drutveni sustave kretanja i tipove zgrada. Prouavajui kontekst
procesi izravno su povezani s fizikom preobrazbom i (prostorni i vremenski) te izvorne odnose ovjeka i krajo-
izgledom krajolika, koji izraava razliit stupanj i nain lika, brojni istraivai poseu za istraivanjima tzv. abo-
povezanosti drutva i prirodnog okolia te prenosi nje- ridinskih grupa koje zbog njihova dugog i sloenog
gove simbolike poruke. Kulturni krajolici stvoreni kroz odnosa sa zemljom izraavaju povezanost i zajednitvo
djelovanje izmeu prirode i ljudi izraavaju njihove kul- s prirodom i okoliem kao duhovnim stanjem, a krajolik
turne i vrijednosne sustave te ih izrazito odreuje sna- obuhvaa njihova tradicijska poznavanja duha zemlje
ga ljudskog otiska.152 Mnogi od tih krajolika koriteni su (spirit of land), koritenja zemlje i ekologije.156 Kulturne
pri donoenju temeljnih naela u kreiranju i umjetnosti veze s prostornim kontekstom odraavaju se u usmenoj
krajolika (art landscaping).153 predaji, posebice u asocijativnim kulturnim krajolicima s
vrlo naglaenim nematerijalnim aspektima, legendama
Krajolik kao sustav kulturna, i priama, mitskim sadrajima i legendarnim likovima iz
prirodna, materijalna i nematerijalna prolosti; one mogu, ali i ne moraju sadravati prisutnost
obiljeja krajolika materijalnih ostataka.157

Teorija kulturnog krajolika, razvijana tijekom 20. stolje- Suvremene teorijske rasprave jedinstvene su u stavu
a, u posljednja je dva desetljea jaanjem zanimanja da su krajolici sloeni entiteti. Krajolik nije jednostavni
za ovu problematiku znaajno napredovala. Prihvaen oblik prirodnog okruenja, ve mjesto na kojemu su
je stav da kulturni krajolik ukljuuje zajedno i kulturna uspostavljene strukture i sustavi ovjekove organizaci-
i prirodna obiljeja te sadri opipljive i neopipljive, od- je prostora tijekom vremena.158 Slau se i u tome da je
nosno materijalne i nematerijalne elemente.154 On je kulturne i prirodne elemente krajolika potrebno razma-
meusklop izmeu prirode i kulture, materijalne i nemateri- trati zajedno jer su obje grupe elemenata kao sutinski
jalne batine, bioloke i kulturne raznolikosti, a reprezentira dijelovi, sastavnice kulturnog krajolika, glavne kompo-
vrsto tkane mree meuodnosa ovjeanstva i njegova nente za stvaranje doivljaja mjesta (sense of place).159
prirodnog okruenja.155 Kulturni krajolik je sustav kultur- Zajedniki imbenici suvremenog, izgraenog krajolika
nih i prirodnih sastavnica koje se, zbog svoje meusob- ulice, kue, polja i mjesta za rad govore o velikom poslu iz-
meu povijesti i drutva, nainu na koji vidimo sami sebe

150 Unwin, 1992.; Unwin,1994.


151 Gosden; Head, 1994: 114, ... We can things of this network as a 156 Parks Canada, 2000. To pokazuju primjeri kulturnog i religijskog
system of reference, besause every act implicity refers to many others. znaenja planina za narod Maora, koje simboliziraju duhovnu vezu
This cyclical process shapes the cultural landscape, one feeding into the izmeu zajednice i njezina okolia u kojoj se oituje snaga poveza-
other. nosti s planinama te snana zajednika povezanost fizikih i kulturnih
152 Ashworth; Howard, 1999: 16. elementa.
153 Jellicoe, 1975: 9. 157 *** 1999. b [48]
154 Naglaavaju se opipljivi i neopipljivi elementi krajolika, Cleere, 158 Jackson, 1984: 156.
1996 Head, 2000 NPS 1999 UNESCO, 2005. 159 Jackson, 1996; ICOMOS, 2004: Natchitoches Declaration on Heri-
155 Rssler, 1999: 15. tage Landscapes [89].

47
Krajolik kao kul turno na slijee

16. Urbani krajolik Zagreba

i kako se odnosimo prema svijetu. Takvi obini, vernaku- o razlici mjesta i ne postoje dva identina krajolika. Svaki
larni, svakodnevni krajolici su fluidni, duboko povezani kulturni krajolik ima jedinstven sklop kulturnih i prirod-
s pragmatinim prilagodbama i osjeajem lokalnog.160 nih vrijednosti, iz ega proizlazi i potreba razliitih okvira
Koncept krajolika obuhvaa i oznaava znatno vie od zatite, naina upravljanja i institucionalnog ureenja.162
podruja zemlje s odreenim koritenjem i funkcijama. Jedinstvenost i raznolikosti krajolika zahtijevaju razliite
On je sintezni i integrirani sustav koji ukljuuje materijal- metode ili e promjenama biti nepovratno uniformiran.
no-fiziku realnost stvorenu iz stalnih dinamikih meu- Za pojedinane individualne krajolike potrebni su po-
djelovanja izmeu prirodnih uvjeta i ljudskih aktivnosti, sebni individualni pristupi i strategije.
nematerijalnih vrijednosti i simbolikog znaaja.161 U
kulturnom krajoliku vidljivi su utjecaji ljudskih vjerova-
nja i aktivnosti tijekom povijesti na pripadajui prirodni
krajolik; stoga je on pokazatelj kulturnih uzoraka, vrijed-
nosti i naslijea. Krajolik je okolina u kojoj su zastupljene
razliitosti mjesto gdje se susreu prirodni i kulturni
initelji te ujedinjuju u mjestu kulturne raznolikosti (sl.
16). Vano obiljeje kulturnog krajolika jest njegova je-
dinstvenost; svaki je krajolik meusobno razliit, ovisno

160 Jackson, 1984: XXI.


161 Antrop, 2006: 189. 162 Tress; Tress; Fry; Opdam, 2006.

48
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

PRISTUPI ISTRAIVANJIMA KRAJOLIKA


Krajolik je predmet objektivnog znanstvenog proua- morfologija mjesta, uz razumijevanje povijesnog razvo-
vanja, ali i subjektivne, esto i umjetnike interpretacije, ja metodama dijakronikog i sinkronikog itanja
iako on nije slika ili prizor, ve prije svega nain proma- koji je doveo do dananjeg izgleda krajolika i njegovih
tranja, odnosno ovjekova percepcija.163 Mnogi pristupi posebnosti. U suvremenim istraivanjima krajolika kao
istraivanju krajolika sa stanovita prirodnih znanosti i svojevrsnog povijesnog arhiva, strukturiranog od pri-
ekologije usmjeravaju se uglavnom na fizika obiljeja rodnih obiljeja, biljnog materijala, izgraenih struktura,
i strukturne imbenike, a manje na procese i mentalne temeljni postupci su dokumentiranje i karakterizacija.164
povezanosti s krajolikom. Budui da osim fizikih sastav- Metode istraivanja krajolika istodobno stvaraju nove
nica sadri i nematerijalne, estetske i vizualne vrijednosti alate i ne ograniavaju se samo na tri dimenzije, ve
te komponentu percepcije, krajolik moe biti istraivan ukljuuju i etvrtu dimenziju vrijeme, vanu ne samo
tj. itan na nekoliko razina krajolik kao priroda, naselje, za razumijevanje njegove povijesti, ve i naina na koji
artefakt, sustav, ideologija, povijest, mjesto ili estetika, a ga treba razvijati za budunost.165
u svakoj je vano nastojati razumjeti krajolik u kontek-
Istraivanja krajolika mogu biti objektivna i subjektiv-
stu njegova prostora i vremena. Istraivanja koja su jo
na, to je objanjeno kao objektivna i subjektivna para-
prije tridesetak godina uglavnom provodili strunjaci iz
digma.166 Metode razvrstavanja (klasifikacije) krajolika
podruja kulturne geografije bila su usmjerena prema
ukljuuju nestatistike i statistike modele.167 Statistiko,
fizikim obiljejima krajolika, meutim u suvremenom
tj. objektivno razvrstavanje krajolika uglavnom se koristi
je razdoblju prihvaen stav da su krajolici odraz ovje-
u geografiji, ekologiji, prostornom planiranju i upravlja-
kovih aktivnosti te da su povezani i s kulturnim vrijed-
nju krajolikom pomou metoda stvaranja kartograf-
nostima. Krajolici u svojim kombinacijama prostornih
skih prikaza, snimanja povrina iz zraka te matemati-
sastavnica i povijesnih razdoblja u kojima su oblikovani
kog modeliranja. Za razliku od objektivne paradigme
reprezentiraju njihove politike, gospodarske, socijalne i
koja polazi od pretpostavke da je vrijednost krajolika sa-
kulturne odnose. Budui da su se razvijali kroz dua vre-
drana u njemu samome, subjektivna paradigma smatra
menska razdoblja u kojima su i ovjekove aktivnosti bile
da se vrijednost krajolika moe ocijeniti samo oima
u stalnim mijenama, sadre raznolike i sloene slojeve
promatraa.168 Suvremeno primijenjene metode uglav-
znaenja koja se mogu analizirati kroz razne vrste istra-
nom su prilagoene ciljevima istraivanja, primjenjujui
ivanja: povijesna, arheoloka, geografska, socioloka i
i objektivni i subjektivni pristup, pri emu se niz istrai-
ostala. Tako je u suvremenim istraivakim pristupima
vanja bavi estetskom dimenzijom i percepcijom krajo-
kulturni krajolik postao sreditem interesa irokoga kru-
lika, usko povezanom s pitanjima njegova identiteta.
ga disciplina: od prirodnih i tehnikih do humanistikih.

Klasino koritenje pojma kulturnih krajolika u humani- 164 Fairclough, 1999.b.


stikim i drutvenim pristupima jest u opisivanju uloge 165 Ermischer, 2004. Prema navodima autora krajolik je kontinuirani
ovjeka u promjenama fizike povrine zemlje, a teite proces, stoga ga je vano sagledavati u vremenskom kontekstu: kroz
povijesni razvoj, dananje stanje i budui razvoj.
je na povijesnim promjenama i utjecajima ovjeka, tipo-
166 Steinwender; Gundacker; Wittmann, 2008: 84.
vima promjena krajolika, znaenju krajolika za razliite
167 Bryan, 2003.
drutvene grupe, povezanosti s kulturom i nainima 168 Lothian, 1999: 193, ...Why is it important whether the objectivist or
percepcije. Analiziraju se i istrauju graevine, struktura i subjectivist paradigm applies to landscapes? It is a critical difference - if
it is an objective quality then it can be measured and evaluated from sur-
veys of the physical landscape, but if it is subjective, no amount of such
surveys will suffice - rather it must be based on an assessment of the com-
163 Cosgrove; Daniels, 1988. munitys landscape preferences.

49
Krajolik kao kul turno na slijee

Razliite percepcije krajolika nastoje odgovoriti na pita- objektivistikog.173 Drugim rijeima, prema njima krajolik
nja vezana uz estetiku krajolika, odnosno je li vrijednost ne posjeduje unutranju, svojstvenu vrijednost, tj. ona
svojstvena samom krajoliku ili se ona nalazi u oku pro- se ne nalazi u samom krajoliku, ve je njegova vrijednost
matraa. Estetika krajolika otvara pitanja unutar kojih se u iskustvenom odnosu subjekta i krajolika. Iz navedenog
ocrtavaju razlike u filozofskoj orijentaciji u istraivanjima je jasno da je potrebno razmrsiti napetosti i razlike iz-
krajolika, a pitanje ovjekova pristupa sredinje je mje- meu subjektivnog i objektivnog pristupa, te da u istra-
sto u razumijevanju estetike krajolika unatrag nekoliko ivanjima krajolika treba ukljuiti oba. Osim istraivanja
stoljea.169 O pitanjima estetike krajolika vodile su se fi- sastavnica krajolika, vrjednovanje je potrebno temeljiti
lozofske rasprave ontoloke i epistemoloke prirode u na ocjenama i ukljuivanju pojedinaca i zajednice.174
kojoj je svaka usmjerena na razliite koncepcije prostora Pri tome, istraivanja s psiholokim pristupom uklju-
i ovjekova pristupa. Dok je za Leibniza mjesto samo as- uju sljedee komponente: afektivne (na koji je nain
pekt prostora, jedan od naina paradigmatske prostorne emocionalni osjeaj pripadnosti povezan s mjestom),
situacije, za Newtona je mjesto samo inertni dio prosto- kognitivne (kako su sjeanja, vjerovanja i znanja ljudi
ra, slino kao i za Lockea koji smatra da je mjesto samo dodana mjestu) i ponaanja (kako se izraavaju djelo-
promjena izvedena od univerzalnog Prostora.170 Navede- vanjem u krajoliku).175
na tumaenja prostora dio su kartezijanske ideje pro-
Nova, iroko postavljena zamisao krajolika u Europskoj
stora kao neodreenog protezanja (extensio) u kojem
konvenciji o krajoliku ukljuuje i istrauje krajolik te od-
mjesto moe biti samo podreeni dio volumetrijskog
nose izmeu ljudi i mjesta, drutva i njihova okolia, a
entiteta, a ideja mjesta je samo varijacija apstraktnog,
nove izazove predstavljaju i velike promjene u krajoli-
homogenog i beskrajno protezajueg prostora.171
cima u posljednjim desetljeima, koje obuhvaaju ur-
U filozofskim stajalitima Kanta u estetici krajolika do bano irenje, postindustrijsku obnovu i reurbanizaciju,
izraaja dolazi kopernikanski obrat u kojem se prostor demografske promjene i promjene naina ivota, od-
vie ne nalazi u fizikom svijetu, ve u subjektivnosti ljud- govornost prema okoliu i klimatskim promjenama. Sve
skoga uma koji i formalno oblikuje svijet.172 Tu zamisao to zahtijeva novi razvoj i nove oblike upravljanja koji
slijedi i postkantovska filozofija u kojoj opisivanje svi- trebaju biti povezani s brigom o kulturnom naslijeu,
jeta (ili u ovom sluaju mjesta/krajolika) nije mogue naruavanju habitata, bioraznolikosti, kulturnoj razno-
izvan subjektivnosti ljudskih bia. Negirajui odrivost likosti i raznovrsnosti, emu uvelike moe doprinijeti i-
samo objektivistikog pristupa u istraivanjima mje- roko usmjereni pristup krajoliku. Istraivanja krajolika su
sta/krajolika, pojedini autori navode da budunost lei vano podruje za povezivanje znanosti i humanizma te
u subjektivistikom pristupu, te da je vrijeme naputanja glavni imbenik u formuliranju politika odrivog razvoja.
Posljednjih desetak godina zamjetan je velik napredak
169 Povijest ovjekova pristupa moe se pratiti u dijelu filozofskih u istraivanjima krajolika sa stanovita humanistikih,
stavova koji proizlaze iz djela filozofa i znanstvenika, kao to su: Ren
Descartes, John Locke, Gottfried Leibniz, Isaac Newton te Immanuel drutvenih, prirodnih i tehnikih znanosti. Iako jo uvijek
Kant, koji je zasluan za konkretizaciju subjektivistike i pretvaranje u postoje podjele i prepreke raznih disciplina, pojedina
epistemoloke i estetske teorije. Detaljno istraivanje povijesti filozofi-
je percepcije moe se nai u radu: Lothian, 1999: 44, kao to je prae-
istraivanja krajolika razvila su se u grupe meusobno
nje utjecaja klasinih filozofa poput Platona, Aristotela i Tome Akvin- povezanih, simbiotskih disciplina koje prelaze tradici-
skog, filozofa iz srednjeg vijeka, ukljuujui Galilea, Keplera, Newtona i
onalne akademske razlike. Takva, obogaena istraiva-
Boylea; modernih filozofa kao to je R. Descartes, britanskih estetiara
J. Lockea i D. Humea; njemakog filozofa I. Kanta, filozofa romantizma nja krajolika mogu se ponuditi kao temeljni, integrirani
kao to su J. J. Rousseau i J. W. Goethe, te suvremenih filozofa estetike,
ukljuujui B. Crocea, Santayanu, Deweya i Cassirera.
170 Casey, 2001: 135. 173 The future lies in the subjectivist paradigm, now is the time to aban-
171 Casey, 2001: 200-201. don the objectivist paradigm. Lothian, 1999: 195.
172 Casey, 1998: 136, ...space is no longer situated in the physical world 174 Antrop, 2005: 21.
but in the subjectivity of the human mind that formally shapes the world. 175 Appleton, 1996.

50
O dreenje p ojmova k rajolik i kulturni k rajolik

pristup za istraivanje percepcija i materijalnog, kulture mogunosti.181 U okviru stavova iznesenih u Europskom
i prirode, dugotrajnog povijesnog razvoja i dananjega programu istraivanja (European Research Programme)
stanja krajolika. Integrativna priroda istraivanja krajolika cilj je uspostaviti integrirano istraivanje u podruju
u posljednjem je desetljeu postala subjektom razlii- interdisciplinarnog karaktera krajolika, kao vanog po-
tih disciplina i pristupa: prirodnih i kulturnih, vizualnih, tencijala za stvaranje drutvene, ekonomske i okoline
drutvenih, gospodarskih i sl.176 Meutim, u stvarnom dobrobiti. U cilju povezivanja istraivanja krajolika u
krajoliku ove dimenzije ne postoje odvojeno.177 sljedea dva desetljea potrebno je uiniti sljedee:182

Suvremeni prijedlozi zalau se da se za istraivanje i - uspostaviti bolji nain povezivanja istraivanja s poli-
razumijevanje povezanosti ljudi i krajolika zahtijeva ra- tikama razvoja i praktinim djelovanjem
znolikost metoda da bi se otkrila slojevitost identiteta - poboljati zajedniki, integrativni pristup izmeu hu-
i znaenja koji povezuju ljude s odreenim mjestom/ manistikih, drutvenih, tehnikih i prirodnih znanosti
krajolikom. Uz kritiki pluralizam istraivai su predloili
- slubeno strukturirati, oblikovati i provoditi interdisci-
tzv. ekoloke perspektive da bi se ukljuilo nekoliko ra-
plinarno istraivanje i razumijevanje krajolika.
zina analiza te da bi holistiki integrirali mjesto, znae-
nje mjesta i njegove drutvene, gospodarske i politike
okolnosti.178 Sukladno tom stavu, holistika ekologija
krajolika nastoji povezati pristupe nekoliko disciplina,
kao to su primjerice planeri krajolika, zatitari prirode i
konzervatori.179 Kritiki pluralizam, ekoloke perspektive
te holistika ekologija krajolika naglaavaju da postoji
potreba za stvaranjem raznolikih modela unutar poje-
dinih znanstvenih istraivanja. Na jednom podruju
krajoliku postoji niz razliitih karakteristika i vrijednosti
od biofizikih, ekoloko-okolinih, kulturno-povije-
snih, sociolokih, psiholokih i ostalih, prisutnih u feno-
menolokom iskustvu pojedinaca koji ga nastanjuju.180
Fleksibilnost krajolika kao koncepta, u emu se slau
brojni znanstvenici, jest sredinje mjesto njegova razu-
mijevanja. Jedan od razloga jest to je krajolik koncept
izmeu. U vrijeme kada je naputen jednostavni deter-
minizam, a granice izmeu disciplina se neprestano
pomiu, uvedeni koncept krajolika osloboen je vr-
stih okvira, irokog je znaenja i sveobuhvatnog raspona

176 O tome svjedoe brojni znanstveni skupovi, istraivanja, publika-


cije i knjige na temu krajolika koje sadre interdisciplinarne pristupe.
Krajolikom se bave discipline arheologije, kulturne geografije, eko-
logije, okolinih studija, povijesnih studija, krajobrazne arhitekture,
pejzane i perivojne arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja,
psihologije i sociologije.
177 Bohnet; Smith, 2006: 140.
178 Manzo; Perkins, 2006: 335. 181 Bender, 1993: 205; Pendelbury, 2009.
179 Antrop, 2005: 21. 182 European Science Foundation, Science Policy Briefing 41. octo-
180 Tilley, 1992. ber 2010. Landscape in a Changing World[117] [118]

51
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik Dubrovnika i Sra

52
PRAVNA ZATITA
KRAJOLIKA U HRVATSKOJ I
USPOREDBA S EUROPSKIM
ZEMLJAMA

Sadanje stanje pravne zatite krajolika nije primjereno se u istraivanjima prirodnih disciplina teite postav-
jer ne osigurava u dovoljnoj mjeri zatitu krajolika kao lja uglavnom na prirodne sastavnice, u drutvenim na
vanog elementa prepoznatljivosti i prostornog identi- perceptivna obiljeja, a u tehnikim na estetske i vizu-
teta Hrvatske. Unato potpisivanju i donoenju Europske alne znaajke krajolika. Tome doprinosi i neusklae-
konvencije o krajoliku1 i donoenju Zakona o potvrivanju nost oko terminologije i znaenja pojmova krajobraz,
Konvencije o europskim krajobrazima ne postoji temelj- krajolik i pejza, koji se kao istoznanice koriste u hrvat-
ni dokument, jedinstveni zakon o krajolicima, ve se skom jeziku, to se posljedino odraava u zakonskim
pitanjima zatite krajolika pristupa granski sa stajalita i institucionalnim okvirima. U postojeim je zakonima,
nekoliko disciplina i zakonskih okvira, ali preteito sa u kojima su obuhvaena pitanja krajolika, prije svega
stanovita zatite prirode. Taj stav proizlazi iz razloga to zbog nejasnoe i nesporazuma oko znaenja pojma
nedovoljno pozornosti posveeno njegovoj cjelovito-
1 European Landscape Convention prevedena je kao Konvencija o sti. esto izostaje poimanje da su osim prirodnih ele-
europskim krajobrazima, ali bi bilo primjerenije Europska konvencija o menata vaan imbenik krajolika antropogeni utjecaji
krajoliku/krajobrazu. Zakon o potvrivanju Konvencije o europskim
krajobrazima (NN 12/02., 11/04.) izraeni u kulturnim sastavnicama. Prostorno planiranje

53
Krajolik kao kul turno na slijee

je u suvremenom svijetu prihvaeno kao zajedniki i Osim o krajolicima visokih vrijednosti, izostaje briga i o
integrativni instrument zatite krajolika. Meutim, ono obinim, ivim krajolicima koji su stoljeima bili nase-
je danas u Hrvatskoj nedovoljno uinkovito i ne osigu- ljeni i kultivirani, a prepoznati su kao tradicijski ruralni
rava primjerenu razinu ouvanja vrijednosti krajolika. i poljodjelski. Danas su mnoga naselja u tim krajolici-
ma bez stanovnika i naputena, a obradive povrine
Problematika krajolika u Hrvatskoj jo uvijek nije shva-
zaputene i obrasle samoniklom vegetacijom (umom,
ena sveobuhvatno prema zamisli i naelima Europske
grmljem, makijom i sl.). Zbog zahtjeva za otvaranjem
konvencije o krajoliku. Postojea zakonska zatita krajoli-
novih graevnih i turistikih podruja ubrajaju se u
ka u okviru nekoliko zakona u Hrvatskoj nije u dovoljnoj
ugroene, jer se njihova zatita ne osigurava mjerama
mjeri meusobno usklaena, to se najvie odraava na
prostorno-planske dokumentacije. Iako je od donoenja
stanju ureenja prostora i izgledu krajolika. Osim Za-
Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997.)
kona o potvrivanju Europske konvencije o krajoliku ne
i Zakona o prihvaanju Europske konvencije o krajoliku
postoji jedinstven zakon koji bi regulirao pitanja krajo-
(2002.) prolo vie od deset godina, jo uvijek nije uslije-
lika, ve se ureuju s etiri glavna zakona te stratekim
dila izrada Krajoline/Krajobrazne osnove Hrvatske, koja je
dokumentima iz podruja: zatite prirode i kulturnog
propisana navedenim dokumentima. Zamiljena je kao
naslijea, zatite okolia te prostornog ureenja. To su:
podloga prostorno-planskih dokumenata ime bi se
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, Zakon o pro-
omoguila integralna zatita prirodnih i kulturno-povi-
stornom ureenju, Zakon o zatiti prirode i Zakon o zatiti
jesnih vrijednosti prostora te identiteta krajolika. Prema
okolia. U nekoliko ostalih zakona, ijim se djelovanjem
zamisli Strategije prostornog ureenja RH, krajoline/
i provoenjem znatno utjee na stanje i izgled krajolika,
krajobrazne osnove su se trebale izraivati u okviru mul-
kao to su: Zakon o umama, Zakon o vodama, Zakon o
tidisciplinarnog strunog tima (prostornih planera, kraj-
regionalnom razvoju RH, Zakon o poljoprivredi, Zakon o
obraznih arhitekata, umara, agronoma, povjesniara,
energiji i Zakon o cestama, nije vidljiv odnos prema krajo-
etnologa, geografa...) kao podloga za izradu stratekih
liku, niti ga se u njima posebno prepoznaje.
i planskih dokumenata te za izradu prostorno-planske
Zatitom su za sada obuhvaeni krajolici koji su zatie- dokumentacije svake jedinice lokalne samouprave. U
ni i ukljueni u podruja nacionalnih parkova, parkova ovom e se poglavlju nakon provedene analize stanja
prirode, regionalnih parkova, spomenika parkovne arhi- i usporedbe s pravnim i institucionalnim sustavima za-
tekture i znaajnih krajobraza, gdje je zatita provedena tite krajolika u Hrvatskoj i europskim zemljama dati
prema Zakonu o zatiti prirode, to ukazuje na nadleno- prijedlozi za mogue poboljanje i unaprjeenje zati-
sti i bavljenje uglavnom prirodnim sastavnicama.2 Kul- te krajolika u Hrvatskoj, sukladno stajalitima Europske
turni krajolici za iju zatitu postoje pretpostavke prema konvencije o krajoliku.
Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara dosad su za-
tieni u vrlo malom broju. Razlog tome je nedoreenost
zakonske regulative i nepostojanje standarda i kriterija za
prepoznavanje i dokumentiranje kulturnih krajolika koji
posjeduju vrijednosti svjedoanstva povijesnog razvoja
i meudjelovanja ovjeka i prirode. Takoer nisu uspo-
stavljeni okviri za provoenje zatite, niti je propisana
izrada planova zatite i upravljanja.

2 Takav pristup proizlazi iz injenice da su u Ministarstvu zati-


te okolia i prirode zastupljeni strunjaci prirodnih i biotehnikih
podruja.

54
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

ZAKONSKA I INSTITUCIONALNA
ZATITA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ
Institucionalna zatita odnosi se na upravna i struna zatite krajolika. Stoga su u cilju pojanjenja i rasvjetlja-
tijela te ustanove koje provode poslove vezane uz za- vanja problema analizirani postojei zakonski i institu-
titu krajolika/krajobraza u Hrvatskoj. Za sada nije usu- cionalni okviri zatite, planiranja i upravljanja krajolika
glaeno koja je institucija ili dravno tijelo odgovorno u tri tematska okvira (tablica 1):
za pitanja prepoznavanja, planiranja i zatite krajolika
- odreenje i definicije pojma krajolik/krajobraz
prema Zakonu o potvrivanju Europske konvencije o krajo-
liku.3 Postojei sustav zakonske i institucionalne zatite - metode i kriteriji prepoznavanja, vrjednovanja i zatite
krajolika jest granski, meusobno nedovoljno povezan i - instrumenti upravljanja, metode i nadlenosti provo-
neusklaen, to je prisutno ve u pitanju terminologije, enja.
odnosno znaenja i koritenja rijei krajolik i krajobraz,
U Hrvatskoj nisu uspostavljene politike zatite krajoli-
to se odraava na metodama i alatima njegove zatite.
ka, niti ne postoji zasebna Strategija zatite/ouvanja
Za brigu o krajolicima do sada su bile nadlene uprave
krajolika. Krajolik i pitanja njegove zatite prepoznati
dvaju ministarstava Ministarstva zatite okolia i pro-
su u nekoliko temeljnih stratekih dokumenata kojima
stornog ureenja (Uprava za zatitu okolia i Uprava za
je mogue na izravan nain utjecati na oblikovanje i
prostorno ureenje) i Ministarstva kulture (Uprava za
promjene, dok se u drugoj grupi stratekih dokume-
zatitu prirode i Uprava za zatitu kulturne batine), dok
nata uspostavlja posredni odnos, a krajolik se tretira
je prema ustrojstvu od sijenja 2012. godine Uprava za
kao naslijee ili razvojni potencijal i resurs.4 U grupu
zatitu prirode ukljuena u Ministarstvo zatite okolia
temeljnih stratekih dokumenta vezanih uz ureenje
i prirode. Zbog nedovoljne povezanosti i usklaenosti
odnosa i pitanja zatite krajolika ubrajaju se: Strategija
njihova djelovanja ne osigurava se primjerena razina
prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997.)5, Strate-
gija zatite okolia (2002.), Strategija i akcijski plan zati-
3 Zakon o potvrivanju Konvencije o europskim krajobrazima donesen te bioloke i krajobrazne raznolikosti (2008.), Strategija
je 2002., a stupio je na snagu 2004. godine. Treba napomenuti da je
European Landscape Convention pri tome prevedena kao Konvencija o odrivog razvitka (2009.) te Strategija ouvanja, zati-
europskim krajobrazima, iako bi bilo ispravnije kao Europska konvencija te i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine
o krajoliku. U razdoblju u kojem je Republika Hrvatska potpisala i pot-
vrdila Konvenciju, Uprava za zatitu prirode, koja se smatrala odgovo- (2011.). Ostali strateki dokumenti koji na posredan
rnom za pitanja krajolika, bila je dio ustroja Ministarstva zatite okolia nain utjeu na oblikovanje i pojedine vrste promje-
i prostornog ureenja. Stoga je u Zakonu odreeno da je Ministarst-
vo zatite okolia i prostornog ureenja odgovorno za njezino pro- na u krajolicima jesu: Strategija ruralnog razvoja RH
voenje. Uprava za zatitu prirode potom je bila dijelom Ministarstva 2008-2013. (2008.), Strategija energetskog razvitka RH
kulture, do kraja 2011. godine, a zatim prelazi u novoosnovano Mini-
starstvo zatite okolia i prirode. U namjeri da se potakne uinkovitija
(2009.), Strategija prometnog razvitka RH (1999.), Stra-
primjena Konvencije osnovana je krajem 2009. godine Meuresorna tegija upravljanja vodama RH (1995./2005.) i Strategija
skupina za krajolike, sastavljena od strunjaka raznih disciplina iz obaju
razvoja turizma (2012.).
ministarstava: iz zatite prirode, kulturne batine, okolia i prostornog
ureenja. Tijekom jednogodinjeg rada u kojem su analizirani stanje i
problemi krajolika u Hrvatskoj radna je skupina predloila nadlenima
provoenje mjera u cilju implementacije Europske konvencije o krajo-
liku. Prema novom ustrojstvu ministarstava od sijenja 2012. godine
jo nisu podijeljene nadlenosti, niti su poduzeti novi koraci o pitan- 4 Odnosi se na Strategije koje su u Hrvatskoj usvojene nakon
jima zatite krajolika. Zakljuci Meuresorne skupine za krajolike prez- donoenja Europske konvencije o krajoliku u Firenzi 2000. i njezina pri-
entirani su i u Izvjeu Hrvatske u Vijeu Europe 3. i 4. svibnja 2011. u hvaanja od Republike Hrvatske 2002. godine.
Strassbourgu na 6. konferenciji o Europskoj konvenciji o krajolicima na 5 U tijeku je izrada Strategije prostornog ureenja Republike Hrvat-
kojoj se razmatralo aktualno stanje vezano uz primjenu konvencije. ske za koju je izraena struna podloga Krajolik imbenik prostornog
Podrobnije vidjeti u: Dumbovi Bilui, 2011: 267. ureenja.

55
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 1: Usporedbena analiza odreenja pojma krajolik/krajobraz instrumenti prepoznavanja


i mjere zatite propisani vaeim zakonima RH

INSTRUMENTI PREPOZNAVANJA
ZAKON POJAM VRSTE KRAJOLIKA
I ZATITE KRAJOLIKA
Zakon o potvrivanju svi krajolici kopna i mora
prostorno planiranje
Konvencije o europskim krajobraz (vrijedni, degradirani, urbani,
tipoloka podjela/karakterizacija
krajobrazima (02., 04.) ruralni...)

Zakon o zatiti i ouvanju


rjeenje o zatiti kulturnog dobra
kulturnih dobara (99., 03., 09., krajolik kulturni
upis u Registar kulturnih dobara
10., 11., 12.,14)

nacionalni park
rjeenje o zatiti
park prirode
plan podruja posebnih obiljeja
regionalni park
Zakon o zatiti prirode (2013.) krajobraz
znaajni krajobraz
spomenik parkovne rjeenje o zatiti
arhitekture

Zakon o prostornom ureenju prostorni i urbanistiki planovi svih


krajobraz/krajolik
(2013.) razina

sastavnica okolia strateke studije utjecaja na okoli


Zakon o zatiti okolia (07., 13.)
krajobraz/krajolik studije utjecaja na okoli

Strategija i program prostornog


Pravilnik o sadraju, mjerilima zatieni krajolik
ureenja RH
kartografskih prikaza, osobito vrijedan prirodni
Prostorni plan upanije/Grada Zagreba
obveznim prostornim krajolik krajobraz
Prostorni plan ureenja Grada/Opine
pokazateljima i standardu krajobraz kultivirani krajobraz
Generalni urbanistiki plan
elaborata prostornih planova oblikovno vrijedno podruje
Urbanistiki plan ureenja
(98., 04.), u izradi je novi zatitno podruje
Detaljni urbanistiki plan

U skladu s opeprihvaenim meunarodnim stavovi- usklaeno sa suvremenim i vaeim europskim pristu-


ma, sustav prostornog ureenja jest glavni alat za pro- pima i standardima njegova prepoznavanja, vrjednova-
voenje zatite krajolika. Prostorno-planska dokumen- nja i zatite. U tijeku je izrada novog Pravilnika.
tacija, koja se u Hrvatskoj izrauje za sve vrste i razine
planiranja, ukljuuje i pitanja krajolika/krajobraza, me- Zakon o potvrivanju Konvencije
utim metodski okviri i pristupi nisu jednoznani, to o europskim krajobrazima
dovodi do nedovoljno uinkovite zatite. U Hrvatskoj
Republika Hrvatska bila je meu prvim zemljama koje
se prostorno-planska dokumentacija izrauje jo uvijek
su 2000. godine potpisale i prihvatile Europsku konven-
prema standardima Pravilnika o sadraju, mjerilima kar-
ciju o krajoliku (European Landscape Convention), da bi
tografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
2002. godine donijela i Zakon o potvrivanju Konvencije
standardu elaborata prostornih planova i kartografskih
o europskim krajobrazima.6 Konvencija se odnosi na cje-
prikaza. Budui da je navedeni Pravilnik donesen 1998.
lokupno podruje Europe i obuhvaa prirodna, ruralna,
godine, prije donoenja Zakona o prihvaanju Europ-
ske konvencije o krajoliku (2002.), ukljuivanje i planira-
6 Zakon o prihvaanju Konvencije o europskim krajobrazima stupio
nje krajolika u prostorno-planskoj dokumentaciji nije je na snagu 2004. godine.

56
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

gradska i prigradska podruja.7 Obuhvaa podruja ko- nakon donoenja navedenog Zakona u Hrvatskoj nije
pna i mora, podruja kopnenih voda, a odnosi se na sve donesen nijedan dokument koji bi se na cjelovit nain
krajolike, bez obzira na stupanj njihove vrijednosti te odredio prema krajoliku. Pitanja zatite krajolika kao kul-
obuhvaa: jedinstvene, vrijedne, uobiajene i degradi- turnog naslijea i krajolika prirodnih vrijednosti ureuju
rane krajolike. Ciljevi Konvencije jesu potaknuti zatitu, se posebnim zakonima: Zakonom o zatiti kulturnih do-
upravljanje i planiranje krajolika te o tim pitanjima orga- bara, Zakonom o zatiti prirode i Zakonom o zatiti okolia
nizirati europsku suradnju i strunu razmjenu. Slijedom s provedbenim mjerama u sustavu prostornog uree-
toga proizlaze ope mjere koje svaka zemlja treba po- nja. Jo uvijek izostaje sustavni i objedinjeni zakonski i
duzeti u skladu sa svojim ustavnim naelima i upravnim institucionalni pristup prepoznavanju, tipolokom raz-
ureenjem. Preuzete obveze su sljedee:8 vrstavanju, ocjeni i zatiti obiljeja krajolika sukladno
Europskoj konvenciji o krajoliku.
- krajolike priznati zakonom kao bitnu sastavnicu ovje-
kova okruenja, izraz raznolikosti kulturnog i prirodnog
naslijea i temelj identiteta prostora
Zakon o zatiti i ouvanju
kulturnih dobara
- uspostaviti i provoditi krajoline/krajobrazne politike
koje imaju za cilj zatitu, upravljanje i planiranje, do- Krajolik je kao jedna od vrsta kulturnih dobara prepo-
noenjem posebnih mjera znat u Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. Odre-
- uspostaviti postupke sudjelovanja javnosti, lokalnih enje krajolika u Zakonu je vrlo openito; u navoenju
i regionalnih vlasti te drugih zainteresiranih strana u vrsta kulturnih dobara opisuje se krajolik ili njegov dio
provedbi krajolinih/krajobraznih politika koji sadri povijesno karakteristine strukture koje svjedoe
- ugraditi krajolik u politike prostornog (regionalnog) i o ovjekovoj nazonosti u prostoru.10 U Zakonu ni u po-
urbanistikog planiranja te u politike povezane s kul- drobnijoj razradi pod zakonskih dokumenata u obliku
turom, zatitom okolia, poljoprivredom, socijalnom uputa i smjernica11 poblie se ne odreuje pojam, niti
i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politi- se propisuju kriteriji i metode njegova prepoznavanja,
ke koje mogu izravno ili neizravno utjecati na krajolik. vrjednovanja i zatite. Nisu odreeni instrumenti njego-
ve zatite, niti obveze koje bi se trebale provoditi kroz
U cilju unaprjeivanja znanja o vlastitim krajolicima, ostale sektore kojima se ureuju provedbeni postupci
svaka zemlja potpisnica se obvezala poduzeti sljedee zatite, kao to je Zakon o prostornom ureenju. Krajolik
posebne mjere:9 koji sadri povijesne i kulturne vrijednosti moe se ra-
zumjeti kao jedna od vrsta kulturno-povijesne cjeline,
- prepoznati vlastite krajolike na teritoriju drave i pro-
iz ega proizlaze i mjere postupanja. Zakonske obveze
vesti tipoloku podjelu karakterizaciju krajolika
koje se odnose na krajolik mogu se poistovjetiti s ob-
- analizirati i ocijeniti znaajke krajolika te pritiske uslijed
vezama koje su propisane za povijesne cjeline. Problem
kojih se mijenjaju te pratiti promjene
nastaje u provedbi, posebno u prostorno-planskim do-
- ocijeniti tako prepoznate krajolike, na temelju stru- kumentima jer se u sadanjem Zakonu o prostornom
nih kriterija vrjednovanja, ali i onih koje im pridaju ureenju te Zakonu o gradnji pitanja krajolika gotovo ni
stanovnici. ne spominju. Za kulturno-povijesne cjeline kulturne
Meutim, prihvaanjem navedenih obveza i mjera po-
trebnih za zatitu, planiranje i upravljanje krajolikom, 10 Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 7.
11 Prema obvezama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara po-
7 U posljednjih nekoliko godina zamjetne su aktivnosti za dono- trebno je donijeti niz pravilnika i uputa kojima se trebaju podrobnije
enje Svjetske konvencije o krajoliku World Landscape Convention. odrediti mjere za nain vrjednovanja, obveznu dokumentaciju i sustav
mjera zatite. Izuzev Upute o vrjednovanju i mjerama zatite kulturnih
8 Ibidem, l. 5. dobara, dokumenti koji bi se odnosili na poblie odreenje krajolika
9 Ibidem, l. 6. nisu do sada doneseni.

57
Krajolik kao kul turno na slijee

krajolike zakonskom regulativom nije predviena izrada osobnost i dugorono zatiti prostor kao osnovu zajednike
prostornog plana podruja posebnih obiljeja ili slinog dobrobiti. 13
prostorno-planskog dokumenta. Do sada je u Registar
Pojam krajolik koristi se samo pri odreivanju postu-
kulturnih dobara upisano desetak kulturnih krajolika:
paka u planiranju Zatienog obalnog podruja mora
Starogradsko polje na otoku Hvaru, koje je prepoznato
(ZOP). U ZOP-u se prostornim planiranjem mora izme-
i kao mjesto Svjetskog naslijea; ruralni, organski razvije-
u ostalog14:
ni krajolik umberako-samoborsko gorje Pleiviko
prigorje, vinogradi Bakra, otok Palagrua itd., a u pripre- - ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kultur-
mi je izrada rjeenja o zatiti za jo nekoliko krajolika. no-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobal-
nog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autoh-
Zakon o prostornom ureenju tone vegetacije, te
U tekstu Zakona o prostornom ureenju12 u pojedinim - uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem
se poglavljima spominju pojmovi: krajolik, krajobraz, vrijednosti krajolika.
urbani i prirodni krajolik te krajobrazne vrijednosti, me-
Podrobnije mjere koje se odnose na krajolik propisane
utim u Pojmovniku nije poblie objanjen nijedan od
su u prostorima ogranienja u kojima se izdvojena gra-
navedenih. U Zakonu se govori o prostornom plani-
evinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike
ranju kao interdisciplinarnoj djelatnosti za upravljanje
i sportske namjene mogu planirati na predjelima manje
prostornom odrivosti, naglaavaju se zatita i korite-
prirodne i krajobrazne vrijednosti. Smjetajne graevi-
nje prirodnih dobara, zatita prirode i okolia te kul-
ne i pratei sadraji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski,
turno- povijesnih dobara, ali se izrijekom ne spominju
usluni, zabavni i sl.), uz mjere poboljanja komunalne
vrijednosti krajolika. U ciljevima prostornog ureenja
infrastrukture i zatite okolia, trebaju biti vie kategori-
pozornost se usmjerava na:
je koje svojim poloajem, veliinom, a osobito visinom u
- razumno koritenje i zatitu prirodnih dobara, ouvanje skladu s obiljejem prirodnog krajolika i mjerama zatite
prirode, zatitu okolia i prevenciju od rizika oneienja kulturnih dobara. 15
te
Ovim je Zakonom propisano da dokumenti prostornog
- s tvaranje visokovrijednog izgraenog prostora s uva- ureenja u nadlenosti drave, kao to je Strategija pro-
avanjem specifinosti pojedinih cjelina te potivanjem stornog razvoja Republike Hrvatske, trebaju sadravati iz-
prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijea, a meu ostalog: razvoj prostornih sustava sa smjernicama
posebice ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito
obalnom i kopnenom podruju uz zatitu ueg obalnog za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kul-
pojasa od graenja. turnih dobara.
U poglavlju Naela prostorne odrivosti razvitka i vrsnoe U toki 3.6. Sadraj prostornih planova openito je pro-
gradnje navodi se da se prostornim ureenjem podra- pisano da prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu
va odrivi razvitak na nain da se na temelju praenja, sadre, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, pro-
analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetlji- storne standarde, kartografske prikaze namjena prosto-
vosti prostora osigura izmeu ostalog, uinkovitost gos- ra, infrastrukturnih koridora, uvjete vane za proved-
podarenja zemljita i prirodnih dobara te ouva prostorna bu prostornog plana, razinu ureenosti naselja, mjere

13 Zakon o prostornom ureenju, lanak 10.


14 ibidem, lanak 46.
12 Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13) 15 Ibidem, lanak 49.

58
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

zatite okolia, zahtjeve zatite prirode, kulturne bati- razrauju metode i naini ugraivanja zatite obiljeja
ne i drugih zatienih vrijednosti, te druge tekstualne krajolika u sustav prostornog ureenja. U Zakonu se ko-
i grafike dijelove kojima se propisuju uvjeti proved- riste oba pojma: krajolik i krajobraz, te se pretpostavlja
be zahvata u prostoru s kojima se odreuju lokacijski da se odnose na iste entitete.
uvjeti. Evidentno je da u navoenju pokazatelja nije
naveden krajolik, iz ega posljedino proizlazi i poblii Zakon o zatiti prirode
sadraj prostornih planova. Predvieno je da se sadraj
Zakon o zatiti prirode16 izravno prepoznaje pojam kraj-
prostornih planova te obvezne prostorne pokazatelje,
obraza i krajobrazne raznolikosti. U Pojmovniku ovo-
prostorne standarde, pojmovnik prostornog ureenja,
ga Zakona krajobraz je definiran kao dio prostora iji je
mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, stan-
karakter rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili
dard elaborata prostornih planova i elektroniki stan-
ljudskih imbenika. Krajobrazna raznolikost definirana
dard prostornih planova, propiu posebnim Pravilnikom
je kao strukturiranost prostora nastala na interakciji pri-
koji donosi ministar.
rodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata odreenih
Pojam krajolika ne spominje se ni u izradi i donoenju biolokih, klimatskih, geolokih, geomorfolokih, pedolo-
prostornih planova dravne razine, Dravnog plana pro- kih, kulturno-povijesnih i sociolokih obiljeja. U lanku
stornog razvoja, izuzev Prostornog plana podruja po- 7. Zakona koji se jedini izravno odnosi na krajobraz
sebnih obiljeja, koji se donosi za podruje nacionalnog predvia se:
parka i parka prirode. Prostorni plan podruja posebnih
- da se pri planiranju i ureenju prostora te pri planiranju i
obiljeja izrauje se i donosi ovisno o posebnostima
koritenju prirodnih dobara osigurava ouvanje znaajnih
prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili dru-
i karakteristinih obiljeja krajobraza, koja su temeljem
gih obiljeja, odnosno zahtjeva odreenog prostora,
svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitna
a njime se propisuju mjere za unaprjeenje i zatitu
za migraciju, irenje i genetsku razmjenu divljih vrsta
prirode, okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti
podruja. - zatita krajobraza podrazumijeva planiranje i provedbu
mjera kojima se sprjeavaju neeljene promjene, narua-
U Zakonu nije predvieno da Prostorni planovi podrune vanje ili unitavanje znaajnih i karakteristinih obilje-
(regionalne) razine (Prostorni plan upanije i Prostorni ja krajobraza, ukljuujui i ona koja su na temelju svoje
plan Grada Zagreba te Urbanistiki plan ureenja upa- linearne i kontinuirane strukture i funkcije bitna za mi-
nijskog znaaja) te Prostorni planovi lokalne razine (Pro- graciju, irenje i genetsku razmjenu vrsta, njihove razno-
storni plan ureenja grada, odnosno opine, Generalni likosti, iznimnosti i kulturnih vrijednosti te omoguavanje
urbanistiki plan te Urbanistiki plan ureenja) odreuju odrivih multifunkcionalnih i/ili tradicionalnih naina
i propisuju mjere i uvjete zatite prirode, kulturnih do- koritenja krajobraza
bara i krajolika.
- zatita krajobraza temelji se na razvrstavanju krajobra-
Analiza ovog Zakona pokazuje da se pod pojmom za prema njihovim prirodnim i/ili stvorenim obiljejima
krajolika/krajobraza smatraju prirodni i urbani krajolici u krajobrazne tipove te strukturiranju meusobno pove-
i da se, osim naelno postavljenih ciljeva prostornog zanih i multifunkcionalnih mrea zelene/krajobrazne in-
razvoja koji zahtijevaju uvaavanje i omoguavanje za- frastrukture na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
tite regionalnih, prirodnih, krajobraznih i kulturno-po- - zatita krajobraza provodi se integriranjem u postupke
vijesnih vrijednosti, ne propisuju podrobniji postupci izrade dokumenata prostornog ureenja kao i planova
i uvjeti njihove zatite i planiranja. Zatita i bavljenje gospodarenja prirodnim dobrima.
krajolikom iskazani su samo na naelnoj, deklarativ-
noj razini, jer se ni u jednom poglavlju podrobnije ne
16 Zakon o zatiti prirode (NN 80/13.)

59
Krajolik kao kul turno na slijee

Iz navedenih postavki evidentno je da se krajobraz pro- pojedinane graevine zatiene temeljem Zakona o
matra iskljuivo sa stanovita ouvanja prirodnih vrijed- zatiti kulturnih dobara. Navedena podruja, izuzev par-
nosti, odnosno njegovih karakteristinih obiljeja, koja su ka prirode umberak samoborsko gorje, nisu istovre-
bitna za migraciju, irenje i genetsku razmjenu divljih vrsta. meno prepoznata i kao kulturni krajolici. Park prirode
Lonjsko polje je podruje s visokim udjelom ovjeko-
U poglavlju VI. Zatieni dijelovi prirode17 opisana su po-
va djelovanja u obliku povijesnih naselja, sustava iriga-
druja koja po svom karakteru i obiljejima pripadaju
cije, uzoraka parcela poljodjelskog krajolika, radi ega
i podrujima krajolika, ali ih se izravno tako ne naziva, je pokrenut postupak za upis na Listu svjetskog naslije-
ve ih se odreuje kao: nacionalni park, park prirode i a (World Heritage List) u kategoriji mjeovitih mjesta
regionalni park. Nacionalni park definiran je kao pro- (mixed sites), jer u slinom omjeru sadri i prirodne i kul-
strano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora turne sastavnice.19 Slian je sluaj i s ostalim parkovima
iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaa prirode, izuzev podruja visokog ili iskljuivog stupnja
jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekosu- prirodnosti, kao to je primjerice Kopaki rit.
stava, a prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih pri-
rodnih i krajobraznih vrijednosti. Primjeri hrvatskih naci- Regionalni park opisan je kao prostrano prirodno ili dije-
onalnih parkova ukazuju da njihovo stvarno stanje u lom kultivirano podruje kopna i/ili mora velike bioraznoli-
cijelosti ne odgovara navedenom odreenju. Naime, kosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekolokim obiljejima
i u nacionalnim parkovima kao to su: Brijuni, Sjeverni i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje
Velebit, Plitvika jezera, Krka i ostali postoji znatan udio na kojem se nalazi.
antropogenih elemenata, tovie kulturno-povijesnih Znaajni krajobraz opisan je kao prirodni ili kultivirani
obiljeja visoke vrijednosti temeljem kojih mogu biti predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili
prepoznati i kao kulturni krajolici.18 georaznolikosti ili krajobraz ouvanih jedinstvenih obiljeja
karakteristinih za pojedino podruje.
Park prirode opisan je kao prostrano prirodno ili dijelom
kultivirano podruje kopna i/ili mora velike bioraznoliko- Usporedba opisa parka prirode s regionalnim parkom,
sti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekolokim obiljejima, pokazuje da su i u regionalnom parku, osim ekolokih,
naglaenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijedno- naglaena i krajolina/krajobrazna obiljeja, a slino je i
stima. Analiza proglaenih parkova prirode u Hrvatskoj, s pojmom znaajnog krajobraza. Kako se ni u Pojmovni-
kao to su primjerice: umberak samoborsko gorje, ku ni u ostalim lancima ovog Zakona ne pojanjava o
Lonjsko polje, Uka, Medvednica i Papuk pokazala je da kojim se krajobraznim obiljejima radi i na koji se nain
sva navedena podruja u granicama svoga obuhvata, dokumentiraju i dokazuju, moemo pretpostaviti da
osim ouvanih prirodnih obiljeja, sadre i visoki stu- se radi o obiljejima krajolika kao to je to propisano u
panj antropogenih, kulturnih elemenata. Unutar gra- meunarodnim dokumentima.
nica njihove zatite nalaze se mnogobrojne povijesne
Spomenik parkovne arhitekture opisan je kao umjetno
graevine i njihova okolina (prirodna ili kultivirana) koje
oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, grad-
imaju visoku kulturno-povijesnu vrijednost te su kao
ski park, koji ima estetsku, stilsku, umjetniku, kulturno-po-
vijesnu, i odgojno-obrazovnu vrijednost.20 Na ovaj nain
17 Zakon o zatiti prirode, lanak 111.
18 Kulturno-povijesne i arhitektonske vrijednosti povijesnih struktura
u nacionalnim parkovima Brijuni i Plitvika jezera dokumentirane su 19 U Konzervatorskoj podlozi za Prostorni plan Sisako-moslavake
u Konzervatorskim podlogama izraivanim za potrebe izrade Plana upanije 1999., podruje Lonjskog polja je sa stanovita Zakona o
podruja posebnih obiljeja. Konzervatorska podloga za PPPPO Bri- zatiti kulturnih dobara prepoznato i kao kulturni krajolik, kojemu su
juni, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Zagreb, utvrene granice zatite, ua granica koja obuhvaa granice Parka
2000., Konzervatorska podloga za PPPPO Plitvika jezera, Konzerva- prirode Lonjsko polje i ira, tzv. dodirno podruje koje ukljuuje i okol-
torski odjel u Zagrebu, 2009., Konzervatorska podloga za PPPO Sje- na podruja slinih obiljeja, ali nieg stupnja vrijednosti.
verni Velebit, Konzervatorski odjel u Gospiu. 20 Zakon o zatiti prirode, l. 18.

60
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

opisan spomenik parkovne arhitekture podudara se s Zakon o zatiti okolia


UNESCO-ovim odreenjem namjerno, vidljivo oblikova-
nog krajolika (clearly designed landscape),21 ija se vrijed- Krajolik se prema Zakonu o zatiti okolia23 naziva krajo-
nost iskazuje temeljem estetskih, stilskih, umjetnikih brazom te je u Pojmovniku definiran kao odreeno pod-
i kulturno-povijesnih vrijednosti. Kategorija se izravno ruje vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusob-
nadovezuje na povelju o Povijesnim vrtovima iz Firence, nog djelovanja prirodnih i ljudskih imbenika, a predstavlja
prema kojoj je povijesni vrt arhitektonska i hortikulturna bitnu sastavnicu ovjekovog okruenja, izraz raznolikosti
kompozicija od interesa za javnost zbog svojeg povijesnog zajednike kulturne i prirodne batine te temelj identiteta
i umjetnikog gledita.22 podruja. Okoli je definiran kao prirodno i svako drugo
okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i o-
Nacionalni park i park prirode proglaava Hrvatski sabor
vjeka koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji
zakonom. Regionalni park i znaajni krajobraz, uz pret-
razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija
hodnu suglasnost Ministarstva i sredinjeg tijela dravne
te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja
uprave nadlenog za poslove poljoprivrede, ribarstva,
koje je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti
umarstva, vodnoga gospodarstva, pomorstva i gos-
uzajamnog djelovanja.
podarstva, proglaava predstavniko tijelo nadlene je-
dinice podrune (regionalne) samouprave. Spomenik U toki Naela ouvanja vrijednosti prirodnih dobara,
prirode, park-umu i spomenik parkovne arhitekture, bioraznolikosti i krajobraza24 odreeno je da prirodna
uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a za park-umu dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati ouvati
i sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslo- na razini obujma i kakvoe koji ne ugroavaju zdravlje i
ve umarstva, proglaava predstavniko tijelo nadlene ivot ovjeka i nisu tetni za biljni i ivotinjski svijet, te ih
jedinice podrune (regionalne) samouprave. koristiti na odrivi nain tako da se ne umanjuje njihova
Organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite vrijednost za budue narataje. U toki Zatita sastav-
prostora u nacionalnom parku i parku prirode ureuju nica okolia utvruje se da se zatita prirode odnosi
se prostornim planom podruja posebnih obiljeja, na na ouvanje georaznolikosti, bioraznolikosti, krajo-
temelju strune podloge koju izrauje Zavod za zati- brazne vrijednosti i raznolikosti te na zatitu prirod-
tu prirode. Upravljanje zatienim podrujem provodi nih vrijednosti.
se na temelju Plana upravljanja. Plan upravljanja zati-
Iako je Zakon opisao krajolik kroz njegova perceptivna
enim podrujem koje proglaava Vlada i predstavni-
obiljeja i identitet podruja koji ini raznolikost kultur-
ko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, a
ne i prirodne batine, u ostalim lancima zakona koji se
protee se na podruju vie jedinica podrune (regio-
odnose na metode, postupanje i zatitu okolia obra-
nalne) samouprave, zajedniki donose upravna vijea
a se iskljuivo prirodnim sastavnicama. Budui da su
javnih ustanova koje njime upravljaju.
krajoline vrijednosti prepoznate iskljuivo kao sastav-
U lanku Obavljanje upravnih i strunih poslova zatite nica okolia, slijedi da se i predviena zatita odreuje
prirode ne navodi se tko je nadlean za provoenje po- iskljuivo s okolinog pristupa; treba ih ouvati na razini
slova vezanih za krajobraze. Treba naglasiti da u Zakonu obujma i kakvoe koji ne ugroavaju zdravlje i ivot ovjeka
ne postoje kategorije prirodnog i kultiviranog krajobra- i nisu tetni za biljni i ivotinjski svijet.
za koji se koriste u prostorno-planskoj dokumentaciji.
U toki V. Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia
utvruju se: Strategija odrivog razvitka Republike Hr-
21 *** 2008.c [62]. vatske, Plan zatite okolia Republike Hrvatske i Program
22 ICOMOS, 1982., The Florence Charter: Historic Gardens, lanak 1.
An historic garden is an architectural and horticultural composition of
interest to the public from the historical or artistic point of view i kao ta- 23 Zakon o zatiti okolia (NN 110/07., 80/13.)
kav smatra se kulturnim naslijeem. 24 Zakon o zatiti okolia, l. 11.

61
Krajolik kao kul turno na slijee

zatite okolia. Instrumenti zatite okolia25 su: Strateka svakog vodnog podruja i cjelovite zatite okolia. Me-
procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoli i utim, u daljnjem tekstu prilikom pojanjenja posebno-
Studija utjecaja na okoli. Procjenom utjecaja zahvata na sti i znaajki vodnoga podruja ne navode se krajolina
okoli prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje na prikladan na- obiljeja. Jedino se propisuje da se radovi ureenja i
in utjecaj zahvata na okoli, tako da se utvruje mogu- odravanja voda (krenje stabala i koenje raslinja, ze-
i izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, mljani radovi na izmjenama na kanalskoj mrei, itd.),
zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, prirodne koje se nalaze u ekoloki znaajnom, odnosno zatie-
vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu ba- nom podruju, izvode prema naelima ouvanja bio-
tinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose. Strate- loke i krajobrazne raznolikosti te zatite prirodnih vri-
ka procjena je postupak kojim se procjenjuju znaajniji jednosti. Budui da se radovi odravanja voda smatraju
utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili jednostavnim radovima u smislu Zakona o prostornom
pojedinog programa, a obvezno se provodi za Prostorni ureenju, ne podlijeu posebnom propisu. Analiza Za-
plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba. Provodi se kona pokazala je da ne uzima u obzir pitanja krajolika;
na temelju rezultata utvrenih Stratekom studijom.26 vode se ne razmatraju kao njegov integralni dio. Tek se
Studija utjecaja na okoli izrauje se u okviru provoenja u lanku koji se odnosi na zatiena podruja prilikom
postupka procjene utjecaja zahvata na okoli.27 Kriteriji njihova ureenja utvruje interes bioloke i krajobra-
i standardi za prepoznavanje i vrjednovanje krajolika u zne raznolikosti.29
navedenim studijama nisu propisani posebnim podza-
Prema Zakonu o umama, ume su dio bioloke raznoli-
konskim aktom. Zakonom je propisano uspostavljanje
kosti teritorija drave, od vanosti za uvanje bioloke ra-
Informacijskog sustava zatite okolia pod uvjetom da
znolikosti genofonda, vrsta, ekosustava, te imaju utjecaj na
on sadri podatke o stanju okolia, a od sastavnica se
ljepotu krajobraza.30 Vlasnici uma duni su gospodariti
navode samo prirodna dobra i njihovo koritenje.
umama odravajui i unaprjeujui bioloku i krajo-
Na temelju provedene analize moe se zakljuiti da braznu raznolikost. ume posebne namjene (unutar za-
krajolik/krajobraz u njegovom sloenom znaenju i svim tienih podruja ili prirodnih vrijednosti), zatiene su
sastavnicama nije na dovoljno obuhvatan primjeren na temelju propisa o zatiti prirode. umama i umskim
nain obuhvaen ovim Zakonom. zemljitima na umskogospodarskom podruju gospo-
dari se na temelju Osnove podruja za ume i umska ze-
Ostali zakoni mljita. Za one koje se nalaze u zatienim podrujima:
parka prirode, regionalnog parka, zatienog krajolika
Vode su u Zakonu o vodama prepoznate kao ope do-
i park-ume izrauju se umskogospodarski planovi.
bro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske. Iako su
Ovaj Zakon krajolik promatra samo u deklarativnom
vode vana sastavnica krajolika, ni u jednom lanku
znaenju pojma krajobrazne raznolikosti, koju opisu-
zakona ne spominje se njihova povezanost s pojmom
je kao prostornu strukturiranost prirodnih i od ovjeka
krajolika/krajobraza28. Jedino se navodi da se Strategija
stvorenih krajolinih sastavnica (biolokih, ekolokih,
upravljanja vodama zasniva na znanstvenim istraiva-
geolokih, geomorfolokih i kulturnih vrijednosti). Iako
njima, uvaavanju specifinosti vodne problematike
ume predstavljaju znaajnu sastavnicu krajolika Hrvat-
ske, ni u jednoj od mjera, izuzev u podrujima koja su
25 Ibidem, toka VI. zatiena Zakonom o zatiti prirode, nema obveze od-
26 Sadraj svake pojedine strateke studije, ovisno o planu ili progra- nosa prema krajolinim obiljejima.
mu za ije se potrebe izrauje, odreuje tijelo nadleno za provedbu
strateke procjene. To znai da sadraj studije ovisi o zastupljenosti
strunih disciplina lanova nadlenog tijela.
27 Zakon o zatiti okolia, l. 69. 29 Zakon o vodama, l. 106.
28 Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) 30 Zakon o umama, l. 5.

62
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

Zakon o cestama ne spominje planiranje cesta i njihov standardu elaborata prostornih planova. 34 Ovaj je Pravil-
odnos prema krajoliku, tj. ceste ne smatra vanim ele- nik stavljen van snage, ali kako dosad nije donesen novi,
mentom pojavnosti krajolika. U odnosu prema okoli- jo se uvijek postupa po njemu. Obrada teme krajoli-
u poziva se na Strategiju razvoja cestovnog prometa ka, njegovo prepoznavanje i mjere zatite propisane su
u kojoj se meu najvanijim elementima koncepcije samo kao naela u ciljevima izrade prostornih planova.
razvoja cestovne mree u Hrvatskoj razmatra i zatita Naime, u sadraju prostornih planova viih razina (pro-
okolia od nepovoljnih utjecaja cestovnog prometa.31 storni plan upanije i Grada Zagreba) u poglavlju 2. Cilje-
To znai da smanjivanje nepovoljnih uinaka cestov- vi prostornog ureenja izdvojena je tema zatite krajoli-
nog prometa nuno pretpostavlja povezivanje politi- nih/krajobraznih vrijednosti od teme koja se odnosi na
ke zatite okolia s prometnom politikom i politikom zatitu prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-po-
razvoja cesta. vijesnih cjelina. U poglavlju 3. Plan prostornog ureenja
propisana je izrada tablinog prikaza Iskaza povrina za
Zakon o poljoprivredi meu ostalim ciljevima poljopri-
posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i cjeline, gdje je
vredne politike navodi uvanje prirodnih resursa pro-
osim prirodnih resursa, prirodnih i kulturno-povijesnih
micanjem odrive, poglavito ekoloke poljoprivrede te
cjelina uveden i pojam krajolika. U Odredbama za pro-
ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih vrijed-
voenje propisana je izrada mjera ouvanja krajobraznih
nosti.32 Meutim, u daljnjem tekstu se ne obrazlae ko-
vrijednosti. Nedostatak navedene sadrajne strukture
jim se metodama i postupcima to ostvaruje i koje su to
jest taj to se u poglavlju 1. Polazita u analizi prostora
ruralne vrijednosti. Krajolik ili krajobraz izrijekom se ne
izrijekom ne navodi potreba prepoznavanja, analize i
navode ni u jednom lanku zakona.
ocjene vrijednosti krajolika. Za razliku od navedenog,
Zakon o energiji ne spominje krajolik, niti odnos energet- ostali Zakoni kojima se reguliraju pitanja zatite prostor-
skih graevina prema njemu. Zatita okolia spominje nih vrijednosti, kao to su Zakon o zatiti prirode i Zakon
se samo u lancima zakona koji se odnose na Strategiju o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, propisuju izradbu
energetskog razvitka kojom se utvruje energetska po- strunih podloga (konzervatorska podloga i struna
litika i planira energetski razvitak. Ona se meu osta- podloga zatite prirode), dok za krajolik to nije regu-
lim odnosi na koritenje razliitih i obnovljivih izvora lirano posebnim propisom. Ovim Pravilnikom, za pro-
energije i osiguranja zatite okolia u svim podrujima storni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan
energetskih djelatnosti.33 Zakon, meutim, ne propisuje ureenja opine/grada i generalni urbanistiki plan, u
nikakve mjere i postupke u odnosu prema krajolinim poglavlju 1. Polazita, odnosno u analizi prostora nije
obiljejima. predvieno prepoznavanje obiljeja, vrijednosti i stanja
krajolika, ali se u poglavlju 2. Ciljevi prostornog ureenja
Pravilnik o sadraju, mjerilima predvia zbrinjavanje krajolika u okviru zajednike to-
kartografskih prikaza, obveznim ke Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti
prostornim pokazateljima i standardu i kulturno-povijesnih cjelina.
elaborata prostornih planova Za razliku od prostornog plana upanije, u ovim su ra-
Struktura i sadraj prostorno-planskih dokumenata svih zinama planova sve vrijednosti (prirodne, kulturne i
razina regulirani su Pravilnikom o sadraju, mjerilima kar- krajoline/krajobrazne) ukljuene u zajedniko sagle-
tografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i davanje prostora. Slino je i s ostalim poglavljima pla-
na. U grafikom dijelu plana obvezni je prikaz Uvjeti

31 Strategija razvitka cestovne mree u Hrvatskoj, 1996.


34 Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim pro-
32 Zakon o poljoprivredi, l. 3. stornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN
33 Zakon o energiji, l. 5. 106/98., 39/04., 45/04. ispravak i 163/04.).

63
Krajolik kao kul turno na slijee

17. Krajolik naselja Liburnijske obale, Moenice

koritenja, ureenja i zatite prostora, koji se izrauje na


temelju propisanog grafikog standardiziranog znakov-
lja.35 Planski znak prostornog pokazatelja u kategoriji
objekta zatite prirode obuhvaa podruje zatienog
krajolika oznake (ZK). Krajobraz je obuhvaen katego-
rijom podruja posebnih ogranienja u prostoru, a uklju-
uje: osobito vrijedan prirodni krajobraz, kultivirani kraj-
obraz, oblikovno vrijedno podruje gradskih i seoskih
cjelina, zatitno podruje uz posebno vrijedne ili osjet-
ljive gradske i seoske cjeline, te toke i poteze pano-
ramskih i vizurnih vrijednosti krajolika i naselja. Krajolik
je, osim tla (seizmo-tektonski aktivno podruje, odron,
klizite, erozija i dr.) i vode (vodozatitno, vodonosno,
vodoplavno podruje) ovim Pravilnikom ukljuen u ka-
tegoriju ogranienja, a ne potencijala i vrijednosti te
prostornih i razvojnih resursa (sl. 17).

35 Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim pros-


tornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, l. V.
Standard elaborata prostornog plana.

64
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

ZATITA KRAJOLIKA U STRATEKIM


DOKUMENTIMA RH
Republika Hrvatska je 2000. godine, neposredno nakon su izdvojeni iz ostalih grupa kulturnoga naslijea, ime
donoenja Europske konvencije o krajolicima, bila jedna je prepoznata njihova uloga i znaaj zatite, budueg
od prvih zemalja potpisnica. Uslijedilo je donoenje Za- razvitka i gospodarskog koritenja.
kona o prihvaanju Konvencije o europskim krajobrazima
Kao ivotno okruenje, krajolici podlijeu promjenama,
prema kojemu je osnovni zadatak uspostaviti krajoline
esto se unitavaju zbog niza promjena, irenja gradova
politike s glavnim ciljem zatite krajolika i unaprjeenja
i ostalih oblika gradnje, ali i zaputanja te neodgovara-
njegova stanja. Iako je prolo vie od deset godina, u
jueg koritenja. U mnogim podrujima Hrvatske po-
Hrvatskoj do danas nije donesen osnovni strateki do-
stoje povijesni kulturni krajolici u kojima su jo ouvani
kument koji bi ukazao na vanost krajolika, potrebu nje-
tradicionalni prostorni odnosi, povijesni uzorci i nain
gova prepoznavanja, tipolokog razvrstavanja i zatite
koritenja (ruralni krajolici Lonjskog polja, umberka,
njegovih obiljeja. Razlog tomu je jo uvijek nedovoljno
sredinje Istre, krakih polja Dinarida, Gorskog kotara,
osvijeten i potvren stav da je krajolik cjeloviti kon-
doline Neretve, obalnog podruja, otoka i sl.). Moguno-
cept koji zahtijeva zasebni pravni i institucionalni okvir
sti kulturnih krajolika jo nisu prepoznate i vrjednovane
zatite. To se moe smatrati jednim od razloga to do
u smislu gospodarskog koritenja, stoga su zaputeni
sada nije donesena zasebna Strategija zatite krajolika,
i slabo iskoriteni (posebice za ekoloku poljoprivredu,
niti je uspostavljena politika njezine primjene. Pojedini
eko i kulturni turizam, razne oblike poduzetnitva itd.).
granski pristupi, kao to su zatita kulturne batine, za-
U posljednjim desetljeima mnogi krajolici doivljavaju
tita prirode i okolia te prostorno ureenje djelomice
znaajne promjene uvjetovane politikim, gospodar-
obuhvaaju i pitanja krajolika, pa se u ovom poglavlju
skim, socijalnim i vlasnikim zahtjevima, uglavnom u
analiziraju vaei strateki dokumenti navedenih sekto-
obliku nove gradnje bez odgovarajue strune i pro-
ra. Analizira se njihov strateki pristup u okviru odree-
storno-planerske podrke, to ima kao posljedicu de-
nja pojma, planiranja, zatite i upravljanja krajolikom i
gradaciju krajolinih vrijednosti. Ciljevi zatite krajolika
u krajoliku (tablica 2).
jesu: odrivo upravljanje, planiranje i gospodarenje kul-
turnim krajolicima radi ouvanja njihovih obiljeja i pre-
Strategija ouvanja, zatite i odrivog
poznatljivog karaktera. Predloeni su primarni zadatci:37
gospodarskog koritenja kulturne
batine RH - uspostaviti ravnoteu planiranih aktivnosti s kulturnim
i prirodnim vrijednostima krajolika radi njegova odri-
Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog ko-
vog razvitka i kvalitetnijeg koritenja
ritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje
2011. 2015.36 opisuje kulturni krajolik kao vrstu nepo- - ustrojiti ustanovu za skrb o kulturnim krajolicima koja
kretnog kulturnog dobra koji sadri karakteristine povije- bi provodila: identifikaciju, zatitu, dokumentiranje,
sne strukture, zajedniko djelo ovjeka i prirode, a ilustrira vrjednovanje, te izradu programa upravljanja, korite-
razvitak zajednice i pripadajueg teritorija kroz povijest. nja i praenja stanja
Takvim se odreenjem naglaava znaaj povijesnih sa- - uspostaviti kriterije i standarde za evidenciju, doku-
stavnica i djelovanje ovjeka (drutvene zajednice) na mentiranje, vrjednovanje i zatitu kulturnih krajolika
svoj prirodni okoli tijekom povijesti. Kulturni krajolici
37 Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kul-
36 Strategiju je donijelo Ministarstvo kulture 2011. godine. turne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015: 15.

65
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 2: Pregled vaeih stratekih dokumenata RH i njihov odnos prema pitanjima zatite krajolika

DOKUMENT POJAM / NAZIV CILJEVI AKTIVNOSTI I/ILI MJERE

Integralna zatita prirodnih i kulturno-


Strategija prostornog povijesnih vrijednosti prostora, odnosno Izraditi krajobraznu osnovu
ureenja RH, Ministarstvo identiteta krajolika. Hrvatske te atlas prirodnih i
zatite okolia, prostornog krajolik Racionalno koritenje nacionalnih dobara. kulturnih krajolika Hrvatske.
ureenja i graditeljstva Usuglaenost interesa korisnika prostora Izraditi krajobrazne osnove
1997. te njegovanje i razvijanje regionalnih upanija.
prostornih osobitosti.

Odrivo gospodarenje prirodnom


Nacionalna strategija batinom i prirodnim resursima:
zatite okolia, Ministarstvo tlom, vodama, morem, krajolikom te
zatite okolia, prostornog krajolik jadranskom obalom i otocima.
ureenja i graditeljstva, Ouvanje i unaprjeenje postojee
2002. bioloke i krajobrazne raznolikosti u
Republici Hrvatskoj.

Osnivanje nacionalnog
povjerenstva za krajobraze.
Primjena Europske konvencije o
Nacionalna strategija i Donoenje nacionalnog
krajobrazima u suradnji relevantnih
akcijski plan bioloke i programa za primjenu
krajobraz sektora, izrada Krajobrazne osnove RH,
krajobrazne raznolikosti, Europske konvencije u
jaanje svijesti, te obuka i obrazovanje s
Ministarstvo kulture, 2008. krajobrazima.
podruja ouvanja krajobraza.
Sustavni pristup krajobrazu i
meusektorska suradnja.

Strategija ruralnog razvoja, Obnova kulturnog naslijea: tradicijskih


Ministarstvo poljoprivrede, vrijednosti, manifestacija i obiaja;
krajolik
ribarstva i ruralnog razvoja, obnova i razvitak sela;
2008. promicanje ekoloke proizvodnje.

Tijekom planiranja i ureenja prostora


Strategija odrivog razvitka,
i koritenja prirodnih dobara osigurati Donoenje propisa za
Ministarstvo zatite okolia,
krajobraz ouvanje znaajnih i karakteristinih uspostavu Krajobrazne
prostornog ureenja i
obiljeja krajobraza te odravanje osnove.
graditeljstva, 2009.
biolokih, geolokih i kulturnih vrijednosti.

Strategija regionalnog
razvoja RH, Ministarstvo
regionalnog razvoja, Ne navodi se. Ne navodi se. Ne navodi se.
umarstva i vodnoga
gospodarstva, 2010.

Uspostaviti kriterije i
kulturni krajolik standarde za dokumentiranje,
zajedniko djelo vrjednovanje i zatitu
Strategija ouvanja, zatite
ovjeka i prirode; kulturnih krajolika.
i odrivog gospodarskog Odrivo upravljanje, planiranje i
sadri povijesne Dopuniti zakonsku regulativu,
koritenja kulturne batine gospodarenje kulturnim krajolicima u
strukture koje propisati postupke za
RH, Ministarstvo kulture, cilju ouvanja njihova karaktera.
ilustriraju razvoj planiranje i zatitu kulturnih
2011.
zajednice i krajolika. Provesti evidenciju
teritorija. i izraditi Registar kulturnih
krajolika i baze podataka.

66
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

- d opuniti zakonsku regulativu, propisati postupke za- posebnostima.38 Do danas je to jedini strateki doku-
tite, planiranja i upravljanja kulturnim krajolicima ment koji krajolik sagledava u njegovoj cjelovitosti,
- provesti sustavnu evidenciju i inventarizaciju, stvara- jedinstvu kulturnih i prirodnih sastavnica i u skladu s
nje Registra i baze podataka kulturnih krajolika Hrvatske takvim odreenjem propisuje metode i postupke dje-
lovanja. Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-plan-
- provoditi strateko planiranje i pripremu programa
skom kontekstu oznaava cjelovitu prostornu, biofiziku
odrivog koritenja pojedinih kulturnih krajolika,
i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne
posebice onih u priobalju, na otocima i planinskim
do preteito ili gotovo potpuno antropogene (visoko urba-
podrujima
nizirani ili tehniko-tehnoloki prostori).39 U duhu tada-
- integrirati politiku zatite krajolika u ostale sektore ko- njih spoznaja o potrebi odgovarajueg vrjednovanja i
ritenja i upravljanja kako bi se postigla ravnotea po- obzirnog koritenja cjelokupnog prostora drave, a ne
treba i koritenja samo pojedinih predjela visoke vrijednosti, planirala je
- uspostaviti postupke za aktivno sudjelovanje dioni- izradu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao prostorno-plan-
ka (sluba zatite, lokalna i podruna /regionalna/ sa- ske podloge za integralnu zatitu prirodnih i kulturno-po-
mouprava, turistike zajednice, graani, investitori...) vijesnih vrijednosti prostora, odnosno identiteta krajolika.
u donoenju odluka i izradi programa i projekata za Naglaava se da Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i
koritenje i razvitak kulturnih krajolika s gospodar- odravati na dravnoj, upanijskoj i gradskoj/opinskoj
skim (osobito turistikim), kulturnim i obrazovnim razini, pri nadlenim slubama prostornog ureenja, uz
mogunostima multidisciplinarnu suradnju slubi zatite prirodne i gra-
- provoditi programe edukacije za stanovnike o vrijed- diteljske batine, zatite okolia te nositelja relevantnih
nostima njihovih kulturnih krajolika znanstvenih i strunih projekata.
- pripremati programe koritenja i upravljanja na teme- Prema navodima Strategije krajobrazna osnova objedi-
lju potencijala i posebnosti svakog kulturnog krajolika njava odgovarajue podatke o prirodnim, ekolokim,
- uspostaviti kontinuiranu suradnju s istraivakim usta- kulturnim, povijesnim, estetskim, rekreacijskim i gospo-
novama, strunim organizacijama i meunarodnim darstvenim vrijednostima prostora i trajno se dopunjava
tijelima radi ukljuivanja u zajednike programe i pro- sukladno novim znanstvenim i strunim spoznajama.
jekte istraivanja, dokumentiranja, izrade programa Takva podloga omoguava odreivanje podruja za-
zatite i razvitka krajolika jednikih obiljeja i njihovo sintezno vrjednovanje koje
- ukljuiti sve dionike (sluba zatite kulturne batine, prua uvid u pogodnost, osjetljivost ili ugroenost odre-
lokalna i regionalna samouprava, turistike zajednice i enih cjelina tj. krajolika s obzirom na mogue namjene
sl.) u aktivnosti promicanja odrivog koritenja krajoli- i zahvate u prostoru te oblikovanje preporuka, smjernica
ka kao naslijea i vanog razvojnog resursa pojedinih i mjera za integralnu zatitu krajolika kroz stupnjevane i
regija, ali i Hrvatske u cjelini. diferencirane reime ureenja i koritenja prostora.

Smjernice i zadaci navedeni u Strategiji nisu podrobni- Krajobrazne osnove koristit e se pri izradi dokume-
je razraeni na potonjim razinama programa, stoga su nata prostornog ureenja (drave, upanija i gradova/
ostali samo na deklarativnoj razmjeni. opina) kao i za prethodne informacije prilikom izra-
de studija podobnosti smjetaja i/ili utjecaja na oko-
Strategija prostornog ureenja RH li, za znaajnije objekte ili vee graditeljske zahvate u

Strategija prostornog ureenja RH usvojena 1997. go-


38 U tijeku je izrada Stategije prostornog razvoja RH, a njezino se
dine, prije donoenja Europske konvencije o krajoliku, usvajanje oekuje krajem ove, 2015. godine.
veliku je pozornost posvetila krajolicima i njihovim 39 *** 1997: 162.

67
Krajolik kao kul turno na slijee

prostoru. Krajobrazne osnove u obliku Atlasa prirodnih se u poglavlju Ouvanje krajobraza.43 Postavlja se ne-
i kulturno-povijesnih krajolika Hrvatske, koje bi se trebale koliko zadataka:
izraditi po upanijama, trebale bi biti u funkciji podiza-
- sustavni pristup ouvanju krajobraza kroz meusek-
nja javne svijesti i svih korisnika prostora o znaenju,
torsku suradnju
ugroenosti i osnovnim smjernicama zatite kroz pri-
mjereno koritenje batine.40 Jedna je od mjera vezanih - osnivanje nacionalnog povjerenstva za krajobraz u
uz racionalno koritenje nacionalnih dobara, zatitu nadlenosti Ministarstva kulture
integralnih vrijednosti prostora te zatitu i unaprjee- - donoenje nacionalnog programa za primjenu Europ-
nje stanja okolia usuglaenost interesa korisnika pro- ske konvencije o krajolicima.
stora te njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih
Takoer se zahtijeva osiguranje primjene Konvencije u
osobitosti.
suradnji mjerodavnih sektora (prostorno planiranje, za-
Ova strategija je dokument koji je dosad na najobuhvat- tita prirode, zatita okolia, kultura, promet, umarstvo,
niji nain sagledao pitanja vrijednosti krajolika i naina poljoprivreda, vodno gospodarstvo, rudarstvo, energe-
njihova ukljuivanja u dokumente prostornog ureenja. tika, prosvjeta, znanost). Jedan od ciljeva jest i poticanje
Na temelju ove strategije izraena je studija Krajolik aktivnosti koje imaju za cilj jaanje svijesti, edukaciju i
metodska podloga za izradu krajobrazne osnove Hrvatske. obrazovanje s podruja ouvanja krajolika. Navedene
mjere su openiti stavovi koji su preuzeti iz ciljeva Eu-
Nacionalna strategija i akcijski plan ropske konvencije o krajolicima. Jedini konkretan prijed-
zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti log jest osnivanje Nacionalnog povjerenstva za krajobraz,
Republike Hrvatske meutim, u planu aktivnosti taj se cilj podrobnije ne
razrauje. U cilju spoznavanja vrijednosti krajolika pred-
Jedan od stratekih dokumenata koji se izrijekom odno- lae se identifikacija, tipologizacija i znanstveno-struno
si na krajolik jest Strategija i akcijski plan zatite bioloke i vrednovanje krajobraza te izrada Krajobrazne osnove Hr-
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske.41 Navedena vatske kojoj treba osigurati primjenu.44
Strategija meu ostalim sadri i smjernice za ouvanje
krajobraza, ekolokih sustava, staninih tipova, divljih svoj- Strategija odrivog razvitka RH
ti i zaviajnih udomaenih ivotinja.42 Prema strukturi i
opsegu obrade pojedinih poglavlja, koja se odnose na Strategija odrivog razvitka RH usvojena 2009. godine
pojmove vezane uz Zakon o zatiti prirode o krajoliku, meu osam kljunih izazova na koje se Hrvatska mora
koji se naziva krajobraz, u vrlo kratkim crtama govori usredotoiti radi postizanja odrivog razvitka izrijekom ne
navodi krajolik/krajobraz, ali ga smatra dijelom okolia i
prirodnih dobara. Strategija objedinjuje razliite razvojne
40 Do sada je nekoliko upanija izradilo Krajobrazne studije: Grad politike nastojei pronai prikladna rjeenja za sve tri sa-
Zagreb, Zagrebaka upanija i Primorsko-goranska upanija.
stavnice odrivog razvitka gospodarski rast, socijalnu
41 Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti RH
usvojena je 2008. godine. Izraena je na temelju Izvjea o stanju prirode i ravnoteu i okoli. Usmjerena je, uz potivanje preuzetih
zatite prirode u Republici Hrvatskoj, koje sadri podatke o stanju krajolika, meunarodnih obveza, na dugorono djelovanje u osam
ekolokih sustava, staninih tipova, divljih svojti i zaviajnih udomaenih
svojti s analizom ugroenosti, te razloge ugroenosti i probleme zatite,
kljunih podruja, meu kojima je i zatita prirode i pri-
podatke o utjecajima koritenja prirodnih dobara na bioloku i krajo- rodnih dobara, a provodi se ouvanjem bioloke i krajo-
braznu raznolikost, podatke o utjecajima pojedinih zahvata na prirodu,
brazne raznolikosti te zatitom prirodnih vrijednosti. Pri
ocjenu provedenih mjera ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti
i zatienih prirodnih vrijednosti, analizu provedbe Strategije i drugih tome se postavlja zadatak da tijekom planiranja i uree-
dokumenata znaajnih za zatitu prirode, ocjenu provedenog nadzora, nja prostora te koritenja prirodnih dobara treba osigurati
podatke o koritenju financijskih sredstava za zatitu prirode, procjenu
potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojeih dokumenata te
druge vane podatke za zatitu i ouvanje prirode. 43 Ibidem, poglavlje 3.
42 Ibidem, poglavlje 1. 44 Ibidem: 36.

68
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

ouvanje znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza Strategija ruralnog razvoja za razdoblje 2008.-2013. usvo-
te odravanje biolokih, geolokih i kulturnih vrijednosti. jena je 2008. godine, a u jednoj od toaka prioriteta
obuhvaa i ouvanje, zatitu i odrivu uporabu okoli-
Strategijom se ocjenjuje da Hrvatska posjeduje razliite
a, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijea.48 Prioritet
tipove krajobraza, a da je izrazita krajobrazna raznolikost
obuhvaa: odrivo koritenje poljodjelskoga i umsko-
ugroena jednolinom i ambijentalno neusklaenom ur-
ga zemljita, potporu poljoprivrednicima u podrujima
banizacijom, lokacijski i arhitektonski neprikladnom grad-
s teim prirodnim uvjetima gospodarenja; provedbu
njom, krupnim infrastrukturnim zahvatima, te poljopri-
poljodjelsko-okolinog programa; kultiviranje neobra-
vrednim djelatnostima.45 Mjere koje se predlau za uin-
enog poljodjelskog zemljita te poticanje i promicanje
kovitu zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti jesu
ekoloke proizvodnje. U izdvojenom prioritetu: ouvanje
primjena i unaprjeenje postojeih i donoenje novih
i obnova kulturnog naslijea i tradicijskih vrijednosti,
zakonskih propisa, te razumno gospodarenje i zatita
misli se na obnovu i razvitak sela te ouvanje i obnovu
prirodnih vrijednosti. Nadalje se navodi da su Zakonom
duhovne i materijalne kulture, naslijea, seoskih obiaja
o prostornom ureenju i gradnji propisana pravila uree-
i manifestacija.
nja prostora s ciljem njegove zatite i odrivog gospoda-
renja, a osobito obalnog i otonog podruja te donoenje Iako je Strategija energetskog razvitka donesena 2009.
propisa za uspostavu i izradu Krajobrazne osnove Hrvat- godine, nakon stupanja na snagu Europske konvenci-
ske.46 Meu opim naelima navodi se da u planiranju je o krajolicima, u svojim se polazitima ne poziva na
i ureivanju prostora te planiranju i koritenju prirod- nju, ve na niz ostalih meunarodnih konvencija koje
nih dobara treba osigurati ouvanje znaajnih i karak- je Hrvatska prihvatila. Strategijom energetskog razvoja
teristinih obiljeja krajobraza te odravanje biolokih, povezuju se ciljevi i mjere zatite okolia i nacionalne
geolokih i kulturnih vrijednosti koje odreuju njegovo
politike ublaavanja prije svega klimatskih promjena.
znaenje i estetski doivljaj.
Predvieno je da se ostali problemi utjecaja na okoli
rjeavaju lokalno, u sklopu rjeenja pojedinog energet-
Ostale strategije skog objekta. Problem izbora smjetaja i gradnje novih
U Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.- energetskih graevina vezan je i uz prihvatljivost objek-
2013. Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i ta prije svega za lokalnu zajednicu, stoga se naglaa-
vodnoga gospodarstva, usvojenoj 2010. godine, po- va komunikacija s javnou i lokalnom zajednicom, te
jam krajolika nije ukljuen u odreenje hrvatskih regija. pravo javnosti da sudjeluje u odluivanju u pitanjima
Unato iroko prihvaenom miljenju da je razliitost zatite okolia. Hrvatska ima dobre prirodne moguno-
hrvatskih regija s prirodnoga, zemljopisnoga, drutve- sti za iskoritavanje obnovljivih izvora energije, kao na-
noga, gospodarskog i politikog motrita veliko bogat- in ostvarenja ciljeva zatite okolia. Strategija predlae
stvo za dravu, navedene prednosti jo uvijek nisu jasno mjere za smanjivanje i reguliranje lokalnih imbenika
prepoznate ni integrirane u regionalno odreenje, niti utjecaja na okoli promiljenim planiranjem, zakono-
se njima upravlja na odgovarajui nain.47 davstvom i dozvolama.49 Instrumenti zatite okolia jesu
strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli,
45 Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske: 15. procjena utjecaja zahvata na okoli, ocjena prihvatlji-
46 Ibidem: 18. vosti za prirodu te objedinjene uvjete zatite okolia
47 Postojea administrativna podjela Republike Hrvatske udovolja- za postrojenja. U strategiji se navodi da e dosljednom
va kriterijima EUROSTAT-a o podjeli drave na prostorne jedinice za
statistiku na razini NUTS 1 (cijela Republika Hrvatska) i NUTS 3 (upani-
je). Prostorne jedinice za statistiku na razini NUTS 2 u Hrvatskoj ine
tri neadministrativne jedinice nastale grupiranjem upanija kao ad- 48 Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-
ministrativnih jedinica nie razine: Sjeverozapadna Hrvatska sa est 2013., prioritet 8.1.1. i 8.1.2. ouvanje i obnova kulturnog naslijea i
upanija, Sredinja i Istona (Panonska) Hrvatska s osam upanija te tradicijskih vrijednosti.
Jadranska Hrvatska sa sedam upanija. 49 Strategija energetskog razvitka, Poglavlje 11.

69
Krajolik kao kul turno na slijee

18. Povijesni krajolik franjevakog samostana Gospe od Anela, Orebi

primjenom navedenih instrumenata zatite okolia pla- prepoznata je i kulturna batina, posebno ona na listi
nirani zahvati u energetskom sektoru potivati naelo UNESCO-a te ostale vrste kulturno-povijesne batine,
najmanjeg mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu vie od tisuu dvoraca, kurija, utvrda, naputenih indu-
raznolikost, a posebno u zatienim podrujima. strijskih i vojnih graevina. Zahvaljujui tome odreeni
su ciljevi koji su vezani uz razvoj kulturnog, eko, rural-
Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine50 koju je
nog, planinskog, pustolovnog, cikloturizma. Meutim,
donijelo Ministarstvo turizma, 2013. prepoznaje da su
izostaje prepoznavanje krajolika, koji se izrijekom ne
glavne atrakcije Hrvatske prirodni prostor i bogatstvo
spominje kao mogua prostorna atrakcija (sl. 18).
kulturno-povijesne batine. Meu prirodnim atrakcija-
ma najvanije mjesto imaju more, razvedena obala te
mnotvo otoka, brojne ouvane prirodne plae, kao i
zelenilo i umovitost velikog dijela teritorija. Strategija
zakljuuje da se Hrvatska, s obzirom na svoju ukupnu
povrinu, istie i izuzetno velikim brojem turistiki atrak-
tivnih zatienih prirodnih podruja, a prema biorazno-
likosti nalazi se u europskom vrhu. Kao vaan resurs

50 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine


(NN 55/13.)

70
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

KRAJOLIK U ZAKONODAVSTVU
EUROPSKIH ZEMALJA
Mnoge europske zemlje imaju dugu tradiciju zakonske 1949. godine prema kojemu je drava (federacija) nad-
i institucionalne zatite krajolika i prije donoenja Eu- lena donositi zakone za zatitu prirode i upravljanje krajo-
ropske konvencije o krajoliku. U ovom se poglavlju ana- likom, a umjetniki, povijesni i spomenici prirode te krajolici
lizira legislativa i institucionalni ustroj te metode izrav- trebaju biti zatieni od strane pojedinih drava.54 Najblie
ne i posredne zatite krajolika u pojedinim zemljama suvremenom poimanju krajolika jest Ustav vicarske, do-
Europe. Osim to je prepoznat u sektorskim zakonima punjen 1962. godine, koji je ovlastio kantone za zatitu
krajolik je kao zasebni entitet ili kao dio okolia zbrinut prirode i krajolika, navodei da je zadaa konfederacije
u temeljnim zakonima, Ustavima velikog broja zemalja u provoenju svojih dunosti ouvanje i zatita karak-
(dijagram 3). Osim izravne zatite krajolik je predmetom teristinih obiljeja krajolika.55 Ustav Portugala donesen
posebne vrste planiranja, a osim prostornih i urbani- 1976. godine obvezuje dravu da u planiranju koritenja
stikih planova u pojedinim zemljama postoji obveza zemlje osigura da krajolici budu bioloki uravnoteeni i
izrade pejzanog/krajolinog plana. Pejzani/krajolini da ih klasificira u skladu s njihovim potrebama zatite te
planovi izrauju se na razliitim razinama, od regional- da osigura sigurno ouvanje prirode i kulturnih vrijednosti
ne do lokalne. povijesnih i umjetnikih obiljeja.56

U vaeim Ustavima ostalih istraivanih zemalja izraen


Krajolik u ustavnom pravu
je odnos prema okoliu kao novoj odgovornosti drave
europskih zemalja
ili kao nova ljudska prava, a krajolik je ukljuen kao in-
Ustav Republike Hrvatske51 govori da su najvie vredno- tegralni dio okolia. Tako primjerice Ustav Grke iz 1976.
te ustavnog poretka, izmeu ostalih, ouvanje prirode godine osigurava zatitu prirodnog i kulturnog okoli-
i ovjekova okolia, dok pojmovi krajolik i kulturna ba- a,57 a lanci Ustava panjolske iz 1978. godine koji se
tina nisu izravno ukljueni. U analizama ustava dese- odnose na okoli upuuju na racionalno koritenje svih
tak europskih zemalja sadraj ustava izravno se odnosi prirodnih resursa, ukljuujui i zatitu i ouvanje krajoli-
na pojam krajolika. Ovaj podatak pokazuje da unato ka.58 Ustav Turske prepoznaje pravo svake osobe da ivi
odreenoj nedoreenosti koncepta krajolika i manjka- u zdravom okoliu,59 to se na neizravan nain odnosi
vosti njegove definicije, on u suvremenim drutvima na krajolik. Ustav Nizozemske sadri odnos prema oko-
predstavlja kljunu jezgru vrijednosti, koja je u nekim liu kao temeljnom pravu, a zatita okolia postavljena
zemljama dobila zakonsko prepoznavanje na najvioj je kao glavna obveza vlade.60 Ustav Belgije odnosi se na
razini u hijerarhiji pisanih zakona.52 Iako u uem shvaa- prava okolia u koja je ukljuen i krajolik, iji su oblici
nju od dananjeg, krajolik je bio obuhvaen u sadraju
etiriju starijih ustava, kao to je Ustav Republike Italije
iz 1947. godine, gdje se navodi da Republika garantira
54 Weimarski ustav, 1949., l. 150
zatitu krajolika te nacionalne povijesne i umjetnike bati-
55 Ustav vicarske iz 1962. godine, l. 24, postavlja obvezu zatite
ne.53 Slino je i s Ustavom Savezne Republike Njemake iz movara i movarnih tla te mjesta posebnih ljepota, zabranjujui on-
dje bilo kakvu izgradnju.
56 Ustav Portugala, 1976., l. 66.
51 Ustav Republike Hrvatske, l. 3.
57 Ustav Grke, 1976., l. 24.
52 Analizirani su primjeri sljedeih drava: Austrije, Italije, Maarske,
Francuske, Belgije, Nizozemske, eke, Slovake, Njemake, Irske, Gr- 58 Ustav panjolske, 1978., l. 45.
ke, panjolske i Portugala. 59 Ustav Turske, 1978., l. 56.
53 Ustav Republike Italije, 1947., l. 9.2. 60 Ustav Nizozemske, 1983., l. 21.

71
Krajolik kao kul turno na slijee

ZATITA KRAJOLIKA ZAKONOM

IZRAVNA USTAVNO PRAVO POSREDNA

Zakon o zatiti kulturnih dobara


Zakon o zatiti prirode
Zakon o zatiti krajolika
Zakon o prostornom ureenju
Zakon o poljoprivredi

Dijagram 3: Izravna i posredna zatita krajolika zakonskom regulativom

integralni dio okolia.61 Na razini regija, saveznih drava o povijesnoj prirodnoj batini. Njemaki federalni za-
Njemake, o krajoliku se govori u okviru povezanosti sa kon iz 1976. godine, Zakon o zatiti prirode i upravljanju
zatitom umjetnikih, povijesnih, kulturnih i prirodnih krajolikom,64 iako je usko povezan sa zatitom prirodnih
spomenika.62 U Bavarskoj je revizijom Ustava iz 1984. ekosustva bavi se krajolikom, ukljuujui urbane i neur-
godine osigurano da pojedinci i drutvo moraju uvati bane okoline (krajolike), a ukljuuje kulturne i povijesne
i tititi tipini vanjski izgled gradova, sela i krajolika, a aspekte. Njegov je cilj odravanje raznolikosti i ljepote
javna uprava mora osigurati upravljanje i zatitu krajo- krajolika kao prirodne osnove ivota, preduvjeta blago-
lika te omoguiti svakome pristup podrujima prirod- stanja i dobrobiti ljudi. Naela i ciljevi zatite ukljuuju i
nih i panoramskih ljepota. Slino je i u Brandenburgu, uvanje krajolika koji su oblikovani djelovanjem ovjeka
gdje je zatita prirodnog okolia i krajolika oblikovanog tijekom povijesti, povijesni kulturni krajolici (historische
ovjekovim djelovanjima sutinski dio ivota dananjih Kulturlandschaften). Radi zatite prirode i krajolika po-
i buduih narataja, ije obveze zatite lee na dravi i trebno je poduzimati posebne mjere u izgraenim po-
graanima.63 U Statutima talijanskih i panjolskih regija, drujima, stoga je tim zakonom uvedena obveza izrade
odnosno pokrajina, takoer je izravno obuhvaen po- pejzanih programa i planova (Landschaftsplan), to je
jam krajolika i njegova zatita. omoguilo uvoenje, osim prostornog i urbanistikog,
i pejzanog planiranja. Zakoni pojedinih zemalja pokra-
Krajolik u nacionalnim zakonima jina podrobno razrauju temeljna federalna naela.65
europskih zemalja Federalni Zakon o zatiti prirode i krajolika, donesen u
vicarskoj 1966. godine, dopunjen je 1995. godine. Cilj
U europskim zemljama rijetki su primjeri izriitog bav-
ovog zakona jest ouvanje i zatita karakteristinih obi-
ljenja krajolikom u posebnom zakonu. Postoji samo ne-
ljeja krajolika i pojedinih mjesta povezanih s prolou,
koliko zakona o krajoliku na dravnoj razini i to u Nje-
prirodnih rijetkosti i nacionalnih spomenika te promi-
makoj, Francuskoj, Italiji, ekoj i Slovakoj. Pojedine
canje njihove zatite i upravljanja. Zakon sadri i mje-
zemlje razmatrale su mogunost donoenja takvog za-
re ouvanja, pod uvjetom da u dogaajima i opasnim
kona, kao to je Maarska, ali ga nije donijela, te je po-
postupcima za prirodna mjesta savezni odjel odredi
novno aktualizirala njegovo donoenje. Irska ima zakon

64 Das Gesetz ber Naturschutz und Landschaftspflege (Bundesnatur-


61 Ustav Belgije, 1944., l. 24. schutzgesetz - BNatSchG) 1998. [120]
62 Ustavi saveznih drava: Baden Wrtenberg, 1953., l. 86 i 141; Ba- 65 U pokrajini Saar graevine se trebaju prilagoditi karakteru krajo-
varska, 1946., l. 62; Hessen, 1946. lika. Prometni putovi i linije prijenosa energije moraju biti postavljeni
63 Ustav savezne drave Brandenburg, 1992., l. 42. s obveznim uvaavanjem obiljeja krajolika.

72
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

privremene mjere potrebne za zatitu mjesta.66 Zakon prirodne ljepote izjednaene s povijesnoumjetnikim
predvia da u podrujima gdje se tlo intenzivnije kori- naslijeem.72 Veliki doprinos toga zakona bilo je uvoe-
sti (zbog kultivacije ili urbanog razvoja) kantoni budu nje naela obvezne zatite odreenih prirodnih ljepota te
odgovorni za tzv. ekoloku kompenzaciju u pejzanim uvoenje pejzanog planiranja kao provedbenog instru-
oblicima prilikom sadnje i odravanja grmlja, ivica i menta zatite. Prvi put se govori o pejzanom planu za
ostalih vrsta vegetacije.67 podruja pod zatitom. Tzv. Urbanistiki zakon br. 1140 iz
1942. godine, koji je na snazi i danas, uredio je urbanistika
S obzirom na tradiciju zatite krajolika u Francuskoj je
pitanja te odredio pravila za planiranje urbanih sredita i
ve 1906. godine bio donesen tzv. Zakon Briand kojim
njihov odnos prema okolini. Zakon br. 431, donesen 1985.
su propisane metode zatite prirodnih lokaliteta i spo-
godine, odredio je obvezu zatite svih dravnih teritorija
menika umjetnikog karaktera. Vaei Zakon o zatiti
koji posjeduju vrijednosti i znaajna obiljeja te je odredio
okolia donesen 1993. godine obuhvaa zasebno po-
obvezu izrade pejzanih ili prostornih planova za njihovo
glavlje o krajolicima.68 Njegov je glavni cilj bio ukljui-
vrjednovanje, planiranje i upravljanje. Novost toga zakona
ti brigu o krajolicima u brojne postojee zakonske in-
jesu pejzani i prostorni planovi obvezni za velike dijelove
strumente (prostorne planove, koritenje zemljita i sl.).
teritorija, kao potvrda modela planiranja zatite krajolika.
Drugi cilj toga zakona bio je pomoi dravi u obvezi i
Zahvaljujui tomu danas je oko 70% teritorija Italije pokri-
propisivanju smjernica zatite krajolika lokalnim vlasti-
veno zatitom i planovima zatite. Godine 1999. donesen
ma odgovornim za prostorno planiranje. Teme zatite
je Zakon br. 490, jedinstveni tekst pravnih propisa o kultur-
krajolika zastupljene su i u Zakonu o urbanizmu.69 Prema
nim i ambijentalnim dobrima, koji je objedinio tada vae-
Zakonu o zatiti prirode i krajolika70 u ekoj je ustrojen
e zakone o zatiti krajolika i povijesnoumjetnikoj batini,
sustav prema kojemu se krajolik zonira prema posebnim
tzv. Galassov zakon. U Zakonu o kulturnim i pejsanim dobri-
namjenama i potrebama, s posebnom zatitom znaaj-
ma iz 2004. godine73 odreena su nova naela kojima se
nih podruja krajolika koja su vrjednovana prema svojim
odreuje prilagodba urbanistikih planova te suradnja iz-
estetskim i geomorfolokim obiljejima.
meu javnih uprava i uloga Ministarstva za kulturna dobra
Italija ima poseban Zakon o zatiti kulturnih i pejzanih do- i aktivnost planiranja74 u sluaju nezainteresiranosti regije.
bara, to moe zahvaliti senzibilitetu za zatitu krajolika, Tu su ukljuene nove kategorije krajolika, kao to su pojas
posebice njegove estetske komponente.71 Ve je 1939. irine 150 m uz tok rijeke, pojas od 300 m od obale mora
godine u Italiji donesen prvi zakon o pejzau kojim su te prostor visoravni iznad 1200 m, za koje svaka regija ima
obvezu izrade pejzanog i prostornog plana.
66 Bundesgesetz ber den Natur- und Heimatschutz, vicarska, 1966.,
l. 16 [123].
Posredna zatita krajolika kroz ostale
67 Prema Uredbi o zatiti prirode i krajolika, iz 1991. godine, svrha
tzv. ekolokog nadomjestka (kompenzacije) jest stvaranje povezanosti zakone i propise
izmeu izoliranih biotopa radi promicanja raznolikosti vrsta, te posti-
zanja najvie mogue ostvarljivog prirodnog i usklaenog koritenja Dva su osnovna pristupa u zatiti krajolika: izravna ili ne-
zemlje, pripojenjem prirodnih obiljeja izgraenim podrujima radi posredna zatita koja se provodi posebnim zakonom o
oivljavanja krajolika.
68 Code de lenvironnement, Titre V : Paysages [121].
zatienim podrujima krajolika te neizravna ili posredna
69 Code de lurbanisme, Chapitre IV : Architectes-conseils et pay-
sagistes-conseils [122]. 72 *** 2010a., Zakon br. 1497 o Zatiti prirodnih ljepota. U postupku
70 Zkon o ochran prody a krajiny, 244/1992. donoenja toga zakona te nakon njegova usvajanja zapoelo je kul-
turno i pravosudno sazrijevanje, koje je kroz rasprave i kontinuirano
71 Zanimanje za prirodu i krajolik javlja se jo u vrijeme Rimskoga suoavanje s prirodom razliitih instrumenata planiranja i njihova
carstva s pojavom prvih napetosti izmeu gospodarskog razvoja i djelovanja dovelo do tzv. zakonodavne evolucije vezane uz zatitu
ouvanja estetskog statusa prirode. U 18. stoljeu, u razdoblju roman- krajolika.
tizma, kultura otkriva etike, moralne i drutvene motive, smjetene u
prirodne i estetske vrijednosti krajolika kojima je potrebno ouvanje. 73 Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio [124].
U 19. stoljeu estetski aspekti krajolika izazivaju fenomen uzdizanja 74 Ministero per i Beni Culturali e Ambientali, od 1998. godine imenu-
prirodnih vrijednosti kao nacionalnih simbola i izraza identiteta. je se u Ministero per i Beni e le Attivit Culturali.

73
Krajolik kao kul turno na slijee

zatita koja se provodi zakonom o prostornom uree- Luksemburgu, u Zakonu o zatiti prirode (1981.) shva-
nju i ostalim sektorskim zakonima. Potonji nain zati- en kao zatieno mjesto, dio teritorija, manji nego park
te krajolika osobito je prisutan u Belgiji, Danskoj, Grkoj, prirode te je predmetom posebne brige za ouvanje
Luksemburgu, Finskoj, Engleskoj, Norvekoj, Portugalu, svojih prirodnih resursa, tipine pojavnosti i rekreacij-
Rumunjskoj, Slovakoj, vedskoj i vicarskoj. Sljedee je ske uloge.79
gransko (sektorsko) zakonodavstvo, koje je u najveem
broju zemalja odgovorno za pitanja krajolika, primjeri- Izrada dokumentacije o krajoliku
ce: Zakon o prostornom planiranju (vicarska, Njemaka,
U posljednjem je desetljeu, posebice nakon potpisi-
Danska); Zakon o prirodnim mjestima i spomenicima (Bel-
vanja Europske konvencije o krajoliku, velika pozornost
gija 1931., Francuska 1930.); Zakon o zatiti prirode (Belgija
usmjerena krajolicima, a velik broj europskih zemalja
1973., Francuska 1976., Nizozemska, vedska, Norveka,
proveo je tipoloko razvrstavanje i dokumentiranje
Luksemburg, Danska 1992.); Zakon o povijesnoj i kulturnoj
krajolika diljem nacionalnih teritorija i prije donoenja
batini (vedska, Slovenija, Norveka); Zakon o morskoj
Konvencije i to sa stanovita njihovih prirodnih vrijedno-
obali (Francuska 1986., panjolska 1988.); Zakon o urba-
sti i bioraznolikosti.80 Cilj razvrstavanja i dokumentiranja
nom planiranju i razvitku (Norveka, Velika Britanija, Fran-
bio je poboljati znanje o krajoliku te omoguiti bolju
cuska, Belgija, Malta, Finska, Maarska, Cipar, panjolska,
informiranost javnosti i lokalne uprave o stanju i vrijed-
Danska); Zakon o umama (Rumunjska, Grka, Danska) i
nostima krajolika. Dobiveni podatci slue kao polazita
Zakon o urbanizmu (Francuska 1977.)75
za urbanistike i prostorne planove, kao i za informiranje
U vrlo malom broju zakona europskih zemalja krajolik je javne uprave pri donoenju odluka upravljanja. Iako je
opisan u okviru njegova znaenja i metoda djelovanja. to u osnovi informativna dokumentacija, javna uprava
Tako se primjerice Benelux Convention (1982.) odnosi na ima obvezu njezine primjene.81 Inventarizacija (popisi-
ouvanje prirode i zatitu krajolika opisanog kao mate- vanje) krajolika provodi se za:
rijalni dio zemlje kojeg odreuju odnos i meudjelovanje
imbenika tla, reljefa, voda, klime, flore, faune i ovjeka.
79 [128]
Tako prepoznate jedinice krajolika (landscape unit) ocr-
80 Misli se prije svega na programe dokumentiranja krajolika: Co-
tavaju uzorci (patterns) koji su rezultat kombinacije pri- rine land cover.
rodnih, kulturnih, povijesnih, funkcionalnih i vizualnih 81 Primjerice, u Irskoj je dio inventarizacije krajolika obavljen jo
1977. godine u sklopu projekta IUCN (World Conservation Union)
imbenika.76 U Nizozemskoj je krajolik opisan u Zakonu
kad je izraen tzv. Green paper on outstanding landscape za obalni
o zatiti prirode (1995.), kao otvoreno ili izgraeno pod- pojas. [129].
ruje koje zbog svojih struktura, formi, sastavnica, vizu- U Finskoj je inventarizacija obavljena 1993. godine, pri emu je pop-
isan 171 ruralni krajolik nacionalnog znaaja i 1772 krajolika povijesnog
alne pojavnosti ima javni interes. U Portugalu je zatita i kulturnog znaaja. Baza podataka planirana je za krajolike iznimnog
krajolika dio ruralnog prostora u poluprirodnom i kulti- znaaja (Outstanding Landscapes). vedska je izradila inventarizaciju
poljodjelskoga krajolika. Slovenija je izradila tipoloku podjelu krajolika
viranom stanju, a rezultat je skladnog meudjelovanja i prepoznala arhitektonske krajolike (arhitektonske krajine). panjolska
ovjeka i prirode, te ima veliko estetsko ili prirodno zna- je provela inventarizaciju svih prirodnih prostora, osjetljivih podruja,
vrsta i stanita, a pri tome su ukljueni svi tipovi krajolika. HISPANAT
enje.77 U Belgiji se krajolik prepoznaje kao djelo prirode je centralna baza podataka pri vladi panjolske u koju je ukljueno
ili kombinirani rezultat djelovanja ovjeka i prirode, koji preko 2400 podruja od ekolokog interesa. [130]
Francuska nema zakonsku obvezu organizirati inventarizaciju na na-
sadri dovoljno obiljeja i homogenosti.78 Krajolik je u cionalnoj razini, ve na razini regija, ali je za potrebe prostornog plan-
iranja obavljena tipoloka klasifikacija krajolika. U Francuskoj se prek-
75 *** 2010.a lapa nekoliko organizacija u podruju brige o krajoliku: IFEN (LInstitut
76 Benelux Convention on Nature Conservation and Landscape Pro- Franais de lEnvironnement) i National information and documen-
tection 1982., l. 1 i 2 [125]. tation agency, koji su odgovorni za prikupljanje podataka o krajoliku
u sklopu programa The Corine Land Cover Programme, European Car-
77 Zakon 19/93, l. [127]. tografic Inventory of the Bio-Physical Land Use. Klasificirana su podruja
78 Code wallon de lamnagement du territoire, de lurbanisme, du pat- za koja su izraene zatitne mjere za konzervaciju i razvitak prostora,
rimoine, et de lnergie. 1984. (dopune svake godine do 2010.) [126]. temeljem ega se donose prostorni planovi. [131] i [132]

74
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

- posebnu zatitu ili za tipoloko razvrstavanje krajolika. U analizi uinkovite skrbi o krajolicima vano je istaknu-
Pojedine zemlje provele su inventarizaciju krajolika za ti ustanovu za zatitu krajolika, The British Countryside
posebnu namjenu, tj. za zakonsku zatitu sa zadatkom Commission, osnovanu 1968. godine, kao sljednik Na-
prepoznavanja krajolika visokih vrijednosti ili onih koji tional Park Commisssion uspostavljene jo 1949. godine.
zahtijevaju posebnu zatitu82 Ova ustanova ima iroko podruje djelovanja, a pokriva
- pejzane planove (landscape plan, Landschaftsplan, obje vrste zatienih podruja: prirodni i kulturni krajolik,
piano paesaggistico). Pejzani planovi ukljuuju pri- kao i sve ostale krajolike diljem nacionalnog teritorija.84
premu sustavne inventarizacije i identifikacije tipo- Kao neovisna vladina agencija ima niz uloga: organiza-
va krajolika koji ovisno o prepoznatim vrijednostima ciju, istraivanje, izradu dokumentacije, promociju, in-
i tipovima krajolika imaju razliite stupnjeve zatite. formiranje i javnu edukaciju, a usko surauje sa svima
koji djeluju u krajoliku. Ima funkciju savjetovanja vlade i
Institucionalno bavljenje krajolikom parlamenta o pitanjima krajolika i ostalih zatienih po-
druja. Organizacijsku strukturu ine lokalni i regionalni
Nain na koji se u pojedinim europskim zemljama uredi, budui da veliku ulogu u odgovornosti prema
upravlja resursima krajolika ovisi o nacionalnom pri- krajoliku imaju lokalna i regionalna samouprava. Kao
stupu zatiti krajolika te o institucionalnom ustroju. Na i u Velikoj Britaniji, i u mnogim europskim zemljama
razinama vlada najee su ukljuena sljedea ministar- odgovornost i briga o krajolicima povjereni su lokal-
stva: Ministarstvo za kulturna i pejzana dobra (Italija), noj i regionalnoj upravi (Irska, Francuska, skandinavske
Ministarstvo za okoli (Francuska, eka, Danska, Nje- zemlje itd.).85
maka) te Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i prirode
(Nizozemska). U sluajevima gdje javna politika krajolika
nije jasno odreena i nema zasebne odgovorne uprave,
razliiti odjeli iz ministarstava zajedniki se dogovaraju
o pitanjima krajolika. Oni se povezuju u okviru koordi-
nacije unutar koje se odreuju i uspostavljaju pristupi i
naela djelovanja; ovisno o temi jedno ministarstvo ima
glavnu ulogu te organizira radne grupe i povjerenstva.83

82 U vicarskoj je 1963. godine provedena poetna inventarizacija


krajolika i prirodnih podruja nacionalnog znaaja. Posebno osnovano
povjerenstvo za inventarizaciju krajolika odredilo je regije (podru-
ja) koja imaju prioritet za zatitu. Od 1977. godine zacrtane su razlike 84 U tom se pogledu briga o krajoliku, kao to ga danas vidi Europe-
izmeu inventarizacije biotopa i inventarizacije krajolika, a od 1987. an Landscape Convention, u Velikoj Britaniji poela provoditi ve na-
godine postoji inventarizacija movarnih mjesta i posebnih ljepota kon Drugoga svjetskog rata osnivanjem National Park Commisssion
nacionalnog znaaja. Norveka je 1992. godine zapoela inventarizaci- 1949. godine.
ju iznimnih krajolika radi njihova ekolokog i povijesnog znaaja. U 85 U pojedinim sluajevima, kao to je vicarska, sluba je bolje or-
ekoj su regionalni planovi zacrtali da krajolici trebaju biti kartirani ganizirana na federalnoj razini nego u kantonima. U panjolskoj, gdje
u skladu sa Zakonom o zatiti priorde i krajolika iz 1992. godine. [132] su autonomne zajednice odgovorne za okoli, lokalna uprava (con-
83 Tako je primjerice u vicarskoj odgovorni ured Federalni ured za sejerias) djeluje zajedno sa slubom zatite okolia i krajolika. Neke
okoli i krajolik, koji ima odjel za zatitu krajolika. U ekoj je odgo od zemalja u Njemakoj odgovornost za krajolik radije povjeravaju
vorna Agencija za zatitu prirode i krajolika, u Francuskoj od 1945. go- Ministarstvu poljoprivrede, nego Ministarstvu okolia. U zemljama u
dine postoji Bureau delArchiteture koji je odgovoran za estetsku zati- kojima regionalna uprava nema posebno organizirane slube za zati-
tu posebnih mjesta kao i za cjelokupni nacionalni krajolik. Od 1971. tu krajolika i nema odgovarajuih tijela koja bi predstavljala lokalnu
godine u Francuskoj je je za urbani i ruralni krajolik odgovorno Mini- upravu, osnivaju se posebna tijela kao npr. u Francuskoj, gdje je regija
starstvo okolia (Ministre de lEnvironnement), a od 2002. postaje Provence Cote d Azur 1990. godine organizirala eksperimentalni pro-
Ministre de lcologie et du Dveloppement durable da bi (2007) pos gram za krajolik uz pomo drave i Arhitektonskog fakulteta u Mar-
talo Ministre de lcologie, de lnergie, du Dveloppement durable et seillesu. Taj je program ukljuivao nekoliko razina, od inventarizacije
de lAmnagement du territoire s odjelom Construction, urbanisme, regije, stalnog praenja mediteranskog krajolika do specijalistikih,
amnagement et ressources naturelles. [133] edukacijskih programa.

75
Krajolik kao kul turno na slijee

METODE ZAKONSKE ZATITE KRAJOLIKA


Analizirani primjeri europskih zemalja pokazali su da i zatitu urbanog okolia i krajolika.88 U Portugalu se u
provoenje postupaka prepoznavanja (identifikacije) i okviru regionalnog plana odreuju podruja krajolika
dokumentiranja (inventarizacije) krajolika bez zakonskih visoke vizualne izloenosti, lijepog izgleda te elemenata
mjera za osiguranje njihove zatite nije dovoljno uin- prirodne i arhitektonske batine. U panjolskoj se pro-
kovito. Zakonski sustav omoguuje, ovisno o vrijedno- stornim planom moraju odrediti podruja zatite prirode,
stima krajolika, razliite metode zatite i stupnja zakon- ekosustava i krajolika te dati smjernice za njihov razvoj.89
skog utjecaja (tablica 3). Postoji nekoliko instrumenata
U Belgiji je za ruralna podruja na temelju Zakona o pre-
zakonske zatite krajolika kao to su (dijagram 4):
grupiranju ruralnog podruja prije bilo kakvih planiranja
- ugraivanje krajolika u prostorno planiranje, razvojne obvezatna izradba tzv. istranih planova. Navedeni istra-
programe i strateko planiranje ni planovi rezultiraju smjernicama za plan regrupiranja.90
- sustav zakonske zatite zatienih krajolika karakteri- Obiljeja svakog istraivanog podruja utvrena su na
temelju posebnih vrijednosti krajolika, koje se ocjenju-
stinih za odreeno podruje
ju s estetske i drutvene toke gledita, te posebnosti
- izrada pejzanog/krajolinog plana.
agrikulturnog karaktera pripadajue regije. Agrikulturne
Krajolik u sustavu prostornog planiranja vrijednosti analiziraju se s gospodarske toke gledita te
i stratekih dokumenata s ekolokog i biolokog gledita. U Francuskoj je krajolik,
na temelju Zakona o urbanizmu,91 ugraen u urbanistiki
Zatita krajolika u sustavu prostornog planiranja putem razvojni plan, s obvezom ouvanja prirodnog i urbanog
prostornih i urbanistikih planova primjenjuje se u nizu krajolika, a u zoniranju se prepoznaju i odreuju krajolici
zemalja; u vedskoj planiranje koritenja prostora mora i mjesta koja e biti zatiena zbog svojih estetskih, po-
temeljem Zakona o prirodnim resursima na kartama ozna- vijesnih ili ekolokih vrijednosti. Briga o krajoliku u irem
iti podruja prirodnih i kulturnih vrijednosti. U Norvekoj prostoru ukljuena je u okolini plan gradova i u povelju
se prostornim planom zatiuju prirodni i kulturni okoli i
svi tipovi krajolika. U vicarskoj se zatita krajolika provo-
88 Svaka od 14 pokrajina ima regionalni plan s posebnim ciljevima
di na nekolika razina: planovima kantona (Master Plan) i za: urbani razvoj, ruralno podruje, zatitu prirode i okolia. Svaka od
planom koritenja prostora (Land Use Plan).86 U Engleskoj 275 jedinica gradske uprave izrauje gradski plan (Municipal Plan) iji
je glavni zadatak potivanje regionalnog plana i posebnih propisa, kao
i veem dijelu Velike Britanije prostorni planovi odreuju npr. za krajolik, oblikovanje proelja, reklame, znakovlje i sl. Postoje
podruja zatite vodei brigu o njihovim prirodnim, eko- lokalni planovi za zatitu obiljeja krajolika, a povezani su s razvojem
i irenjem urbanih podruja ili za gradnju ljetnikovaca i slino.
lokim i estetskim znaajkama, ukljuujui mjesta nacio- 89 Plan mora sadravati standarde za zatitu krajolika koji trebaju biti
nalne batine.87 U Danskoj je Zakon o razvojnom planira- ugraeni u ostale planove koritenja. Osim standarda za zatitu krajo-
lika moraju biti propisane zabrane za radove koji bi mogli promijeniti
nju iz 1992. godine ukljuio osim zatite prirode i okolia ili unititi obiljeja krajolika i dovesti do oteenja, za graevine koje
degradiraju vizure i onemoguavaju poglede. Predlau se i programi
za postupanje i rehabilitaciju krajolika i oteenih mjesta zbog nepo-
86 Plan kantona dijeli krajolike na razliite naine: ouvanje mjeo- voljnog vizualnog utjecaja, premjetanja energetskih vodova i slino.
vitih izgraenih i otvorenih prostora za sprjeavanje trenda prema 90 Te analize trebaju odrediti kriterije krajolika: stanita, uzgojene
jednolinosti i rascjepkanosti (fragmentaciji) krajolika, promicanje usjeve, panjake, ume, nizine i sl.; razvoj krajolika i koritenje zemlje;
poljoprivrede i umarstva u brdskim podrujima u vezi s konzerva- prirodu i utjecaj na prirodne initelje kao to su pedologija, topogra-
cijom krajolika, zadravanje mjeovitih umovitih poduja i krevina, fija, hidrografija, klimatologija i mikroklimatologija; poluprirodne ini-
ouvanje izgleda gradova i sela. telje (faunu i floru); vizualne aspekte, ovisno o kriterijima usklaeno-
87 Vaan dio razvojnih, urbanistikih i lokalnih planova vizualna su sti, raznolikosti, linearnih ravnotea i sl.; posebna podruja znaajnih
obiljeja urbanog krajolika kao to su pogledi na lokalitet izvana, po- estetskih, znanstvenih i povijesnih aspekata.
gledi i panorame s prilaznih cesta i slino. 91 Code del Urbanisme, l. 122 [121].

76
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

za lokalni okoli. Ti dokumenti imaju zakonsku snagu i usvojila politiku zatite krajolika (La Politique Nationale
potiu lokalne jedinice opine i odjele na integrirani des Paysages). U ekoj je Zakonom o zatiti prirode i
pristup okoliu i krajoliku kao dijelu naslijea. krajolika propisana klasifikacija krajolika te uspostav-
ljanje kategorije zatienih podruja nacionalni park,
Krajolik kao zakonom podruja zatienog krajolika, nacionalni prirodni re-
zatieno podruje zervat i spomenik prirode.94

Krajolici mogu kroz razliite zakone biti razvrstani i


Pejzani/krajolini plan
vrjednovani kao posebna podruja zatite. Na taj nain
krajolik je zbrinut zatitnim instrumentima, s razliitim Njemaka je primjer zemlje koja ima dugovremensku,
pravnim reimima i stupnjevima zatite od potpune integriranu politiku zatite krajolika kroz izradu pejza-
zabrane promjena sve do posebnog koritenja i pro- nih planova (Landschaftsplans) na dravnoj, regional-
grama praenja. U Velikoj Britaniji je zatita krajolika noj i opinskoj/gradskoj razini.95 Sukladno federalnom
sustavno ugraena u sustav zoniranja koji se provodi Zakonu o zatiti prirode i krajolika iz 1977. (Das Gesetz
metodama karakterizacije krajolika, koju provodi Coun- ber Naturschutz und Landschaftspflege, Bundesnatursc-
tryside Commission kroz metode prepoznavanja pod- hutzgesetz), u nastanjenim i nenastanjenim podrujima
ruja za zatitu prirode te podruja ouvanja krajolika krajolik i prirodu treba zatititi, konzervirati i razvijati tako
(Landscape Conservation Areas). Podruja krajolika koja da kapacitet ekosustava, raspoloivost i dostupnost pri-
se tite sa stanovita zatite prirode ukljuuju nacio- rodnih elemenata, raznolikost flore i faune te karakter i
nalne parkove (National Parks), podruja izvanrednih ljepota krajolika, kao osnova kakvoe ivota, budu ou-
vani u odrivom obliku. Zatita se temelji na naelima
prirodnih ljepota (Areas of Outstanding Beauty, OAB),
ouvanja kulturnih i povijesnih krajolika, sprjeavanju
nacionalna panoramska podruja (National Scenic Are-
destrukcije i smanjenja vrijednosti te ouvanja vege-
as), batinu obale (Coast Heritage), umske parkove,
tacije i ostalih krajolinih obiljeja. Sadrajna struktura
okolino osjetljiva podruja, eljeznike i seoske par-
pejzanog programa i regionalnih planova odreena
kove (Trails and County Parks). U Francuskoj su pitanja
je zakonom. Opinski/gradski pejzani planovi moraju
zatite krajolika ureena vaeim Zakonom o okoliu iz
1993. godine,92 te ostalim zakonima: urbanistikog pla- 94 Zkon o ochran prody a krajiny, prepoznata su 23 podruja
niranja, poljoprivrede i umarstva. Postoje dvije vrste zatienog krajolika koja pokrivaju 14% dravnog teritorija. Ona mora-
ju biti ouvana u njihovu prirodnom stanju, a optimalni razvoj treba
zatienih podruja klasificirana (evidentirana) i regi- biti usuglaen s ekolokim karakteristikama. Mjere i pravila regulacija
strirana (upisana u Registar). Drugi oblik zatite provodi koja se primjenjuju za zatiene krajolike temeljeni su na povezanos-
tima s cijelim teritorijem te posebnim odedbama u odnosu na van-
se kroz prostorne planove u kojima se uspostavljaju jski sustav zoniranja. Te su zone/razdjeli podijeljene u tri podruja od
granice zatite arhitektonskog, urbanistikog i pejza- kojih je prvo strogo zatiena zona, gdje je zabranjena nova gradnja,
vaenje mineralnih sirovina i slino.
nog naslijea.93 Francuska je 2007. godine uspostavila i
95 Prema federalnom Zakonu za zatitu prirode i krajolika (Das Ge-
setz ber Naturschutz und Landschaftspflege) planiranje je hijerarhijsko;
92 Zakonska zatita krajolika u Francuskoj ima tradiciju od 1930. go- postoje pejzani planovi (Landschaftsplan) i planovi koritenja prosto-
dine, kada je donesen Zakon o zatiti prirodnih spomenika i podruja, ra (Raumplan) s nekoliko razina planiranja, na dravnoj, regionalnoj,
a odnosio se na podruja od znaaja za umjetnika, povijesna, znan- opinskoj/gradskoj, lokalnoj (Bundes-, Landes- und Regionsebene und
stvena, tradicionalna djela i panoramske vrijednosti. die Gemeindeebene). Oni su povezani s ostalim sektorskim planovi-
ma (prometom, planom voda itd.). Pojedine savezne zemlje koriste
93 Zatita je uspostavljena s lankom 70. Zakona o okoliu (Code del dvije razliite metode za ukljuivanje pejzanih planova u opi plan
Envinronment) od 7. sijenja 1983., a proirena je na krajolike 1993. koritenja prostora. Neke prakticiraju tzv. primarnu formu ukljuivanja
godine. Odreena je kao posebni oblik zoniranja koji se odnosi na putem kojeg se razliiti pejzani planovi izravno ukljuuju kao poseb-
zatitu na razini drave i opina, a moe biti izraivan za podruja ni dio gradskog plana (Stadtsplan-, primjerice Bavarska, Hessen, Rhein-
odreena za zatitu ili za zatiena povijesna podruja i za krajo- land-Pfalz, Sachsen), ostale prakticiraju ukljuivanje pomou kojeg ra-
like. Dosad je izraeno preko 1000 takvih planova. Svako podruje zliiti pejzani planovi formuliraju odvojene dokumente koji se onda
zatite pokriveno je pravilima i smjernicama koje se primjenjuju na djelomino ugrauju u prostorni ili gradski plan (Baden Wrtenberg,
cijelu povrinu zatite ili samo na dijelove zatienog krajolika, ar- Saarland). U najvie sluajeva institucije su odgovorne za pejzano pla
hitekture ili grada. niranje, ukljuene u planerski proces (Raumplan, Landesplan).

77
Krajolik kao kul turno na slijee

METODE ZAKONSKE ZATITE KRAJOLIKA

UGRAIVANJE KRAJOLIKA U
ZATITA NAJVRJEDNIH PODRUJA IZRADA PEJZANOG /
PROSTORNO, STRATEKO I
KRAJOLIKA KRAJOLINOG PLANA
RAZVOJNO PLANIRANJE

Dijagram 4: Metode zakonske zatite krajolika

odrediti mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva zati- strukturalna obiljeja prirodnog okolia i ekosustave,
te krajolika. Za tu namjenu potrebno je dijagnosticira- obalni pojas u irini od 300 m, obale jezera, pojaseve
ti sadanje stanje krajolika, njegov povijesni razvoj te uz rijeke, izvore vode, visoravni iznad 1200 m visine,
odrediti planske mjere zatite ili obnove. Pejzano pla- parkove i rezervate, ume i umska zemljita, movare,
niranje u Njemakoj koncipirano je kao dio integralnog podruja od arheolokog interesa, vulkane, poljopri-
pristupa planiranju sveukupnog okolia, odnosno kao vredna sveuilita i podruja javnog koritenja.98 Zakon
zasebna vrsta planiranja ukljuena je i u odrivo pro- je obvezao regije na izradu regionalnih pejzanih pla-
storno planiranje. nova, koji moraju biti koordinirani s planovima urbani-
stikog razvoja. Talijanski pejzani planovi sagledavaju
Italija takoer ima dugodinju tradiciju izrade pejza-
krajolik zajedniki, sa stanovita prirodnih i kulturnih
nih planova. Krajolik se u pejzanom planu percipirao
gledita, a usmjeruju se na tri podruja: geomorfolo-
u svjetlu prirodnih ljepota i vidljivih tragova povijesti,
giju, ekologiju te povijesne i kulturne imbenike, slino
sukladno Zakonu iz 1939. godine96 i obuhvaao je etiri
njemakim pejzanim planovima koji ukljuuju kultur-
kategorije pejzanih dobara:
nu i povijesnu batinu. Sadraj regionalnih pejzanih
a) nepokretne strukture karakteristine za prirodni okoli planova pokazuje odreene razlike, ovisno o karakteru
i njihovu geoloku posebnost obraivanog prostora,99 a njihov pravni doseg, ovisno
o zakonskim odredbama pojedine regije, kree se od
b) perivoje, vrtove i parkove koji nisu pokriveni zako-
smjernica do obvezatnih uvjeta koji se ugrauju u ur-
nom o kulturnoj batini, ali posjeduju karakteristi-
banistike razvojne planove.
nost i ljepotu
c) grupirane strukture i tipini izgled krajolika koji po-
sjeduje estetske i tradicionalne znaajke
d) lijepe panorame koje se odnose na prirodno okrue-
nje, vanjske toke i vidikovce, lijepe poglede (belve-
dere) za uivanje u pogledu.
Izrada pejzanog plana bila je obvezatna za podruja
oznake c i d, s ciljem zatite od koritenja koje bi moglo 98 To pokazuje jasnu liniju razvoja koncepta krajolika od iskljui-
naruiti njihove panoramske vrijednosti. Zakon o kul- vo i potpuno estetskih kriterija do krajolika okolinih i arheolokih
vrijednosti.
turnim i pejsanim dobrima iz 2004. godine97, kojim se
99 Pojedini planovi imaju teite na prirodnim znaajkama i rizicima
dopunjuje Zakon o zatiti prirodnih ljepota iz 1939. promjena u krajoliku. Plan Ligurije, izraen u mj 1:25000, sadravao je
godine, uvodi nove kategorije zatite, te ukljuuje sljedee: ope odredbe, tematske podjele (geologiju, geomorfologiju,
botaniki plan, povijest i kulturu), teritorijalnu potpodjelu, kategorije
krajolika, inventarizaciju prirodnih sastavnica, inventarizaciju povije-
96 Zakon br. 1497 iz 1939. godine o Zatiti prirodnih ljepota. snih i kulturnih sastavnica, zahvate i promjene, razvitak i obnavljanje,
97 Codice dei beni culturali e del paesaggio [124]. konane odredbe i kartografske prikaze.

78
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

Tablica 3: Usporedbeni pregled zakonske zatite krajolika u pojedinim europskim zemljama

POSREDNA PROCJENA
DOKUMENTIRANJE
DRAVA POSEBNI ZAKON ZA KRAJOLIK ZATITA UTJECAJA NA
KRAJOLIKA
KRAJOLIKA KRAJOLIK
Austrija DA DA DA
Belgija DA DA DA
Cipar DA NE DA
eka Zkon o ochran prody a krajiny, 1992. DA DA DA
Danska DA DA DA
Estonija DA NE DA
Finska DA DA DA
Francuska Code de lenvironnement - Paysages, 1993., 2006. DA DA DA
Grka DA NE NE
Italija Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio 2004. DA NE DA
Irska DA DA DA
Luksemburg DA NE NE
Maarska U pripremi DA NE DA
Malta DA NE DA
Nizozemska DA DA DA
Norveka DA DA DA
Das Gesetz ber Naturschutz und
Njemaka DA DA DA
Landschaftspflege,1977.
Portugal DA NE DA
Rumunjska DA NE DA
Slovaka Zkon o ochrana prody a krajiny, 2002 DA NE DA
Slovenija DA DA NE
vedska DA DA NE
Bundesgesetz ber den Natur- und Heimatschutz
vicarska DA DA DA
1966., 1996.
Wildlife and Countryside Act , 1981.
Velika Britanija Environmental Protection Act, 1990. DA DA DA
Natural Heritage (Scotland) Act, 1991.

79
Krajolik kao kul turno na slijee

PRIMJERI ISTRAIVANJA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ


U Hrvatskoj postoje malobrojna istraivanja krajolika. struna podloga za nastavak rada na izradi Krajobrazne
Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajobrazne osno- osnove Hrvatske, koja je zacrtana Strategijom prostornog
ve Hrvatske100 izraena je 1999. godine kao interdisicpli- ureenje Republike Hrvatske (1997.). Svrha studije bila je
narni pristup pitanjima vezanim uz izradu Krajobrazne doprinijeti pripremi njezine uspostave, kroz gledita i
osnove Hrvatske. Deset godina nakon njezina donoenja pristupe viedisciplinarne skupine strunjaka iz institu-
izraene su prve studije na temu prepoznavanja i zatite cija i podruja vezanih uz planiranje koritenja i zatite
krajolika, za priobalno podruje u projektu Inventariza- prostora/krajolika.103 U navedenoj strunoj podlozi na-
cija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmaci- glaeno je da je svrha izrade Krajobrazne osnove kao pro-
je.101 Godine 2010. Strategijski ured za planiranje i razvoj storno-planske podloge prepoznavanje obiljeja krajo-
Grada Zagreba naruuje izradu Krajobrazne studije Grada lika, njihove vrijednosti i osjetljivosti ili ugroenosti, te
Zagreba.102 Na inicijativu Zavoda za prostorno ureenje donoenje preporuka za koritenje, ureenje i zatitu
Zagrebake upanije za potrebe izrade Izmjena i dopuna kako bi se u procesu prostornog planiranja osigurale
Prostornog plana Zagrebake upanije izraena je Krajo- odgovarajue mjere. Smjernice za ouvanje i unaprje-
brazna studija Zagrebake upanije za razinu opih krajo- enje krajoline raznolikosti zacrtane su u okviru tri pre-
braznih tipova, a za Grad Svetu Nedjelju za potrebe izrade poznate prirodno-zemljopisne regije:
Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Sveta Nedje-
- Panonske Hrvatske (nizinski prostor s gorskim masi-
lja izraena je Krajobrazna studija Grada Sveta Nedjelja.
vima slavonskoga gorja te Medvednice, Ivanice, Kal-
Javna ustanova za zatitu prirode Primorsko-goranjske
nika, Moslavake i Petrove gore, umberka i Samo-
upanije inicirala je izradu Krajobrazne osnove upanije.
borskog gorja)
Osim navedenih studija, slijedom zakonske obveze koja
proizlazi iz Zakona o zatiti okolia i potrebama izrade - Gorske Hrvatske
Strateke procjene utjecaja na okoli i Studije utjecaja na - Jadranske Hrvatske.
okoli izrauju se studije koje se u jednom dijelu odno-
U strunoj podlozi prepoznata je uloga krajolika naselja,
se na pitanja krajolika. Meutim, ne postoji pravilnik, niti
posebito gradskih krajolika i njihova uloga u oblikovanju
drugi dokument koji bi odredio standarde, kriterije, sa-
nacionalnog prostornog identiteta. Utvreno je da su
draj i nain njihove izrade, stoga se i studije izrauju na
temelju zasebnih i razliitih metodskih pristupa.
103 Studija Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajobrazne osnove
Hrvatske obrauje sljedee teme:
Krajolik sadrajna i metodska podloga - Europski pristupi i iskustva u zatiti, upravljanju i planiranju krajobraza
Krajobrazne osnove Hrvatske (Vesna Koak, Branka Anii, Marijan Buan)
- Opi okviri zatite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske poljod-
Studija Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajo- jelski krajobraz (Vesna Koak, Branka Anii, Marijan Buan, Agron-
omski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i kra-
brazne osnove Hrvatske izraena je 1999. godine kao jobraznu arhitekturu)
- O snova umskih krajobraza (Vladimir Kuan, umarski fakultet
100 *** 1999.a. Sveuilita u Zagrebu)
- Krajobrazna osnova i prostorne vrijednosti jadranske obale (Lido Soi)
101 U okviru projekta COAST UNDP-GEF izraene su 2009. godine - Krajobrazno diferenciranje s obzirom na prirodna obiljeja (Ivo Brali,
tri studije: Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dravna uprava za zatitu priorde)
Dalmacije, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Oikon, d.o.o. - Zatita, ouvanje i koritenje kulturne batine (Biserka Dumbovi Bi-
Zagreb. lui, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Kon-
102 Izradu studije Krajobrazna osnova Grada Zagreba, 1. Etapa Strateke zervatorski odjel u Zagrebu)
smjernice za zatitu opih krajobraznih tipova Grada Zagreba naruio - P erceptivne vrijednosti krajobraza Hrvatske Studija za vizualno deter-
je Gradski zavod za strateki razvoj i planiranje razvoja Grada Zagreba miniranje krajobraza (Sonja Jurkovi, Arhitektonski fakultet Sveuilita
za potrebe izrade strategije razvoja Grada Zagreba. u Zagrebu Zavod za urbanizam).

80
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

naselja njegovi najznaajniji, najsloeniji, ali i najkonfliktniji Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske. Istra-


dijelovi jer se u njima sukobljavaju razliiti interesi mnogih ivana podruja bila su: (Lot)1 opina Ston i Janjina
korisnika prostora. Osim toga, ubrzani proces urbanizacije s Malostonskim zaljevom, (Lot)2 otoci Vis i Bievo,
dovodi do rasta velikih gradova i preobrazbe nekadanjih (Lot)3 estuarij rijeke Krke i (Lot)4 jugoistoni dio
sela te slabljenja i odumiranja ruralnih djelatnosti. Stoga otoka Paga. Osnovni cilj projekta bio je usmjeren na
je predloeno da se u izradi Krajobrazne osnove postavi uinkoviti utjecaj poduzetnikih aktivnosti u turizmu,
naglasak na krajolike naselja i nain planiranja razvitka na- poljodjelstvu, ribarstvu i marikulturi, kako bi u svoje
selja u krajoliku. Prepoznat je i problem infrastrukturnih i djelovanje ukljuile odrivo koritenje, te ouvanje bi-
gospodarskih sustava koji su rezultat mjerodavnih odluka oloke i krajoline raznolikosti. Glavni cilj studija bio je
drugih institucija odluivanja, a u prostornim planovima istraiti i preporuiti modele razvitka odabranih obal-
se pojavljuju kao obvezni ulazni elementi. U zakljucima nih podruja koji nee utjecati na smanjenje bioloke
je istaknuto da je Krajobrazna osnova104 kojom se trebaju i krajoline raznolikosti, niti na smanjenje prirodnog i
sintezno razmatrati obiljeja i vrijednosti krajolika: kulturnog identiteta.

- jedna od bitnih podloga za prostorne planove i ostale Osnovni dio svake studije obuhvaao je poglavlja:
strune programe, studije utjecaja na okoli i ostale studije
- inventarizaciju, tipoloko razvrstavanje i vrjednovanje
- kao dugoroni projekt zasnovana je na viedisciplinar-
krajolika
nim, znanstvenim i strunim podlogama i istraivanjima
- analizu pritisaka prema tipovima krajolika te prema
- provodi se hijerarhijski, za nacionalnu, regionalnu i lokal-
glavnim razvojnim zahtjevima (turistiko-rekreacijska
nu razinu planiranja.
djelatnost) radi utvrivanja njihove ranjivosti
Preporuke za daljnji rad na Krajobraznoj osnovi Hrvat- - mjere za svaki tip krajolika koje bi trebale istovre-
ske105 odnose se na usklaivanje terminologije, izradu meno osigurati razvoj djelatnosti i zatitu krajolinih
pilot projekta za prostor jedne upanije, izradu Krajobra- vrijednosti.
zne osnove za cijeli dravni teritorij, prijedlog iznimnih
Provedeno je tipoloko razvrstavanje krajolika, odnosno
krajolika Hrvatske i pokretanje projekta istraivanja ti-
podjela na tipove/podruja s izraenim zajednikim,
pologije naselja.
vidljivim, prostorno-vizualnim obiljejima uz korite-
nje digitalne obrade podloga i podataka alatima GIS-a.
Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje
Glavni kriterij za klasifikaciju krajolika u mjerilu obrade
obalnih krajobraza Dalmacije
1:25000 bio je reljef, a na podrujima neizraajnog re-
Studija Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obal- ljefa bio je povrinski pokrov. Krajolini tipovi/podruja
nih krajobraza Dalmacije106 izraena je u okviru projek- prepoznati su kao morfoloke jedinice s vidljivim pro-
ta COAST, koji je obuhvaao obalno podruje etiriju storno-vizualnim obiljejima, koja su kao prostorne slike
dalmatinskih upanija: Zadarske, ibensko-kninske, ralanjeni uzorcima. Prepoznavanje uzoraka krajolika,
kao nositelja podrobnijih podataka o krajolinim tipo-
vima/podrujima, obavljeno je na temelju glavnog kri-
104 *** 1999a: 178.
terija povrinskog pokrova i naina koritenja (turistika,
105 Ibidem, 179.
gospodarska podruja). Uzorci krajolika podijeljeni su na
106 U okviru projekta COAST UNDP-GEF project 00050301 izraena
je 2009. godine Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajo- prirodne (uma, makija, more, obala, ikare i travnjaci,
braza Dalmacije, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Oikon, vode) i kulturne/antropogene koji se dijele na naselja
d.o.o. Zagreb. Zbog svoje iznimne bioloke i krajobrazne vrijednosti
odabrana su etiri pilot podruja: 1) Peljeac, Dubrovako primorje, (gradska, ruralna, periurbana, industrijska, turistika, itd.)
Malostonski zaljev i Mljet; 2) Vis i viki akvatorij; 3) ire podruje ua te poljodjelske uzorke (poljodjelske povrine u polju,
rijeke Krke; 4) otok Pag (jugoistoni dio u Zadarskoj upaniji) i pod-
ruje uz Novigradsko i Karinsko more. na terasama, vinogradi, maslinici, itd.). Krajolini tipovi/

81
Krajolik kao kul turno na slijee

krko polje
obalna strana
otoje
suha dolina
zaljev
hrbat

19. Tipoloka podjela krajolika otoka Visa

podruja odreeni su prema kriteriju reljefnih osobina: - stupanj prostornog reda, odnosno prisutnost eleme-
zaravan, hrbat, kanjon, rijena dolina, otok (sl. 19). nata prostornog reda kao to su ponavljanje, ritam,
smjer, stupnjevanje i drugo
Vrjednovanje krajolinih podruja provedeno je na te-
- harmoninost najvaniji kriterij vrjednovanja do-
melju dvaju kriterija: miljenja strunjaka i miljenja
ivljajne vrijednosti krajolinih podruja, ukljuuje vr-
javnosti. Vrjednovanje obavljeno od strane strunja-
snou slike krajolika kao rezultat dobre/loe promjene
ka imalo je za cilj odrediti doivljajnu vrijednost, dok
prirodnih uvjeta, stupanj prilagodbe postojeim pri-
je vrjednovanje od strane javnosti imalo za cilj poka-
zati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno sta- rodnim uvjetima, transparentnost i prepoznatljivost
novnitvo, turisti, posjetitelji podruja) i njihov odnos uzoraka.
prema krajoliku. Konane vrijednosne ocjene dobive- Dodana su i dva kriterija simbolinog znaenja prirod-
ne su kao zajedniki rezultat strune procjene svake nih i kulturnih elemenata krajolika, na temelju kojih se
vrjednovane karakteristike. Odabrani parametri vrjed-
odluivalo u kojoj je mjeri pojedino krajolino podru-
novanja bili su:
je prepoznato na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razi-
- prirodna ouvanost prirodnih elemenata, odnosno ni.107 Oba kriterija simbolinog znaenja nisu iskazana
percepcija prostora kao prirodnog
- r aznolikost oblika (razliitost oblika pojavljivanja 107 Sustav vrjednovanja i izbor kriterija vrjednovanja preuzet je iz slo
uma, razvedenost reljefa, kombinacije ume, reljefa venskog modela primjenjenog u izradi tipoloke klasifikacije krajolika
Slovenije - (1998.) Metodoloke osnove, regionalna razdelitev krajinskih
i vode, kombinacije poljodjelskih uzoraka i naselja, tipov v Slovenij, Ministarstvo za okolje in prostor, Odelek za krajinsko
vode i sl.) arhitekturo, Biotehnika fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana.

82
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

Vrednovanje POPIS KRAJOLINIH PODRUJA


3-4 1. Bievo 7. Juna obala
4 2. Komiki zaljev 8. Viki zaljev
4-5 3. Sjeverna obala: 9. Marine zemlje
5 Rudine-Okljuna -Podselje-Podstraje
4. Podruje sjeverne udoline 10. Istona obala:
5. Podruje sredinjeg hrpta Stonica-enka
6. Podruje junog hrpta 11. Jugoistoni otoii

20. Vrjednovanje krajolika otoka Visa

brojano, ve samo opisno, odvojeno od ostala etiri su glavne mjere za zatitu i odrivo koritenje krajoli-
kriterija. Krajolina podruja ocijenjena su skalom vri- ka,109 koje se odnose na:
jednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih do viso-
- zatitu najvrjednijih krajolinih podruja i najranjivijih
kovrijednih podruja), pri emu je prilikom statistike
prostora
obrade podataka dodatna teina stavljena na kriterij
harmoninosti, kao presudan kod vrjednovanja doiv- - poboljanje degradiranih krajolika s naglaskom na po-
ljajne vrijednosti krajolinih podruja (sl. 20). Istraivan druja nekontroliranog razvoja
je i model ranjivosti krajolika, opisan kao vrijednosna i - z atitu karaktera i identiteta vrijednih tradicijskih
specifina prostorna slika zatitnih zahtjeva koji ukljuu- naselja
ju: vizualne, ekoloke (prirodne) i kulturne vrsnoe krajoli- - revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajolika
ka.108 Model ranjivosti vrsnoe krajolika temeljio se na i naputenih poljodjelskih povrina
simuliranju moguih utjecaja pojedinih djelatnosti na - zatitu vrijednosti krajolika u podrujima planirane tu-
njegove prepoznate vrijednosti, ime se omoguila ristike namjene.
procjena prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti u
Primijenjeni metodoloki postupak bio je identian za
prostoru na temelju primijenjenog jednostavnog raz-
sva etiri istraivana podruja. Unato nedostatcima u
miljanja ondje gdje je stupanj vrsnoe vei stupanj
odabiru pokazatelja za klasifikaciju tipova i podruja
prihvatljivosti zahvata u prostor je manji. Predloene krajolika110 u kojem nisu u dovoljnoj mjeri ukljuene

109 Ibidem, 98.


108 *** 2009: 86. 110 Podrobnije u poglavljima 3.4. i 5.4.

83
Krajolik kao kul turno na slijee

urbanih uzoraka, planiranje prometnica i niz ostalih


infrastrukturnih graevina, otvara potrebe za novim
pristupom prostornom i urbanistikom planiranju. Za
prepoznavanje obiljeja i vrijednosti krajolika primije-
njene su meunarodno prihvaene metode ocjene
karaktera krajolika (Landscape Character Assessment)
i urbanog karaktera (Urban Character Assessment).112
Povezivanjem pristupa urbanizma i krajolika kori-
tenjem tehnika kartiranja, katalogiziranja, modelira-
nja, preklapanja, slojevitosti, zoniranja i sl., stvoren je
alat za cjeloviti pristup sagledavanju pitanja ureenja
i upravljanja krajolikom Zagreba. Glavni cilj studije bio
je prepoznati ope krajoline tipove/podruja, ocijeniti
njihov karakter, osjetljivosti i znaaj, analizirati pritiske
te izraditi strateke smjernice za ouvanje karaktera
krajolika. Zadatak je bio ukazati na raznolikost i znaaj
gorsko-brdski opi tip
prepoznatih opih krajolinih tipova, izraditi strateke
breuljkasto-brdski opi tip
nizinski urbani opi tip
smjernice kako bi se u okviru Strategije razvitka Grada
nizinski rijeni opi tip Zagreba (ZagrebPlan) osigurale metode za zatitu nji-
nizinski ruralni opi tip
breuljkasti opi tip hovih posebnosti, a u okviru procesa planiranja i uprav-
ljanja i ostale potrebne aktivnosti.
21. Opi tipovi krajolika Grada Zagreba
Budui da se radi o prvoj studiji koja u Hrvatskoj uk-
ljuuje najveim dijelom urbani krajolik,113 posebni za-
antropogene sastavnice, niti specifinosti morskog datci su bili:
krajolika te necjelovito obuhvaenim imbenicima
- pripremiti metodologiju za prepoznavanje i ocjenu
vrjednovanja, studija je donijela vrijedne podatke koji
karaktera krajolika sukladno vaeim meunarodnim
mogu posluiti u planerskim postupcima i odlukama
metodama te koritenjem dostupnih izvora podataka
upravljanja navedenih podruja.
- na temelju predloene metodologije provesti tipolo-
Krajobrazna studija Grada Zagreba ku podjelu (karakterizaciju) krajolika
- provesti postupak tipoloke podjele, karakterizacije
Krajobrazna studija Grada Zagreba 1. etapa Strateke krajolika kroz sagledavanje njegove prirodno-mjesto-
smjernice za zatitu karaktera opih krajobraznih pod- pisne i povijesne odreenosti
ruja Grada Zagreba111 izraena je za potrebe izrade
- ocijeniti stanje opih krajolinih tipova/podruja: ja-
Strategije razvoja Grada Zagreba. Osim zakonskih ob-
inu karaktera, krajoline i vizualne osjetljivosti te pri-
veza, koje proizlaze iz Zakona o prihvaanju Europske
tiske na promjene
konvencije o krajoliku i Strategije prostornog ureenja
Republike Hrvatske, razlozi izrade proizali su iz dana-
njih problema razvoja Grada Zagreba. Prekomjerno 112 Podrobnije o metodama tipolokog razvrstaja: ocjene karaktera
krajolika (Landscape Character Assessment) i urbanog karaktera (Ur-
irenje gradnje u neizgraena podruja, promjena ban Character Assessment) u poglavlju 3.
113 Radi se o prvoj studiji ne samo u Hrvatskoj, ve i u zemljama ju-
111 Studiju je izradio Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Za- goistone Europe koja se odnosi na urbana podruja. Primjerice Stu-
vod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu i Oikon, d.o.o., Zagreb dija krajine za podruje Grada Ljubljane iz svojeg obuhvata iskljuuje
(autori: Dumbovi Bilui, B.; Koak Mioi Soi, V.; Kuan, V.). urbana/izgraena podruja.

84
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

- ukazati na potrebu ugraivanja rezultata studije u pro- - uzorci poljodjelskih povrina i koritenje prostora
storno-plansku dokumentaciju, kao i za ostale potre- - povijesna dimenzija krajolika
be i koritenje strunjaka, upravnih tijela i stanovnika
- kulturno naslijee i prirodno-okoline vrijednosti.
- ukazati na raznolikost i znaaj prepoznatih krajolinih
tipova/podruja, jaati svijest o potrebi njezina ouva- Pokazatelji karaktera krajolika obuhvatili su: sadanje ko-
nja da bi se razvitak temeljio na ouvanju krajolinih ritenje i namjenu prostora, povijesno koritenje, morfo-
obiljeja i posebnosti, kao vane sastavnice prostornog logiju podruja (veliina, oblici, grupe uzoraka, gustoa)
identiteta Zagreba naine koritenja i gradnje, urbane uzorke, krajoline ele-
mente: vrste prometnica (ceste, ulice, pruga i sl.), peri-
- na temelju rezultata istraivanja: prepoznatih krajoli-
vojno ureene prostore, vodene tokove i ostale vodene
nih tipova/podruja, ocjene njihova znaaja, analize
povrine itd. Navedeni atributi ukljuuju imbenike pri-
osjetljivosti i pritisaka, izraditi smjernice za postupanje
rodnog i izgraenog okolia koji su oblikovani ljudskim
i preporuke za njihovo ukljuivanje u procese prostor-
aktivnostima tijekom povijesti. Podjela krajolika na tipo-
nog, drutvenog i gospodarskog planiranja
ve/podruja meusobno razliitog, prepoznatljivog i do-
- izraditi strateke smjernice zatite obiljeja opih krajo- sljednog karaktera prikazana je kartom opih krajolinih
linih tipova/podruja za potrebe izrade Strategije Gra- tipova/podruja (sl. 21). Opi krajolini tipovi i podruja
da Zagreba, za primjenu u procesima prostornog i ur- opisani su na temelju njihovih prepoznatih osnovnih i po-
banistikog planiranja te u ostalim aktivnostima uprav- sebnih svojstava.115 Svako ope krajolino podruje ana-
ljanja prostorom. lizirano je i opisano uvaavajui smjetaj, vizualna (struk-
turna), povijesna i ekoloka obiljeja te pritiske razvoja.
Pristup i metodologija bili su prilagoeni obiljejima
istraivanog podruja; sloenost i heterogenost pod- Vrjednovanje svakog opeg krajolinog podruja na te-
ruja Grada Zagreba ukljuuje podruja razliitih vrsta melju postavljenih pokazatelja vrijednosti ukljuilo je:
krajolika: urbanih, poluurbanih, ruralnih, poljodjelskih, ocjenu stanja i jaine karaktera, negativnih obiljeja te
umskih, prirodnih i doprirodnih obiljeja.114 Morfolo- krajoline i vizualne osjetljivosti. Kriterij vrjednovanja ja-
ka i fizika obiljeja krajolika urbanih i ruralnih podruja ine karaktera ukljuio je prisutnost zatienih podruja.
oblikovanih dugogodinjim graditeljskim, gospodar- Na temelju analiza vanjske vizualne izloenosti podruja
skim, poljodjelskim i ostalim aktivnostima zahtijevala Grada Zagreba iz bitnih i najuestalijih smjerova kreta-
su prilagoen pristup provedbe tipoloke podjele, ka- nja kartirana su podruja najvee vizualne osjetljivosti.
rakterizacije krajolika. Tipoloka podjela tj. karakterizacija Preklapanjem podataka vizualne osjetljivosti i vrijedno-
krajolika temeljila se na grupama prirodnih i kulturnih sti krajolinih podruja proizali su podatci za ukupnu
pokazatelja. Prirodni (bio-fiziki) pokazatelji ukljuili su krajolinu osjetljivost.
klimu, reljef, geoloki sastav, vrste tla, vode i povrinski
Zakljueno je da pojedina opa krajolina podruja ima-
pokrov. Kulturni pokazatelji na kojima se temeljila kla-
ju razliite stupnjeve vrijednosti te da opa krajolina
sifikacija krajolika bili su podatci o antropogenim utje-
podruja nisu homogenih uzoraka i struktura, iz ega
cajima, kao to su:
proizlazi da jaina krajolinog karaktera nije jedinstvena
- vrste i tipovi izgraenosti urbana morfologija (slo- na cjelokupnom podruju. Svako ope krajolino pod-
enost, centralnost, kompaktnost, gustoa) i urbani ruje ima razliite stupnjeve vrijednosti od visoko pre-
uzorci poznatljivih krajolinih uzoraka, kombinacije prirodnih

114 Prema udjelu zastupljenosti koritenja povrina na podruju Gra-


da Zagreba oko 1/3 prostora pripada izgraenom (urbaniziranom), 115 Na podruju Grada Zagreba prepoznato je 6 opih krajolinih
poljodjelskom i umskom krajoliku. Podaci iz PPG Zagreba, Slubeni tipova: gorsko-brdski, brjeuljkasto-brdski, nizinski urbani, nizinski ri-
glasnik Grada Zagreba 8/2001, 16/2002, 11/2003, 2/2006, 1/2009 i jeni, nizinski ruralni i brjeuljkasti krajolik. Podrobnijom klasifikacijom
8/2009). unutar est opih prepoznato je 25 krajolinih tipova.

85
Krajolik kao kul turno na slijee

PRITISCI
planirane infrastrukturne graevine
planirane vodogradnje
planirana graevna podruja
postojee auto ceste
UKUPNA OSJETLJIVOST
mala
srednja
velika
vrlo velika

22. Osjetljivost opih krajolinih podruja i pritisci na 23. Elementi za uspostavu Zelenog sustava Grada Zagreba
obiljeja krajolika Grada Zagreba

i kulturnih elemenata kojima se stvara doivljaj mjesta, - unoenje novih tipova gradnje i urbanih uzoraka koji
do onih ija su obiljeja promijenjena ili naruena.116 Na- ne uvaavaju naslijeena obiljeja
vedeni podatci u izravnoj su povezanosti s kapacitetom - razvoj novih sadraja u podrujima visoke vrsnoe i
krajolinog podruja za promjene te sa smjernicama i osjetljivosti koji negativno mijenjaju karakter podruja
preporukama upravljanja promjenama i buduim pro-
- planiranje nove prometne i energetske infrastrukture
stornim razvojem grada. Analizirani su glavni utjecaji na
koja ne ukljuuje odnos prema obiljejima krajolika
karakter krajolika. Prepoznate su glavne grupe pritisaka (sl. 22).
uslijed kojih se mijenjaju krajolina obiljeja Grada Za-
greba, a odnose se na: Strateke smjernice i preporuke studije naglasile su
osnovne mjere za zatitu prepoznatih raznolikosti ka-
- irenje grada na neizgraene prostore, vizualno izlo- raktera pojedinih krajolinih podruja kroz:
ene i ekoloki vrijedne lokacije
- ukljuivanje krajolika u procese planiranja te uspostavu
116 U skupinu krajolinih tipova/podruja visoke vrijednosti ubrajaju politike zatite krajolika
se podruja opeg krajolinog tipa brjeuljkasto-brdskog i nizinskog ur- - preporuke za prostorno i urbanistiko planiranje
banog krajolika Zagreba, iji slijed prevladavajuih i prepoznatljivih ur-
banih uzoraka ine elementi srednjovjekovnih struktura Gornjega grada - smjernice za oblikovanje i projektiranje u krajolinim
i Kaptola, donjogradska blokovska matrica 19. st., brojna radnika nasel-
ja s poetka 20. st. oblikovana prema konceptima urbanizma vrtnoga podrujima visoke vrsnoe te u osjetljivim podrujima
grada, kvartovi viestambene izgradnje nastali na CIAM-ovim naelima radi zatite njihovih obiljeja
1960-ih i 1970-ih godina. Osim dvodimenzionalnih uzoraka i matrice
prostora, razmatrala se i trea dimenzija, tzv. vertikalna matrica u kojoj se - strateki znaajna podruja za oblikovanje i izradu
istiu vani initelji vizualnog karaktera krajolika kojima se oblikuju siluete Zelenog sustava Grada Zagreba kojima se uspostav-
i karakteristine panorame Zagreba. To su graevine vertikalni prostorni
akcenti (landmarks), tornjevi povijesnih sakralnih graevina, infrastruk- ljaju kontinuirani potezi nasada pejzani pojasevi
turne graevine te visoke zgrade stambene i poslovne namjene.

86
Pravna za tita k rajolika u Hr vatskoj i usp oredba s europsk im zemljama

1.1.1. gorski umski krajolik Medvednice


1.1.2.a brdski umski krajolik june i zapadne Medvednice
1.1.2.b brdski umski krajolik istone Medvednice
1.2.1. brdski ruralni krajolik jugoistone Medvednice
1.2.2. breuljkasti urbani semi-urbani krajolik
jugozapadne Medvednice
1.2.3. breuljkasti urbani centralni krajolik Zagreba
1.2.4. breuljkasti urbani povijesni krajolik
Gornjeg grada i Kaptola
1.2.5. breuljkasti ruralno-urbani krajolik Zagreba
1.2.6. breuljkasti ruralni krajolik istone Medvednice
2.1.1.a nizinski urbani semi-centralni krajolik zapadnog Zagreb
2.1.1.b nizinski urbani semi-centralni krajolik istonog Zagreba
2.1.2. nizinski urbani povijesni centralni krajolik Donjeg grada
2.1.3. nizinski urbani centralni krajolik Zagreba
2.1.4. nizinski suburbani krajolik Zagreba
2.2.1.a rijeni doprirodni periferni krajolik zapadnog Zagreba
2.2.1.b rijeni doprirodni periferni krajolik istonog Zagreba
2.2.2.a rijeni suburbani krajolik zapadnog Zagreba
2.2.2.b rijeni suburbani krajolik junog i istonog Zagreba
2.2.3. rijeni urbani semi-centralni krajolik zapadnog Zagreba
2.2.3. rijeni urbani semi-centralni krajolik istonog Zagreba
2.2.4. rijeni urbani centralni krajolik Zagreba
2.3.1. breuljkasti semi-ruralni krajolik Sesveta
2.3.2.a nizinski ruralno-urbani poljoprivredni krajolik Sesveta
2.3.2.b nizinski ruralno-urbani poljoprivredni krajolik
junog Zagreba
2.3.3. nizinski ruralni poljoprivredni krajolik Brezovice
2.3.4. nizinski ruralni umski krajolik Stupnika i Obrea
2.3.5. nizinski semi-ruralni krajolik zapadnog Turopolja
2.4.1. nizinski ruralni umski krajolik Zdenine
2.4.2. breuljkasti ruralni umski krajolik Vukomerikih gorica

24. Tipovi krajolika Grada Zagreba

koji povezuju umska podruja Medvednice s rijenim samo opa i strateka usmjerenja za budui razvitak na
krajolikom Save i nizinskim podrujem, kao moguim naelima zatite obiljeja i vrijednosti krajolika. U za-
polazitem za izradu Strategije zelenog sustava Grada kljucima Studije navedeno je da je za utvrivanje svih
Zagreba (sl. 23). obiljeja krajolika potrebno provesti podrobniju razinu
tipoloke podjele u mjerilu krajolinih tipova, podtipo-
Krajobrazna studija Grada Zagreba izraena je na razini
va i uzoraka (sl. 24).
opih krajolinih tipova/podruja, iz ega su proizala

87
Krajolik ua rijeke Krke
TIPOLOKI RAZVRSTAJ -
KARAKTERIZACIJA KRAJOLIKA

Meunarodno usvojene metode tipolokog razvrstaja jedna je od osnovnih pretpostavki odgovarajue zatite
karakterizacije i ocjene karaktera krajolika uz odree- krajolika na razliitim razinama i mjerilima. Meunarod-
ne su prilagodbe primjenjive i za krajolike u Hrvatskoj. no prihvaeni pristupi na viim razinama karakterizaci-
Takvim se pristupom postie mogunost usporedbe s je (meunarodna) dosad su u maloj mjeri u tipoloko
krajolicima susjednih zemalja te sudjelovanje u susta- razvrstavanje ukljuivali kulturno-povijesne sastavni-
vu europskog tipolokog razvrstaja krajolika i pridrue- ce. Dosadanji stupanj ukljuivanja kulturnih sastavni-
nim projektima. Na temelju analiza teorijskih polazita i ca u metode europskog tipolokog razvrstaja krajoli-
recentno primijenjenih meunarodnih modela doku- ka zbog toga se smatra nedostatnim te je u meuna-
mentiranja i razvrstavanja krajolika te prepoznavanja i rodnim strunim krugovima zakljueno da je na niim
odreivanja krajolinih tipova i podruja, predlae se razinama karakterizacije nacionalnim, regionalnim i
model primjenjiv za karakterizaciju krajolika u Hrvatskoj. lokalnim potrebna njihova vea zastupljenost. Na te-
U ovom se poglavlju analizira teorijski pristup istrai- melju provedene analize teorijskog pristupa i praktino
vanjima i metodama koje se u zadnja dva desetljea primijenjenih metoda tipolokog razvrstavanja i ocjene
rabe u pojedinim zemljama u kojima su sustavi skrbi o karaktera krajolika predlae se model koji se provjerava
krajolicima dugovremenski i uinkoviti. Analiziraju se na istraivanom podruju umberka, odnosno na zati-
informacijski sustavi i metode voenja, kartiranja i or- enom kulturnom krajoliku umberako-samoborsko
ganiziranja podataka te dosad provedeni primjeri tipo- gorje Pleiviko prigorje.
lokog razvrstaja krajolika. Osim za potrebe prepozna-
Dosad ustrojene i primijenjene metode tipolokog raz-
vanja i dokumentiranja, metoda tipolokog razvrstaja
vrstavanja, odnosno karakterizacije krajolika razlikuju se

89
Krajolik kao kul turno na slijee

25. Krajolik otoka i mora, Viki zaljev

u pojedinim zemljama, ovisno o posebnostima vrsta i i upravljanje, tipovi i obiljeja naselja, zgrade i ostale gra-
tipova krajolika. Stoga su u mnogim europskim i izva- evine te uzorci i tipovi poljodjelskih i ostalih neizgra-
neuropskim zemljama uspostavljene i u praksi provje- enih povrina. Na temelju pregleda literature i dosad
rene razliite metode, modeli i tehnike. S obzirom na provedenih tipolokih razvrstaja krajolika odabranih pri-
sloenost krajolika kao cjelokupnog prostora i njegovo mjera istrauju se razliiti pristupi i metode:
zasebno bavljenje u pojedinim znanstvenim/strunim
- tipoloki razvrstaj, odnosno karakterizacija krajolika,
podrujima (geografije, prostornog planiranja, pejzane
koja se odnosi na sve krajolike oblikovane ovjekovim
arhitekture, biologije, ekologije, arheologije, etnologije
djelovanjem, a ne samo one koje zadovoljavaju krite-
i ostalih) danas je prihvaena zajednika metodologija
rije kulturnog naslijea
za dokumentiranje i klasifikaciju krajolika u obliku ana-
lize i ocjene njegova karaktera (landscape character as- - ocjena karaktera krajolika koja ukljuuje ocjenu krajo-
sessment). To je integralni pristup koji ukljuuje analize line osjetljivosti, vizualne osjetljivosti i kapacite-
sastavnica i svojstava krajolika i ne sastoji se od zbirke ta krajolika, a u izravnoj je povezanosti sa zatitom i
pojedinih, zasebnih dijelova, ve se oni razmatraju za- stupnjem promjena te mogunostima novih zahvata
jedno kao dio cjelovita sustava. U ishoditu istraivanja u krajoliku.
su svojstva karakter krajolika, opisana razliitim i pre-
Metodama tipolokog razvrstaja i ocjene karaktera
poznatljivim uzorcima elemenata koji se dosljedno po-
krajolika obuhvaeni su svi krajolici oblikovani ovje-
javljuju u pojedinom tipu krajolika. Na taj nain odreen
kovim djelovanjem, bez obzira na stupanj njihove vri-
karakter krajolika odraava posebnost kombinacije geo-
jednosti ili teritorijalnu odreenost, a ne samo krajolici
lokog sastava, vrste tla, geomorfolokih oblika, vegeta-
koji posjeduju svojstva kulturnog dobra. To mogu biti
cije, namjene i koritenja prostora, naselja i graditeljskih
krajolici kopna ili mora, urbani, ruralni i drugi. Navedene
oblika kojima se oblikuje doivljaj odreenog mjesta
metode mogu biti osnova i za prepoznavanje krajolika
krajolika. Glavne kulturne, tj. antropogene aktivnosti koje
kulturnog naslijea (sl. 25).
sudjeluju u oblikovanju krajolika jesu: koritenje prostora

90
Tip olok i razvrstaj k rajolika

METODE I PROBLEMI
ISTRAIVANJA KRAJOLIKA
Krajolici su po odreenju sloene oblikovne i prostor- grupe obiljeja prikazuju i naglaavaju u odreenom
ne strukture, vieznanog karaktera.1 Oblikovani su i istraivakom projektu.6
strukturirani kao kola prepoznatljivih prostornih je-
Danas je ope prihvaeno stajalite da ni jedan ele-
dinica u kojima su prostorni i vremenski povijesni
ment, tj. ni jednu vrstu kulturnog naslijea, a posebice
procesi izravno povezani s uzorcima krajolika. Tri glav-
krajolik nije mogue sagledavati izdvojeno i zasebno.7
na obiljeja krajolika jesu: struktura, funkcija i promje-
Za jasnije razumijevanje odnosa i promjena jednog ele-
na. Struktura odreuje prostornu raspodjelu energije i
menta u odnosu na drugi i njegove uloge u irem kon-
materije u krajoliku, a funkcija opisuje meudjelovanje
tekstu ili u pripadajuoj grupi, vano je razumijevanje
i odnose prostorno rasporeene energije i materije. Pro-
prostornih odnosa, zemljopisnog pripadanja, posebno-
mjena je odreena zamjenom strukture i/ili funkcije tije- sti kulture, povijesnog razvoja i ostalih imbenika. To je
kom vremena. Svojstva vremenske i prostorne dimenzije posebno naglaeno u sloenim, naseljenim prostorima,
u krajoliku imat e duboke uinke u razumijevanju i odre- urbanim krajolicima u kojima arhitektonski i urbanistiki
ivanju uzoraka i procesa u krajoliku.2 Svrha istraivanja elementi, njihove funkcionalne povezanosti i estetske
i tipolokog razvrstaja krajolika jest prepoznavanje po- vrsnoe doprinose percepciji i stvaranju doivljaja mje-
druja homogenih obiljeja provoenjem posebno sta. Tijekom povijesnog razvoja razliite kulturne, dru-
ustrojenih metoda. Predstavlja sloen zadatak, prije tvene, gospodarske i politike okolnosti i uvjeti, kao i
svega zbog teko raspoznatljivih granica izmeu pri- stupanj industrijskog, tehniko-tehnolokog razvoja,
rodnih obiljeja, procesa i funkcija te viestrukih mje- iskustvene tehnike, vjetine i znanja stanovnika utjecali
rila na kojima se te granice promatraju. Ostale pote- su na promjene fizikog izgleda i koritenja krajolika,
koe vezane su uz sloenost prepoznavanja procesa izgraenih, agrikulturnih, industrijskih ili ostalih namje-
i meudjelovanja izmeu struktura, tj. pojedinih sa- na. Krajolici su podloni stalnim promjenama kako u
stavnica krajolika.3 Prema opem odreenju mjesto/ izgraenim podrujima, naseljima i graevinama, tako
krajolik moe se opisati i kao zbirka znaenja, vjerova- i na poljodjelskim i ostalim neizgraenim povrinama.8
nja, simbola, vrijednosti i doivljaja koje pojedinci ili Sloenost struktura krajolika odreuje i sloenost me-
skupine povezuju s odreenim lokalitetom.4 Meutim, toda i postupaka njegova prepoznavanja i dokumenti-
istraivanja sloenih meudjelovanja esto su svede- ranja, zbog ega metode istraivanja, dokumentiranja
na na jednu kategoriju ili grupu meudjelovanja, koje i ocjenjivanja primijenjene u razliitim podrujima i
se pri tome udaljuju od holistike, socijalne i kontek- zemljama svijeta nisu jednoznane ni univerzalne.
stualne vrsnoe mjesta.5 Pri tome je metoda kartiranja Krajolik je sustav koji odraava meuodnos prirodnih
mjesta/krajolika osnovna djelatnost koja se zasniva na sastavnica i ovjekovih aktivnosti u njemu, uzimaju-
praktinim pitanjima kako odrediti granice te koje se i u obzir sve pojavnosti ljudskih aktivnosti tijekom

1 Rogge; Nevens; Gulinck, 2007: 162.


6 O programu i planu istraivanja vidjeti u potpoglavlju 4.6.1.
2 Forman; Godron, 1986: 64; Coleman, 2008.
7 *** 2005.b [57].
3 Izravno je povezano s odreenjem krajolika i kulturnog krajolika.
Podrobnije u poglavlju 1. 8 Stoga se povijesni pristup u istraivanju razvoja i promjena u
krajoliku provodi razliitim metodama i tehnikama, od istraivanja
4 Gieryn, 2000. arhivske grae, kartografskih podataka, katastara zemljita, fotogra-
5 Williams; Stewart, 1998: 19. fija, literature te terenskom obradom.

91
Krajolik kao kul turno na slijee

26. Panorama grada Dubrovnika s mora sredinom 19. stoljea i danas

povijesti.9 Koristei se pristupom krajolika omoguava


se cjeloviti pristup sadraju i povijesti odreenog mje-
sta/krajolika, istraujui naine na koje su ljudi formi-
rali i oblikovali naselja te koristili prostor s obzirom na
njegova mjestopisna obiljeja, ogranienja i mogu-
nosti (sl. 26).10

9 Usporediti s poglavljem 1.
10 Povijesna naselja, zgrade i ostale graditeljske strukture teko se
mogu razumjeti izvan konteksta krajolika; razlog zbog kojih su smje-
teni na odreenim mjestima, u kakvom su odnosu s ostalim elemen-
tima krajolika, kao to su obradive povrine, ceste, vodotoci i slino.

92
Tip olok i razvrstaj k rajolika

METODE TIPOLOKOG
RAZVRSTAJA KRAJOLIKA
Svaka znanstvena disciplina nastoji razvrstati (klasifici- mjerilima: nacionalnom, regionalnom i lokalnom. 17 Na-
rati) predmete svojih istraivanja,11 a u ovom se istrai- cionalni atlasi i karte tipova krajolika koriste se kao in-
vanju to odnosi na krajolik kao sloen i dinamian pro- strumenti u planiranju razvoja, procjena utjecaja na oko-
storni sustav, promjenjiv kroz vrijeme.12 U znanstvenom li, za zatitu bioloke raznolikosti i u ostalim politikama
pristupu mnogih disciplina istraivanja i tipoloka razvr- razvoja.18 Pojedine europske zemlje, kao to su Velika
stavanja krajolika predstavljaju sloeni zadatak.13 Svrha Britanija, Norveka, panjolska, Portugal, Slovenija, Ma-
praktine primjene tipolokog razvrstaja karakterizaci- arska, eka, Italija izradile su tipoloka razvrstavanja
je krajolika sastoji se u irokom spektru metoda ocjene krajolika na nacionalnoj razini, dok su pojedine, kao to
i vrjednovanja, koje su povezane s buduim razvojem su Velika Britanija, Francuska, Italija i Belgija provele ti-
kroz procese planiranja i upravljanja krajolikom. Prema poloke podjele i u regionalnom te lokalnom mjerilu.19
njemakom geografu C. Trollu,14 jo su 1939. godine Atlasi krajolika, kao osnovni alat podataka o vrsnoama
prepoznate i uspostavljene dvije metode tipolokog krajolika, prvi su korak za stvaranje nacionalnih krajoli-
razvrstaja krajolika: holistika (integralna) i parametarska nih politika, a time i odrivog prostornog razvoja. Osim
metoda. Naelo cjelovite, holistike metode jest hije- prepoznavanja krajolinih jedinica, odreuju se pod-
rarhijska podjela podruja, koja se temelji na detaljnim ruja koja posjeduju visoke vrijednosti ili ona koja su
dokumentima predstavljanja sinoptikog pogleda na ugroena i ije su vrijednosti oteene. Time se omogu-
krajolik (prema modelu ptijeg oka) te Gestalt teorija i uje prepoznavanje prioriteta za usmjeravanje razvoja,
parametarska metoda.15 Parametarska metoda poinje za zatitu vrijednih krajolika te za odrivo upravljanje i
s preklapanjem tematskih karata, gdje se prema pro- planiranje prostorom.20 Tipoloko razvrstavanje karak-
stornim poligonima GIS-a odreuju jedinice krajolika terizacija krajolika usko je povezana s pitanjima ocjene
u kombinacijama s opisima pojedinih znaajki, tj. atri- karaktera krajolika, odnosno vrjednovanja krajolika kao
buta krajolika.16 kulturnog naslijea te s tim povezanih metoda zatite.
Osnovno polazite jest da razliiti tipovi i vrste krajolika
U posljednjih nekoliko godina provoenje istraiva- zahtijevaju posebne metode zatite, planiranja i uprav-
nja za potrebe karakterizacije krajolika usmjereno je na ljanja. Svaki se krajolik moe razvrstati, odnosno karak-
primjenu parametarske metode. Na globalnoj su razi- terizirati na dva razliita naina:21
ni prisutna tri pristupa tipolokog razvrstaja krajolika,
kao Atlasi krajolika koji mogu biti izraivani u razliitim
17 Wascher, 2005. Prvu tipoloku klasifikaciju predstavlja tzv. World
Map of Present-day Landscapes, koju su izradili Milanov i suradnici
1993. godine u Rusiji, drugu Anthropic Landscapes Map koju je pri-
11 Cohen; Lefebvre, 2005. premila organizacija American Natural Resources Conservation Service,
12 Gustafson, 2001. USDA i trea European Landscape Map koju je izradio J. H. Meeus
13 Metode tipolokog razvrstaja krajolika razvile su se najprije u 1990-ih, kao dio European Environmental Report, u organizaciji Euro-
znanstvenim istraivanjima geografije i ekologije krajolika, a Europska pean Environment Agency.
konvencija o krajoliku, 2000. godine naglasila je potrebu hitne proved- 18 Tako se primjerice karta European Landscape Character Areas koristi
be klasifikacije krajolika na europskoj i nacionalnim razinama. za stvaranje scenarija koji pripadaju moguim promjenama u korite
14 Njemaki geograf Carl Troll je u svojim istraivanjima koristio fo- nju zemljita na regionalnoj razini i promjena gospodarskih, socijalnih
tografije iz zraka i uveo pojam Landscape Ecology. Prvi je u ekologiji i okolinih imbenika u funkciji razvoja krajolika. Wascher, 2005.
krajolika primijenio pojam ecotope (kotop), kao najmanje prostorne 19 U potpoglavlju 3.3.2. su podrobniji podatci o navedenim klasifi-
objekte ili komponente geografskog krajolika. (Troll, 1939.) kacijama krajolika.
15 Van Eetvelde; Antrop, 2009.a. 20 Melnick, 1985.
16 Ibidem. 21 Meeus, 1995: 173

93
Krajolik kao kul turno na slijee

KARAKTER KRAJOLIKA

PRIMARNE STRUKTURE SEKUNDARNE STRUKTURE TERCIJARNE STRUKTURE

PRIRODNE/BIOFIZIKE KULTURNE NEMATERIJALNE/DUHOVNE


SASTAVNICE I OBILJEJA SASTAVNICE I OBILJEJA SASTAVNICE I OBILJEJA

Dijagram 5: Strukture imbenici karaktera krajolika

- sa stajalita prema kojemu karakteristina i posebna znatno sloeniji proces.25 Zbog odreenja i prirode
obiljeja krajolika razlikuju zasebne krajoline jedinice takvih krajolika kao sloenih i dinaminih sustava za
koje se pojavljuju iskljuivo u jedinstvenim podrujima klasifikaciju je potrebno uzeti u obzir tri glavne grupe
i nigdje drugdje, a rezultat su regije krajolika struktura koje sudjeluju u oblikovanju i stvaranju karak-
- traenje opih svojstava, koja izdvajaju krajolik od oko- tera i pojavnosti krajolika. To su (dijagram 5):
line i povezuju ga s krajolicima slinih obiljeja te se
- primarne (prirodne, biofizike) strukture
mogu javiti odvojeno i na drugim mjestima. Takva se
- sekundarne (kulturne) strukture
sistematizacija temelji na slinosti obiljeja, a krajnji
rezultat su krajolini tipovi.22 - tercijarne (nematerijalne, duhovne) strukture.

Karakterizacija, razvrstavanje krajolika na krajoline re- Veina krajolika u Europi i Hrvatskoj rezultat su povije-
gije i na krajoline tipove moe se provoditi deduk- snog razvoja i ovjekova djelovanja dugog esto neko-
tivnom i induktivnom metodom, tj. podjelom veih liko stoljea, pa i tisuljea.26 Podatke o povijesnim obi-
jedinica u manje ili grupiranjem malih jedinica u vee ljejima krajolika, nastalim dugovremenskim razvojem,
cjeline.23 Kartiranjem i odreivanjem jedinica krajolika potrebno je na odgovarajui nain ukljuiti u postupke
uspostavlja se tzv. tipologija krajolika, tj. tipoloki razvr- provoenja tipoloke podjele i ocjene karaktera krajo-
staj na krajoline jedinice. Krajoline jedinice, odnosno lika.27 Tipoloko razvrstavanje, karakterizacija krajolika
krajolini tipovi i regije prepoznaju se u hijerarhijskom temelji se na analizi uzoraka krajolika na kojima se za-
slijedu, koristei se razliitim mjerilima obrade i kar- sniva odreenje njegova karaktera, koji odreuju nizovi
tiranja od lokalnog, regionalnog i nacionalnog do
europskog.24 Za razliku od prirodnih krajolika, ili krajo- 25 Richling, 1989. ukazuje na dva temeljna pristupa za klasifikaci-
lika visokog stupnja prirodnosti, tipoloka klasifikaci- ju krajolika u fizikoj geografiji i ekologiji krajolika: prvi je nain fizi-
ko-geografski, a drugi geokemijski.
ja krajolika nastalih djelovanjem ovjeka predstavlja
26 Delort; Kster, 2004.
27 Jedan od razloga usmjerenja na biofizike pokazatelje, kao osnove
za stvaranje tipolokog razvrstaja krajolika, jest opseg i dostupnost po-
22 Richling 1989.; Chuman; Romportl, 2010. dataka za potrebno mjerilo. U Hrvatskoj su u kartiranom, digitalnom
obliku dostupni podatci o prirodnim sastavnicama: reljefu, klimatskim
23 Richling, 1989. i litolokim obiljejima, tlima, stanitima i pokrovu. Primjerice, pokaza-
24 Antrop, 2000.a. Da bi tipologija bila to detaljnija potrebno je telji povijesnog stanja krajolika, koji su ujedno i podatci o vremenskoj
polaziti od vrha prema dolje (top-bottom), a na niim se razinama (povijesnoj) dubini (time-depth), odnosno razdoblju formiranja poje
obogauje podrobnijom razinom podataka i regionalizacijom krajo- dinih podruja ili naselja nisu obraeni na prikladan nain. Izvode se iz
lika. Na niim razinama klasifikacije ukljuuju se podatci o tipovima georeferenciranja povijesnih karata iz odreenih povijesnih razdoblja
naselja, uzorcima estica, obiljejima preteite povijesne izgradnje i karakteristinih za istraivano podruje. Primjer je klasifikacija krajolika
slino. provedena u studiji Krajobrazna osnova Grada Zagreba.

94
Tip olok i razvrstaj k rajolika

ponovljenih i dosljednih uzoraka elemenata.28 Pokazatelj prirodnih i/ili ljudskih faktora.33 Zbog toga je u znanstve-
karaktera krajolika pri tome nije samo prostorno izraen nim i strunim krugovima preporuen visoki prioritet u
podatak, ve i saeto razumijevanje razmatranih uzo- buduem radu razvoju tipoloke podjele krajolika s mno-
raka koji ine svaku jedinicu krajolika prepoznatljivom go izraenijom kulturnom dimenzijom.34 Meutim, usmje-
i razliitom od druge. Razumijevanje uzoraka ukljuuje renje na biofizike pokazatelje, temeljne za stvaranje
analize meuodnosa i procesa te povijesnog razvoja paneuropske tipoloke podjele krajolika, jest zasada
podruja. Za razliku od pokazatelja krajolika koji poka- neizbjeno zbog opsega i dostupnosti potrebnih po-
zuju kako se pojedine sastavnice ili svojstava kojima se dataka za mjerilo kartiranja.35 Radi unaprjeenja uklju-
opisuje krajolik mijenjaju u prostoru i vremenu, poka- ivanja antropogenih kulturnih pokazatelja krajolika
zatelji karaktera krajolika u veoj su mjeri cjeloviti poka- na europskom je mjerilu preporueno da se postojea
zatelji koji omoguavaju razumijevanje naina na koji europska tipoloka podjela LANMAP2 koristi kao okvir-
promjene mijenjaju uzorke krajolika, a podruju daju ni podatak za izradu nacionalnih razvrstaja krajolika.36 U
doivljaj mjesta (sense of place).29 budunosti bi tipoloko razvrstavanje trebalo biti usre-
dotoeno i na ostale pokazatelje kulturnih komponenti
Vaea sveeuropska podjela krajolika predstavljena u
krajolika koji su trenutno mjerljivi i dostupni u priklad-
Europskim tipovima krajolika LANMAP230 temelji se na
nim raunalnim tehnikama, a doprinose nacionalnoj,
etirima imbenicima: klimi, topografskim obiljejima,
regionalnoj ili lokalnoj razliitosti.37
geolokom sastavu, tlima (parent material) te na korite-
nju prostora (land use).31 Uoeni su njezini nedostatci i
Karakter krajolika
na meunarodnoj je razini zakljueno da je potrebno
proiriti raspon dosadanjih te ukljuiti imbenike tla, Bitna svojstva kojima je odreen karakter krajolika (land-
oborina i prirodnih mogunosti vegetacije.32 Posljedica i scape character)38 opisuju se kao izrazit, prepoznatljiv i
rezultat takvog stava jest da e se u sljedeem razdoblju dosljedan uzorak elemenata koji se dosljedno javlja u po-
tipoloka podjela krajolika i dalje uglavnom temeljiti na jedinom tipu krajolika, koji jedno mjesto ini razliitim od
biofizikim imbenicima. Zbog nedostatka ukljuivanja drugog, a ne boljim ili loijim. Karakter je ono to jedno po-
imbenika kulturne komponente takvo razvrstavanje druje ini jedinstvenim i neponovljivim.39 Karakter krajo-
nee biti u mogunosti temeljito predstavljati stvarne lika ovisi o kombinaciji sastavnica kao to su: geoloka i
krajolike, sagledavane u svjetlu odreenja Europske kon- reljefna obiljeja, tla, vode, vegetacija, koritenje i orga-
vencije o krajoliku kao o podrujima koja su percipirana nizacija prostora, uzorci neizgraenog krajolika i naselja
od ljudi i ija je narav rezultat djelovanja i meudjelovanja
33 COE, 2000., European Landscape Convention, l. 1 [73].
34 Washer, 2005: 28.
35 Wascher; Prez-Soba, 2004. Dosadanje i predloene tipologije
28 Swanwick, 2002.; Swanwick, 2004. mogu biti koritene kao okvir za formiranje indikatora i interpretaci-
29 Antrop, 2005. je krajolika, meutim, za metode ocjene karaktera krajolika radi pot-
punijeg opisivanja karakteristika koje ih ine prepoznatljivim moraju
30 Europska karta krajolika (The European Landscape Map, LAN- biti ukljueni i kulturni indikatori.
MAP2) izvedena je na temelju podataka o klimi, visinskoj podjeli rel-
jefa, geolokom sastavu i koritenju prostora. Pokriva cijelo europsko 36 Prez-Soba; Wascher, 2005., Wascher; Prez-Soba, 2004.
podruje od Islanda na sjeverozapadu, Azerbajdana na jugoistoku, 37 Mcher; Wascher, 2007.; Van Eetvelde; Antrop, 2009.b
Gibraltara na jugozapadu i Nove Zemlje na sjeveroistoku. Prikaz LAN- 38 Znaenje rijei karakter (character) oznaava sutinska svoj-
MAP2 podijeljen je u etiri stupnja: stupanj (1) je zasnovan na kli- stva kojima se na sveobuhvatni nain sagledavaju mnogobrojne
matskoj podjeli u 8 razreda. Stupanj (2) je temeljen na klimi i visinskoj sastavnice mjesta s ciljem njegova to kvalitetnijeg i potpunijeg
ralambi reljefa i ima 31 razred. Stupanj (3) se temelji na klimi, vi razumijevanja.
sinskoj ralambi i geolokom sastavu i ima 76 razreda. Stupanj (4)
se temelji na sva etiri sloja podataka i broji 350 krajolinih tipova. 39 Swanwick, 2002: 9. Landscape character is a distinct, recognizable
Podrobnije u potpoglavlju 3.3.1. and consistent pattern of elements in the landscape that makes one place
different from another, rather better other worse. Particular combinations
31 Washer, 2005. of geology, landform, soils, vegetation, land use, field patterns and hu-
32 Washer, 2005: 43. man settlement create character.

95
Krajolik kao kul turno na slijee

te ostalih izgraenih struktura, graevina, prometnih Krajoline jedinice, tipovi i podruja


graevina i ostalih obiljeja, a razmatraju se u okviru
njihova povijesnog razvoja, u prolosti te u dananjem Krajoline jedinice (landscape character units), krajolini
stanju. Karakter krajolika odreuju uzorci (Patterns) koji tipovi (landscape character types) i krajolina podruja
su nastali kao rezultat posebnih kombinacija prirodnih (landscape character areas) glavni su rezultat metoda ti-
polokog razvrstavanja karakterizacije i ocjene karaktera
(fizikih i biolokih), povijesnih, kulturnih i oblikovnih
krajolika. To su predjeli krajolika razliita karaktera, prepo-
elemenata.
znatljivih i razlikovnih obiljeja, koja se na razliitim mjeri-
U odreenju sutinskih svojstava karaktera krajoli- lima (ovisno o mjerilu istraivanja) prepoznaju i odreuju
ka naglaen je meuodnos biofizikih prirodnih te metodama kartiranja i opisivanja. Mogu biti odreeni ru-
kulturnih sastavnica. Karakter krajolika stoga moe biti nim nainom ili koritenjem raunalnih metoda klasifika-
promatran kao izraz naina na koji su prirodni i kulturni cije, kao to su tehnike GIS-a.44 Klasini oblik rada karakte-
elementi sloeni u stvaranju jedinstvenih krajolika poseb- rizacije kroz opisivanje razliitih tipova i podruja krajolika
nih ekolokih, gospodarskih i socijalnih funkcija i vrijedno- te kartiranje na temelju kriterija koritenih za njihovo odre-
sti.40 Kao sloeni, prostorni, kulturno-povijesni i drutve- enje oslanja se na strukturna svojstva krajolika. Krajoline
no-ekonomski sustav s regionalno razliitim geomorfo- jedinice, ovisno o mjerilu i razini klasifikacije mogu biti:
lokim oblicima tlom, vodama, vegetacijom i nainom opi tipovi, tipovi, podtipovi i uzorci krajolika, odnosno
koritenja prostora (land use) dananji je izgled krajo- krajoline regije i krajolina podruja (dijagram 6).
lika rezultat ovjekovih djelatnosti i prirodnih procesa Povijesni krajolik sadri razliita obiljeja razvoja u pro-
pod utjecajem politikih, demografskih, gospodarskih losti koja s odgovarajuim opsegom podataka takoer
te klimatskih uvjeta i promjena. Karakter krajolika odre- trebaju biti ukljuena u karakterizaciju. Ovisno o mjerilu
uje stupanj meudjelovanja ovjeka i prirodnih pro- obrade dravno, regionalno ili lokalno razlikuje se i
cesa u prolosti, ali i danas. Iako karakter krajolika moe stupanj detaljnosti koji, ovisno o mjerilu istraivanja, ko-
biti predmetom ovjekove percepcije i ocjene, pojam risti odgovarajue podatke i analize o obiljejima i sa-
karaktera ne moe biti zamijenjen pojmom vrsnoe i stavnicama krajolika. Za navedene kategorije i razliita
vrijednosti krajolika, koji uglavnom ovise o njegovim mjerila kartiranja terminologija nije standardizirana, ve
funkcijama.41 Nesporno je da je karakter krajolika usko se prilagoava posebnostima regije ili zemlje.45
povezan sa strukturnim izgledom, tj. fizikom pojavno-
sti, drutvenim i kulturnim vezama, povijesnim razvo- 44 Prvi stupanj metode ocjene karaktera krajolika karakterizacija jest
jem, te da je uvjetovan i procesom vizualne percepcije.42 organiziranje (tj. sintetiziranje) skupa prostornih podataka sukladno
pojmu karaktera krajolika. Sadri opise i grafike prikaze prostorno
Osim toga, utvreno je da su strukturni aspekti krajolika razgranienih, omeenih podruja krajolinih jedinica te njihovo
samo djelomino odreeni fizikim pojavama kao to tumaenje bez donoenja sinteze i ocjene. Znaajno svojstvo ovog
naina rada jest to da su omeenje (delineacija) i kartiranje krajolinih
su klimatske, geoloke, geomorfoloke, uvjeti tla, te da jedinica izraeni iskljuivo na osnovi odabranih imbenika karakter-
drutveni, kulturni, politiki povijesni dogaaji i okol- izacije, bez ukljuivanja ostalih elemenata, kao to su razgranienja
upravnih jedinica, granica posjeda, povijesnih mea ili slino. Veliina
nosti djeluju i kao nezavisni elementi kojima je mogue poligona povezana je s jedinicom dokumentiranja, a ovisi o mjerilu
objasniti odreene tipove i uzorke krajolika.43 krajolika i razini tipoloke klasifikacije. (Lang; Blaschke, 2010.)
45 Fairclough, 1999.a; Birnbaum; Peters,1996. U britanskim i amerikim
primjerima model za analizu povijesnog krajolika u razliitim mjerilima
prepoznaje krajoline jedinice (landscape units) koje mogu biti: a) ele-
40 Groom, 2005: 32. Character can hence be seen as an expression of menti i pojedine znaajke kao to su zgrade, ceste, ume; parcele i polja,
the way in which natural and cultural elements are combined in lands- elementi kombinirani s proizvodnjom, a mogu se grupirati u skupine;
capes to create unique areas with specific ecological, economic as well b) komponente su vee grupe parcela, grupe naselja; c) tipovi, razliite
as social functions and values. i ponovljive kombinacije komponenti koje odreuju ope tipove krajo-
41 Washer; Perez-Soba, 2004. lika kao to su npr. povijesne ume; d) podregije se razlikuju na osnovi
njihove jedinstvene kombinacije i meuodnosa komponenti, tipova
42 Lothian, 1999. i podruja podijeljena na itavom zemljopisnom podruju. Najmanje
43 Antrop, 2000.b. mjerilo na kojem se pokazuju estice i zgrade je 1:25000.

96
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Tablica 4: Vrsta krajoline jedinice u odnosu na mjerilo i vrstu prostorno-planskog dokumenta

MJERILO KARTIRANJA VRSTA PROSTORNO PLANSKOG DOKUMENTA VRSTA KRAJOLINE JEDINICE

Program prostornog ureenja/razvoja RH Krajolina regija


1:100.000
Strategija prostornog ureenja/razvoja RH Krajolina podregija

Prostorni plan upanije/PPUG Zagreba Opi krajolini tip


1:25000
Plan podruja posebnih obiljeja Ope krajolino podruje

Krajolini tip
1:5000 Prostorni plan ureenja Grada/Opine
Krajolino podruje

Urbanistiki plan ureenja Podtip


1:1000
Detaljni plan ureenja Krajolini uzorak

Metoda karakterizacije tipolokog razvrstavanja krajo- Krajolini tip (landscape type) oznaava predjele krajo-
lika provodi se na razliitim razinama, od nacionalne lika koji su po strukturi i uzorcima razmjerno homoge-
do lokalne. Primjenom metoda karakterizacije i ocje- nih obiljeja. Po svojoj su prirodi opi, a pojavljuju se u
nom karaktera krajolika utvruju se: tipovi krajolika/ razliitim podrujima na kojima dijele istovjetne, odno-
krajolini tipovi i podruja krajolika/krajolina podruja. sno sline kombinacije geolokih i mjestopisnih struk-
Krajnji rezultat karakterizacije, kao dio procesa prepo- tura, uzoraka, vegetacije, koritenja i uzoraka zemljita,
znavanja svojstava krajolika, jest karta krajolinih tipova uzoraka naselja, tipova zgrada, poljodjelskih graevina i
i podruja. Provodi se hijerarhijski i moe se primijeni- ostalih gradbenih struktura.46 Krajolini tipovi openito
ti za razliita mjerila od nacionalnog, regionalnog do oznaavaju opa i srodna obiljeja; odreuju prostorne
lokalnog. Za klasifikaciju na nacionalnoj i regionalnoj cjeline slinih obiljeja u razliitim podrujima; najdetalj-
razini uobiajeno se primjenjuju karte u mj. 1:250.000 nije predstavljaju svojstva, tj. karakter krajolika; imenuju
koje pokrivaju podruje cijele zemlje ili velike regije. se opisnim imenima koristei dvije ili tri rijei dominan-
Za klasifikaciju podruja regije ili upanije prikladno je tnog utjecaja na karakter (npr. brjeuljkasto-brdski, vi-
mjerilo karata 1:50000 ili 1:25000, dok se za lokalnu ra- nogradarski krajolik)47 te omoguavaju usporedbu ra-
zinu primjenjuje mjerilo 1:10000, 1:5000 ili po potrebi zliitih krajolika.
i manje (tablica 4).
Krajolini tipovi, koji su po svojoj prirodi opi, mogu se
pojaviti u razliitim zemljopisnim podrujima zemlje;
primjerice kao: oranice ili ograeni, suhozidni terasi-
KRAJOLINA REGIJA
rani krajolici; agrarni, nizinski rijeni krajolici i slino.
KRAJOLINA PODREGIJA Tipoloka podjela krajolika jest sustavna klasifikacija
tipova krajolika koja se uspostavlja na temelju atributa
KRAJOLINO PODRUJE
kojima se opisuju osnovna obiljeja, a na niim razina-
KRAJOLINI TIP ma i pojedinosti, kao to su oblici koritenja prostora,
slikovita svojstva, kulturne znaajke ili posebnosti ve-
KRAJOLINI PODTIP
zane uz povijest krajolika.48 Tipoloka podjela krajolika
KRAJOLINI UZORAK

ZEMLJINA ESTICA 46 Swanwick, 2002: 38.


47 Usporediti s potpoglavljem Tipoloki razvrstaj krajolika umberka.
Dijagram 6: Hijerarhijski poredak (slijed) krajolinih jedinica 48 Van Eetvelde; Antrop, 2007: 90-91.

97
Krajolik kao kul turno na slijee

High moor plateaux


Moorland hills
Enclosed uplands
Moorland fringe/Upland pastures
Rural fringes
Settled valleys
Wooded rural valleys
Broad lowland valleys
West pennine reservoar valleys
Rolling upland farmland
Urban fringe farmland

27. Krajolini tipovi lokalne (3) razine karakterizacije (Swanwick, 2002.)

temelji se na kartiranju atributa krajoline jedinice koji koritenja prostora, uzoraka naselja i polja u svakom
se na prvoj razini (meunarodna i nacionalna) teme- podruju u kojem se javljaju.51
lje na etiri osnovna: klimi, reljefu, geolokom sastavu
Krajolina podruja (landscape character areas) su jedin-
i koritenju prostora (slika 27). Na taj nain izvedene
stvena, zemljopisno odreena podruja u kojima se po-
granice izmeu razliitih krajolinih tipova u realnom
javljuje odreeni tip krajolika.52 Po svojim su obiljejima
su podruju teko vidljive, jer se uglavnom temelje na
to jedinstvena podruja, geografski, odnosno prostorno
strunim znanjima i temeljnim izvorima podataka.49
specifina; imaju osobni identitet, ali dijele ope karak-
Osim kartografskog prikaza za svaki krajolini tip tek-
teristike s ostalim podrujima istoga tipa. Imenuju se po
stualno se opisuju: poloaj, vizualni, povijesni i ekoloki
posebnim mjestima (primjerice, gorski umski krajolik
karakter, odnosno uzorci i elementi, ovisno o razini ka-
Medvednice ili nizinski urbani krajolik Zagreba i sl.). Na taj
rakterizacije i mjerilu prikaza. Razliiti krajolini tipovi
nain prepoznata krajolina podruja ukljuuju prostore
prepoznati u GIS okruenju dobiveni su preklapanjem
s jedinstvenim znaajkama i odraavaju zemljopisna obi-
slojeva podataka uz pripadajue tabline prikaze za
ljeja pripadajueg teritorija. Granice tipova i podruja
statistiki opis toaka odabranog tipa.50 Pojedini krajo-
razlikuju se u mjerilu i detaljnosti karakterizacije. U stvar-
lini tipovi imaju sline uzorke geologije, reljefa, tla,
nosti krajolik je kontinuiran i karakter se ne mijenja od-
sjeeno i iznenada, ve postupno. U sredini krajolinog

49 To se ujedno smatra i glavnom prednosti metode klasifikacije


koja je u potpunosti dosljedna i jasna u odreivanju granica izmeu 51 Zajedniki uzorci mogu biti uoeni terenskim istraivanjima i ra-
tipova krajolika. Znanstveno utemeljeni i provjerljivi podatci koriste unalnim generiranjem podataka te kartiranjem. Tipovi krajolika na
se u karakterizaciji i opisu tipova krajolika, a razgranienje se temelji meunarodnoj i nacionalnoj razini reprezentiraju prirodne i kulturne
na egzaktnim geografskim grupama podataka. utjecaje sa irokim opim imenima kao to su: alpski planinski krajo-
50 Statistiki podatci koriteni su kao numerika baza za generiranje lik, atlanski nizinski krajolik i sl., dok je na lokalnoj razini naglasak na
modela prostorne raspodjele tipova krajolika. Na taj su nain slini nainu koritenja i uzorcima naselja (gorski doprirodni, brjeuljkasti
uzorci krajolika, grupirani i prepoznati kao krajolini tip, nastali kao vinogradarski i sl.).
rezultat cluster analiza. 52 Swanwick, 2002: 40.

98
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Central Cornwall North Facing


Central Cornwall South Facing
North Coast Open
North Coast Mining
North Coast Wooded Basin
Tourism Newquay
China Clay Mining
Luxulyan Valey St Austel Bay
Goss & Red Moor
St Brock DownsBodmin
Camel Western Plateau
Camel Estuary
Camel Eastern Basin
Camel & Allen Valleys
Bodmin Moor
Fowey Ria
Caradon Southem
Caradon Northem
South Coast
Pendeen & St. Just
Central Hills
North Coast
Mounts Bay & Hayle
Whitsand Bay Rame Head
St Germans River
Tidal Tamar
Kit Hill & Mid Tamar
Upper Tamar
Upper Ottery Basin
Delabole Ridge

28. Krajolina podruja - The Cornwall Landscape Character Areas

podruja/tipa svojstva i uzorci su jasno odreeni, a pre- - uzorke neizgraenog krajolika koje ine razliiti obli-
ma rubovima manje. Osim kartiranja svaki krajolini tip ci poljodjelskih, rekreacijskih ili drugih otvorenih
ili podruje sadri i pisane opise kojima se poblie odre- povrina.
uju njegova obiljeja (sl. 28). Opisuju se prema glavnim,
Uzorci neizgraenog krajolika, poljodjelskih ili otvore-
tj. sutinskim obiljejima te u okviru njegova vizualnog,
nih povrina druge namjene odreeni su geometrijom
povijesnog i ekolokog karaktera.53
imovinskih odnosa, parcelacijom ili nainom ograiva-
nja, kao to je sluaj s terasastim, suhozidnim ili osta-
Uzorci krajolika
lim ograenim poljodjelskim krajolicima. Strukturne i
Uzorci krajolika (landscape patterns) predstavljaju pro- funkcionalne promjene naselja, koritenja zemlje kroz
storni raspored njegovih struktura, kulturnih i prirod- povijest ujedno mijenjaju i uzorke krajolika.54 Uzorak
nih sastavnica i temelj su za izradu tipoloke podjele krajolika moe se opisati kao mogunost prepoznava-
krajolika. Kao prostorno izraene strukture krajolinih nja posebnosti jednog krajolinog tipa za razliku od dru-
elemenata prepoznaju se u sloenom izgledu dananje gog (susjednog) tumaenjem skupa njegovih strukturnih
pojavnosti krajolika. Prostorna organizacija, kompozici- komponenti. Atributi kojima se pri tome opisuju struktu-
ja krajolika te raspored njegovih elemenata/struktura ralni elementi krajolika jesu: tipologija, raznolikost/jedin-
odreuju uzorke, a ujedno su vani imbenici vrsnoe stvenost, prirodnost, odnosno izgraeni, umjetno stvoreni
krajolika. Veina krajolika sadri izgraena i neizgraena objekti, kao to su graevine, kameni zidovi, ivice i sl., kao
podruja, a uzorke moemo podijeliti na: i uzorci, linije i toke.55

- uzorke izgraenog krajolika koje ine razliite vrste i Uzorci nisu izolirani entiteti, svaki uzorak postoji samo
tipovi naselja (urbanih, ruralnih, industrijskih, turisti- u mjeri kojom podrava ostale, predstavljajui najbolju
kih, ribarskih, pastirskih, vinogradarskih i sl.)
54 Van Eetvelde; Antrop, 2004.
53 Podrobniji opis krajolinog podruja vidjeti u: *** 2011.a. 55 Wascher, 2003: 156

99
Krajolik kao kul turno na slijee

UZORCI KRAJOLIKA

MJESTOPISNA OBILJEJA
UZORCI IZGRAENOG KRAJOLIKA UZORCI NEIZGRAENOG KRAJOLIKA
KRAJOLIKA

UZORCI NASELJA, URBANIH I


UZORCI POLJODJELSKIH, UMSKIH,
RURALNIH TE OSTALIH NAMJENA:
REKREACIJSKIH, LIVADNIH I OSTALIH
INDUSTRIJSKIH, TURISTIKIH,
NAINA KORITENJA POVRINA
POSLOVNIH, TRGOVAKIH I OSTALIH

Dijagram 7: Vrste uzoraka krajolika

predodbu ureenja fizikog okolia.56 Za prepoznavanje Razumijevanje kombinacija i odnosa struktura, sastavni-
uzoraka koje pomae razumijevanju odnosa ovjeka ca i uzoraka kojima je odreen povijesni, kulturni krajolik
prema okolini stvoren je poseban nain opisivanja i ana- ukljuuje i razumijevanje njihovih promjena. Sastavni-
liza. Na taj se nain omoguuje razumijevanje odnosa ce krajolika obuhvaaju prirodne i kulturne elemente,
izmeu razliitih uzoraka, procesa i promjena krajolika a krajolini uzorci poloaj i raspodjelu prirodnih, fi-
te estetskih i emotivnih odnosa prema njima.57 Uzorak zikih, materijalnih i kulturnih elemenata krajolinih
krajolika osim struktura odraava i procese koji su ih struktura. Odreivanje i opisivanje obiljeja i karaktera
oblikovali tijekom povijesnog razvoja i vaan je kao je- krajolika povezano je s procesom podjele u podruja
dan od modela za upravljanje promjenama u krajoliku. razliitog prepoznatljivog i dosljednog, zajednikog ka-
On ispreplie teorije estetike, vizualne percepcije, etike i do- raktera. Tipoloko razvrstavanje krajolika stoga zahtijeva
ivljaj mjesta, s geolokom evolucijom i utjecajima ovje- prepoznavanje krajolinih uzoraka u kojima su prirodni
ka kroz stoljea.58 Sloenost krajolinih uzoraka razlikuje i kulturni utjecaji zajedniki oblikovali njegov karakter.60
se s obzirom na mjerilo istraivanja i ocjene krajolika.59 Uzorak krajolika odreen je strukturnim obiljejima po-
vezanim s nainom koritenja prostora, njegovom po-
56 Alexander; Ishikawa; Siverstein, 1977: XI, XXXV. Each pattern can vijesti i biofizikim komponentama.61
exist in the world, only to the extent that is supported bu other patterns:
the larger patterns in which it is emnedded, the patterns of the same size Krajolici Hrvatske uglavnom su obiljeeni ovjekovim
that surround it, and the smaller patterns which embedded in it. This is
a fundamental view of the world. All 253 patterns together form a lan-
djelovanjem i sadre povijesno bogatstvo iz razliitih
guage. They create a coherent picture of an entire region, with the pow- razdoblja, izuzev pojedinih podruja visokog stupnja
er to generate such regions in a milion forms, with infinite variety in all
the details.
prirodnosti, kao to su: visoke planine, stjenovite oba-
57 Bell, 1999: 3. le ili movare, podruja u kojima je ovjekov utjecaj
58 Bell, 2004: 11. He interweaves theories of aesthetics, visual percep- neznatan. Naalost, dostupnost podataka za uzorke
tion, ethics, and sense of place, with geological evolution and human
impacts over the ages.
59 Dorner; Lertzman; Fall, 2002: 730. Analize krajolinih uzoraka do- 60 Glavno obiljeje kulturnog krajolika jest povijesno, na to upu-
bile su veliku pozornost u istraivanjima u posljednjem desetljeu, uje niz antropogenih, kulturnih pojava u krajoliku, koje odraavaju
posebito u ekologiji krajolika, meutim dosad primijenjene metode zadane fizike uvjete. Smjetaj i prostorna organizacija tradicijskih
analize uzoraka krajolika nisu oblikovane na nain kojim bi bili uk naselja i poloaj poljodjelskih povrina povijesno su bili uvjetovani
ljueni svi imbenici krajolika, kao to su npr. mjestopisna obiljeja klimatskim i mjestopisnim svojstvima prostora. Uzorci izgraenog i
vaan faktor oblikovanja uzorka. Standardne metode temelje se na neizgraenog krajolika na taj nain odraavaju biofizike uvjete, kao
analizi karata Corine Land Cover i satelitskih snimaka visoke rezolucije. i prostorne i vremenske (povijesne) utjecaje koritenja zemljita (pri-
Pojedina, novija istraivanja ukljuuju topografska obiljeja u analize mjerice: koritenje tehnika upravljanja, veliina polja, vrste granica,
uzoraka krajolika, koje biljee povezanosti i odnose uzoraka naselja i sezonalnost usjeva, kulturne i arheoloke komponente i sl.).
obiljeja topografskih struktura. 61 Mitchell, 2002: 5.

100
Tip olok i razvrstaj k rajolika

SEOSKA NASELJA
ZASEOCI I OSTALA IZGRAENA PODRUJA
LINIJSKI ELEMENTI KRAJOLIKA

29. Kartogramski prikaz uzoraka izgraenog krajolika 30. Uzorci ruralnog krajolika Plemenine, Hrvatsko zagorje

krajolika koji ukljuuju strukture naselja ili polja, line- arheolokim slojevima.65 Analize odnosa naselja i okru-
arne ili tokaste antropogene elemente krajolika, ar- ujuih prostora, istraivanja gdje i kako su ljudi ivjeli
heoloka nalazita, graevine i povijesna obiljeja jest u prolosti zapoinju s prouavanjem izgleda mjesta
ograniena, ne samo na hrvatskoj, ve i na europskoj stanovanja, sustava naselja diljem ruralnog prostora, s
razini. Za potrebe istraivanja krajolika ti su podatci posebnim naglaskom na njihov odnos prema prirodnom
vani, ali su zasad nepotpuni i nisu kartirani ni obra- okoliu i koritenju zemljita te u odnosu prema drutve-
eni georefenciranjem.62 Podatci o kulturnim sastav- nim i gospodarskim uvjetima.66 Cilj jest odrediti openi-
nicama u europskim primjerima istraivanja koriste se te zakonitosti ljudskog kretanja u prostoru primjerice
iz zranih fotografija, a pretpostavlja se da se sustavno analiza pristupanosti mjesta i geometrijske vrste uzoraka
obraeni podatci o povijesnim i arheolokim obilje-
jima krajolika ne mogu oekivati jo neko vrijeme (sl. 65 U posljednjim su se desetljeima uz arheologiju naselja (settle-
29 i 30).63 ment archaeology) razvile: arheologija krajolika (landscape archeology)
i arheologija okolia (environmental archaeology). Arheologija naselja
je narasla postupno u svojem opsegu i metodologiji tijekom duge
U kategoriji organski razvijenih krajolika kljunu ulogu povijesti discipline, tako da suvremene studije posjeduju irok raspon
u prepoznavanju i ocjeni karaktera krajolika imaju uzor- tema i pristupa. Veina suvremenih istraivanja o prolosti zajednica i
njihovoj okolini usmjerena je na farme, sela, pa ak i podruje sustava
ci izgraenog krajolika, odnosno uzorci naselja (settle- obinih ljudi u prolosti, koji su najveim dijelom bili ratari i stoari.
ment patterns).64 Povijesni krajolici razvijani tijekom ne- Taj aspekt arheologije naselja pokrenut je u prvoj polovini 20. stoljea
u Europi, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta. S jedne strane
koliko stotina ili tisua godina povijesti sadre tragove dolo je do ire edukacije javnosti i aktivnog ukljuivanja amatera u
prolih razdoblja bilo u svojoj sadanjoj pojavnosti ili u arheologiju, ali i utjecaja trendova u istraivanjima povijesti u sve veoj
pozornosti na svakodnevni ivot ljudi svih drutvenih slojeva. Navede-
ni trend je u kombinaciji sa irokim utjecajem tehnikih dostignua,
poglavito dostupnosti zranih fotografija, koje su bile glavni poticaji
62 Za potrebe ovoga istraivanja georeferencirani su podatci o kul- za europsku arheologiju krajolika. Zajedno su ti imbenici doprinijeli
turnim sastavnicama istraivanog podruja umberka. Radi se o po- uspostavi suvremene arheologije naselja i krajolika.
datcima o kulturnim dobrima, tipovima i vrstama povijesnih naselja
te o vertikalnim obiljejima krajolika. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: Kar- 66 Usporedno s tim, arheologija okolia osigurava izravnu vezu
togramski prikaz 9.4.12. izmeu ostataka pronaenih u naselju ili u fosilnim slojevima tla pove-
zujui ih s drugim nalazima u istodobnom krajoliku. Pojedini istraivai
63 Za razliku od podataka prirodnih, biofizikih komponenti krajolika usmjerili su arheologiju naselja u istraivanja meukulturne pravilnosti
koji su dostupni u raunalnim tehnikama, glavnina podataka kulturnih prostora s vrlo tonim ili ak matematikim odnosom meu naselji-
komponenti, primjerice kulturna batina, jo uvijek su dostupni samo ma. Osim istraivanja unutarnjih oblika naselja (intrasite settlement),
u analognim formatima. (Mcher; Wascher; Klijn; Koomen; Jongman, analiziraju se sustavi naselja u krajoliku s ciljem otkrivanja dominant-
2006.; Van Eetvelde; Antrop, 2009.b.) nih, pravilnih uzoraka naselja u korelaciji s mjerljivim prirodnim, tj.
64 Bintliff, 1982. ekolokim pokazateljima. (Bintliff, 2003.)

101
Krajolik kao kul turno na slijee

koji odraavaju prostorne uzorke naselja na regionalnoj putovanja uglavnom je bilo odluujui imbenik, osim
razini.67 Osim navedenog, suvremena istraivanja sve su za svakodnevni rad u poljima, takoer i za lokaciju sredi-
vie usmjerena prema humanistikom, kulturnom i an- njeg naselja.72 Analize seoskih naselja u kojima su glavne
tropolokom pristupu.68 Stoga se u novim istraivanjima aktivnosti poljodjelstvo i panjako iskoritavanje nepo-
nastoji uskladiti antropoloke (kulturne) i matematike srednog zalea pokazuju da su stanovnici u prolosti na
pristupe. To znai da se pojedina mjesta, naselja i zgrade vrlo racionalan i ekonomian nain odluivali o njihovu
sagledavaju u svjetlu odraza povijesnog naina poima- smjetaju.73 S druge strane, pojedini poloaji mogu otkriti
nja pripadajueg drutvenog razdoblja.69 Poloaj nase- da su izabrani iz obrambenih, vjerskih ili drugih neeko-
lja i drugih naseljenih mjesta u prolosti je bio znaajno nomskih imbenika.74 Osnovni pokazatelji, kao to su fi-
uvjetovan mikroklimatskim i mjestopisnim obiljejima, zika svojstva okolia, klimatski uvjeti ili stupanj tadanjih
ali i geolokom graom, vrstama tla te prisutnou vo- tehnologija, meuodnos sa susjednim naseljima, odnos
de.70 Osim prostorne organizacije naselja, njegove struk- prema obrambenim i sakralnim graevinama te znaaj-
ture i fizikih svojstava vani su odnosi izmeu naselja i kama krajolika simbolike vrijednosti, vani su initelji or-
prirodnih obiljeja krajolika, odnosi izmeu susjednih i ganizacije i koritenja krajolika.75 Osim navedenih, prisutni
udaljenijih naselja. Prema funkcionalnim obiljejima po- su i imbenici kao to je meu-vidljivost naselja, vjerskih i
vijesni tipovi naselja, kao to su zaseoci i sela, kao naselja stratekih mjesta i srodnih oblika percepcije krajolika. U
primarnog karaktera, u srednjem su vijeku i ranom mo- tom se kontekstu pojam meu-vidljivosti odnosi na nai-
dernom dobu bili uslueni od prostorno odvojenih tzv. ne na koje su nekadanji stanovnici mogli promatrati i na
sredinjih mjesta, sekundarnih naselja koja su osiguravala taj nain vizualno sudjelovati u dogaanjima, obredima
administrativne, vjerske i trgovake funkcije.71 Vrijeme te na simboliki nain povezati razliite dijelove svojega
prostornog svijeta.76
67 Suvremena znanstvena analiza ljudskog ponaanja u prostoru
primjenjuje se na arheolokim istraivanjima te ima i raunalnu pri- 72 Europski trni gradovi u kasnom srednjem vijeku i poetkom novo-
mjenu za provjeru uzoraka unutar i izmeu naselja, ili u odnosu na ga bili su dostupni u dan hoda, kako bi se seljaci vratili svojim kuama
razliite aspekte prirodnog okolia. To su uglavnom znanstvene teh- za dva do tri sata putovanja. Na taj su nain ruralna naselja smjetena
nike usvojene iz geografije od 1990-ih, prvenstveno metoda raunal- na razmacima od oko 20 do 30 km od sredinjeg. Bintliff, 2003.
nog kartiranja alatima GIS-a. 73 Tzv. catchment analysis moe otkriti da je grupa mjesta u
68 Tzv. postmoderni pokret u drutvenim znanostima. Mogunost odreenoj regiji i razdoblju sve stavila u vrlo racionalan odnos da bi
koritenja alata GIS-a, ne samo za usporedbu smjetaja povijesnih poveala uinkovito koritenje pojedinih vrsta zemljita ili krajolika.
naselja s razliitim vrstama tla, izloenosti suncu i prevladavajuim (Bintliff, 2003: 61.) Na primjeru istraivanog krajolika umberka anal-
vjetrom, ve i nastaviti u dijelu ljudskog vizualnog ili zvunog iskust- iza odnosa smjetaja naselja prema obiljejima reljefa i vrsta tla po-
va sela (predstaviti naine na koje su proli ljudi zamiljali, vizualizirali, kazala je da su u brdsko-gorskom i brjeuljkastom krajolinom tipu
pa ak i uli svijet oko sebe). uglavnom lokacije vezane uz rubove plodnih polja koja su nastala
69 Bintliff, 2003: 60. Organizacija krajolika, odnosno regije u pogle- krenjem uma, na padini ili hrptu brijega.
du smjetaja naselja i ostalih graevina, izbora njihove lokacije inter- 74 Za smjetaj srednjovjekovnih gradova i utvrda koristile su se teko
pretira se u okviru tzv. mentalnih karti ili svete geografije koja ilustrira pristupane uzvisine radi lake obrane. Tezu ilustriraju primjeri starih
odnose ljudi, njihove kulture prema prostoru koji ih okruuje. Primjer feudalnih gradova na istraivanom podruju umberako-samobor-
smjetaja velikih crkvenih graevina srednjeg vijeka na istraivanom sko gorje Pleiviko prigorje: Lipovac, Tuak, Samobor, Stari grad
podruju umberka takoer pokazuje stvaranje tzv. svetog mjestopi- umberaki, Novi grad umberaki, Ozalj.
sa. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: Kartogramski prikaz 9.4.14. 75 Tradicijska znanja poljodjelaca i detaljno poznavanje svojstava
70 Stanovnici su u prolosti birali mjesta stanovanja zbog blizine odre- svakog polja u njihovu krajoliku, istanan osjeaj za prednosti i nedo-
enih vrsta obradivog tla, voda, mineralnih sirovina ili drugih resursa. statke lokalnih terena za uspjean opstanak usjeva ili proizvoda svojih
Karta povijesnih naselja, sela na umberku preklopljena na pedoloku kultiviranih biljaka i domaih ivotinja, kao i njegove uinke na oblik i
kartu prostora, pokazuje odnos naselja prema obradivim povrinama. poloaj naselja, bitno su utjecali na prostoru organizaciju krajolika. U
Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: Kartogramski prilozi 9.4.8. i 9.4.9. strukturi i znakovima krajolika prisutne su takoer vjerske, drutvene
71 U tu kategoriju sekundarnih naselja ubrajaju se trni gradovi, i politike ideje stanovnika i vlasnika.
sjedita opina i crkvenih upa. Na podruju istraivanja kulturnog 76 Zanimanje arheolokih istraivanja sa simbolikim prikazima pro-
krajolika umberka u primarna naselja koja datiraju iz srednjeg vije- losti krajolika oko naselja i odnosa izmeu naselja istrauju se na pro-
ka ubrajaju se sela: Cernik, Gri, Sopote, itd. Sredinja naselja sjedita ireni nain, izvan samo ekonomskih i socijalnih imbenika. Istrauje
crkvenih upa u kojima su se u 19. st. nalazile i puke kole su Soice, se u kojoj su mjeri naselja i ostale vane graevine (vjerske, obrambe-
Krai, Petrovina, Pribi, itd. Srednjovjekovni trni gradovi smjeteni ne, reprezentativne) bile smjetene da bi se postigao vizualni uinak
na rubnim podrujima umberka jesu: Samobor, Jastrebarsko, Trg i dojam na posjetitelja ili za oznaavanje posveenih mjesta i putova
kod Ozlja. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: Kartogramski prikaz 9.4.7. u krajoliku.

102
Tip olok i razvrstaj k rajolika

31. Povijesni krajolik Motovuna

Analiza sustavnog stvaranja uzoraka ruralnih naselja: organizacije krajolika u pojedinim povijesnim razdoblji-
sela i zaselaka kroz povijesna razdoblja ilustrira razvoj ma te interpretaciju njegovih uzoraka (sl. 31).79
krajolika i daje uvid u razvoj, izgradnju, a time i popu-
njavanje podruja novim oblicima. Veliina i oblici uzo- Metoda tipolokog razvrstaja
raka naselja kao i udaljenosti izmeu njih esto su isti u karakterizacija krajolika
razliitim kulturama i razliitim povijesnim razdobljima.
Ocjena karaktera krajolika (landscape character asse-
Mrea takvih, primarnih sela i zaselaka77 u pravilu je zgu-
ssment) ukljuuje dvije komponente i provodi se u dva
snuta je oko sredinjeg naselja.78 Povijesni razvoj krajolika
stupnja.80 Prvi stupanj je tipoloka podjela karakteri-
koji ukljuuje analize organizacije i koritenja prostora,
ovisnosti odnosa izmeu sredinjeg mjesta i sela, izbor zacija (landscape characterization)81 koja ukljuuje opi-
njihova smjetaja te interpretacije arheolokih tragova
79 Mogua meudjelovanja izmeu izmjene uzorka naselja, organi-
krajolika ilustrira promjene uzoraka krajolika. Popisi kul-
zacija i struktura krajolika te socijalne, politike i ekonomske okolnosti
turnih dobara, rezultati arheolokih istraivanja i njihovo pruaju mogunost za razumijevanje temeljnih procesa u povijesti i
kartiranje sadre podatke koji omoguuju rekonstrukciju prapovijesti krajolika. Mnogi dijelovi Europe dokaze usmjeravaju pre-
ma uzorcima naseljavanja u ranom srednjem vijeku, iako je srednji
vijek ponovio ve ranije uspostavljene jezgre naselja i podjelu zemlje.
Primjerice, srednjovjekovna sela na umberku, kao to je Budinjak,
77 Misli se na seoska naselja s primarnim funkcijama stanovanja ve- biljee naseobinski sloj iz antike.
zanim uz tradicionalnu obradu zemlje. 80 Wascher, 2005: VIII.
78 Teoriju sredinjeg mjesta primjenjenu u arheolokim istraivanjima 81 Primijenjena metoda karakterizacije detaljno je predstavljena u
naselja uspostavili su geografi u prvoj polovini 20. stoljea. Navedeni nekoliko recentnih europskih radova od kojih se u najznaajnije ubra-
koncept zapoinje od jednostavnog zapaanja da je veina seoskih jaju: Clark, 2000.; Clark, 2005.; Clark; Darlington; Fairclough, 2004.; Ede;
naselja grupirana oko trnih gradova, gdje su dostupne razliite vane Darlington, 2002.; Ede; Darlington, 2003.; Ede; Fairclough, 2004.; Ede;
usluge i da su ta arita nadomak veini stanovnika ruralnih podruja. Grenville; Fairclough 2005.; Fairclough,1999.b; Fairclough, 2001.; Fairc-
Pojedini teoretiari geografije, potaknuti eljom za pronalaskom za- lough, 2002.; Grenville; Fairclough, 2005.; Herring, 1997.; Herring, 1998.;
konitosti ljudskog ponaanja i matematikih uzoraka usporedivih sa Mcher; Bunce; Jongman; Klijn; Koomen; Metzger; Wascher, 2003.;
zakonima fizike i geometrije u mnogim aspektima prirodnoga svijeta, Mcher; Garcia-Feced; Perez-Soba; Wascher, 2005.; Mcher; Wascher;
predloili su vrlo razraen sustav preklapanja pravilnog oblikovanja Klijn; Koomen; Jongman, 2006.; Mcher; Wascher, 2007.; Mcher; Kli-
u izgledu i razmaku izmeu podruja (distrikta) i regionalnih arita jn; Wascher; Schamine, 2010.; Parsons; White, 2009.; Roger, 2004/5.;
politike i ekonomske kontrole. Swamwick, 2002.; Swamwick, 2004.; Thomas, 2005. i ostali.

103
Krajolik kao kul turno na slijee

PREPOZNAVANJE
ODREIVANJE KRITERIJA
KRAJOLINE JEDINICE

TIPOLOKI RAZVRSTAJ OPISIVANJE OCJENA VRIJEDNOSTI


OCJENA KARAKTERA
KARAKTERIZACIJA KARAKTERA SASTAVNICA I OBILJEJA
KRAJOLIKA
KRAJOLIKA KRAJOLINIH JEDINICA KRAJOLIKA

NEGATIVNA OBILJEJA
KARTIRANJE
KRAJOLINIH JEDINICA
PRITISCI RAZVOJA

Dijagram 8: Proces provoenja metode ocjene karaktera krajolika

sivanje, razvrstavanje i kartiranje svojstava krajolika, po- njegova karaktera, bez obzira na njegovu vrstu i vrsno-
kazujui razlike izmeu pojedinih podruja metodom u.83 Osim prikupljanja podataka o elementima tj. sa-
analitike podjele te kartografskog prikaza razvrstaja stavnicama (prirodnim obiljejima, naseljima, graevi-
krajolika na jedinice razliitog, prepoznatljivog i zajed- nama, rijetkostima, arheolokim mjestima, povijesnim
nikog karaktera. Ovisno o vrsti, odnosno kategoriji okolnostima i ostalim) omoguava stvaranje predodbe
krajolika razlikuje se nekoliko zasebnih metoda: o tome to jedno mjesto/krajolik odreuje kao cjelinu,
odnosno ono to ga ini razliitim od drugog. Glavni
- metoda povijesne karakterizacije (historic characte-
cilj karakterizacije krajolika jest to potpunije razumi-
rization)
jevanje njegove cjelovitosti totaliteta obuhvaanjem
- metoda urbane karakterizacije (urban characterization) ukupnosti njegova znaenja, a ne samo njegova doku-
- m etoda karakterizacije krajolika mora (seascape mentiranja u vidu zbroja pojedinih podataka.84 Osnovna
characterization). naela metode karakterizacije usmjerena su na svojstva
krajolika i na razlike izmeu podruja, a manje na njiho-
Drugi stupanj koji ukljuuje ocjenu krajolika (landsca-
ve vrijednosti. Odreivanje krajolinih tipova i podruja
pe assessment) jest proces izrade i iznoenja ocjene o
moe se provoditi na nekoliko razina, od nacionalne, re-
svojstvima krajolika na temelju razumijevanja njegova
gionalne do lokalne te je usko povezano s povijesnom
karaktera, a provodi se za potrebe donoenja razliitih
karakterizacijom krajolika.85
odluka za zatitu, planiranje i ostale budue promjene
u krajoliku. Pri tome trebaju biti prepoznata obiljeja, Istraivanje i razumijevanje karaktera krajolika zahti-
vrsnoe, vrijednosti i osjetljivosti pojedinih krajolinih jeva sustavna istraivanja mnogobrojnih imbenika
podruja (dijagram 10). koji su ga formirali i oblikovali te na njega imaju utje-
caj. Oni ukljuuju geoloke i reljefne oblike, tla, vode i
Karakterizacija krajolika jest metoda dokumentiranja i
istraivanja krajolika proces prepoznavanja, razvrstava- 83 Karakterizacija je alat koji se primjenjuje na svim krajolicima, a
nja (klasificiranja), opisivanja i kartiranja podruja slinog proizlazi iz posebnih mjera Europske konvencije o krajolicima, lanak
6. stavak I. ... to identify its own landscapes trohght its territory; stavak II...
karaktera.82 Metoda obuhvaa prepoznavanje obilje- to analyse their charactersistic and the forces and pressures transforming
ja krajolika tehnikom itanja, odnosno razumijevanja them.
84 Grenville; Fairclough, 2004/5: 2.
85 Prepoznato je da povijesna karakterizacija ima veliku ulogu u kla-
82 Swanwick, 2002: 8. Characterisation the process of identifying sifikaciji krajolika. Stoga je u novijem razdoblju pozornost usmjerena
of similar character, classifying and mapping them and describing their na istraivanja i razvoj metoda povijesne karakterizacije. Podrobnije
character. u potpoglavlju Povijesna karakterizacija krajolika.

104
Tip olok i razvrstaj k rajolika

vegetaciju, povijesne i sadanje sadraje, nain korite- fiziki i prirodni atributi, a manje izgraeni. Pogotovo
nja te oblikovanje prostora, naselja, graevina i ostalih se pozornost nije obraala krajolicima mora (seascape)
elemenata opreme prostora (tzv. graevina malog mje- i urbanim krajolicima (urban landscape). Treba naglasi-
rila). Meudjelovanjem i meuodnosima svih navede- ti da je karakterizacija kao metoda planiranja i uprav-
nih sastavnica zajedniki se oblikuje karakter krajolika.86 ljanja krajolicima potvrena i od Europske konvencije o
Metoda karakterizacije, kao prva etapa metodolokog krajoliku te je prihvaena u meunarodnim krugovima
slijeda ocjene karaktera krajolika, obuhvaa praktine ICOMOS-a.90 U ranim radovima tijekom 1980-ih godina
modele prepoznavanja podruja razliitih obiljeja, a uk- pokazalo se spornim odjeljivanje tehnike klasificiranja i
ljuuje kartiranje, opisivanje, analiziranje i razumijevanje opisivanja (karakterizacije) krajolika od iznoenja ocjena
njihova karaktera.87 Zadatak karakterizacije jest izraditi o njihovim vrijednostima. Cilj razvrstavanja i opisivanja
podjelu teritorija na krajoline jedinice tipove i pod- krajolika bio je utvrditi to ini jedan krajolik razliitim ili
ruja na nekoliko razina: meunarodnoj, nacionalnoj, razliitim od drugog, za razliku dodjele relativne vrijed-
regionalnoj i lokalnoj.88 Karakterizacija se usredotouje nosti krajoliku kojim se ocjenjuje njegova vrsnoa. Kao
na ono to sutinski ini jedno podruje drugaijim ili rezultat sustavnog procesa razvrstavanja i opisivanja
razliitim od drugog, a prikazuje se kao krajolini tip i te dodavanja relativne (brojane) vrijednosti odabra-
kao krajolino podruje. Konani rezultat karakterizacije nim sastavnicama ili pokazateljima krajolika nastala je
jest karta krajolinih tipova i/ili podruja, zajedno s opi- metoda ocjena karaktera krajolika (landscape character
som njegovih odreujuih svojstava koja su najvanija assessment).91
za opisivanje njegova karaktera, bez iznoenja vrijedno-
sne prosudbe. Prema britanskom modelu karakteriza- Metoda ocjene karaktera krajolika
cija ukljuuje sljedee praktine korake: prepoznavanje
Metoda ocjene karaktera krajolika odnosi se na prepo-
i klasificiranje podruja razliitog karaktera, kartiranje i
znavanje i odreivanje elemenata i svojstava koji ine
opisivanje njihova karaktera. 89
krajolike (krajoline jedinice) meusobno razliitima;
Metoda karakterizacije provedena u pojedinim europ- opisivanje razlika u njihovu karakteru te ocjenu vrijed-
skim zemljama u svojim je analizama uglavnom obu- nosti pojedinih, za karakter krajolika odreujuih svoj-
hvaala ruralna podruja, tako da su se u obzir uzimali stava, kao osnove za planiranje i budue upravljanje
promjenama.92 Prvi stupanj metode ocjene karaktera
86 Teza je povezana s aktualnom definicijom krajolika koja ga odre- krajolika, tipoloko razvrstavanje karakterizacija ne sa-
uje kao procese i meuodnose, kao i potekoe na koji se nain ovi
mogu dokumentirati i vrjednovati. Usporediti s potpoglavljem 1.5. dri proces vrjednovanja, za razliku od potonjeg, koji
87 To je tehnika koja prethodi procesu ocjene, a sastoji se od razvr- ukljuuje donoenje ocjene o vrijednostima obiljeja i
stavanja (klasificiranja), opisivanja i razumijevanja fizikih, prirodnih
sastavnica krajolika. Metoda ocjene karaktera krajolika
i kulturnih sastavnica krajolika, odnosno abiotskih, biotskih i kultur-
nih. Usmjerena na pojanjenja to jedno podruje ini razliitim od zasnovana je na strukturnom pristupu usmjerenom na
drugog, ukljuuje kabinetska istraivanja i kartiranje tipova krajolika prepoznavanje karaktera, tj. svojstava kao razlikovnih
u raznim slojevima podataka, terenska istraivanja i kao rezultat klasi-
fikaciju, tj. prepoznavanje i opisivanje tipova, odnosno podruja krajo- obiljeja krajolika i ukljuuje donoenje ocjene o obi-
lika. U okviru kabinetskog rada prikupljeni su podatci koji omoguuju ljejima i karakteru krajolika radi dobivanja podataka
pripremu karata za preklapanje razliitih imbenika, kao osnovu za
odreivanje tipova/podruja zajednikog karaktera, koji se moraju ve- za stvaranje i donoenje odluka odrivog upravljanja i
rificirati podatcima terenskih istraivanja. Metodski postupak ukljuu-
je pripremu baze podataka koju ine analize i priprema kartografskih
prikaza za preklapanje kojima se dokumentiraju prirodne sastavnice: 90 [74]
geomorfoloka obiljeja, tla, vode i vegetacijski pokrov, dok kultur- 91 Swanwick, 2002.
ne sastavnice ukljuuju podatke o: koritenju terena, uzorcima nase-
lja, uzorcima polja, te povijesnim elementima krajolika kulturnom 92 Takozvana Warwickshire Method brzo je prihvaena kao strogi i
naslijeu. temeljiti pristup ocjeni povijesnog krajolika, kao osnova za planira-
nje i upravljanje krajolikom. Assessment and Conservation of Landsca-
88 Usporediti s potpoglavljem Krajoline jedinice, tipovi i podruja. pe Character the Warwickshire Landscapes Project Approach (Coun-
89 Swanwick, 2002. tryside Commission, 1991).

105
Krajolik kao kul turno na slijee

Higher sensitivity
Moderate sensitivity
Lower sensitivity

32. Ocjena karaktera krajolika i krajoline osjetljivosti podruja Grendon and Baddesley, Ensor

planiranja krajolika ili za neke druge potrebe.93 Ukljuu- tipovi, kao to je npr. nizinski ruralni krajolik, gorski
je analize i opise krajolinih elemenata i njihovih svoj- prirodni i sl.
stava u okviru odgovarajueg popisa i podataka o sa- - provodi se na viim i niim razinama i u razliitim
stavnicama krajolika. Kartografski se prikazuju podruja mjerilima
odreenog stupnja krajoline vrijednosti i osjetljivosti - za kartiranje svakog krajolinog tipa ili podruja po-
(sl. 30). Osim opisa i tabelarnih podataka u obliku gra- mou GIS-a koristi se jedan topografski poligon, koji
fikih prikaza karata i kartograma opisuju se poje- je na niim razinama podijeljen na skup poligona.95
dina obiljeja krajolika krajoline jedinice, kao opa, Podruje obuhvata ocjene karaktera krajolika moe
povijesna, vizualna, ekoloka obiljeja, analizira se stu- biti kontinuirano, na podruju teritorija drave, a moe
panj vizualne i krajoline osjetljivosti, negativna obilje- obuhvaati regiju ili samo pojedina podruja.
ja te pritisci izazvani razvojem. Cilj provoenja metode
ocjene karaktera krajolika jest na temelju razumijevanja Metoda ocjene karaktera krajolika (landscape character
karaktera krajolika donoenje ocjene o vrijednosti poje- assessment)96 jedan je od suvremenih alata u planiranju
dinih krajolinih jedinica te izrada smjernica za budue odrivog razvitka prostora te predstavlja novi pristup
postupanje.94 Osnovna obiljeja metode ocjene karak- itanja krajolika i razumijevanje naina na koji razliiti
tera krajolika jesu sljedea: elementi doprinose doivljaju mjesta. Ocjena karaktera
krajolika smatra se sredstvom za povezivanje prostora
- odreuju se i ocjenjuju krajolina podruja, kao to je
npr. brdsko-gorski krajolik umberka, te opi krajolini 95 Bhler; Heinz; Scherer; Siebold,1999.
96 Landscape character assessment se kao inovativna metoda i nova
znanstvena disciplina zapoela primjenjivati kasnih 1960-ih godina,
a prvi put kao podloga za izradu Warwickshire County Structure Plans.
93 Karakterizacija krajolika moe se koristiti kao ulazni podatak za Teite je tada bilo na koritenju raznolikih statistikih analiza i na po-
planiranje razvoja podruja, projektiranje posebnih podruja zatite djele elemenata, sastavnica krajolika, kao to su stabla, ume, ogra-
ili ciljane agrookoline mjere u viefunkcionalnim krajolicima. Moe de. Godine 1987. Warwickshire Countryside Commission je publici-
se koristiti i kao okvir ili kao ulazni podatak u prepoznavanju i procje- rala Landscape Assessment: a Countryside Commission Approach (CCD
ni ekosustava ili studija krajolika za iru primjenu. 18), koji daje smjernice za strukturirani pristup ocjeni te odreivanju
94 Usporediti s potpoglavljem 2.6. i planiranju zahvata u krajoliku.

106
Tip olok i razvrstaj k rajolika

UKUPNA OSJETLJIVOST
vrlo velika
velika
srednja
mala
vrlo mala

33. Ocjena osjetljivosti krajolika podruja grada Dubrovnika s obzirom na kulturne sastavnice

i funkcije, ili rijeima C. Swanwicka, povezivanja mjesta te integriranje povijesne dimenzije u zajedniku ocjenu
s ljudima.97 Iz tog je proizaao zadatak razviti alat koji karaktera krajolika postaje u posljednjim desetljeima u
omoguava ocjenu, te analizu na koji nain promjene Europi opeprihvaeni pristup. Ocjena karaktera krajoli-
utjeu na glavne funkcije krajolika. Njezini su rezultati ka koja ukljuuje elemente vrjednovanja i ocjene krajo-
omoguili uspostavu naela koja su postala temeljem lika te izradu smjernica za njegovu zatitu i razvoj poka-
za daljnje aktivnosti na karakterizaciji krajolika, koje su se zala je iroku praktinu primjenu.101 Metode tipolokog
poele provoditi u nekoliko europskih zemlja. U Engle- razvrstavanja i ocjene karaktera krajolika istraivaki su
skoj je ova metoda provedena na vie od 80% jedinica alat sa svrhom odrivog prostornog planiranja. Pomau
uprave, od lokalnog do regionalnog mjerila.98 Ocjena boljem razumijevanju prostora, od pojedinanih vrijed-
karaktera krajolika i tipoloko razvrstavanje karakteri- nosti kulturnog i prirodnog naslijea prema cjelini pro-
zacija vaan su dio europske prostorne politike, pose- stora. U Velikoj Britaniji, kao primjeru zemlje ouvanih
bice nakon donoenja Europske konvencije o krajoliku u vrijednosti krajolika, jedna od najvanijih prednosti ove
kojoj su formulirani glavni zadatci vezani za ouvanje metode jest dostupnost i preglednost podataka i omo-
raznolikosti europskih krajolika.99 Usporedno s razvo- guavanja participacije, tj. zajednikog mjesta javnog i
jem ove metode u Velikoj Britaniji i u Sloveniji je zapo- osobnog miljenja te strunog vrjednovanja o poslje-
eo rad na tipolokoj razvrstavanju krajolika, koji je re- dicama predloenih promjena na krajolik. Korisnici nisu
zultirao podjelom teritorija drave na tipove i podruja samo konzervatori i strunjaci koji se bave zatitom, ve i
(krajine).100 Izrada novih nacionalnih tipologija krajolika prostorni planeri, lokalna samouprava, stanovnici i ostali
dionici ukljueni u razvoj (sl. 32 i 33).102

97 Swanvick, 2002: 12. Studija ocjene karaktera krajolika pozornost usmjerava


98 Swanwick, 2004. na ouvanje i poboljanje njegovih sutinskih obilje-
99 European Landscape Convention, l. 6. ...to recognise landscapes in ja, a prilagoena je mjerilu i vrsti dokumenta za koji se
law as an essential component of peoples surroundings, an expression
of the diversity of their shared cultural and natural heritage, and a foun-
dation of their identity. 101 Wascher, 2005: 35.
100 Ogrin,1997.; Marui,1998.; Marui; Jani 1998. 102 *** 2010.b; Manzo; Perkins, 2006.

107
Krajolik kao kul turno na slijee

AEL (altered C18 &C19)


AEL (altered C20)
Airfields &Military
Anciently Enclosed Land
Coastal Rough Ground
Dunes
Navigable Rivers
Ornamental
Predominanatly Industrial
Recently Enclosed Land
Recreation
Reservoirs
Steep sided valleys
Upland Rough Ground
Upland Woods (Plantations)
Urban

34. Karta povijesnih tipova/podruja krajolika, Cornwall

izrauje.103 Raspon primjene studije moe biti vrlo irok, npr. vjetroelektrane, gospodarski i turistiki predjeli
a izrauje se za potrebe: 104 i slino.
- prostornog i urbanistikog planiranja, posebice za
- ope strategije ili politike razvoja krajolika
otvaranje novih graevnih podruja
- prepoznavanja posebnog statusa, zatite krajolika
- z a planove zatite i upravljanja krajolikom
- studija nosivosti (kapaciteta) prostora i sposobno-
- za izradu i donoenje stratekih dokumenata uprav-
sti krajolika za smjetaj novih namjena kao to su
ljanja raznih sektora i slino. 105

103 Metodski slijed izrade studije obuhvaa kljuna poglavlja: a) de-


finiranje ciljeva, svrhe, mjerila, razine i detaljnosti izlaznih podataka
Metoda povijesne karakterizacije
za dionike, vrste ocjenjivanja koje e utjecati na pristup; b) kabinetska krajolika
istraivanja, prikupljanje podataka za prirodne i kulturne sastavnice
krajolika; c) terenska istraivanja za koja se koristi unaprijed pripre- Prema jednom od odreenja, metoda povijesne karak-
mljeni obrazac za snimanje podataka, pisane opise, skice, fotogra-
fije, ankete za estetske i perceptivne aspekte; d) klasificiranje i opis terizacije (landscape characterization) i ocjene povije-
dobivenih karata za krajoline tipove i podruja - opisivanje i imeno- snog karaktera krajolika (historic landscape characteri-
vanje tipova i podruja te tono prepoznavanje i opisivanje glavnih
karakteristika (mogu biti pozitivne i negativne), e) ocjena postojeeg zation) jest alat koji omoguava razumijevanje povijesnih
stanja, analiza pritisaka i planiranih promjena, f ) prijedlog strategije i
smjernica za razvoj i zatitu karaktera krajolika.
104 Swanwick, 2002. Studija ocjene karaktera krajolika koristi se za:
planiranje razvoja i donoenje planskih dokumenata politike, pla- 105 Zahvaljujui prepoznavanju obiljeja, karaktera i vrijednosti po-
nova i programa razvoja podruja/krajolika; za politike i planove raz- jedinih krajolinih tipova, odnosno podruja, Studija ocjene karak-
voja upanija i jedinica lokalne samouprave; za regionalne i lokalne tera krajolika pomae u planiranju promjena u krajolicima usmjera-
strategije upravljanja krajolikom; kao temeljni input za planove upra- jui se posebice na procese potaknute ljudskim imbenicima, kao
vljanja zatienim podrujima, nacionalnim, regionalnim i parkovima to su nove namjene i nain koritenja krajolika, ime se pomae
prirode te ostalim kategorijama zatienih podruja; osigurava podat- izbjegavanje ili umanjenje negativnih uinaka, planiranje promje-
ke za nacionalne i planove zatite okolia (npr. bioloke raznolikosti, na i razvoja koji nee naruiti svojstva karakter krajolika. Primje
prirodne batine i sl.); upravljanje i koritenje zemljita na odriv nain, rice, Studija zatite karaktera krajobraza Grada Zagreba izraivana je
ukljuujui preporuke za koritenje ugroenih i naruenih podruja; za potrebe izrade Strategije razvoja grada Zagrebplan za razdoblje
sudjeluje u poljoprivredno-okolinim pitanjima. 2011. 2014. godine.

108
Tip olok i razvrstaj k rajolika

razdoblja u dananjem krajoliku.106 Prihvaena je kao krajolika razvrstani, karakterizirani i kartirani prema una-
inovativni pristup upravljanju promjenama u povije- prijed odreenim obiljejima, tj. kategorijama slinog
snom krajoliku, povezujui pojmove povijesnog okolia povijesnog naina koritenja (sl. 34).111 Nesporno je da
(historic environment) i kulturnog naslijea (heritage).107 ostatci prolosti te povijest krajolika znaajno utjeu na
Metoda povijesne karakterizacije krajolika usmjerena je njegov dananji karakter, to dokazuje i usku poveza-
na materijalne ostatke prolosti, percepciju i interpre- nost izmeu metoda karakterizacije i povijesne karak-
taciju povijesti koja je prisutna u dananjim obiljejima terizacije krajolika.112 Postupci koji se koriste u metodi
i karakteru krajolika.108 Povijesna karakterizacija prepo- povijesne karakterizacije djelom su izvedeni iz metode
znaje da je svaki krajolik koji ima povijesni znaaj stvo- ocjene karaktera krajolika, to omoguava povezivanje
ren kao rezultat ovjekovih aktivnosti i koritenja ze- rezultata i ugraivanje metode povijesne karakteriza-
mljita tijekom povijesnog razvoja. Podrobnije ispitivanje cije u metodu ocjene karaktera krajolika.
krajolika otkriva da se u pojedinim grupama i uzorcima
Metoda povijesne karakterizacije i ocjena povijesnog
sastavnica, koje se ponavljaju kroz prostor, moe vidjeti
karaktera krajolika zajedniki omoguuju jasnije pre-
da su odreeni slinom povijesti... povijesni krajolik stoga
poznavanje i analize krajolinih podruja.113 Prema pri-
moe biti karakteriziran, kartiran i opisan, koristei kona-
mjerima iz Velike Britanije i povijesni tipovi krajolika
an broj kategorija ili vrsta povijesnog karaktera krajoli-
kartiraju se koristei se tehnikom podrkom GIS-a.114
ka.109 To znai da se u dananjem krajoliku, koristei
Kartiranje se obavlja po naelima povijesne stratigra-
suvremene tehnike istraivanja i kartografske izvore,
fije: najsuvremeniji, tj. najnoviji elementi krajolika kar-
mogu prepoznati povijesni tipovi krajolika kao to su:
tirani su prvi, a najstariji posljednji.115 U glavna naela
prapovijesni, antiki, srednjovjekovni, renesansni, ba-
povijesne karakterizacije krajolika ubraja se pravilo ka-
rokni, krajolik 19. stoljea te suvremeni krajolik.
rakteriziranja cijeloga krajolika, a ne samo pojedinih,
Glavni cilj metode povijesne karakterizacije usmjeren izdvojenih podruja. Obuhvaeni su: obini, uobiajeni,
je na odreivanje razliitih povijesnih razdoblja u da- jedinstveni i prepoznatljivi krajolici, koji se prepoznaju
nanjem, urbanom ili ruralnom krajoliku. Pri tome su kroz povijesnu analizu.
obuhvaene prostorne i povijesne analize, razvoj karak-
teristinih prostornih uzoraka i ostalih povijesnih obi-
ljeja u krajoliku, a temelji se na arhivskim istraivanji- 111 U okviru povijesne karakterizacije Cornwalla (historic landscape
characterisation) prepoznato je 17 tipova krajolika: 1. Rough ground,
ma, povijesnoj, grafikoj i kartografskoj dokumentaciji, 2. Prehistoric enclosures, 3. Medieval enclosures, 4. Post-medieval en-
rezultatima arheolokih i etnolokih istraivanja te na closures, 5. Modern enclosures, 6. Ancient woodland, 7. Plantations
and scrub woodland, 8. Settlement (historic), 9. Settlement (modern),
ostalim izvorima.110 U Velikoj Britaniji su povijesni tipovi 10. Industrial (diused), 11. Industrial (active), 12. Communications, 13.
Recreation, 14. Military, 15. Ornamental, 16. Water (reservoirs etc.), 17.
Water (natural bodies).
106 Clark, 2003: 90. 112 Thomas, 2004/5: 11.
107 U Engleskoj je povijesna karakterizacija djelomino bila i reakcija 113 Clark; Darlington; Fairclough, 2004.
na dotadanji nain odreivanja podruja kulturnoga naslijea (des-
ignation system) koji je bio usmjeren na zgrade, a ranije na spomeni- 114 U razliitim podrujima Velike Britanije razliiti tipovi e biti
ke. Sada se proiruje na ira podruja, prije svega na ruralne i ostale odreeni zbog razlike u povijesti krajolika ili zbog karakterizacije kra-
vrste krajolika. Primjeri inovativnog pristupa bili su poslije industrijski jolika koja je odreena koristei vee ili manje mjerilo. Metode mogu
gradovi Cornwall i Lancashire te veliki program obnove poduja Lon- biti fleksibilne, tako da je u sluaju Cornwala karakterizacija obavljena
don-Stansted-Cambridge i Thames Gateway Growth Areas. U ovim u mj. 1:10000 i 1:2500.
primjerima osim ruralnog krajolika bila je ukljuena i metoda urbane 115 Meutim, javlja se problem razvrstavanja u razliite povijesne ti-
karakterizacije (Townscape). Clark, 2003. pove te dosljednog prepoznavanja podruja u odgovarajue razvr-
108 Aldred; Fairclough, 2003. stajne grupe (kategorije) u sluajevima kad pojedina podruja poka-
zuju obiljeja nekoliko povijesnih razdoblja i nije potpuno jasno koje
109 Herring 1997: 71. treba karakterizirati. U takvim sluajevima, kad podruje pokazuje vie
110 Opisana metoda izrade povijesne karakterizacije krajolika dosad povijesnih razdoblja, pomau razliite tehnike i matematike analize
nije provedena u Hrvatskoj. Metoda zahtijeva opsena kartiranja po- prema kojima je svakom podruju pridruen poligon GIS-a koji moe
vijesnih podataka i georeferenciranje povijesnih karata. imati nekoliko opisnih obiljeja.

109
Krajolik kao kul turno na slijee

35a 35b

35. Stanje izgraenosti krajolika Grada Zagreba u razdoblju sredine 19. (35a) i 20. stoljea (35b)

U dananjem krajoliku karakteriziraju se kroz razliita razdoblja krajolika, koja se provede kroz analize i baze
povijesna razdoblja.116 Krajolik je glavni izvor podata- pripremljenih podataka (metadata).118 Povijesna klasifi-
ka za kabinetska i terenska istraivanja, analize karata i kacija krajolika moe se sagledavati na dva naina:
fotografija iz zraka, koristei tehniku podrku GIS-a.117
- k roz vremenska razdoblja (time-slice), rekonstriuira-
Posebno je vana uloga i koritenje povijesnih karata i
njem stanja povijesnog krajolika u razliitim razdoblji-
ostalih dokumenata za potrebne podatke o povijesnim
ma (sl. 35)119
obiljejima, za rekonstrukciju karakteristinih povijesnih
- vremenskom dubinom (time-depth) u dananjem
krajoliku, na temelju morfoloke analize i razumijeva-
116 Fairclough, 1999.b. Povijesni karakter krajolika odreuje se u nja promjena i procesa.
dananjem krajoliku kartiranjem podruja povijesnog karaktera na
kartama odgovarajueg mjerila. Potrebno je poopiti, tj. prepoznati
dominantan povijesni karakter krajolika i koristiti unaprijed odreene 118 Temeljni pristup jest kroz GIS (obino: MapInfo ili ArcView) pove-
podjele u povijesne kategorije. Koristiti koncept vremenske dubine zan s posebno strukturiranim bazama podataka (npr. Access). Osnovni
(time-depth) vidljiv kroz dua povijesna razdoblja. je zakljuak da sline strukture podataka treba koristiti gdje god je to
117 Atributi koji se pridruuju pojedinim sastavnicama ukljuuju po- mogue da bi se omoguila usporedba izmeu projekata. U skladu
kazatelje prirodnog i izgraenog prostora koji su oblikovani ljudskim s tim naelima krajolik se dijeli u GIS poligone koji se klasificiraju u
aktivnostima u prolosti, a mogu biti: raspodjela uma i ostalih po- preddefinirane kategorije. Ostali podatci se koriste iz baze podataka
luprirodnih stanita, oblici polja i njihove granice, linije cesta, ulica i povezane s kartama GIS-a koji ukljuuju ostale podatke za svaki po-
staza, smjetaj zgrada u selima i zaseocima, posebna obiljeja u pros- ligon. Veliina poligona koritena u pojedinim projektima je srednje
toru i slino. Radi operativnosti i izrade kartografskih prikaza podatci veliine izmeu 18 i 61 ha. (Fairclough, 2001: 23-26.)
se grupiraju u zajednike kategorije atributa prema pojedinim tipovi- 119 Metoda povijesne karakterizacije po vremenskim razdobljima
ma krajolika, pri emu se naglaava da pojedini uzorci krajolika mogu (time-slice) izraena je za podruje Grada Zagreba u sklopu izrade
biti promatrani kroz slino koritenje prostora danas i u povijesti. Krajobrazne osnove Grada Zagreba.

110
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Morfoloke i funkcionalne analize karaktera krajolika sljedei:124 lokalni karakter/svojstvenost, rijetkost, itlji-
izvode se pomou povijesnih karata i dokumentarnih vost, krhkost/ranjivost, povijesna dubina, kulturne pove-
podataka o pojedinim povijesnim razdobljima. Dana- zanosti, tipinost/karakteristinost i potencijal za istrai-
nji izgled krajolika polazite je odreivanja povijesnog vanja. Vrijednost karaktera povijesnog krajolika izraena
karaktera krajolika, pri emu se sagledavaju: koritenje je kroz matricu ocjene od vrlo visoke do beznaajne.
prostora u prolosti i danas, arheoloko tumaenje, vre- Ocjena karaktera povijesnog krajolika prema analizira-
menska dubina, oblikovanje krajolika, povijesna naselja nim primjerima u Velikoj Britaniji izraena je sljedeim
i graevine. Temeljni rezultat povijesne karakterizacije vrijednosnim kategorijama:
krajolika jest odreivanje povijesnih krajolinih tipova i
- vrlo visoka: izuzetno dobro ouvani povijesni krajolici s
podruja.120 Metoda ocjene povijesnog karaktera krajoli-
iznimnom skladnosti, povijesnom dubinom ili drugim
ka (historic landscape assessment) proizala je iz metode
bitnim imbenikom, odnosno oni koji imaju iznimnu
ocjene karaktera krajolika, a ustrojena je kao ocjena vre-
meunarodnu vrijednost Svjetske batine bez obzira
menske (povijesne) dimenzije krajolika kojom se omo-
jesu li dosad upisani ili ne
guuje karakterizacija, razvrstaj u ope tipove povije-
snog karaktera krajolika te ocjena njihovih obiljeja.121 - visoka: dobro ouvani povijesni krajolici koji pokazu-
ju znatnu skladnost, povijesnu dubinu ili drugi bitni
Metode povijesne karakterizacije krajolika i ocjene po- imbenik; namjerno oblikovani povijesni krajolici izu-
vijesnog karaktera krajolika uspostavljene su u Velikoj zetnog interesa te krajolici visoke kvalitete nacional-
Britaniji poetkom 1990-ih godina.122 Razvoj navedenih nog znaaja
metoda javio se s rastuom potrebom za prepozna-
- srednja: prosjeno ouvani povijesni krajolici koji po-
vanjem i ocjenom krajolika kao kulturnog naslijea.123
kazuju znatnu skladnost, povijesnu dubinu ili drugi
Kriteriji ocjene povijesnog karaktera krajolika koriteni
bitni imbenik. Povijesni krajolici regionalnog znaaja.
u primijenjenim istraivanjima u Velikoj Britaniji bili su
- niska: povijesni krajolici ija je vrijednost ograniena
zbog slabe ouvanosti povijesnih struktura. Imaju lo-
kalni znaaj.
120 Metoda povijesne karakterizacije jo uvijek je u procesu uenja i
usavravanja. Zaetnici ovoga projekta u Velikoj Britaniji sada dolaze - zanemariva: krajolici s malo ili bez znaajnog povije-
do drugog kruga izrade povijesne karakterizacije i podrobnije obrade
na lokalnoj razini. Takoer se zalau za to veu standardizaciju, ime snog interesa.125 Navedena metoda ocjenjivanja krajo-
e se postii mogunost usporedbe i stratigrafije krajolika. Izvor: Al- lika u pristupu je podudarna s metodom vrjednovanja
dred; Fairclough, 2003.
kulturnog krajolika kao kulturnog naslijea.
121 Dyson-Bruce, 2003: 65.
122 Metoda povijesne karakterizacije krajolika prvi put je primjenje-
na u Cornwalu u Engleskoj, 1992. 1994. godine i ubrzo se razvila u Metoda tipolokog razvrstaja
iroki nacionalni program koji je koordinirao English Heritage. Povijes- urbanog krajolika
nom karakterizacijom do danas je pokriveno gotovo itavo podruje
Velike Britanije. Kao rezultat nije proizaao jedan nacionalni pristup,
ve je uspostavljena jezgra koncepta i prepoznate su metode koje Karakter urbanog krajolika odreen je oblicima, fizikim
odraavaju iroki opseg interesa. (Alfred; Fairclough, 2003.) Razvoj strukturama, uzorcima i funkcijama kojima se stvaraju
sustava povijesne karakterizacije prikazan je u radu: Fairclough, 1999.
Treba naglasiti da je koncept analize povijesnog karaktera krajolika
njegove fizike, kulturne i percepcijske vrsnoe. U odre-
uspostavljen najprije za urbana podruja u Velikoj Britaniji ve 1967. enju urbanog krajolika sutinski su kulturni elementi
godine te da je mao veliku ulogu i prilikom donoenja zakonskih aka-
ta o podrujima konzervacije (conservation areas). (Clark, 2005.)
koji odreuju stilsku, odnosno povijesnu pripadnost te
123 Uspostava ove metode vezana je i nastavlja se na metodu pojavnost pripadajuih otvorenih prostora i zgrada ko-
primijenjenu u Velikoj Britaniji u Cornwallu: historic character types. U jima je izgraen i oblikovan. Na identitet grada u velikoj
kotskoj je razvijen pristup kartiranja historic landuse (1998.), a Wales je
izradio Register of Landscapes (1999.) krajolici kao podruja iznimne
ljepote (Areas of Outstanding Beauty, OAB). English Heritage je pri-
premio metodologiju Historic Landscape Character na temelju ko- 124 Parsons; White, 2009.
ritenja alata GIS-a. 125 [150]

111
Krajolik kao kul turno na slijee

TIPOVI URBANOG KRAJOLIKA


1.2.2. breuljkasti urbani semi-urbani krajolik
1.2.3. breuljkasti urbani centralni krajolik
1.2.4. breuljkasti urbani povijesni krajolik
1.2.5. breuljkasti ruralno-urbani krajolik
1.2.6. breuljkasti ruralni krajolik
2.1.1. nizinski urbani semi-centralni krajolik
2.1.2. nizinski urbani povijesni centralni krajolik
2.1.3. nizinski urbani centralni krajolik
2.1.4. nizinski suburbani krajolik
2.2.2. rijeni suburbani krajolik
2.2.3. rijeni urbani semi-centralni krajolik
2.2.4. rijeni urbani centralni krajolik Zagreba

36. Tipovi urbanog krajolika Grada Zagreba

mjeri utjeu stanovnici te njihove tradicije i kultura. Me- u svakom podruju u kojemu se pojavljuju, dok su po-
toda ocjene urbanog krajolika (urban landscape/towns- druja urbanog karaktera posebna, mjestopisno odre-
cape assessment)126 ukljuuje analize i ocjene urbanog ena podruja na kojima se pojavljuje odreeni urbani
prostora, njegova fizika, vizualna i drutvena obiljeja tip. Urbani krajolik se tipoloki razvrstava karakterizira
te percepciju kojom se prepoznaje njegov doivljaj mje- uvaavajui osnovna gledita: vee je sloenosti nego
sta i identitet.127 Metoda ocjene krajolika povezuje opi- prirodni jer sadri prirodne i ovjekovim radom stvorene
sivanje, razvrstaj, tipoloku klasifikaciju, analize i ocjenu strukture. Meudjelovanje izmeu krajolika i promatraa
prema dosad, u meunarodnim krugovima, koritenim prema Kevinu Lynchu130 postoji u pogledima (views) te
stupnjevima ocjene.128 Urbani karakter (townscape/urban u urbanim pojasevima koridorima (corridors)131 koji su-
landscape character) ocjenjuje se u razliitim mjerilima, od djeluju u stvaranju javne percepcije urbanog krajolika. Pri
regionalnog do lokalnog (detaljnog).129 U procesu pre- tome se sadraj slike grada istrauje u odnosu na fizike
poznavanja tipolokih obiljeja urbani se krajolik, kao ire oblike koji se mogu podijeliti u pet tipova: putovi, rubovi,
podruje istraivanja, razvrstava u podruja razliitih ur- podruja, vorovi i oznake (landmarks). Sastavnice urba-
banih obiljeja (townscape/urban landscape areas), koja nog krajolika dokumentiraju se i opisuju prema javnoj
se odreuju kao podruja razliitih, prepoznatljivih i do- percepciji, ime se povezuje ocjena urbanog krajolika s
sljednih zajednikih obiljeja. Tipovi urbanog krajolika, tj. pojmom slikovitosti grada. Meutim, jasnoa i itljivost
zajednikih urbanih obiljeja (townscape/urban landscape nisu jedini vani imbenici vrsnoe i skladnosti grada,
types) su openiti, imaju uglavnom sline urbane uzorke
130 Lynch, 1960. Teorija Kevina Lyncha jest pogled javne percepcije
126 Samuels; Clark, 2008. urbanog krajolika sa stanovita strunog gledita.

127 [65] 131 Urbani pojasevi (koridori) su glavne ulice u kojima su smjetene
znaajne zgrade. Ove ulice, koje vode prema sreditu grada i dru-
128 Unwin; Nash, 1992. Ocjena krajolika obuhvaa: mjerenje krajo- gim urbanim centrima, u funkciji su vanih prometnica (za automo-
lika; popisivanje onoga to stvarno postoji u krajoliku; istraivanje i bile, bicikliste, pjeake i sl.). U pravilu su u njima smjeteni trgovaki,
mjerenje ocjene vrijednosti u krajoliku; ocjenu vrsnoe krajolika u poslovni i ostali javni gradski sadraji koji slue stanovnicima u prolazu,
okviru pojma pojedinanih ili drutvenih sklonosti prema razliitim kao i okolnim gradskim etvrtima. Njima se ujedno povezuje urbana
tipovima krajolika. matrica susjedstva koju ini mrea ulica manjeg mjerila. U pravilu ove
129 Roger, 2004/5. ulice imaju vrsnoe i kao ulini pogledi (streetscaping).

112
Tip olok i razvrstaj k rajolika

vrlo mala
mala
srednja
velika
vrlo velika

37. Analiza vizualne izloenosti krajolika Grada Zagreba 38. Ocjena vrijednosti opih krajolinih tipova/podruja
s glavnih prometnica Grada Zagreba

njihovo je posebno znaenje u prisutnosti prirode u ur- i Hrvatskoj postoje razlike.133 Primjeri ocjene urbanog
banom mjerilu, veliini, vremenu i sloenosti. krajolika u Engleskoj posebno su se odnosili na tipo-
ve urbanog krajolika i na podruja urbanog krajolika,134
Glavna svrha i zadaa ocjene karaktera urbanog krajo-
za razliku od tipoloke podjele krajolika Grada Zagreba
lika jest pomo u planiranju i upravljanju promjenama
gdje su krajolini tipovi pridruivanjem zemljopisnog
odreenog gradskog podruja. Svaka promjena sadri
odreenja postali podruja urbanog krajolika (sl. 36) te
brojne mogunosti budueg oblikovanja urbanog krajo-
su opisivana prema sljedeim temama: lokacija i odnos
lika. Kroz temeljito razumijevanje i analizu postojeeg
prema susjednim podrujima, glavna obiljeja, povijesni
stanja urbanih oblika, tipova i uzoraka omoguuje se da
razvoj i kontekst, vizualna i ekoloka obiljeja, pritisci i
budue promjene stvore pozitivan doprinos, posebice u
negativna obiljeja te smjernice za upravljanje.135
planiranju obnove i zatite povijesnih gradova.132 Pove-
zivanje metoda ocjene karaktera krajolika i ocjene urba- Pristup uobiajenih metoda tipolokog razvrstaja, koje
nog krajolika (landscape character assessment, townsca- su obuhvaale uglavnom ruralna podruja razlikuje se
pe/urban character assessment) u zamisli je s Europskom
konvencijom o krajoliku koja jasno govori da se krajolik ne 133 Analizirani su i usporeeni primjeri engleske i hrvatske karakter-
izacije urbanog krajolika, kao to su: Havant Borough Council, Land-
zaustavlja na granicama grada. Analiza je pokazala da u scape Character Assessment i Krajobrazna osnova Grada Zagreba,
istraivanjima urbanog krajolika provedenim u Engleskoj Strateke smjernice zatite karaktera krajobraza Grada Zagreba.
134 Tipovi urbanog karaktera su se opisivali prema sljedeim tema-
ma: opi opis, fizika obiljeja, bioraznolikost i uzorci vegetacije, po-
vijesni utjecaji, izgraeni oblici i uzorci naselja, doivljajne vrsnoe, te
132 Roger, 1997. Analiza urbanog krajolika usko je povezana s pi- smjernice za krajolik i izgraene oblike. Opisi podruja urbanog krajo-
tanjima kulturnog naslijea, kao to je planiranje obnove i zatite lika sadravali su sljedee: poloaj (lokaciju), odnos prema susjednim
povijesnih gradova. English Heritage je 1992. godine u Velikoj Britani- podrujima, povijesni razvoj i kontekst, kljune karakteristike (fiziki
ji pokrenuo nacionalni program istraivanja arheologije, povijesnih krajolik, geomorfoloka svojstva i pokrov tla), povijesni i izgraeni
graevina, povijesnih mjesta i gradova s namjerom koritenja rezu- okoli, doivljani; vizualni: otvorenost/zatvorenost, vidljivost...
ltata kao pomo lokalnim vlastima, slubama zatite i drugima koji 135 Za Grad Zagreb dosad je izraena strateka razina klasifikacije
se brinu za ouvanje povijesnih gradova. Program je opisan u izjavi krajolika, s podjelom na ope tipove i tipove krajolika, pri emu su
o politici Managing the Urban Archaeological Resource. potanko analizirani i opisani samo opi tipovi i podruja.

113
Krajolik kao kul turno na slijee

od tipolokog razvrstaja karakterizacije urbanog krajo- podruju i moru sve su intenzivniji i izazivaju sve vee
lika. Pojedini primjeri odreuju samo podruja urbanog promjene, stoga je u donoenju odluka te u alatima
karaktera, a drugi i urbane tipove i urbana podruja, planiranja i upravljanja od izuzetne vanosti sustavni
pri emu se pojam urbanog karaktera primjenjuje i na pristup. Iz navedenih razloga krajolik mora zahtijeva
ocjenu karaktera i na ocjenu povijesnog urbanog krajo- posebnu pozornost i zatitu u kojoj se odluke trebaju
lika. Na engleskim primjerima vidljivo je da je opi tip zasnivati na razumijevanju svojstava karaktera i njemu
urbanog krajolika, koji je oblikovan tijekom povijesnih pridruenih vrijednosti. Posebnost obalnog, otonog,
razdoblja rasta ili funkcije grada zapravo povijesni tip kao i krajolika mora u odnosu na ostale vrste krajolika
krajolika u urbanom podruju.136 Tipovi urbanog krajo- jest uinak na krajolik izazvan dodirom kopna i mora,
lika preklapaju se s povijesnim tipovima krajolika, a sva- visoka vizualna izloenost i otvaranje pogleda s obale
ki se moe primijeniti i na ostale gradove, na isti nain prema moru, s mora na obalu te pogledi du obale.
kao to se tip krajolika moe primijeniti na razliitim Ocjene obiljeja i vrijednosti obalnog i krajolika mora
dijelovima zemlje.137 Ocjena urbanog krajolika temelji (coastal and seascape assessment) temelje se na slinom
se na objektivnim kriterijima, koji se zasnivaju na poka- pristupu koji se primjenjuje u metodi ocjene karakte-
zateljima povijesnog razvoja i rasta grada, prostornom ra krajolika.139 Ukljuuje ne samo vizualne i doivljajne
ustroju, kompoziciji, vizualnoj izloenosti, obiljejima i imbenike, ve i utjecaj povijesti i kulture na oblikovanje
urbanim uzorcima (sl. 37 i 38). dananjeg krajolika mora te podatke o bioraznolikosti,
mjestopisnim i maritimnim obiljejima. Cilj je razumjeti
Metoda tipolokog razvrstaja obalnog i dokumentirati odnose izmeu zemlje i mora u povi-
i krajolika mora jesnom slijedu razvoja te na temelju analiza i ocjena
Obalni, otoni i krajolik mora ine vaan dio teritorija izraditi smjernice za budui razvoj i ouvanje cjeloku-
pojedinih drava, pa i Hrvatske. Osim znaenja pove- pnog karaktera. Kriteriji za odreivanje tipova obalnih i
zanih s identitetom razliitih razina, od nacionalnog do krajolika mora jesu: vremenska dubina, povijesno i po-
lokalnog, prua velike mogunosti za turistiki i gospo- stojee koritenje prostora (obale, mora), geomorfolo-
darski razvoj. Svjedoimo da se suvremenim razvojem ka obiljeja obalnog pojasa i podmorja, odnosi plime
dogaaju velike promjene u mnogim obalnim, otonim i oseke, utjecaj vjetrova i slino. Ocjene se temelje na
i krajolicima mora.138 Spoznata je svijest o vrijednosti- antropogenim djelovanjima kroz povijest (moreplov-
ma krajolika mora kao mjestima identiteta, jednako kao stvo, brodogradnju, ribarstvo i sl.), te na suvremenom
to su to krajolici gradova i ruralnih podruja. Razliiti koritenju obalnog pojasa i mora kojim se naruava,
suvremeni pritisci razvoja usmjereni prema obalnom prijeti ili negativno utjee na krajolik. Slino kao i u me-
todi ocjene karaktera krajolika, ocjena krajolika mora
odvija se u dva stupnja. Prvi stupanj je karakterizacija
136 Povijesni tip krajolika u Engleskoj/Velikoj Britaniji dijeli se prema
opisivanje, razvrstavanje i kartiranje obiljeja krajoli-
sljedeim kategorijama: rana i srednjedobna viktorijanska naselja,
kasna viktorijanska naselja, Edwardian stanovanje, stanovanje prije, ka mora kojim se pokazuje razliitost meu tipovima
stanovanje nakon drugog rata, stanovanje 1960-1970-ih godina, sta-
i podrujima. Ukljuuje analize triju grupa sastavnica:
novanje kasnog 20. stoljea, sela i zaseoci prije 1810. godine, srednjo-
vjekovne i poslijesrednovjekovne jezgre, obnovljene povijesne jezgre, kopna, mora i obalne linije te prepoznavanje i odrei-
kole 20. stoljea i igralita, groblja, sportski tereni, otvoreni prostori, vanje jedinica krajolika mora: tipova i podruja obalnog,
industrijski sklopovi i tvornice.
137 Karakterizacija urbanog krajolika Grada Zagreba primjer je pri- otonog i krajolika mora prema pripadajuim razliitim
stupa u kojem su povezane metode povijesne karakterizacije i kon- i prepoznatljivim zajednikim obiljejima. Metodom je
vencionalne metode tipoloke podjele urbanog krajolika.
obuhvaeno kartiranje raspodjele i smjetaja krajolinih
138 Velike promjene u obalnom podruju i na otocima u Hrvatskoj
izazvane planiranjem i gradnjom apartmana, turistikih predjela, luka,
nautikog turizma, nasipavanjem mora, gradnjom u zatienom obal-
nom pojasu i sl. esto dovode do naruavanja krajolinih vrijednosti. 139 [64]

114
Tip olok i razvrstaj k rajolika

39. Odreivanje jedinice krajolika mora (seascape unit)

40. Odreivanje granice obuhvata krajoline jedinice kopna i mora

41. Jedinica krajolika mora uspostavljanje vizualno znaajnog podruja kopna i mora

115
Krajolik kao kul turno na slijee

42. Krajolik otoka i mora, Komia sa zaljevom i otoiem Bievo

jedinica zajednikih obiljeja (sl. 39, 40 i 41).140 Drugi


stupanj ukljuuje ocjenu proces donoenja ocjene o
obiljejima i vrijednostima obalnog, otonog i krajolika
mora koja je podloga za donoenje odluka o buduem
razvoju. Pri tome trebaju biti prepoznate vrijednosti i
osjetljivost pojedinih podruja krajolika mora. Proces
opisivanja tipa/podruja krajolika mora (seascape cha-
racter type/areas) obuhvaa podatke o fizikim/prirod-
nim sastavnicama, ovjekovom djelovanju i vizualnim
obiljejima. Za razliku od ostalih vrsta krajolika, povezi-
vanje obalne linije mora i zalea sutinski je imbenik
prepoznavanja karaktera krajolika mora (sl. 42).

140 *** 2001.a [53].

116
Tip olok i razvrstaj k rajolika

PRIMJENA METODE TIPOLOKOG


RAZVRSTAJA KRAJOLIKA
U posljednjim je desetljeima naglaena uloga i zna- do opih, holistiki prepoznatih i razvrstanih tipova
enje prepoznavanja tipova krajolika, prije svega zbog krajolika (sl. 43). Glavni tipovi krajolika bili su opisa-
velikih utjecaja globalizacije na izgled i stanje krajolika ni na vrlo openit nain i ilustrirani crteima. Budui
i to u obliku promjena koritenja prostora, urbanog da je kartiranje provedeno u malom mjerilu i u pre-
irenja (urban sprawl), promjena naina agrikulturne malom broju razliitih tipova (prepoznata su trideset
proizvodnje i slino. Pitanja kao to su bioraznolikost, dva opa tipa)143, ta tipoloka podjela nije imala veu
odrivost, klimatske promjene, ruralni razvoj i promje- primjenu u politikama i planiranju razvoja europskog
ne u koritenju zemljita zahtijevaju meunarodni, a prostora. Meeusova tipoloka podjela krajolika, s pr-
ponekad i kontinentalni ili globalni pristup. Europska vom kartom takve vrste, jo uvijek potie rasprave o
razina pri tome postaje sve vanija, osobito u istrai- stvarnom izgledu krajolika i njegovu razvoju u europ-
vanjima zatite okolia i krajolika. Sloenost navedenih skom kontekstu. Kritiki stav prema toj tipolokoj po-
problema esto dovodi do i preklapanja, a znanstveni djeli doveo je do aktualne europske tipoloke podjele
pristupi zahtijevaju jasne, sustavne i dosljedne meto- krajolika LANMAP2.144
de koje bi trebale pokriti to vei broj drava i stvoriti
Najvaniji dokument koji je posveen zatiti, planira-
podatke da bi se premostila rascjepkanost (fragmen-
nju i upravljanju krajolicima jest Europska konvencija o
tiranost) i jo vie povezali nacionalni pristupi. Stoga
krajoliku145 koja je potaknula stvaranje popisa krajolika za
je na meunarodnoj razini glavni izazov oblikovati je-
potrebe donoenja ocjene njihova stanja te upravljanja
dinstven pristup, pojmove, tipoloko razvrstavanje i
promjenama. Pojedine europske zemlje u tome imaju
sustave pohrane podataka, uzimajui pri tome u obzir
dugu tradiciju, ali se jo uvijek uglavnom oslanjaju na
potrebe nacionalnih i regionalnih vlasti.141 To se prije
dostupne grupe podataka koritenja prostora koji se
svega odnosi na metode tipolokog razvrstaja krajoli-
izvodi iz podataka corine land cover i to preteito u od-
ka koje imaju iroki opseg primjene, od ocjene i vrjed-
nosu na bioraznolikost. Meutim, u pojedinim europ-
novanja pa do odluka vezanih uz budue planiranje
skim zemljama razvijene su nove klasifikacije krajolika
i upravljanje promjenama u krajoliku. U posljednjem
s odreivanjem i kartiranjem krajolinih podruja kao
desetljeu pokrenuta su dva europska projekta; jedan
osnove za provoenje potonje metode njegove ocje-
predstavlja Environmental Classification of Europe142 s
ne. Osim ocjene, planiranja i upravljanja uvode se su-
naglaskom na bioklimatske uvjete za floru i vegetaciju,
stavi praenja stanja i promjena (monitoring) krajolika.
a drugi je pokuaj uspostavljanja European Landscape
Classification, povezivanjem razliitih slojeva najnovijih
geografskih podataka te nadovezivanjem na postoje-
e nacionalne pristupe. Prvo kartiranje tipova krajoli- 143 Meeus, 1995: 31. Klasifikacija se temeljila na sljedeim pokazate-
ljima: 1. main land forms characterising geological and climatic zones;
ka za podruje Europe izradio je 1995. godine Johan 2. economic potential of land use and landscape; 3. characteristics
Meeus koristei se metodom ocjene koja se temeljila based on a combination of ecologically sound process and sustaina-
ble use of natural resources; 4. importance of extensively managed
na njegovoj osobnoj procjeni i znanju, to je dovelo areas for the experience of nature and wildlife; 5. regionally specific
settlement patterns, ancient field systems, old trees, terraces and ver-
nacular architecture as indicators of local inhabitants need to express
141 Mcher; Bunce; Jongman; Klijn; Koomen; Metzger; Wascher, 2003: 7. their cultural heritage; and 6. scenic quality and visual characteristics
of the region itself.
142 Environmental Classification of Europe (EnC) na temelju analize i
statistikoga grupiranja klimatskih i topografskih imbenika dobivene 144 The European Landscape Classification, LANMAP2 [140].
su osamdeset etiri klase okolia. 145 COE, 2000., European Landscape Convention [73].

117
Krajolik kao kul turno na slijee

43. Europski tipovi krajolika, J. Meeus, 1995. godine

Obveze koje za svaku zemlju potpisnicu proizlaze iz Kon- Konvencija se primjenjuje na itav prostor zemalja la-
vencije146 su sljedee: nica i pokriva prirodna, ruralna, urbana i peri-urbana
podruja. Rije je o krajolicima koje bi se moglo smatrati
- prepoznati krajolike na itavom teritoriju (analizirati
iznimnim, kao i svakodnevnim i unitenim krajolicima.147
njihova obiljeja, snagu i pritiske)
Slijedom navedenog proizlazi jasna obveza pokrivanja
- ocijeniti tako prepoznate krajolike uzimajui u obzir itavog teritorija tipolokim razvrstavanjem krajolika,
pojedine vrijednosti koje im dodjeljuju stanovnici i
ostali dionici. 147 Ibidem, l. 2. The Convention applies to the entire territory of the
Parties and covers natural, rural, urban and peri-urban areas. It concerns
landscapes that might be considered outstanding as well as everyday and
146 Ibidem, l.6. Landscape Identification and Assessment [73]. degraded landscapes. [73]

118
Tip olok i razvrstaj k rajolika

44. Europski tipovi krajolika LANMAP2, 2003. godine

a ne samo krajolika iznimnih vrijednosti. Priznato je ELCAI.148 Razvrstavanje krajolika prema metodi LAN-
znaenje tipoloke klasifikacije kao vanog koraka u MAP2 zasniva se na trima grupama pokazatelja karak-
planiranju i upravljanju krajolicima, jer se analizom obi- tera krajolika, a uzima u obzir sljedee biotske, abiotske
ljeja i karaktera krajolika, stanja i pritisaka na krajolik i kulturne elemente (sl. 44):149
dobivaju pokazatelji odluujui za donoenje odluka
- reljefna obiljeja (prema podatcima digitalnog modela
upravljanja promjenama i planiranje odrivog razvo-
GTOPO30 koji pokazuje 18 tipova)
ja krajolika.
148 Mcher; Bunce; Jongman; Klijn; Koomen; Metzger; Washer, 2003..
Europski tipovi krajolika LANMAP2 U projektu pod imenom European Landscape Character Initiative
(ELCAI) koordinirano je 14 nacionalnih pristupa izvedenih iz razliitih
Razvrstaj Europski tipovi krajolika (The European Lands- oblika ocjene karaktera krajolika provedenih u Austrjii, Belgiji, ekoj,
Danskoj, Francuskoj, Njemakoj, Maarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Nor-
cape Typology) LANMAP2 izraen je u okviru progra- vekoj, Portugalu, Spanjolskoj, vicarskoj i Velikoj Britaniji.
ma European Landscape Character Assessment Initiative 149 Wascher, 2005.; Prez-Soba; Wascher, 2005.

119
Krajolik kao kul turno na slijee

- tla i geoloki sastav (parent material), izveden iz poda- krajolika, kao npr. povijest koritenja prostora, gustoa
taka FAO-UNESCO Soil Map, European Soil Database i naselja, oblici krajolika i slino.
pokazuje 15 kategorija
Usporedno s razradom Europskih tipova krajolika pokrenu-
- koritenje prostora (land use) prema podatcima Corine
ta su mnoga nacionalna i regionalna razvrstavanja krajo-
Land Cover Database u mjerilu 1:100.000 s podjelom
lika, koja su kao osnovu za vrjednovanje i ocjenu koristi-
u 10 kategorija.
la LANMAP2 tipoloku klasifikaciju. Pokazalo se da takav
Za obradu podataka i kartografske prikaze pri tome je nain stvaranja nacionalne karakterizacije ostaje upitan
bio koriten posebno oblikovani raunalni program,150 jednako kao i pridrueni projekti transgraninih krajoli-
kojim je prepoznato 375 europskih tipova krajolika. Ko- ka.152 Europsku LANMAP2 tipoloku klasifikaciju moe se
ritenjem navedenog programa, alatima GIS-a odreeni smatrati orijentirom i zajednikim okvirom za budua
su tipovi krajolika s pripadajuim granicama. Svakom je nacionalna razvrstavanja prilikom daljnjih koraka ocjene
tipu pridodan trodijelni digitalni znak prvo veliko slovo karaktera krajolika, stratekog planiranja, praenja i mode-
oznaava topografsku klasu (topography), drugo veliko liranja promjena u krajoliku. Na nacionalnim i regionalnim
slovo sastav tla (parent material), a tree koritenje (land razinama metodoloki pristup razvrstaju treba biti mno-
use/land cover).151 Svakoj jedinici krajolika kao poseban go detaljniji, budui da se obiljeja krajolika temelje na
atribut dodana je okolina (klimatska) zona (primjerice: regionalno-zemljopisno prepoznatljivim meuodnosima
Alpine, Atlantic, Continental, Pannonian...) te je na taj na- izmeu razliitih grupa prirodnih (biofizikih) i kulturnih
in povezana okolina klasifikacija (EnC) s klasifikacijom znaajki. Kulturni imbenici krajolika, dosad prikazani kroz
krajolika. Izbor pokazatelja u klasifikaciji LANMAP2 poka- komponentu koritenja prostora kao to su tipovi i inten-
zuje da se glavnina njih odnosi na prirodne sastavnice zitet koritenja prostora, nisu uvijek ili su tek djelomino
krajolika, iako se koritenje zemljita, odnosno pokrov izravno povezani s karakterom krajolika.
(land use, land cover) moe smatrati i kulturnom i pri-
Spoznato je da se karakter krajolika temelji na regional-
rodnom komponentom. Podatci za koritenje prostora
no osebujnoj, raznolikoj povezanosti izmeu razliitih
dostupni iz Corine Land Cover podataka interpretirani su
skupova biofizikih i kulturnih obiljeja.153 Slijedom na-
kao jedini pokazatelj kulturnih obiljeja krajolika, me-
vedenog, autori projekta LANMAP2 uoili su nedostatke
utim pojedini autori ih smatraju nezadovoljavajuim
sadanjeg pristupa tipolokog razvrstavanja LANMAP2,
izvorom jer je nedovoljno ukljuena kulturna raznolikost
koji se temelji na kombinacijama abiotikih i biotikih
sastavnica te podatcima o koritenju prostora kojima se
150 Ecognition softver (Definiens Imaging GmbH Mnchen, Njema- zanemaruje i ne ukljuuje raznolikost ostalih vanih re-
ka) koriten je za klasificiranje objekata kao slika na takav nain da su
se sukcesivno analizirale razliite tematske karte za pretvaranje slike
gionalnih i kulturnih znaajki prostora.154 S obzirom na
u jedinice krajolika s jedinstvenim kombinacijama preklapanja poje- uoene nedostatke, zakljuak projekta jest da je potreb-
dinih sastavnica (klima, visina, geoloki sastav i tla, koritenje zemlje)
no proiriti raspon dosadanjih pokazatelja te ukljuiti
u priblinom mjerilu 1:2. Rezultat je oko 14.000 kartiranih jedinica, a
najmanja iznosi 11 km. Na temelju cluster analize grupirale su se na- imbenike tla, oborina i prirodnih potencijala vegetacije.
vedene jedinice u 375 tipova krajolika. Meutim, posljedica i konani rezultat navedenog stava
151 Topografska obiljeja podijeljena su u pet klasa i oznaena ko-
dovima: L - Lowlands (0 -100 m), H - Hills (100 - 500 m), M -Mountains
bit e taj da e se u sljedeem, srednjoronom razdoblju
(500 -1500 m), H - High Mountains (1500 - 2500 m), A - Alpine (2500 tipoloka podjela krajolika i dalje uglavnom temeljiti na
m+). Geoloki sastav i tla Parent material podijeljen je u 13 razreda i
biofizikim imbenicima.155 Takoer je zakljueno da
oznaen kodovima: A - River and marine alluvium, I - Glaciao-fluvvial
deposits, C - Calcareous rocks, L - Soft clay materials, H - Hard clay
materials and siltstones, S - Sands, R - Sandstones, T- Soft loam, D -
Detrial formations, G - Crystalline rocks and Magmatites, V - Volcanic 152 Wascher; Prez-Soba, 2004.
rocks, O - organic materials. 153 Wascher, 2005.
Land cover je definiran kao: a - arable land, p - permanent crops, g -
pastures, h - heterogenous agriculture, f - forests, s -shrubs, b - open 154 Wascher, 2005: 10.
spaces, w - wetland. 155 Wascher, 2005: 12.

120
Tip olok i razvrstaj k rajolika

zbog nedostatka ukljuivanja imbenika kulturne kom- i ostale rezultate. Prema ujednaenim tumaima i prika-
ponente takva tipoloka podjela nee biti u mogunosti zima podruja unutar razliitih krajolinih jedinica vrlo
temeljito predstavljati stvarne krajolike, sagledavane u brzo e se uoiti opa obiljeja koja mogu ukazivati na
smislu definicije Europske konvencije o krajoliku, kao po- slinosti ili razliitosti izmeu podruja, ime omogua-
druja percipirana od ljudi, ija je narav rezultat djelovanja vaju usporedbe i ocjenu susjednih krajolika i krajoline
i meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih faktora. tipove u pojedinim europskim regijama.160

Karte i podatci Europski tipovi krajolika LANMAP2 mogu


Tipoloka razvrstavanja krajolika u
posluiti kao polazna osnova za razvrstavanja koja bi se
europskim zemljama
dosljedno trebala provoditi i propitati na nacionalnim
razinama. Pri tome je vano preispitati dosad koritene Osim paneuropske tipoloke podjele krajolika veina
ulazne podatke kao to su: klimatska, geoloka, geo- europskih zemalja provela je nacionalni tipoloki razvr-
morfoloka, hidroloka obiljeja, tla, prirodna flora, fau- staj, a meu prvim zemljama bile su Engleska i Slovenija.
na, koritenja zemljita i uzorci krajolika.156 Iako je LAN- U posljednjem je desetljeu, posebice nakon potpisi-
MAP2 jo uvijek uglavnom ogranien na biofiziki pri- vanja Europske konvencije o krajoliku, velika pozornost
stup, karakter krajolika snano je povezan sa strukturnim usmjerena planiranju i upravljanju krajolika, a velik broj
izgledom i kulturnim naslijeem, a prije svega predstav- europskih zemalja proveo je podjelu i popisivanje vri-
lja proces vizualne percepcije odreenog krajolika.157 jednih krajolika nacionalnih teritorija. Cilj popisivanja
Uzorci krajolika mogu se interpretirati kao sposobnost jest poboljati znanje o krajoliku te omoguiti bolju in-
prepoznavanja posebnosti tipa krajolika kroz tumae- formiranost javnosti i lokalne uprave o stanju i vrijed-
nje njegovih strukturnih komponenti, pri emu su esto nostima krajolika. Navedena dokumentacija treba biti
povezani i s arheolokim, povijesnim i arhitektonskim dostupna, sluiti kao polazni materijal za urbanistike i
znaajkama.158 Brojni autori su zakljuili da su kulturne prostorne planove, ali i za javnu upravu pri donoenju
sastavnice esto previe sloene da bi se mogle katego- odluka upravljanja. Iako je u osnovi informativna, javna
rizirati na zajedniki i meunarodno prihvaen nain.159 uprava ima obvezu njezine primjene. U Irskoj je dio po-
Europski tipovi krajolika LANMAP2 i usporedba s primje- pisivanja krajolika obavljen 1977. godine,161 u Finskoj je
rima nacionalnih tipolokih razvrstavanja osigurat e 1993. godine prepoznat 171 ruralni krajolik nacionalnog
openite, ali tone i usporedive kartografske pokazatelje znaaja te 1772 krajolika povijesnog i kulturnog znaaja.
vedska je izradila popisivanje poljodjelskog krajolika.
Slovenija je izradila tipoloku podjelu krajolika i prepo-
156 Wascher, 2005.; Mcher; Wascher; Klijn; Koomen; Jongman, 2006: znala arhitektonske krajolike. Francuska nema zakon-
233-243.
sku obvezu popisivanja krajolika na nacionalnoj razini,
157 Kulturno naslijee se kao drutvena sastavnica krajolika pojavljuje
i u obliku drutvenih povezanosti ruralnog stanovnitva i i usklae- ve na razini regija, ali je za potrebe prostornog pla-
nosti drutveno-gospodarskih interesa. Utvreno je da su strukturni niranja provedeno tipoloko razvrstavanje krajolika.162
aspekti samo dijelom odreeni fizikim pojavama, kao to su klima,
geoloka i geomorfoloka obiljeja i uvjeti tla. Demografska kretanja,
kulturna i politika povijest objanjavaju pojedine, nekadanje tipove 160 Mcher; Wascher, 2007.
koritenja zemljita ili uzorke. 161 U sklopu projekta IUCN (International Conservation Union) u
158 Wascher, 2003. Irskoj je 1977. godine izraen tzv. Green Paper on Outstanding Land-
159 Mcher; Wascher; Klijn; Koomen; Jongman, 2006. Rasprave o scape za obalni pojas.
tome kako tumaiti i klasificirati podatke kulturnih sastavnica jo nisu 162 U Francuskoj se preklapa nekoliko organizacija koje brinu o kra-
postigle dovoljan meunarodni konsenzus, za razliku od analize abi- joliku: Institut za okoli Francuske (IFEN) i nacionalna agencija za in-
otikih i biotikih podataka. Iz navedenog slijedi da se budunost formiranje i dokumentaciju, koji su odgovorni za prikupljanje poda-
europske klasifikacije LANMAP2 umjesto statikog i zakljunog pro- taka o krajoliku u sklopu europskog programa The Corine Land Cover
dukta karata LANMAP2 moe smatrati ivom, referentnom osnovom. Programme, European Cartografic Inventory of the Bio-Physical Land
Kratkoroni prioritet i zadaci su: integrirati podatake o specifinostima Use. Ministarstvo okolia i Ministarstvo javnih radova i urbanog raz-
kulturnog naslijea regije, dopuniti LANMAP bazu podataka s posto- voja zajedno su klasificirali i prepoznali (registrirali) podruja za koja
jeim podacima o europskom okoliu, uvesti politiku podataka (npr., su izraene zatitne mjere za konzervaciju i razvitak prostora te za-
za zatiena podruja). [36] jedniki donose plan.

121
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 5: Provedba tipolokog razvrstavanja i popisivanja se provoditi u svrhu posebne zatite, za izradu atlasa ili
krajolika u pojedinim europskim zemljama za potrebe izrade pejzanih planova. Pojedine zemlje
provele su popisivanja krajolika za posebnu namjenu,
TIPOLOKA
POPISIVANJE/ tj. za zakonsku zatitu, sa zadatkom prepoznavanja izni-
PODJELA
DRAVA ATLAS
KARAKTERIZACIJA mnih krajolika ili onih koji zahtijevaju posebnu zatitu.164
KRAJOLIKA
KRAJOLIKA
Pejzani/krajolini planovi (Landscape Plan, Landschaft-
Austrija DA DA
splan, Piano paesaggistico) ukljuuju pripremu sustav-
Belgija DA DA
Cipar NE DA nog prepoznavanja i popisivanja tipova krajolika koji
eka DA DA ovisno o prepoznatim vrijednostima i tipovima krajolika
Danska DA DA imaju razliite stupnjeve zatite.165
Estonija NE NE
Finska DA NE Engleska karta tipova krajolika pripada grupi nacional-
Francuska DA DA nih tipolokih podjela u kojima su tipovi predstavljeni
Grka NE DA slovnim kodom, to je usporedivo s tipolokom podje-
Hrvatska NE NE lom Europe LANMAP2. Velika Britanija je tipoloku po-
Italija DA DA djelu krajolika provela samo za podruje Engleske,166 a
Irska DA DA rezultat je karta krajolinih tipova i podruja u mjerilu
Luksemburg NE DA
1:250.000. Sedamdeset i pet krajolinih tipova odree-
Maarska NE DA
no je s oko 1.800 poligona koritenjem metode sline
Malta NE NE
Nizozemska DA DA metodi LANMAP2. Krajolini tipovi (landscape character
Norveka DA DA types) kao osnovna krajolina jedinica do razine lokal-
Njemaka DA DA nog i regionalnog karaktera odreuju se i opisuju s po
Portugal DA DA tri glavna atributa, s tri slovna koda.167 Podruje Engleske
Rumunjska NE NE podijeljeno je u osam regija, a na detaljnijoj razini u 159
Slovaka NE DA
Slovenija DA DA
panjolska DA DA 164 U vicarskoj je 1963. godine provedeno poetno popisivanje i
pregled krajolika i prirodnih podruja nacionalnog znaaja. Posebno
vedska DA DA osnovano povjerenstvo za popisivanje krajolika odredilo je regije (po-
vicarska DA DA druja) koja imaju prioritet za zatitu. Od 1977. godine zacrtane su
Velika razlike izmeu popisivanja biotopa i popisivanja krajolika, a od 1987.
DA DA godine postoji popis movarnih mjesta i krajolika posebnih ljepota
Britanija
nacionalnog znaaja. Norveka je 1992. godine zapoela prepozna-
vanje i popisivanje iznimnih krajolika radi njihova ekolokog i po-
vijesnog znaaja. U ekoj su regionalni planovi zacrtali da krajolici
trebaju biti kartirani u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i krajolika iz
panjolska je provela prepoznavanje i popisivanje pri- 1992. godine.
rodnih elemenata, osjetljivih podruja, vrsta i stanita 165 U Njemakoj, Italiji, Francuskoj i panjolskoj postoji obveza izra-
te svih tipova krajolika.163 Po donoenju Europske kon- de prostornih i pejzanih planova.
vencije o krajolicima i ostale europske zemlje provele su 166 Tijekom 1990-ih je tadanja Countryside Commission (Countryside
Agency) kao dio NGO Natural England zapoela s inicijativom Coun-
prepoznavanje krajolika na nacionalnim i/ili regionalnim tryside Character Initiative koja je rezultirala kartom krajolinih tipova
razinama. Ostao je malen broj zemalja, meu njima i i podruja Engleske. [138]
Hrvatska, koje dosad nisu provele prepoznavanje krajo- 167 Prema tumau kodova, prvo slovo oznaava fiziografiju u pet
atributa: high hills (H), low hills (U), upland vales and valleys (V), in-
lika nacionalnog teritorija, niti izradile atlase krajolika termediate (R), lowlands (L). Drugo slovo oznaava land cover u est
(tablica 5). Prepoznavanje i popisivanje krajolika moe klasa: wetland (W), health and moorland (D), chalk and limestone (L),
other light land (B), clayland (CP), other heavy land (P). Tree slovo pred-
stavlja kulturne uzorke u devet kategorija: wooded-ancient wooded
163 HISPANAT je sredinja baza podataka pri vladi panjolske u koju (A), wooded-estateland (E), wooded-secondary (S), dispersed unwooded
je ukljueno preko 2400 podruja od ekolokog interesa. Podrobnije (D), nucleated wooded (N), wetland/waste unwooded (W), unsettled/
u poglavlju 2.3.3. open land (O), coalfields (C), urban (Ur).

122
Tip olok i razvrstaj k rajolika

45. Karta tipova krajolika Engleske, 2003. godine 46. Karta tipova krajolika Slovenije, 1998. godine

krajolinih podruja (Character Areas).168 Prevladavajui Sagledavaju se tri grupe naina tipolokog razvrstavanja
tipovi krajolika jesu: atlantska nizina (preteu sedimen- karakterizacije krajolika:170
ti i heterogena agrikulturna podruja, priblino 27,2%
- tipovi krajolika, odnosno jedinice krajolika su samo
povrine), atlantska brda (preteu sedimenti i panjaci,
opisane (Njemaka, Austrija, Maarska, panjolska,
priblino 12,5% povrine), atlantska nizina (preteu sedi-
Portugal, Norveka, Nizozemska)
menti i heterogena agrikulturna podruja, priblino 11,9
% povrine), atlantska brda (preteu stijene i panjaci, - tipovi krajolika prikazani u obliku slovnog koda (En-
priblino 11,2% povrine) i atlantska brda (sedimenti i gleska, Belgija)
mozaine povrine, zapremaju priblino 7% povrine).169 - tipovi krajolika temeljeni na prostornim regijama, sli-
Ostali krajolini tipovi pojedinano zauzimaju znatno no upravnim jedinicama (jedini primjer je vicarska).
manje povrine (sl. 45).
Dva su pristupa izradi tipoloke podjele krajolika; prvi
Analize dosad izraenih tipolokih razvrstaja krajolika prikazuje karakterizaciju izraenu na temelju koritenja
pokazale su da su nacionalne klasifikacije krajolika vrlo prostora (land use) ili pokrova (land cover) koji pokazuje
razliite u pogledu koritenja ulaznih podataka, meto- stupanj i intenzitet ovjekova utjecaja na prirodni krajo-
da i stupnja poopavanja, vrste i broja tipova krajoli- lik. Standardizirane metode karakterizacije koriste karte
ka, mjerila i vremena izrade, stoga su teko usporedive. land use i land cover podjele temeljene na interpretaci-
jama satelitskih i zranih snimki teritorija. Drugi nain
tipolokog razvrstavanja krajolika sastoji se od sloene
168 Swanwick, 2002: 15 While forming character areas, twelve national
databases were used including altitude, land form, ecological character- metode temeljene na sintezi prirodnih i kulturnih obi-
istics, land capability, surface geology, farming styles, settlement pattern, ljeja, koritenjem hijerahijskog pristupa. Koristei se
woodlands, field density and pattern, visible archeology, industrial history
and designed park areas.
169 Kindler, 2005: 62. 170 Kindler, 2005: 50.

123
Krajolik kao kul turno na slijee

47. Karta tipova krajolika Austrije, 1999. godine 48. Karta tipova krajolika Maarske 1989. godine

tom metodom sastavljena je karta krajolika eke u mj. U Austriji je tipoloko razvrstavanje krajolika izraeno na
1:500.000, kao sinteza primarnih (prirodnih) i sekundar- temelju vizualne interpretacije satelitskih slika (LANDSAT
nih (land use/cover) struktura krajolika. Meutim, osim TM5), a razgranienje tipova krajolika prema serijama
primarnih i sekundarnih struktura dodane su i tercijarne tipova u mjerilu 1:200.000 (sl. 47).174
(duhovna obiljeja kao to su povijest i memorija).171
Razgranienje je temeljeno na kartama Land Use i re-
Slovenija je provela razvrstavanje na tipove krajolika jo ljefu, a izvedeno je runim i raunalnim tehnikama. Ko-
1998. godine.172 Podruje dravnog teritorija podijeljeno riteni su slini kriteriji kao i za LANMAP2 te hijerhijski
je na pet krajolinih regija: alpska, predalpska, subpa- pristup, to je dovelo do podjele teritorija zemlje u 42
nonska, kraki krajolici unutranje Slovenije i primorska tipa krajolika organiziranih u 12 grupa tipova krajolika
regija. Unutar svake regije prepoznati su uzorci krajolika (sl. 48). etiri glavna tipa su:
kao osnovne jedinice promatranog podruja. Podruje
- planine Alpa, gdje preteu stijene i ume (priblino
Slovenije podijeljeno je na 454 uzorka173 koji su hijerar-
19,0% povrine)
hijski ureeni po irim tipolokim skupinama, a tipo-
vi krajolika su poopeni u model od nekoliko uzoraka - kontinentalne planine, preteu stijene i ume (pribli-
krajolika. Pokazatelji temeljem kojih su odreeni uzor- no 15,4% povrine)
ci bili su: klima koja odreuje osnovna obiljeja, reljef - kontinentalna brda, preteu sedimenti i mozaine po-
zajedno s vodama, koritenje zemljita i biljni pokrov vrine (priblino 12,8% povrine)
(sl. 46).
174 Wrbka, 1998., Wrbka; Erb; Schulz; Peterseil; Hahn; Haberl, 2004.,
171 U recentnom radu analiziranja europskih nacionalnih klasifika- Szerencsits, 1999.
cija krajolika, autorice Annete Kindler, nije obraen primjer Sloveni- A. Alpine rocks and areas of ice, B. Alpine and subalpine grassland land-
je, iako je klasifikacija provedena 1998. godine, jer je bila izraivana scapes, C. Elongated forest landscapes, D. Areal forest landscapes, E.
analognim tehnikama. Upland dairyfarming landscapes with high proportion of permanent
grassland, F. Dairyfarming landscapes of glacial valleys and basins with
172 Marui, 1998. high proportion of permanent grassland, G. Lowland mixed farming
173 Marui; Jani, 1998. Na prvoj razini klasifikacije temeljna odred- landscapes with high proportion of permanent grassland, H. Cultur-
nica uzoraka krajolika bila je klima (podneblje). Na drugoj razini te- al landscapes with mixed arablegrassland agriculture and foddercrop
meljna je odrednica reljef, to se odraava i u nazivu uzorka. Na tre- production, I. Arable landscapes of extra-alpine down- and lowlands, J.
oj razini je dodan povrinski pokrov koji najbolje odreuje uzorak Viniculture landscapes, K. Viniculture landscapes with high proportion
krajolika. ofarable land i L. Settlement- urban and industrial landscapes.

124
Tip olok i razvrstaj k rajolika

49. Kulturni krajolik Toscane

- visoke planine Alpa, gdje su prisutne stijene i ume - kontinentalna nizina sa sedimentima i oranicama za-
(zauzimaju 10,6% povrine). uzima oko 23,1% teritorija
- kontinentalni brjeuljci sa sedimentima i umom za-
Ostali tipovi pojedinano zauzimaju znatno manje povr-
premaju oko 11,3% povrine Maarske, dok ostali ti-
ine. Na detaljnijim razinama tipoloke podjele krajolika
povi zauzimaju ostatak povrine (slika 49).177
osim biofizikih pokazatelja koriteni su i podatci kultur-
nih sastavnica.175 Tipoloko razvrstavanje krajolika Ma-
arske izraeno je 1989. godine u mjerilu 1:500.000 kao
dio Nacionalnog atlasa, a ukljuuje 48 tipova krajolika
podijeljenih u 14 grupa tipova krajolika i etiri glavna
tipa (sl. 35).176 Glavni tipovi krajolika jesu:

- kontinentalni brjeuljci sedimentnih stijena s oranica-


ma zapremaju oko 54,2% teritorija

175 Jeschke, 1995.


176 U okviru etiriju glavnih tipova krajolika: A. Plain with moderate-
ly continental climate; landscape types dominantly used by agriculture,
B. Erosion landscape types dominantly used by agriand silviculture and
locally by industry, C. Forested landscape types in mountains of medium
height. D Some peculiar landscape types, nalazi se 14 grupa tipova s
daljnjom podjelom svake na ukupno 48 tipova krajolika. 177 Kindler, 2005: 68.

125
Krajolik kao kul turno na slijee

TIPOLOKI RAZVRSTAJ
KRAJOLIKA UMBERKA
Izrada tipolokog razvrstaja krajolika jedna je od ob- gradova za ije su lokacije koritene mjestopisne po-
veza koja proizlazi iz Strategije prostornog ureenja RH godnosti terena. Osim utvrda, sjedita vlastelinstava i
(1997.), Programa prostornog ureenja RH (1999.) te obrane, kao podgraa, nastao je na temelju kraljevskih
Zakona o potvrivanju Europske konvencije o krajoliku privilegija niz naselja s funkcijama trga, sudova i sjedita
(2002/2004.). Glavna zadaa izrade tipolokog razvrstaja upa. Ta su naselja sa steenim povlasticama slobodnog
karakterizacije178 jest prepoznati krajolik u okviru nje- kraljevskog trgovita: Samobor, Jastrebarsko i Trg kod
govih svojstava i posebnosti kojima doprinosi stvaranju Ozlja smjetena na rubnim, najniim predjelima gorja,
prostornog identiteta. Kao podruje istraivanja za utvr- na dodiru s nizinama. Pojedine seoske opine su tijekom
ivanje metode tipolokog razvrstaja krajolika odabran 13. stoljea dobile status plemenitih te su u njima izgra-
je prostor umberka, koji je u dosadanjim istraivanjima ene i najstarije upne crkve ovog podruja.
prepoznat kao zasebna, homogena krajolina regija.179
U drugoj polovini 15. stoljea, u namjeri sprjeavanja
U okviru krajoline regije umberka nalazi se podruje
turskih pustoenja, zapoelo je na umberku naselja-
kulturnog krajolika umberako-samoborsko gorje
vanje novih stanovnika uskoka, koji prihvaaju vojnu
Pleiviko prigorje, koje je kao kulturno dobro zatieno
obvezu. Podruje umberka bilo je od 1578. godine
Rjeenjem o preventivnoj zatiti u kategoriji kulturnog
ukljueno u sastav Vojne krajine sve do njezina ukidanja
krajolika. Podruje umberako-samoborsko gorje Ple-
1881. godine. Meu doseljenim uskocima, osim katoli-
iviko prigorje prepoznato je kao povijesni ruralni krajo-
ke, bilo je i pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a u
lik ije je osnovno prostorno obiljeje bogato ralanjeni
novoosnovanim selima je uspostavljanjem unije zapo-
gorsko-brdski splet umberako-samoborskog gorja
elo osnivanje grkokatolikih upa. Prestankom turskih
koji se prema jugu otvara svojim brjeuljkastim prigor-
opasnosti pojedine se utvrde preureuju u stambene
jima: Pleivikim, Kraikim i Vivodinskim. U gorskom se
zgrade (dvorce i kurije), a proces otvaranja Vojne krajine
dijelu velike umske povrine otvaraju manjim povrina-
trgovini, koritenju uma i mineralnih sirovina dovodi do
ma livada, panjaka i oranica, a blago poloene padine
otvaranja rudnika i manufaktura. Stanovnici koji su ivjeli
prigorskih brjeuljaka, na kojima su stoljeima smjeteni
zadrunim nainom ivota i bavili se poljoprivredom i
brojni vinogradi, zatvaraju iroke, prirodno oblikovane
stoarstvom bili su vezani uz feudalni ili crkveni posjed
amfiteatralne forme. Brojni arheoloki lokaliteti, koji da-
te kao krajinici Vojne krajine. Ukidanjem feudalizma i
tiraju od paleolita, neolita, bronanog doba, antike do
diobom krupnih posjeda vlastelinstava, veinom poro-
srednjeg vijeka, govore o brojnosti naselja sredinjeg di-
dica Zrinski i Erddy, dolazi do formiranja niza manjih
jela umberka i njegovih prigorskih podruja pogodnih
plemikih dobara i gradnje kurija, ime se mijenja slika
za poljodjelstvo i stoarstvo te koritenje rudnih sirovina.
krajolika. Istovremeno, zadruna obiteljska organizacija
U razdoblju od ranog srednjeg vijeka pa do uskokog
koja se odrala do kraja 19. stoljea, kao i razvojaanje
naseljavanja ovoga podruja dolazi do izraaja njegov
Vojne krajine doveli su do usitnjavanja ionako skromnih
granini poloaj, a oituje se u gradnji niza utvrenih
seoskih posjeda. Posebnosti su i razlike umberako-sa-
moborskog gorja u odnosu na naa ostala gorska pod-
178 Podrobnije o metodi tipoloke podjele u poglavlju Metode tipo-
lokog razvrstaja krajolika.
ruja, osim vrlo slikovitog mozaika umskih i otvorenih
179 Pojedini autori koji su istraivali podruje Hrvatske s povijesnog, livadno-panjakih prostora, povijesna sela i zaseoci
geografskog, prirodno-znanstvenog stajalita i prepoznaju umbe- ouvanih povijesnih graditeljskih struktura, smjeteni
rak kao posebnu hrvatsku regiju. To su: Skala, 1984., Klemeni, 1990.,
Markovi, 2003., Rogi, 2006. i do 800 m nadmorske visine.

126
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Osim ouvanih prirodnih vrijednosti: geomorfolokih i dati doprinos uspostavi metode prepoznavanja i tipolo-
geolokih struktura, brojnih vodotoka i bogatstava bilj- kog razvrstaja krajolika, odreivanjem krajolinih tipova
nog svijeta, posebno obiljeje prostora jest ouvanost i i podruja na regionalnoj razini, koja bi bila usporediva
veliko bogatstvo graditeljskog naslijea: starih gradova, s Europskim tipovima krajolika i regionalnim podjelama
crkvi i kapela, dvoraca, samostana, povijesnih sela, tra- krajolika susjednih zemalja. Dosadanjim istraivanjima
dicijskih klijeti, vodenica i arheolokih lokaliteta, kojima na europskoj razini zakljueno je da bi metode karakte-
su oblikovani prepoznatljivi uzorci krajolika. Za razliku rizacije krajolika koje se primjenjuju na nacionalnim i re-
od gorskog dijela umberka, brjeuljkasta su prigorja gionalnim razinama trebale kao polazite i opi okvir pri-
stoljeima bila kultivirana vinogradima. Pleiviko pri- hvatiti metode europske tipoloke klasifikacije LANMAP2.
gorje, u kojem se slikoviti nizovi tradicijski oblikovanih Takoer je zakljueno da aktualni pristup karakterizaciji
klijeti linijski pruaju po hrptovima brjegova, ubraja se europskog krajolika ukljuuje najveim dijelom pokaza-
meu najstarije i najvrjednije vinogradarske krajolike telje prirodnih sastavnica krajolika, te da bi na niim ra-
u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Krajolik umberka, zinama trebalo ukljuiti i kulturne.180 Sustav pokazatelja
zahvaljujui prirodnim obiljejima i povijesnim dogaa- karaktera krajolika za istraivano je podruje odabran na
njima koja su ga ostavila izvan glavnih tijekova urbani- temelju usporedbe s pokazateljima primijenjenim za ti-
zacije i gospodarskog razvoja, ostao je i danas prostor poloke podjele u europskim zemljama i u Hrvatskoj.181
ruralnog karaktera s bogato ouvanim kulturno-povi- Primijenjene metode obrade, struktura podataka i oda-
jesnim, arheolokim i etnolokim naslijeem. Skladni brani pokazatelji tipoloke klasifikacije krajolika odreeni
odnosi prirodnog i kulturnog, meuutjecaji ovjeka i su i s obzirom na posebnosti istraivanog krajolika.
prirodnog okolia kroz vie od dvije tisue godina dugu
povijest oblikovali su krajolik prepoznatljivih uzoraka. U Podruje istraivanja
krajoliku su ouvana brojna povijesna naselja tradicijske U zemljopisnom pogledu umberak je odreen admi-
arhitekture, seoskih kua s otvorenim trijemovima dr- nistrativnim, prostornim i fizikim granicama: rijekom
venim ganjcima, brojni primjeri gospodarskih zgrada, Savom na sjeveru, Kupom na jugu, na zapadu drav-
klijeti, mlinova vodenica, kozolaca i slino. Ouvani su i nom granicom s Republikom Slovenijom, dok je isto-
brojni arheoloki lokaliteti te visoko vrjednovani primjeri na granica odreena prometnicom, dravnom cestom
graditeljskog naslijea: stari gradovi, samostani, crkve i Zagreb Karlovac na podruju grada Jastrebarsko i op-
kapele dviju konfesija. umberako-samoborsko gorje ina Klina sela i Krai, odnosno cestom Zagreb Bre-
Pleiviko prigorje je tijekom niza stoljea runo obli- gana na podruju gradova Samobor i Sveta Nedjelja
kovani kulturni krajolik, ije je povijesno trajanje i danas (slika 50). Povijesno je sredinji dio toga prostora ne-
ouvano u njegovom izgledu. koliko stoljea bio u sastavu Vojne krajine, to je ima-
lo presudni utjecaj na socijalni, kulturni i gospodarski
Radi se o podruju koje zauzima oko 650 km povrine
razvitak, koji se odrazio na izgledu kulturnog krajolika.
preteito gorskog i brjeuljkastog reljefa, organski razvi-
U razvrstaju krajolika Hrvatske sa stanovita prirodnih
jenog ruralnog krajolika, vie od dva tisuljea dugog
obiljeja, kao i prema klasifikaciji LANMAP2, podruje
povijesnog razvoja, sloene prostorne organizacije i vi-
enamjenskog naina koritenja. U svojim je obiljejima i
180 *** 2000.c, Agenda 2000. U stavu Vijea Europe (COE) vezanom uz
dananjoj pojavnosti ouvao prostorne odnose i meu- prostorno-planski pristup podcrtano je znaenje kulturnog naslijea
djelovanja prirodnih i antropogenih imbenika, brojne i prirodnih bogatstava koji zasluuju posebnu panju, posebice u po-
sastavnice i uzorke povijesnog, tradicionalnog naina druju prostornog planiranja i politike zatite krajolika u Europi. Na
tom tragu doneseni zakljuci Agende 2000, Vijea Europe usmjereni
ivota. Budui da se radi o krajoliku velikih dimenzija i su prema svim meunarodnim, nacionalnim i regionalnim razinama,
vrlo sloenom prostornom sustavu, cilj istraivanja bio je naglaavajui da zastupljenost tema kulturnog naslijea i krajolika jo
nije potpuno djelotvorno u tom segmentu. [52]
provjeriti predloeni model tipolokog razvrstaja koji uk-
181 Usporediti s poglavljima: Primjeri istraivanja krajolika u Hrvatskoj
ljuuje veim dijelom kulturne sastavnice, te na taj nain i Metode tipolokog razvrstaja krajolika.

127
Krajolik kao kul turno na slijee

ISTRAIVANO PODRUJE UMBERAK


granica parka prirode umberako-samoborsko gorje
granica kulturnog krajolika umberako-samoborsko
gorje-Pleiviko prigorje
dravna granica
granica upanija
granica opine/grada
podruje istraivanja

50. Istraivano podruje umberka 51. Podruje umberka na karti krajolinih podruja Hrvatske

umberka je izdvojeno kao zasebna krajolina regija granicom zatite parka prirode, dok podruje umjerene
(sl. 51)182 to se uglavnom poklapa s obuhvatom ovog zatite obuhvaa dijelove jugoistonih i sjeverozapad-
istraivanja.183 nih prigorja.

Unutar podruja istraivanja nalaze se Park prirode um-


Prostorne analize krajolika
berak Samoborsko gorje, zatien temeljem Zakona o
koritenjem GIS-a
zatiti prirode i kulturni krajolik umberako-samobor-
sko gorje Pleiviko prigorje, zatien prema Zakonu Prema modelu uspostavljenom za potrebe ovoga istra-
o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.184 Granice stroge ivanja kulturni krajolik se analizira u slojevima podata-
zatite kulturnog krajolika uglavnom se podudaraju s ka GIS-a u okviru veih organizacijskih elemenata: pro-
storne organizacije, uzoraka neizgraenog krajolika te
182 Autori koji su se bavili istraivanjima agrarnog krajolika umberka uzoraka naselja istraivanog podruja umberka. Pro-
(Skala 1984., Klemeneni, 1989. i 1990.) u svojim radovima pod poj- storne analize provedene u obliku kartogramskih pri-
mom umberak smatraju regiju koja se prostire izmeu Save, Kupe
i granice s Republikom Slovenijom. Pojedini autori pod umberkom
kaza, osim prirodnih sastavnica, bile su usredotoene
podrazumijevaju samo podruje koje je pripadalo Vojnoj krajini. U na uzorke naselja, razmjetaj i meuodnose naselja i
razvrstaju krajolika Hrvatske u Strategiji prostornog ureenja Republike
mjestopisnih obiljeja prostora, obiljeja karakteristi-
Hrvatske iz 1997. godine, umberak je izdvojen kao zasebna krajoli-
na regija. ne i prepoznatljive graevne strukture te na ouvane
183 Obuhvat istraivanog podruja odreen je administrativnom elemente povijesnog razvoja kulturno naslijee. U
podjelom i pripada: gradovima Jastrebarsko, Samobor i Ozalj, te op-
inama Klina Sela, Krai i umberak. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi:
analize su, osim fizikih struktura, ukljuena i vizualna
Kartogramski prikaz 9.4.1. obiljeja, nematerijalne vrijednosti te doivljaj krajolika.
184 Park prirode umberak Samoborsko gorje proglaen je na sjed- Predloeni model karakterizacije krajolika provodio se
nici Sabora 2. lipnja 1999. godine (NN 58/99). Kulturni krajolik um-
berako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje zatien je Rjeenjem na razini opeg krajolinog tipa i krajolinog tipa,185 a
o preventivnoj zatiti Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u
Zagrebu, klasa: UP/I-612-08/09-05/0224, urbroj: 532-04-05/06-09-1,
od 13. 05. 2009. godine (NN 70/09). 185 Usporediti s poglavljem Tipoloki razvrstaj krajolika umberka.

128
Tip olok i razvrstaj k rajolika

ukljueno je tekstualno, tablino i kartogramsko do- Geoloke i geomorfoloke pojave pridonose raznolikosti
kumentiranje pojedinih sastavnica pokazatelja ka- krajolika te ga ine posebnim i prepoznatljivim (pojedine
raktera krajolika. Odabir pokazatelja karaktera krajolika stijene, pilje, istaknuti vrhovi, slapovi). Na prostoru um-
proizaao je iz glavnih obiljeja istraivanog podruja. berakog gorja prevladavaju krki geomorfoloki oblici,
Koriteni su pokazatelji prirodnih (biofizikih), kulturnih a do sada je istraeno 130 podzemnih objekata, pilja i
(drutveno-gospodarsko-povijesnih) i estetsko-percep- jama. Posebno je zanimljiv spomenik prirode Grgasova
tivnih sastavnica, koji su dokumentirani i analizirani u pilja, koja se nalazi na ulazu u selo Otruevec, znaajna
slojevima podataka koritenjem GIS-a.186 Prostorni prika- zbog bogatstva kalcitnih ukrasa. Vrste, oblici i obiljeja
zi obuhvaaju analize prirodnih (biofizikih) i kulturnih vodnih struktura, uz geomorfoloka obiljeja u osnovi
sastavnica krajolika, a prilagoeni su za tipoloku klasi- bitno utjeu na odreenje tipa krajolika.188
fikaciju regionalne razine. Prirodne sastavnice ukljuuju:
Geoloki sastav u sredinjem dijelu umberka ine do-
klimatska, reljefna, geoloka, pedoloka, hidrografska i
lomitne, klastine i magmatske te karbonatne stijene,
vegetacijska obiljeja.
dok grau nizinskog dijela ine lapori i nepovezane
Prema klimatskim obiljejima na podruju umber- naslage189 (sl. 55). Sastav tla na podruju gorskog, brd-
ka zastupljeni su tipovi: umjereno hladne, jako vlane; skog i brjeuljkastog reljefa ine: rendzine, eutrino
umjereno tople, jako vlane; umjereno tople, poluvlane smee tlo, kiselo smee tlo, smee tlo na dolomitu,
i umjereno tople, vlane klime (sl. 52).187 neto crnice i crvenice dok su u nizinskom dijelu za-
stupljena: lesivirana, aluvijalna i movarna glejna tla190
Reljefna obiljeja, geomorfoloke strukture i oblici (lan-
(sl. 56). Hidroloke strukture dijele se na linearne i po-
dforms) dominantno su prirodno obiljeje krajolika koje
vrinske, prirodne i umjetne, nadzemne i podzemne.
obuhvaa fizike znaajke i elemente reljefa, koji su re-
Na podruju umberka zastupljene su sve navedene
zultat visina, hipsometrijskih odnosa, nagiba i ekspozicija.
vrste (sl. 57). Od stajaih voda prisutne su lokve, a od
Oblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika
tekuih: izvori, potoci i slapovi. Umjetne vrste vodnih
rezultat je meuovisnosti geolokih, pedolokih i klimat-
oblika su: ribnjaci, bunari, vodospreme i sl.191 Vegetacija
skih obiljeja. Geomorfoloke strukture i oblici zastupljeni
ukljuuje raslinje i biljni pokrov te obuhvaa: listopadne
na umberku su: vrhovi, padine, grebeni, jaruge te do-
i vazdazelene ume, panjake, livade, travnjake, oranice,
line. Zastupljeni su reljefni oblici koji obuhvaaju: ravan,
tradicijske i intenzivne vinograde, trajne nasade, mo-
valovit, breuljkast, nagnuti oblik te strmine, koji prema
zaine poljodjelske povrine, zaputene poljodjelske
podjeli na vrste obuhvaaju: doline, duboke kotline, rav-
povrine, kamenolome i dr.192 (sl. 58).
nice, brjeuljkaste ravnice, visoravni i strmine. Reljef je
sukladno mjerilu kartiranja podijeljen na visinske zone:
visina 0-100 m razvrstava se u nizinu/ravnicu, 100-300 m 188 Reljefna obiljeja, geomorfoloke strukture i oblici (landforms) su
brjeuljci, 300-500 m brda, 500-750 nie gorje, 750-100 dominantno prirodno obiljeje koje obuhvaa fizike znaajke i ele-
mente reljefa, koji su rezultat visina, hipsometrijskih odnosa, nagiba
vie gorje, dok su iznad 1000 m planine. Geomorfoloka i ekspozicija. (Bognar, 1999.)
obiljeja mogu imati i zasebnu fiziku, kulturnu i estetsku, 189 Analiziraju se podatci strukturnih sklopova litolokog i pedolo
kog sastava koji zajedno s klimatskim osobinama utjeu na geomor-
funkcionalnu, znanstvenu i obrazovnu vrijednost. Mnoge
foloka obiljeja. Navedene podatke obuhvaa Osnovna geoloka karta
pojave vezane su uz povijest naseljavanja, kao to su pilje Hrvatske u mj. 1:100.000.
i polupilje te imaju arheoloku, povijesnu i memorijalnu 190 Izvori podataka: Pedoloka karta Hrvatske, dostupna u mj.
1:100.000.
vrijednost (npr. idovske spilje, jama Jazovka...) (sl. 53 i 54).
191 Hidroloka obiljeja prikazana su kartogramski.
192 Podatci se izvode iz: Topi, 2006.; Antoni; Kuan; Jelaska; Buk-
ovec; Krian; Bakran-Petricioli; Gottstein-Matoec; Pernar; Heimov-
186 Vidjeti: kartogramske priloge, sl. 52-58. i; Janekovi; Grguri; Hati; Major; Mrvo; Peternel; Petricioli; Tkalec,
187 Karta klimatskih obiljeja istraivanog podruja umberka izrae- 2005.; *** 2000., Vegetacijska karta Parka prirode umberak Samo
na je na temelju podataka iz Karte klimatske podjele Hrvatske. borsko gorje.

129
Krajolik kao kul turno na slijee

vie gorje (751-1000m)


umjereno hladna jako vlana klima nie gorje (501-750m)
umjerno topla jako vlana klima brdo (301 -500m)
umjereno topla vlana klima brjeuljkasto (101-300m)
umjereno topla poluvlana klima nizina/ravnica (0-100m)

52. Klimatska obiljeja umberka 53. Reljefna obiljeja (visine) umberka

dolomitne stijene
greben, vrh karbonatne stijene
padina klastine i magmatske stijene
dolina lapor
ravnica nepovezane naslage

54. Reljefna obiljeja (nagibi) umberka 55. Geoloka obiljeja umberka

crnica lesivirano tlo


rendzine aluvijalno tlo
eutrino smee tlo pseudoglej jaruga, povremeni tok
kiselo smee tlo movarno glejno tlo kanal, stalna voda
crvenice vodene povrine potok
smee tlo na dolomitu rijeka

56. Pedoloka obiljeja umberka 57. Vodna obiljeja umberka

130
Tip olok i razvrstaj k rajolika

od poetka 18. do sredine 19. stoljea; razdoblje od dru-


ge polovine 19. do polovine 20. stoljea; razdoblje dru-
ge polovine 20. stoljea. U kategoriji ocjenjivanja povi-
jesne dubine krajolika najvea se vrijednost pridodaje
najstarijem sloju. Treba naglasiti da vrijeme, tj. razdoblje
nastanka naselja i krajoline jedinice nije kljuni ele-
ment u vrjednovanju, ve se uzima kao dodatna vri-
jednost i eventualna dopuna ili ispravak u postupku
vrjednovanja.194

crnogorine ume travnjaci


Osim toga obuhvaaju ostale kulturne imbenike krajo-
livade koenice i panjaci
poljoprivredne povrine
izgraene povrine
vode
lika: prostornu ustrojbu, mreu kretanja/prometa, nase-
listopadne ume lja; funkcije i sadraje, nain koritenja prostora; uzorke
neizgraenog krajolika; uzorke izgraenog krajolika/
58. Pokrov tla umberka naselja; elemente kulturnog naslijea (naselja, grae-
vine, arheoloka mjesta, memorijalna podruja i dr.),
Pokrov tla smatra se antropogenom odnosnom kultur- vrste i tipove naselja u odnosu na reljefna i mjestopisna
nom sastavnicom krajolika.193 obiljeja, povijesnu organizaciju prostora i vremensku
odrednicu naselja, gustou i prostornu zastupljenost
Kulturne (drutveno-gospodarsko-povijesne) sastavnice kulturnih dobara te prostorni smjetaj povijesnih na-
krajolika obuhvaaju povijesne elemente povijesnog selja i zgrada vizualnih akcenata. Estetska i perceptiv-
razvoja i pojedinih razdoblja. Osim vremena formiranja, na obiljeja krajolika odnose se na vizualnu izloenost,
tj. ustroja krajolika, ovisno o stupnju ouvanosti prepo- scenske i estetske vrsnoe te nematerijalno naslijee.
znaje se dominantno povijesno razdoblje koje je danas Ostale sastavnice koje nisu dokumentirane u slojevi-
prisutno u krajoliku. Spontano razvijeni ruralni krajolici ma prostornih podataka GIS-a ukljuene su u postu-
u sebi najee sadre tragove nekoliko povijesnih slo- pak klasifikacije dokumentiranjem povijesnih naselja
jeva. Meutim, razdoblje koje je odreujue za krajolik i svake krajoline jedinice putem popisnih listova (ta-
prepoznaje se kao razdoblje znaaja. Prema razdoblju blice 6 i 7).195
nastanka i/ili znaaja povijesni krajolici (jedinica krajo-
lika) razvrstavaju se u pet opih kategorija, a ukljuuju:
srednji vijek i ranije; razdoblje 15. 17. stoljea; razdoblje 194 Vrijeme nastanka i povijesni razvoj, tj. oblikovanje dananjeg iz-
gleda krajolika, moe biti vezano uz samo jedno povijesno razdoblje,
ili je u krajoliku prisutna slojevitost, kao etape razvoja od nekoliko po-
193 Izvori podataka za biljni pokrov i koritenje zemljita za krajolike vijesnih razdoblja. Vrijeme nastanka je podatak koji se odnosi na prvo
veeg mjerila jest karta Corine land cover. (Kuan, 2010.) Pojmovi ko- javljanje toponima podruja koje obuhvaa krajolik ili njegovu kra-
ritenje zemljita i pokrov zemljita upotrebljavaju se kao sinonimi jolinu jedinicu, pripadjuih naselja ili posjeda u raznim povijesnim
iako se radi o dva razliita podatka. Glavna je razlika izmeu naina dokumentima. Razdoblje nastanka, osim u povijesnim dokumeti-
koritenja zemljita i pokrova zemljita u tome to je pokrov zemljita ma, razvidno je i u vidu materijalnih ostataka u arheolokom sloju,
posljedica (bio)fizikih obiljeja zemljine povrine (esto je povezan s a ukoliko je istraeno dokumentira se podatkom posebnih obiljeja
ekosustavima), a nain koritenja zemljita oituje se u funkcionalnoj (vidjeti obrazac za naselje i krajolinu jedinicu), kao arheoloki nalazi
podjeli zemljita sa stajalita potrebe ovjeka i njegovih gospodarskih i nalazita. Postoji mogunost da razdoblje znaaja bude identino
aktivnosti. Funkcija i sadraji povezani su s djelatnostima podruja i i za krajolike koji su nastali u srednjem vijeku, kao i one iji povijesni
nainom koritenja krajolika, a u velikoj su mjeri povezana i odreuju ustroj pratimo iz 16. stoljea. Za namjerno oblikovane krajolike razdo-
tip, odnosno vrstu povrinskog pokrova. Pokazatelji kulturnog znaaja blje znaaja podrazumijeva najkvalitetnije razdoblje koje je krajolik
odraavaju sutinska svojstva pojedinih kulturnih elemenata i njihova dosegao u pogledu svoje prostorne kompozicije, matrice, krajolinih
prostornog konteksta te djelatnosti i sadraje koje ih ine kulturno struktura, opreme i sadraja.
znaajnim. Za podruje istraivanog podruja umberka karta nam- 195 Sadrajna struktura obrasca predviena je za dokumentiranje
jene i koritenja prostora izvedena je iz podataka satelitskih snimaka svojstava krajoline jedinice u krajoliku velikog mjerila (vie od km)
podruja prema standardima izrade karte Corine land cover, za pros- ili kulturnog krajolika malog mjerila (veliine od nekoliko hektara do
tor Hrvatske. 1 km).

131
Krajolik kao kul turno na slijee

Dokumentiranje sastavnica - podatke o povijesti naselja i razdoblju njegova znaaja,


i obiljeja krajolika koji ukljuuju povijesne, drutvene i gospodarske im-
benike koji su utjecali na oblike i organizaciju naselja
Osim popisnih listova za potrebe Upisnika (Registra) te na povijesne i dananje funkcije i sadraje u naselju
kulturnih krajolika196 u istraivanju krajolika koriste se
- podatke o smjetaju i okolini naselja, ouvanoj u
obrasci za prikupljanje podataka o sastavnicama i obi-
izvornoj namjeni ili promijenjenoj novom gradnjom;
ljejima krajolika. Podatci se prikupljaju istraivanjem
o stupnju vizualne izloenosti naselja s prilaznih pu-
dokumentacijskih i arhivskih izvora, grafike i pisane
tova ili oblinjih viih poloaja
grae, biljeenjima i snimanjima na terenu te istraiva-
njem podataka iz mjerodavnih ustanova i strunih tijela - podatke o kompoziciji naselja, volumenu i prepoznat-
dravne uprave. Na popisnim obrascima oblikovanim i ljivoj pojavnosti slici naselja, koju oblikuje uobiajena
prilagoenim ovom istraivanju (tablice 6 i 7)197 unose izgradnja, njezina gustoa, raspred i oblici, kao i zgrade
se pisani i grafiki podatci o obiljejima i sastavnicama prostorni orijentiri
krajolika. Budui da su povijesna naselja i njihovo po- - podatke o prostornom ustroju organizaciji, dvodi-
ljodjelsko okruenje vana kulturna sastavnica istraiva- menzionalnoj matrici tj. planu naselja koji odreuje
nog podruja umberka, oblikovan je obrazac kojim se mrea ulica i javnih prostora, odnos izgraenih i otvo-
dokumentiraju sve vane sastavnice naselja. Obrazac za renih prostora, a odraavaju se u uzorcima naselja, ob-
podatke krajoline jedinice ukljuuje listove s pisanim, licima vlasnitva, parcelaciji, funkcijama i koritenju
kartografskim i slikovnim prikazima, kao i numerike prostora
pokazatelje ocjene vrijednosti.
- podatke o javnim prostorima, ureenju i urbanoj opre-
Popisni obrazac sastoji se od etiri lista na koje se unose mi naselja koji odraavaju kulturne i oblikovne imbe-
pisani, grafiki i kartografski podatci, a obuhvaa: nike koji se oituju u stanju ureenosti naselja
- podatke o obiljejima tipine stambene i gospodarske
- list N1 s opisnim podatcima
izgradnje na karakteristinim zemljinim esticama, a
- list N2 s grafikim prikazom povijesnog razvoja naselja odraavaju znanja i vjetine stanovnika, tehnike i obli-
na kartama 18. i 19. stoljea
ke gradnje, tradicijske tipove i oblike zgrada, materijale
- list N3 s grafikim prikazom postojeeg stanja na pre- gradnje i sl.
klopljenom prikazu katastarske karte i DOF 5
- podatke o posebnim obiljejima naselja koja mogu biti
- list N4 s fotografskim prikazima: poloaj naselja, izgled, prostorni orijentiri, vertikalni akcenti, oprema prostora
panorama naselja, javni prostori i ulini pogledi, jav- i ostale posebne graevine; estetsko-oblikovna obi-
ne zgrade, karakteristine stambene i gospodarske ljeja, karakteristine vizure, te nematerijalna kultura
zgrade. (tradicija, jezik, toponimi i sl.)
Struktura pisanih podataka na listu N1 podijeljena je u - podatke o ocjeni vrijednosti i mogunostima za razvoj
nekolika grupa te obuhvaa: te za poboljanje stanja
- podatke o izvorima i literaturi koritenoj za prikupljanje
- osnovne podatke o naselju, kao to su: naziv, tip, po-
podataka i obradu obrazaca.
vrina, broj stanovnika (najvei i danas)
Osim navedenih podataka dio obrasca ini i ocjena oda-
196 Podrobnije vidjeti u poglavlju metode prepoznavanja kulturnog
krajolika.
branih pokazatelja prema predloenim kategorijama
197 Obrasci za krajolinu jedinicu prilagoeni su mjerilu istraivanja. ocjene: vrlo visoko (5), visoko (4), umjereno (3), nisko (2),
Za kulturne krajolike manjeg opsega i povrine ili za ostale ostale vr- vrlo nisko (1) u odnosu na kriterije kao to su: povijesna
ste krajolika, kao to su urbani ili namjerno oblikovani, obrazac se u
pojedinim tokama prilagoava njihovu mjerilu i specifinim obilje- ouvanost, integritet, izvornost, usklaenost, reprezen-
jima. Pisani podatci ukljuuju obrazac 1 (listovi 1 i 2) i grafiki obrazac tativnost, rijetkost, raznolikost, mogunosti za razvoj.
2 (kartografske i slikovne listove 3-5).

132
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Tablica 6: Popisni obrasci za povijesno naselje u krajoliku (N1-N4)


Grad / opina / upanija: Koordinate smjetaja: ID:
Ime naselja: SOICE
umberak/Zagrebaka 454453 i 152356 39
Vrsta naselja (izvorno/danas): seosko naselje Tip naselja: zbijeni
Povrina: 6 ha Broj stanovnika (najvei / danas): 515 (1900. g.) / 99 (2001. g.)
srednji vijek i starije 5
Povijesno razdoblje / nastanak / razvoj:
od kraja 16. do 18. st. 4
Ime naselja Soice prvi put se javlja u povijesnim dokumentima u 12. stoljeu, iako postoje
od kraja 18. do pol. 19. st. 3
indicije nastanjivanja ovog podruja i u antici. Tada se nalazilo na cesti koja je povezivala
od druge pol. 19. do prve pol. 20. st. 2
dolinu rijeke Save s dolinom Kupe.
2. pol. 20. st. 1
povijesne, vrlo rijetke 5
Funkcije / sadraji naselja:
preteito povijesne, uobiajene 4
U 16. stoljeu dobiva pravo odravanja sajmova i postaje sjeditem upe. Uspostavom
nove, prihvatljive, uobiajene 3
Vojne krajine postaje sjedite 11. kompanije za ije se potrebe 1765. godine otvara
nove, neprihvatljive 2
trorazredna djeaka kola.
naputeno/bez sadraja 1
potpuno ouvana, vrlo izloeno 5
Smjetaj i okolina:
jako izloeno, dobro ouvana 4
Smjeteno na zaravni, na oko 600 mnv, na zapadnom dijelu Soikog polja kultiviranog
umjereno izloeno, prihvatljiva 3
oranicama. Parcelacija polja, pravilnih, izduenih oblika upuuje na kontinuitet iz antikog
nisko izloeno, promijenjena 2
razdoblja.
devastirana 1
homogena, upeatljiva 5
Kompozicija naselja / obris / slika naselja / prostorni orijentiri:
skladna 4
Horizontalni obris naselja stambenih i gospodarskih zgrada prizemne ili jednokatne
prihvatljiva 3
visine u kojemu se istiu vertikale dvaju crkvenih zvonika, rimokatolike i grkokatolike
neskladna 2
vjeroispovijesti.
devastirana 1
povijesna, potpuno ouvana 5
Prostorna organizacija / matrica / plan naselja: povijesna, dobro ouvana 4
Naselje je organizirano od triju prostornih cjelina povezanih cestom: Crkveno selo, Gornje promijenjena, umjereno ouvana 3
selo i Soice. potpuno promijenjena 2
devastirana 1
povijesni, iznimno ureeni 5
Javni prostori i zgrade / oprema naselja:
povijesni, vrsno ureeni 4
U sreditu june prostorne cjeline smjetene su dvije crkve, neposredno uz njih dvije
povijesni, prihvatljivo ureeni 3
kolske zgrade (danas bez izvorne namjene). Starija kola iz 18. st. obnavlja se za potrebe
promijenjeni, neureeni 2
drutvenog doma i knjinice. Na raskriju srednje prostorne cjeline nalazi se kapelica.
devastirani 1
Obiljeja karakteristine zemljine estice /okunice: potpuna ouvanost > 80% 5
Zemljine estice naselja su nepravilna oblika, relativno malih dimenzija, a nastale su visoka ouvanost > 60% 4
parcelacijom vezanom uz podjelu imovine zadruga krajem 19. stoljea. Na karastarskoj umjerena ouvanost < 40% 3
karti iz 1860. godine parcele su bile znatno vee. niska ouvanost < 20% 2
devastirano 1
potpuna ouvanost > 80% 5
Obiljeja tipine stambene i gospodarske izgradnje:
visoka ouvanost > 60% 4
Stambene kue su prizemne visine s podrumom, ili kao jednokatnice. Prizemni/
umjerena ouvanost < 40% 3
podrumski dio graen je lomljenim kamenom, obraen bukom, a katni dio je od drvenih
niska ouvanost < 20% 2
platica. Krovita su dvostrena, nagiba 45, pokrov lim, eternit ploe ili crijep.
devastirano 1
vrlo visoka 5
Posebna obiljeja naselja /vizualna izloenost:
visoka 4
Na istoj estici crkve dviju konfesija, pored njih dvije zgrade starih kola.
umjerena 3
Zbog poloaja u polju, naselje ima visoki stupanj izloenost s viih toaka oblinjih gora, te
niska 2
s prilaznih cesta.
bez vrijednosti/devastirano 1
Vrjednovanje: nacionalni znaaj
Naselje ima dobro ouvanu kompoziciju i matricu te velik broj tradicijskih kua iz razdoblja regionalni znaaj
znaaja kraja 19. i poetka 20. stoljea. Okolina naselja nije znaajnije promijenjena, a lokalni znaaj
nova gradnja je uglavnom usklaena s povijesnim obiljejima naselja. bez vrijednosti
Biljeke / izvori podataka:
Demian, 1810.; Muraj, 1989.; Cvitanovi, 1984. i 1985.; Kruhek, 1993.; Sabljar, 1866.; uk, 1942.; Cuvaj, 1910.; Barle, 1903.; Gjetvaj, 1965.;
Gjetvaj, 1985.; Muraj, 1989.; Gjetvaj, 1996.
Status zatite: evidentirano Obradio/la: BDBilui Datum obrade: 2010. N1

133
Krajolik kao kul turno na slijee

mj.: 1:2880
Ime naselja: SOICE Katastarska opina: SOICE
< 1:5000

Povijesni razvoj - naselje na povijesnim kartama 18. i 19. st.

Soice na izrezu iz Jozefinske karte 1763-85. godine

Soice na izrezu iz karte katastarske izmjere 1863. godine

Izvori podataka: HDA, Zagreb, Grafika zbirka, fond DGU N2

134
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Mj: 1:2880
Ime naselja: SOICE Katastarska opina: k.o. Soice
1:5000
Postojee stanje (katastar/orto foto):

Izvori podataka: DGU, Zagreb, ARKOD N3

135
Krajolik kao kul turno na slijee

FOTOGRAFIJE: 1 . POLOAJ I PANORAMA NASELJA


Ime naselja: SOICE 2. i 3. JAVNE, STAMBENE I GOSPODARSKE ZGRADE
3. i 4. JAVNI PROSTORI, ULINI POGLEDI

Panorama naselja Soice s jugozapada

Crkva sv. Petra i Pavla i kapela Blaene Djevice Marije Prepoznatljiva tradicijska gradnja

Raskrije s kapelicom Pogled na glavnu ulicu

Snimio/la: BDBilui Datum: 2010. N4

136
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Tablica se sastoji od etiri lista na koje se unose pisani, Osim navedenih podataka, dio obrasca ini i ocjena
grafiki/kartografski i slikovni podatci, a obuhvaa: odabranih pokazatelja prema predloenim kategori-
jama ocjene: vrlo visoko (5), visoko (4), umjereno (3),
- list K1 s opisnim podatcima
nisko (2), vrlo nisko (1) u odnosu na kriterije kao to su:
- list K2 s grafikim, kartografskim prikazom povijesnog povijesna ouvanost, integritet, izvornost, usklaenost,
razvoja na kartama 18. i 19. st. reprezentativnost, rijetkost, raznolikost, mogunosti za
- list K3 s prikazom postojeeg stanja na preklopljenom razvoj.199 Zavrni dio obrasca ine podatci o izvorima
prikazu katastarske karte i DOF5 istraivanja, literaturi i dokumentaciji te cjelokupna ocje-
- list K4 s fotografskim prikazima: izgleda, slike krajoline na krajoline jedinice.200 Terenska istraivanja vana su
jedinice/krajolika, karakteristinih uzoraka izgraenog zbog detaljnosti podataka za odreivanje granica izme-
i neizgraenog krajolika te uobiajenom i prepoznat- u krajolinih tipova i podruja.201
ljivom gradnjom.

Struktura pisanih podataka podijeljena je u nekoliko


grupa podataka:
- osnovni podatci o krajolinoj jedinici, kao to su: naziv
jedinice i poloaj u prostoru198
- prirodna obiljeja: klimatski uvjeti, geomorfoloka, lito-
loka, pedoloka, hidroloka (nadzemne i podzemne
vode) i vegetacijska obiljeja te stanita
- kulturna (antropogena) obiljeja krajolika, koja uklju-
uju: povijesne imbenike koji su utjecali na oblike i
organizaciju prostora; drutvene i gospodarske imbe-
nike koji se odraavaju u tipovima i uzorcima naselja,
oblicima vlasnitva, parcelaciji, funkcijama i koritenju
prostora, vjetinama stanovnika; kulturne i oblikovne
imbenike koji se oituju u prostornoj organizaciji, ko-
ritenju i prostornim uzorcima, tehnikama i oblicima
gradnje, graditeljskim tipovima i oblicima, vertikalnim
akcentima, prometnim graevinama, opremi prosto-
ra i ostalim malim graevinama; estetsko-oblikovnim
obiljejima, vizualnoj izloenosti, vizurama, te nema-
terijalnoj kulturi (tradicija, jezik, toponimi, prostorni
identitet i sl.)
- ocjena vrijednosti i mogunosti za razvoj te za po-
boljanje stanja 199 Navedeni podatci izravno su povezani s matricom vrjednovanja
krajolika umberka, potpoglavlje Prijedlog modela vrjednovanja kul-
- izvori i literatura koritena za prikupljanje podataka i turnog krajolika - primjer umberka.
obradu obrazaca. 200 Ocjenjivanje parametara (sastavnica) krajolika u obuhvatu krajo-
linh jedinica dio je matrice vrjednovanja krajolinog podruja. Po-
drobnije vidjeti u potpoglavlju Prijedlog modela vrjednovanja kultur-
nog krajolika - primjer umberka.
198 U krajolicima nieg stupnja sloenosti (jedan krajolini tip) i ma- 201 Granice krajolinih tipova/ podruja na detaljnijem mjerilu pri-
njeg mjerila (veliine nekoliko hektara) unose se podatci o povrini i kazivanja odreuju se prema fizikim, vizualnim, administrativnim ili
geografskim koordinatama. vlasnikim granicama.

137
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 7: Popisni obrazac za krajolinu jedinicu (K1-K4)

Krajolina jedinica: Administrativna jedinica: Koordinate smjetaja:


Povrina:
Gorsko, prirodno ope krajolino podruje Opina umberak, dio gradova 454306 do 454938
132 km
umberakog gorja Samobor i Ozalj 152932 do 153253
Klimatska obiljeja:
itavo gorsko, prirodno ope krajolino podruje u viem gorju, iznad 750 m pripada umjereno hladnoj, jako vlanoj klimi, a na junim,
niim dijelovima (500-700 m) umjereno toploj, jako vlanoj klimi.
Geoloki sastav i vrste tla:
Najvei dio ovog podruja pripada krkom podruju; sastoji se od dolomitnih i karbonatnih stijena, a samo je jugozapadni dio graen od
klastinih i magmatskih stijena. Tla su po sastavu uglavnom rendzine i eutrino smee tlo, a u poljima na zaravnima se nalazi smee tlo na
dolomitu, neto crvenice te podruja s lesiviranim tlom.
jedinstvena 5
Topografska obiljeja:
raznolika, prepoznatljiva 4
Visoko i nie gorje ralanjeno je brojnim uvalama i grebenima koji se uglavnom pruaju
karakteristina 3
u smjeru sjever - jug, ije doline prate bujini tokovi potoka. Osobitost ovoga podruja su
uobiajena, bezizraajna 2
zaravni s krakim poljima.
devastirana 1
potpuno ouvana 5
Hidroloka obiljeja:
visoko ouvana 4
Potoci su malobrojni, osim stalnih tokova, ima i nekoliko povremenih. U sredinjem dijelu
umjereno ouvana 3
ima nekoliko gorskih potoka koji pripadaju slivu rijeice Kupine, a na zapadu slivu rijeke
promijenjena 2
Kupe. Jedinstven Sopotski slap.
devastirana 1
ouvana, rijetka, raznolika 5
Vegetacijska obiljeja i stanita:
dobro ouvana 4
Preteu ume: 72% bjelogorine, 7% crnogorine, livadne povrine zauzimaju 10%,
umjereno ouvana 3
travnjaci 5%, oranice i ostale poljodjelske povrine zauzimaju 5%, a izgraena podruja
promijenjena 2
naselja 1% ukupne povrine krajoline jedinice.
devastirana 1
srednji vijek i starije 5
Povijesno razdoblje:
od kraja 16. do 18. st. 4
Podruje je bilo intenzivno naseljeno u neolitu i antikom razdoblju, o emu svjedoe
od kraja 18. do pol. 19. st. 3
brojni arheoloki nalazi. Kontiunuitet se nastavlja i u ranom te u srednjem vijeku. U
od druge pol. 19. do prve pol. 20. st. 2
razdoblju srednjeg vijeka do osnutka Vojne krajine formirana su sva dananja sela.
2.pol.20.st. 1
upeatljiva, vrlo izraajna 5
Prostorna organizacija / kompozicija:
homogena, izraajna 4
Sjeverni dio podruja vieg gorja obiljeava jedinstveni umski pokrov, odijeljen umskim
skladna, uravnoteena 3
putovima. Glavna povijesna cesta koja prati nie obronke gorja povezuje glavna naselja
neizraajna 2
smjetena u podgorju: Soice, Gornju Vas, Tomaevce, Budinjak...
neskladna, devastirana 1
povijesne / vrlo rijetke 5
Funkcije i koritenje prostora:
preteito povijesne / rijetke 4
Koritenje uma je osnovna funkcija ovog preteito umskog podruja ume zauzimaju
nove prilagoene 3
80% povrine, a obradive povrine i livade ostalih 20%. Nekada je stoarstvo bilo vana
nove neprilagoene 2
grana te poljodjelstvo za potrebe stanovnika.
naputeno / bez sadraja 1
povijesni, vrlo ouvani 5
Uzorci neizgraenog krajolika: dobro ouvani, usklaeni 4
Podruje odreuju uzorci velikih umskih povrina koji su dominantno obiljeje krajolika. umjereno ouvani 3
Zaravni krakih polja ralanjene su geometrijom izduenih parcela pravilnih oblika. neskladni 2
devastirani 1
povijesni, visoko ouvani 5
Uzorci naselja / izgraenog krajolika: povijesni, dobro ouvani 4
Zbijena sela smjetena na rubovima plodnih polja, ili uz glavnu cestu. Danas usitnjenih promijenjeni, usklaeni 3
estica nepravilnih oblika. U sreditu naselja javni prostor s crkvom i kolom. novi, slabo usklaeni 2
novi, neusklaeni 1
ouvane > 80% 5
Povijesne graevine (stambene, gospodarske):
ouvane 60-79% 4
Tradicijske stambene i gospodarske zgrade graene od kamena u zoni prizemlja ili
ouvane 30-69% 3
djelomino ukopanog podruma te od drvene grae kata. Zidovi kua izvedeni od drva
ouvane < 30% 2
obraeni su bukom. Strma krovita nekada su bila pokrivena indrom ili slamom.
neznatno ouvane 1

138
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Ostale povijesne graevine: ouvane > 80% 5


Posebnost naselja su crkve dviju konfesija smjetene jedna uz drugu (Soice) ili u blizini. ouvane 60-79% 4
Ouvane su zgrade starih kola i kapetanova kua iz razdoblja Vojne krajine. Na potocima ouvane 30-69% 3
ima ouvanih drvenih mlinova vodenica. ouvane < 30% 2
neznatno ouvane 1
Oprema prostora, strukture malog mjerila: ouvano > 80% 5
Uz povijesnu cestu cestovna oprema s kraja 19. st., spomen obiljeje, izvori vode. ouvano 60-79% 4
Drvene naprave za suenje trave na livadama. Grkokatolika groblja smjetena izvan ouvano 30-69% 3
naselja. ouvane < 30% 2
neznatno ouvano 1
Vertikalne dominante: potpuno ouvane 5
Stari gradovi na istaknutim lokacijama uzvisina. Zvonici crkava dominiraju u obrisu visoko ouvana 4
naselja ili izvan naselja. umjereno ouvana 3
promijenjena/nema 2
devastirana/neocijenjeno 1
Vizualna obiljeja: vrlo visoka izloenost 5
Dinamina reljefna obiljeja, snano izraenih kontrasta grebena i dolina, pokrivenih visoka izloenost 4
jednolinim pokrivaem uma naglaavaju izrazitu plastinost reljefa. Nasuprot tome umjerena izloenost 3
su utisnuta polja na zaravnima, pravilne geometrije parcela, homogenih oblika naselja. niska izloenost 2
Nema izdvojene gradnje u krajoliku. nije vizualno izloeno 1
Oblikovna i estetska obiljeja: homogena, upeatljiva 5
Dinaminost reljefnih oblika gorskog krajolika pokrivenog umom koji rastvaraju polja s skladna 4
poljodjelskim povrinama. Naselja zatvorenih formi smjetena su na rubovima polja, ili na prihvatljiva 3
junim padinama. neskladna 2
devastirana 1
Nematerijalno naslijee (tradicije, obiaji, mjesta povijesnih dogaaja i drugo): potpuno preivjelo 5
Tradicije i povezanost s krajikim nainom ivota. Na istom podruju paralelno ive dvije visoko ouvano 4
vjeroispovjesti. umjereno ouvano 3
promijenjeno/novo 2
nestalo 1
Elementi materijalnog naslijea (kulturnog i prirodnog): > 130 elemenata naslijea 5
Osim prirodnih vrijednosti Sopotskog slapa, brojnih krakih spilja i endemskih vrsta, > 100 elemenata naslijea 4
unato niskom stupnju naseljenosti prisutan je velik broj pojedinanih kulturnih dobara, > 70 elemenata naslijea 3
arheolokih lokaliteta, starih gradova, crkvi i kapela, tradicijske arhitekture u selima. > 10 elemenata naslijea 2
bez elemenata naslijea 1
Mogunosti za razvoj: vrlo visoke 5
Visoki stupanj ouvanih prirodnih obiljeja u obliku uma, gorski potoci sa slapovima i visoke 4
izvorima pitke vode, velik broj povijesnih seoskih naselja s ouvanom prepoznatljivom umjerene 3
arhitekturom, vrijedni kulturno-povijesni spomenici: crkve, stari gradovi i arheoloki slabe 2
lokaliteti. neznatne 1
Vrjednovanje: meunarodni znaaj
Gorsko, prirodno ope krajolino podruje umberakog gorja ocijenjeno je dobro nacionalni znaaj
ouvanim, reprezentativnim i rijetkim tipom krajolika. regionalni znaaj 69
lokalni znaaj
bez znaaja
Negativna obiljeja:

Gradnja u izvangraevnim podrujima naselja kojom se mijenjaju krajolini uzorci i obiljeja.


Izvori podataka:
Valvasor, 1689., Laszowski,1889., 1902. Lopai, 1885., Hefele, 1893., Hietzinger 1817., Kruhek, 1984., Valenti, 1984., Krmpoti, 1997., Fras,
1988., Valenti,1981., Predovi, 1965.; Lapajne, 1996., koberne, 1999., Tkali, 1874., Smiiklas, 1879., i 1882., Mlinari, 1972., Laszowski,
1902., Kos, 1987., Moaanin, 1984., Pavlievi, 1989., Cvitanovi, 1984., Cvitanovi, 1985., Kruhek, 1993. Sabljar, 1866.; uk, 1942. Cuvaj,
1910.; Barle, 1903. Gjetvaj, 1965., Gjetvaj, 1985., Muraj, 1989., Gjetvaj, 1996. Skala, 1984., Dugaki 1949/1950.
Obradio/la: BDBilui Datum obrade: 2010. K1

139
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolina jedinica: Katastarske opine:

Gorsko, prirodno ope krajolino podruje Soice, Sopote, umberak Mj: 128800
umberakog gorja
Povijesni razvoj ( karte 18. stoljea)

Povijesni razvoj ( karta 19. stoljea)

Izvori podataka: karta Jozefinske izmjere civilne Hrvatske 1765.-83., Kriegsarchiv, Be


K2
Katastarska karta 1863. k.o. Soice i k.o. umberak, HDA, Zagreb

140
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Krajolina jedinica Katastarska opina:

Gorsko, prirodno ope krajolino podruje Soice Mj: 1:10000


umberakog gorja
Postojee stanje (dio opeg krajolinog podruja)

Izvori: ARKOD K3

141
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolina jedinica
FOTOGRAFIJE: IZGLED, PANORAMSKA SLIKA KRAJOLIKA
Gorsko, prirodno ope krajolino podruje KARAKTERISTINI UZORCI KRAJOLIKA I
umberakog gorja GRADITELJSKO NASLIJEE

Vizualna obiljeja krajolika

Prepoznatljivi uzorci naselja i neizgraenog krajolika

Uobiajena i prepoznatljiva stambena i gospodarska tradicijska izgradnja

Snimila: BDBilui Datum: 2010. K4

142
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Prepoznavanje i odreivanje opih ilustrira odnose ljudi i njihove kulture prema prostoru
krajolinih tipova (regionalna razina - 2) koji ih okruuje.203 Kao primjer regionalne i podregio-
nalne tj. druge i tree razine karakterizacije proveden
Tipoloko razvrstavanje krajolika ukljuuje prepozna- je tipoloki razvrstaj krajolika, odnosno prepoznavanje
vanje krajolinih uzoraka u kojima su prirodni i kulturni opih krajolinih tipova i krajolinih tipova krajoline
utjecaji zajedniki oblikovali njegova dananja obiljeja. regije umberka. Potvrena je pretpostavka o razno-
Prepoznavanje i odreivanje krajolinog tipa/podruja
likosti, a istodobno jedinstvenosti prostora umberka,
obuhvaa nekoliko postupaka; poloaj u prostoru se
kao homogene krajoline regije prepoznate na nacio-
opisuje te prikazuje grafikim/kartografskim prikazom.
nalnoj razini klasifikacije sa stanovita prirodnih obiljeja.
Kriteriji za odreivanje granice podruja su hidrografska
Metodom karakterizacije krajolika na istraivanom su
mrea, rubovi, prostorna orijentacija, zajednike znaaj-
podruju prepoznata etiri opa krajolina tipa: gor-
ke (kulturne, prirodne). Opisni podatci odnose se na: pri-
ski prirodni, brdsko-gorski prirodni, brjeuljkasto-brdski
rodna obiljeja (klima, reljef, visina, ralanjenost, nagibi,
mjeoviti i brjeuljkasto-nizinski ruralni opi krajolini
geoloki sastav i vrste tla, pokrov tla, koritenje zemljita;
tip (tablica 9, sl. 59).204
na kulturna obiljeja: vrste, tipove i uzorke izgraenih
podruja, naselja i ostalih karakteristinih graditeljskih Prepoznati opi krajolini tipovi pridruivanjem poseb-
struktura i oblika, uzorke neizgraenog krajolika, oblike i nih mjestopisnih obiljeja postaju sljedea opa krajo-
tipove polja, parcelaciju i nain koritenja poljodjelskog lina podruja:
zemljita. Za prepoznavanje i odreivanje krajolinog
tipa/podruja veliku ulogu imaju i statistiki podatci, 1. brjeuljkasto-nizinsko, ruralno, ope krajolino po-
podatci o geolokim obiljejima, tlima, reljefu, nagibima, druje Jastrebarskog Pokuplja i Samoborskog polja
vodama, pokrovu, koritenju, broju stanovnika i drugo. 2. brjeuljkasto-brdsko, mjeovito, ope krajolino po-
Slikovnim prikazima ilustriraju se karakteristina obilje- druje Samoborsko-pleiviko-vivodinskog prigorja
ja: reljefa, pokrova, uzoraka krajolika, naselja, koritenja 3. brdsko-gorsko, prirodno, ope krajolino podruje
prostora i slino. (tablica 8). umberako-samoborskog gorja
Temeljno obiljeje kulturnog krajolika umberka jest 4. gorsko, prirodno ope krajolino podruje umbe-
povijesno, na to upuuje niz antropogenih, kulturnih rakog gorja (tablice 6 i 7).
pojava u krajoliku, koje na poseban i prepoznatljiv nain
Opa krajolina podruja, tj. podruja zajednikih svoj-
odraavaju zadane fizike uvjete. Smjetaj i prostorna
stava krajolika ukljuuju zemljopisno odreena podru-
organizacija tradicijskih naselja202 te poloaj poljodjel-
ja jedinstvenih znaajki reljefa, geolokog i sastava tla te
skih povrina povijesno su bili uvjetovani klimatskim i
dominantnog tipa koritenja prostora (tablice: 10a, 10b,
mjestopisnim svojstvima prostora. Uzorci izgraenog i
10c, 10d, 10e). Nazivi su im odreeni atributima kao to
neizgraenog krajolika na taj nain odraavaju prirodne
su: gora, brda, brjeuljci, nizine itd., odnosno: prirodni,
uvjete, kao i povijesne razloge i uvjete koritenja zemlji-
mjeoviti, ruralni, kojima se dodaje vlastito ime, te glavni
ta (vlasnike odnose, nain upravljanja, veliinu polja,
toponim odreenoga podruja. Granice opih krajoli-
ograivanje, usjeve, arheoloke nalaze i sl.). Prostorni
nih tipova i podruja oznaene su na kartogramskom
ustroj organizacija krajolika u pogledu smjetaja nase-
lja i crkvenih zgrada, izbora njihove lokacije, interpretira
se u okviru tzv. mentalnih karti ili svete geografije, koja
203 Primjer smjetaja velikih crkvenih graevina srednjeg vijeka na
202 Morfoloka obiljeja, odnosno tipovi naselja razlikuju se prema istraivanom podruju umberka takoer pokazuje stvaranje tzv. sve-
kriteriju gustoe: a) rastresito, ratrkano, disperzno, razbijeno selo; tog mjestopisa.
b) zbijeno, zgusnuto, u gomili, aglomerirano selo. Marinovi Uzelac, 204 Vidjeti kartogramski prikaz: Tipoloki razvrstaj krajolika regionalne
2001: 86. razine (2) opi krajolini tipovi.

143
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 8: Matrica prepoznavanja i odreivanja krajolinih tipova/podruja

KRAJOLINI TIP/
POSTUPAK
PODRUJE
POLOAJ U PROSTORU opis i grafika ilustracija, karta
kriteriji za odreivanje granice: hidrografska mrea, rubovi, prostorna orijentacija,
GRANICE
zajednike znaajke (kulturne i prirodne)
prirodna obiljeja: klima, reljef, visina, ralanjenost, nagibi, geoloki sastav i vrste tla,
pokrov tla, koritenje zemljita
OPISNI PODATCI kulturna obiljeja: vrste, tipovi i uzorci izgraenih podruja, naselja i ostalih karakteristinih
graditeljskih struktura i oblika, uzorci neizgraenog krajolika, oblici i tipovi polja, parcelacija
i nain koritenja poljodjelskog zemljita
podatci o geologiji, tlima, reljefu, vodama, pokrovu, koritenju, gustoi izgraenosti,
STATISTIKI PODATCI
broju stanovnika i dr.
prikaz karakteristinih obiljeja: reljefa, pokrova, uzoraka krajolika, naselja,
FOTOFOKUMENTACIJA
koritenja prostora i sl.

1. brjeuljkasto-nizinsko, ruralno, ope krajolino podruje


Jastrebarskog Pokuplja i Samoborskog polja
2. brjeuljkasto-brdsko, mjeovito, ope krajolino podruje
Samoborsko-pleiviko-vivodinskog prigorja
3. brdsko-gorsko, prirodno, ope krajolino podruje
umberako-samoborskog gorja
4. gorsko, prirodno ope krajolino podruje umberakog gorja

59. Opa krajolina podruja umberka

prikazu.205 Osim kartiranja svaki krajolini tip ili podruje lika, kao to su naselja i koritenje prostora (tablica 9).207
sadri i pisane opise kojima se poblie odreuju njegova Ukljuuju se i analize povijesnog formiranja prostora, na
svojstva. Svako ope krajolino podruje analizira se i temelju georektifikacije i analize povijesnih karata, koje
opisuje prema sljedeoj strukturi podataka:206 smjetaj, prikazuju prostorni ustroj i uzorke krajolika odreenog
sutinska, povijesna, vizualna i ekoloka obiljeja te ne- povijesnog razdoblja.208
gativna obiljeja i pritisci, a na kraju se opisuju smjer-
nice za upravljanje i razvoj. Struktura podataka na ko-
207 Kao izvor podataka koritena je karta Koritenje prostora (Land
joj se temelji ova razina podjele, osim geomorfolokih, Use) izraena za potrebe ovoga istraivanja na temelju satelitske snim-
obuhvaa najveim dijelom kulturne sastavnice krajo- ke iz 2010. godine. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: Kartogramski prikaz
9.4.7. Navedeni podatci su nadopunjeni podatcima dobivenim iz
popisnih obrazaca za povijesna naselja i krajoline jedinice. Popisne
205 U realnom prostoru krajolik je kontinuiran i njegov se karakter ne obrasce za povijesna naselja i krajoline jedinice vidjeti u tablicama
mijenja naglo i odsjeeno, ve postupno od sredine podruja (tipa) 6 i 7.
gdje su svojstva i uzorci jasno definirani, a prema rubovima manje. 208 U analizu su ukljuene karte Jozefinske izmjere civilne Hrvatske:
206 Podatci prikupljeni putem obrazaca za istraivanja svakog naselja Zagrebake upanije i Slunjske pukovnije iz 1765. 1783. godine te
i krajoline jedinice interpretiraju se u predloene kategorije obiljeja karte Prve katastarske izmjere iz 1860.-62. godine za katastarske opine
krajolinog podruja. na podruju istraivanja.

144
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Tablica 9: Prepoznavanje i odreivanje opih krajolinih tipova (OKT) i krajolinih tipova (KT)

SVOJSTVO RELJEFNA SVOJSTVO OBILJEJE


OZNAKA NAZIV OKT NAZIV KT
OKT/KT-a OBILJEJAOKT/KT-a OKT/KT-a OKT/KT-a
brjeuljkasto-nizinski ruralni ratarski irokih
KT 1.1. ruralni iroke doline potoka ruralni ratarski
ruralni dolina potoka
brjeuljkasto-nizinski
KT 1.2. ruralni brjeuljkasti umski brjeuljkasti umski
ruralni
ruralno- brjeuljkasto-nizinski nizinsko brjeuljkasti
KT 1.3. ruralni nizinsko-brjeuljkasti mjeoviti
urbani ruralni ruralno-urbani
brjeuljkasto-nizinski brjeuljkasti ruralni
KT 1.4. ruralni brjeuljkasti ruralni mjeoviti
ruralni mjeoviti
brjeuljkasto-nizinski
KT 1.5. ruralni nizinski urbani semi-ruralni nizinski urbano ruralni
ruralni
brjeuljkasto-brdski
KT 2.1. mjeoviti brdski krki ruralni mjeoviti brdski krki ruralni
mjeoviti
brjeuljkasto-brdski
mjeoviti- brjeuljkasto-brdski
KT 2.2. mjeoviti brjeuljkasto-brdski ruralni ruralni ratarsko-
mozaini mjeoviti
vinogradarski
brjeuljkasto-brdski brjeuljkasti ruralni
KT 2.3. mjeoviti brjeuljkasti ruralni ratarski
mjeoviti ratarski
ratarski- brjeuljkasto-brdski brjeuljkasti ruralni
KT 2.4. mjeoviti brjeuljkasti ruralni
vinogradarski mjeoviti vinogradarsko-ratarski
ruralni brjeuljkasto-brdski
KT 2.5. mjeoviti brdski brdski ruralni mjeoviti
doprirodni mjeoviti
brjeuljkasto-brdski brjeuljkasti ruralni
KT 2.6. mjeoviti brjeuljkasti ruralni
mjeoviti ratarsko-vinogradarski
ruralni brjeuljkasto-brdski brjeuljkasti ruralni
KT 2.7. mjeoviti brjeuljkasti
doprirodni mjeoviti mjeoviti
mjeoviti- brjeuljkasto-brdski brjeuljkasto-brdski
KT 3.1. prirodni brdski ruralni
mozaini mjeoviti ruralni mjeoviti
brdski doprirodni
KT 3.2. prirodni brdski doprirodni ruralni brdsko-gorski prirodni
ruralni
KT 3.3. prirodni brdsko-gorski umski brdsko-gorski prirodni brdsko-gorski umski
brdsko-gorski
KT 3.4. prirodni brdsko-gorski doprirodni brdsko-gorski prirodni
doprirodni ruralni
brdsko-gorski ruralni
KT 3.5. prirodni brdsko-gorski doprirodni ruralni brdsko-gorski prirodni
mjeoviti
brdski ruralni
KT 3.6. prirodni brdski doprirodni semi-ruralni brdsko-gorski prirodni
doprirodni
KT 4.1. prirodni gorski umski gorski prirodni gorski umski

KT 4.2. prirodni gorski ruralni mjeoviti gorski prirodni gorski ruralni mjeoviti

KT 4.3. prirodni visokogorski umski gorski prirodni visoko gorski umski

KT 4.4. prirodni gorski krki ruralni gorski prirodni gorski krki ruralni
gorski krki doprirodni
KT 4.5. prirodni gorski krki doprirodni ruralni gorski prirodni
ruralni

145
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 10a, 10b, 10c, 10d, 10e: Nain koritenja prostora u opih krajolinih tipova (OKT) i krajolinih tipova (KT)

10a NAIN KORITENJA PROSTORA


izgraena
travnjaci livade i bjelogorine crnogorine poljodjelske vode ukupna
OKT1 podruja
(ha) panjaci (ha) ume (ha) ume (ha) povrine (ha) (ha) povrina (ha)
(ha)
KT 1.1. 503 1 188 45 2.455 101 440 3.733
KT 1.2. 175 0 3.823 134 102 0 9 4.245
KT 1.3. 175 56 758 50 1.058 0 514 2.613
KT 1.4. 360 70 1.287 0 594 0 151 2.462
KT 1.5. 679 0 142 1 851 0 657 2.332
UKUPNO 1.894 127 6.200 230 5.060 101 1.773 15.387

10b NAIN KORITENJA PROSTORA


ukupna
travnjaci livade i bjelogorine crnogorine poljodjelske vode izgraena
OKT 2 povrina
(ha) panjaci (ha) ume (ha) ume (ha) povrine (ha) (ha) podruja (ha)
(ha)
KT 2.1. 98 193 578 41 273 0 80 1.265
KT 2.2. 326 754 2.335 19 622 0 200 4.259
KT 2.3. 432 411 563 6 664 0 152 2.230
KT 2.4. 1.106 1 291 724 37 1 455 0 610 5.225
KT 2.5. 90 175 1.097 0 279 0 86 1.729
KT 2.6. 685 23 177 0 148 0 112 1.145
KT 2.7. 159 0 783 55 91 0 105 1.195
UKUPNO 2.899 2.850 6.261 159 3.535 0 1.346 17.051

10c NAIN KORITENJA PROSTORA


livade i izgraena ukupna
travnjaci bjelogorine crnogorine poljodjelske
OKT 3 panjaci vode (ha) podruja povrina
(ha) ume (ha) ume (ha) povrine (ha)
(ha) (ha) (ha)
KT 3.1. 226 595 1.452 46 410 0 112 2.842
KT 3.2. 101 343 3.131 65 247 0 49 3.934
KT 3.3. 38 149 5.827 3 58 0 9 6.084
KT 3.4. 78 369 2.065 25 134 0 13 2.685
KT 3.5. 158 95 2.521 8 135 0 66 2.984
KT 3.6. 64 68 1.235 16 203 0 12 1.598
UKUPNO 664 1.622 16.232 163 1 186 0 260 20.128

10d NAIN KORITENJA PROSTORA


ukupna
livade i bjelogorine crnogorine poljodjelske izgraena
OKT 4 travnjaci (ha) vode (ha) povrina
panjaci (ha) ume (ha) ume (ha) povrine (ha) podruja (ha)
(ha)
KT 4.1. 58 53 1.795 29 26 0 0 1.962
KT 4.2. 148 154 1.424 18 200 0 51 1.996
KT 4.3. 134 257 2.063 606 50 0 0 3.110
KT 4.4. 119 398 1.175 133 233 0 92 2.151
KT 4.5. 139 472 3.089 140 169 0 15 4.024

146
Tip olok i razvrstaj k rajolika

10e NAIN KORITENJA PROSTORA U OPIM KRAJOLINIM TIPOVIMA (OKT)


NAIN OKT 1 PODRUJE ISTRAIVANJA
OKT1 OKT 2 (ha) OKT 2 OKT3 (ha) OKT3 OKT4 (ha) OKT 4
KORITENJA (ha) (ha) (%)
TRAVNJACI 1.894 12% 2.899 17% 664 3% 600 5% 6.058 9%
LIVADE 127 1% 2.850 17% 1.621 8% 1.334 10% 5.933 9%
BJELOGORINE
6.200 40% 6.261 37% 16.232 81% 9.545 72% 38.239 58%
UME
CRNOGORINE
230 1% 159 1% 163 1% 925 7% 1.478 2%
UME
POLJODJELSKE
5.060 33% 3.535 21% 1.186 6% 679 5% 10.461 16%
POVRINE
VODENE
101 1% 0 0% 0 0% 0 0% 101 0%
POVRINE
IZGRAENE
1.773 12% 1.346 8% 260 1% 158 1% 3.538 6%
POVRINE
UKUPNO 15.387 17.051 20.128 13.243 65.811

Analiza svojstava krajolika temelji se na uzorcima krajoli- odreen stupnjem i nainom meudjelovanja ovjeka
ka i ocjeni njihova stanja. Uzorci krajolika, koji ine svaku i njegovog prirodnog okolia prisutan je u pojavnosti
jedinicu krajolika prepoznatljivom i razliitom od druge, uzoraka izgraenog i neizgraenog krajolika po kojima
razlikuju se u pojedinim podrujima po zastupljenosti se meusobno razlikuju pojedina krajolina podruja.
pojedinih tipova sastavnica: uma, poljodjelskih povri-
Ope krajolino podruje gorskog, prirodnog krajoli-
na, livada, voda, naselja, izdvojenih graevina, opreme
ka umberka smjeteno je na sjeverozapadnom dijelu
krajolika, prometnica, infrastrukturnih graevina te ne-
krajoline regije umberka na granici sa Slovenijom. Na
izravno i po geomorfolokim obiljejima (nadmorskim
jugoistonom dijelu granii s brdsko-gorskim prirodnim
visinama, ralanjenosti reljefa, nagibima, sastavu stijena
opim krajolinim podrujem umberako-samobor-
i vrstama tla).209 Uzorci krajolika obuhvaaju izgraena i
skog gorja, a na jugoistonom s brjeuljkasto-brdskim
neizgraena podruja, a njihovo prepoznavanje odgo-
mjeovitim podrujem Vivodinsko-samoborsko-ple-
vara posebnostima istraivanog podruja (tablica 11).
ivikog prigorja. Sutinsko obiljeje opeg gorskog
Karakter svakog opeg krajolinog tipa ovisi o sloenoj prirodnog krajolinog podruja umberka odreuje
i razliitoj kombinaciji prirodnih i kulturnih sastavnica prirodni, umski karakter vieg gorja graenog od ra-
te koritenja i organizacije prostora, uzoraka neizgrae- zliitih vrsta stijena: na najviim visinama i u zaravnima
nog krajolika i naselja te ostalih izgraenih struktura i od dolomitnih stijena, te od karbonatnih i magmatskih
obiljeja, koje su tijekom povijesnog razvoja oblikovale stijena. Podruje ume kao dominantno obiljeje ovo-
njegov izgled i dananje stanje. Dananji izgled krajo- ga podruja pokriva najvei dio teritorija. Bjelogorine
lika rezultat je ovjekovih aktivnosti i prirodnih proce- ume zapremaju 72,1% povrine, crnogorine 7,0%; sli-
sa pod utjecajem politikih, demografskih, gospodar- jede povrine pokrivene livadama u iznosu od 10,1% te-
skih i klimatskih uvjeta i promjena.210 Karakter krajolika ritorija; udio poljodjelskih povrina iznosi 5,1%, travnjaka
4,5%, a izgraene povrine naselja zauzimaju 1,2% povr-
209 Usporediti s tablicom 9. ine.211 Velike umske povrine povremeno se otvaraju
210 Pokazatelji demografskih kretanja su statistiki podatci o broju prostorima livada i panjaka, dok su oranice zastuplje-
stanovnika i kua u naseljima u pojedinim razdobljima popisivanja
stanovnika. Za sva povijesna naselja na podruju kulturnog krajolika ne na dvjema prostranim zaravnima, u krakim polji-
umberako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje analizirani su po- ma. Zbog malo obradiva tla i nepovezanosti agrarnih
datci o broju stanovnika iz prvog popisa 1857. godine, zatim razdoblje
najveeg broja (oko 1900. godine) te broj stanovnika iz posljednjeg
popisa 2001. godine. Podatci se unose u Popisnu tablicu 9.5.2. 211 Usporediti s tablinim prikazom 9.5.5.

147
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 11: Uzorci izgraenog i neizgraenog krajolika umberka

TIP UZORKA 2. RAZINA KARAKTERIZACIJE 3. RAZINA KARAKTERIZACIJE

pravilni oblici estica nizinskih podruja


ORANICE pravilni oblici estica krakih polja
nepravilni oblici estica brdskih i gorskih podruja

travnjaci, livade koenice, panjaci,


LIVADE
livade za rekreaciju itd.
UZORAK
NEIZGRAENOG vinogradi
TRAJNI NASADI
KRAJOLIKA vonjaci, rasadnici i sl.

crnogorine/bjelogorine ume
UME
mjeovite ume

vodotoci (rijeke, potoci, slapovi, izvori...)


VODE
vodene povrine (lokve, ribnjaci...)

povijesni dijelovi grada


GRADSKA NASELJA dijelovi grada modernog i suvremenog razdoblja
gospodarska i industrijska podruja

povijesni tipovi zbijenih sela (linijskih, grupiranih...)


povijesni tipovi rastresitih sela sa zaselcima
SEOSKA NASELJA
nova podruja seoskih naselja
disperzna gradnja u krajoliku

povijesni gospodarski sklopovi


INDUSTRIJSKA /GOSPODARSKA NAMJENA punionice vode, skladita
farme, gospodarstva itd.

nizovi tradicijskih klijeti, vinogradarski podrumi


PODRUJA KLIJETI U VINOGRADIMA
nova gradnja u vinogradima
UZORAK IZGRAENOG
turistiki i rekreacijski sadraji
KRAJOLIKA OSTALE VRSTE GRADNJE I KORITENJA
ljeilita, itd.

utvrde stari gradovi, dvorci


IZDVOJENE ZGRADE U KRAJOLIKU
crkve i kapele, samostani, kole, planinarski domovi...

groblja izvan naselja


MEMORIJALNA PODRUJA I GROBLJA
memorijalna podruja i obiljeja, itd.

javna plastika, raspela, poklonci,


OBJEKTI MALOG MJERILA
oprema poljodjelskog krajolika

ceste, mostovi, cestovna oprema itd.


PROMETNICE I PROMETNE GRAEVINE
biciklistike i planinarske staze

stari vodospremnici,
KOMUNALNE I INFRASTRUKTURNE GRAEVINE
bunari i sl.

EKSPLOATACIJSKE
KAMENOLOMI kamenolomi u funkciji i/ili naputeni
POVRINE

ARHEOLOKA istraeni i prezentirani arheoloki lokaliteti,


ARHEOLOKI LOKALITETI
NALAZITA potencijalni i neistraeni

148
Tip olok i razvrstaj k rajolika

povrina naselja su smjetena na zaravnima, kao zaseoci i na umberku. Razdoblje druge kolonizacije odvija se
od svega nekoliko kua (Rajakovii, Gri, Jezernice i dr.) od poetka 16. stoljea (1530. godine) naseljavanjem
ili vea sela uz kraka polja (Soice, Mrzlo Polje umbe- izbjeglog stanovinitva pred turskim osvajanjima i or-
rako, itd.).212 Osim prirodnih mogunosti i ogranienja, ganizacijom Vojne krajine. Podruje umberka je 1578.
povijesne okolnosti i uvjeti kolonizacije (naseljavanja) godine ukljueno u sastav Vojne krajine. U namjeri da
ovog prostora utjecali su na smjetaj, oblike, organiza- sprijei daljnja turska pustoenja, uprava tada ve osno-
ciju naselja i prostora.213 Prostorna organizacija i nain vane Vojne krajine potie organizirano naseljavanje sta-
koritenja zemljita u odnosu na srednjovjekovno raz- novnika iz Bosne, Srbije i Rae, a potom Like i zapad-
doblje u vojno-krajikom dijelu umberka promijenjeni ne Bosne, okolice Srba, Unca i Glamoa te iz Cetinske
su poetkom 16. stoljea. U razdoblju od 10. stoljea pa krajine, koji e umjesto kmetskih imati vojne obaveze.
do uskokog naseljavanja umberka dolaze do izraaja Doseljavanje pojediih skupina novopridolih stanovni-
njegov granini poloaj, sukobi interesa njemakih kne- ka vezano je uz plodne, obradive ili panjake povrine.
zova i hrvatske feudalne drave, akvilejskih patrijarha Doseljeno stanovnitvo ivjelo je u zajednikim doma-
i biskupa Zagrebake biskupije, a oituju se u gradnji instvima zadrugama. Zadruni posjedi obuhvaali su
nekoliko utvrenih gradova. Podrujem umberka pro- vee prostore za panjake koje su se postepeno proiri-
lazila je potkraj 10. stoljea dravna granica izmeu nje- vali krenjem ume. Doseljenici nisu bili naseljivani na
make i austro-ugarske drave. Ta se granica poela for- plemikim imanjima uz kmetove, ve su se sa svojim
mirati isprva dolinom rijeke Krke, a u 12. st. prelazi na vr- stadima ovaca i koza smjestili uz livade i panjake na
hove umberake gore, gdje se do poetka 16. st. obli- proplancima. Razlike u toponimima podupiru podatke
kovala kao dananja. umberak je pripadao Hrvatskoj, o prvoj i drugoj kolonizaciji. Tako se primjerice, naselja u
a njegovo je stanovnitvo rimokatolike vjeroispovjesti dolini Kupine nazivaju Kostanjevac, Tupina, Kupina,
bilo od 1081. godine pod jurisdikcijom zagrebake bi- a najvei broj zaselaka drugoga razdoblja kolonizacije
skupije. Krenje ume u graninom pojasu zapoelo je u je patronimijskog oblika: Vukovii, Tomaevii, urii,
drugoj polovini 12. st., kad je feudalna obitelj Spanheim Golubii, Popovii, Sekulii isl. Od tada na umberku
zapoela kolonizaciju podruja oko Krke u Gorjancima ive dvije skupine koje se razlikuju po vjerskoj i etni-
koj pripadnosti, dijalektima i kulturnim tradicijama. Pre-
212 Podatci se prikupljaju i analiziraju u popisnoj tablici 9.5.2. stankom turskih opasnosti zapoinje proces otvaranja
213 Arheoloki nalazi s podruja umberka iz paleolitika, neolitika i Vojne krajine trgovini, koritenju uma i mineralnih si-
bronanoga doba govore o pogodnosti podruja za organiziranje traj- rovina, to dovodi do otvaranja rudnika bakra i eljeza
nih oblika naseljenosti. umberaka prapovijesna naselja ili gradine
(utvrena naselja) nastala su prema dosadanjim saznanjima tijekom u Rudama te tvornice stakla u Osredku. Stanovnici koji
kasnog bronanog i starijeg eljeznog doba. Podruje je prepuno to- su ivjeli zadrunim nainom ivota i bavili se poljodjel-
ponima: gradina, gradie, gradite, gradec, graec, budim, gradna.
umberaki prostor bio je ukljuen u sastav Rimskoga carstva u okvi- stvom i stoarstvom za vlastite potrebe, bili su vezani
ru Gornje Panonije. Prirodni uvjeti i povijesni razvitak u svim su povi- uz feudalni ili crkveni posjed, ili kao krajinici Vojne kra-
jesnim razdobljima odreivali mjesto nastanjivanja. Naseljavanje uz
plodna tla, vode, panjake, ume, u nizinama karakteristino je za jine. Ukidanjem feudalizma i razvojaenjem Vojne kra-
mirnija razdoblja 1. i 2. stoljea, dok se u 3. i 4. te poetkom 5. stoljea, jine dolazi do promjena u drutvenim odnosima koje
kad se naziru prve opasnosti od upada barbarskih plemena, naselja
sele na vrhove brda s kojih se lake uoava neprijatelj i priprema obra- su se izravno odrazile i na izgled krajolika.214 Doseljeni
na. Na temelju dosadanjih arheolokih nalaza moe se zakljuiti da je stanovnici nisu bili naseljavani na plemikim imanjima
naseljavanje sredinjeg dijela umberka i njegovih prigorskih podruja
u prapovijesnom i antikom razdoblju bilo vrlo izraeno, zahvaljujui
pogodnostima poloaja za poljodjelstvo i stoarstvo te za koritenje
rudnih bogatstava. Iako naseljavanje umberka moemo pratiti od 214 Tkali, 1874., Smiiklas, 1879., i 1882., Mlinari, 1972., Laszowski,
prapovijesti i antike, o emu svjedoe brojni arheoloki nalazi, povijesni 1902., Kos, 1987., Valvasor, 1689., Laszowski,1889., Lopai, 1885., Hefele,
podatci o naseljima pouzdano se mogu pratiti od srednjeg vijeka, raz- 1893., Hietzinger 1817., Kruhek, 1984., Valenti, 1984., Krmpoti, 1997.,
doblja prve kolonizacije umberka. (Klai, 1898., Klemenc, 1903., Vinski Fras, 1988., Valenti, 1981., Predovi, 1965., Laszowski, 1903., Roi,1907.,
Gasparini, 1973., Vinski Gasparini, 1975., Malez, 1984., Gregl, 2006., u- Radmilovi,1942., Biani, 1951., Despot, 1956., Despot, 1962., Despot,
kovi, 1993., ukovi; Teak Gregl, 1994., Gregl, 1996., Lapajne, 1996., 1970., eelj,1971., Moaanin, 1984., Pavlievi, 1989., Sudnik,1989., Kara-
koberne, 1999., koberne, 2002., koberne, 2006.) man, 1991., Kruhek, 1975: 196)

149
Krajolik kao kul turno na slijee

60. Brjeuljkasti krajolik naselja Slaveti

uz kmetove, ve su se sa svojim stadima ovaca i koza veim dijelom u 18. stoljeu ili kasnije.216 Osim uprav-
smjestili uz livade i panjake na proplancima. Stoarski nih funkcija, sjedita komandi, crkvenih upa i sajmova,
nain ivota uvjetovao je tip ratrkanih sela sa zaseoci- novi drutveni vid ivota potie se otvaranjem kola.217
ma koja su dobila patronimika imena.215 Osim ratova- Vanu sastavnicu izgraenog krajolika ine zgrade sta-
nja, glavno zanimanje im je bilo stoarstvo, a ne ratar- rih kola smjetenih u veim selima, kao to su Soice,
stvo. Od tog vremena na sredinjem prostoru umberka
ive dvije skupine koje se razlikuju po vjerskoj i etnikoj 216 Ujedinjenjem vjernika osnovana je najstarija grkokatolika upa
u Badovincima 1620. godine, a potom i crkva sv. Petra i Pavla u Mr-
pripadnosti, dijalektima, kulturnim tradicijama. Proces zlom Polju, sv. Nikole u Badovincima, sv. Petke u Budinjaku, sv. Jurja
pridobivanja pravoslavnog stanovnitva na prihvaanje u Stojdragi i mnoge druge. Rijetkost predstavlja crkva sv. Ilije na sv.
Geri, jedna od najstarijih, ako ne i najstarija grkokatolika crkva u Hr-
sjedinjenja s rimskom crkvom, koji se provodio od kraja vatskoj, izgraena u doba prvog doseljenja uskoka u umberak. Jedna
16. st. i u drugim europskim zemljama s konfesionalno od najvrjednijih grkokatolikih crkava na umberku je crkva sv. Petra
i Pavla u Soicama, uz koju se nalazi i katolika kapela Blaene Dje-
razliitim stanovnitvom, dogaao se i na umberku. U
vice Marije. (Abodi; Predovi, 1967.; Horvat, 1975.; Horvat; Mateji;
vrijeme kada su osnivane grkokatolike upe nastajale Prijatelj, 1982.; Cvitanovi, 1984.; Cvitanovi, 1985.; Kruhek, 1993.)
su i crkve, koje su veinom bile graene od drva te nisu 217 Slubeni poetak kolstva u Vojnoj krajini vezan je uz terezijanske
naredbe o kolama u Vojnoj krajini iz 1775. godine. U okviru Vojne
ostale ouvane i njihov nam je izgled danas nepoznat. krajine bila je uvedena obveza osnovnog kolovanja za djeake, tako
Na njihovom mjestu danas stoje zidane crkve, graene se 1769. godine u Soicama otvara kola za podruje 11 kompanije.
Iste godine u Mrzlom Polju umberakom zapoela je s radom ko-
la za podruje 12. kompanije, kao trivijalka, trorazredna kola. Zgrade
215 Srednjovjekovna naselja Cernik, Kravljak, Cerovica, Soice, Prisje- javne namjene na podruju Vojne krajine gradile su se prema pro-
ka, Grabarak, Kostanjevac, Tupina, Kupina, i sl., a najvei broj sela i jektima koje je odobravala graevinska direkcija Generalne komande,
zaselaka uspostavljen u 16. stoljeu ima nazive patronimijskog oblika: uglavnom na temelju tipiziranih nacrta te su svojim razliitim obliko-
Vukovi, Tomaevii, urii, Golubii, Popovii, Sekulii, itd. (Sabljar, vanjem unosile nove obrasce u dotadanju sliku tradicionalne grad-
1866.; uk, 1942.; Cuvaj, 1910.; Barle, 1903.) nje u krajoliku. (Cuvaj, 1910.; Barle, 1903.)

150
Tip olok i razvrstaj k rajolika

Mrzlo Polje umberako, Kalje, Stojdraga itd.218 Vaan jui prirodnim resursima uma, tzv. zelenim rudnicima,
oblik srednjovjekovnog drutvenog ivota bila je za- otvorena je manufakturna proizvodnja stakla u Osredku,
druna obiteljska organizacija koja se odrala do kraja unijevi u krajolik nove uzorke i tradicije.222 Taj je gospo-
19. stoljea, a koja je imala veliki utjecaj na organizaciju darski uzlet trajao vrlo kratko. Zbog izoliranosti od glav-
i oblikovanje krajolika.219 nih prometnica, bez jae razvijenijeg sredinjeg naselja
Soica i gospodarskih aktivnosti, sa umberka je po-
Ukidanje Vojne krajine i dioba zadruga doveli su do
etkom 20. stoljea iseljen velik broj stanovnika. Danas
usitnjavanja i dotada skromnih seoskih posjeda i pro-
je to zaputeno podruje sa stanovnicima starije dobi.223
mjene u uzorcima neizgraenog krajolika. Posljedica
diobe zadruga jest podjela estica na niz manjih, tako Ouvanost povijesnih meuodnosa prirodnog okolia
da je dananji izgled poljodjelskog krajolika obiljeen i ovjekovih djelatnosti izraenih u prepoznatljivoj po-
usitnjenom parcelacijom nepravilnih oblika, prilagoe- javnosti i uzorcima i danas je naglaeno obiljeje ovog
nom geomorfolokim oblicima, koja je usko povezana s krajolinog podruja (sl. 60) Osim ekoloke vrsnoe i
lokacijom povijesnih naselja.220 Do 1848. godine vladali geolokih znamenitosti ovoga podruja, velik je udio i
su propisi urbara Marije Terezije u pogledu iskoritava- zastupljenost svih vrsta graditeljskog naslijea.224 Velik
nja panjaka i uma.221 Poetkom 19. stoljea zahvalju- broj primjera ouvane tradicijske arhitekture (stambe-
ne i gospodarske), uzorci seoskih naselja i neizgrae-
nog krajolika, brojni i vrlo vrijedni arheoloki lokaliteti i
218 Jedino naselje na podruju umberka koje je razvilo odreeni
stupanj sredinjih funkcija i sadraja lokalnog sredita su Soice, smje- nalazita (Budinjak), crkvene graevine dviju konfesija,
tene unutar najveeg polja zaravni na umberku. Smjeteno je na zgrade starih kola potencijali su na kojima je mogu-
jednom od najstarijih prometnih pravaca prema jugu; put to se od
Soica preko Kostanjevca, Pribia, Kraia vee na cestu Zagreb Kar- e graditi budui razvitak. Meutim, vrlo su izraena i
lovac, u smjeru zapada vee se s pravcem Metlika Karlovac, a pre- negativna obiljeja, kao to su zaputenost poljodjel-
ma istoku s Breganom i Samoborom. Soice su u razdoblju poetka
19. stoljea bile sredinje naselje umberka gdje su se odvijali tjedni
skih povrina i travnjaka, naputena sela i zaseoci, izu-
sajmovi. (Demian, 1810.; Muraj, 1989.) zev veih naselja uz vanije ceste, kao to su Soice i
219 Uskoci su se izvan svojih vojnikih dunosti najvie bavili sto- Mrzlo Polje umberako. Pritisci razvoja koji izazivaju
arstvom (krupnom i sitnom stokom). U doba uskokog naseljava-
nja pojedine zadrune obitelji nastanile su se uz panjake i obradivu promjene obiljeja krajolika izraeni su kroz pojaano
povrinu. Budui da takvih povrina nije bilo u izobilju, te su se mno- zanimanje i gradnju kua u izvangraevnim podruji-
golane obitelji smjetavale na udaljenim zemljinim esticama. To
je jedan od razloga zato je umjesto veih naselja nastao velik broj
ma naselja, kao to su kue za odmor, spremita voa,
malih zaselaka. Zadruga je bila ne samo gospodarska, ve i posjedov- zgrade turistike namjene, gradnja uz potoke, gradnja
na i naseobinska jedinica. Kune zadruge nisu bile samo posebnost
vojnokrajikog podruja, ve su bile preuzete kao sustav nastao pra-
telekomunikacijskih antena i slino.
starim narodnim obiajima i potrebama. (elap, 1957.)
220 Podatci se temelje na analizi karata katastarske izmjere iz 1860.
Brjeuljkasto-brdsko, mjeovito ope krajolino podru-
godine i reambulacije provedene 1903. godine. (Gjetvaj, 1965., Gje- je Samoborsko-pleiviko-vivodinskog prigorja protee
tvaj, 1985., Muraj, 1989., Gjetvaj, 1996.)
se od sjeveroistonog do jugoistonog dijela umberka
221 Najvei broj zemljinih zajednica nastao je nakon ukidanja kmet-
stva 1848. godine, odnosno u razdoblju segregacije poljoprivrednog pratei granicu brdsko-gorskog mjeovitog krajolinog
i umskog zemljita od 1848. do 1857. godine. Bivim kmetovima je podruja umberako-samoborskog gorja. Glavno obi-
1871. godine tzv. Krajikim zakonom, odnosno razvojaenjem i inte-
gracijom Vojne krajine s banskom Hrvatskom u jedinstvenu uprav-
ljeje ovoga podruja jest dinaminost reljefa i kolani
no-politiku cjelinu podijeljena zemlja. Vezano uz segregaciju dolo
je na nekim mjestima do potpune promjene krajolika. Seljaci su sjekli
umu u strahu da e izgubiti ono na to su bili uvjereni da imaju pra- 222 Drvo iz krajikih uma koristilo se kao ogrjev i graa. Iskoritavanje
vo. Panjaci koje su do tada uivali postali su njihovim vlasnitvom u drva potaknulo je izgradnju prometnica, cesta i eljeznice, ne samo
okviru zemljine zajednice, dok su ume proglaene dravnim dobrom. na podruju Vojne krajine, ve i ire.
U dravnim umama svi uivaju odreene povlastice dozvoljena je:
besplatna graa i gorivo drvo za kunu uporabu; paa i irenje za stoku 223 tambuk, 1995.
i svinje, sabiranje ira, bukve, kestena; skupljanje suvadi tri dana svakog 224 U ovom krajolinom podruju smjeteno je 112 pojedinanih
tjedna te rov za svinje i pravo brati list i sitno granje za stelju. (Skala, kulturnih dobara, od toga najvie povijesnih seoskih naselja (37). Us-
1984., Dugaki 1949/1950.) porediti s Tablicom 42.

151
Krajolik kao kul turno na slijee

61. Panorama brjeuljkastog krajolika Pleivikog prigorja

uzorak mjeovitog naina koritenja prostora (sl. 61). Svetojanska, Novo selo Okiko) te iz Bregane, lokaliteta
Udio bjelogorinih uma iznosi 36,7%, crnogorinih Kosovac. Posebno se istiu naselja i gradine na rubnom
0,9%, poljodjelskih povrina 20,7%, travnjaka 17,0%; li- pojasu umberka, od Bregane preko Okia, Pleivikog
vada 16,7% i izgraenih povrina 7,9% ukupne povri- prigorja do Vivodine. Razmjerno brojni nalazi pokazuju
ne ovog krajolinog podruja (tablice 10d, 10e). Ope da je to podruje bilo gusto naseljeno. Na ovu tvrdnju
krajolino podruje prigorja razlikuje se u svom prote- ne upuuju samo nalazi groblja, nego i niz prapovijesnih
zanju od sjeveroistonog do jugozapadnog podruja. gradina na sunanim, junim obroncima. Osim brojnih
Juna prigorja Pleivikog gorja su najslikovitijih geo- nalaza keramike i predmeta na jugoistonim padinama
morfolokih, prirodnih oblika. Blago poloenim padi- Pleivice ustanovljeno je postojanje utvrenih naselja
nama prigorskih izdanaka Pleivike gore prirodno su gradina i nekropola. Poznato je da je glavna antika ce-
oblikovani prepoznatljivi i jedinstveni amfiteatralni uzor- sta prolazila dolinom Save, povezujui Emonu i Sisciju,
ci geomorfologije terena. Pojavnost i obiljeja krajolika a jedan se njezin krak kod Samobora odvajao prolazei
povezani su s tradicijskim nainom koritenja zemljita preko sedla Pleivice te uz njezine june obronke, izbje-
i u velikoj su mjeri odreeni povijesnim razvojem. gavajui nizinska i movarna podruja, skretao prema
sv. Petru na Mrenici i dalje prema Lici i moru. Nalazi na
Brojni arheoloki nalazi potvruju da je ovo podruje
sedlu Pleivice i nalaz miljokaza kod sela Izimje upuu-
bilo naseljeno tijekom prapovijesnih razdoblja mla-
ju na tu cestu.
eg kamenog doba, neolitika i bronanog doba. Ve-
ina bronanodobnih nalaza potjee iz jugoistonog U srednjem vijeku u administrativno-upravnom po-
dijela umberka, Pleivikog prigorja (Pleivica, Draga gledu juni dio umberka pripadao je Podgorskoj

152
Tip olok i razvrstaj k rajolika

62. Uzorak povijesnog naselja Petrovine

upaniji sa sjeditem u gradu castrum Podgoria. Po- desetina ubirala u itaricama i vinu govori o strukturi
druje umberka bilo je utvreno s nekoliko gradova: poljodjelskih povrina.225 Suncu izloeni obronci obra-
Sichelberg, umberak, Slaveti, Turen, Jastrebarsko, eni su vinogradima, ocjeditije potone doline koristile
Pavlovan, Lipovec, Oki, Samobor, Tuak i Ozalj. U su se kao oranice, vlane doline i strmije strane brjeu-
ispravi bana Stjepana iz 1249. godine navode se trgo- ljaka obrasle su umom, dok su ostatke davnih uma
vite Jastrebarsko, potok i selo Slaveti, potok i zemlja (gajeve) sve do kraja 19. stoljea seoske opine uvale
Brebrovac, Krai, potok Bukovac. Iz 13. stoljea na lipo- i koristile kao zajedniku imovinu. Sela smjetena na
vakom se vlastelinstvu nalaze 34 sela: Gorica, Slaveti, junim obroncima Pleivikog prigorja okruena su vi-
Brebrovec, Belii, Reka, itd. Na lipovekom je vlastelin- nogradima, koji su prema povijesnim dokumentima
stvu u drugoj polovici 15. st. ivjelo 280-330 obitelji u bili gospodarska osnova razvoja ovoga podruja jo
sljedeim selima: Belii, Brebrovac, Breznik, Bukovec, od srednjeg vijeka.226 U dolinama potoka prevladava
Celine, Dragovandol, Goljak, Hrae, Lokoin dol, Ku-
pe dol, Malunje, Pavlovan, Prilipje, Prodin dol, Rasto- 225 Klai, 1898., Klemenc, 1903., Vinski Gasparini,1973., Vinski Gaspa-
ki, Reka, Slaveti, Toplica, Vlakovec, Volavje, Zdihovo. rini, 1975., Malez, 1984., Gregl, 2006., ukovi, 1993.; ukovi; Teak
Gregl, 1994.; Teak Gregl, 1994., Gregl, 1996., Lapajne, 1996., koberne,
Navode se i ostali feudalni posjedi: Slaveti, Stankovo,
1999., koberne, 2002., koberne, 2006., Laszowski, 1897., Laszowski,
Volavje, Petrovina i Pribi, dok je Petrovina bila kaptolski 1899., Laszowski,1914., Laszowski, 1926., Laszowski, 1929., Nori, 1942.,
posjed. Sela su organizirana kao seoske opine i sudi- Adamek, 1975., Adamek; Kampu, 1976., Adamek, 1980., Barle, 1903.,
Roi, 1907., Lang, 1911., Koreni, 1975., Pavlievi, 1989.
je. U proizvodnji vina istiu se sela Slaveti i Brebrovac, 226 Pisani podatci o porezima i feudalnim nametima koji datiraju iz
a podatak da se na lipovakom vlastelinstvu u 15. st. 15. stoljea podrobno govore o poljodjelskim kulturama gdje se osim
vinograda spominju i itarice: proso, heljda, ra. (Adamek, 1980.)

153
Krajolik kao kul turno na slijee

zbijeni tip sela, izduene tlocrtne osnove, izduenih Prepoznavanje i odreivanje krajolinih
pravilnih oblika estica vezanih uz cestu, kao to su tipova (podregionalna razina - 3)
primjerice: Petrovina, Volavje i slino (sl. 62). Sela smje-
tena na viim predjelima, na hrptovima brjeuljaka, ili Kulturno-povijesne sastavnice u metodi razvrstaja krajo-
linih tipova ukljuile su podatke o vrsti, tipovima, ve-
na padinama veinom su manja, nepravilne tlocrtne
liini i smjetaju naselja u odnosu na reljefna obiljeja i
osnove, kao to su: Pleivica, Oreje Okiko, Ivanii i dr.
vrste tla, zastupljenosti pojedinih vrsta povijesnih zgra-
(slika 60).227 Svojstva krajolika usko su povezana s nje-
da te zgrada prostornih akcenata u krajoliku, kao i o
govim fizikim strukturama i izgledom, tj. pojavnosti,
vremenskoj dimenziji naselja. Prostorne analize pomo-
te drutvenim i kulturnim vezama, povijesnim razvo-
u GIS-a rezultirale su tablinim i kartogramskim prika-
jem i vizualnom percepcijom.228 Uzorci neizgraenog
zom kulturnih sastavnica: tokama su prikazana naselja
krajolika podreeni su geomorfolokim obiljejima.
malih povrina, crkve i kapele, stari gradovi, dvorci itd.,
Osim povijesnih naselja vana kulturna sastavnica ovog
linijama (povijesne ceste i vodotoci) i poligonima (ar-
opeg krajolinog podruja su stari plemiki gradovi,
heoloka podruja, naselja veih povrina, poljodjelska
srednjovjekovne utvrde smjetene na istaknutim vr- podruja, ume, vodene povrine i sl.). Naselja su se
hovima brjeuljaka.229 U panorami prigorskog krajo- kartirala tokama ili poligonima (tlocrni obris naselja)
lika istiu se zvonici upnih crkvi prostorni orijentiri te su povezana s podatcima u tablicama. Glavni izvo-
smjeteni na istaknutim poloajima ili u tkivu povije- ri podataka o kulturnim sastavnicama krajolika bili su
snih naselja.230 U krajoliku su ouvani i brojni primjeri arhivski: pisani i grafiki podatci; bibliografske jedinice
povijesnih tipinih, tradicijski graenih seoskih kua i povijesne karte koje sadre podatke za odreivanje
s otvorenim trjemovima drvenim ganjcima te gos- povijesnog razdoblja, vremenske dubine i uzoraka na-
podarskih zgrada sjenika, kozolaca, klijeti, mlinova selja. Drugi vaan izvor bili su statistiki podatci, kao
vodenica i pilana. to je broj stanovnika naselja u pojedinim povijesnim
razdobljima, broj tradicijskih kua i njihova starost, tipo-
227 Mala sela i veliku ratrkanost kua zbog veih povrina obradive vi karakteristinih povijesnih graevina (klijeti, mlinovi
zemlje oko kuita koja je karakteristina za predtursko doba s vre- i sl.) koji se razlikuju u pojedinim jedinicama krajolika.
menom se pomou odreenih propisa nastoji zamijeniti veom gu-
stoom izgraenosti i stvaranjem veih sela prikladnijih za upravu i
Analize naselja prema tipovima i uzorcima te ostale po-
sigurnost stanovnika. Takva sela mogla su u 18. i 19. st. biti i zasebne vijesne graevine bile su presudne za utvrivanje povi-
opine. (Desinec, Cvetkovi, Krai, Sveta Nedjelja) jesnog razvoja i strukturnih obiljeja krajolika. Prostor-
228 Znakovi u krajoliku vaan su element vizualne percepcije krajo-
lika umberka. Podbrobije vidjeti u: Lipovac; Dumbovi Bilui, 2010.
ni pokazatelji kao to su oblici, prostorna organizacija,
229 Stari gradovi: Oki, Lipovac, Tuak, Turen, Samobor-grad, Sichel- kompozicija i gustoa naselja, namjena i koritenje pro-
berg (Stari grad umberak), Novi grad umberak i Ozalj graeni od stora izvedeni su iz karata, fotografija iz zraka i terenskih
12. do 16. stoljea ine jedinstveni obrambeni sustav umberake
analiza. Prikazani su na kartama po administrativnim,
gore. (Kukuljevi Sakcinski, 1864., Kukuljevi Sakcinski,1891., Lopai,
1895., Hirc, 1903, Nori, 1912., Szabo, 1920., Horvat, 1957., Gvozda- teritorijalnim jedinicama i povezani s podatcima izve-
novi Sekuli, 1960., Horvat, 1964., Kampu, 1965., Gvozdanovi Se- denim iz statistikih izvora.
kuli, 1973., Mileti, 1987.). Smjeteni su na istaknutim lokacijama s
kojih je mogua meu vidljivost i meusobna vizualna komunikacija
za dojavu dolaska neprijatelja. Stari gradovi zajedno s mjestopisnim i
Estetska obiljeja, percepcija i doivljaj krajolika pre-
obiljejima vlastite lokacije predstavljaju karakteristini kulturni uzorak ma odreenju Europske konvencije o krajoliku pripa-
brdsko-gorskog krajolinog tipa. Vidjeti u poglavlju 9. Prilozi: karto- daju sutinskom dijelu odreenja krajolika i vaan su
gramski prikaz 9.4.14. Kulturno-povijesno naslijee prostorna raspo-
djela povijesnih naselja i zgrada prostornih akcenata. dio u donoenju ocjene njegove vrijednosti. Meutim,
230 Glavno obiljeje brjeuljkasto-brdskog krajolinog tipa su uzorci podatci o percepciji krajolika i estetskim znaajkama
seoskih naselja, danas rastresitog tipa u ijem su tkivu sakralne grae- uglavnom su dostupni u opisima, to stvara tekoe
vine koje se spominju u popisu iz 14. st.: crkva sv. Jurja u Pleivici, sv.
Marije u Volavju, sv. Petra u Bikupcu (Petrovini), sv. Siksta u Pribiu, u njihovu koritenju prilikom izrade tipolokog razvr-
sv. Trojstva u Kraiu, sv. Anastazije u Samoboru te kapele sv. Ivana u staja krajolika, posebice u kartografskom prikazivanju.
Desincu i sv. Pavla u Pavlovanu, sv. Helene, sv. Ane i sv. Mihalja u Sa-
moboru. (Antoljak, 1939., Buturac, 1984., Horvat, 1964., Nori, 2000.) Podatci o vizualnim i oblikovnim obiljejima krajolika

154
Tip olok i razvrstaj k rajolika

naselje koje se prvi put spominje u 10. stoljeu


naselje koje se prvi put spominje u 12. stoljeu
vie gorje vie gorje naselje koje se prvi put spominje u 13. stoljeu
nie gorje seosko naselje nie gorje naselje koje se prvi put spominje u 14. stoljeu
brdo seosko naselje sjedite upe brdo naselje koje se prvi put spominje u 15. stoljeu
brjeuljkasto urbano naselje brjeuljkasto naselje koje se prvi put spominje u 16. stoljeu
nizina/ravnica potok nizina/ravnica povijesne ceste

63. Smjetaj i vrste povijesnih naselja umberka u odnosu 64. Povijesna organizacija prostora i vremenska odrednica
na reljefna obiljeja i vanije ceste povijesnih naselja umberka

mogu se povezati i izvoditi iz karata namjene i korite- tipove.231 Naselja smjetena na hrptovima brjeuljaka
nja prostora, slino kao i ostali podatci o izgraenim, ili u nizinama slijede linijske reljefne oblike terena i
poljodjelskim ili umskim povrinama. Iz analize spo- oblikuju zbijena naselja linijskog prostornog ustroja,
menutih karata i reljefnih obiljeja mogu se oditati za razliku od naselja na padinama koja su u pravilu
obiljeja krajolika, kao to su: otvoreni prostori, pro- rastresitog tipa, sastavljena od zaselaka.232 Struktur-
storni red, sloenost, jednolinost, vizualni rubovi, kon- ne komponente uzoraka krajolika osim naselja ine i
trasti i slino. Estetska, oblikovna i vizualna obiljeja zasebno smjetene zgrade, kao to su utvrde, vjerske
krajolika i naselja, kao sutinskih prostornih sastavnica zgrade (crkve i kapele) i sl. u odnosu prema mjestopi-
krajolika, dokumentirana su opisnim nainom i foto- snim obiljejima lokacije. Osim prostorne organizacije
grafijama u popisnim obrascima. Na taj su nain uklju- naselja, njegove strukture i fizikih svojstava, u obliko-
ena u metodu ocjene krajolinih svojstava, odnosno vanju krajolinih uzoraka znaajnu ulogu imaju odnosi
vrjednovanje kulturnog krajolika. Za razliku od modela izmeu naselja i fizikih obiljeja krajolika, te odnosi
tipolokog razvrstavanja krajolika u Engleskoj/Velikoj izmeu susjednih i udaljenijih naselja.
Britaniji, kojim se u zasebnim, vrlo sloenim i opsenim
Poloaj naselja i drugih naseljenih mjesta (starih gra-
istraivanjima provode metode povijesne karakteriza-
dova, samotnih gospodarstava) u prolosti bio je uvje-
cije i karakterizacije krajolika, predloenim modelom
tovan mikroklimatskim i topografskim obiljejima, ali
primijenjenim na istraivanom podruju umberka
i geolokom graom i vrstama tla.233 Prema funkcio-
objedinjene su obje metode. Povezani su podatci kul-
nalnim obiljejima povijesni tipovi naselja, kao to su
turno-povijesnih sastavnica i obiljeja krajolika s prirod-
nim sastavnicama u zajedniki, sintezni nain odrei-
vanja krajolinih tipova. U tipoloku su podjelu na taj 231 Navedeno obiljeje primijenjeno je u metodi tipolokog razvr-
staja krajolika, dokumentirano na Kartogramskom prikazu 9.4.11.
nain zajedniki ukljueni podatci koji dokumentiraju
232 Analiza tipova naselja u odnosu na krajoline tipove prikazana u
obje grupe sastavnica. tablicama 6 i 7.
233 Stanovnici su u prolosti birali mjesta za stanovanje zbog blizi-
Prostorni ustroj i matrica naselja u suglasju s reljefnim ne odreenih vrsta obradivog tla, voda, mineralnih sirovina ili drugih
obiljejima mjesta stvaraju posebne uzorke izgrae- resursa. Karta povijesnih naselja, sela na umberku preklopljena na
pedoloku kartu prostora, pokazuje odnos naselja prema obradivim
nog krajolika, karakteristine i razlikovne za krajoline povrinama.

155
Krajolik kao kul turno na slijee

zaseoci i sela, u srednjem vijeku i ranom modernom 1.3. nizinsko-breuljkasti, ruralno-urbani krajolini tip
dobu kao naselja primarnog karaktera bili su servisirani 1.4. breuljkasti, ruralni, mjeoviti krajolini tip
od prostorno odvojenih tzv. sredinjih mjesta, sekundar- 1.5. nizinski, urbano-ruralni krajolini tip
nih naselja koja su osiguravala administrativne, vjerske i 2.1. brdski, krki, ruralni krajolini tip
trgovake funkcije (sl. 63 i 64). U kategoriju sekundarnih 2.2. brjeuljkasto-brdski, ruralni, ratarsko-vinogradarski
naselja ubrajaju se trni gradovi i naselja (nekadanji krajolini tip
slobodni kraljevski gradovi i trgovita), sjedita opina i 2.3. brjeuljkasti, ruralni, ratarski krajolini tip
crkvenih upa.234 2.4. brjeuljkasti, ruralni, vinogradarsko-ratarski krajo-
lini tip
Analiza tipolokih svojstava krajolika temeljila se na
2.5. brdski, ruralni, doprirodni krajolini tip
uzorcima krajolika i ocjeni njihova stanja. Istraivanjem
2.6. brjeuljkasti, ruralni, ratarsko-vinogradarski krajo-
je utvreno da je glavno svojstvo ruralnog kulturnog
lini tip
krajolika umberka povijesno, na to upuuje niz ou-
vanih kulturnih uzoraka u krajoliku. Smjetaj i prostorna 2.7. brjeuljkasti, ruralni mjeoviti krajolini tip
organizacija tradicijskih naselja i poloaj poljodjelskih 3.1. brjeuljkasto-brdski, ruralni mjeoviti krajolini tip
povrina povijesno su bili uvjetovani klimatskim i mje- 3.2. brdski, doprirodni, ruralni krajolini tip
stopisnim svojstvima prostora. Uzorci izgraenog i ne- 3.3. brdsko-gorski, umski krajolini tip
izgraenog krajolika na taj nain odraavaju prirodne 3.4. brdsko-gorski, doprirodni, ruralni krajolini tip
uvjete, kao bitna ogranienja i/ili mogunosti koritenja 3.5. brdsko-gorski, ruralni, mjeoviti krajolini tip
zemljita. Uzorci krajolika, koji ine svaku jedinicu krajo- 3.6. brdski, ruralni, doprirodni krajolini tip
lika prepoznatljivom i razliitom od druge, razlikuju se u 4.1. gorski, umski krajolini tip
pojedinim podrujima po zastupljenosti tipova sastav- 4.2. gorski, ruralni, mjeoviti krajolini tip
nica: uma, poljodjelskih povrina, livada, voda, naselja, 4.3. visoko-gorski, umski krajolini tip
izdvojenih graevina, opreme krajolika, prometnica, in- 4.4. gorski, krki, ruralni krajolini tip
frastrukturnih graevina, kao i po geomorfolokim obi- 4.5. gorski, krki, doprirodni, ruralni krajolini tip.
ljejima (nadmorskim visinama, ralanjenosti reljefa,
Regionalna i podregionalna razina razvrstaja krajolika pri-
nagibima, sastavu stijena i vrstama tla).
kazana je u ovom istraivanju u obliku tematskih karata
Analizom je ustanovljeno da prepoznata opa krajolina opih krajolinih tipova i krajolinih tipova, koje su temelj
podruja umberka nisu u cijelosti homogenih uzoraka za ocjenu vrijednosti, a potom za zatitu i oporavak te za
i struktura, ve su detaljnijim prepoznavanjem i grupira- oivljavanje kulturnog krajolika umberka.
njem zajednikih ili srodnih krajolinih uzoraka unutar
njih prepoznati pojedini krajolini tipovi. Daljnjom su
podjelom, koja se temelji na podrobnijim podatcima o
uzorcima krajolika, unutar etiri opa tipa prepoznata
23 krajolina tipa (sl. 65).

1.1. ruralni, ratarski krajolini tip irokih dolina potoka


1.2. brjeuljkasti, umski krajolini tip

234 U kategoriju sekundarnih naselja ubrajaju se trni gradovi, sjedita


opina i crkvenih upa. Na podruju istraivanja umberka u primarna
naselja koja datiraju iz srednjeg vijeka ubrajaju se sela: Cernik, Gri, So-
pote, itd. Sredinja naselja sjedita crkvenih upa u kojima su se u 19. st.
nalazile i puke kole su Soice, Krai, Petrovina, Pribi, itd. Srednjovje-
kovna trna naselja smjetena na rubnim podrujima umberka jesu
srednjovjekovna slobodna kraljevska trgovita: Samobor, Jastrebarsko,
Trg kod Ozlja.

156
Tip olok i razvrstaj k rajolika

1.1. ruralni, ratarski krajolini tip irokih dolina potoka


1.2. brjeuljkasti, umski krajolini tip
1.3. nizinsko-brjeuljkasti, ruralno-urbani krajolini tip
1.4. brjeuljkasti, ruralni, mjeoviti krajolini tip
1.5. nizinski, urbano-ruralni krajolini tip
2.1. brdski, krki, ruralni krajolini tip
2.2. brjeuljkasto-brdski, ruralni, ratarsko-vinogradarski krajolini tip
2.3. brjeuljkasti, ruralni, ratarski krajolini tip
2.4. brjeuljkasti, ruralni, vinogradarsko-ratarski krajolini tip
2.5. brdski, ruralni, doprirodni krajolini tip
2.6. brjeuljkasti, ruralni, ratarsko-vinogradarski krajolini tip
2.7. brjeuljkasti, ruralni mjeoviti krajolini tip
3.1. brjeuljkasto-brdski, ruralni mjeoviti krajolini tip
3.2. brdski, doprirodni, ruralni krajolini tip
3.3. brdsko-gorski, umski krajolini tip
3.4. brdsko-gorski, doprirodni, ruralni krajolini tip
3.5 brdsko-gorski, ruralni, mjeoviti krajolini tip
3.6. brdski, ruralni, doprirodni krajolini tip
4.1. gorski, umski krajolini tip
4.2. gorski, ruralni, mjeoviti krajolini tip
4.3. visokogorski, umski krajolini tip
4.4. gorski, krki, ruralni krajolini tip
4.5. gorski, krki, doprirodni, ruralni krajolini tip.

65. Krajolini tipovi/podruja umberka

157
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik Kvarnerskog zaljeva

158
KRAJOLIK KAO VRSTA
KULTURNOG NASLIJEA

Uspostavljanju koncepta kulturnog krajolika, osim kul- razvrstavanje prema vrstama, dokumentiranje i izradu
turne geografije, doprinijeli su i meunarodni krugovi Upisnika (registra) i Popisnika (inventara) kulturnih krajo-
zatite kulturnog naslijea, koji ga prepoznaju kao novu lika. Za to je potrebno utvrditi jedinstvene metode do-
vrstu, najprije Svjetskog naslijea. Kroz pregled meuna- kumentiranja i sistematiziranja njegovih sastavnica koji
rodnih povelja istrauje se razvoj koncepta kulturnog bi omoguili prepoznavanje i zatitu kulturnih krajolika
krajolika, koji zapoinje od mjesta naslijea (heritage Hrvatske. Na temelju pregleda literature i meunarod-
site), povijesnog, arhitektonskog i urbanog podruja nih povelja istrauju se razliiti pristupi i metode za:
(historic, architectural, urban areas) do kulturnog krajo-
- prepoznavanje (identifikaciju) kulturnog krajolika, od-
lika, te se analiziraju razlozi koji su pridonijeli uspostavi
nosno prepoznavanje njegovih svojstava, razvrstava-
krajolika kao nove vrste kulturnog naslijea. Odreenje nje, tj. podjelu prema vrstama, kao poetni i temelj-
i sadraj pojma kulturnog krajolika mijenjali su se od ni dio analiza, ouvanja i planiranja zatite. Metodom
njegovog prvotnog poimanja kao statinog prizora i prepoznavanja obuhvaena su povijesna istraivanja,
slike, do krajolika kao procesa, sloenog i dinamikog terenski pregled, utvrivanje svojstava te dokazivanje
prostornog sustava. Uspostava pojma kulturnih krajo- postojanja svojstava kulturnog dobra.
lika zapoela je povijesnim vrtovima i perivojima, na- - dokumentiranje ukljuuje evidenciju, popisivanje svoj-
mjerno oblikovanim krajolicima, urbanim i ruralnim, a stava kulturnog krajolika i pripadajuih sastavnica, kao
proirila se na iroki raspon organski razvijenih i asoci- jednu od glavnih metoda kojom se omoguava razu-
jativnih krajolika. Prepoznavanje krajolika kao kulturnog mijevanje i prepoznavanje njegovih vrijednosti kultur-
naslijea zahtijeva sustavna istraivanja, sistematiziranje, nog naslijea. Obuhvaa prikupljanje podataka kojima

159
Krajolik kao kul turno na slijee

66. Povijesni krajolik naselja Istre, Dragu

se opisuju fizika struktura, stanje i koritenje krajolika


i njegovih kulturnih i prirodnih sastavnica, s oznakom
razdoblja nastajanja i promjenama izazvanih razvojem.
Podatci se unose u bazu podataka, organiziranu prema
grupama podataka o krajoliku i njegovim sastavnica-
ma. Prema odreenoj strukturi opisuju se obiljeja i
sastavnice te njihovi meuodnosi.

Hrvatska posjeduje razliite vrste kulturnih krajolika koji


zasad nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati, dokumentirani
ni zatieni (sl. 66). Cilj istraivanja bio je provesti analize
meunarodno ustrojenih sustava prepoznavanja, siste-
matiziranja i dokumentiranja kulturnih krajolika, kako bi
se na temelju usporedbenih kriterija utvrdile odgova-
rajue metode primjenjive u Hrvatskoj.

160
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

KULTURNO NASLIJEE
Kulturni krajolik je priznat kao zasebni entitet, posebna naslijea su ljudi i njihove potrebe, stoga jedno od nje-
vrsta kulturnog naslijea. Kulturno naslijee jest gru- govih suvremenih odreenja glasi: naslijee je sve to
pa resursa naslijeenih iz prolosti koje ljudi prepoznaju ljudi ele ouvati, zatititi, sabrati i prenijeti buduim na-
neovisno od vlasnitva, kao odraz i izraz njihovih stalno ratajima.4 Pri tome temeljnu ulogu ima prepoznava-
razvijajuih vrijednosti, vjerovanja, znanja i tradicija. Ono nje identifikacija, jer naslijeene pojave, graevine i
ukljuuje sve aspekte okolia kao rezultat meudjelovanja tvorevine postaju kulturnim naslijeem tek postupkom
ljudi i mjesta kroz vrijeme.1 Vrjednovane elemente kul- njihova prepoznavanja. Koncept kulturnog naslijea
turnog naslijea nastoji se ouvati, odrati i prenijeti usko je povezan s konceptima memorije i identiteta,
ih buduim naratajima. imbenici naslijea krajolika a posebno se pokazuje kod kulturnih krajolika, koji su
obuhvaaju materijalne i nematerijalne, kulturne i pri- prikladni za analiziranje znaenja i funkcije naslijea,
rodne elemente i vrijednosti naslijeene iz prolosti. prije svega zbog njihove sloenosti.5
Interpretacija njihova opsega i vrijednosti tradicionalno
je bila na razini mjesta ili graevine, s teitem zatite na Krajolik nije samo izraz meuodnosa ovjeka i prirode u
njezinu ouvanju u nepromijenjenu obliku. sadanjosti, ve i odraz drutveno promjenjivih odnosa
u prolosti. Osim toga, koncept naslijea moe se sma-
U suvremenom su razdoblju u sluaju mjesta batine trati dinamikim i dogovornim procesom u kojemu se
(heritage site) i kulturnih krajolika zamjetna dva poma- iskazuju kulturni stavovi i potrebe sadanjeg drutva.6
ka u pristupu:2 prvi koji ukljuuje sve vrste i kategorije Kulturno naslijee je usko povezano s identitetom, koji
krajolika, od spontano razvijenog do namjerno obliko-
se ne iskazuje samo kroz njegovu identifikaciju, ve i s
vanog, ruralnog, urbanog, krajolika mora i sl. te drugi,
pojmom kulture.7 Meutim, naslijee i kultura nisu sino-
kojim se uvodi novi, dinamiki pristup u zatiti naslijea
nimi za identitet, ve kao njegov sastavni dio koji uklju-
u vidu upravljanja buduim promjenama, zamjenjujui
uje i nain djelovanja.8 Na taj nain naslijee omogu-
dotadanji kojim se usredotouje uglavnom na zatitu
ava materijalnu i simboliku podrku, sluei kao izvor
fizike grae iz prolosti. Kulturni krajolik, kao temeljni i
reprezentacije identiteta.9 U dananje vrijeme naslijee
iroko obuhvatni koncept, ukljuuje i povezuje razliite
vie nema sposobnosti osigurati si postojano znaenje,
oblike i vrste naslijea kulturne i prirodne, materijalne
ve postaje zamjena za izraavanje fragmentiranih iden-
i nematerijalne. Osim toga, suvremeni stavovi zatite
titeta suvremenog svijeta.10
krajolik postavljaju kao kljunu vrstu naslijea, naglaa-
vajui njegovu vanu ulogu u stvaranju doivljaja mjesta Suprotno tradicionalnom poimanju naslijea, danas
(sense of place). se nastoji teite s materijalne osnove premjestiti na
Kulturno naslijee obuhvaa vrijedne i fiziki ogranie- unutarnja, intrinzina obiljeja kulturnih vrijednosti i
ne strukture koje treba ouvati.3 U sreditu koncepta 4 Howard, 2003: 6.
5 Schama, 1995.
1 COE, 2005., Convention on the Value of Cultural Heritage for Soci- 6 McDowell, 2008: 49.
ety, l. 2. Cultural heritage is a group of resources inherited from the past
which people identify, independently of ownership, as a reflection and 7 Ashworth; Larkham, 1994.a: 22.
expression of their constantly evolving values, beliefs, knowledge and 8 Peralta; Anico, 2009: 13.
traditions. It includes all aspects of the environment resulting from the 9 Kulturno naslijee je snaan i vrlo utjecajan medij stvaranja na-
interaction between people and places through time. [74] cionalnih drava politikama identiteta. Zbog posljedica globalnog
2 Fairclough, 2008: 297, ...the management of future change rather razvoja u suvremenim drutvima kljune rijei postaju razliitosti i
than simply the protection of the fabric of the past. raznolikosti, fragmentacija. U tom je kontekstu kulturno naslijee vie
3 Ashworth, Howard, 1999: 5. Heritage is a precious and strictly lim- okrenuto pitanjima suprotstavljanja i proturjenosti, a manje prema
ited physical asset which has to be preserved, often in the sense of being jedinstvenom i stabilnom pogledu na prolost.
protected from people. 10 Ashworth; Graham, 2005.

161
Krajolik kao kul turno na slijee

znaaja. Materijalnost zapadne ideje naslijea oituje osigurava fiziku reprezentaciju objekata i prostora iz
se u velikim mogunostima njegova kartiranja, istrai- prolosti koji govore o doivljaju mjesta i pripadanju za-
vanja, upravljanja i zatite, a njegova je zatita subjek- jednici.15 Kulturni krajolici oblikovani meudjelovanjem
tom nacionalnih zakonodavstava i meunarodnih spo- ljudi i prirode, koji izraavaju njihove kulturne, ekonom-
razuma, konvencija i povelja. Vano svojstvo kulturno- ske i duhovne sustave, zauzimaju danas kljuno mjesto
ga naslijea jest uvjetovanost metodama upravljanja u konceptu kulturnog naslijea, prije svega zbog svoje
i ouvanja, tj. konzervatorskim postupcima i metoda- posebnosti i stvaranja prostornoga identiteta.16 esto
ma. Konzervatorski postupci nisu samo upravljanje i su vrjednovani zbog svoje estetske i kulturne pojavno-
sti, ali zbog odreivanja znaaja, razumijevanja sadraja
zatita, ve su sami po sebi konstituitvni dio procesa
i naina interpretiranja zahtijevaju cjelovita povijesna,
prepoznavanja graevina i mjesta koja zadovoljava-
arheoloka, urbanistika i ostala istraivanja. Dananji
ju svojstva i znaenje kulturnog naslijea, odraava-
karakter mnogih krajolika razvijanih viestoljetnim, po-
jui pri tom aktualne stavove, vrijednosti i nastojanja
vijesnim razvojem shvaen je kao palimpsest elemena-
odreenog drutva. Koncept kulturnog naslijea koristi ta prolosti i sadanjosti.17 Zamisao kulturnih krajolika
se u stvaranju, obnovi i dogovaranju razine identiteta kao naslijea dovodi u zajedniki okvir iroki opseg fi-
drutvenih i kulturnih vrijednosti i njihova znaenja i zikog prostora i razliite slojeve vrijednosti i znaenja
uloge u drutvu. koji zajedno ine zamisao mjesta batine (heritage si-
te).18 Kulturno naslijee pri tome ne ine samo grae-
Kulturno naslijee ima vie razina djelovanja: od posje-
vine, mjesta i ostali materijalni objekti, ve i kulturni i
ivanja, upravljanja, interpretacije, istraivanja do zati- drutveni procesi te ostale ovjekove djelatnosti koje su
te i konzervacije, ali i stvaranja doivljaja mjesta (sense oblikovale mjesto. U suvremenom poimanju i opisiva-
of place).11 esto nije samo odraz kulturnih vrijednosti i nju kulturnog naslijea ukljueni su materijalni i nema-
znaenja prolosti, ve ukljuuje i prilagodbu tih znae- terijalni elementi, koji ilustriraju pojedine odnose koje
nja sadanjim kulturnim, drutvenim, javnim i politikim su odreene ljudske zajednice uspostavile s teritorijem
potrebama. Koncept kulturnog naslijea i krajolika moe tijekom povijesnog razvoja.19
se razumjeti i kao diskurs koji se odnosi na dogovor i re-
Kad se govori o krajolicima kao kulturnom naslijeu,
guliranje drutvenog znaenja i postupaka povezanih sa
oni su prepoznati kao zasebna vrsta, meutim u njima
stvaranjem i rekreiranjem nacionalnog identiteta.12
se mogu nalaziti i razliiti elementi ostalih vrsta nasli-
Razvoj strunih stavova o kulturnom naslijeu, koji se jea koji takoer mogu biti i zasebna kulturna dobra.
odvija u posljednjim desetljeima, ponekad na vrlo sa- Krajolik je svojevrsni kiobran za ostale vrste kulturnog
eti nain izraava dogovorene vrijednosti i znaenja nasljea kao to su:
drutvenog i kulturnog identiteta odreene zajednice.13 - naselja i ostale vrste krajolika malog mjerila (vrtovi,
Od 1990-ih godina u svijetu je zamjetan velik multidisci- perivoji, manja poljodjelska podruja, terasasti krajo-
plinarni interes za nain na koji razliite kulturne zajed- lici i sl.)
nice stvaraju, odravaju i dogovaraju vlastite identitete, - graevine zgrade za stanovanje, proizvodnju, spre-
pri emu se vidi rast etnografskog pristupa.14 Kultur- mita, javne zgrade, crkve i kapele, infrastrukturne i
graevine malog mjerila, oprema prostora i sl.
no naslijee pri tom kao simboliki prikaz identiteta

11 Ashworth; Graham, 2005.


15 Smith, 2006: 30.
12 Kuan, 1998.; Johnson, 2007.
16 U Engleskoj su danas krajolici (mjesta naslijea/heritage sites)
13 Mcdowell, 2008: 38. glavni koncept kulturnog naslijea.
14 Brojne drutvene zajednice definirane bilo geografski ili po kul- 17 Ashworth; Howard, 1999: 96 ...their present character is palimpsest
turnim, drutvenim, etikim, ekonomskim ili ostalim iskustvima dobi- of elements from the past and present.
vaju veliku potvrdu legitimnosti svojih kolektivnih identiteta i drutve-
nih, politikih i kulturnih iskustava. To je osobito prisutno u kategoriji 18 Howard, 2003: 163.
Svjetskog naslijea u krajolicima i nematerijalnoj batini. 19 *** 2003/4: 8.

162
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

- pokretno naslijee, kao to je pokustvo za stanovanje turne krajolike kao vaan dio kulturnog naslijea svijeta
ili za liturgijske svrhe, alati i orua, itd. nastoji se ouvati u okvirima odrivog koritenja, koje
- rijetke biljne i ivotinjske vrste. se esto temelji na unoenju novih funkcija i sadraja
koji imaju i gospodarsku ulogu. Tako, primjerice u da-
Nematerijalno naslijee kulturnog krajolika ine: nas rastuem sektoru kulturnog turizma, u koji su ve
- tehnike i vjetine koje su omoguile oblikovanje po- ukljuene brojne povijesne graevine i gradovi, kultur-
jedinih dijelova krajolika, gradnju kua i ostalih ele- ni krajolici postaju takoer vana atrakcija. Na taj na-
menata u prostoru in oni neizravno otvaraju mogunosti za odravanje,
- lokalni govor, dijalekti, glazba, folklor, usmena predaja, uglavnom ruralnih podruja, ime doprinose lokalnom
literatura koja je proizala iz nepisane tradicije (prie drutvenom i gospodarskom razvoju.22
i legende, opisi pojedinih mjesta, toponimi koji odra-
U programu Zajednika agrikulturna politika (Common
avaju posebnosti koritenja prostora i sl.)
Agricultural Policy) za odravanje europskih ruralnih
- nain organizacije drutvenog ivota i posebnih obli- krajolika, temeljenih na poljodjelskoj proizvodnji, obli-
ka drutvenih dogaaja, sveanosti, festivali i slino. kovane su razliite strategije, koje ovise o vrijednosti-
U Hrvatskoj se kulturno naslijee dijeli u dvije osnovne ma obiljeja povijesnih ruralnih krajolika. 23 U tom je
grupe: materijalno i nematerijalno. Materijalno se dalje dokumentu formulirano est strategija: u najbolje ou-
razvrstava u nepokretno, pokretno i kulturne krajolike. vanim i najautentinijim kulturnim krajolicima trebaju
Elementi kulturnog naslijea koji posjeduju zakonsku biti zatieni poluprirodni tipovi vegetacije i tradicio-
zatitu prepoznaju se kao kulturna dobra. U nepokretna nalni, stoljeima odrivi agrikulturni sustavi, kao mo-
kulturna dobra ubrajaju se povijesne graevine, kultur- del za budunost. Osim toga, podupiru se revitalizacija
no-povijesne cjeline, memorijalna podruja i obiljeja, i intenzifikacija polja i farmi niske jaine te farmi koje
te arheoloka nalazita. Kulturni krajolici su izdvojeni odravaju bioloko-tradicijske, povijesne vrijednosti, or-
u posebnu grupu, a dijele se ne kulturne i povijesne gansko poljodjelstvo i umarstvo, lokalne tradicije koje
(tablica 12).20 Navedena podjela kulturnih krajolika nije se kombiniraju s krajolinom ekologijom kojima se ra-
usklaena s meunarodno usvojenim kategorijama, zvijaju novi kulturni krajolici i agro-sustavi. Te strategije
koje e se podrobno analizirati u potpoglavlju Kate- usmjeravaju na prilagodbu i funkcionalnost krajolika, na
gorije i vrste kulturnih krajolika. Rezultat analize bit e krajolino temeljeno znanje i njegov povijesni razvoj i
prijedlog sistematiziranja vrsta kulturnih krajolika Hrvat- prole funkcije. U tom se svjetlu pojam odrivi krajolici
ske predoen u potpoglavlju Metode prepoznavanja (sustainable landscapes) odnosi na posebnu primjenu
kulturnog krajolika. ekolokih naela u oblikovanju krajolika i arhitekture te
U pitanjima provoenja zatite kulturnih krajolika, koji u mjerama upravljanja krajolikom.24 Nedostatak ovog
obuhvaaju i pripadajue kulturno i prirodno naslijee, pristupa jest taj to su izostavljeni mali gradovi i naselja,
ukljuene su brojne meunarodne organizacije.21 Kul-
22 Sadraji turizma i rekreacije koji ulaze u ouvane i nepromijenene
20 Prema Pravilniku o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kul- povijesne ruralne krajolike esto znae i unitavanje njihovih temeljnih
turnih dobara Republike Hrvatske, kulturni krajolik se izdvaja u poseb- vrijednosti. Pri tome su najvie ugroena obalna i planinska podruja
nu grupu kulturnih dobara, a dijeli se na kulturni i povijesni. U grupu koja imaju i veliku ekoloku vrijednost. Gubitak prirodnih vrijednosti
povijesnih krajolika ubrajaju se memorijalna podruja. Nedosljednost pri tome se nadomjeta promjenama u socijalnoj strukturi i rastu lo-
ove podjele pokazuje podatak da su namjerno oblikovani krajolici kalnih ekonomija.
(perivoji, vrtovi, parkovi i ostale vrste vrtne arhitekture) ukljueni u 23 *** 2011.c, Common Agricultural Policy, [67]
kulturno-povijesne cjeline, a ne u kulturne krajolike. 24 Antrop, 2006: 190. Tzv. ekoloki pristup usmjerava se na inter
21 UNESCO, World Heritage Center (WHC); Council of Europe (COE); aktivne procese izmeu prirode i ljudskih aktivnosti uz poremeaj
World Conservation Union (IUCN); International Council of Monu- ekoloke ravnotee, a temelji se na zamisli prirodnih vrijednosti. Dru-
ments and Sites (ICOMOS); International Federation of Landscape Ar- gi pristup se temelji na kulturnom znaaju, kontekstu i procesima u
chitects (IFLA); International Association of Landscape Ecology (IALE) oblikovanju krajolika, povezan je s konceptom humanih, socijalnih i
i ostali. intelektualnih vrijednosti, a naziva se semiotikim.

163
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 12: Vaea podjela kulturnog naslijea RH prema vrstama

VRSTE KULTURNOG NASLIJEA


KULTURNIH DOBARA U HRVATSKOJ
Sakralni sklop
Povijesna zgrada: sakralna, sakralno-profana, stambena, javna,
stambeno-poslovna,
NEPOKRETNO: obrambena, itd.
POJEDINANO Urbana oprema, javna plastika
Memorijalno obiljeje
Memorijalna graevina
Arheoloko nalazite (kopneno, podvodno)
Povijesne cjeline naselja (gradskih, seoskih, industrijskih, ostalih)
NEPOKRETNO: Memorijalna podruja i obiljeja
MATERIJALNO POVIJESNA CJELINA Arheoloka nalazita i podruja (kopnena i podvodna)
NASLIJEE Vrt, perivoj, park i ostale vrste vrtne arhitekture
Arhivsko gradivo
Muzejska, etnografska graa
Knjinina graa
POKRETNO Sakralni predmeti, arheoloki predmeti
Likovna umjetnost, primijenjena umjetnost
Glazbeni instrumenti
Znanost i tehnika, prijevozna sredstva i ostalo
Kulturni krajolik
KULTURNI KRAJOLIK
Povijesni krajolik
Izvedbene umjetnosti
Usmena predaja, izriaji, jezik
NEMATERIJALNO NASLIJEE Obiaji, obredi i sveanosti
Umijea, vjetine
Tradicijski obrti

kao i ostale vrste izgraenih struktura, budui da nase- Holistiki temelj kulturnih krajolika u pristupima odr-
lja oblikuju sutinske elemente ruralnog krajolika. Na- ivog razvoja podrazumijeva povezivanje prirodnih i
selja imaju razliit utjecaj na razvoj okruujue okoline, antropogenih imbenika. Suvremene promjene esto
a odrivi razvoj nastoji poboljati vrsnou ivota u gra- su prijetnja postojeim vrijednostima krajolika. Zatita
dovima i naseljima, ali i u njihovom ruralnom okruu- vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijea sadranog
juem podruju.25 u krajoliku usmjerava se na odrivost postojeih, a su-
protstavljena je prekomjernom irenju gradnje i pritis-
25 *** 2003.b. U Hrvatskoj su pitanja odnosa maloga povijesnoga cima razvoja turizma i ostalih suvremenih sadraja. Za
grada i njegove okoline bila jedna od tema meunarodne znanst- tradicijske ruralne krajolike ostale prijetnje proizlaze
veno-strune konferencije Revitalizacija malih povijesnih gradova u
Primorsko-goranskoj upaniji, odrane 22. 23. 10. 2009. u Moeni- kao posljedice dvaju suprotnih stavova intenzifikacije
cama. Podrobnije vidjeti u Zborniku saetaka Revitalizacija malih po- i ekstenzifikacije koritenja zemlje te promjena znae-
vijesnih gradova i njihva okruenja u Primorsko-goranskoj upaniji, Za-
greb, 2009. nja krajolika za stanovnike, ali i za strunu javnost. Takvi

164
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

67. Povijesni krajolik utvrde-burga Veliki Tabor

krajolici posjeduju vrijednosti naslijea koje treba biti navedenog naina promiljanja znaenje krajolika za
ouvano zajedno s vrsnoama koje su potencijal za bu- kulturne vrijednosti moe se usporediti sa znaenjem
dui odrivi razvitak26 (sl. 67). Kulturni krajolici povezuju ekosustava za prirodne.
brojne tipove i naine koritenja zemlje, naselja, zgrade
i ostalo, stoga se za razliku od ostalih kulturnih dobara
kulturni krajolik interpretira i kao holistiki okvir za po-
jedinana kulturna dobra koja se nalaze u njemu, kao
organizirani sustav, kiobran (umbrella) unutar kojega su
smjeteni i ostali posebni elementi kulturnih vrijednosti
(naselja, izgraene strukture, obiljeja i sl.).27 Slijedom

26 Meunarodna radionica Krajolik Hrvatskog zagorja: prolost, stanje,


perspektive odrana u Tuheljskim Toplicama 21. 22. 10. 2010. godine
imala je za cilj odgovoriti na pitanja na koji nain omoguiti razvitak,
a da se ne obezvrijede vrijednosti krajolika. Podrobnije u: Dumbovi
Bilui, 2010.
27 Antrop, 2006.b.

165
Krajolik kao kul turno na slijee

RAZVOJ KONCEPTA KULTURNOG KRAJOLIKA


U MEUNARODNIM POVELJAMA
Kategorije entiteta (objekata) zatite (conservation obje- pisane posebne mjere koje je potrebno poduzeti za
cts) odnosno kulturnih dobara28 znaajno su se promi- ouvanje urbanih krajolika, za koje je prepoznato da su
jenile od donoenja Atenske povelje29 iz 1931. godine pod najveim prijetnjama, posebno zbog nove gradnje
do danas, ukljuivanjem raznih vrsta materijalnog i i trgovanja graevnim zemljitem.33 Konvencijom su
nematerijalnog naslijea. U tom je razdoblju koncept posebno izdvojene tzv. korektivne i preventivne mjere
kulturnog naslijea obuhvaao povijesne, umjetnike i zatite. Preventivnim mjerama se usmjeravaju postupci
arheoloke spomenike, da bi tijekom vremena bili uklju- i djelovanje u krajolicima u cilju ouvanja njihovih obi-
eni gradovi i okolina, grupe graevina, pokretno nasli- ljeja, dok korektivne mjere imaju cilj popraviti tetu koja
jee i zbirke, urbana i ruralna naselja i njihova okolina, je ve nanesena krajolicima te po mogunosti prove-
podvodna nalazita, povijesni perivoji i vrtovi, prirodne sti obnovu prema izvornom stanju.34 Iz navedenih je
i umjetno stvorene cjeline, urbana i ruralna podruja, stajalita vidljivo da se krajolik tretirao statiki, kao slika
industrijsko i tehniko naslijee, nematerijalno naslijee i lijepi prizor koji se nastojalo obnoviti metodama po-
i kulturni krajolici.30 Ve je prva konvencija UNESCO-a, jedinanog spomenika. Pristup krajoliku kao prizoru
donesena nakon razaranja brojnih povijesnih graevi- i statinom spomeniku mijenjao se i razvijao nakon
na, gradova i sela tijekom Drugog svjetskog rata, tzv. 1970-ih godina, usporedno s jaanjem ekoloke brige
Haka konvencija,31 1954. godine, u okviru brige o zatiti za okoli.35
nekoliko vrsta kulturnih dobara: spomenika arhitekture,
Zamisli o zatiti urbanih podruja prethodilo je sagle-
povijesti umjetnosti, arheolokih mjesta, uvela i pojam
davanje pojma grupe zgrada, odvojenih ili povezanih,
grupe zgrada (groups of buildings).
koje zbog svojih arhitektonskih obiljeja, homogenosti
Pod utjecajem Engleske i njezine vrlo izraene skrbi o poloaja u krajoliku imaju visoku vrijednost sa stanovita
vlastitom kulturnom naslijeu, kao i cjelokupnom izgle- povijesti, umjetnosti ili znanosti.36 Tom su stavu, tijekom
du prostora, UNESCO je 1962. godine usvojio Preporu- 1950-ih godina, prethodile brojne inicijative za zatitu
ku o brizi za ouvanje ljepote i karaktera krajolika i mjesta povijesnih urbanih podruja na nacionalnim razinama.
(Recommendation Concerning the Safeguarding of the Posebice su bile izraene u Italiji, gdje je 1960. godi-
Beauty and Character of Landscapes and Sites).32 Prepo- ne Nacionalno udruenje za ouvanje urbanih sredita
ruka je uspostavila osnovni okvir za budue kategorije (ANCSA) oformilo grupu strunjaka za prepoznavanje
zatienih mjesta i krajolika naglaavajui da se zatita
ne bi smjela ograniiti samo na prirodne krajolike, ve 33 Ibidem, l. 5. Protection should not be limited to natural landscapes
bi trebalo ukljuiti i one, ije je oblikovanje rezultat o- and sites, but should also extend to landscapes and sites whose forma-
tion is due wholly or in part to the work of man. Thus, special provisions
vjekova djelovanja. U tom su dokumentu takoer pro- should be made to ensure the safeguarding of certain urban landscapes
and sites which are, in general, the most threatened, especially by build-
ing operations and land speculation. Tu se ve uvodi pojam urbanih
28 Sinonim engleskom pojmu conservation object jest dananji po- krajolika i mjesta te zbog prijetnji novom gradnjom potreba njegove
jam kulturno dobro, ranije spomenik kulture. zatite. [94]
29 The Athens Charter for the Restoration of Historic Monuments, pri- 34 Ibidem, l. 10. Corrective measures should be aimed at repairing the
hvaena je na International Congress of Architects and Technicians damage caused to landscapes and sites and, as far as possible, restoring
of Historic Monuments, Atena, 1931. godine. [69] them to their original condition. [94]
30 Jokilehto, 2007: 12. 35 Usporediti s poglavljem Odreenje pojmova krajolik i kulturni
31 UNESCO, 1954., Hague Convention [93]. krajolik.
32 UNESCO 1962., Recommendation Concerning the Safeguarding of 36 UNESCO, 1972., World Heritage Convention, Convention for the
the Beauty and Character of Landscapes and Sites [94]. Protection of the World Cultural and Natural Heritage, l.1 [95]

166
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

povijesnih i urbanih vrijednosti gradova.37 Na drugom, Prepoznat je pojam mjesta (site) kao zatienog krajolika
meunarodnom kongresu arhitekata i tehniara povi- (protected landscape) i to najprije kao ruralnog krajolika.
jesnih spomenika odranom u Veneciji 1964. godine Konvencijom su lokaliteti Svjetskog naslijea podijeljeni
usvojena je tzv. Venecijanska povelja38 u kojoj je bilo pre- u dvije vrste: prirodne i kulturne, sagledavane kao dvije
poznato znaenje okoline spomenika, ali se jo uvijek suprotnosti. Slube za zatitu prirode smatrale su da je
nije primjenjivalo na povijesna urbana podruja, ve je prostor pogodniji za zatitu ako je stupanj ovjekovog
naglasak bio na zatiti i rehabilitaciji iskljuivo povijesnih utjecaja na njega to manji. Pojam kulturnog naslijea
sredita gradova (centri storici). U sljedeim je godinama tada je obuhvaao pojedinane spomenike i strukture,
ICOMOS koji je osnovan 1965. godine usmjerio pozor- graevine i ruevine, kao izdvojene pojave naglaenog
nost na povijesna urbana podruja, da bi UNESCO-va estetskog doivljaja, s vrlo malim naglaskom na pro-
Preporuka iz Quita (Norms of Quito) iz 1967. godine na- storni kontekst i krajolik. Ipak je istaknuto da se u kul-
glasila da je prostor neodvojivi dio koncepta spomenika turno naslijee mogu ukljuiti i grupe, sastavljene od
te da pozornost zatite treba biti proirena i na okolinu pojedinanih ili povezanih graevina, koje zbog svojih
urbanog ambijenta i prirodni okoli.39 mjesta u krajoliku (place in the landscape) imaju iznimnu
vrijednost.43 Navedeno prepoznavanje mjesta (place)
Uspostava pojma prostornog naslijea i zaetak kon- kao kulturnog naslijea, koje se sporadino u Konven-
cepta kulturnih krajolika razvijali su se od zamisli o pro- ciji naziva i krajolicima (landscape) bilo je uspostavljeno,
stornom naslijeu, mjestu (site), iznesenoj u Konvenciji o prije svega zbog nemogunosti predlaganja pojedinih
Svjetskom naslijeu (World Heritage Convention, Conven- podruja na listu Svjetskog naslijea koja nisu mogla biti
tion for the Protection of the World Cultural and Natural ukljuena na temelju tada vaeih kriterija.44
Heritage), UNESCO, 1972. godine.40 Tada je prvi put bio
uveden pojam krajolika (landscape) u okviru prepozna- U ranim sedamdesetim godinama prolog stoljea jo
vanja mjesta (site), kao rada ovjeka, ili sloenog rada o- uvijek nije bila jasna zamisao krajolika kao prostornog
vjeka i prirode te podruja, ukljuujui i arheoloka mjesta, entiteta i kao posebne vrste kulturnog naslijea, ve je
koja imaju iznimnu, opu vrijednost s povijesnog, estetskog, krajolik bio razmatran kao mjeovita vrijednost sastav-
etnolokog i antropolokog stanovita.41 Konvencija se te- ljena od kulturnih i prirodnih obiljeja. Kulturni krajolik
meljila na stajalitu da je kultura vitalni uvjet za dobro- se i u kasnijim godinama u dokumentima esto poisto-
bit ljudskog drutva, a naslijee kao kulturni proizvod vjeivao s mjeovitim mjestima (mixed site),45 ija opa,
sadri sutinsku povezanost s pojmom univerzalnosti univerzalna vrijednost proizlazi iz pojedinih, znaajnih
te kao takvo posjeduje opu, univerzalnu vrijednost.42 mjeavina kulturnih i prirodnih obiljeja. I nakon to
je kulturni krajolik postao vrstom Svjetskog naslijea i
37 Organizacija Lassociazione Nazionale Centri Storico-Artistici, ANCSA dalje se koristi pojam mjeovitih mjesta s namjerom da
iji je cilj bio poticanje istraivanja te ukljuivanje privatnog sektora
se pojedinim mjestima iznimnog znaaja ne iskljui
i javne vlasti u procese valorizacije i rehabilitacije povijesnih urbanih
podruja. Jedan od takvih pristupa bila je izrada urbanistikih plano- mogunost ukljuivanja na Listu u odnosu na oba
va povijesnih jezgri gradova Assisija i Bologne.
38 ICOMOS, 1964., Venice Charter [77].
43 *** 1972. World Heritage Convention l. 2. ...groups of buildings: sep-
39 UNESCO, 1967., Norms of Quito (Ecuador) [78]. arate or conected buildings which,... because of their place in the land-
40 UNESCO, 1972., World Heritage Convention, Convention for the scape are outstanding universal value from the point of view of history,
Protection of the World Cultural and Natural Heritage, konvenciju je art or science. [95]
ratificiralo 175 zemalja sudionica. [95] 44 Za upis na listu Svjetskog naslijea 1987. godine predlagano je
41 UNESCO, 1972., World Heritage Convention, l. 1 ... sites: works of podruje The Lake District National Park u Velikoj Britaniji. U tim godi-
man or the combined works of nature and man, and areas including nama za upis na listu Svjetskog naslijea nije bilo mogue nominirati
archeological sites which are of outstanding universal value from the cijelo podruje, kao to je bio sluaj s Lake District. Kategoriju mjes-
historical, aesthetic, ethnologilal or anthropological points of view. [95] ta, nazvanu kulturni krajolik uspostavio je UNESCO, World Heritage
42 Univerzalnost je u okviru kreativne raznolikosti prepoznata u: Centre radi omoguavanja nominacije mjesta, koja prethodno nisu
UNESCO, 2005.a, Universal Declaration on Cultural Diversity i subsequent mogla biti tretirana prema tada vaeim kriterijima.
Convention on the Protection and Promotion Cultural Expressions. [99] 45 *** 1999.b, l. 18 [48].

167
Krajolik kao kul turno na slijee

kriterija.46 U takvim sluajevima njihova iznimna vrijed- storno okruenje, a time i svoje prostorne vrijednosti i
nost mora biti zadovoljiti obje grupe kriterija, kulturnih cjelovitost. Uvoenjem naela integrirane zatite poti-
i prirodnih, a vrjednovanje se temelji na njihovom line- cao se cjelovit, zajedniki pristup vrjednovanju i zatiti
arnom zbrajanju. Treba naglasiti da se suvremeni kon- kulturnog i prirodnog naslijea, s teitem na cjelovi-
cept kulturnog krajolika u okvirima Svjetskog naslijea tosti (integritetu) koja osim fizikih struktura ukljuuje
razvijao upravo iz prevladavajueg ukljuivanja ruralnih funkcije i sadraje. Cjelovitost (integritet) predstavlja
krajolika na njegovu listu, kao i zbog nezadovoljstva s kljuno mjesto u ustroju i zamisli prostornoga naslijea.
kategorijom mjeovitih mjesta (mixed sites).47 Od toga su Pod prostornim naslijeem podrazumijevaju se mje-
se vremena u krugovima UNESCO-a i Svjetskog naslijea stopisno odreena podruja u kojima je osobito izraen
pojaale rasprave o meuodnosima prirodnog i kultur- vrstan suivot kulturnoga naslijea i prirodnih osobitosti
nog naslijea i nainu na koji ih je mogue povezati u sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arhe-
jedinstveni sustav zatite. olokih, umjetnikih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i
Europska povelja o arhitektonskom naslijeu (European tehnikih vrijednosti.51 Polazei od stava da kulturno i
Charter of Architectural Heritage) donesena u Amsterda- prirodno naslijee predstavlja skladnu cjelinu, iji su
mu 1975. godine, u godini arhitektonskog naslijea,48 elementi nedjeljivi, uspostavljen je koncept zajednike
usmjerila je pozornost na probleme grupe zgrada u zatite kulturnih i prirodnih obljeja u pojmu prostorno-
gradovima i selima, u njihovu prirodnom ili umjetno ga naslijea. Takav je stav prethodio suvremenim pri-
oblikovanom okruenju,49 te na pristup povezane, in- stupima ouvanja prirodnih, krajolinih, kulturno-po-
tegrirane zatite. Naglaeno je da politika tzv. integri- vijesnih, urbanih i graditeljskih vrijednosti prema zami-
rane zatite (integrated conservation) ovisi o zakonskoj, slima sveobuhvatne i povezane (integralne) zatite u
administrativnoj, financijskoj i tehnikoj potpori te da kojemu je teko utvrditi njihovu meusobnu granicu.
treba biti temeljena na suradnji dionika, javnog i pri- Prirodne, krajoline, graditeljske i ostale materijalne, ali
vatnog partnerstva. Naglaava se uloga i odgovornost i nematerijalne vrijednosti meusobno se isprepleu,
lokalne zajednice i graana kao sudionika takvih ini- esto i meusobno uvjetuju, kao u sluaju kulturno-
cijativa.50 Naela vrjednovanja i zatite kulturnog na- ga krajolika.
slijea od tada su se poela temeljiti na spoznaji da je
Navedeni se pristup uvodi i u svjetske okvire u Pre-
arhitektonski spomenik bilo koje vrste i znaenja ne-
poruci o ouvanju i suvremenoj ulozi povijesnih pod-
djeljivo povezan s pripadajuom, neposrednom oko-
ruja (Recommendation Concerning the Safeguarding
linom, a samim time i irim regionalnim prostorom.
and Contemporary Role of Historic Areas) donesenoj na
Jedan od osnovnih zahtjeva zatite graditeljskog na-
konferenciji UNESCO-a u Nairobiju 1976. godine,52 koja
slijea bio je usmjeren na sprjeavanje ugroavanja
uvodi pojam povijesnih i arhitektonskih podruja (histo-
i umanjivanja vrijednosti neposredne okoline, kako
bi arhitektonski spomenik ouvao svoje izvorno pro- ric and architectural areas). Povijesna i arhitektonska
(ukljuujui i vernakularna) podruja obuhvaaju svaku
grupu zgrada, struktura i otvorenih prostora ukljuujui
46 Primjer je podruje Lonjskog polja ija je nominacija za listu Svjet-
skog naslijea pokrenuta upravo u kategoriji mjeovitih mjesta. arheoloka i paleontoloka mjesta, sastavljena od ljud-
47 Na listu Svjetskog naslijea osim namjerno oblikovanih, diza- skih naselja u urbanom i ruralnom okoliu, ija je kohezi-
jniranih krajolika kao to su Lednice, Versailles i sl. do 2000. upisan je
najvei broj ruralnih krajolika: Neusiedler See-Ferto, Cinque Terrae, itd.
ja i vrijednost prepoznata s arheolokog, arhitektonskog,
48 Council of Europe, 1975., European Charter of Architectural Heri- prapovijesnog, povijesnog, estetskog i sociokulturnog
tage [70].
49 Ibidem, l. 2 ...the groups of lesser buildings in our old towns and
characteristic villages in their natural or manmade settings. [70] 51 Fister, 1992: 27.
50 Council of Europe, 1995., Recommendation on the Integrated Con- 52 UNESCO,1976., International Recommendation Concerning the
servation of Cultural Landscape Areas as Part of Landscape Policies. [72] Safeguarding and Contemporary Role of Historic Areas, Nairobi [96].

168
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

stajalita. 53 Osim toga, uvodi se pristup cjelovitog ovjekova djelovanja, kao to su zgrade, prostorna or-
sagledavanja svakog povijesnog podruja i njegove ganizacija i njihova okolina.56 Jasno je naglaeno da je
okoline, ukljuujui graevine, prostornu kompoziciju i jedno od glavnih obiljeja urbanog podruja njegova
funkcije, meuovisnost i znaaj svih elemenata za cje- sutinska raznorodnost (intrinsic heterogenity).57
lovitost prostora.54 Preporuka iz Nairobija odreuje po-
Ovim je stajalitima dana podrka i u zakljucima Po-
jam prostornog naslijea u odnosu prema povijesnim
velje za ouvanje povijesnih gradova i urbanih podruja
i arhitektonskim podrujima (historic and architectural
(Charter for the Conservation of Historic Towns and Ur-
areas), koje sagledava u znaenju svake grupe zgrada,
ban Areas) koju je 1987. godine u Washingtonu usvojio
struktura i otvorenih prostora (groups of buildings, stru-
ICOMOS.58 U toj se povelji kao novina pojavljuje pojam
ctures and open spaces). Pod kategorijom grupa zgrada
raznolikosti u urbanim cjelinama, bilo da su se razvija-
smatraju se i mjesta u koja se ubrajaju povijesna urba-
le postupno tijekom vremena ili su stvorene planskim
na podruja. Na taj se nain uvodi i pojam povijesnog
mjerama, a sve sadre izraz raznolikosti drutva tijekom
urbanog krajolika (historic urban landscape). Dotada-
povijesti.59 ICOMOS-IFLA (International Committee on Cul-
nje sagledavanje urbanog krajolika uglavnom je bilo
tural Landscape) objavio je Povelju iz Firence za ouvanje
koriteno kao dio opisa naselja, koje je izgraeno na
povijesnih perivoja i vrtova (The Florence Charter on the
takav nain da slijedi i prilagoava se zemljopisnim
Protection of Historic Parks and Gardens) 1982. godine,60
oblicima pripadajueg teritorija i na taj nain postaje
ime je otvoren put dokumentiranju i zatiti povijesnih
krajolikom. Jedno od ogranienja postojeih meu-
vrtova i perivoja. Iste je godine predloen jedinstveni
narodnih doktrina, dotada usredotoeno uglavnom
popisni (inventarski) list, ime su se stvorile pretpostav-
na arhitektonsko naslijee, sada se usmjerava prema
ke za upisivanje (registraciju) i standardizirano doku-
povijesnom urbanom podruju. Urbano podruje, tj.
mentiranje povijesnih vrtova i perivoja, kao preduvjeta
grad opisan je u svojoj cjelovitosti, kao povijesni, pro-
zatite, sa zamisli da se moe primijeniti na ostale vrste
storni entitet te kao rezultat socijalnih procesa. tovie,
kulturnih krajolika.61
urbana podruja viena su i kao dio ireg podruja,
njihove prirodne, ruralne ili izgraene okoline, koja je
pod stalnim utjecajem dinaminih procesa, razvitka i
promjene. Preporuka naglaava da svako povijesno po-
druje i njegova okolina trebaju biti sagledavani u svo-
joj cjelovitosti kao cjelina (totality as a coherent whole),55
ija ravnotea i posebna priroda ovise o povezanosti
dijelova od kojih je sastavljena, a ukljuuje rezultate

53 Ibidem, l. 1. Historic and architectural (including vernacular) are- 56 Brojni teoretski radovi toga razdoblja bavili su se podrujima ur-
as shall be taken to mean any groups of buildings, structures and open banog krajolika (townscape), slike grada, morfologije i socijalnih odno-
spaces including archaeological and palaeontological sites, constituting sa. Meu ostalima: Norberg Schulz,1981.; Lynch, 1974.; Cullen, 1961;
human settlements in an urban or rural environment, the cohesion and Choay, 1978. itd.
value of which, from the archaeological, architectural, prehistoric, histo- 57 Jokilehto, 2003: 29.
ric, aesthetic or sociocultural point of view are recognized the archaeo-
logical, architectural, prehistoric, historic, aesthetic or sociocultural point 58 UNESCO, 1987., Washington, Charter for the Conservation of Histor-
of view are recognized. [96] ic Towns and Urban Areas, [82] Podrobnije u lanku: Dumbovi Bilui,
2010.
54 Ibidem, l. 2. Every historic area and its surroundings should be con-
sidered in their totality as a coherent whole whose balance and specific 59 UNESCO, 1987., Washington Charter for the Conservation of Historic
nature depend on the fusion of the parts of which it is composed and Towns and Urban Areas, l.1 -[82]. All urban communities, whether they
which include human activities as much as the buildings, the spatial or- have developed gradually over time or have been created deliberately, are
ganization and the surroundings. All valid elements, including human an expression of the diversity of societies throughout history.
activities, however modest, thus have a significance in relation to the 60 ICOMOS-IFLA, 1982., The Florence Charter on the protection of his-
whole which must not be disregarded. [96] toric parks and gardens. [80]
55 Ibidem, l. 3 [96]. 61 Podrobnije o dokumentiranju kulturnih krajolika u potpoglavlju 4.7.

169
Krajolik kao kul turno na slijee

USPOSTAVA KRAJOLIKA
KAO KULTURNOG NASLIJEA
Kulturni je krajolik slubeno prepoznat kao nova vrsta novih smjernica Operational Guidelines65 zemlje lanice
kulturnog dobra 1992. godine. Za razliku od ostalih vr- bile su poticane da ukljue dobra u kategoriji mjeo-
sta kulturnog naslijea jedino se kategorija kulturnog vitih mjesta (mixed sites), koja svoju iznimnu vrijednost
krajolika (cultural landscape) prvo pojavljuje kao Svjet- izvode iz znaajnih kombinacija kulturnih i prirodnih
sko naslijee u obliku globalnog pristupa, koja se po- obiljeja, a ije se vrjednovanje temelji na linearnom
tom upuuje na primjenu odgovarajuih postupaka zbrajanju kulturnih i prirodnih kriterija.66 Namjera je bila
na nacionalnim razinama. Konvencija o zatiti Svjetskog pokazati da nema velike konceptualne razlike izmeu
naslijea (World Heritage Convention)62 iz 1992. godine mjeovitih mjesta i kulturnih krajolika, jer je u oba pojma
smatra se prvim meunarodnim dokumentom i prav- teite na kombinaciji kulturnih i prirodnih elemenata.
nim instrumentom za prepoznavanje i zatitu kultur- Meutim, za razliku od mjeovitih mjesta, koncept kul-
nih krajolika, omoguivi im da mogu biti zatieni sa turnog krajolika temeljen je na naelima da je krajolik
stanovita iznimnih vrijednosti. Konvencijom je kao te- vie od zbroja njegovih sastavnica, jer prikazuje zajed-
meljno odreenje krajolika naglaen zajedniki rad o- niko djelo prirode i ovjeka, ilustrira razvitak ljudskog
vjeka i prirode.63 Na temelju podrobnijih kriterija izne- drutva i naselja kroz povijest kao integrirani sustav stvoren
senih u prateem dokumentu: Smjernice za primjenu meudjelovanjem svoga prirodnog okolia te drutvenih,
Konvencije o Svjetskom naslijeu (Operational Guidelines gospodarskih i kulturnih snaga drutva (tablica 13).67
for the Implementation of the World Heritage Convention)
otvorena je mogunost ukljuivanja kulturnih krajolika Sljedee sutinsko odreenje kulturnih krajolika Svjet-
na listu Svjetskog naslijea kao dobara koja nisu ni ista skog naslijea su iznimne vrijednosti i reprezentativnost
prirodna, ni ista kulturna forma, odnosno sadre vrijed- u okviru prostorne, jasno odreene geokulturne regije,
nosti i jedne i druge vrste.64 Taj je stav izravno bio pove- kao i njihova sposobnost ilustriranja i predstavljanja
zan s dotadanjim nezadovoljstvom zbog ukljuivanja sutinskih i razlikovnih kulturnih elemenata takve regije.68
iskljuivo ruralnih krajolika na listu Svjetskog naslijea, ali U daljnjem razvoju koncepta sve se vie prepoznaje
i s definicijama pojma mjeovite batine (mixed heritage), potreba da se kulturni i prirodni elementi razmatra-
ija opa, univerzalna vrijednost proizlazi iz pojedinih, ju zajedno, a njihova univerzalna, pri emu njihova
znaajnih kombinacija kulturnih i prirodnih obiljeja, kao opa, iznimna vrijednost (universal outstanding value)
njihove kljune znaajke. Od 1999. godine, donoenjem proizlazi iz znaajnih kombinacija kulturnih i prirodnih

62 UNESCO, 1992., World Heritage Convention [97].


65 *** 1999.b [48].
63 Ibidem, l.1. Cultural landscapes represent the combined works
of nature and man. l. 39. They should be selected on the basis both of 66 Ibidem, lanci 18. i 42, prema kojima se postavlja zahtjev koji se
their outstanding universal value and of their representativity in terms of ne temelji na kombinaciji, ve na jasnoj brojanoj jednakosti: 2 pri-
a clearly defined geo-cultural region and also for their capacity to illus- rodna + 2 kulturna kriterija = mjeovito mjesto. [48]
trate the essential and distinct cultural elements of such regions. l. 37. 67 UNESCO, 1992., World Heritage Convention, l. 1.They are illustra-
... cultural landscape embraces a diversity of manifestations of the inter- tive of the evolution of human society and settlement over time, under
action between humankind and its natural environment [97]. the influence of the physical constraints and/or opportunities presented
64 UNESCO, World Heritage Center u Parizu je 1992. godine na sas- by their natural environment and of successive social, economic and cul-
tanku grupe strunjaka, specijalista za temu krajolika, dao zadatak za tural forces, both external and internal. [97]
pripremu Smjernica za primjenu Konvencije o Svjetskom naslijeu / Op- 68 UNESCO, 1992., World Heritage Convention, l. 36. ...They should
erational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Con- be selected on the basis both of their outstanding universal value and
vention) za mogue ukljuivanje kulturnih krajolika na listu Svjetskog of their representativity in terms of a clearly defined geo-cultural region
naslijea kao dobara, koja nisu ni ista prirodna ni ista kulturna for- and also for their capacity to illustrate the essential and distinct cultural
ma, odnosno sadre vrijednosti i jedne i druge vrste. elements of such regions. [97]

170
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

Tablica 13: Razvoj koncepta kulturnog krajolika u poveljama zatite kulturnog naslijea

ORGANIZACIJA
DOKUMENT KONCEPT
GODINA
Atenska povelja ICIC
- estetika okoline spomenika
Athens Charter 1931.
Haka konvencija UNESCO
- grupa zgrada
Hague Conventiion 1954.
Preporuka o ouvanju ljepote i karaktera krajolika i mjesta - ljepota i karakter povijesnih krajolika i
Recommendation Concerning the Safeguarding of the UNESCO mjesta
Beauty and Character of Landscapes and Sites 1962. - ljudskom rukom stvoreni krajolici i mjesta
- urbani krajolici i mjesta
Venecijanska povelja ICOMOS - povijesna sredita
Venice Charter 1964. - okolina povijesnih mjesta
Naela iz Quito-a UNESCO - okolina, sastavni dio spomenika
Norms of Quito 1967. - zatita urbane i prirodne okoline
Konvencija o ouvanju i zatiti Svjetskog kulturnog i - mjesto (site)
prirodnog naslijea UNESCO - zatieni krajolik
Convention on Concerning the Protection of the World 1972. - urbani, ruralni i prirodni krajolik
Cultural and Natural Heritage - mjeovita mjesta
COUNCIL OF - prostorna batina
Europska povelja o arhitektonskom naslijeu
EUROPE - vrjednovanje i integralna zatita kulturne
European Charter of Architectural Heritage
1975. i prirodne batine
Preporuka o zatiti i suvremenoj ulozi povijesnih podruja - povijesna i arhitektonska podruja
UNESCO
Recomendation on Protection and Contemporary Role - okolina
1976.
Historic Areas - cjelovitost i heterogenost
Povelja iz Firence o zatiti povijesnih perivoja i vrtova
ICOMOS/IFLA
Charter of Florence for the Protetcion of Historical Parks and - povijesni vrtovi/perivoji
1982.
Gardens
Povelja o povijesnim gradovima
ICOMOS - povijesni gradovi
Charter on Historic Towns
1987. - raznolikost urbanih cjelina
Washington
Konvencija o Svjetskom naslijeu / Provedbene smjernice - kulturni krajolik
za prijemjenu Konvencije o Svjetskom naslijeu - kombinirano djelo ovjeka i prirode
UNESCO
World Heritage Convention / - namjerno, vidljivo oblikovan
1992.
Operational Guidelines for the Implementation of the World - organski razvijeni
Heritage Convention - asocijativni
Preporuka o zajednikoj zatiti podruja kulturnih krajolika
COUNCIL OF - krajolik je povijesni, dinamiki sustav
kao dijelu politika krajolika
EUROPE - stalnost promjena
Recommendation on the Integrated Conservation of Cultural
1995. - znaenje za stanovnike kao batina
Landscape Areas as Part of Landscape Policies
Konvencija o ouvanju nematerijalne kulturne batine
UNESCO
Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural - nematerijalno naslijee krajolika
2003.
Heritage
Deklaracija o krajolicima kulturnog naslijea - krajolici odraavaju vrijednosti ljudi koji
ICOMOS/US
Declaration on Heritage Landscapes su ih oblikovali
2004.
Natchitoches - krajolik je njihov kulturni izraz
Beki memorandum o suvremenoj arhitekturi upravljanju - urbani krajolici - autentinost i integritet
povijesnim urbanim krajolikom UNESCO povijesnog grada
Vienna Memorandum Contemporary Architecture 2005. - gradnja visokih zgrada u podrujima
Managing the Historic Urban Landscape okoline povijesnog urbanog krajolika
Deklaracija o zatiti okoline struktura, mjesta i podruja - okolina graevina, mjesta i podruja
naslijea kulturnog naslijea
ICOMOS
Declaration on the Conservation of the Setting of Heritage - neposredni i okruujui okoli pridonosi
2005.
Structures, Sites and Areas znaaju i karakteru podruja batine,
Xian kulturnih krajolika
Europska konvencija o krajolicima COE
- svi krajolici
European Landscape Convention 2000.

171
Krajolik kao kul turno na slijee

obiljeja.69 Na taj nain uspostavljeni koncept kultur- zasjedanju ICOMOS-a 2004. godine.73 Naime, najvei
nih krajolika utemeljen je na naelu da krajolik znai broj kulturnih krajolika na Listi Svjetskog naslijea su kon-
znatno vie od zbroja svojih sastavnica te obuhvaa tinuirano razvijeni povijesni krajolici u kojima ovjek i
raznolikost pojavnosti meudjelovanja ovjeka i nje- priroda djeluju zajedno: oni su ivi krajolici, mijenjaju se
gova prirodnog okolia.70 zajedno s kulturama koje ih stvaraju, pri emu se esto
mijenjaju i klimatski uvjeti te prirodni okoli. Obiljeja
Preporuku o integralnoj zatiti podruja kulturnih krajolika
i karakter tih krajolika odraavaju vrijednosti ljudi koji
kao dio krajolinih politika (Recommendation on the Inte-
su ih oblikovali i koji u njima ive. Njihova kultura je
grated Conservation of Cultural Landscape Areas as Part of
snaga oblikovanja, a krajolik predstavlja kulturni izraz
Landscape Policies) usvojilo je Vijee Europe 1995. godi-
i odraz, koji se ne dogaa sluajno, neovisno je li obli-
ne.71 U odnosu na ranija, proiruje se odreenje pojma
kovan spontanim razvitkom ili je oblikovan s jasnom
kulturnih krajolika. Krajolik se odreuje kao formalni izraz
namjerom na temelju plana ili projekta.
brojnih odnosa u odreenom razdoblju izmeu pojedinaca
i drutva sa zemljopisno odreenim teritorijem, ija je po-
Pojam povijesnog urbanog krajolika
javnost rezultat djelovanja kroz povijest prirodnih i ovje-
kovih faktora te njihovih kombinacija.72 Krajolik je shvaen Kronoloki pregled slijeda definicija kulturnog krajolika
kao dinamiki sustav, sastavljen od prirodnih i kulturnih prihvaenih od strunjaka u okviru meunarodnih kon-
elemenata, podloan meudjelovanju u odreenom vencija, od prve zamisli i njegova formalnog uspostav-
vremenu i prostoru te ima okruujui i dugotrajni utje- ljanja 1992. godine, ilustrira razvoj koncepta krajolika i
caj na dobrobit zajednice i ukupno kulturno naslijee. nijanse u promjenama gledita. Prema osnovnom odre-
Osim to je odreen povijesnom dimenzijom i stalnim enju kulturni krajolik ilustrira razvoj ljudskog drutva i
promjenama, krajolik ima i dodatno znaenje za stanov- naselja kroz povijest,74 naglaavajui naselja kao bitan
nike, kao njihova lokalna batina. Zbog toga zahtijeva imbenik krajolika. U navoenju vrsta, odnosno kate-
sveobuhvatnu politiku planiranja i upravljanja, koja e gorija krajolika, uz ve ranije prepoznate namjerno
obuhvatiti zatitu kulturnih, estetskih, ekolokih, gos- oblikovane (dizajnirane), organski razvijene i asocijativ-
podarskih i drutvenih vrijednosti dotinog podruja. ne javljaju se i urbani krajolici. Urbani krajolik se moe
prepoznati unutar kategorija oblikovanog ili organski
Krajolik kao kulturni izraz meudjelovanja ovjeka i
razvijenog krajolika, kao gradovi spontano razvijeni ti-
prirode kroz povijest te promjene u krajoliku sredinje
jekom duge povijesti, ili kao djelo poznatog autora, pla-
su teme Deklaracije o krajolicima naslijea (Natchitoc-
nera.75 Koritenje pojma kulturnog krajolika u dotada-
hes Declaration on Heritage Landscapes) prihvaene na
njem djelovanju UNESCO-a uglavnom se odnosilo na
ruralne krajolike, a pojedini su gradovi razmatrani kao
urbani krajolici, ali kao dio kulturnog krajolika velikog
69 *** 1999.b, l. 18 [48].
mjerila.76 Iako je kao tip kulturnih krajolika prema Meu-
70 Ibidem, l., 37. ...The term cultural landscape embraces a diversity
of manifestations of the interaction between humankind and its natu-
ral environment. U sljedeem Operational Guidelines iz 2001. godine
predloeno je ukidanje posebnih kriterija prirodnih i kulturnih mjesta, 73 ICOMOS, 2004., Natchitoches Declaration on Heritage Landscapes
to znai da nee biti konceptualne razlike izmeu mjeovitih mjesta [89].
i kulturnih krajolika, budui da je u objema kategorijama teite na 74 *** 2005.d: l. 47 [58].
kombinaciji sastavnih elemenata. [48] 75 Ibidem, l. 50. Ukljueni su organski razvijani gradovi tijekom
71 Council of Europe, 1995., Recommendation on the Integrated Con- duge povijesti ili planirani gradovi poznatog autora (planera). Pri-
servation of Cultural Landscape Areas as Part of Landscape Policies [72]. mjerice u Hrvatskoj to mogu biti Motovun kao organski razvijani i
72 Ibidem, l. 1. ...formal expression of the numerous relationships ex- Dubrovnik kao namjerno oblikovani, planirani urbani krajolik.
isting in a given period between the individual or a society and a topo- 76 Nekoliko kulturnih krajolika upisanih na listu Svjetskog naslijea
graphically defined territory, the appearance of which is the result of the sadri cijeli ili znaajan dio urbanih naselja. Primjerice, krajolik doline
action, over time, of natural and human factors and of a combination rijeke Loire ukljuuje nekoliko znaajnih urbanih sredita kao to su
of both. [72] Orlans i Tours Chinon smjeten na njezinu pritoku.

172
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

narodnoj preporuci ouvanja i suvremenoj ulozi povijesnih gradogradnje, irenja urbanih podruja i novu gradnju
podruja (International Recommendation Concerning the u njihovoj blizini, ne samo strunjaka konzervatora, ve
Safeguarding and Contemporary Role of Historic Areas) i urbanista i arhitekata. Utjecaji suvremenog razvoja i
iz 1976. godine bio uveden i povijesni urbani krajolik, sve uestalija pojava gradnje visokih zgrada u okolini
sada se naglaava da urbani krajolik ne postoji samo povijesnih urbanih podruja zahtijevaju novu politiku
kao element unutar kulturnog krajolika veeg mjerila, urbanog planiranja i upravljanja koja polazi od ouva-
ve moe biti i zasebni kulturni krajolik. nja i odravanja prepoznatih vrijednosti kao ishodinih
pristupa. Temeljni je stav da u procesima suvremenog
Pojam kulturnog krajolika, koji sadri raznolikost po-
razvoja grada autentinost i integritet povijesnog dijela
javnosti meudjelovanja izmeu ljudi i njihova prirod-
grada, koji odreuje brojnost razliitih elemenata, od
nog okolia, posebno naglaava kulturne tvorevine
prostornog ustroja, kompozicije, matrice, izgraenih
ukljuene u postojei prirodni okoli.77 Urbani krajolici
stuktura i sl., ne smiju biti ugroeni.
se takoer sastoje od prirodnog okolia koji ukljuuje
zemljopisna obiljeja njegova smjetaja, fizike i pri- Povelja nazvana Beki memorandum (Vienna Memo-
rodne posebnosti ili ogranienja, koja su djelomino ili randum), usvojena 2005. godine,80 postaje novi, do-
potpuno promijenjena tijekom procesa urbanizacije u datni alat za rasprave o ocjeni suvremenih arhitekton-
novu stratigrafiju uzoraka, u kojoj se jasno odraavaju skih ostvarenja, ukljuujui visoke zgrade i nebodere
i izraavaju odnosi izmeu izgraenog i neizgraenog u povijesnim gradovima i njihovoj okolini. Na temelju
prostora. Istraivai urbane morfologije definiraju ur- zakljuaka Bekog memoranduma, iste je godine usvo-
bani krajolik kao zbirno, ukupno stanje snimke uzasto- jena Deklaracija o ouvanju povijesnih urbanih krajo-
pnih procvata i kriza te inovacija prilagoenih lokalnim lika (Declaration on the Conservation of Historic Urban
posebnostima te na taj nain stjee vlastiti genius loci.78 Landscapes).81
Povijesni urbani krajolik na taj nain sadri svoje ka-
rakteristine sastavnice: izgraene strukture, otvorene Mjesta i podruja kulturnog naslijea
prostore, funkcije i slino. Osim toga, urbano podruje
Tema kulturnih krajolika povezana s pitanjima koja uklju-
ima funkcionalni i vizualni odnos sa svojom okolinom,
uju podruja okoline (setting) svih vrsta mjesta i po-
koja pridonosi njegovu znaenju i vrijednostima. Pojam
druja kulturnog naslijea, tj. onih koji imaju kulturni
urbanog krajolika u sebi ukljuuje i pripadajui teritori-
znaaj,82 bila je glavno zanimanje konferencije ICOMOS-a
jalni kontekst, prostorno okruenje (setting). Podruje
odrane 2005. godine u Kini.83 Okolina (setting) ozna-
okoline urbanih podruja opisano je kao neposredni i
ava podruje oko mjesta kulturnog naslijea koje se
okruujui okoli koji je dio, ili pridonosi njegovom znaaju
moe vizualno obuhvatiti. Na konferenciji je prihvaena
i naroitom karakteru putem njegovih znaajnih odnosa
s fizikim, vizualnim, duhovnim i ostalim kulturnim kon-
80 Dokument Vienna Memorandum je rezultat meunarodne kon-
tekstima i okruenjima.79 ferencije pod nazivom World Heritage and Contemporary Architecture
Managing the Historic Urban Landscapes, odrane u Beu od 12. do
Sve je naglaenije zanimanje za povijesne urbane 14. 5. 2005. godine pod pokroviteljstvom UNESCOa, na kojoj je sud-
jelovalo vie od 600 strunjaka iz 55 zemalja. [100]
krajolike i njihov odnos prema suvremenim pojavama
81 UNESCO, 2005.b, Declaration on the Conservation of Historic Urban
Landscapes [101].
77 *** 2011.b: l. 37. The term Cultural Landscape embraces a diversity 82 Mjesta kulturnog znaaja definirana su u: ICOMOS Austra-
of manifestations of the interaction between humankind and its natural lia,1999.a, Charter for Places of Cultural Significance, The Burra Charter
environment. [66] [85].
78 Whitehand, 1993: 6. 83 ICOMOS, 2005.a, The Xian Declaration on the Conservation of the
79 *** 2011.b: l. 38. ... The immediate and extended environment that Setting of Heritage Structures, Sites and Areas. Koferencija je potaknu-
is part of, or contributes to, its significance and distinctive character from ta velikim irenjem urbanog podruja u prostore svoje okoline. Pro-
their meaningful relationships with their physical, visual, spiritual and blem je postao hitan zbog brzine ekonomskog razvitka, a odnosi se
other cultural context and settings. [66] na metropolska podruja i velike gradove (angaj, ali i ostale) [90]..

173
Krajolik kao kul turno na slijee

Deklaracija o ouvanju okoline batinskih struktura, mjesta se i na ostala, okruujua podruja koja su s njima u fizi-
i podruja (The Xian Declaration on the Conservation of kim, vizualnim i funkcionalnim vezama (sl. 68).
the Setting of Heritage Structures, Sites and Areas), gdje je
okolina (setting) podruja kulturnog naslijea (heritage Krajolik u Europskoj konvenciji o krajoliku
area) definirana kao neposredni i okruujui okoli koji je
Inovativni pristup i znaaj Europske konvencije o krajoliku
dio, ili pridonosi njegovom znaaju i naroitom karakteru
koja je odredila krajolike kao podruja percipirana od ljudi
od njegovih znaajnih odnosa s fizikim, vizualnim, duhov-
iji karakter je rezultat djelovanja i meudjelovanja prirodnih
nim i ostalim kulturnim kontekstima i okolinama.84 Dekla-
i/ili ljudskih imbenika,86 razlikuje se od UNESCO-ova sta-
racija naglaava da povijesna podruja izvode svoj znaaj
jalita, te od analiza i bavljenja krajolikom uskih krugova
i razliiti karakter iz svojih mnogoznanih odnosa sa svojim
strunjaka iz podruja zatite naslijea. Jedna od pretpo-
fizikim, vizualnim, duhovnim i ostalim kulturnim kontek-
stavki Konvencije je prepoznavanje potreba za dijalogom
stima i okolinom.85 Zbog toga se javlja potreba za rjea-
i aktivnije ukljuivanje drutvene zajednice i pojedinaca.
vanjem problema izazvanih sve brom transformacijom
Naglaavanje znaaja percepcije pojedinaca, stanovnika
gradova i krajolika koje su rezultat promjena naina ivo-
i korisnika daje temi krajolika iri kulturni, socijalni, okoli-
ta, gospodarskog razvitka, poljoprivrede, turizma i slino.
ni i gospodarski znaaj. Graanima se osigurava pristup
Cilj je prepoznati, zatititi i odravati kulturno naslijee
procesima odluivanja o vrijednostima i vanosti krajo-
graevina, mjesta i podruja, umanjiti opasnosti koje
lika, ime oni utjeu i na procese odluivanja o zatiti i
donose promjene esto u suprotnosti sa znaenjem,
upravljanju, kao i njegovim promjenama. Na taj nain
vrijednostima cjelovitosti i autentinosti naslijea. Osim
sve aktivnosti u krajoliku izravno odraavaju vrijednosne
fizikih i vizualnih utjecaja, sagledava se meudjelova-
sustave lokalne zajednice, a Konvencija kao demokra-
nje na prirodni okoli te na tradicionalna znanja, vjeti-
tini instrument nedvosmisleno potvruje da je krajolik
ne, obiaje i na druge oblike nematerijalnog kulturnog
zajedniko naslijee. Demokratini pristup konvencije
naslijea kojima je krajolik oblikovan. Povijesne struktu-
odnosi se na sve krajolike osobito vrijedne i zatiene,
re, graevine i podruja razliitih mjerila, povijesni gra-
obine i svakodnevne, ali i krajolike koji su prepoznati kao
dovi ili krajolici izvode svoje znaenje i prepoznatljiva
oteeni i ugroeni. Pojedini sadanji elementi krajolika
obiljeja iz drutvenih, povijesnih, estetskih, prirodnih,
mogu biti runi i ureeni protivno prirodnim uvjetima,
znanstvenih i drugih kulturnih vrijednosti drutva, ali
ali i oni predstavljaju dijelove bogate povijesti krajolika.
i iz odnosa sa svojom fizikom i vizualnom okolinom.
Bez obzira na vrijednosna obiljeja, duljinu trajanja ili sta-
Zbog toga je potrebno razvijati odgovarajue planerske
rost, initelji su raznolikosti odreenog teritorija, arite
alate i strategije za zatitu i upravljanje podrujima koja
identiteta i kao takvi podloga za kreiranje raznolikosti
oblikuju okolinu povijesnih struktura i podruja kultur-
europskog krajolika 21. stoljea.
nog naslijea. Pojam brige o okolini podruja kulturnog
naslijea, u koje se ubraja i kulturni krajolik, UNESCO-ov Glavna poruka Europske konvencije o krajoliku naglaa-
pristup zatite krajolika u velikoj mjeri pribliava zamisli- va da je krajolik neponovljiv i da je svaki njegov dio
ma Europske konvencije o krajoliku (European Landscape nekome znaajan, da su kulturne i prirodne sastavni-
Convention. Proirujui zanimanje ne samo na strukture ce vane za njegov karakter i da zajedno objanjava-
zatienih podruja, ve i na njihovu okolinu, usmjerava ju njegovu sadanju pojavnost. Vijee Europe smatra
UNESCO-ov pristup elitistikim, jer su za izbor kulturnih
84 ICOMOS, 2005. l. 3. ...Setting the immediate and extended envi- krajolika za Listu Svjetskog naslijea presudne njihove
ronment that is part of, or contributes to, its significance and distinctive
character from their meaningful relationships with their physical, visual, iznimne vrijednosti.87 U tom je procesu pridjev kulturni
spiritual and other cultural context and settings. [90]
85 Ibidem, l. 4. Also derive their significance and distinctive character
from their meaningful relationships with their physical, visual, spiritual 86 COE, 2000., European Landscape Convention [73].
and other cultural context and settings. [90] 87 Prieur, 2002: 156.

174
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

68. Bakarski zaljev - degradacija krajolika suvremenom infrastrukturom

jasno odreen s pozitivnim obiljejima i vrijednostima doprinosi stvaranju lokalnih kultura.88 Snaan naglasak
krajolika. Koncept krajolika koji zagovara Europska kon- osobnog ukljuivanja u krajolik, koji se provlai Konven-
vencija o krajoliku ne prihvaa takav pristup, jer je nje- cijom, podrava pogled demokratinog ukljuivanja
gova glavna zamisao da krajolici moraju biti prepoznati, sutinskog mjesta u pitanjima upravljanja krajolikom. Svi
analizirani i zatieni neovisno od njihove vrijednosti. To oblici percepcije: senzorne89 i emocionalne koju imaju
e stvoriti odreene potekoe, jer su metode zatite u stanovnici o svom okoliu, prepoznavanje raznoliko-
izravnoj povezanosti i uvijek ovise o stupnju atribucije sti i posebnosti povijesnih i kulturnih obiljeja temelj
vrijednosti koja se nastoji zatititi. su za stvaranje i ouvanje identiteta prostora, a time i
njegovih stanovnika. Takav stav ujedno ukljuuje pra-
Europska konvencija o krajoliku, za razliku od kulturnih
va i odgovornosti stanovnika te njihove aktivne uloge
krajolika prepoznatih u Konvenciji o svjetskom naslije-
u procesima donoenja odluka i upravljanju vrijedno-
u, zanimanje i skrb proiruje na cjelokupni teritorij te
stima mjesta u kojemu ive. Koncept odrivog razvitka
na sve krajolike, bez obzira na vrstu ili stupanj njihove
oznaava cjelovito povezivanje kulturnih, drutvenih i
vrijednosti. Nova definicija krajolika znaajna je zbog
gospodarskih dimenzija, a primjenjuje se na itav terito-
svoje jednostavnosti i ukljuivosti: krajolik znai podruje
rij. Uz ukljuivanje javnosti u odluke on nee biti samo
percipiramo, opaeno od ljudi, iji je karakter rezultat djelo-
formalni in, ve integralni dio postupaka upravljanja,
vanja i meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih faktora. Na-
zatite i planiranja krajolika.90
glaava se uloga ljudi i njihova percepcija krajolika da-
nas i u prolosti te se u stvaranju i oblikovanju krajolika
88 Fairclough; Mller, 2008.
podcrtava znaenje meudjelovanja prirode i kulture.
89 Oblici senzorne percepcije su: vizualni, auditivni, olfaktorni, tak-
Krajolik u svojoj raznolikosti kao osnovna sastavnica kul- tilni, okusni i dr.
turnog naslijea, dio kolektivnog i osobnog identiteta, 90 *** 2008.d [63].

175
Krajolik kao kul turno na slijee

ODREENJE KRAJOLIKA
KAO VRSTE KULTURNOG NASLIJEA

Kulturni krajolik u poveljama Navedeni stavovi utemeljeni su na Sauerovoj klasinoj


UNESCO-a i ICOMOS-a definiciji kulturni krajolik su kulturne grupe oblikovale
iz prirodnog krajolika. Kultura je sredstvo, prirodni prostor
Iako konceptualno podrijetlo pojma krajolik i kultur- medij, kulturni krajolik jest rezultat.95 Navedeno vrlo ja-
ni krajolik see u sredinu 19. stoljea, pojam kulturni sno odreenje bilo je podlogom UNESCO-ova koncep-
krajolik je uao u iroku, opeprihvaenu uporabu u ta kulturnog krajolika kao Svjetskog naslijea, pri emu
konzervatorskim krugovima nakon 1990-ih godina.91 je kulturni krajolik stvarni i karakteristian proizvod me-
Odbor svjetske batine (The World Heritage Committee) udjelovanja odreene ljudske zajednice, koji utjelovljuju
u posljednjem je desetljeu zaetnik u traenju prakti- odreene kulturne sklonosti i potencijale odreenih grupa
nog naina primjene intelektualnog koncepta krajolika i prirodnih okolnosti. To je naslijee mnogih razdoblja pri-
unutar vlastitih predloaka djelovanja. Koncept kultur- rodne evolucije i mnogih generacija ljudskog napora.96 U
nog krajolika preuzet od akademskih krugova kultur- pojedinim dijelovima svijeta, kao primjerice u veem
ne geografije novi je entitet, okvir za prepoznavanje dijelu Amerike, kulturni krajolik je opisan kao opipljiva
mnogih mjesta koja u razliitom stupnju ilustriraju ne pojavnost ljudskog djelovanja i vjerovanja, skup protiv i
samo kombinacije i obiljeja, ve i meudjelovanje iz- zajedno s prirodnim krajolikom.97
meu kulturnih i prirodnih utjecaja.92 Prema odreenju
UNESCO-a, kulturni krajolici predstavljaju sloena dje- Osim u konzervatorskim i krugovima Svjetskog naslijea,
la prirode i ovjeka, prikazuju razvoj ljudskog drutva i tijekom sljedeih desetljea kulturni se krajolik poeo
naselja kroz vrijeme, pod utjecajem fizikih ogranienja afirmirati kao akademski vrlo znaajna tema.98 Istodob-
i/ili mogunosti svojeg prirodnog okolia te vanjskih i no Odbor svjetske batine (World Heritage Coomittee) je
unutarnjih drutvenih, ekonomskih i kulturnih snaga. u kasnim 1980-im godinama, potaknut neuspjehom
Takoer, oni obuhvaaju raznolike pojavnosti meudje- imenovanja podruja Lake District u Velikoj Britaniji na
lovanja ovjeka i njegova prirodnog okolia.93 Sljedee Listu svjetskog naslijea, uvidio potrebu ukljuivanja na
vano obiljeje jest da su kulturni krajolici izrazita, jasno listu osim prirodnog, i krajolika oblikovanog i stvorenog
odreena geografska podruja, tj. iznimna i jedinstvena ovjekovim djelovanjem. I prije donoenja Konvencije o
dobra koja reprezentiraju sloeno djelo ovjeka i prirode kulturnim krajolicima temom zatienih podruja bavila
te da imaju sposobnost ilustrirati bitne i razliite kulturne se organizacija Meunarodna zajednica za zatitu prirode
i prirodnih resursa (International Union for the Conserva-
elemente takvih regija.94
tion of Nature and Natural Resources, IUCN).99 Prema nji-
91 Donoenjem Konvencije o svjetskom naslijeu (World Heritage Con-
vention), UNESCO, 1992. godine kulturni krajolik slubeno postaje vrs- 95 Sauer, 1926: 25.
ta naslijea. 96 Aickinson, 1995: 273. Cultural Landscape a concrete and charac-
92 Pojedini krajolici su na temelju iznimnih rezultata takvog meud- teristic product of the interplay between a given human community, em-
jelovanja prepoznati kao krajolici iznimne, ope (univerzalne) vrijednosti bodying certain cultural preferences and potentials, and a particular set
(outstanding universal value). Od 1992. godine kriteriji kulturnih krajo- of natural circumstances. It is a heritage of many eras of natural evolu-
lika su znaajno revidirani, a ukljuili su izmjene i dopune Operational tion and of many generations of human effort.
Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention iz 97 Melnick, 1984: 12. The cultural landscape is a tangible manifes-
1999. godine, lanke 35-42. tation of human actions and beliefs set against and within the natural
93 UNESCO, 1992. World Heritage Convention, l. 36 i 37 [97]. landscape.
94 Ibidem, l. 35. ...their representativity in terms of a clearly defined 98 Birks 1988: 24.
geographical region, and also for their capacity to illustrate the essential 99 International Union for the Conservation of Nature and Natural Re-
and distinct cultural elements of such regions. [97] sources, ranije The World Conservation Union (IUCN).

176
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

hovim kriterijima, zatiena podruja (protected areas) okolinu kulturnog naslijea. Drugi kljuni pojam pre-
ukljuuju kulturne i krajolike mora (cultural landscape/ poznavanja i odreenja kulturnog krajolika jest nje-
seascape), koji posjeduju posebne estetske vrsnoe, a gova cjelovitost (integritet), koji mora biti povezan s
rezultat su meudjelovanja ovjeka i prirode. Ta se ka- obiljejima koja su vrjednovana i u njegovim pojedi-
tegorija u osnovi odnosila na prirodna podruja koja nanim sastavnicama.
se koriste ovjekovim aktivnostima za turistike i rekre-
acijske sadraje. Imajui u vidu da definicija kulturnog Pojam kulturnog krajolika obuhvaa razliitosti meu-
krajolika treba biti primjenjiva za sve kulture svijeta i djelovanja ovjeka i njegove prirodne okoline, ali i ze-
krajolike razliitih obiljeja, delegati konferencije UNES- mljopisno odreeno podruje, pripadajuu geokultur-
CO-a odrane 1992. godine jednoglasno su se sloili da nu regiju. Zakljuci Konferencije o autentinosti, odrane
kulturni krajolici ilustriraju razvoj ljudskog drutva i na- u Nari 1994. godine, meu svojstvima iznimne, ope
selja tijekom povijesti, pod utjecajem fizikih ogranie- vrijednosti uvode i kontekstualnost, na takav nain da
nja i/ili mogunosti. Na listu Svjetskog naslijea trebali bi mjesto/krajolik treba biti prepoznat u svom irem dru-
biti izabrani na temelju svoje iznimne, ope vrijednosti tvenom, povijesnom i fizikom pogledu. Na taj nain
jasno odreenog zemljopisnog podruja i njihove spo- je kulturni krajolik u odraavanju meudjelovanja ljudi
sobnosti da ilustriraju bitne i razliite kulturne elemente i njihove okoline odreen neodvojivom povezanosti
takvih podruja.100 svojih kulturnih i prirodnih sastavnica. Kulturni krajolici
se opisuju kao: sloena djela prirode i ljudi, koja izraava-
U odreenju je istaknuto povijesno i ekoloko razu- ju dugi i bliski meuodnos izmeu ljudi i njihova prirod-
mijevanje i prepoznavanje svojstva kulturnih krajolika. nog okolia. Na taj nain odreena mjesta odraavaju
Nestajanje podjela koje dijele kulturno od prirodnog posebne tehnike koritenja zemlje, koje jame i odravaju
naslijea i ua pozornost usmjerena na vrijednosti ne- bioloku raznolikost. Povezanost sa zajednicom, snagom
materijalnih sastavnica ugroenih utjecajima globaliza- vjerovanja, umjetnikim i tradicionalnim vjetinama i obi-
cije otkrivaju dugi konceptualni razvoj pojma krajolika. ajima ujedinjuje jedan izuzetan, duhovni odnos ljudi i
Zajedniko i nedjeljivo naslijee sadrano u kulturnom prirode,104 to je uvjetovalo veliku raznolikost krajoli-
krajoliku u kojemu je u cijelosti prihvaeno meudje- ka raznih regija svijeta. Oni predstavljaju najraznolikiju
lovanje izmeu ovjeka i prirode donekle nadomje- vrstu Svjetskog naslijea, jer na svijetu ne postoje dva
ta dananju rascjepkanost (fragmentiranost) naslije-
identina krajolika. Kulturni krajolici svjedoe o krea-
a.101 Deklaracija o ouvanju okoline mjesta i struktura
tivnom duhu, drutvenom razvitku i duhovnoj vitalno-
kulturnog naslijea102 i Vienna Memorandum103 iz 2005.
sti odreenog drutva, te postaju dijelom kolektivnog
godine pored navedenoga naglaavaju da povijesna
identiteta. Pojedini teoretiari zastupaju gledite da je
podruja, u koja se ubrajaju i kulturni krajolici, izvode
odreenje kulturnog krajolika suprotno od elitistikog,
svoje znaajke i razliiti karakter iz vieznanih meu-
jer je priznavanjem kulturnih krajolika kao kulturnih do-
odnosa sa svojim fizikim, vizualnim, duhovnim i osta-
bara mnogim mjestima/krajolicima dana mogunost
lim kulturnim kontekstima i okolinama. Zbog toga je
za ispunjavanje kriterija iznimne vrijednosti. Na taj je
potrebno razvijati odgovarajue planske alate i stra-
nain pojedinim mjestima omogueno izdvojiti se od
tegije za zatitu i upravljanje podrujima koja oblikuju
svoje bezline okoline te postati spomenicima sponta-
nog i zajednikog rada zajednice odreenog razdoblja.
100 UNESCO, 1992., World Heritage Convention [97].
101 Pressouyre, 2007: 18.
102 ICOMOS, 2005., Declaration on the Conservation of the Setting of 104 Od prvog uvoenja pojma kulturnog krajolika u slubene do-
Heritage Structures, Sites and Areas, Xian [90]. kumente UNESCO-a 1992. godine, u nekoliko se navrata definicija
103 UNESCO, 2005.b, Vienna Memorandum on World Heritage and krajolika dopunjavala sukladno tadanjim shvaanjima i aktualnim
Contemporary Architecture Managing the Historic Urban Landscape, temama. Navedena je iz Operational Guidelines for the Implementati-
Vienna [100]. on of the World Heritage Convention, 1999.b, l. 35 42 [48].

177
Krajolik kao kul turno na slijee

Kulturni krajolik kao spomen na nepoznatog radnika105 od dinamikih sustava, stvoren djelovanjem prirodnih i
pritom utjelovljuje zajedniki rad brojnih nepoznatih kulturnih elemenata u odreenom prostoru i vremenu.
graditelja. On je ivui te ima dugotrajan uinak na ivot drutvene
zajednice, kao i na naslijee. Obuhvaeni su svi krajoli-
Odreenje pojma kulturni krajolik ci, izuzev potpuno prirodnih, bez obzira na posebnosti
u europskim poveljama tipa ili vrste ili na njihove vrijednosne kategorije. Uk-
ljuuje podruje kopna, voda i mora, visoko vrijedne,
U Preporuci o zajednikom ouvanju podruja kulturnih svakodnevne (obine) i oteene krajolike. Posebno je
krajolika kao dijelu krajolinih politika (Recommendation istaknuto da krajolik ima javni interes i vanu ulogu u
on the Integrated Conservation of Cultural Landscape Are- kulturnom, ekolokom, drutvenom i gospodarskom
as as Part of Landscape Policies) koju je donijelo Vijee podruju.
Europe iz 1995. godine krajolik je bio opisan kao formal-
ni izraz brojnih odnosa koji postoje u odreenom razdoblju Izvaneuropski pristup odreenju
izmeu pojedinaca ili drutva i mjestopisno odreenog kulturnog krajolika
teritorija, ija je pojavnost rezultat djelovanja prirodnih i
ljudskih initelja ili njihove kombinacije tijekom vremena.106 Posebnosti i razliitosti regija na pojedinim kontinen-
Tu se kao bitno odreenje kulturnog krajolika navodi tima uvjetovale su razliita odreenja i oblikovale ra-
mjestopisno odreeno podruje, stvoreno od razliitih zliite vrste krajolika. Dugogodinja tradicija bavljenja
kombinacija kulturnih i prirodnih elemenata, kojima se zatitom krajolika na sjevernoamerikom kontinetu iz-
ilustrira razvitak drutva, njegovih naselja i arhitekture njedrila je posebnosti u definicijama kulturnih krajolika.
te karaktera u vremenu i prostoru. Prema istraivanja strunjaka Parks Canada109 kulturni
krajolik je mjesto vrjednovano od aboridinskih grupa
Prema odreenju Preporuke o Europskom kulturnom na- i njihova dugotrajnog i sloenog odnosa sa zemljom.
slijeu koju je 2000. godine donijelo Vijee Europe pod- Krajolik pri tome izraava njihovo jedinstvo s prirodnim
ruja kulturnog krajolika su: posebna, zemljopisno odre- i duhovnim okoliem, kao olienje tradicijskih znanja
ena podruja, oblikovana razliitim utjecajima ljudskih o duhu mjesta (spirits of places, genius loci), koritenju
(antropogenih) i prirodnih initelja, koja ilustriraju razvitak zemlje i ekologiji.110
ljudskog drutva kroz povijest, koja su stekla drutvene i kul-
turne vrijednosti na razliitim teritorijalnim razinama, iji U SAD-u je pojam povijesnog krajolika (historic landsca-
pe) dio kulturnog krajolika, a sadri povijesne vrijednosti
karakter i odreenje u vremenu i prostoru predstavlja odraz
koje proizlaze iz irokog opsega ljudske povijesti, etno-
naina koritenja zemlje (teritorija) i aktivnosti, vjetine ili
lokih i tradicijskih kulturnih vrijednosti. Povijesni krajo-
razliite tradicije, ili se ocrtava u literaturi i umjetnikim dje-
lik obuhvaa arheoloka mjesta, geografska podruja,
lima, ili su mjesta na kojima su odrani povijesni dogaa-
povijesna i prirodna obiljeja povezana s dogaajima,
ji.107 Prema vrlo irokoj, opeprihvaenoj definiciji krajo-
osobama, aktivnostima i stilom oblikovanja karakteri-
lika u Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolik je podruje,
stinim za ameriku povijest. Povijesni kulturni krajo-
opaeno od ovjeka, iji je karakter rezultat meusobnog
lik definiran je kao zemljopisno podruje koje ukljuuje
djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika.108 Takvim
zajedno prirodne i kulturne resurse, divlji svijet i domae
odreenjem krajolik je prepoznat kao okoli sastavljen

105 Fowler 2001: 77. 109 ***2000.a [50].

106 COE, 1995., Recommendation on the Integrated Conservation of 110 Ibidem. ...An Aboriginal cultural landscape is a place valued by an
Cultural Landscape Areas as Part of Landscape Policies [72]. Aboriginal group (or groups) because of their long and complex relation-
ship with that land. It expresses their unity with the natural and spiritual
107 COE, 2000.a, Recommendation on European Cultural Heritage [72]. environment. It embodies their traditional knowledge of spirits places,
108 COE, 2000.b, European Landscape Convention, l.1 [73] land uses, and ecology. [50]

178
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

ivotinje. Povezano je povijesnim dogaajima, aktivnosti- naslijea, kulturni krajolik istovremeno postoji kao ar-
ma i osobama, ili predstavlja ostale kulturne i estetske vri- tefakt (zasebni entitet) i kao sustav u okviru kojega se
jednosti.111 Prepoznata su etiri osnovna tipa kulturnog nalaze ostale vrste naslijea.113 Kulturni krajolik sadr-
krajolika: povijesna mjesta/podruja, oblikovani krajolik, i: prirodne elemente, znaenje koje se kontinuirano
vernakularni krajolik i etnografski krajolik.112 Povijesna razvija i mijenja, a ukljuuje mnotvo slojeva i oblika
mjesta/podruja znaajna su po svojim povezanostima iz raznih povijesnih razdoblja, uzorke, povijesne teme
s povijesnim dogaajima, djelovanjima ili osobama iz i slino. Stoga je u pristupu zatiti vano razumijeva-
povijesti, meutim, i sama lokacija ima povijesnu, kul- nje dinamike i sloenih vrijednosti sadranih u kul-
turnu i arheoloku vrijednost. To mogu biti krajolici male turnom krajoliku, kao integralnom, prirodnom i kul-
povrine, mogu biti namjerno oblikovani ili vernaku- turnom sustavu, koji se sagledava kao cjelina irokog
larni, posebno prepoznata i izdvojena podruja kultur- raspona razliitih sastavnica, njihova ukupnog zbroja
nih krajolika unutar veeg krajolika. Povijesni, namjerno i meuodnosa.
oblikovani krajolici predstavljaju svjesnu kreaciju; ustro-
Pojam kulturnih krajolika dopunjavao se i razvijao od
jeni su i oblikovani od majstora vrtlara, pejzanog arhi-
prve zamisli o mjestu, iznesenoj u Konvenciji o zati-
tekta ili arhitekta, koristei prepoznatljiv stil ili tradiciju.
ti Svjetskog kulturnog i prirodnog naslijea (Convention
U ocjeni takvih krajolika vanu ulogu imaju estetske i
concerning the Protection of the World Cultural and Na-
stilske vrijednosti te cjelovitost u odnosu na izvorno
tural Heritage), UNESCO, 1972. godine, kad su prvi put
stanje oblikovanja. Povijesni, tradicijski (vernakularni)
bila prepoznata mjesta (site) kao dobra iznimnog, opeg
krajolici su oni ije fizike, bioloke i kulturne znaajke
znaaja (properties outstanding universal significance).
odraavaju svakodnevni ivot i obiaje, kao odraz tra-
Suvremenom interpretacijom kulturni se krajolik shvaa
dicija, kulturnih vrijednosti, drutvenih ponaanja za-
kao izraz i rezultat prostornog i vremenskog meudje-
jednice koja ih je stvorila. Razvijaju se tijekom vremena
lovanja ljudi i njihova okolia kao poseban oblik topo-
i nisu rezultat planiranja i planskih odluka. Etnografski
grafije, vegetacijskog pokrova, naina koritenja zemlje,
krajolik sadri razliite prirodne i kulturne resurse koji
uzoraka naselja, koji su uvjetovani djelovanjem prirode,
imaju znaenje za nain ivota. Znaaj krajolika je po-
razliitih socijalnih, gospodarskih, vlasnikih, povijesnih,
vezan s nainom ivota, vjerskim ili drugim tradicijskim
kulturnih i drugih procesa i aktivnosti..
aktivnostima, a moe ukljuivati naselja, sveta, religijska
mjesta, geoloke forme i slino. Analizom definicija kulturnog krajolika vidljivo je da
su suvremeni pristupi usmjereni prema procesima i
Glavna svojstva kulturnog krajolika teritorijalnoj odreenosti, dinamici i meudjelovanju,
a manje prema slici i uzorku, to ih razlikuje od rani-
Razliita svojstva kulturnog krajolika izdvajaju ga od
jeg, pojednostavljenog poimanja krajolika usmjerenog
ostalih vrsta kulturnog naslijea i njihove okoline, tj.
na vizualne dojmove te kao dijela pejzanoga prizora.
podruja koja ga okruuju. Za razliku od graditeljskog
Diskurs se u posljednjim desetljeima s naglaenog
estetskog iskustva usmjerava na procese i meudje-
111 Birnbaum, 1995: 12 ...a geographic area, including both cultural and
natural resources and the wildlife or domestic animals therein, associa- lovanja, pri emu su kulturni krajolici reprezentativni
ted with a historic event, activity, or person or exhibiting other cultural dijelovi ivoga svijeta drutvenih grupa koje obiljeavaju
or aesthetic values.
promjena i procesi u odnosima izmeu ovjeka, njegove
112 Birnbaum, 2004.; Alanen; Melnick, 2000.; Cowley, 2005: 4. Ethno-
graphic landscape: containing a variety of natural and cultural resources kulture i prirode.114 Na taj je nain klasina definicija C.
that associated people define as heritage resources and that has signifi- Sauera da su kulturni krajolici dijelovi prirode koje su
cance to their way of life. Significance may be associated with subsistence,
religious, ceremonial, or other traditional activities and may have value
resulting from historical use, contemporary use or both. Historic site. A
landscape significant for its associations with important events, activi- 113 Alanen; Melnick 2000: 16.
ties and persons. 114 Head, 2000: 13.

179
Krajolik kao kul turno na slijee

69. Povijesni krajolik Stona sa solanom

oblikovale kulturne grupe, gdje je kultura djelovatelj prirodnog okolia u kojem su ustrojeni, kao i na poseb-
(agens), priroda medij, a kulturni krajolik je rezultat po- nosti odnosa prema prirodi (sl. 69).
tvrena i proirena suvremenim teorijama i meuna-
Bitno obiljelje kulturnog krajolika u pristupu UNESCO-a
rodnim poveljama zatite kulturnog naslijea. Na nju
jest to da se temelji na odabiru krajolika iznimnih i op-
se nadovezuje tvrdnja kojom se naglaava da kulturni
ih vrijednosti. Pridjev kulturni u kulturnim krajolicima
krajolici imaju viestruke dimenzije, ukljuujui ma-
jasno izraava odreenu pozitivnu vrijednost, kojom se
terijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne. U irini i
on po svojim iznimnim obiljejima izdvaja iz ostalog po-
obuhvatnosti odreenja kulturnog krajolika moe ga
druja/krajolika. Koncept krajolika koji zastupa Europska
se shvatiti kao meusklop prirode i kulture, materijalne i
konvencija o krajoliku temeljen je na stavu da se svakom
nematerijalne batine, bioloke i kulturne raznolikosti, koji
krajoliku, neovisno od stupnja njegove vrijednosti, mora
reprezentira vrsto tkane mree meuodnosa ovjean-
omoguiti prepoznavanje i odreeni oblik zatite. Kon-
stva i njegova prirodnog okolia.115 Kulturni krajolik obu-
vencija se odnosi na cijeli teritorij i na sve vrste krajolika:
hvaa raznolikost pojavnosti meudjelovanja ovjeka
ruralne, urbane, poluurbane, itd. Pri tom je krajolik va-
i njegova prirodnog okolia. U pojedinim sluajevima
an dio vrsnoe ivota ljudi, doprinosi stvaranju lokalnih
kulturni krajolici su odraz posebnih tehnika koritenja
kultura; stoga su njegova zatita, planiranje i upravljanje
i obrade zemlje, kao odgovor na obiljeja i ogranienja
pravo i odgovornost svakoga. Kao temeljna sastavnica
europskog kulturnog i prirodnog naslijea doprinosi
115 Rssler, 1999: 12. stvaranju zajednikog europskog identiteta.

180
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

KATEGORIJE I VRSTE
KULTURNIH KRAJOLIKA
Uvoenjem kulturnog krajolika kao nove vrste nasli- zajednikog utjecaja ovjeka i prirode, do onih (III)
jea u Konvenciji o Svjetskom naslijeu (World Heritage koji su najmanje vidljivo oblikovani, ali su visoko
Convention) 1992. godine, prepoznate su i usuglaene vrjednovani.117
tri glavne kategorije:116
Vidljivo oblikovani kulturni krajolik
I) Vidljivo oblikovani krajolik koji je oblikovan sa svje-
snom namjerom. Ukljuuje krajolike stvorene iz estet- Kategorija kulturnih krajolika koju je najjednostavnije
skih, drutvenih, religijskih i rekreacijskih razloga, koji prepoznati jest vidljivo, planski ureeni krajolik, obliko-
su esto, ali ne uvijek, povezani s religijskim i ostalim van s namjerom ovjeka. Najoitiji su primjeri perivoji,
monumentalnim zgradama i sklopovima. parkovi i vrtovi, oblikovani iz estetskih razloga, koji su
najee, ali ne uvijek povezani s religijskim ili drugim vr-
II) Organski razvijeni krajolik koji je rezultat poetnih
stama monumentalnih zgrada i prostornih graditeljskih
drutvenih, ekonomskih, administrativnih i/ili religij-
sklopova, kao to su primjerice: Lednice-Valtice, Versai-
skih zahtjeva, a svoj je dananji oblik stvorio i razvio
lles i ostali, upisani na Listu svjetskog naslijea, UNESCO-a
kroz povezanost i odgovornost prema pripadajuem
(sl. 70 i 71).118 Kategorija krajolika stvorenog i nastalog
prirodnom okoliu. Krajolici ove kategorije odraavaju
sa svjesnom namjerom ovjeka, tj. vidljivo oblikovani
karakteristike povijesnog razvoja u svojim oblicima i
kulturni krajolik podijeljena je u podkategorije odno-
obiljejima sastavnica. Dijele se u dvije podkategori-
sno tipove:119
je; prva je reliktni krajolik iji je razvojni proces doao
do kraja u nekom povijesnom razdoblju ili je naglo - botaniki vrtovi i krajolici oblikovani iz znanstvenih ili
prekinut, a njegova znaajna i razlikovna obiljeja jo utilitarnih razloga, kao to su: arboretumi, vrtovi, izlo-
su uvijek vidljiva u materijalnom obliku. Druga je kon- beni vrtovi, proizvodni vrtovi, kuni vrtovi, vonjaci i sl.
tinuirani krajolik, koji jo uvijek ima aktivnu ulogu i - trgovi, parkovi, javni perivoji, krajolici sjeanja, groblja,
namjenu u suvremenom drutvu, usko povezanu s avenije, memorijalna stabla i sl.
tradicijskim nainom ivota.
- vrtovi uz monumentalne zgrade i/ili sklopove: repre-
III) Asocijativni krajolik je krajolik povezanosti, ija su zentativni perivoji uz dvorce, institucionalni, komerci-
odreujua svojstva u religijskim, umjetnikim i kul- jalni i industrijski parkovi, ljeilini perivoji, samostanski
turnim povezanostima s prirodnim elementima, u vrtovi i sl.
veoj mjeri nego s materijalnim kulturnim elemen-
Prema pojanjenju Povelje o povijesnim vrtovima i perivo-
tima, koji mogu biti neznatni ili potpuno izostati.
jima iz Firenze, povijesni vrtovi esto izraavaju kozmiki
Navedenom podjelom kulturni krajolici poredani su
od: (I) krajolika kojih je oblikovao ovjek s odreenom 117 Von Droste; Plachter; Rssler, 1995.
namjerom, (II) potpuno ureenog krajolika tijekom 118 [54] [97].
119 Sukladno prepoznavanju kulturnih krajolika prema Konvenciji o
Svjetskom naslijeu, ICOMOS je uspostavio Meunarodni znanstveni
komitet za kulturne krajolike (International Scientific Commmittee on
Cultural Landscape, IFLA) sa zadaom pojanjenja kategorija kulturnih
116 1999.b: l. 39-42. (i) a clearly defined landscape - designed and krajolika te za izradu osnovnih smjernica za dokumentiranje (invento-
created intentionally by man, (ii) an organically evolved landscape: a ry). Izraen je dokument, Worldwide Basic Inventory/Register Card for
relict (or fossil) landscape, a continuing landscape, (iii) an associative Cultural Landscape. Prema tom dokumentu podjela na kategorije kul-
cultural landscape. [48] turnih krajolika usklaena je s UNESCO-ovim Operational Guidelines.

181
Krajolik kao kul turno na slijee

70. Vidljivo oblikovani krajolik na Listi svjetske batine, Lednice 71. Vidljivo oblikovani krajolik na Listi svjetske batine,
Versailles

znaaj i idealizirane slike svijeta.120 U estim sluajevima u tijeku. Istodobno predstavlja znaajne materijalne
oblikuju i povijesno mjesto kao memorijalni krajolik, koji dokaze svojega razvitka tijekom vremena.
je povezan s velikim povijesnim dogaajima, poznatim
Glavno obiljeje organski razvijenog kulturnog krajo-
mitovima i priama, to mogu biti mjesta bitke ili kao
lika ini jasno uspostavljen meuodnos izmeu ljud-
subjekti slavnih slika.
skih aktivnosti i prirodnog okruenja. Taj je meuodnos
odreen brojnim imbenicima koji ukljuuju topogra-
Organski razvijeni krajolici
fiju, klimatske uvjete i ostale fizike elemente okolia te
Organski razvijeni krajolici pripadaju kategoriji onih iji ovjekovo djelovanje. Tehnoloki, drutveni, ekonom-
je dananji izgled stvoren i oblikovan spontano u me- ski i politiki imbenici bitno su odredili nain i doveli
uodnosima, povezanostima i odgovornosti ljudi pre- su do formiranja dananjeg izgleda organski razvijenih
ma svom prirodnom okoliu. Takvi krajolici odraava- kulturnih krajolika.122 ivui, organski razvijeni kulturni
ju proces razvitka zajednice koja ih je stvorila u svojoj krajolici su dinamini, mogu reprezentirati vrlo dugo-
ukupnoj pojavnosti i obiljejima sastavnica.121 Dijele se trajni, kontinuirani razvoj, esto i nekoliko tisuljea
u dvije podkategorije: dug ili se mogu razvijati razmjerno brzo. Sastavljeni su
od materijalnih i nematerijalnih sastavnica, a sistemati-
- reliktni ili fosilni krajolik iji je razvojni proces dovren
ziraju se i vrjednuju prema funkcionalnim obiljejima i
ili naglo prekinut, a ukljuuje povijesna i prapovije-
ouvanim svojstvima povijesnog razvoja. Odreujui,
sna mjesta (mogu biti arheoloka), naputene zajed-
glavni elementi ove kategorije krajolika jesu vrijeme i
nice i sl.
kontinuitet trajanja, koji su imali vanu ulogu u njiho-
- kontinuirani krajolik koji je svoju djelatnu ulogu za- vu razvoju u prolosti kroz meudjelovanje ovjeka i
drao i u suvremenom drutvu, usko povezanu s tra- prirode. Mnogi europski ruralni krajolici pripadaju ka-
dicijskim nainom ivota, a iji je razvojni proces jo tegoriji ivih, organski razvijenih kulturnih krajolika. U

122 Primjeri ljudskih tehnolokih intervencija vrlo su ilustrativni u eu-


120 ICOMOS-IFLA, Meunarodni komitet za povijesne perivoje donio je ropskim okvirima. Primjerice, u Nizozemskoj je ovjekovim utjecajem
21. svibnja 1982. Povelju za zatiru povijesnih vrtova i perivoja: Charter od nekoliko stoljea, nizom hidrotehnikih mjera i radova oblikovan
on the Protection of Historic Parks and Gardens, Firenca [80]. prepoznatljiv krajolik, ili kao to je Fenlands u istonoj Engleskoj gdje
121 *** 2005.d: l. 10 [58]. je do danas ouvan tradicijski krajolik vjetrenjaa.

182
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

72.Povijesni industrijski krajolik na Listi svjetske batine, 73. Povijesni vinogradarski krajolik na Listi svjetske batine,
Zollverein, Ruhr Lavaux

metodama njihova prepoznavanja zahtijeva se multi- Asocijativni krajolici


disciplinarni pristup, koji ovisi o tematskom odreenju
krajolika i posebnostima regije. Organski razvijeni, kon- Kategorija asocijativnih krajolika jedna je od glavnih
tinuirani kulturni krajolik ukljuuje pojedine vrste, kao kategorija na Listi Svjetskog naslijea, a opravdava se
to su: povijesni gradovi i sela, tradicijski agrikulturni njihovom sposobnosti i moi izraavanja snanih re-
krajolici, povijesni krajolici tradicijskih vjetina (etno- ligijskih umjetnikih i kulturnih veza u veoj mjeri s
loki krajolici), industrijski krajolici i sl. (sl. 72 i 73).123 prirodnim elementima nego s prisutnou materijalnih,
Svojim su razvojem tijekom povijesti krajolici ove ka- kulturnih obiljeja, koja mogu biti beznaajna ili ak
tegorije poveavali, dodavali i mijenjali uzorke i nain izostati.124 Asocijativni kulturni krajolici povezani su s
religijskim, kulturnim i prirodnim elementima drugim
koritenja ilustrirajui:
povezanostima kao mjesta povijesnih dogaaja, na-
- razvoj ruralne zajednice i uzorke koritenja zemlje u dahnua za umjetnika djela, glazbu i literaturu; kao i
vidu poljodjelskih tipova krajolika, koji mogu biti ni- mjesta religijskog i duhovnog znaenja; mjesta ljudskih
zinski krajolici velikih pravilnih parcela, terasasti i sl. stradanja, protesta i demonstracija, bitki, ratnih razara-
- podjelu zemlje koritenjem i obradom tijekom povi- nja i grobna mjesta.
jesti, koja je prisutna kao podjela posjeda, parcelacija,
To su krajolici gdje je meudjelovanje izmeu ljudi i
ogradni zidovi, elementi zatite od bujica, vjetra i sl.
krajolika snanije povezano s idejama i vjerovanjima.
- linearne krajolike, kao to su sustavi navodnjavanja ili Ovi krajolici izriito prepoznaju drutvene i kulturne
regulacije, kanali te prometni putovi, eljeznica, ceste, odnose izmeu ovjeka i njegova okruenja. Kulturna
planinarski putovi, rudarski putovi i sl. obiljeja, ideje ili znanstvena otkria ugraene su u po-
-m
 oe ukljuiti i oblikovane elemente krajolika. jedinim svojstvima krajolika ili se proteu preko irokog
podruja zemlje i mora. Materijalni elementi kulturne
prisutnosti u krajoliku mogu biti neznatni ili mogu pot-
puno izostati, a povezanosti se primarno odnose na
123 Fosilni ili reliktni kulturni krajolici na listi Svjetskog naslijea jesu: u
Velikoj Britaniji: Stonehenge, Averbury and Assosiated Site; Paphos na
Cipru i Delos u Grkoj. Industrijski kulturni krajolici jesu: rudnici Ram-
melsberg i povijesni grad Goslar u Njemakoj te Ironbridge George
u V. Britaniji. 124 *** 2005.d: l. 39 [58].

183
Krajolik kao kul turno na slijee

74. Asocijativni krajolik na Listi svjetske batine, Uluru-Kata Tjuta

prirodne elemente.125 Asocijativni krajolik primarno je doveo je do odreenih korekcija i dopuna u pristupu
temeljen na snanim religijskim, umjetnikim i kultur- Svjetskog naslijea. Kategorija asocijativnih krajolika u
nim povezanostima s mjestom i moe biti u vezi s pri- novije se vrijeme dopunjuje pojmom umjetniki, koji
rodnim elementima, a i nematerijalnim. Moe biti pri- ukljuuje i literarni izriaj, a pojam kulturni ukljuuje po-
rodni, nepromijenjeni krajolik s povezanim kulturnim vezanost s povijesnim dogaajima i tradicijama. Takoer
vrijednostima. (sl. 74).126 se naglaava uloga i znaaj nadahnua i umjetnikih
povezanosti s kulturnim krajolikom. Pritom asocijativni
Razvitak zatite asocijativnog krajolika, gdje raznolikost
kulturni krajolik moe ukljuiti i putove i ostale linearne
tradicijskih kultura ovisi o krajoliku i uvjetovana je njime,
krajolike, koji mogu biti fiziki entiteti ili mentalne sli-
ke ugraene u ovjekovim duhovnim, kulturnim tradi-
125 Opseg prirodnih obiljeja oblika povezan s kozmikim, sim-
bolikim, svetim i kulturnim znaajkama krajolika moe biti vrlo irok cijama i praktinom djelovanju. Atributi asocijativnog
i obuhvaati zemlju i more: brda, otoje, oceana, klifove, rijeke, jezera, kulturnog krajolika mogu ukljuiti nematerijalne, neo-
plae, obronke brda, ume. Ako nemaju religijsku, umjetniku i kul-
turnu povezanost mnogi asocijativni krajolici su kao razvijeni kulturni pipljive, akustike, kinetike, olfaktorne, kao to su vi-
krajolici. zualni (uzorci svjetla, boje i sjene u krajoliku). Akustika
126 To mogu biti mjesta: a) povezana s povijesnim dogaajima, dimenzija prisutna je u mnogim pacifikim kulturama,127
sjeanja u prirodi povezana s vanim povijesnim dogaajima; b)
povijesne vrijednosti (paleontoloki, geoloki krajolici). Vrijednosti gdje je vitalno prepoznavanje zemljopisnih oblika, koji
habitata su obuhvaene naglaeno s prirodnim, a manje s kulturnim; mogu imati kulturni znaaj bez vidljivih arheolokih ili
c) scenske lokacije i vizualno upeatljivi elementi, monoliti, stijene
i sl.; d) povezana sa znaajnim ljudima i kulturnim aktivnostima; e) materijalnih ostataka. U odsutnosti kulturnih proizvoda
preteito prirodna mjesta koja su tijekom vremena postala povezana dokaz moe postojati kroz rijei (literatura, pjesme, na-
s rekreacijskim koritenjem i ostalim drutvenim aktivnostima (kam-
piranja); f ) povezanost s mitolokim sadrajima, mitovima, folklorom, rodna predaja), fotografije ili slike kao krajolik sjeanja
povijesnim dogaajima i tradicijama; g) s duhovnom i/ili religijskom (memorijalni) ili inspirativni krajolik.128
povezanosti koja moe biti spojena s upeatljivom topografijom; h) iz-
raz estetskih ideja/ideala/vjetina oblikovanja; i) povezanosti s umjet-
nikim aktivnostima, literaturom, slikarstvom, glazbom to poveava
razumijevanje i doivljaj krajolika; j) povezanosti s pojedinanom ili 127 Primjerice zvuk vodopada, pjesme ptica u Papui, Nova Gvineja.
grupnom memorijom i sjeanjima. 128 *** 2005.d: l. 39 [58].

184
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

Vrste kulturnih krajolika krajolik povijesno je bio koriten, oblikovan, ureivan i


prilagoavan ljudskim aktivnostima, koritenju zemljita
Postojea podjela na tri kategorije kulturnih krajolika i ostalim zahvatima, kao odraz svakodnevnih tradicijskih
dosad se, tijekom dvadeset godina primjene u meu- djelatnosti, kao to su razni tipovi poljodjelstva, ruda-
narodnoj zajednici, pokazala nedostatnom. U strunim renje, ribolov i sl., pri emu su vidljive este promjene
se raspravama otvaraju pitanja mogu li se agrikulturni, u odgovornosti prema prirodi i praktinim potrebama
industrijski i urbani krajolici nai unutar kategorije obli- ivota. Za razliku od namjerno oblikovanih, ruralni krajo-
kovanog, organski razvijenog ili asocijativnog krajolika. lici uglavnom nisu djela nastala na temelju projekata i
Praktini primjeri pojedinih kulturnih krajolika pokazuju planova, teorije ili stavova pejzane arhitekture. Sadre
da mnogi od njih imaju znaajke vie od jedne kategori- materijalna obiljeja koja su rezultat povijesnog naina
je propisane Smjernicama UNESCO-a, te da svaki ponao- koritenja i veinom spontanog razvoja.
sob nije mogue bez potekoa opisati u okviru glavne
kategorije.129 Osim toga, predloeno je da se kategorija Prostorna organizacija, koncentracija povijesnih obiljeja
kulturnih krajolika, promatrana zbog povezanosti izme- i vidljiva pojavnost povijesnih razvojnih razdoblja od-
u ovjeka i njegova prirodnog okolia, odreuje i pre- vaja povijesni ruralni krajolik od njegova okruenja. U
ma kriteriju IV Smjernica,130 kao iznimna vrijednost tipa veini je sluajeva prirodni okoli utjecao na karakter
graevine, arhitektonskih i tehnolokih sklopova i krajolika i organizaciju ruralnog podruja, jednako kao i nain
koji ilustriraju znaajno stanje u povijesti ovjeanstva.131 na koji su ljudi zauzimali i koristili zemlju. Ljudi su kroz
Time se otvara mogunost prepoznavanja i ostalih vrsta tradiciju, tehnologije i aktivnosti, svjesno ili nesvjesno,
kulturnih krajolika. mijenjali i prilagoavali pripadajui prirodni okoli. Poli-
tike okolnosti, drutveni i gospodarski uvjeti, vlasnitvo i
Ruralni krajolici su dosad najzastupljenija vrsta na Listi prirodni resursi odredili su organizaciju ruralne zajednice
Svjetskog naslijea zahvaljujui njihovom dugotrajnom u odreenom povijesnom razdoblju. Pojavnost ljudskog
prepoznavanju. Prepoznavanju ruralnog krajolika u SAD- koritenja i njegove djelatnosti prisutni su kroz obiljeja
-u pridonio je National Park Service koji je 1984. godi- krajolika to se oituju u: koritenju zemlje i aktivnostima;
ne prvi put slubeno uveo pojam povijesnog ruralnog uzorcima prostorne organizacije; odgovornosti prema
krajolika. Bio je definiran kao zemljopisno odreeno po- prirodnom okoliu; kulturnim tradicijama; mrei putova;
druje koje posjeduje znaajnu koncentraciju, povezanost granicama razgranienja; vegetaciji u odnosu na korite-
i kontinuitet elemenata krajolika ujedinjenih ovjekovim nje zemlje; zgradama, strukturama i graevinama; klaste-
koritenjem i prolim dogaajima te estetikom planskog rima; arheolokim mjestima te elementima malog mjeri-
ili fizikog razvoja. Razlikuje se od okruujue okoline po la.133 Ruralni krajolik, kao iri pojam, obuhvaa izgraena
vizualnim promjenama, prostornoj organizaciji, gustoi, i neizgraena podruja koja mogu biti seoska naselja i
mjerilu i starosti: po povijesnoj dokumentaciji, razliitim ostali oblici gradnje za stanovanje, rad, proizvodnju te
povezanostima i uzorcima razvoja.132 Povijesni ruralni neizgraene poljodjelske povrine. Poljodjelski krajolik
kao ui pojam ruralnog ne ukljuuje naselja.
129 Fowler, 2003: 28.
Pojam urbanog krajolika u okviru zatite kulturnog nasli-
130 *** 2011.b [66]
jea javlja se od sredine 1970-ih godina i moe se sma-
131 Sirisrisak; Akagawa, 2007: 16.
trati jednim od pokretaa zamisli kulturnog krajolika,
132 Melnick,1984: 8. A historic rural landscape district is a geographi-
cally definable area, possessing a significant concentration, linkage, or
continuity of landscape components which are united by human use and
past events or aesthetically by plan or physical development. Usually, a 133 Melnick 1984: 9 ...land uses and circulation networks activities, pat-
rural historic district will be distinguishable from its immediate surround- terns of spatial organization, response to the natural environment cul-
ings by visual changes, such as landscape spatial organization, density, tural traditions boundary demarcations vegetation related to land use
scale, or age; and by historical documentation of different associations buildings, structures and objects, clusters, archeological sites, small-scale
or patterns of development. elements.

185
Krajolik kao kul turno na slijee

75. Povijesni urbani krajolik Dubrovnika 76. Povijesni industrijski krajolik Zagreba

iako se u praktinom djelovanju UNESCO-a, nakon do- Urbani krajolik jest ivi teritorij, koji obiljeavaju povijest i
noenja Konvencije o Svjetskom naslijeu 1992. godine, razvoj, tragovi prolih narataja, kao odgovor izazovima i
pojam kulturnog krajolika uglavnom odnosio na ruralne pogodnostima prirodnog okolia. On je izraz i odraz vre-
krajolike. Suvremene rasprave o problemima razvoja po- mena i ljudi koji su ga oblikovali, njihovih tehnikih do-
jedinih povijesnih gradova potaknule su njihovo sagle- stignua, intelektualnih i pragmatinih stavova. U skla-
davanje u okviru koncepta urbanog krajolika.134 Urbani du s tim, povijesni urbani krajolik moe se promatrati
krajolici takoer se sastoje od prirodnog okolia, topo- kroz prepoznavanje posebnih vrsnoa u povijesnom
grafije, fizikih i prirodnih obiljeja, koja su tijekom pro- urbanom prostoru (gradu). Povijesni urbani krajolik ima
cesa urbanizacije djelomino ili potpuno promijenjena svoju jasnu strukturu i prepoznatljive sastavnice, kao
stratigrafijom uzoraka izgraenih i otvorenih prostora, to su izgraene strukture, otvoreni prostori, funkcije
zgrada i infrastrukturnih graevina. Sa stanovita urbane i dr., promatrane na nain kojim odreuju njegov ka-
morfologije urbani se krajolik definira kao ukupno stanje rakter.135 To znai da se sagledava nain na koji su se
razvitka i inovativnih rjeenja prilagoenih lokalnim uvjeti- izgraeni i otvoreni prostori razvijali tijekom povijesti,
ma i mjestopisnim obiljejima svog prostornog smjetaja, to su bile dinamike razvoja i rezultat urbanih uzoraka i
koji u harmonijskom meudjelovanju izmeu ovjeka ostalih obiljeja ostavljenih u prostoru. Koncipiran je od
i okolia zajedniki stvaraju njegov genius loci. Urbani elemenata koji odreuju njegova obiljeja i karakter, a
krajolik se interpretira i kao vizualna percepcija poseb- ukljuuju namjenu prostora, prostornu organizaciju, ur-
nih kvaliteta pojedinih podruja, ukljuujui estetske i bane uzorke, vizualne odnose, mjestopisna obiljeja, ve-
morfoloke, kao to su pogledi, vizure i pristupi, izgra- getaciju, zgrade i sve elemente tehnike infrastrukture,
ene i otvorene graditeljske i urbane karakteristike te ukljuujui graevine malog mjerila, detalje konstrukci-
ja i slino (sl. 75).136
geomorfologija teritorija. Urbana podruja su u funkci-
onalnoj vezi i vizualnom odnosu sa svojom okolinom Povijesni urbani krajolik mogue je promatrati kao pre-
(setting) koja doprinosi njihovom znaenju, znaaju i poznavanje posebnosti i vrsnoa u povijesnom urba-
vrijednostima. nom prostoru, odnosno gradu. Zbijenost, cjelovitost i

134 Storelli, 2003: 8 ... Kulturni krajolik svoj sofisticirani oblik sadri u 135 Usporediti s poglavljem Metoda tipolokog razvrstaja urbanog
povijesnim gradovima (cityscapes) kao to su npr. povijesna sredita krajolika.
Rima, Pariza, Praga ili Downtown New Yorka. 136 UNESCO, 2005.b, Vienna Memorandum [100].

186
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

protezanje urbanih oblika i uzoraka prikaz je odnosa poljodjelskom ili urbanom prostoru.140 Prepoznavanje
izmeu grada i njegova veinom ruralnog okruenja, i razvrstavanje krajolika kao industrijskog podrazumi-
nastalog utjecajem ovjekovih aktivnosti na prirodni jeva povezanost teritorija i industrijske infrastrukture
okoli u neposrednoj okolini grada. Dananji proble- sa stanovita funkcionalnih i kulturno-povijesnih gle-
mi urbanog irenja (urban sprawl) vie nisu samo pro- dita. Jedna od definicija industrijskog krajolika glasi:
blem ostalih kontinenata (primjerice, amerikog) i pri- to je krajolik koji je nastao kao rezultanta djelovanja
padajue morfologije gradova, nasuprot nekad zbijenih ovjeka u prirodnom ili poljodjelskom krajoliku s ciljem
formi europskih gradova. Nekoliko suvremenih meu razvijanja industrijskih aktivnosti u kojemu su prisutni
narodnih dokumenata, koji se odnose na temu prostor- materijalni ostatci industrije, kao to su: rudnici uglje-
nog razvitka i prepoznavanja uloge grada u razvitku na, eliane, cementare, razne vrste tvornica, brodo-
njegova okolia, naglaava njegov presudni utjecaj na gradilita, elektrane itd. Vano obiljeje industrijskog
okolni prostor.137 Raznolikost urbanog razvitka rezultira- krajolika jest cjelovitost, koju osim glavnih tvornikih
la je s nekoliko razliitih tipova urbanih formi europskih zgrada ine i pratee, specijalistike zgrade za pojedine
gradova. Jedan od tipova jest i povijesni urbani krajolik, funkcije (uprava, skladita, energetska postrojenja) te
koji u svojoj formi objedinjuje prole i sadanje prostor- industrijska infrastruktura, ime se prezentiraju uzorci
ne i drutvene izriaje i razvitak temeljen na konceptu cjelovitog industrijskog procesa. Takav pristup omo-
mjesta. Nasuprot tome, dananji gradovi gube svoju guuje cjelovito sagledavanje industrijskog krajolika
cjelovitost i zbijenost irei izgraena podruja u svoj
kao prostornog entiteta, za razliku od jednostavnog
prirodni, doprirodni ili poljodjelski okoli.138 Cilj jest upra-
prepoznavanja pojedinih zgrada ili grupa zgrada indu-
vljanje urbanim protezanjem i organiziranjem razvitka
strijskog mjesta. Koncept industrijskog krajolika koristi
oko razliitih tipova urbanih formi povijesnog urbanog
se za vrjednovanje materijalnih ostataka industrijskog
krajolika. Upravljanje urbanim krajolikom zahtijeva razu-
naslijea, pridajui mu pri tome novo znaenje i uvje-
mijevanje uzroka promjena i razvoja, s ciljem odravanja
te prilagodbe novom nainu koritenja.141 Industrijski
i ouvanja posebnosti, povijesne urbane morfologije i
krajolici, uglavnom u razvijenim zemljama, danas se
vrsnoe podruja.
suoavaju s promjenama koje izazivaju zanemarivanje
Industrijski krajolici, kao jedan oblik industrijskog na- i nestanak brojnih vrijednosti industrijske batine. Ta
slijea, opisani su kao ostatci industrijske kulture koji je pojava poveana u posljednjih nekoliko desetljea,
imaju povijesnu, tehnoloku, drutvenu, arhitektonsku ili izazvana urbanim rastom i irenjem gradova s jedne
znanstvenu vrijednost, a ukljuuju zgrade, tehnologiju strane, te padom, naputanjem i preseljenjem indu-
i prostore koji odraavaju fizike i drutvene procese strijske aktivnosti. Industrijski krajolik se danas suoava
povezane s industrijom.139 Povijesni industrijski krajolik s velikom dvojbom kako vratiti i ponovo unaprijediti
ukljuuje postrojenja, razliite tvornice, rudnike i ostale zaputene prostore bez unitavanja arhitektonskog i
zgrade povezane s pripadajuom okolinom (sl. 76). Pre- urbanistikog naslijea?142
poznaju se dvije vrste: ruralni i urbani industrijski krajolik
odreene na temelju lokacije industrijskih zgrada, u
140 Belfor, 2002.
141 Od 1970-ih godina Velika Britanija je postigla vidne rezulate i
137 Misli se na dokumente Vijea Europe (Council of Europe): Thematic glavni je inicijator u promicanju industrijskih krajolika kao mjesta Sv-
Strategy on the Urban Environment (2006.), Leipzig Charter on Sustain- jetske batine te je imala veliku ulogu u ustroju organizacije TICCIH
able European Cities (2007.), European Urban Charter II (2008.) [130] (The International Committee for the Conservation of Industrial Heri-
[128]. tage) s ciljem stvaranja teorijske osnove i praktine metodologije za
138 Slian problem urbanog irenja prepoznat je i u Gradu Zagrebu istraivanje i za intervencije u industrijskoj batini. (Alfrey; Clark 1993).
u okviru Krajobrazne osnove Grada Zagreba, 1. etapa Strateke smjerice 142 Takva pitanja prisutna su i u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu i Ri-
za zatitu karaktera opih krajobraznih podruja. jeci, gradovima bogatim industrijskom batinom. Brojni znanstve-
139 TICCIH/ICOMOS, 2003.,The Nizhny Tagil Charter for the Industrial no-struni skupovi i bibliografske jedinice u posljednjem destljeu
Heritage [87]. posveene su ovoj temi. Primjerice: Dumbovi Bilui, 2009.

187
Krajolik kao kul turno na slijee

Metode oporavka (rehabilitacije) i obnove (revitalizacije) - ukljuuju podruje kopna (otoka), obale i more
zaputenih industrijskih krajolika sve se vie prepoznaju - odraavaju harmonino meudjelovanje izmeu priro-
kao nove mogunosti za urbanu prenamjenu. Ukljuiva- de i kulturnih, antropogenih initelja
njem i povezivanjem kulturnih vrijednosti s gospodarskim
- reprezentiraju povijesno djelovanje, obiljeja i uzorke
mogunostima, nekadanji industrijski prostori postali su
pokretai preobrazbe mnogih europskih gradova. Na pri- - imaju visoki stupanj bioloke raznolikosti
mjerima gradova, poput Londona, Dublina, Copenhage- - posjeduju jedinstvene, tradicijske uzorke krajolika i
na, Bea, Milana i drugih, pokazalo se da se primjerenom organizacije ivota povezane s naseljima i posebnim
prenamjenom povijesnih industrijskih zgrada i okolnih oblicima gradnje
podruja mogu stvoriti nove urbane vrijednosti. U nasto- - podravaju tradicijski nain ivota povezan s ribar-
janjima ouvanja te protiv gubitka naslijea industrijskog stvom, brodogradnjom, tradicijskim poljodjelstvom,
krajolika potrebno je uzeti u obzir razloge koji stoje iza vjerovanjima i lokalnim tradicijama
razvoja pojedinih industrijskih krajolika, odnos krajolika i
- nude mogunosti za rekreaciju, edukaciju, istraivanja
njegove okoline te njegovo znaenje za graane.143
te prikazuju dugotrajan sustav koritenja u suglasju s
Pojam kulturnog krajolika u Konvenciji o Svjetskom na- prirodom (sl. 77).
slijeu iz 1992. godine u okviru pojma krajolik (lands-
Obalni, otoni i krajolici mora u primorskim su zemlja-
cape) ukljuio je i krajolik mora (seascape).144 Uobia-
ma kljuni elementi u stvaranju nacionalnog identiteta
jeno znaenje pojma krajolika mora jest slika i pogled
i kulturne povezanosti, s vanom ulogom u povijesti i
na more. Meutim, u istraivakim pristupima krajolika
razvitku zemlje.147 Vaan su gospodarski resurs, privlaan
mora odreenje je proireno na krajolik mora i susjedna
za razvoj turistikih i rekreacijskih sadraja, kao vrijed-
granina podruja otvorenih voda, ukljuujui i poglede s
nost koja pridonosi vrsnoi ivota lokalne zajednice. Vr-
kopna na more i s mora prema kopnu, du obalne linije,
jednovani su veinom zbog svoje vanosti za biljne i
te opisivanje utjecaja na krajolik na dodiru mora i kop-
ivotinjske vrste te stanita, stoga su najee priznati
na.145 Prema vaeoj definiciji zatienih krajolika/kra-
kroz zakonske oblike zatite prirode, ali i u okviru pro-
jolika mora (landscape/seascape) to je podruje zemlje,
stornog planiranja i koritenja prostora.148
obale i mora, gdje je meudjelovanjem ovjeka i prirode
tijekom vremena stvoreno podruje razliitog karaktera Krajolici mora posebnost su Pacifikih otoka, prepoznati
znaajnih esteskih, ekolokih i/ili kulturnih vrijednosti, esto kroz povezivanje s iskustveno poznatim morskim pu-
visoke bioloke raznolikosti. Ouvanje integriteta takvih tra- tovima kojima su bile povezane tradicijske zajednice.149
dicijskih meudjelovanja vitalno je za zatitu, odravanje i U toj regiji postoje i krajolici karakterizirani kao prijeno-
razvoj takvih podruja.146 Znaajna svojstva i vrijednosti sni krajolici (transported landscapes), oblikovani za pre-
obalnih, otonih i krajolika mora jesu: noenje osnovnih elemenata njihovih gospodarskih su-
stava prilikom koloniziranja prethodno nenastanjenih
143 Newman, 2004: 25-34.
144 Phillips, 1998.
otoka. Osim toga, svi krajolici i mnogi krajolici mora na
145 Hill; Briggs; Minto; Bagnall; Foley; Williams, 2001: 1. ...seascape is
a picture or view of the sea... the coastal landscape and adjoining areas
of open water, including views from land to sea, from sea to land and 147 Primjerice: Velika Britanija (Engleska, Wales), Irska, Italija i Francu-
along the coastline, ...the effect on landscape at the confluence of sea ska, kao zemlje koje su prepoznale znaenje obalnih i morskih krajo-
and land. lika poduzele su mjere za ouvanje njihova karaktera, za razliku od
Hrvatske koja je svjesna vrijednosti, meutim bez poduzimanja po-
146 Prema World Heritage Convention (1992.) kategorija V. Protected trebitih mjera.
Landcapes/Seasapes glasi: an area of land, with coast and sea as appro-
priate, where the interaction of people and nature over time has produced 148 Hill; Briggs; Minto; Bagnall; Foley; Williams, 2001. Misli se na pla-
an area of discinct character with significant aestewtic, ecological and/ niranje koje se odnosi na povijesni karakter i arheoloka podruja
or cultural value, and often with high biological diversity. Safeguarding mora te na metodoloki pristup prostornom planiranju koji obuhva-
the integrity of this traditional interaction is vital to the protection, main- a podmorje.
tenanace and evolution of such an area. 149 Tiraa, 2006; Hicks, 1998.

188
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

77. Krajolik mora junog Jadrana

Pacifikim otocima ujedno su i krajolici legenda i pri-


a (storied landscapes). Slino kao i u pojedinim krajo-
licima diljem svijeta, ljudi imenuju prirodna obiljeja i
priaju prie o njihovu postanku, objanjavajui time
odnos izmeu ljudi i elemenata krajolika.150 Snana, za-
jednika povezanost fizikih oblika prirodnih i kulturnih
imbenika usmenom predajom, priama i legendama,
koje govore o putovanjima junaka i predaka, bogovi-
ma i legendarnim likovima, daje krajoliku mora dodane,
asocijativne vrijednosti.

150 Primjerice, prie vezane uz Odisejeva putovanja ili u sluaju krajo-


lika Tongariro National Park. *** 1993.a. [45]

189
Krajolik kao kul turno na slijee

METODE PREPOZNAVANJA
KULTURNOG KRAJOLIKA
Kulturni krajolici ne predstavljaju samo povezivanje pri- lik u odreenom povijesnom razdoblju bio oblikovan
rodnih i antropogenih imbenika, ve su sloeni kola ele- i koriten.154 Dokumentiranje i analiza i ostalih obiljeja
menata iz raznih povijesnih razdoblja.151 U kulturnom omoguuje usporedbe i ocjene o promjenama krajolika
krajoliku, kao dinaminom sustavu u kojem se konti- u odnosu na njegovo referentno stanje, tj. ono koje jo
nuirano elementi razvijaju, mijenjaju i rastu, on svoja uvijek sadri svoje povijesno karakteristine strukture,
temeljna obiljeja crpi i stvara tijekom povijesnih raz- odnosno cjelovitost.
doblja. Imanentno obiljeje kulturnih krajolika jest stal-
Krajolici kao sloeni sustavi odraavaju ljudske aktiv-
nost promjena obiljeja krajolika i njegovih sastavnica
nosti i proetost kulturnim vrijednostima odreene za-
mijenjaju se kroz povijest, ime nastoje poveati njegov
jednice u odreenim povijesnim razdobljima. Razvo-
znaaj.152 Stoga je glavni cilj brige o kulturnim krajolici-
jem tijekom povijesti i promjenama naina ovjekova
ma prepoznati i osnaiti njihova obiljeja i prepoznate
djelovanja krajolici su se mijenjali, a time i stjecali ne-
vrijednosti. Poznato je da kontinuitet ivota, vrste i na-
koliko razina i znaenja, koja se danas analiziraju kroz
in koritenja prostora, kao i ostale promjene u krajoliku
povijesna, arheoloka, geografska i istraivanja ostalih
odraavaju kulturne, politike, drutvene i gospodarske
disciplina. Iz tog se razloga Deklaracija o kulturnim krajo-
odnose, vjerovanja, znanja i vjetine, kao i dostupne teh-
licima iz 2004. godine155 usmjerila na pitanja meu-
nologije odreenog razdoblja i zajednice. U razumije-
djelovanja ljudi i prirode tijekom vrijemena, posebice
vanje mnogobrojnih i razliitih kombinacija sastavnica,
zbog podatka da velik broj kulturnih krajolika pripada
svojstava i uzoraka kojima je definiran kulturni krajolik
kategoriji organski razvijenih, kontinuiranih krajolika
svakako je potrebno ukljuiti i razumijevanje njihovih
u kojima ljudi i dalje ive, a karakter krajolika odraava
promjena. Kao to je navedeno u prethodnim poglav-
vrijednosne sustave i kulturu upravo tih ljudi. Teza da
ljima, sastavnice krajolika ukljuuju prirodne i kulturne
je kultura oblikovatelj prirode, a kulturni su krajolici nje-
strukture, dok uzorci krajolika kao kombinacije eleme-
zin izraz,156 glavni je razlog da se kulturne i prirodne
nata prostora i vremena obuhvaaju njihov smjetaj i
sastavnice sagledavaju i analiziraju zajedno.157 Osim
prostornu raspodjelu.153 Prostorna organizacija, procesi
toga, pozivajui se na antropoloki pristup odreenju
i promjene u krajoliku vezani su uz koritenje prostora
kulturnog naslijea i ovjekove vezanosti s okolinom,
i djelatnosti, naselja i ostale izgraene strukture, mre-
ukazano je na potrebu ukljuivanja i ireg prepozna-
u kretanja i putove, organizaciju posjeda, vegetacij-
vanja povijesnog kontinuiteta te povezanosti izmeu
ska obiljeja i druge funkcionalne elemente; zajedno
kulture i prirode.
stvaraju oblike i karakteristinu pojavnost krajolika u
odreenom povijesnom razdoblju. Smjetaj i organi- U kulturnim krajolicima se kulturni imbenici odraavaju
zacija povijesnih naselja i graevina predstavlja vaan prije svega u fizikoj pojavnosti pojedinih vrsta naslije-
kulturni uzorak kojim se ilustrira nain na koji je krajo- a, meutim oni su vrsta naslijea u kojoj najvie dolazi

151 Melnick, 1985: 7 ... Cultural landscape not only represents the in- 154 To je posebito izraeno u organski razvijenim krajolicima velikog
tegration of natural and human forces, but also a complex collage of mjerila. Krajolici malog mjerila ne ukljuuju sve navedene prostorne
landscape elements from a number of historic periods, ... a landscape strukture, ve samo neke od njih.
features and component has changed over time tends only to increase 155 ICOMOS, 2004., Natchitoches Declaration on Heritage Landsca-
its significance. [29] pes [89].
152 Ibidem. 156 Leader-Elliott;Maltby; Burke 2004. [10]
153 Podrobnije o uzorcima krajolika u potpoglavlju 3.2.3. 157 Jackson, 1984:156.

190
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

do izraaja povezanost materijalnih i nematerijalnih, Oblici koritenja i djelatnosti u prostoru ukljuuju loka-
opipljivih i neopipljivih, fizikih i duhovnih elemenata. ciju i ustroj povijesnih naselja, koji najee ovise o do-
Kulturni krajolik jest fiziki izraz, rezultat prostorno-vre- stupnim prirodnim resursima, primjerice o blizini vode
menskog meudjelovanja ovjeka i prirode, ustrojen od za prijevoz ili za koritenje njezine mehanike snage;
niza razliitih elemenata: mjestopisnih obiljeja, vege- mineralnim zalihama i kakvoi tla, koje takoer odre-
tacijskog pokrova, naina koritenja zemljita, naselja, uju usmjerenost regije prema pojedinim aktivnostima.
graevina i ostalih antropogenih struktura kojima su Dostupni graevni materijali, kao to su kamen i drvo,
prikazane usklaenosti prirodnih i kulturnih procesa. imaju velik utjecaj na tipologiju gradnje kua, mostova,
Stoga se i suvremeni pristupi zatiti krajolika zalau za cesta i ostalih graevina i na taj nain odraavaju kul-
razumijevanje procesa u veoj mjeri u odnosu na fizike turne tradicije odreene zajednice i pokazuju nain na
uzorke i elemente. koji se prostor tijekom povijesti koristio i oblikovao,160
odgovornost prema prirodnom okoliu,161 kulturne tra-
Prepoznavanje sastavnica i svojstava karaktera kul- dicije, prakse i vjetine.162
turnog krajolika sutinski je dio svake analize, zatite i
planiranja. Obiljeja i karakter krajolika u istraivanjima Fizike sastavnice strukture krajolika ukljuuju prirod-
amerikih teoretiara odreuju: procesi, fizike sastav- ne sustave i kulturne znaajke krajolika. U prirodne su-
nice, strukture krajolika i percepcijska obiljeja.158 U pro- stave ubrajaju se:
cese se ubrajaju: - geomorfoloka obiljeja
- prostorna organizacija i uzorci - vode i hidroloka obiljeja
- oblici koritenja i djelatnosti u prostoru - flora i fauna
- odgovornost prema okoliu - vegetacija i biljni pokrov.

Prostorna organizacija i uzorci krajolika, kao to su mje- Geomorfoloka obiljeja kao funkcionalna podloga ima-
rilo, prostorni odnosi, raspored i razmjetaj elemena- ju velik utjecaj na stvaranje, organizaciju i oblikovanje
ta koji oblikuju krajolik, vertikalni i horizontalni planovi krajolika, ali mogu biti i vrijednost po sebi, kao estetska
kojima je definiran i oblikovan krajolik (kao to su od- i vizualna vrsnoa. Reljef i vrste tla, kao stabilni elementi
nos lokacije i naselja, odnosi polja i topografskih obi-
ljeja i sl.). Organizacija se odraava u sustavu putova, 160 Oblici koritenja i djelatnosti u prostoru ukljuuju organizaciju
i oblike krajolika razliitog naina i vrsta koritenja zemlje, zajedno
uzorcima polja, udaljenosti izmeu gospodarstvava i s naseljima, farmama, graevinama, agrikulturnom proizvodnjom i
zaselaka, a obuhvaa i vizualne odnose unutar krajoli- sl. Osnovna prirodna obiljeja prostora kao to su brda, nizine, rije-
ke, jezera, ume i travnjaci utjeu na izbor lokacije i nain organiza-
ka. Prostornu organizaciju oblikuju razliiti elementi, a cije ruralne zajednice. Klimatska obiljeja utjeu na lokaciju zgrada,
funkcionalna i vizualna povezanost pojedinih prostor- orijentaciju, materijale i tehnike gradnje. Tradicijski naini koritenja
zemlje, metode gradnje i drutveni uvjeti razvijaju se zajedniki kroz
nih dijelova ima vanu ulogu za cjelovitost povijesnog odgovornost ljudi prema fiziografiji i ekolokim sustavima podruja
karaktera podruja.159 koje naseljavaju. Religijska vjerovanja, drutveni odnosi, identitet po-
jedinih etnikih skupina, trgovina i vjetine mogu i danas biti razvidne
u fizikim obiljejima krajolika.
161 Odgovornost prema prirodnim obiljejima, koja najee utjeu
158 SAD su meu prvim zemljama ustrojile sustav zatite krajolika, na razvoj i konani izgled krajolika, odraava se kroz odnos prema to-
potkrijepljen teoretskim, akademskim istraivanjma i praktinom pri- pografskim obiljejima, prirodnoj vegetaciji, ivotinjskom svijetu do-
mjenom zatite National Park Service. Karakteristike krajolika odreene maih i divljih svojti, vodenim sustavima kao to su slapovi i rijeke,
su prema: Melnick, 1984: 19-28. kanjoni, izvori i movare.
159 Prostorna organizacija i uzorci krajolika. Na formiranje i razvoj 162 Kulturne tradicije, prakse i vjetine, koje su utjecale na koritenje
prostorne organizacije i uzoraka utjecali su vizualni ili funkcionalni prostora, raspored uzoraka i graevne oblike, pokazuju da razliita
razlozi, a ovisi o odnosima izmeu glavnih fizikih komponenti i pri- povijesna razdoblja i drutvene grupe imaju jasno odreen meu-
rodnih obiljeja. Politike, ekonomije i tehnologije kao i prirodni okoli odnos s prirodnim okruenjem, koritenjem i promjenom, to pone-
utjecali su na organizaciju zajednice u odreivanju uzoraka naselja i kad dovodi do modificiranja njihovih tradicija u odgovornosti prema
dostupnosti prometnih sustava. okoliu.

191
Krajolik kao kul turno na slijee

krajolika u kojima se promjene odvijaju u rasponu od graevine,169 klastere, tj. svojstvene grupe,170 elemente
nekoliko milijuna godina, imaju vanu ulogu za organi- malog mjerila171 i arheoloke lokalitete.172 Percepcijske
zaciju ivota ljudi i rasprostranjenost naselja.163 vrijednosti krajolika ukljuuju poglede i vizure (tabli-
ca 14). Postupci prepoznavanja (identifikacije) krajolika
Vode i hidroloka obiljeja takoer mogu biti esteska i
mogu imati razliite ciljeve i zadatke i mogu se provo-
funkcionalna sastavnica krajolika.164
diti za: potrebe utvrivanja svojstva kulturnog dobra,
Flora i fauna ivotinje jednoga podruja u izravnom su odnosno prepoznavanja krajolika visokih vrijednosti za
odnosu s biljnim pokrivaem, tlom i vodom, a klimatski donoenje rjeenja o zatiti; za potrebe prepoznavanja
se uvjeti, kao to su temperatura, zraenje i vlaga uglav- karaktera krajolika iji se rezultati primjenjuju za izradu
nom odraavaju na ivot biljaka.165 strategija i planova upravljanja prostorom; za izradu pro-
storno-planske i urbanistike dokumentacije svih razina
Vegetacija i biljni pokrov u odnosu na koritenje pro- i vrsta; za izradu studija utjecaja na okoli; za ostale vrste
stora ukljuuje ume i biljke za poljodjelstvo i oblikovne projekata i programa ureenja prostora. Procesom pre-
svrhe. Analiza vegetacije mora ukljuiti podatke o izvor- poznavanja nastoje se osigurati potrebni opi i posebni
nim i unesenim vrstama. Vegetacija kao vana sastavni- podatci, vani za razumijevanje karaktera krajolika, ili
ca krajolika moe stvoriti posebna obiljeja povezana s za budui razvitak u procesu prostornog planiranja i za
povijesnim razdobljima, hortikulturnim, funkcionalnim druge vrste dokumentacije.173
i estetskim kvalitetama.166

Kulturne znaajke krajolika obuhvaaju: mreu kre- 169 Izgraene strukture: naselja i graevine, razliiti tipovi zgrada,
tanja, 167 granice, 168 izgraene strukture: naselja i kua, spremita plodova, itnica, graevina niskogradnje (mosto-
vi, akvedukti) i ostalih struktura, koje slue ovjekovim potrebama i
odraavaju njegov odnos prema koritenju zemlje. Njihove funkcije,
materijali, razdoblja i tehnike gradnje, kao i smjetaj u prostoru odra-
163 Geomorfoloka obiljeja koja definiraju karakter, bilo da su pri- avaju povijesne aktivnosti, znanja i vjetine ljudi koji su ih gradili i
rodna ili stvorena umjetno jesu: reljefni oblici, vrste tla, sastav stijena, koristili.
visina i nagibi.
170 Klasteri su karakteristine grupe vegetacije i/ili struktura i zgrada.
164 To mogu biti mehaniki sustavi kao to su: vodoopskrbni sustavi, Mogu biti u obliku prostorne organizacije u krajolicima malog mjerila,
kanali, plovni putovi, fontane, vodoskoci, sustavi odvodnje i sl., ija su a obuhvaaju grupe zgrada, ograda i ostalih obiljeja, kao to su far-
obiljeja: oblik, vrsta, sastav obale, dno, dubina, razina, pokretljivost, me, poljoprivredni posjedi, kao rezultati funkcije, drutvenih tradicija,
kvaliteta odraza, ali i biljni i ivotinjski svijet. klimatskih i ostalih kulturnih ili prirodnih utjecaja. Ureenje klastera
165 Na ivotinjski svijet (bicenoza) koji je pokretljiv, s veom prilagod- moe pruati podatke o povijesnim i sadanjim aktivnostima kao to
bom na uvjete okolia, ovjekov je utjecaj manji, za razliku od bilja- je utjecaj raznih tehnologija pojedinih narataja.
ka (biotopi). U dodiru s civilizacijom ivotinje su zadrale neovisnost, 171 Elementi malog mjerila kao znaajke krajolika obuhvaaju deta-
pojedine ivotinjske vrste doivjele su promjene (vuk, medvjed, ris), lje i raznolikosti povezane s funkcijom i estetskim nazorima (poklon-
druge su se oduprle (lisica, divlji zec), dok su se neke jo vie razm- ci i raspela, oprema vanjskog prostora, izgraena obiljeja i elementi
noile (takor). Biljne vrste i domae ivotinje, koje su povezane s koji koriste vodu za estetske i utilitarne funkcije kao to su: fontane,
ljudskim djelatnostima, i same su postale znaajnim dijelovima poljo akvariji i kanali, pjeaki mostovi, znakovi uz ceste, miljokazi, granini
djelstva i stoarstva. kamenovi, pojedina stabla, naputeni strojevi ili ograde koje oznaa-
166 Ona je dinamika komponenta krajolika i subjekt kontinuiranih vaju lokacije povijesnih aktivnosti i sl.).
procesa: biljne klijavosti, nicanja, rasta, sezonskih promjena, starenja, 172 Arheoloki lokaliteti, mjesta koja sadre nadzemne i podzemne
truljenja i smrti. ostatke koji svjedoe o povijesnoj organizaciji i koritenju prostora. To
167 Mrea kretanja, tj. prometnih putova, koja obuhvaa sustave za mogu biti mjesta prapovijesnih i povijesih djelovanja ovjeka, mogu
promet ljudi, dobara i materijala. To mogu biti eljeznice, ceste, kanali, biti oznaena i prezentirana, mogu biti evidentna u obliku ruevina,
poljski i seoski putovi koji koriste lokalnoj zajednici, za razliku od au- promjena u vegetaciji ili kao ostatci ispod povrine. Mogu sadravati
tocesta i magistralnih putova kojima se povezuje krajolik sa svojim vrijedne podatke o koritenju prostora, uzorcima drutvene povijesti
okruenjem, odnosno regijom. i odreene zajednice, razvoj djelatnosti kao to su rudarenje, mlina-
168 Granice mogu biti politike, administrativne ili fizike (vizualne), renje i slino.
a omeuju podruja vlasnitva ili naina koritenja zemlje, kao to 173 Na primjerima iz Velike Britanije zamjetno je da se rezultati po-
su ograde i suhozidi. Njima se odvajaju mala podruja koja imaju stupaka identifikacije integriraju u planerske procese, a u nedostatku
posebne funkcije: ograena polja ili zatvoreni posjedi. Ograde, zidovi, planskih dokumenata mogu se koristiti za usmjeravanje posebnog
drvoredi, kanali za odvodnju ili navodnjavanje, ceste, kanjoni i rijeke naina koritenja i upravljanja krajolikom, ali i za izradu razliitih ra-
mogu ujedno predstavljati i povijesne granice. zvojnih projekata.

192
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

Tablica 14: Dokumentiranje obiljeja i karaktera krajolika prema metodi National Park Service, SAD

KARAKTER /OBILJEJA KULTURNOG KRAJOLIKA OPIS


Prostorna organizacija i uzorci krajolika
Oblici koritenja i djelatnosti u prostoru
PROCESI
Odgovornost prema prirodnom okoliu
Kulturne tradicije, prakse i vjetine
Geomorfoloka obiljeja
Vode i hidroloka obiljeja
PRIRODNA OBILJEJA
Flora i fauna
Vegetacija i biljni pokrov
FIZIKE SASTAVNICE - Mrea kretanja
STRUKTURE KRAJOLIKA Granice
Izgraene strukture: naselja i graevine
KULTURNA OBILJEJA
Klasteri, svojstvene grupe
Elementi malog mjerila
Arheoloki lokaliteti
PERCEPCIJSKE VRIJEDNOSTI KRAJOLIKA Pogledi i vizure

Plan istraivanja kulturnih krajolika istraivanja kao i relevantne discipline: povijesna, arhi-
tektonska, arheoloka, etnoloka i ostale175
Metode prepoznavanja kulturnog krajolika obuhvaaju
- podruje obuhvata istraivanja osim ciljanog podruja
istraivanja koja se provode prema pripremljenom pla-
nu, s ciljem prepoznavanja njegovih kulturno-povijesnih ukljuuje i kontaktna podruja, koja na njega utjeu,
svojstava, a sastoje se od nekoliko grupa postupaka: imaju vizualne ili funkcionalne veze, ili su potrebna
povijesnih i arhivskih istraivanja, kabinetskog rada te radi sagledavanja cjelovitosti krajolika176
analize i istraivanja na terenu. Izbor navedenih istrai- - analizirati dosadanja istraivanja i postojee podatke
vanja odreen je razinom i svrhom izrade dokumenta- o podruju u odnosu na predloenu metodologiju
cije, provodi se za razliite potrebe, stoga i oblikovanje istraivanja
plana istraivanja zahtijeva prilagodbe, ovisno o svrsi i
- vrstu, koliinu i opseg podataka potrebnih za izradu
ciljevima izrade.174 Metoda istraivanja za prepoznavanje
krajolika kao kulturnog dobra ovisi o njegovim obiljeji- povijesnih analiza
ma, vrsti i kategoriji (ruralni, urbani, namjerno oblikova- - metode koje e biti koritene za dobivanje podataka
ni, spontano razvijani, asocijativni i sl.). Za oblikovanje (kabinetski, terenski rad) moraju omoguiti koritenje
plana istraivanja treba prije svega odrediti: podataka za budua istraivanja; ciljevi istraivanja i

- c iljeve i zadatke istraivanja, s definiranjem glav-


nog cilja istraivanja i oekivanog raspona koritenja
175 S obzirom na vrstu krajolika i postojea obiljeja njegovih sa-
rezultata stavnica treba odrediti opseg disciplina koje sudjeluju u istraivanju,
- temeljna svojstva i vrstu kulturnog krajolika koji se primjerice za ruralne krajolike s ouvanom etnolokom batinom te-
ite e biti na terenskim istraivanjima, anketama i podatcima dobi-
istrauje, na temelju ega se odreuju opseg i metode venim od lokalnog stanovnitva, za razliku od namjerno dizajniranog/
oblikovanog krajolika u kojemu se istraivanja temelje na arhivskim
dokumentima.
174 Za svaku vrstu i razinu prostorno-planskog dokumenta poseb-
no se prilagoava i sadrajno strukturira istraivanje, odnosno studi- 176 Zona obuhvata istraivanog podruja zatienog kulturnog krajo-
ja zatite karaktera krajolika. Slijedom preuzetih obveza iz Europske lika umberako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje obuhvaa
konvencije o krajolicima Krajolina studija trebala bi biti podloga za iri prostor. Vidjeti kartu zona obuhvata i granice zatienog krajolika
izradu prostornih i urbanistikih planova. na str 128.

193
Krajolik kao kul turno na slijee

izrade dokumentacije esto ne mogu zahtijevati is- rezultata istraivanja i snimkama postojeeg stanja kori-
crpna istraivanja svih izvora177 tenja i organizacije prostora mogu se potvrditi tradicija
- izvore podataka za istraivanje; razliiti grafiki i pisani i povijesni kontinuitet obiljeja i djelatnosti krajolika. U
materijali, ali i osobe mogu biti izvori podataka, uklju- istraivanjima ruralnog krajolika nezaobilazna je usme-
ujui primarne izvore kao to su povijesni dokumenti, na predaja, koja moe biti glavni izvor prepoznavanja
karte, fotografije te snimanja na terenu, razgovore s njegovih obiljeja. Terenskim pregledom i prethodnim
pojedincima koji imaju znanja ili sjeanja o krajoliku i istraivanjima potrebno je prepoznati svaku sastavni-
njegovim sastavnicama. cu na podruju istraivanja te odrediti stupanj njezina
doprinosa ukupnoj vrijednosti krajolika.180 Ako se pret-
Prepoznavanje svojstava krajolika hodnim istraivanjem ustanovi da postoji potencijal
kao kulturnog dobra za prepoznavanje krajolika kao kulturnog dobra, slijedi
izrada studije zatite krajolika koja treba sadravati do-
Za potrebe utvrivanja svojstva kulturnog dobra ili dru-
voljno podataka za odreivanje dostatnosti svojstava i
ge svrhe vrjednovanja i ocjene vrijednosti krajolika pro-
potvrdu zakljuaka.
vode se prethodna istraivanja ireg podruja, kojima
se dokazuje posjeduje li kulturni krajolik svojstva do-
statna za upis na listu kulturnih dobara. Svrha prethod- Povijesna istraivanja
nih istraivanja jest otkrivanje potencijala i vrijednosti kulturnog krajolika
odreenog podruja, ije je dokaze mogue utvrditi
Istraivanjem povijesne dokumentacije osiguravaju
u literaturi, dokumentaciji i terenskim pregledima.178
se podatci vani za nastajanje, praenje razvoja i pro-
U sluaju postojanja potencijala krajolika, slijedi izrada
mjene u oblikovanju krajolika, a ovisno o vrsti krajolika
studije, tj. daljnjih istraivanja u mjeri u kojoj je mogue
provode ih i interpretiraju razliite discipline.181 Povije-
doi do valjanih zakljuaka. Pojavnost potencijala kul-
sno istraivanje i dokumentiranje podataka moe se
turnog krajolika, osim vizualnim, terenskim pregledom
kao postupak primijeniti za nekoliko svrha primje-
moe biti ustanovljena i na temelju ostalih vrsta izvora
rice za prethodnu ocjenu krajolika kao kulturnog do-
podataka, kao to su povijesni izvori.179 Usporedbom
bra, ali moe biti povezano s ostalim aktivnostima kao
177 Tako se za potrebe istraivanja krajolika ne mogu traiti podatci to su formiranje baze podataka za programe i plano-
o graevnim dozvolama svih graevina na podruju obuhvata istra- ve razvoja, za programe i projekte oporavka ili zatite
ivanja. Istraivanja trebaju biti ekonomino i racionalno dimenzioni-
rana, s paljivim odlukama o tome kad se koriste pojedini izvori koji krajolika. Povijesno istraivanje slui prije svega za pri-
su limitirani tehnikama i vremenskim trajanjima s pravilno donesenim kupljanje podataka potrebnih za prepoznavanje krajo-
odlukama kada su prijeko potrebna.
lika i donoenje ocjene, ali i za potrebe izrade ostale
178 Ukoliko vizualni, terenski pregled fizike pojavnosti i istraivanje
dokumentacije ne daju rezultate o postojanju potencijala kulturnog dokumentacije radi provoenja zatite u sluajevima
krajolika, daljnji tijek istraivanja nije potreban. iznimnih, ugroenih ili unitenih krajolika. Istraivanje
179 Pisani izvori: objavljeni radovi i publicirani izvori, periodike povijesne dokumentacije mora imati definirane ciljeve
publikacije i sl. mogu dati pregled naina koritenja, razvoj povijes-
nog konteksta i povijesne povezanosti. Grafiki izvori: topografske i da bi se dobili valjani rezultati za potrebe procesa pla-
katastarske karte, atlasi, slike, grafike, vedute, fotografije, nacrti grad- niranja ili neke druge svrhe. Rezultati povijesnih istra-
nje i ostale grafike snimke mogu svjedoiti o povijesnom nainu
koritenja prostora. Suvremeni izvori s bazama podataka o namjeni
i koritenju tla, vlasnitvu i ostalim relevantnim podatcima takoer
mogu pomoi pri pregledu koritenja i promjenama. Podatci ustano- 180 Nepostojanje potencijala za utvrivanje svojstava kulturnog
va kao to su: knjinice, muzeji, arhivi, fakulteti, kole i ostale strune krajolika kao kulturnog dobra moe proizai iz podataka da ne postoji
ustanove mogu sadravati vaan izvor grae o krajoliku, osobito lo- dovoljno ouvanih elemenata, bilo da su fragmentarno zastupljeni ili
kalne podatke, etnografske zapise i snimke, znanstvenu istraivaku su promijenjeni, a recentni oblici ne pokazuju usklaenost i znaaj.
dokumentaciju, periodiku, zbirke rukopisa i grafika i ostalu nepubli- 181 Ovisno o vrsti krajolika i zastupljenosti dominantne teme (dizaj-
ciranu dokumentaciju. Snimanja iz zraka iz razliitih razdoblja: zrane nirani, planirani ili organski razvijani ruralni krajolik) povijesna istrai-
fotografije, vojne karte i ostala snimanja iz zraka daju pregled naina vanja mogu provoditi: povjesniari, konzervatori, urbanisti, arhitekti,
koritenja koji nije saglediv iz razine terena. krajobrazni arhitekti, arheolozi, etnolozi i ostali.

194
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

ivanja moraju biti povezati s bazom ostalih podataka Karte prve katastarske izmjere za podruje Hrvatske po-
o krajoliku.182 tjeu iz prve polovine i sredine 19. stoljea i uglavnom
su dostupne u elektronskom obliku.186 Osim navede-
Izvori istraivanja povijesnog razvoja krajolika mogu biti
nih karata za podruje Hrvatske izraen je niz temat-
razliiti, a odabir izvora za ope podatke o krajoliku ili
skih karata za potrebe razliitih regulacija cestov-
one koji se odnose na pojedine sastavnice ovisi o ka-
ne mree, umskog erara, regulacije rijeka, planove
rakteristikama podruja i povijesnom kontekstu. Kljuni
isuivanja i melioracije, regulatorne osnove gradova
izvori za povijesne analize jesu povijesne karte, planovi
i niz ostalih.
i fotografije, povijesne i aktualne zrane snimke, pisani
- povijesne fotografije, litografije, slike, vedute i ostali
izvori i arhivska dokumentacija, literatura, a u nedostat-
grafiki izvori pokazuju stanje organizacije, oblikova-
ku ostalih izvora vrlo vanu ulogu ima usmena predaja,
nja, naina koritenja krajolika, izgled naselja ili pojedi-
prie i legende. Grafiki povijesni izvori su osnova za
nih graevina, vegetacije i ostalih obiljeja. Fotografije,
analizu formiranja i praenja promjena u razvoju kul-
litografije, crtei, snimke iz zraka izvori su podataka o
turnog krajolika, a ukljuuju:
povijesnom izgledu, uzorcima i izgraenosti, vegeta-
- povijesne karte i planove koji su kljuni izvor poda- ciji, podjelama zemlje (sl. 78). Stare snimke pojedinih
taka za istraivanje formiranja i geneze krajolika.183 Za podruja iz zraka vaan su izvor podataka za promje-
istraivanje krajolika velikog mjerila, nastalih i obliko- ne u prostornoj organizaciji koje mogu biti opaene
vanih viestoljetnim povijesnim razvojem, vaan izvor usporedbom s aktualnim stanjem.
podataka je starija kartografija koja prikazuje podruje
Pisani povijesni izvori za analizu formiranja i promjena
dananje Hrvatske.184 Znaajan i precizniji izvor pro-
u krajoliku prije svega ukljuuju:
stornih podataka su vojne karte s kraja 18. stoljea, tzv.
Jozefinske karte, izraivane u razdoblju izmeu 1763. - arhivsku grau sustavno organiziranu po fondovima u
i 1785. godine za podruje Habsburke Monarhije.185 ustanovama dravnih i gradskih arhiva, bibliotekama,
muzejima, znanstvenim ustanovama187
182 Povijesna istraivanja koriste se raznim istraivakim tehnikama, - povijesnu periodiku, novine i razne asopise specijali-
a osim cjelokupnog krajolika ukljuuju istraivanja i dokumentiranja
njegovih sastavnica: naselja, arhitektonskih i inenjerskih graevina, ziranih vrsta188 koji sadre vrijedne podatke o krajoliku,
arheolokih lokaliteta i ostalih struktura u krajoliku. Pokazatelji povi- stupnju tehnolokog razvoja, izgradnji, nainu obra-
jesnog stanja mogu biti i rezultati arheolokih istraivanja, koji e s
ostalim podatcima o njegovim povijesnim, arhitektonskim i arheo- de zemlje, poljodjelskim kulturama, stupnju i nainu
lokim svojstvima omoguiti interpretaciju, vrjednovanje, a potom i gradnje zgrada i ostalih graevina i sl.
zatitu. Istraivanje ukljuuje i povijesne povezanosti izmeu poje-
dinih sastavnica, povezanost s povijesnim dogaajima i osobama ili
kroz djela poznatih arhitekata i graditelja. 186 Karte prve katastarske izmjere koje potjeu iz sredine 19. stoljea
183 U sluaju vidljivo oblikovanih i planiranih krajolika esto su ou- za podruje dananje Hrvatske pohranjene u Hrvatskom dravnom
vani izvorni nacrti i planovi autora, arhitekta ili pejzanog arhitek- arhivu (HDA) egzaktan su i vrlo precizan izvor prostornih podataka
ta. Ustroj gradskih perivoja ili perivoja uz reprezentativne graevine za stanje u krajoliku toga doba, jer osim parcelacije i povijesnog vla-
uglavnom je planiran prema nacrtima autora. snitva zemlje, poljodjelske obrade, umskih i vodenih povrina i to-
184 Slukan, 2000. Radi se o vrlo shematiziranim prikazima topografije kova, prikazuju i prometnice, mreu glavnih cesta i putova, mostova,
prostora i lokaliteta gradova, utvrda i sakralnih objekata. prijelaza, izgraenost prostora, tipologiju gradnje po vrsti graevnog
materijala (zidano, drveno), funkciji (crkve, kapele) i sadrajima (go-
185 Navedene karte nalaze se u Ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beu, stionice, mitnice te ostale graevine manjeg mjerila).
a za pojedina podruje Hrvatske su publicirane. Kartirane su u listo-
vima u mjerilu 1:28800 s detaljnim kartografskim kljuem oznaka za 187 To su: vojna izvjea, zapisnici skuptina, ostavinske rasprave,
topografske oblike, vegetaciju, ceste i putove, tipove zgrada. Primarni izvjea o pregledu tla, vegetacije i sl., gospodarska dokumentacija,
zadatak ove izmjere bilo je biljeenje (kartiranje) prostornih podataka oporuke, ugovori, dnevnici, darovnice i drugo.
vanih za potrebe vojske. U tekstualnom opisu podataka govori se o 188 Tu se ubrajaju: umarski list, Gospodarski list uspostavljen 1866.
kvalitetama cesta, mostova, prohodnosti putova kroz ume, movar- godine, koji je koristan izvor podataka za istraivae poljodjelstva,
nim podrujima i sl. Navedene karte izraivane za podruje dananje agrikulture i starih metoda za gradnju kua. Periodika rudarstva i go-
Republike eke nedavno su digitalizirane radi lakeg koritenja i ope- spodarstva sadri podatke o tadanjim znanstvenim i tehnolokim
rativnosti podataka za potrebe tipoloke klasifikacije (karakterizacije) napredcima. Tu su i ostali specijalizirani asopisi, kao to je Viesnik
krajolika. Izvor: Prinz; Wrbka; Reiter, 2010, 123. ininirah, i slino.

195
Krajolik kao kul turno na slijee

78. Industrijski krajolik Rijeke, sredinom 19. stoljea

- zakone, pravila i redove graenja za pojedina podru- i slino.189 Analiza povijesnog razvoja, odnosno stan-
ja te ostale povijesne izvore, kao to su: dokumenti i ja povijesnog konteksta, ukljuuje podatke kojima se
vizitacije crkvenih ustanova, spomenice upa i kola, on dokumentira i potvruje. Za potrebe istraivanja
reklamni podatci, obiteljski albumi i podatci te ostalo ustroja i geneze kulturnog krajolika povijesni podat-
mogu biti vaan izvor podataka o oblikovanju, stanju ci se strukturiraju prema povijesnim razdobljima koja
i koritenju krajolika se odreuju na temelju zajednikih i prepoznatljivih
- popise stanovnitva i statistike podatke za poljopri- obiljeja. Svrha odreivanja povijesnog razdoblja, od-
vredu i gospodarstvo iz pojedinih razdoblja daju de- nosno povijesnog konteksta ili vie njih, jest prepo-
mografske i podatke o veliini pojedinih naselja, ze- znavanje uzoraka i pravaca povijesnog razvoja istra-
mljinog posjeda, koritenju zemlje i dr. ivanog podruja.190 To je osobito izraeno u glavnim
- popise poljoprivrede i industrije iz razliitih razdoblja
jer daju podatke i statistike o povijesnom koritenju 189 Lokalni stanovnici, starosjeditelji, uitelji i upnici esto mogu biti
korisni izvori podataka o nainu ivota, koritenju prostora, poljodjel-
zemlje, vlasnitvu i produktivnosti podruja.
stvu, tehnikama gradnje u pojedinim podrujima za koje esto nema
drugih izvora. Razgovorima i anketama s lokalnim stanovnicima pri-
Osim grafike i pisane dokumentacije vaan izvor po- bavljaju se podatci o gospodarstvima i upravljanju tijekom povijesti,
dataka o povijesnom ruralnom krajoliku uglavnom je te promjenama u nedavnoj prolosti (prolim desetljeima).
190 U mnogim su urbanim i ruralnim podrujima dugog povijesnog
usmena predaja kazivanja starijih stanovnika, lokalne
trajanja esto prisutni razliiti oblici organizacije i koritenja prostora,
prie i legende, toponimski oblici, folklorna tradicija stoga oni odraavaju vie od jednog povijesnog konteksta.

196
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

pokazateljima razvoja, kao to su naselja, graevine i o koritenju prostora i karakteristinih djelatnosti koje
prometnice, to u pravilu jasno ocrtava odnose pre- su imale vanu ulogu u njegovu ustroju i do danas su
ma povijesnom razdoblju svog nastajanja i obiljejima prisutne u njegovim fizikim obiljejima. Zavretak raz-
topografije, koja su utjecala na njihovo oblikovanje.191 doblja znaaja usko je povezan s vremenom dogaaja,
Povijesni razvoj, koji je na razliite naine utjecao na gradnje ili ostalih djelatnosti. Pojedine kulturne sastav-
karakter krajolika, oituje se kroz nekoliko procesa nice krajolika koje su bile stvarane i razvijane tijekom
koritenje prostora i funkcije, prostornu organizaciju, duih i razliitih povijesnih razdoblja ije je trajanje i
uzorke, naselja i graevnu strukturu. Procesi u krajo- vie stotina godina mogu dobiti nekoliko razdoblja
liku ilustriraju nain na koji su nekadanje zajednice znaaja.194 U odreivanju razdoblja znaaja treba uzeti
bile organizirane, temeljene na vlasnitvu, koritenju u obzir sve karakteristike, odnosno sastavnice krajolika
zemlje, politikim, drutvenim i ekonomskim potre- od naselja, zgrada, koje mogu imati jedno razdoblje
bama. Podatci o uzorcima krajolika i naselja u pripa- do cesta, uzoraka polja i arheolokih mjesta koja mogu
dajuoj regiji, prirodnoj topografiji, kulturnim utjecaji- biti datirana i ranije. Prikupljenim i tematski organi-
ma i povijesnom koritenju zemlje sadre podatke o ziranim podatcima kao i analizom formiranja, odno-
nainu prostorne organizacije i ustroja krajolika te o sno povijesnog razvoja krajolika odreuje se razdoblje
nainu kako se razvijao tijekom povijesti. Prikaz povi- znaaja, kao razdoblje u kojemu je krajolik dosegnuo
jesnog razvoja ukljuuje kronoloki opis razvoja kra- kvalitete koje ga ine kvalificiranim, tj. prihvatljivim
jolika, izvorna topografska i vegetacijska obiljeja do- za upis u Registar kulturnih dobara. Kontinuirano ko-
kumentirana kroz nekadanje koritenje, oblikovanje ritenje krajolika tijekom povijesti odreuje povijesni
i fizike promjene.192 karakter kulturnog krajolika koji moe biti obiljeen
slojevitou, odnosno moe biti odreen u nekoliko
Razdoblje znaaja jest raspon (interval) vremena u ko-
povijesnih razdoblja.195 Povijesnim istraivanjima, anali-
jemu je kulturni krajolik bio povezan s vanim doga-
tikim i usporedbenim metodama povijesnog kontek-
ajima i osobama, djelatnostima i koritenjem pro-
sta krajolika i njegovih kulturnih sastavnica izdvaja se
stora i kada je dosegnuo visoke i znaajne vidljive, tj.
razdoblje kojemu u najveem dijelu pripadaju kljuna
fizike karakteristike. To razdoblje moe biti kratko,193
obiljeja (prostorna organizacija, kompozicija, matrica,
meutim, esto je to dugi niz godina, pa i stoljea unu-
uzorci i graditeljske strukture). Pri tome treba prepoz-
tar kojih su se odvijali vani dogaaji, trajao kontinui-
nati i vane dogaaje ili osobe koji su utjecali na for-
tet djelatnosti i razvoja kulturnih sastavnica krajolika.
miranje i povijesni razvitak, kao i na glavne promjene
Krajolik moe imati vie od jednog razdoblja znaaja.
krajolika. Odreivanje povezanosti izmeu krajolika i
Razdoblje znaaja kulturnog krajolika zapoinje s vre-
povijesnog razvoja odluujui je imbenik za odreiv-
menom njegova ustroja, odnosno najranijeg podatka
anje njegova razdoblja znaaja.196
191 Analiziraju se i istrauju povijesna obiljeja krajolika i njegovih
sastavnica, kulturnih i prirodnih, a osim podataka o povijesnim do-
gaajima, osobama, fizikom razvoju i oblikovanju podruja zbog
cjelovitosti podataka o krajoliku razmatraju se i povijesni podatci o
klimatskim, hidrolokim obiljejima, tlima, prirodnoj vegetaciji, koji 194 Ako se radi o sakralnim graevinama, crkvama koje su graene
su u velikoj mjeri odreivali nain koritenja prostora, gradnju, mre- od srednjeg vijeka do baroka, kao to je crkva sv. Nikole na umber-
u komunikacija i prostornu organizaciju. ku, njezina razdoblja znaaja su gotiko i barokno razdoblje te kraj
192 Na kartografskim prilozima kojima se ilustrira povijesni razvoj tre- 19. stoljea kada je dobila svoj dananji izgled.
ba odrediti tonu ili priblinu lokaciju svih poznatih povijesnih obi- 195 Povijesni kontiunuitet krajolika, tj. njegovo trajanje moe biti razli-
ljeja za pojedino povijesno razdoblje. Vidjeti Prilog 9.5.10. ito od razdoblja znaaja, meutim u takvim je sluajevima potrebno
193 U sluaju namjerno oblikovanih krajolika to je razdoblje njego- dokumentirati sva povijesna razdoblja.
va nastajanja, koje pripada odreenom stilskom razdoblju, dok je u 196 Svaki krajolik koji je povijesni ne mora imati znaaj kulturnog, dok
sluaju kontinuiranih, ivih organski razvijenih krajolika to razdoblje onaj koji je znaajan, odnosno ima svojstva kulturnog dobra, mora
znatno due i moe obuhvatiti nekoliko stoljea, kao to je primjerice biti odreen i povezan s povijesnim temama koje reprezentira, to
kulturni krajolik umberako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje. vrijedi i za pripadajue sastavnice krajolika.

197
Krajolik kao kul turno na slijee

DOKUMENTIRANJE
KULTURNOG KRAJOLIKA
Teorijska polazita slau se da je dokumentiranje po- stalno biljeenje promjena; podatke za planere na naci-
lazna toka u ouvanju svih vrsta kulturnog naslijea onalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i podatke koji
u koje su ukljueni i kulturni krajolici.197 Evidentiranje, omoguavaju odrivo koritenje i odravanje, zatitu
tj. snimanje i biljeenje podataka jedna je od glavnih te za izradu planova upravljanja. Osim navedenog, evi-
metoda koja omoguava znaenje, razumijevanje, defi- dentiranje tj. snimanje krajolika treba biti primarno, prije
nicije i prepoznavanje vrijednosti kulturnog naslijea.198 svega za stvaranje nacionalnog, regionalnog i lokalnog
Evidentiranje je sutinski dio konzervatorskih procesa, popisnika (registra) te preglednika (inventara) krajolika
a obuhvaa prikupljanje podataka kojima se opisuje fi- te kao integralni dio istraivanja i stalnih konzervator-
zika struktura, stanje i koritenje spomenika, grupa zgra- skih aktivnosti.
da i mjesta s oznakom razdoblja (godina) nastajanja.199
Ukljuuje materijalne i nematerijalne dokaze, pojave i Meunarodni standardi dokumentiranja
sastavni je dio dokumentacije koja e pridonijeti razumi- kulturnog krajolika
jevanju batine i njezinih vrijednosti. Snimanjem kultur-
Svojstva krajolika predstavljena su materijalnim dokazi-
nih krajolika prema temeljnim naelima Meunarodne
ma, fizikom pojavnosti, djelatnostima koritenja i bo-
udruge pejzanih arhitekata (International Federation of
ravljenja (stanovanja) ljudi koji su ga zauzeli, razvijali,
Landscape Architects, IFLA)200 postie se:
koristili i oblikovali u namjeri da slui njihovim potreba-
- podizanje spoznaje (znanja) koja omoguuje razumi- ma. Na taj nain oblikovani krajolici odraavaju znanja,
jevanje krajolika, njegova razvoja i vrijednosti vjetine, vjerovanja, tradiciju i vrijednosti tih zajednica,
- osigurava se da odravanje i zatita (konzervacija) budu a svojstva kulturnog krajolika razlikuju se s obzirom na
obzirni prema fizikoj formi, njezinim materijalima, teh- vrste.201 Dugogodinja nastojanja meunarodnih insti-
nikama gradnje te povijesnom i kulturnom znaaju tucija kao npr. ICOMOS-a u suradnji s Meunarodnom
udrugom pejzanih arhitekata (IFLA) za uvoenjem je-
- promie se interes i ukljuivanje stanovnika (dionika)
dinstvene popisne (inventarske) kartice za kulturne
u ouvanje batine kroz razmjenu i koritenje priku-
krajolike jo uvijek nisu zaivjela.202 Razlozi sloenosti
pljenih podataka
metode popisivanja i dokumentiranja (inventarizacije)
- omoguava se odrivo upravljanje i kontrola svih pro-
uvjetovani su ve samim pojmom kulturnog krajolika,
mjena u krajoliku.
kao i suvremenih napora usmjerenih na pitanja uprav-
Evidentiranje krajolika i njegovih sastavnica treba od- ljanja kulturnim naslijeem. Povelja o povijesnim vrto-
govarati zadatku i zahtijevanoj razini detaljnosti da bi vima i perivojima203 objavljena 1982. godine u Firenci
se osigurali podatci za: metode i postupke prepoznava- otvorila je mogunosti za upisivanje (registraciju) i zati-
nja, vrjednovanja, interpretacije i prezentacije krajolika; tu povijesnih vrtova i perivoja. Iste je godine predloena
jedinstvena popisna (inventarska) kartica koja je stvorila
pretpostavke za popisivanje, prikupljanje i strukturiranje
197 ICOMOS, 1996., Principles for the Recording of Monuments, Groups
of Buildings and Sites [84].
198 Ibidem. Recording is one of the principal ways available to give 201 Delort; Kuster, 2004.; Cosgrove, 1984.
meaning, understanding, definition and recognition of the values of the 202 U Hrvatskoj se za istraivanja povijesnih perivoja i vrtova koristi
cultural heritage. [84] pregledna (inventarska) kartica objavljena u: Obad itaroci, 1992.
199 Ibidem [84]. 203 ICOMOS-IFLA,1982., Charter of Florence for the restoration of histo-
200 Ibidem [84]. rical gardens [80].

198
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

podataka o povijesnim vrtovima i perivojima. Ocijenje- podatke o lokaciji, imenu, povijesti krajolika, postoje-
no je da bi se s odreenim prilagodbama ona mogla em stanju, vlasnitvu, vrjednovanju (ocjeni) i zakonskoj
primijeniti i na ostale vrste krajolika. Prije desetak go- zatiti, slijedi podrobno dokumentiranje. Razvijanjem
dina na temelju metode popisivanja i dokumentiranja metode popisivanja i dokumentiranja (inventarizacije)
(inventarizacije) koju je predloio ICOMOS IFLA zapo- nastoji se dokumentirati cjeloviti opseg svih sastavnica
elo je dokumentiranje najjednostavnije i najoiglednije kulturnog krajolika. Kao razmjerno nov pristup u zatiti
vrste vidljivo oblikovanih kulturnih krajolika, sa zamisli kulturnih dobara, kulturni krajolik se kao vrsta javlja od
da se primijeni i na ostale kategorije. Napredak je po- 1992. godine, a definicije se sustavno nadopunjuju u
stignut na prepoznavanju povijesnih vrtova i perivoja zadnjim desetljeima. Za razliku od ranijih u definiciju
te stvaranju Popisnika (registra) i Preglednika (inventara) pojma uvedena su i naselja, nestale su podjele izmeu
osobito u Europi i SAD-u, a Odbor za kulturne krajolike kulturnog i prirodnog naslijea, a pozornost je usmje-
(Committee on Cultural Landscapes) ICOMOS-a je u su- rena prema nematerijalnim vrijednostima, poveava-
radnji s pojedinim zemljama pripremio nacionalne ka- jui time sloenost metode inventarizacije. Sloenost
taloge i upisnike (inventare).204 Danas taj program ima kulturnog krajolika, naglaena aktualnim problemima
iroku primjenu, pogotovo zbog suvremenih stavova procesa globalizacije, upuuje na tekoe pri definiranju
u teoriji ouvanja kulturnog naslijea da spomenik nije metoda popisivanja, dokumentiranja (inventarizacije) i
mogue promatrati kao izolirani znak (landmark) u pro- strukturiranja podataka.
storu, ve kao dio prostornog konteksta.205
Popisni obrazac za dokumentiranje
Prvi korak u podizanju svijesti o vrijednostima krajolika
kulturnog krajolika
kao kulturno-povijesnog naslijea jest stvaranje upi-
snika (registra) i popisnika (inventara). To prije svega Kulturni krajolici, kao vrsta kulturnog naslijea, opisani
ukljuuje listu lokaliteta, odnosno izradu popisa pre- su kao entiteti u kojima su ovjekov rad i rad prirode
poznatih kulturnih krajolika temelja za budui popi- usklaeni. Iz navedenog odreenja proizlaze problemi
snik (inventar).206 Nakon poetnog popisnog (inventar- daljnjeg postupanja jer otvaraju pitanja metodskog pri-
skog) lista za kulturne krajolike,207 koji sadri osnovne stupa kako prikazati i dokumentirati (inventarizirati)
meudjelovanje ovjeka i njegove okoline, a s druge
204 U programu sudjeluju: Australija, Austrija, Kanada, panjolska, strane namee se pitanje kako s istom popisnom (in-
Francuska, Italija, Japan, Portugal, Velika Britanija, vicarska, SAD, itd. ventarskom) karticom prikazati razliite vrste krajolika.
U Velikoj Britaniji rad na inventarizaciji zapoeo je prije dvadesetak
godina od strane NGOs i do sada je ukljueno preko tisuu vrtova. U Popisivanjem i dokumentiranjem (inventarizacijom) tre-
panjolskoj detaljne studije i inventare provodi Ministarstvo kulture, baju biti obuhvaene sve kategorije i vrste krajolika i
a rezultat je katalog od preko 1600 zatienih vrtova. Austrijski kata-
log sadri oko 1500 povijesnih vrtova. U SAD je tzv. HALS Program treba im biti prilagoena od namjerno oblikovanog,
(Historic American Landscapes Survey) popisao i dokumetirao oko ti- organski razvijenog do asocijativnog krajolika. Meu-
suu krajolika. U Kanadi se provodi takva inventarizacija.
narodno prihvaene pregledne (inventarske) kartice
205 Inventarizacijska kartica je prezentirana na sastanku ICOMOS-IFLA
u Verbaniji (Italija), listopad 2006. Nakon potrebnih potvrivanja i ko- koje je predloio ICOMOS u suradnji s Meunarodnom
rekcija ratificirana je na sastanku u Norvekoj, u rujnu 2007. godine. udrugom pejzanih arhitekata, IFLA sadravaju grafike
206 U pojedinim zemljama takve liste su zapoele popisom perivoja
i pisane (opisne) podatke koji obuhvaaju nekoliko te-
i vrtova, a potom su proirene na urbane predjele, agrikulturna pod-
ruja, da bi s vremenom rasle i ukljuile podruja s vie tipova krajoli- matskih cjelina (tablica 15). Osnovna inventarska karti-
ka, vee sloenosti. Slino je i u Hrvatskoj, gdje je lista, popis perivoja ca za registar kulturnih krajolika sadri: ope podatke
i parkova prepoznata kao kulturni krajolik, zatien na temelju Zako-
na o zatiti i ouvanja kulturnih dobara, a jedan dio njih i na temelju o kulturnom krajoliku (ime, smjetaj u prostoru, karta,
Zakona o zatiti prirode. Kriteriji i standardi pri tom nisu dogovarani, granice podruja); zakonske okvire: vlasnik, korisnik, stu-
ni meusobno usklaeni.
panj zatite; kategoriju kulturnog krajolika prema UNES-
207 Popisni (inventarski) obrazac za organski razvijene kulturne krajo-
like (krajoline jedinice) predloen za primjenu u Hrvatskoj vidjeti u CO-vo tipologiji s opisom; povijesne podatke: izvorno,
potpoglavlju 3.4.

199
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 15: Usporedba dokumentiranja obiljeja i sastavnica kulturnog krajolika prema metodama ICOMOS-a i NPS-a

POPISNA (INVENTARIZACIJSKA) KARTICA


PODATCI ICOMOS NPS
Naziv
Naziv, povijesno ime
OPI PODATCI Karta smjetaja 1:50 000
Smjetaj, adresa
GEOGRAFSKI PODATCI Koordinate geografskog smjetaja
Povrina i opisna granica krajolika
GRANICE Okolini uvjeti: klima, temperatura,
Koordinate geografskog smjetaja
vlaga, vjetrovi
Vegetacijska obiljeja
Opis obiljeja lokacije
EKOGEOGRAFSKA OBILJEJA Stanita i ekosustavi
Vegetacija i koritenje zemlje
Topografska i geoloka obiljeja
OKOLINA KRAJOLIKA Prirodni (more, rijeka)
Opis okoline
SITUACIJA Urbani (ceste, zgrade, funkcije)
TIP I SVOJSTVA KULTURNOG Tip (namjerno oblikovani; organski Tip (namjerno oblikovani; organski
KRAJOLIKA razvijeni; asocijativni), opis obiljeja razvijeni; asocijativni), opis obiljeja
Vlasnitvo dobra i kategorija dobra:
PODATCI O STATUSU KULTURNOG broj pridruujuih i nepridruujuih
DOBRA elemenata (zgrade, podruja, mjesta,
strukture, graevine)
Povijesne i sadanje funkcije i
FUNKCIJA I KORITENJE
djelatnosti
OPIS Povijesni kontekst
Primijenjeni kriteriji Nacionalnog
Glavno povijesno i sadanje stanje registra
KULTURNO-POVIJESNI ZNAAJ Prirodno-povijesni znaaj (geoloke Stupanj znaaja
forme i strukture)
Razdoblje znaaja, vani datumi
Postojei elementi naslijea (kulturni
Uzorci i prostorna organizacija
i prirodni)
Mrea komunikacija
Ocjena stanja zatite
Naselja i klasteri
Izvornost / autentinost
Zgrade, arhitektonska i stilska obiljeja
Cjelovitost / integritet
Materijali
Zakonska zatita
Arheoloka mjesta
VRJEDNOVANJE Ocjena (visoka, srednja, niska)
Znaajne osobe
I ZATITA Planiranje (prostorni i razvojni
Arhitekti / graditelji
planovi)
Podatci o razvoju povijesnog
Sadanja namjena
konteksta
Stanovnici i etnike grupe
Cjelovitost / integritet
Glavne gospodarske aktivnosti
Stanje znaaja
Dostupnost usluga, edukacije,
Karakterno odreujui elementi
energetske infrastrukture
Industrija, gospodarstvo, proizvodnja
TIP PROSTORA U KOJI JE KRAJOLIK
Rekreacijski, trgovaki sadraji,
UKLJUEN
poljodjelski
FOTOGRAFIJE
OSTALA DOKUMENTACIJA Karte, skice, povijesne karte
Bibliografski izvori za ispunjavanje Knjige, lanci i ostalo
LITERATURA
obrasca, ostala bibliografija o dobru Povijesni izvori

200
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

naknadno i sadanje koritenje, datum gradnje, autor(i); reim zatite. Dodatak su grafiki podatci: karte, planovi,
opi opis: okolina, prirodna obiljeja, pejzana/prostor- skice, nacrti i fotografije. Sukladno antropolokom stavu
na kompozicija, arhitektonski elementi, skulpture, opre- o zajednikom sagledavanju svih imbenika krajolika
ma, koritenje zemlje, tradicijska proizvodnja, energetski opipljivih i neopipljivih, materijalnih i nematerijalnih
sustavi, graevine, postojee stanje; karakteristike: ma- obiljeja, National Park Service istrauje i dokumentira
terijalne i nematerijalne, vjerovanja, stanovnici, drutve- obje grupe.212 Analiza (tablice 15) Usporedba modela
no ekonomske djelatnosti, autentinost, integritet, uni- dokumentiranja (inventarizacije) obiljeja i sastavnica kul-
verzalnost, izolirani ili grupna vrijednost; kriteriji izbora turnog krajolika pokazuje da, iako je struktura podataka
i vrjednovanja; povijesni grafiki podatci (crtei, slike, ICOMOS-ove popisne kartice i popisne kartice National
grafike, fotografije) i literatura; podatci o obraivau: Park Service (NPS) razliito sistematizirana, podatci koji
ime i adresa, odgovornost i njegov poloaj, institucija.208 su nuni za opisivanje obiljeja kulturnog krajolika u
glavnim se obiljejima podudaraju.
Popisna (inventarska) kartica koju je 1997. godine obli-
kovao National Park Service209 za potrebe Nacionalnog
GIS i dokumentiranje
upisnika (registra) povijesnih mjesta u SAD-u, koja uklju-
kulturnog krajolika
uje i povijesni krajolik, takoer sadri pisane i grafike
podatke. Podatci su podijeljeni u tematske grupe, a za- Meunarodne strune organizacije zalau se za uspo-
poinju opim podatcima kao to su ime dobra, lokacija stavljanje i razvoj standarda i jedinstvenih metoda za
(adresa), vlasnitvo i klasifikacija pridruenih kulturnih popisivanje, snimanje, opisivanje, klasifikaciju, ocjenjiva-
dobara.210 Sljedea grupa podataka odnosi se na po- nje, praenje stanja i upravljanje kulturnim krajolicima.213
vijesne i sadanje funkcije krajolika te nain koritenja. U zadnjih desetak godina sredinji interes UNESCO-a
Openiti opis krajolika ukljuuje: arhitektonske klasifika- usmjeren je prema uinkovitim metodama upravljanja
cije graevina (materijal, temelji, zidovi, krovovi, stilovi), naslijeem, posebice kulturnih krajolika.214 U podrci ta-
povijesno i sadanje fiziko stanje pojedinih dobara pri- kvim nastojanjima zalae se za koritenje suvremenih
druujuih i nepridruujuih elemenata. Opis opih obi- elektronikih i raunalnih informacijskih tehnologija.215
ljeja odnosi se na opise fizikih imbenika krajolika.211 Geografsko-informacijski sustav (GIS) jest vrstan nain za
upravljanje podatcima o kulturnim krajolicima i objektima
Izjava o znaaju ukljuuje podatke o zadovoljavanju kri-
kulturne batine u krajolicima.216 To je posebice vano u
terija nacionalnog registra, podruju i razdoblju znaaja,
sluajevima organski razvijenih, kontinuiranih krajolika,
vanim datumima te graditeljima i arhitektima. U op-
s velikim brojem vlasnika i korisnika radi potrebe uskla-
em tekstu opisuje se razina znaaja i za to primijenjeni
ivanja njihovih aktivnosti, praenja stanja, izrade pla-
kriteriji. Zasebna su toka izvori i bibliografija (lanci i
ostali izvori podataka za pripremu obrasca). Na kraju
se upisuju zemljopisni podatci koji ukljuuju povrinu 212 Materijalne aspekte istrauje kroz arhivsku dokumentaciju, povi-
jesna razdoblja, terenskim istraivanjima postojeeg stanja i sl. Doku-
krajolika, koordinate, tekstualni opis granica te pravni mentiranje nematerijalnih, neopipljivih vrijednosti svodi se na: loka-
cije festivala, mjesta tradicijske glazbe, plesa, hodoasnikih putova,
208 [92] memorijalnih mjesta i prolih dogaaja, mjesta tradicijskih vjetina,
mjesta sakupljanja / berbe domaih biljaka, mjesta obrtnikih urada-
209 U.S. Department of the Interior, National Park Service [29]. ka te tradicijska mjesta doivljaja posebnog vremena godine.
210 Posebnost amerikog pristupa jest prepoznavanje pridruujuih i 213 UNESCO, ICOMOS, NPS.
nepridruujuih elemenata krajolika, kao to su zgrade, mjesta, struk-
ture i graevine, a u inventarskom se listu izraavaju u brojkama. 214 Podrobnije o metodama zatite i upravljanja kulturnim krajolici-
ma u poglavlju Sustav i metode zatite kulturnih krajolika.
211 Fiziki imbenici kulturnog krajolika su: koritenje (land use), uzor-
ci (patterns), klasteri (clusters); prirodni sustavi; prostorna organizaci- 215 ***1999.d [66].
ja; vizualni odnosi; oblije terena (topografija), nadzemna odvodnja, 216 Geografski informacijski sustav (GIS) je skup raunalnih alata koji
vegetacija, sustavi kretanja, obiljeja voda, prirodna i izgraena obil- se koriste za prikupljanje, arhiviranje, upravljanje, preuzimanje, ana-
jeja, nenaseljene strukture krajolika i graevine, oprema krajolika, liziranje i izlaz geografskih i drugih vrsta atributa podataka. Boehler;
graevine malog mjerila. Heinz; Scherer; Siebold, 1999.

201
Krajolik kao kul turno na slijee

79. Povijesni krajolik Boko-kotorskog zaljeva

nova upravljanja i modeliranja budueg razvoja (sl. 79). promjena u krajoliku.218 Baza podataka je zbirka poda-
Njime se omoguuje organizirano prikupljanje i obrada taka organiziranih prema zadanoj strukturi prema kojoj
podataka putem raunalnog programa oblikovanog se opisuju svojstva (atributi) sastavnica i njihovi meu-
za stvaranje, rukovanje, analiziranje i prikazivanje svih sobni odnosi.219 GIS baza kao zbirka podataka ukljuuje
vrsta geografskih (prostornih) podataka s pripadajuim podatke o lokaciji i obiljejima pojedine sastavnice ili
atributima. Obiljeje GIS-a jest zajedniko organiziranje krajolika. Geometrijska obiljeja i lokacija pojedine sa-
prostornih i neprostornih podataka u raunalnom okru- stavnice krajolika u stvarnom se prostoru biljee u slo-
enju, ime je omogueno povezivanje podataka iz ra- jevima digitalne (raunalne) karte, koja je na taj nain
zliitih izvora s odgovarajuim analizama.217 Svi podatci usporediva s topografskom kartom odreenog zemljo-
dobiveni iz razliitih izvora georeferenciraju se u istom pisnog podruja.220 Podatci kojima se opisuju pojedine
koordinatnom sustavu. sastavnice krajolika i njihove znaajke (atributi) pohra-
njeni u bazama podataka i povezani u pojedine slojeve
Kao tehnika podrka za upravljanje, povezivanje i anali-
karata dostupni su kroz vizualni prikaz ili u tablicama.221
zu prostornih podataka u usporedbi s tradicijskim plano-
Omoguene su prostorne analize preklapanjem topo-
vima, crteima i modelima GIS prua vee mogunosti
grafskih, katastarskih i ortofoto snimaka.222
ukljuivanja i povezivanja nekoliko slojeva ulaznih po-
dataka te mnogostruke mogunosti vizualizacije. Osim
218 Postupcima klasifikacije krajolika u usporedbi sa starijim karta-
toga, alatima GIS-a mogue je analizirati i modelirati
ma, s unaprijed definiranim legendama i tipovima, danas se mogu
budui razvoj kulturnih krajolika. Potrebita fleksibilnost bre prilagoditi cilju i promijeniti u kasnijim fazama rada koritenjem
koja proizlazi iz dinamike i sloenosti kulturnih krajolika fleksibilnosti digitalnih baza podataka.
219 ***2009.a [38].
osnovni je uvjet vienamjenskog koritenja podataka za
220 Svaka odabrana sastavnica sadri razliite vrste podataka, na pri-
klasifikaciju, ocjenjivanje, planiranje razvoja i praenja mjer: topografske podatke, koritenje prostora, nadmorsku visinu, sta-
tus zatite, povijesno razdoblje i ostale pridruene atribute unesene
u bazu podataka.
217 Moe biti koriten za formiranje i voenje baze podataka, s po-
datcima iz razliitih izvora. Za formiranje podataka o zatienim i 221 Primjerice, raunalno obraene karte mogu prikazivati lokaciju po-
evidentiranim kulturnim dobrima na podruju istraivanog krajolika jedine sastavnice krajolika povezanu s bazom podataka koja ukljuuje
umberka koriteni su podaci Registra kulturnih dobara, registriranih pripadajue atribute kao to su: arheoloki lokaliteti, razdoblje formi-
i preventivno zatienih kulturnih dobara Ministarstva kulture Konzer- ranja naselja i njihova prostorna raspodjela, tipologija naselja i sl.
vatorskog odjela u Zagrebu i Karlovcu; Prostornih planova ureenja 222 Promjene krajolika izazvane prirodnim ili ovjekovim utjecajem
gradova Samobor, Jastrebarsko i Ozalj; Prostornih planova ureenja takoer se prikazuju u obliku grafikih prikaza, kao degradacija kra-
opina Klina Sela, Krai i umberak. Usporediti s potpoglavljem 3.4. jolika, negativna obiljeja (kamenolomi, infrastrukturni zahvati i sl.).

202
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

PRIJEDLOG VRSTA KULTURNIH


KRAJOLIKA U HRVATSKOJ
Na teritoriju Hrvatske, zahvaljujui geografskim, prirod- - prostorno i vremensko meudjelovanje ovjeka i pri-
nim, reljefnim i kulturno povijesnim specifinostim,a rode, procese i dinamiku
razvili su se i oblikovali krajolici razliitih vrsta koji su po- - prostornu, teritorijalnu odreenost kao topografski
vezani s panonskim i mediteranskim kulturnim krugom. odreena podruja
Regionalne i lokalne raznolikosti stvaralakog izraza u - kontekstualnu odreenost u irem drutvenom i fi-
dijalogu s prirodnim okoliem tijekom povijesti obliko- zikom kontekstu
vale su krajolike naseljavanja i boravljenja. Intervencije
- k reativne, stvaralake vrijednosti: kulturne, estetske,
ovjeka u meudjelovanju sa zadanostima prostora bile
povijesne, drutvene, gospodarske...
su namjerne te su oblikovale krajolike utilitarnog i po-
- urbanistike, arhitektonske ili tehnoloke cjeline koje
sebnog znaenja. Utilitarni krajolici koriste topografske
ilustriraju povijesna razdoblja
pogodnosti za smjetaj naselja i graevina vanih za
zajednicu, dok se krajolici posebnog znaenja oituju - tradicijska naselja, koritenje i namjenu prostora te izra-
kroz graditeljske strukture vezane uz vjerovanja i duhov- en odnos prema okoliu
na znaenja odreenog mjesta. Na taj nain zajedniki - materijalno i nematerijalno naslijee; tradicije, obiaje,
prenose i komuniciraju vane poruke. Takve su se pro- znanja, vjetine...
storne strukture, sakralne, fortifikacijske i naseobinske - p ovezanost s povijesnim dogaajima i osobama,
uglavnom prenosile iz jednog povijesnog razdoblja u umjetnikim i knjievnim djelima
drugo, pa i od razliitih etnikih skupina. - bioloku raznolikost i znaajne ekosustave
Na temelju istraivanja metoda prepoznavanja i do- - prirodne fenomene ili podruja iznimnih prirodnih lje-
kumentiranja kulturnih krajolika kroz bibiliografske pota i estetske vanosti, simbolikog znaenja ili zna-
izvore i meunarodne primjere, ovim se istraiva- ajne geoloke i reljefne oblike i znaajke
njem utvruje model prepoznavanja i razvrstavanja - cjelovitost (integritet) kulturnih i prirodnih vrijednosti.
kulturnih krajolika prema vrstama u Hrvatskoj. Meu-
Prepoznavanje kulturnih krajolika kao vrste kulturnih
narodne povelje i preporuke pruaju struni okvir za
dobara u Hrvatskoj jo uvijek je na poetcima. Osim
razvrstavanje kulturnih krajolika i osiguravaju potreb-
to su krajolici prepoznati zakonom kao vrsta kultur-
nu usporedivost i sukladnost nacionalnog pristupa s
nog dobra,223 nije uslijedila podrobnija razrada kriterija
meunarodnim. Odreivanje i prepoznavanje vrsta
i standarda njihova prepoznavanja i razvrstavanja za
krajolika ovisi o njihovoj zastupljenosti na odreenom
potrebe upisa na liste kulturnih dobara Hrvatske. Pre-
teritoriju. Slijedom odreenja da kulturni krajolik pred-
ma Pravilniku o obliku, sadraju i nainu voenja Registra
stavlja sloeno djelo prirode i ovjeka, bilo koji dio
kulturnih dobara Republike Hrvatske224 krajolici se dijele
teritorija koji ispunjava zadane kriterije moe biti pre-
na dvije grupe: kulturne i povijesne, a perivoji, vrto-
poznat kao kulturni krajolik. Odreenje pojma kultur- vi i parkovi nisu prepoznati kao namjerno oblikovani
nog krajolika u meunarodnim krugovima kulturnog
naslijea, od uspostave pojma do danas, dopunjava-
223 Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 2, ... krajolici i njihovi
lo se i ukljuivalo nove parametre i obiljeja. Kultur- dijelovi koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjet-
ni krajolici koji reprezentiraju zajedniki rad prirode i niku, povijesnu i antropoloku vrijednost.
ovjeka posjeduju: 224 Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kulturnih
dobara Republike Hrvatske.

203
Krajolik kao kul turno na slijee

80. Vidljivo oblikovani krajolik parka Maksimir, Zagreb 81. Vidljivo oblikovani krajolik Zelene potkove, Zagreb

krajolici, ve kao kulturno-povijesne cjeline.225 Poznato povrine arheolokih nalaza, koji ilustriraju nain or-
je da Hrvatska posjeduje brojne i razliite vrste kultur- ganizacije ili ivota odreenog povijesnog razdoblja.
nih krajolika, koji, bez obzira jesu li prepoznati i zati- Osim krajolika kopna u Hrvatskoj su zastupljeni i krajo-
eni zakonskim putem, postoje zabiljeeni u literaturi i lici mora, rijeka i jezera.
brojnim strunim istraivanjima.226 Analizom i uspored-
bom s meunarodnim teorijskim podjelama predlae Vidljivo oblikovani krajolici: perivoji,
se model razvrstavanja kulturnih krajolika u Hrvatskoj parkovi, vrtovi, arboretumi i sl.
prema glavnim kategorijama UNESCO-a: namjerno,
Najoiglednija vrsta dosad prepoznatih i zakonom
oito oblikovani; organski razvijeni i krajolici posebnih
zatienih kulturnih krajolika u Hrvatskoj jesu vidlji-
povezanosti (asocijativni). Kategorija namjerno, vidlji-
vo (namjerno) oblikovani krajolici stvoreni svjesnom
vo oblikovnih krajolika ukljuuje: perivoje, parkove i
namjerom. Kategorija namjerno oblikovanih krajolika
vrtove; pojedine tipove urbanog i industrijskog krajo-
ukljuuje sljedee vrste: perivoje i parkove (perivoji uz
lika. U kategoriju organski razvijenih krajolika pripada-
dvorce, vile, stambene i ostale vrste javnih zgrada, ljei-
ju: ruralni i poljodjelski krajolici; urbani krajolici nastali
lini perivoji, samostanski vrtovi, promenade, aleje i sl.);
spontanim razvojem; pojedini industrijski i obrambeni
botanike vrtove i krajolike oblikovane iz znanstvenih
krajolici; krajolici posveenih mjesta, krajolici promet-
razloga (arboretumi, vrtovi); javne perivojno oblikova-
nica (putova, cesta i eljeznica). U asocijativne krajolike
ne prostore (perivojni trgovi, parkovi, perivoji, drvoredi,
ubrajaju se krajolici posebne povezanosti s mitskim ili
izlobeni vrtovi); povijesne proizvodne krajolike (vrto-
vjerskim sadrajem, krajolici nadahnua, krajolici sjea-
ve, vonjake, rasadnike, vinograde..); krajolike sjeanja227
nja (memorijalni) i povijesni krajolici. Osim navedenih
(groblja, aleje, memorijalna stabla); planirane urbane
kategorija posebnost su krajolici arheolokih mjesta
krajolike (planski oblikovana i ureena urbana podru-
koji posjeduju visoki stupanj zastupljenosti ili su velike
ja iz raznih povijesnih razdoblja); industrijske krajolike
vezani uz proizvodnju ili koritenje mineralnih sirovina
225 Usporediti s poglavljem Vrste krajolika. Poznato je da su povijesni
krajolici dio ireg pojma kulturnog krajolika. 227 Krajolici groblja mogu biti i krajolici posebnih povezanosti (asoci-
226 Podrobnije o istraivanjima povijesnih perivoja vidjeti u: Obad jativni) u sluaju kad je manje oita njihova oblikovna i estetska kom-
itaroci, 1992.; Obad itaroci 1993.; Obad itaroci, 1999.; Obad ponenta, a zastupljenija su povijesna, nadgrobna obiljeja ili poveza-
itaroci; Bojani Obad itaroci, 2003. nost sa znamenitim osobama.

204
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

82. Planirani agrarni krajolik doline ua Neretve 83. Povijesni agrarni, terasirani krajolik Korule

(solane, rudnike,..); fortifikacijske krajolike te turistike i te ostale vodene povrine. Tipovi i izgled seoskih naselja
rekreacijske krajolike sa svim graevinama, ureenim i poljodjelskih povrina odraavaju tradiciju, tehnologi-
otvorenim prostorima, prateim elementima i sadra- je, znanja i vjetine ljudi koji su mijenjali i prilagoavali
jima (kupalitima, sunalitima, skijalitima, igralitima i okoli svojim potrebama. Osim navedenog organizaciju
sl.). (sl. 80 i 81). Meu ostalima, tu se ubrajaju: park Mak- i izgled ruralnog krajolika bitno su odredila i topograf-
simir u Zagrebu, gradski perivoji gradova (Opatije, Splita, ska obiljeja prostora u kojemu su nastali. S obzirom
Osijeka, Karlovca...), perivoji dvoraca, vila i ljetnikovaca, usku povezanost s topografskim obiljejima podruja,
arboretumi (Trsteno, Vinica) i brojni drugi. To su krajolici ruralni krajolici Hrvatske razlikuju se s obzirom na ze-
oblikovani na temelju unaprijed osmiljenog plana ili mljopisne znaajke u panonskom, dinarskom i jadran-
projekta, kao djelo urbanista, arhitekta, pejsanog arhi- skom podruju. S obzirom na geomorfoloka obiljeja
tekta ili vrtlara. Pojedini namjerno oblikovani krajolici, pojedinih regija razlikujemo nizinske, rijene, planin-
kao to su perivoji zatieni su temeljem dvaju zakona ske, brjeuljkaste, krajolike krkih polja, terasirane krajo-
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara i Zakona o like i druge. Osim prirodnih zadanosti na oblikovanje i
zatiti prirode kao spomenici parkovne arhitekture. organizaciju ruralnog krajolika utjecale su drutvene i
politike okolnosti, gospodarski uvjeti, vlasniki odno-
Povijesni ruralni i poljodjelski krajolici si i ostali uvjeti pojedinih povijesnih razdoblja. Agrarni
(poljodjelski) krajolici, kao dio ruralnog prostora razli-
Povijesni ruralni krajolici zastupljeni na podruju Hrvat-
kuju se po nainu koritenja zemlje i poljoprivrednim
ske organizirani su i ureivani tradicijskim spontanim
aktivnostima te mogu biti: vinogradarski, oraniki, pa-
razvojem i djelatnostima vezanim uz koritenje zemlje.
njaki, maslinarski, itd. U njima su osim geomorfolo-
U starijoj konzervatorskoj praksi nazivaju se krajolici tra-
kih zadanosti, vlasniki odnosi u najveoj mjeri odredili
dicijskih vjetina, odnosno etnoloki krajolici.228 Pojav-
prostornu organizaciju, sustave komunikacija, prostor-
nost ruralnog krajolika odreuju naselja, prometnice,
ne uzorke, geometriju parcela, omeivanje posjeda i
obradive, umske i ostale prirodne povrine, vodotoci
slino. S obzirom na stupanj ouvanosti kulturno-po-
vijesnih obiljeja dosad su upisani u Registar kulturnih
228 Zaetnik prepoznavanja ruralnih krajolika, odnosno etnolokih
podruja bila je konzervatorica etnologinja Beata Gotthardi-Pavlov- dobara: povijesni agrarni krajolik Starogradskog polja
sky, koja je na podruju Istre, Kvarnera i otoka prepoznala i zatitila na otoku Hvaru (Lista Svjetske batine), ruralni krajolik
nekoliko takvih podruja.

205
Krajolik kao kul turno na slijee

84. Povijesni urbani krajolik Korule 85. Povijesni industrijski krajolik luke Rijeka

umberak Samoborsko gorje Pleiviko prigorje, odnosu doprinose njegovu znaenju i vrijednostima.
krajolik Velikog Tabora, agrarni krajolik dvorca Bela te Topografija prirodnog okolia je tijekom urbaniziranja
agrarni krajolik Vodnjantine. U okviru prostorno-plan- prostora djelomino ili potpuno promijenjena slojevima
ske dokumentacije prepoznati su: ruralni krajolik Lonj- uzoraka izgraenih i otvorenih prostora, zgrada, trgova,
skog polja, ruralni krajolik Zrinske gore, ruralni krajolik ulica i infrastrukturnih graevina. Na taj nain formiran
doline rijeke Gacke, urbano-ruralni krajolik doline rijeke urbani krajolik sloen je od prepoznatljivih elemena-
Mirne, agrarni krajolik delte rijeke Neretve, suhozidni ta kojima su oblikovani uzorci, prostorna organizaci-
krajolici otoka i priobalja (Korule, Hvara, Krka, Cresa, ja, vizualni odnosi, urbane zelene povrine, elementi
Peljeca) i nekoliko ostalih. (sl. 82 i 83). Radi se o ruralnim povijesne tehnike infrastrukture i urbana oprema koji
podrujima ije povrine premauju vie stotina km te se zajedniki prepoznaju kao vrijednost kulturnog na-
obuhvaaju administrativna podruja nekoliko grado- slijea. Povijesni urbani krajolik smatra se ivim terito-
va i opina. Ouvanje njihova karaktera i vrijednosti je rijem koji je odreen povijesnim razvojem s tragovi-
sloen proces koji zahtijeva osim konzervatora, ukljui- ma prolih narataja kao odgovorom na ogranienja
vanje i ostalih strunjaka, lokalne samouprave, stanov- i mogunosti pripadajueg prirodnog okolia. Na taj
nika, vlasnika i ostalih korisnika prostora. nain oblikovan, on predstavlja izraz i odraz vremena
i zajednica koje su ga formirale, njihovih civilizacijskih
Povijesni urbani krajolici stavova, tehnikih dostignua i gospodarskih mogu-
Povijesni urbani krajolici obuhvaaju osim izgraenih, nosti. Sukladno tome povijesni urbani krajolik moe se
urbanih struktura i prirodni okoli, njegova topografska, promatrati kroz prepoznavanje posebnih vrijednosti u
fizika i prirodna obiljeja, koja su tijekom urbanog ra- povijesnom urbanom prostoru - gradu. Odreuju ga
zvoja u veoj ili manjoj mjeri ostala prepoznatljiva. U jasna morfologija i prepoznatljive sastavnice, kao to su
sluaju neatraktivnih obiljeja lokacije urbanim krajoli- izgraene strukture, otvoreni prostori, uzorci, funkcije i
kom smatra se i vizualna percepcija posebnih esteskih i dr., promatrane na holistiki nain kojim se prepozna-
vizualnih vrsnoa koju stvara prepoznatljiva stratigrafija je njegov karakter. Urbani krajolik se interpretira i kao
stvorenih urbanih uzoraka i oblika u tkivu grada. Sklad i vizualna percepcija posebnih kvaliteta pojedinih pod-
protezanje urbanih oblika te odnosi izmeu grada i nje- ruja, ukljuujui estetske i morfoloke, kao to su po-
gova okruenja s kojim je u funkcionalnom i vizualnom gledi, vizure i pristupi, izgraene i otvorene graditeljske

206
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

86. Povijesni industrijski krajolik solane Ston 87. Povijesni fortifikacijski urbani krajolik Dubrovnika

i urbane karakteristike te geomorfologija teritorija. Ur- ine i pratee zgrade za pojedine funkcije (uprava, skladi-
bana podruja su u prostornom, funkcionalnom i vi- ta, energetska postrojenja) te industrijska infrastruktura,
zualnom odnosu sa svojom okolinom koja doprinosi ime se prezentiraju uzorci i nain cjelovitog industrij-
njihovom znaenju, kulturnom znaaju i vrijednostima. skog procesa. Takav pristup omoguuje sagledavanje
Osim morfolokih obiljeja sagledava se i nain na koji industrijskog krajolika kao zasebnog prostornog entiteta,
su se izgraeni i otvoreni prostori razvijali tijekom po- za razliku od jednostavnog prepoznavanja pojedinih in-
vijesti, to su bile dinamike razvoja iji su rezultat urba- dustrijskih zgrada ili grupa zgrada. Koncept industrijskog
ni uzorci i ostala ouvana obiljeja urbanih prostora. U krajolika koristi se za vrjednovanje materijalnih ostata-
prepoznatljive tipove mogu se ubrojiti povijesni urbani ka industrijskog naslijea, pridajui mu pri tome novo
krajolici razliitih povijesnih razdoblja: srednjovjekovni znaenje i uvjete prilagodbe novom nainu koritenja.
mali gradovi nastali na kontinuitetu gradinskih nase- Prestankom proizvodnje mnoge su tvornice ostale bez
lja Istre i Kvarnera; planirani renesansni urbani krajolik: namjene, a u gradskim podrujima postaju brownfield
Dubrovnika, Stona, Korule, Karlovca; barokni urbani podruja, esto smjetena u dananjim gradskim sredi-
krajolik Varadina; planirani krajolici kraja 19. i polovice tima, zbog ega su prikladna za nove urbane sadraje.
20. stoljea Zagreba i ostalih gradova kontinentalne i Prenamjena naputenih industrijskih krajolika u nove
primorske Hrvatske (sl. 84). urbane sadraje, zasad je vrlo rijetka.229 Meu najrepre-
zentativnije primjere povijesnih industrijskih krajolika,
Povijesni industrijski krajolici koji imaju velike prostorne potencijale ubrajaju se luka
skladita i tvorniki pogoni u Rijeci, tvorniki pogoni ve-
Povijesni industrijski krajolici su ostatci industrijske proi- zani uz eljezniku prugu u Zagrebu, nekadanja Pamu-
zvodnje, a ukljuuju zgrade, tehnologiju i prostore ime na industrija u Dugoj Resi, rudnici ugljena Raa, Labin i
odraavaju fizike i drutvene procese povezane s proi- Podlabin, ciglana u Bedekovini, solana u Stonu, Pagu i
zvodnjom, koji imaju povijesnu, tehnoloku, drutvenu, Ninu, naputeni kamenolomi i drugi pogoni. (sl. 85 i 86).
arhitektonsku ili znanstvenu vrijednost. Odlikuje ih funk-
cionalna i prostorna povezanost industrijskih procesa,
graevina i strojeva u izgraenom (urbanom), poljodjel- 229 Nekadanji tvorniki sklop ZIVT u Zaboku prenamijenjen je u
skom ili prirodnom okoliu. Vano obiljeje industrijskog sjedite gradske uprave s trgovakim i poslovnim sadrajima. Za ne-
kadanji tvorniki sklop Rikard Beni u Rijeci izraeni su projekti pre-
krajolika je integritet, koji osim glavnih tvornikih zgrada namjene za kulturni kvart.

207
Krajolik kao kul turno na slijee

88. Povijesni krajolik utvrde Medvedgrad 89. Povijesni krajolik utvrda Vikog zaljeva

Krajolici utvrda kontinentalnom i primorskom dijelu Hrvatske. Prema


podjeli po povijesnim razdobljima zastupljeni su krajolici
Krajolici utvrda, odnosno fortifikacijski krajolici ukljuuju neolitskih utvrda, antikih fortifikacija, ranosrednjovje-
fortifikacijske graevine smjetene na strateki vanim kovni i srednjovjekovni sustav gradina i utvrda, sustav
i povoljnim lokacijama, posebnih geomorfolokih obi- protuturskih utvrenja, venecijanskih renesansnih utvr-
ljeja, ije su pogodnosti koritene za gradnju sustava da, novovjekih austrijskih, engleskih... utvrda te vojne
utvrda, starih gradova, katela, vojarni, skladita i ostalih graevine iz sredine 20. stoljea. Brojne povijesne utvr-
graevina vezanih uz funkciju obrane. Fortifikacijske gra- de i vojne graevine postale su beskorisne i naputene,
evine mogu pripadati jednom ili razliitim povijesnim a one koje nisu sruene danas su bez sadraja. Meu
razdobljima te ilustrirati stupanj razvitka vojne tehnike najznaajnije fortifikacijske krajolike ubrajaju se: krajolici
odreenog razdoblja. Graene su za zatitu naselja, sela, sustava utvrda otoka Brijuna, Visa i Lastova, fortifikacijski
gradova od mlaega kamenoga doba do 19. stoljea. sklopovi u Puli, ibeniku i Dubrovniku, krajolici starih fe-
Utvrde se razlikuju po tehnikim mogunostima i stil- udalnih gradova na gorama i planinama kontinetalnog
skim oznakama razdoblja u kojem nastaju te po sustavu i primorskog dijela Hrvatske, Rimski limes te niz drugih
obrane i vrsti oruja. U prapovijesti su se koristili zemljani (sl. 87, 88 i 89).
jarci, nasipi, drvene kamene ograde. Rimsko razdoblje
donosi novi tip vojnog logora (castrum) i obrambenih Krajolici svetih mjesta sakralni krajolici
zidina s kulama te poljskih utvrda s palisadama i jarcima
kojima je formiran Rimski limes. Srednji vijek poznaje Krajolici svetih mjesta (duhovni - kontemplativni krajoli-
dva tipa fortifikacijskog graditeljstva burg, utvreno ci) obuhvaaju elemente religijskih sadraja i graevina
sjedite feudalnog gospodara te grad, utvreno naselje odreenog prostora, koji pri organizaciji i oblikovanju ko-
slobodnih graana. S pojavom vatrenog oruja tijekom riste obiljeja i pogodnosti zemljopisnog smjetaja. Osim
14. i 15. stoljea poinju se graditi jake i visoke kule s rav- ljudskim djelovanjem stvorenih svetih krajolika, poznata
nim dijelovima na zidinama za smjetaj topova, kopaju su mjesta koja sadre svetost u svojoj prirodi, oblikujui
se iroki jarci osigurani visokim zemljanim nasipom te duhovnu dimenziju prirodnih oblika krajolika. Pri tome
se podiu okrugle kule revelini za artiljerijska djelovanja mogu sudjelovati i zvukovni i svjetlosni elementi koji pri-
(Revelin u Dubrovniku). Obrambeni fortifikacijski sustavi donose doivljaju. Strukture s religiozno-mitoloko-du-
koje su usavrili S. Vauban i M. Coehoorn prisutni su u hovnom funkcijom vezane uz obiaje starih etnikih

208
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

90. Povijesni sakralni krajolik Marije Bistrice 91. Asocijativni krajolik Biokova

skupina koje su bile vrlo povezane s prirodom, kao to samostana, crkvi, kapela, poklonaca i raspela na odabra-
su ranoslavenski sveti prostori, esto s trolanom struktu- nim prirodnim lokacijama, stvaraju posebno duhovno
rom. Nepokrteni Slaveni posveivali su svojim glavnim okruenje. Ilustrativani primjer je kontemplativni krajolik
bogovima posebno odabrana mjesta tvorei tako pro- koji obuhvaa niz samostana u podruju Pustinje Blaca
storne strukture.230 Poznat je utjecaj religijskog sadraja na otoku Brau. Ovi krajolici imaju vanu ulogu u ho-
na lokaciju sakralnih graevina kroz prapovijest i povijest, doasnikom sadraju, ali i kao putovi vjerskog turizma.
kao to su primjeri svetih mjesta neolitskog razdoblja, an- Prepoznati su posveeni (sakralni) krajolici vezani uz sa-
tikih kultnih mjesta na koja se nastavljaju lokacije kasnijih kralne zgrade (katedrale, crkve, samostane...), ili graevine
starohrvatskih. Kontinuitet takvih lokacija prati i kran- kao to su krini putovi. Pripadaju razliitim povijesnim
stvo, koje za smjetaj sakralnih graevina, crkvi i kapela i stilskim razdobljima, od prapovijesnih, starokranskih,
u pravilu bira istaknute poloaje, vrhove brda i gora, sa- baroknih do suvremenih (sl. 90).
gledive iz ireg prostora. Hodoae u Hrvata ima dugu
tradiciju o emu svjedoe priobalna protenitva Trsat, Krajolici posebnih povezanosti
Krasno, Sinj i drugi. Sustav romarskih putova osobito je asocijativni krajolici
prisutan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Romarske crkve iz
Kulturni krajolici posebnih povezanosti ili asocija-
razdoblja baroka, istaknute su toke u krajoliku, vidljive
tivni krajolici, povezani su mitolokim, religijskim,
iz daljine. Poznat je naziv svete gore kojim se oznaavaju
memorijalnim, kulturnim i doivljajnim sadrajima s
krajolici vjerskog sadraja, na istaknutim vrhovima gora,
prirodnim elementima. U tim je krajolicima meudje-
kao to su primjerice protenjarske, hodoasnike crkve
lovanje ljudi i prirode snano povezano s idejama i vje-
u Loboru, Belcu, Trkom vrhu, Vinagori ili sakralni krajolik
rovanjima povezanim s prirodnim elementima i izgle-
Nacionalnog svetita Majke Boje u Mariji Bistrici do koje-
dom krajolika. Asocijativni krajolik moe biti prirodno
ga vodi mrea tradicijskih, romarskih putova. Krajolici u
podruje koje nije promijenjeno utjecajem ovjeka,
kojima je gusto zastupljena grupa sakralnih graevina,
ali je povezano snanim doivljajnim iskustvima. Bez
obzira na odsutnost izgraenih oblika, same prirodne
230 Prema istraivanjima akademika R. Katiia, koji u ovoj trokutnoj
strukturi mitske prie vidi odraz drame koja se odvija meu bogovi- forme krajolika mogu biti povezane s legendama ili
ma: Veles krade Perunu enu i odvodi je u svoj svijet, a Perun je silom mitolokim sadrajem, kao to je primjer staroslaven-
preotima. Odnosi izmeu toaka, predstavljaju odnose koji vladaju
meu boanstavima.
skih boanstava povezan s planinskim vrhom Perun na

209
Krajolik kao kul turno na slijee

92. Krajolik povijesnih komunikacija Velebita 93. Krajolik rijenih putova Osijeka

Uki, Kameni svatovi i sl. (sl. 91). U kategoriju asocijativ- eljeznikih pruga posebnu tehniku opremu signali-
nih krajolika mogu se ubrojiti krajolici sjeanja povezani zacije i postrojenja. Ovim krajolicima pripadaju i prate-
sa mjestima velikih stradanja ljudi, znamenitim bitkama e povijesne graevine, kao to su eljeznike postaje,
ili drugim dogaajima vanim za nacionalnu povijest, straarnice, mosne vage i dr., ali i ostali sadraji vezani uz
koji oznaavaju mjesta povijesnih dogaaja, poznatih putovanja: gostionice, otarije, nekadanja svratita i od-
bitki i stradanja, kao to su primjerice: Krbavsko polje, morita. Osim zgrada, graevina niskogradnje i tehnike
Petrova gora, logor Jasenovac i dr. Takoer je pozna- opreme u krajolicima putova posebno je vana vizualna
ta umjetnika povezanost s krajolicima nadahnua u i doivljajna komponenta jer se njima ostvaruju lijepi
koje su ukljuene nematerijalne sastavnice, akustike, panoramski prizori na okolicu. Meu najreprezentativ-
kinetike, vizualne (uzorci svjetla, boje, zvukovi, kreta- nije krajolike vezane uz povijesne prometnica ubrajaju
nje vode u krajoliku i sl.). Krajolici nadahnua, poput se trase rimskih, srednjovjekovnih i novovjekovnih cesta
Zelenjaka u Hrvatskom zagorju utjecali su na stvaranje (Lujzijana, Karolina i Jozefina), osobito na podruju Gor-
teksta hrvatske himne, dok su mjesta povijesnih vri- kog kotara i Like, planinarski putovi (Premuieva staza
jednosti (paleontolokih, geolokih) s naglaenim na Velebitu, staze na Biokovu i niz ostalih) te eljeznika
prirodnim, a manje s kulturnim obiljejima zastupljena pruga Zagreb Rijeka, posebice na podruju Gorskog
na podruju nalazita u Hunjakovu. Krajolici scenskih kotara, eljeznika pruga Parenzana, (sl. 92 i 93). Osim
vrijednosti (lijepe panorame, prizori ushita...) pridonose krajolika povijesnih putova u irem smislu znaenja sa-
simbolikim i identitetskim vrijednostima. gledavaju se batinski putovi, vezani uz razliite temat-
ske sadraje umreenih lokaliteta batine.
Krajolici povijesnih prometnica
(cesta, putova i eljeznice) Povijesni krajolici mora
Krajolici povijesnih prometnica: cesta, putova i eljezni- Uobiajeno znaenje sintagme krajolik mora jest slika
ca pripadaju tzv. linearnim krajolicima, koji osim infra- i pogled na more, ali je odreenje proireno na krajo-
strukturnih graevina cesta, putova i eljeznikih pru- lik mora i susjedna granina podruja otvorenih voda,
ga ukljuuju i graevine kao to su mostovi, nadvo- ukljuujui i poglede s kopna na more i s mora prema
njaci, tuneli te pripadajuu opremu, miljokazepovije- kopnu, du obalne linije, te dodirnog podruja mora i
snu prometnu signalizacija, parternu obradu i sl., a kod kopna. Povijesni krajolici mora obuhvaaju podruja

210
Krajolik kao vrsta kulturno g na slijea

94. Krajolik mora i morskih putova Palagrue 95. Krajolik arheolokog podruja Brijuni

obale, otoka i mora u kojem je tijekom povijesnog ra- sa znaenjem pojma arheoloko podruje. Za razliku
zvoja stvoreno podruje prepoznatljivih svojstava i zna- od arheolokog podruja, koje moe biti i neistraeno
ajnih kulturnih, povijesnih, esteskih i ekolokih vrijed- podruje za koje se zna ili pretpostavlja da postoji kon-
nosti. Znaajna obiljeja i vrijednosti morskih, obalnih i centracija arheolokih nalaza nakon istraivanja moe
otonih krajolika ine uzorci stvoreni specifinim nai- postati arheoloki krajolik s istraenim i prezentiranim
nom ivota vezanim uz ribarstvo, moreplovstvo, brodo- nalazima, kao to je sluaj s antikom Salonom, Bribir-
gradnju i poljodjelstvo. Cjelovitosti takvih krajolika, osim skom glavicom, nekropolom na Budinjaku, potencijalno,
ouvanih kulturnih tradicija i obiljeja, naselja, graevi- antikom Andautonijom i nizom ostalih na kontinental-
na, arheolokih nalazita (kopnenih i podmorskih), do- nom i primorskom dijelu Hrvatske (sl. 95). Starogradsko
prinose bioraznolikost i ouvanost ekosustava, kopne- polje na otoku Hvaru bilo je zatieno kao arheoloko
nih i morskih. Primjeri dobro ouvanog, prepoznatljivog podruje, meutim upisano je na Listu Svjetskog nasli-
krajolika mora jesu dalmatinski puinski otoci povezani jea kao kulturni krajolik.
tradicijskim pomorskim putovima i ribarskim aktivno-
Sve navedene vrste krajolika na teritoriju Hrvatske, na-
stima, kao to su povezani krajolici otoka Visa, Bieva,
kon provedenog postupka vrjednovanja, odnosno do-
Svetca i Palagrue; krajolici malih otoia na kojima su
kazivanja postojanja svojstva kulturnog dobra, potvr-
smjeteni svjetionici; krajolici rekreacije i turizma oto-
uju hipotezu o njihovoj raznolikosti i brojnosti te o
ja Brijuni; doprirodni, panjaki krajolici Kornata, itd. (sl.
potrebi uinkovitije zatite i ukljuivanja u odgovara-
94). Snana povezanost i uvjetovanost prirodnih formi i
jue planove razvoja i koritenja. Prihvaanjem modela
antropogenih struktura zajedno s usmenom predajom,
prepoznavanja, dokumentiranja i razvrstavanja kultur-
priama i legendama, koje govore o putovanjima daje
nih krajolika iznesenog u ovom radu, u izradi potrebnih
krajoliku mora dodane, asocijativne vrijednosti.
podzakonskih dokumenata, pravilnika, uputa i smjerni-
ca omoguio bi se ujednaeni pristup na cijelom po-
Krajolici arheolokih podruja
druju Hrvatske te bi se ujedno osigurala struna uskla-
Arheoloki krajolici posjeduju visoki stupanj zastuplje- enost i usporedivost s europskim krajolicima.
nosti ili velike povrine arheolokih nalaza, koji ilustri-
raju nain organizacije i ivota odreenog povijesnog
razdoblja. Arheoloki krajolici djelomice se preklapaju

211
Krajolik kao kul turno na slijee

Kontemplativni krajolik Pustinje Blaca

212
VRJEDNOVANJE
KULTURNOG KRAJOLIKA

U Hrvatskoj do sada nisu uspostavljene jedinstvene (pripisivanja) vrijednosti smatra se sutinskim dijelom
metode za vrjednovanje kulturnih krajolika. Mogue konzervatorskog procesa ouvanja kulturnog naslije-
je utvrditi jedinstveni metodski okvir za vrjednovanje a. Vrjednovanje (evaluation) znai sustavno utvrivanje
kulturnih krajolika koji bi bio usporediv i sukladan s me- sposobnosti, vrijednosti i znaaja neeg, sustavnom, stro-
unarodnim. U meunarodnim krugovima ne postoji gom i preciznom primjenom znanstvenih metoda prema
jedinstvena, opa metoda za ocjenu vrijednosti kultur- jasno utvrenim kriterijima i na temelju podataka koji su
nih krajolika, ve se zbog razliitih tipova i vrsta, kao i prikupljeni i analizirani posebno za tu svrhu.1 Proces vrjed-
posebnosti pojedine zemlje ili regije potiu individual- novanja sastoji se od dvaju razliitih, ali meusobno
ni, nacionalni pristupi utemeljeni na zajednikim pola- proetih postupaka:
zitima i kriterijima. U metodama vrjednovanja, zbog
- ocjene postojeih vrijednosti (valuation, assessment) 2
sloenosti oblika i struktura kulturnih krajolika, tei se
povezivanju objektivnih (znanstvenih) i subjektivnih - valorizacije, odnosno dodavanja vrijednosti (valo-
rization).
(percepcijskih) pristupa. U znanstvenom se pristupu
nastoji osigurati to vei stupanj objektivnosti, korite- Ocjena vrijednosti jest proces prikupljanja i analizira-
njem kvalitativnih i kvantitativnih metoda vrjednovanja. nja posebno pripremljenih podataka, kao dio meto-
Metode zatite usko su povezane s stupnjem kulturnog de vrjednovanja. Vrijednosti krajolika ocjenjuju se iz
znaaja krajolika i ocjenom vrijednosti, koja moe biti:
meunarodna, nacionalna, regionalna ili lokalna. Me- 1 Rossi; Lipsey; Freeman, 2004:7.
toda vrjednovanja, odnosno ocjenjivanja tj. dodavanja 2 Ibidem, 8. Assessment is the process of gathering and analyzing
specific information as part of an evaluation.

213
Krajolik kao kul turno na slijee

razliitih razloga i za razliite svrhe te su usko pove- grupa tipova vrijednosti, kao to su: kulturne, estetske,
zane s metodama njegove zatite. Kulturni krajolici se povijesne, znanstvene, drutvene i ostale.4
mogu vrjednovati kvalitativnim i kvantitavnim meto-
Dananja stanovita o vrijednostima kulturnog naslijea
dama, objektivnim i subjektivnim pristupom, ovisno o
razlikuju se od nekadanjih. Objekti zatite (graevine,
svrsi i zadatcima vrjednovanja. Metodama subjektivnog
kulturno-povijesne cjeline, odnosno mjesta) ranije su bili
vrjednovanja, koje se oslanjaju na percepciju i osjeaj
vrjednovani uglavnom zbog svoje povijesne vrijednosti,
mjesta, ocjenjuju se estetske i doivljajne vrijednosti,
a danas se promatraju i kao mogunosti razvoja, zbog
dok se objektivni pristup usmjerava na obiljeja sastav-
funkcija i namjena kojima se ujedno opravdava njihov
nica i kulturnog krajolika u cjelini. Odlukom o tome
opstanak i odrivost. Poznato je da zatita i ouvanje
to i kako ouvati ono to je prepoznato kao kulturno
kulturnog naslijea iziskuju velike materijalne trokove
dobro ulazi u podruje nekoliko disciplina, a ne samo
te je jasno da nije mogue sve ouvati, stoga se nastoji
konzervatorskog djelovanja.3 Jedna od zadaa vrjedno-
to vie naslijea ukljuiti u razvojne projekte. To je po-
vanja kulturnog krajolika jest zatita njegovih svojsta-
sebice vano kod kategorija povijesnih cjelina, urbanih
va njegova karaktera, iz ega proizlazi i izbor kriterija
ili ruralnih te kulturnih krajolika. U njima se i nadalje
vrjednovanja.
nastoji zadrati ivot kontinuitetom koritenja i funkci-
Za razliku od Europske konvencije o krajoliku, iji su pred- ja kojima se nee degradirati dosad uspostavljene vri-
met interesa svi krajolici, bez obzira na vrstu, stanje i jednosti. Ocijeniti vrijednost krajolika kao naslijea, tj.
vrsnou, standardi meunarodnih organizacija, kao to kao kulturnog dobra znai dokazati kulturni znaaj po-
su UNESCO, ICOMOS i IUCN odnose se na krajolike iz- tvrivanjem uspostavljenih kriterija te odrediti granice
nimnih vrijednosti, koji zadovoljavaju kriterije kultur- njegova rasprostiranja. Znaaj kulturnog krajolika, kao
nog i/ili prirodnog naslijea. Razlika izmeu metoda i ostalih vrsta kulturnih dobara, utvruje se i dokazuje
vrjednovanja (valorization) i ocjene karaktera krajolika postojanjem svojstava i obiljeja na temelju jasno us-
(landscape character assessment) sastoji se u tome da se postavljenih kriterija.
prva odnosi na krajolike visokih vrijednosti, dok se po-
tonja obavlja sukladno naelima Europske konvencije o
krajoliku i ukljuuje sve krajolike, bez obzira na stupanj
ouvanosti kulturno-povijesnih struktura. Osim ocje-
ne karaktera krajolika provode se postupci ocjenjivanja
krajoline i vizualne osjetljivosti, a rezultati su izravno
povezani s kapacitetom, tj. nosivosti i sposobnosti krajo-
lika za budui razvoj i promjene. Ocjenjivanje karaktera
krajolika provodi se kao podloga za izradu krajolinog/
pejzanog plana (landscape plan), plana zatite (con-
servation plan) i plana upravljanja (management plan).
Vrjednovanje krajolika za potrebe utvrivanja svojstva
kulturnog dobra, tj. zadovoljenja kriterija za upis na listu
kulturnih dobara, znai prepoznavanje, dokumentira-
nje i dokazivanje postojanja dogovorno uspostavljenih

3 Kulturno naslijee se vrjednuje na brojne i razliite naine s eko- 4 ICOMOS /Australia, 1999., Charter for Places of Cultural Significance
nomskih, estetskih, religijskih, politikih, kulturnih i ostalih polazita. [85].

214
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

POJAM VRIJEDNOSTI KULTURNOG KRAJOLIKA


Pojam vrijednosti koristi se za svojstva pripisana kultur- provlai kroz sve vrste vrijednosti naslijea i klju je za
nom naslijeu zakonskom zatitom, strunim, znanstve- razumijevanje odluka o zatiti kulturnog krajolika, bilo
nim i/ili javnim vrjednovanjem. Razumijevanje onoga pod kulturnim ili ekonomskim uvjetima.
to se podrazumijeva pod vrijednosti kulturnog nasli-
jea utemeljeno je u stavu da je vrijednost uvijek bila te- Sve do suvremenog doba podruje zatite kulturnog
meljni razlog zatite kulturnog naslijea. Osim toga, oe- naslijea bilo je prilino izolirano te je ukljuivalo stru-
vidno je da bez drutva koje ini napore za ouvanje, nema njake svega nekoliko disciplina: povijesti umjetnosti,
zatite vrijednosti.5 Kulturni znaaj (cultural significance) arhitekture, etnologije, arheologije i slinih, koji su od-
naslijea (krajolika i ostalih vrsta vrsta kulturnih doba- luivali o vrijednostima i metodama ouvanja. U po-
ra), bez obzira na stupanj ocjenjuje se u odnosu na tri sljednjih nekoliko desetljea razvoja koncepta zatite
grupe vrijednosti: kulturnog naslijea prepoznavanje i zatita naslijea,
osim strunjaka, proirena je i na nove interesne sku-
- vrijednost izvedena iz pojedinane percepcije6 pine i dionike. Graani i strunjaci drugih podruja,
- vrijednost izvedena iz drutvenog meudjelovanja, te ostali dionici (vlasnici i korisnici) ulaze u podruje
gdje se nastoji utvrditi u kojoj mjeri kulturno naslije- naslijea sa svojim kriterijima i miljenjima o vrijed-
e poboljava drutveni kapital7 i dobrobit zajednice nostima, esto razliitim od stavova strunjaka kon-
- intrinzina vrijednost sadrana je u krajoliku kao vri- zervatora.10 Takva demokratizacija, koja oznaava novi
jednost naslijea je apsolutna i postoji neovisno od pristup, svjedoi o novoj ulozi kulturnog naslijea u
ocjena javnosti i bez meudjelovanja javnosti u smislu dananjem drutvu te otvara sloenija razmatranja i
drutvenog kapitala. rasprave o pitanjima zatite. Danas su miljenja stru-
njaka samo jedna od mnogih, jer je prepoznavanje kul-
Kulturno naslijee vrjednuje se na razliite, ponekad i turnog naslijea postalo mnogoznano, prije svega
proturjene naine.8 Razliite vrijednosti pripisuju se po- zbog spoznaje da vrijednosti naslijea nisu nepromje-
jedinim vrstama kulturnog naslijea: estetske, kulturne, njive. U postupcima donoenja odluka o budunosti,
povijesne, obrazovne, simbolike, ekonomske i ostale, postavljanju prioriteta i usklaivanja esto sukobljenih
u skladu s interesima razliitih dionika koji sudjeluju u interesa sve vei znaaj dobiva prepoznavanje vrijed-
procesu njegova ouvanja. Usklaivanje navedenih vri-
nosti kulturnih krajolika. Strunjaci iz podruja zatite
jednosti jedan je od najteih zadataka u procesu dono-
kulturnog naslijea, konzervatori koriste se poznatim,
enja odluke o zatiti krajolika kao kulturnog naslijea,
tradicionalnim metodama ocjene. Meutim, prepo-
koja e zadovoljiti zahtjeve svih dionika. Drugo vano
znavanjem tipa drutvene vrijednosti ulazi se u nova
odreenje jest da je kulturno naslijee u svojoj sutini
podruja i dionike drutvenih vrijednosti javnosti,
kolektivni i javni pojam, koji po odreenju glavnog ra-
koja ranije nije sudjelovala u radu strunjaka ili se nje-
zloga svoga postojanja znai odrati u podruju javnog
no miljenje nije uzimalo u obzir. Zbog toga se danas,
interesa i javnog dobra.9 Taj se pristup kao zajednika nit
prepoznavanjem vanosti ukljuivanja svih dionika u
5 De la Torre, 2002: 3. Value has always been the reason underlying proces ouvanja kulturnog naslijea, koriste metode
heritage conservation. It is selfevident that no society makes an effort to prilagoene novim zahtjevima.11
conserve what it does not value.
6 Frey, 1997: 131.
7 Winter, 2000. 10 COE, 2005., Convention on the Value of Cultural Heritage for Society
8 Randall, 2000. Faro.. [74]
9 *** 2005.a [56]. 11 De la Torre, 2002.

215
Krajolik kao kul turno na slijee

Pojam vrijednosti12 temeljni je razlog zatite kulturnog vrijednost (intrinsic value), nepromjenjivu i opu, te pri-
naslijea koji svoju praktinu primjenu ostvaruje u me- druenu, instrumentalnu (instrumental, extrinsic) koju
todama zatite, planiranja i upravljanja. U okviru znaenja stvaraju i odreuju razliiti drutveni initelji. Prema
pojma vrijednosti u ovom se istraivanju koristi njegovo teoriji vrijednosti, svojstvena, intrinzina vrijednost jest
drugo znaenje, u odnosu na vrsnou, pozitivna, stvarna etiko i filozofsko svojstvo objekta,14 etika i filozofska
i potencijalna svojstva, koje se nastoji sagledati u irokom vrijednost koju objekt ima po sebi kao unutranju vrsno-
rasponu vrijednosti dodanih, odnosno pripisanih krajo- u i snagu.15 S druge strane, zavisno gledite ukazuje
liku kao kulturnom naslijeu. Pripisivanjem razliitih vri- na stvaranje vrijednosti izvan samog objekta kultur-
jednosti krajoliku kao kulturnom dobru od strunjaka i nog naslijea, a pri odreivanju vrijednosti naglaava
ostalih dionika one postaju mnogoznane,13 zbog ega ih drutvenu ulogu. Priznavanjem temeljne vrijednosti
nije mogue jednostavno utvrditi, niti su one nepromje- kulturnog naslijea po sebi, nije iskljuena mogu-
njive. Prema teorijama tradicionalne konzervacije postoji nost stvaranja i drugog tipa vrijednosti, koja proizlazi
pojam unutarnje vrijednosti kulturnog naslijea (intrinsic od vlasnika, imatelja ili drutva. Svojstvena vrijednost
heritage values), za razliku od vrijednosti koje ne proizla- kulturnog naslijea zastupa gledite da je ta vrijed-
ze iz njega samog, ve su stvorene iz meudjelovanja nost apsolutna, tj. intrizina, da postoji neovisno od
objekata/artefakata i njihovog konteksta, kao izvanjske, bilo koje ocjene javnosti te da je potencijalno neovi-
instrumentalne vrijednosti (extrinsic, instrumental value). sna od svakog meudjelovanja i utjecaja javnog i dru-
Takve je vrijednosti mogue razumjeti jedino u odnosu tvenog vrjednovanja. Te su vrijednosti formirane samo
prema drutvenom, povijesnom i prostornom kontek- od instinktivnih i/ili svjesnih zamisli i aktivnosti ovjekove
stu. Prema tradicionalnim metodama, vrijednosti kultur- dobrobiti.16 Pojedine vrijednosti kulturnog naslijea su
nog naslijea odredili su strunjaci metodama analize svojstvene, unutarnje, u velikoj su mjeri nepromjenjive
objekta kulturnog naslijea kao umjetnikog djela, ili kao ili apsolutne, kao to je sluaj s povijesnim vrijednosti-
objekta prolosti. Na taj nain, za razliku od normativnog, ma ili svojstvom izvornosti i vjerodostojnosti auteti-
umjetniko-povijesni diskurs zatite kulturnog naslijea nosti kulturnog naslijea.17 Dokazom vjerodostojnosti
prednost daje umjetnikim i povijesnim vrijednostima. i izvornosti u pogledu materijala, oblikovanja, funkcije
U suvremenom se razdoblju u podruje vrjednovanja i i sl. neporecivo je uspostavljena povijesna vrijednost
zatite uvode i ostali imbenici, kao to su ekonomija, kul-
kulturnog naslijea.
turne promjene, javne politike, drutvena pitanja i drugo.
Nasuprot tome jest pridruena, ekstrinzina vrijednost,
Svojstvene i pridruene vrijednosti kao vanjska, koja ovisi o tome u kolikoj je mjeri generira
kulturnog krajolika
Poznato je da kulturno naslijee, u koje se ubraja i kul- 14 Intrinzina vrijednost je izraz u aksiologiji, filozofskoj disciplini
koja ispituje vrijednosti, osobito moralne, vrijednosnu sferu dri sre-
turni krajolik, sadri svojstvenu, unutarnju, intrinzinu dinjom u bavljenju filozofijom.
15 Vrijednost naslijea formirana je kao spona izmeu ideja i obje-
12 Pojam vrijednost upuuje na korist i prednosti/dobobiti. Pojam kata. S jedne e strane sve proglaeno naslijeem po definiciji sadr-
vrijednosti sadran u osnovi zamisli o kulturnom naslijeu najee avati odreene vrste batinske vrijednosti povijesne, umjetnike
se koristi u jednom od dva znaenja: u prvom, kao moral, naela ili i sl., odnosno sve to je definirano kao naslijee po sebi posjeduje
druge ideje koje slue kao smjernice za djelovanje (individualne i neki tip vrijednosti.
kolektivne), a potonji, u odnosu na kvalitete i svojstva viena u st- 16 Throsby 2003: 278.
varima/objektima, s naglaskom na pozitivne, stvarne i potencijalne. 17 Povijesna vrijednost kulturnog naslijea analogna je sutinskom
13 Primjerice, povijesna crkva koja ima duhovnu vrijednost kao mje- argumentu u ouvanju okolia, kojim se pretpostavlja da su prirodna
sto bogosluja, takoer ima povijesnu vrijednost zbog svoje starosti obiljeja intrinzino vrijedna. Ova ideja usporedna je pojmu auten-
grae ili dogaaja koji su se ondje zbili, ima estetsku vrijednost jer je tinosti u podruju batine, to pretpostavlja da je neka vrsta povi-
lijepi primjer arhitekture stila ili autora, ima gospodarsku vrijednost jesne vrijednosti zastupljena po sebi dokazom starosti i autentinim
kao nekretnina, ima politiku vrijednost kao simbolika reprezenta- materijalom (autentinim u tome to svjedoe o povijesti i prenose
cija odreenog drutvenog poretka, itd. svjedoanstvo povijesti).

216
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

unutarnja, svojstvena vrijednost.18 Instrumentalna vri- vrijednosti koritenja te osobito na vrijednost novog, to
jednost kao vanjska, pridruena vrijednost jest vrijed- se moe povezati s njegovim konzervatorskim naelima.
nost fizikog objekta i ne zavrava kao vrijednost po sebi, Naime, Max Dvok, kao zagovaratelj teze: konzervacija,
ve kao sredstvo za postizanje neeg drugog. esto a ne restauracija, za razliku od Aloisa Riegla naglaavao
moe biti u suprotnosti s unutarnjom, svojstvenom vri- je da su spomenici prije svega djela umjetnosti, zbog
jednosti. Vrste, odnosno tipovi svojstvenih, intrizinih vri- ega je veliku pozornost usmjeravao vrijednostima koje
jednosti jesu: estetska, evidentna, povijesna, etika (vri- je nazvao: efekt u krajoliku te odnos prema slici mjesta
jednost integriteta i autentinosti kulturnog naslijea), (Ortsbild). Nastavak primjene Rieglova sustava batinske
memorijalna, simbolika, doivljajna i sl., a vrste, odno- vrijednosti u suvremenoj Njemakoj22 utemeljen je na
sno tipovi instrumentalne vrijednosti jesu: ekonomska, starosnoj vrijednosti te na ostalim imbenicima, imeno-
edukacijska, znanstvena, okolina, rekreacijska i slino. vanim kao povijesna, umjetnika i vrijednost koritenja,
odnosno uporabna vrijednost. Dodana je i kategorija
Tipovi vrijednosti kulturnog naslijea vrijednosti slike mjesta (Gestaltwert, Ortsbild) koja ozna-
u europskim zemljama ava vrijednost kulturne batine za iri prostor, odnosno
sliku mjesta. Danas se u Njemakoj u zatiti kulturnog
Uspostavljanje sustava vrijednosti kulturnog naslijea
naslijea primjenjuje, uz navedenih est kriterija vrijed-
razvijalo se i mijenjalo tijekom povijesti teorije i primje-
nosti, i uloga psiholoke percepcije identiteta spome-
ne zatite. U Hrvatskoj su, slino kao i u drugim sred-
nika, pri emu on dobiva odluujue mjesto u ocjeni
njoeuropskim zemljama, polazita za odreivanje spo-
uspjenosti provedenih aktivnosti i metoda ouvanja.23
menike vrijednosti odreena poetkom 20. stoljea
Suvremeni eki autori24 posebno naglaavaju tri vrije-
na postavkama bekog povjesniara umjetnosti Aloisa
dnosti: dokumentarnu, vrijednost kulturnog rada (spo-
Riegla.19 Dokazivanje postojanja svojstava spomenika
menici su kreativno djelo umjetnosti, znanosti...) te sta-
(dananjeg naziva kulturno dobro) ukljuilo je sljedee
rosnu vrijednost. Dokumentarna i kulturna vrijednost su
grupe vrijednosti: povijesnu, umjetniku, starosnu, upo-
glavne, dok je starosna kategorizirana kao objektivno
rabnu te vrijednosti novog.20 Neslaganja ostalih teore-
prisutna, ali nije odluujua. Spomenike vrijednosti
tiara, meu njima i Maxa Dvoka,21 odnosila su se na
obuhvaaju i iroki raspon ostalih vrijednosti, a prema
pojedinim sluajevima ukljuuju:
18 Primjerice, za eudaemonista, srea ima intrinzinu vrijednost, dok
obitelj jer stvara sreu ne moe imati intrinzinu vrijednost, ve ima - povijesno-dokumentarnu vrijednost kao dokument
instrumentalnu.
19 Riegl, 1903. Kategorije spomenike vrijednosti odnosile su se na
prolih ljudskih aktivnosti
graditeljsko naslijee kao najilustrativnije primjere i vrste kulturnog - starosnu vrijednost jedno od najjaih iskustava vri-
naslijea.
jednosti spomenika, koja je izravno povezana s povi-
20 A. Riegl je navedene stavove sumirao na temelju analiza i teorij-
skih radova povjesniara umjetnosti koji su se prije njega bavili ana- jesnim razdobljima koja su utjecala na djelo
lizama vrijednosti spomenika kulture, kao to je primjerice John Ru-
skin. U to je vrijeme naglasak bio na starosnoj vrijednosti, meutim - funkcionalnu vrijednost kao izravno uporabnu vri-
nije bila iskljuena ni briga o korisnoj vrijednosti spomenika, kljunom jednost, ali i neizravnu vrijednost kroz ideju funkcije
elementu za kriterije rekonstrukcije. Samo u sluaju ako spomenik iz-
gubi korisnu vrijednost, kao to je sluaj s ruevinama starih gradova,
starosna vrijednost e biti dominantna. Razlikuje se od vrjednovanja
zgrada koje se koriste i imaju namjenu, te moraju biti popravljane, ali
ako izgube senzibilno koritenje prijeti im naruavanje i gubitak spo- 22 Kiesow, 1988: 113-118.
menikih vrijednosti. Tada se smatralo da nije mogue ostvariti od- 23 Vrijednost koritenja razliito se tretira od strane razliitih interes-
govarajue koritenje zgrada koje su vrjednovane na temelju kriterija nih grupa: konzervatora, investitora i korisnika. Konzervatori zahtije-
starosti, jer ih nije mogue zadrati u izvornom stanju. U tom je raz- vaju da uporabna vrijednost proizlazi iz ouvane batine u njezinoj
doblju teite vrjednovanja bilo i na kriteriju obnovljenog, meutim izvornoj supstanci. Ako se izvodi iskljuivo iz suvremenih potreba,
taj je kriterij bio precijenjen, pogotovo od ire javnosti, budui da je uporabna vrijednost postaje suprotstavljena starosnoj vrijednosti,
vrijednost obnovljenog gotovo uvijek u sukobu s kriterijem starosti. kao vrijednost novog i jednostrano interpretirani Gestaltwert.
21 Dvok, 1916. 24 Kroupa, 2007.

217
Krajolik kao kul turno na slijee

- posebnosti spomenika posebni karakter spome- - drutvene koja ukljuuje kulturnu, memorijalnu, sim-
nika koji proizlazi iz odnosa izmeu funkcije, forme boliku, duhovnu i druge vrijednosti.
i konstrukcije
- simboliku vrijednost prepoznata slika spomenika Tipovi vrijednosti kulturnog krajolika
moe biti reprezentativni simbol za unutarnje struktu- Glavni razlog i cilj uspostavljanja tipova vrijednosti kul-
re spomenike vrijednosti graevine, kao to su: kul- turnog naslijea u funkciji je odreivanja uinkovitih
turna, politika, sakralna, duhovna, itd. metoda zatite. Kulturni krajolik, kao jedna od vrsta kul-
- tipinu vrijednost koja znai zatitu najveeg mo- turnog naslijea, zbog sloenosti svojih struktura sadri
gueg opsega tipine produkcije kao uvjet ouvanja nekoliko tipova vrijednosti kulturne, estetske, povije-
identiteta povijesne cjeline sne, drutvene, ekonomske, okoline, edukacijske, znan-
- vrijednost meuodnosa spomenika i pripadajue oko- stvene i ostale, ije se postojanje dokazuje koritenjem
line koju mogu promicati pojedine zgrade manje kriterija vrjednovanja. Uporabom tipova vrijednosti kul-
vrijednosti turni znaaj krajolika26 ralanjuje se u sastavne elemen-
te njegove ukupne vrijednosti ili vrijednosti pojedinih
- memorijalnu vrijednost kao memoriju mjesta va-
sastavnica. iroki raspon vrijednosti kulturnog krajolika
nog za njegovu percepciju i za lokalnu identifikaciju
sustavnom ralambom omoguava usustavljanje po-
- kreativnu vrijednost djelo kreativnog ljudskog duha dataka potrebnih za izradu i donoenje strategija, poli-
umjetnikog ili tehnikog tika, planskih odluka i sl. Koncept vrijednosti ralanjen
- e stetsku vrijednost koja se oituje kao vizualna u tipove, definirane prema svrsi vrjednovanja, polazna
privlanost je osnova za planiranje zatite kulturnog krajolika. Ra-
- autentinu vrijednost koja se oituje kroz identitet i lamba i artikulacija pojedinih vrijednosti kulturnog
vjerodostojnost djela naslijea (oite fizike, povijesne, estetske, drutvene
itd.) na razliitim su razinama zapravo razliiti izrazi istih
- cjelovitost, odnosno integritet spomenika
kakvoa, vieni na razliite naine od razliitih dionika.27
- jedinstvenost i rijetkost.
Drugo obiljeje tipologizacije vrijednosti kulturnog na-
Dananji sustav vrjednovanja kulturnog naslijea, uk- slijea jest da se vrijednosti uvijek mijenjaju u nekom
ljuujui i kulturni krajolik, koji je razvio English Heritage odnosu, kao bitan dio drutvenog karaktera kulturnog
obuhvaa nekoliko grupa vrijednosti evidentnih, povi- naslijea. Iz navedenih se razloga vrijednosti kulturnog
jesnih, estetskih i drutvenih, koje se kreu od potpuno naslijea ne mogu u cijelosti objektivno mjeriti i rala-
objektivne, evidentne, tj. oite fizike vrijednosti, koja njivati srodno kemijskim elementima i spojevima.
ovisi o grai krajolika, do subjektivne i drutvene vrijed- Stvaranje tipova vrijednosti predstavlja u prvom redu
nosti koja proizlazi iz ovjekove i drutvene identifika- alat za istraivanje i organiziranje podataka o krajoliku
cije s njim. Stupanj kulturnog znaaja krajolika rezultat kao naslijeu, ime se omoguava usporedivost rezul-
je zbroja njegovih grupa vrijednosti:25 tata vrjednovanja. Ona je analitiki alat u procesu plani-
ranja u kojemu pojedine kategorije vrijednosti upuu-
- oite, fizike koja ukljuuje grau i starost materijal-
ju na sudjelovanje razliitih dionika i njihovih interesa
nih elemenata krajolika
- povijesne ilustrativna, asocijativna, povezanost s oso- 26 Podrobnije o kulturnom znaaju u potpoglavlju Stupanj znaaja
bama ili dogaajma kulturnog krajolika.
27 Jedinice i mjerila koja koriste povjesniari umjetnosti, sociolozi
- estetske oblikovne, umjetnike, neumjetnike lje- i ekonomisti nisu lako usporediva. Osim te razlike u epistemologiji i
pote i dr. nainu izraavanja, postoje stvarne razlike u tome kako se pojedine
vrste vrijednosti ocjenjuju od strane razliitih dionika, na primjer, eko-
nomske vrijednosti ocijenjene od korporacija i vlasnika mjesta bati-
25 Navedeni sustav vrjednovanja prikazan je u: *** 2008.a [61]. ne, nasuprot tipinog stanovnika u selu.

218
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

ukljuenih u projekte i programe ouvanja kulturnih genezi kulturnog krajolika. Graa (supstanca) krajolika
krajolika. Sustavom tipova vrijednosti smanjuje se mo- glavni je dokaz razvitka, pri emu starost nije mjerodav-
gunost nadmoi pojedinog tipa vrijednosti na raun na, ali je snaan pokazatelj vrijednosti s mogunostima
drugog, ili sukob izmeu odreenih vrijednosti.28 Tipo- za znanstvena istraivanja mnogih disciplina. Geoloka
vi vrijednosti koje je razvio English Heritage orijentirani graa, reljef, vrste tla, stanita, naselja, graevine i ostale
su praktinim pitanjima ouvanja i zatite krajolika jer graevine u kulturnom krajoliku imaju vrijednost izvora
se predloenim kategorijama vrijednosti usredotouje podataka o razvitku u prolosti.
meu ostalima i na vrijednost koritenja, kao dio eko-
Povijesna vrijednost odnosi se na nain prema kojem
nomske vrijednosti, kao i na participativni model vrjed-
je sadanjost kulturnog krajolika mogue povezati s
novanja koji, osim znanstvenika i strunjaka, ukljuuje
prolosti. Moe biti ilustrativna, asocijativna, poveza-
i ostale dionike.29 Razliiti tipovi vrijednosti kulturnog
na sa znamenitim osobama, dogaajima ili pokretima.
naslijea (tablica 12) esto opisuju iste dijelove, ali raz-
Zamisao ilustracije povijesti, tj. gledita kojim se omo-
vrstane na razliite naine.
guava povezivanje prolosti i sadanjosti razlikuje se
Prema Aloisu Rieglu prepoznate su: starosna, povijesna, od pojma starosti kao evidentne vrijednosti. Kroz as-
umjetnika, vrijednost koritenja i vrijednost obnovlje- pekt ilustrativne vrijednosti ostvaruje se interpretaci-
nog. Na navedenu tradiciju vrjednovanja naslanja i se ja prolosti, meutim ona moe biti interpretativna u
suvremena teorija zatite kulturnog naslijea u Njema- smislu strukturnog sustava, primjerice kao tehnoloka
koj (G. Kiesow) prema kojoj su odluujue: starosna, po- vrijednost. Ilustrativna vrijednost je vea ako je ujedno
vijesna, umjetnika, tzv. Gestaltwert (slika mjesta), vrijed- dio izgleda i stanja kulturnog krajolika. Mjesta s ilustra-
nost identiteta te uporabna, odnosno vrijednost korite- tivnom vrijednosti sadre i fiziku vrijednost, koja moe
nja. Prema Povelji iz Burre kulturni znaaj ine: povijesna, biti u razliitom redoslijedu znaenja.30
estetska, drutvena, kulturna i znanstvena vrijednost. U
Asocijativna vrijednost pridruuje se kulturnim krajolici-
Velikoj Britaniji prema postavkama organizacije English
ma povezanim s radom ljudi vezanih uz vana otkria pri-
Heritage uvaavaju se: starosna, povijesna, estetska, oi-
rodnih sastavnica kulturnih krajolika, ili s njegovim prirod-
ta, drutvena i ekonomska vrijednost.
nim obiljejima koja imaju mitsko, religijsko ili simboliko
Oite, fizike vrijednosti se odnose na materijalne sa- znaenje. Mnogi su kulturni krajolici povezani s razvojem
stavnice kulturnog krajolika i dokaze djelovanja ovje- ostalih aspekata kulturnog naslijea, kao to su slikarstvo,
ka (zajednice) u prolosti, kojima je oblikovana njego- literatura, glazba, film i slino. Povijesna vrijednost ovisi o
va pojavnost. Materijalni elementi kulturnog krajolika identifikaciji i izravnom iskustvu preivjele grae kultur-
osnovni su izvor dokaza i svjedoanstvo o prolosti ljudi nog krajolika ouvane do danas, koja nije znaajno sma-
i kultur koji su ga oblikovali. U nedostatku arhivske i njena uslijed promjena povijesnog razvoja i djelominih
povijesne grae materijalni dokazi zajedno s arheolo- zamjena. Povezanost s osobama, dogaajima ili pokre-
kim nalazima esto osiguravaju podatke o povijesti i tima takoer osigurava povijesnu vrijednost.31 Osnova
pojma svake vrste kulturnog dobra su, osim kulturnih, i
28 U Povelji iz Burre ekonomske vrijednosti su minimizirane jer su
izvedene iz kulturnih i povijesnih vrijednosti i imaju sekundarno 30 Primjerice, povijesna zgrada koja je jedna od mnogih slinih
znaenje. Razvidno je da postoji nekoliko razliitih, esto i potpuno primjera istog tipa moe imati niski stupanj jedinstvenosti i dokaza
odvojivih kategorija: ekonomskih, povijesnih, duhovnih, politikih, o prolosti, meutim svaka jednako dobro ilustrira namjere svojih gra-
obrazovnih, estetskih, umjetnikih. Meutim, ima i mnogo preklapa- ditelja. Njihova raspodjela u prostoru moe biti odluujua za ocjenu
nja i izmeu razliitih okvira. Tipoloka podjela prema English Heritage fizike, oite vrijednosti krajolika.
sveobuhvatna je i uravnoteena. 31 Vaan povijesni dogaaj moe pojaati njegovo razumijevanje
29 Mnoge druge tipoloke podjele usmjerene su vrijednostima koje povezivanjem s materijalnim ostatcima nekog izgleda tog doba. Na-
utvruju pojedine znanstvene i strune discipline koje polaze s poj- in na koji je graena pojedina zgrada, pokustvo kue ili izrada vrta,
ma intrinzinih vrijednosti batine, a ukljuivanje lokalne zajednice, esto omoguava uvid u osobnost ili pokazuje njegovu kulturnu i
vlasnika i korisnika jami njihovo sudjelovanje i u pitanjima ouvanja. politiku pripadnost.

219
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 16: Tipovi vrijednosti kulturnog naslijea prema razliitim izvorima

TIPOVI VRIJEDNOSTI KULTURNOG NASLIJEA


IZVOR Alois Riegl (1902.) Kiesow /Njemaka (1988.) Povelja iz Burre (1999.) English Heritage (2009.)
starosna starosna starosna
povijesna povijesna povijesna povijesna
umjetnika umjetnika estetka estetska
uporabna/vrijednost
vrijednost koritenja ekonomska
TIP koritenja
VRIJEDNOSTI oita / fizika
vrijednost obnovljenog
Gestaltwert (slika mjesta)
identitet drutvena, kulturna drutvena
znanstvena

povijesne vrijednosti. Mogu proizlaziti iz starosti materi- nastale razvitkom tijekom vremena, najee ukljuuju
jala, iz povezanosti s ljudima ili dogaajima, iz rijetkosti i organski razvijene kulturne krajolike (ruralne, agrikul-
i/ili jedinstvenosti, iz tehnolokih vrsnoa, iz arhivskih ili turne), povezane s tradicijskom arhitekturom, koja ko-
dokumentarnih potencijala. Povijesne vrijednosti dijele risti materijale za gradnju iz svog okruenja, skladnih,
se na dva podtipa tip obrazovne, odnosno akademske izraajnih i esto dramatinih vrijednosti u usporedbi
vrijednosti i tip umjetnike vrijednosti.32 s prirodnim strukturama. Estetska vrijednost kulturnog
krajolika pripada kategoriji osobnih, individualnih vri-
Estetska se vrijednost uglavnom odnosi na vizualne i fi-
jednosti, a proizlazi iz meuodnosa prirodnih obiljeja
zike aspekte kulturnog krajolika i najee je povezana
i ovjekovih aktivnosti.
s percepcijom, odnosno osjetilnim iskustvom. Mnoge
interpretacije ljepote i vrsnoe oblikovnih odnosa iz- Drutvena vrijednost rezultat je znaenja kulturnog
meu sastavnih elemenata krajolika ubrajaju se meu krajolika za ljude kroz izravni odnos ili kao zajedniko
najvanije kriterije za njegovo prepoznavanje kao vri- iskustvo i sjeanje. Koncept drutvene vrijednosti usko
jednosti batine. Estetska vrijednost moe biti rezultat slijedi pojam drutvenog kapitala, drutvene vrijedno-
svjesnog, umjetnikog oblikovanja krajolika ili njegova sti krajolika kojom se ostvaruju drutvene povezano-
spontanog razvoja tijekom povijesti. Vrijednost obliko- sti, mree i druge odnose u irem smislu i ne proizlaze
vanja primarno estetskih vrsnoa, koje proizlaze iz svje- samo iz povijesne grae krajolika.34 Usko je povezana
snog oblikovanja zgrada, struktura ili kulturnog krajoli- s povijesnim, asocijativnim i estetskim vrijednostima
ka, u cjelini obuhvaa kompoziciju (oblike, proporcije, te ima dodavajui karakter.35 Posebne vrste tipa dru-
siluete, mase, poglede i vizure, itd.), materijale i/ili bilj- tvenih vrijednosti jesu memorijalne i simbolike, koje
ne vrste, detalje i vrsnou izrade.33 Estetske vrijednosti, odraavaju znaenje kulturnog krajolika za one koji po-

32 Obrazovna, akademska vrijednost batine lei u mogunosti stje- 34 Drutvene vrijednosti kulturnog naslijea mogu ukljuivati upo-
canja znanja o prolosti, primjerice kroz arheoloka istraivanja; ili rabu mjesta za drutvena okupljanja, ime izravno ne obogauju po-
umjetnika vrijednost koja se temelji na jedinstvenosti objekta nasli- vijesne vrijednosti mjesta, ve umjesto toga dijele kakvou javnog,
jea, kao dobar primjer stila ili djelo pojedinca. zajednikog prostora.
33 Moe biti povezana sa simbolikim znaenjem (npr. sveta mje- 35 Drutvena vrijednost je place attachment, koja se odnosi na so-
sta), djelo poznatog autora, arhitekta, dizajnera, vrtlara, te moe imati cijalne kohezije, identitet zajednice ili druge osjeaje pripadnosti
asocijativnu vrijednost. Moe biti zreli proizvod tradicijske gradnje ili drutvenih skupina na lokalnoj ili nacionalnoj razini, to proizlaze iz
upravljanja zemljom. specifinosti batine i obiljeja okolia kao teritorija doma.

220
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

mou njega stvaraju identitet ili su s njim u emotivnoj mjerene ekonomskim analizama.37 Utjecaj ekonomskih
povezanosti. Duhovna, odnosno religijska vrijednost i poslovnih razmiljanja ima sve veu ulogu u podruju
proizlazi iz vjerovanja i religije koja odraava prolost kulture i umjetnosti, te predstavlja znaajan izazov i na
u sadanjim percepcijama duha mjesta, a povezana je podruju kulturnog naslijea. Zatita kulturnog naslijea,
ili proeta vjerskim ili drugim svetim znaenjem. Dru- posebice kulturnih krajolika, suoena je s nizom ekonom-
tvena vrijednost povezana s kulturnim krajolikom, koji skih tekoa i prepreka, ali i novim prilikama. Kad je rije
se doivljava kao izvor identiteta, razliitosti, drutvene o donoenju odluka to ouvati, danas esto ekonomske
povezanosti i meudjelovanja, nije uvijek lako prepo- odluke dobivaju prednost u odnosu na ostale tipove vri-
znatljiva. Moe obuhvatiti i nematerijalna obiljeja i ne jednosti, a ekonomija postaje jednim od prevladavajuih
mora sadravati povijesna fizika obiljeja, a u odnosu
naina vrjednovanja i zatite kulturne batine. Taj trend
na ostale tipove drutvena vrijednost znatno manje ovi-
prisutan u svijetu odnosi se na sve vrste naslijea, tako
si o fizikoj grai iz povijesti.
da su odluke to i kako ouvati pod snanim utjecajem
Kulturna, simbolika i povijesna vrijednost dio su pojma ekonomskih razmiljanja.38
kulturnog naslijea, bez kojih ono ne postoji. Kulturne
Sagledavanje razlike izmeu ocjene vrijednosti (valua-
vrijednosti koriste se za stvaranje kulturne pripadnosti
tion, assessment) i pridruivanja vrijednosti (valorization)
u sadanjosti, a mogu biti povijesne, politike, etnike
ili neki drugi oblici zajednikog ivota. Kulturne i simbo- postojeem krajoliku pomau objasniti ekonomsku vri-
like odnose se i na one vrijednosti koje dijele znaenja jednost. Kao rezultat ocjene (valuation, assessment), eko-
povezana s kulturnim naslijeem, a nisu usko gledano nomska vrijednost odvojena je od kulturnih vrijednosti
povijesna. Posebni tip kulturne vrijednosti naslijea su nastalih kao rezultat procesa vrjednovanja (valorization).
i politike, koje su vane za stvaranje ili odravanje dr- Ekonomski aspekt ouvanja naslijea ne moe se sagle-
avnih odnosa, ideolokog uzorka i slino. Te vrijedno- davati i vrjednovati pojednostavljeno, u pogledu cijena,
sti proizlaze iz povezanosti izmeu drutvenog ivota ve u konceptu kapitalne imovine (capital assets) koja je
i fizikog okolia te od kapaciteta kulturnog naslijea naslijeena iz prolosti i prenosi se u budunost.39 Pojam
kojim se potiu oblici pozitivnog razmiljanja i politi- kulturnog kapitala (cultural capital) u irem se shvaanju
kog ponaanja te stvaranja civilnog drutva.36 Politike i podrazumijeva kao neto to je naslijeeno, to moe
civilne vrijednosti mogu se oitovati simboliki ili mogu stvoriti nova ulaganja i moe biti samoodrivo. Koncept
proizai iz istraivanja i razumijevanja naina na koji su usko povezan s kulturnim kapitalom jest (samo)odrivost
krajolici oblikovani, stvarani i razvijani od raznih drutve- (sustainability), zamiljena na nain na koji se primjenjuje
nih grupa tijekom povijesti. Kao i sve ostale vrijednosti u pitanjima okolia.40
naslijea, i politike vrijednosti mogu biti tumaene kroz
pozitivna motrita, kao kljuni imbenik civilnog dru-
tva, ili se mogu tumaiti kao politiki alat koji se koristi
za provedbu zamisli vezanih uz promicanje nacionalne
kulture i slino.
37 Za razliku od kulturnih vrijednosti ekonomske su uspostavljene
Ekonomske vrijednosti i gospodarsko vrjednovanje na kriterijima koji nisu meusobno usporedivi. Prema neoklasinoj
predstavljaju jedan od najsnanijih kriterija prema koji- ekonomskoj teoriji, ekonomske su vrijednosti sagledavane prven-
stveno kroz prizmu individualnih potroaa i koristi, te se najee
ma drutvo prepoznaje, ocjenjuje i odluuje o relativnoj izraavaju u smislu trita i cijena.
vrijednosti pojedine stvari/objekta. Ekonomske vrijed- 38 Frey, 1997: 3149, ...economic value: market value, monetary, non
nosti kulturnog krajolika preklapaju se u velikoj mjeri s use value, prestige, educational, existence, option, bequest.
drutvenim vrijednostima, a glavno im je obiljeje da su 39 Bluestone; Klamer; Throsby; Mason, 2008: 11.
40 Pojam odrivosti kulturnog naslijea ne moe se shvaati na isti
nain kojim se odnosi na gospodarstvo. Ponaanje koje tretira iskori-
36 Pojmom simbolikih vrijednosti u stvaranju nacionalnog identi- tavanje kulturnog naslijea na isti nain kao i ostalih gospodarskih
ta. Podrobnije u: Kuan, 1998. resursa ne moe biti dugorono odrivo.

221
Krajolik kao kul turno na slijee

METODE VRJEDNOVANJA KULTURNOG KRAJOLIKA


U cilju vrjednovanja krajolika kao kulturnog naslije- Vrjednovanje kulturnog krajolika ukljuuje skup razlii-
a potrebno je kvalitativne (prije svega humanisti- tih kvantitativnih i kvalitativnih metoda te prilagodbu
ke) metode vrjednovanja, koje se tradicionalno koriste posebnostima kategorija (vrsta) i tipova krajolika te svrsi
u podruju kulturnog naslijea, povezati s ostalima istraivanja i vrjednovanja. Kvalitativne i kvantitativne
koje takoer moraju biti ukljuene u proces ouvanja metode vrjednovanja proizlaze iz razliitih pristupa. Me-
vrijednosti. Skupni pojam kulturnog znaaja (Cultu- utim, obje polaze iz stvaranja posrednika (metapoda-
ral Significance) postaje mjerodavnim mjestom u do- taka), zamjene za sloenost entiteta kulturnog krajolika,
noenju odluka o statusu naslijea (kulturnog dobra) koju nije mogue sagledati ni opisati u cjelini. Podruje
te odluka vezanih za budue planiranje ili primjenu zatite i ouvanja kulturnog naslijea tradicionalno se
odgovarajuih mjera zatite. Artikulacija vrijednosti oslanja na strune ocjene razliitih znanstvenih/stru-
krajolika kao kulturnog naslijea koja je ukljuena u nih podruja povjesniara umjetnosti, arhitekata, ar-
skupni pojam kulturnog znaaja znai ocjenu prema heologa, etnologa i ostalih, koji donose odluke to se
odabranim kriterijima. Izraavanje i donoenje ocjene zatiuje, a potom i smjernice kojim se metodama za-
vrijednosti, tj. vrjednovanje predstavlja kljunu aktiv- tiuje. S druge strane, analize fizikih uvjeta kulturnog
nost u svakom procesu zatite jer izravno utjee na od- naslijea i odreivanja metoda njegove zatite oslanjale
luke o stupnjevima zatite i ostalim moguim zahva- su se na znanstvene i dokumentarne metode. Stru-
tima u kulturnom krajoliku. Ocjena vrijednosti moe ne ocjene razliitih disciplina ostaju vano polazite za
se provoditi zasebno, za potrebe donoenja rjeenja ocjenu vrijednosti, ali se kombiniraju i povezuju s dru-
o proglaenju kulturnog dobra, ili moe biti posebni gim vrstama ocjene vrijednosti ostalih dionika.
aspekt u procesu planiranja i upravljanja zatitom kul-
Povijesno-umjetniki kanoni, utemeljeni u djelima Rie-
turnog krajolika.
gla, Ruskina i ostalih, ostaju osnovno polazite i temelji
Problemi metode ocjene vrijednosti krajolika kao kul- su sadanjih metoda vrjednovanja naslijea.41 U rado-
turnog naslijea povezani su s nekoliko imbenika, kao vima suvremenih teoretiara konzervacije (C. Brandi,
to su razliitost vrsta (kategorija) krajolika te prisutnost P. Philippot, B. Giovannoni...) istaknuta je potreba da
nekoliko tipova vrijednosti, kao to su: kulturne, eko- strunjaci iz podruja zatite konzervatori objekte
nomske, politike, estetske i sl., koje se meusobno pre- zatite sagledavaju unutar ireg konteksta, to je po-
klapaju ili su ponekad suprotstavljene. Tipovi vrijednosti moglo unaprjeenju pojma zatite kulturnog nasli-
kulturnog naslijea podloni su promjenama tijekom jea kao interdisciplinarnog podruja, koje ukljuuje
vremena, odnosno razvojnih faza kroz povijesna raz- tehnike i humanistike znanosti i izvan svojih uskih
doblja, pri emu su snano odreeni drutvenim odno- strunih okvira.42 Metoda kartiranja smatra se osnov-
sima, gospodarskim mogunostima i kulturnim usmje- nim alatom u metodama zatite kulturnog naslijea,
renjima drutva. Vrijednosti kulturnog naslijea mogu kao sastavni dio istraivanja i ocjene njezina fizikog
biti suprotstavljene zbog primjene razliitih metoda i stanja. Grafiki prikazi podataka na karti ili planu jasan
alata ocjenjivanja. Strunjaci pojedinih disciplina esto su i prepoznatljiv nain njihova organiziranja i rukova-
odreuju znaaj krajolika kao kulturnog naslijea na te- nja. Strunjaci, kao to su konzervatori, arhitekti, pejza-
melju ogranienog broja kriterija, to predstavlja jedan ni arhitekti i planeri svakodnevno koriste kartiranje i
od razloga zato se kao alternativa predlae objektivan,
sustavan i oevidan proces analize i ocjene svih grupa 41 Usporediti s potpoglavljem Tipovi vrijednosti kulturnog krajolika.
(tipova) vrijednosti (dijagram 9). 42 U metode zatite ukljuen je razvoj uobiajenih pristupa doku-
mentiranja te analiza iz podruja povijesti umjetnosti i arhitekture.

222
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

OCJENA VRIJEDNOSTI KULTURNOG KRAJOLIKA / ODREIVANJE KULTURNOG ZNAAJA

PREPOZNAVANJE DOKUMENTIRANJE VRJEDNOVANJE

terenska istraivanja obrasci za prikupljanje kulturna vrijednost

povijesna istraivanja podataka baza podataka povijesna vrijednost

istraivanja ostalih inventarizacija vizualna/estetska vrijednost

izvora tipoloki razvrstaj ekonomska vrijednost

Dijagram 9: Proces ocjene vrijednosti kulturnog krajolika

kartirane podatke, prije svega postojeeg stanja, kao te iz svrhe vrjednovanja vrjednuje li se za potrebe
osnovnu metodu svakog projekta. Analitiki potencijal donoenja rjeenja o zatiti, za planiranje i upravljanje
tehnika kartiranja napredovao je uvoenjem i irokom krajolikom. Polazita za ocjenu vrijednosti znaaja kul-
uporabom geografskih informacijskih sustava (GIS-a) i turnih krajolika proizlaze iz uspostavljenih grupa krite-
povezane digitalne baze podataka. rija za njegove pojedine sastavnice. Vrijednosti krajolika
mogu biti kulturne i okoline, a ukljuuju djelatnosti i
Vrjednovanje kulturnih krajolika za upis na listu kultur-
funkcije koje proizlaze iz razliitih svojstava krajolika.
nih dobara podrazumijeva objektivni postupak na te-
Ta e svojstva (atributi) krajolika biti sastavnice ocje-
melju pripremljene baze podataka, podrobne evidenci-
ne njegova karaktera, koje se najee pripisuju kao
je i dokumentiranja svih njegovih sastavnica. Popisiva-
vrijednosti krajolika. To su: esteska najee vizualna
nje (evidenciju) i dokumentiranje obavlja multidiscipli-
vrijednost kao to su pogledi, scenska podruja, izni-
narni struni tim prema struno prihvaenoj metodi, na
mni krajolici, podruja posebnog znaaja; ekoloka
posebno pripremljenim obrascima koji sadre grafike
ukljuuje stanita, biotope, podruja prirodne batine
i pisane podatke.43 Navedene metode i postupci ovi-
i posebno zatiena podruja; povijesna ukljuuje
se o posebnim obiljejima podruja, ovisno o stupnju
arheoloku batinu, artefakte, uzorke krajolika; kultur-
ouvanosti i zastupljenosti znaajnih vrijednosti poje-
na ukljuuje zgrade, naselja, spomenike; povijesna i
dinih sastavnica kulturnog krajolika (naselja, povijesnih
drutvena; religiozna - ukljuuje svetita, grobna mje-
graevina, vrtova i perivoja i sl.), ali i ostalim obiljejima
sta, mjesta hodoaa; mitoloka - krajolici povezani s
nastalim razliitim meuodnosima prirodnih i kultur-
priama i legendama.
nih elemenata.44 Vrjednovanje je proces utvrivanja
svojstava kulturnog dobra kojim se ustanovljuje zado-
voljavaju li krajolici predhodnom ocjenom prepoznati
kao kulturno-povijesne vrijednosti uspostavljene kri-
terije, odnosno posjeduju li stupanj kulturnog znaaja
za upis na Listu kulturnih dobara. Odabir kriterija ovisi o
dostupnim podatcima iz pripremljene baze podataka

43 Usporediti s potpoglavljima: prostorne analize krajolika korite-


njem GIS-a i Dokumentiranje kulturnog krajolika.
44 Vidjeti potpoglavlje Dokumentiranje kulturnog krajolika.

223
Krajolik kao kul turno na slijee

USPOSTAVA KRITERIJA VRJEDNOVANJA


Proces vrjednovanja kulturnih krajolika ukljuuje odnos meudjelovanje drutvenih, gospodarskih i kulturnih
prema grupama kriterija za odreivanje vrijednosti, tj. snaga te ilustrira razvoj ljudskog drutva i naselja ti-
kulturnog znaaja pojedinih sastavnica i krajolika kao jekom povijesti. Kulturni krajolik stoga mora zadovoljiti
posebnog entiteta. Kriteriji se uspostavljaju u odnosu i pojedine kriterije prirodnih vrijednosti te obuhvaa
prema ciljevima i svrsi vrjednovanja. Kriteriji koji se ko- listu kriterija od (I) do (VII).
riste za vrjednovanje krajolika za upis na listu kulturnih
dobara moraju biti sukladni kriterijima uspostavljenim Opa naela koja se primjenjuju za ocjenu krajolika izni-
za ostala kulturna dobra. Temeljeni su na povijesnim, mne, ope (univerzalne) vrijednosti (outstanding univer-
kulturnim, arhitektonskim, ambijentalnim, arheolokim, sal Value) polazite su za stvaranje nacionalnih okvira
inenjerskim, etnolokim i estetskim vrijednostima po- vrjednovanja. Prije svega se misli na naelo reprezen-
jedine sastavnice i krajolika u cjelini. U irokom rasponu tativnosti krajolika kojim on predstavlja sutinske i razli-
svojih sastavnica krajolik se sagledava kao cjelina, ali kovne kulturne elemente jasno odreene geokulturne
i kroz djelovanje pojedinih sastavnica u skladu s defi- regije.47 Pri tome pojam kulturnog krajolika obuhvaa
nicijom da kulturni krajolik predstavlja vie od zbroja raznolikost naina pojavnosti meudjelovanja ovjeka i
njegovih sastavnih dijelova.45 Kulturni znaaj krajolika njegova prirodnog okolia.48 Pitanje ocjene meudjelo-
ini zbroj njegovih vrijednosti kao naslijea, a obuhva- vanja i funkcionalnih kriterija za odreivanje vrijednosti
a niz razliitih kulturnih i prirodnih vrijednosti koje ga kulturnog krajolika zahtijeva znatno sloenije metode
kao njegov imanentni dio oituju. ocjene vrijednosti nego to je to sluaj s materijalnim
sastavnicama. Suvremeni pristup zatiti u veoj se mjeri
Kriteriji vrjednovanja kulturnih krajolika temelji na funkciji kulturnog krajolika, nego na materijal-
meunarodnih organizacija nim aspektima, a u pojedinim sluajevima funkcional-
ni kriteriji mogu biti presudni za odreivanje njegove
Temeljni okvir za vrjednovanje kulturnih dobara, pa tako vrijednosti kao naslijea.49 U takvim je krajolicima du-
i kulturnog krajolika na nacionalnoj razini proizlazi iz goroni cilj ouvanje i obnova funkcionalnih obiljeja
meunarodno dogovorenog i uspostavljenog mode- kulturnog krajolika, koji u tome neizbjeno zahtijeva
la vrjednovanja. Kriteriji UNESCO-a za ocjenu Svjetskog povezanost lokalnih vlasti i stanovnika.
naslijea u koje su ukljueni i kulturni krajolici, predoe-
ni su tablino (tablica 17). Razdvojeni su u dvije gru- Proces vrjedovanja kulturnog krajolika posljedino je
pe: kriteriji (I) do (VI) odnose se na kulturno naslijee, povezan s metodama njegove zatite. Suvremeni kon-
a (VII) do (XI) na prirodno. 46 Poznato je da se karakter cept ouvanja kulturnog naslijea u posljednjim je de-
kulturnog krajolika, koji reprezentira sloeno djelo priro- setljeima 20. stoljea s koncepta materijalnih usmjeren
de i ovjeka, temelji na naelima da on ne predstavl- prema njezinim nematerijalnim imbenicima, a umjesto
ja samo zbroj pripadajuih sastavnica, ve predstavlja povijesnog i umjetnikog na iri kulturni koncept.50

45 Prema World Heritage Convention krajolik predstavlja kombini- 47 Ibidem, l. 36.


rano djelo prirode i ovjeka (l.1.); ilustrira razvoj ljudskog drutva i
naselja tijekom povijesti pod utjecajem fizikih ogranienja i/ili mo- 48 Ibidem, l. 37.
gunosti, predstavljenog njegovim prirodnim okruenjem i uza- 49 Primjerice, u reliktnom kulturnom krajoliku ouvane su materi-
stopnim i postupnim zajednikim djelovanjem drutvenih, gospo- jalne strukture, ali su u veoj ili manjoj mjeri nestala njegova funkci-
darskih i kulturnih snaga vanjskih i unutranjih (l. 36); obuhvaa onalna obiljeja zajedno s nestankom ivota tradicijskih zajednica. U
raznolikost pojava meudjelovanja izmeu ovjeka i njegova priro- takvim je sluajevima najea opcija zadrati i konzervirati stanje s
dnog okruenja (l. 37). upravljanjem izvana.
46 UNESCO, 2011.b, l. 35 [66]. 50 Phillips, 2002: 27.

224
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 17: Kriteriji za ocjenu iznimne, ope vrijednosti kulturnog naslijea i krajolika (UNESCO)

KRITERIJI ZA OCJENU IZNIMNE, OPE VRIJEDNOSTI KULTURNOG NASLIJEA I KRAJOLIKA (UNESCO)


I predstavlja remek-djelo ljudskog kreativnog duha
pokazuje vanu razmjenu ljudskih vrijednosti tijekom vremena ili unutar svjetskog kulturnog podruja u razvoju
II
arhitekture i tehnologije, spomenikih djela, urbanistikog ili krajolinog oblikovanja
III jedinstveno ili barem iznimno svjedoanstvo kulturne tradicije i civilizacije ive ili nestale
poseban primjer vrste zgrade, arhitektonskog ili tehnolokog sklopa, ili je krajolik koji ilustrira znaajni stupanj
IV
razvoja u ljudskoj povijesti
poseban primjer tradicijskog ljudskog naselja, koritenja zemlje ili mora, koji je reprezentativan za kulturu te
V
ovjekova meudjelovanja s okoliem, posebice kad je postao ranjiv ili je pod utjecajem nepovratnih promjena
mora biti izravno ili opipljivo povezan s dogaajima ili ivim tradicijama, s idejama ili vjerovanjima, s umjetnikim i
VI
knjievnim djelima izuzetnog univerzalnog znaaja taj se kriterij koristi u povezanosti s ostalima
VII sadri posebne fenomene i podruja izuzetnih prirodnih ljepota i estetskog znaenja

Tablica 18: Kriteriji za ocjenjivanje prirodnih vrsnoa u kulturnim krajolicima

GLAVNI KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE PRIRODNIH VRSNOA


U KULTURNIM KRAJOLICIMA SVJETSKOG NASIJEA
zatita bioraznolikosti u divljoj prirodi i u pojedinim kulturnim krajolicima gdje je iznimni primjer
uzoraka tradicijskog koritenja, moe doprinijeti zatiti prirodnih ekosustava, biti podrka divljim
(a)
vrstama flore i faune, pomoi zatiti ope raznolikosti i divljih vrsta, te oblikovati poluprirodna stanita
velikog znaaja za bioraznolikost
zatita bioraznolikosti na farmama gdje moe ouvati iroke vrste domae stoke, razviti i ouvati iroke
(b)
vrste kultiviranih plodova, itarica, voa, domae vrste povra
odrivo koritenje zemlje gdje je to iznimna vrijednost, potovati mogunosti zemlje, ouvati kakvou i
(c)
koliinu tla, upravljati kinicom, ouvati vrsnou vode, smanjiti razvoj, odravati biljni pokrov
poboljati scensku ljepotu na mjestima gdje je kulturni krajolik iznimnih scenskih vrijednosti, proizalih
(d)
iz kontasta i meudjelovanja rada prirode i ovjeka
(e) prikazati na licu mjesta zbirke bilja, herbarije, botanike vrtove i faune (ptica movarica i dr.)
(f ) dokazati iznimni primjer ovjekova meudjelovanja s prirodom, npr. prolih civilizacija
mjesta povijesnih otkria u prirodnim znanostima, primjerice gdje asocijativne vrijednosti proizlaze iz
(g)
takvih otkria

Teorijske rasprave preusmjerene s estetsko-povijesnih Kriterij autentinosti


prema antropoloko-kulturnim pristupima dovele su do kulturnog krajolika
novih prijedloga za konzervatorsko djelovanje.51 Znanst-
veni modeli i postupci ouvanja kulturnog naslijea us- Pojam autentinosti vjerodostojnosti i izvornosti
postavljeni u polju humanistikih znanosti proireni su prvi put je spomenut, iako nije jasno odreen, u Vene-
na antropologiju i koncepte znaaja, raznolikosti, kolek- cijanskoj povelji (1964.) u znaenju rijei izvorni ili isti-
tivne memorije i identiteta, a u sluaju kulturnih krajo- nit. Primjena kriterija vjerodostojnosti prema navede-
lika i na ekoloke kriterije i bioraznolikost (tablica 18). noj Konvenciji odnosila se na grau, materijale i fiziku
pojavnost. Koncept vjerodostojnosti bio je u sreditu
51 Meurs, 2007: 4. Misli se na glavne meunarodne povelje: Ven- pozornosti konferencije UNESCO-a u Nari 1994. godi-
ice Charter on Conservation and Restoration (1964.), Nara Document ne, a odreen je u Dokumentu o vjerodostojnosti (Nara
on Authenticity (1994.), Burra Charter for Places of Cultural Significance
(1979., 1999.).

225
Krajolik kao kul turno na slijee

Document on Authenticity).52 Temelji se na stavu da je organizacije, kao to su matrica krajolika i prostorna


autentinost sutinski element u metodama odreiva- kompozicija/organizacija oblikovana sustavima kre-
nja, ocjenjivanja, ouvanja i praenja stanja kulturnog tanja, prometnica, parcelacije i slino. Ako je glavna
naslijea. Autentinost je odreena kao pripisivanje vri- vrijednost krajolika sadrana u kontinuitetu koritenja
jednosti svim vrstama kulturnog naslijea i svim povi- i funkcijama, treba biti mogue oditati slojevitost ra-
jesnim razdobljima. Zakljuci sabrani u Smjernicama za zvoja i preobrazbu izgraenih oblika i prostornih uzo-
primjenu Konvencije o svjetskom naslijeu (Operational raka svih preivjelih/ouvanih slojeva krajolika. Tradi-
Guidelines for the Implementation of the World Heritage cijski uzorci koritenja koji obiljeavaju krajolik esto
Convention)53 naglaavaju da sposobnost razumijevanja su povezani s tradicijskim znanjima, vjetinama i teh-
vrijednosti naslijea ovisi o stupnju njegove vjerodo- nikama. Obiljeja i vrijednosti lokacije i okoline, odno-
stojnosti i istinosti izvora podataka o njima. Spoznaja sno prostornog konteksta, koje odgovaraju izvornom
i razumijevanje izvornih i naknadnih obiljeja kultur- i ostalim razdobljima znaaja krajolika, takoer mogu
nog naslijea, njihovo znaenje i izvori podataka pre- doprinijeti poveanju ili smanjenju njegova znaaja.
duvjeti su za ocjenu svih imbenika vjerodostojnosti. Koritenje navedenih izvora za ocjenu autentinosti
Autentinost odreuje sposobnost kulturnog krajolika zahtijeva prije svega dokumentiranje i sa stanovita
da svoje znaenje prenosi kroz povijesna razdoblja, kao umjetnikih, povijesnih, drutvenih i ostalih disciplina.
skup povijesno odreenih obiljeja, koja su rezultat razlii- Razmatranje vjerodostojnosti ne moe biti ogranieno
tih promjena, od izvornog do sadanjeg stanja.54 Kriterij samo na provjeru i zatitu povijesnih istina u materi-
i uvjeti autentinost krajolika izraavaju se kroz razlii- jalnim sastavnicama, ve je u sluaju krajolika s kon-
te pokazatelje,55 a ukljuuju: oblikovanje; materijale i tinuitetom tradicijskih funkcija od temeljne vanosti
grau; koritenje, namjenu i funkciju; tradicije, tehnike prepoznavanje i uvanje drutveno-kulturne auten-
i sustav upravljanja; smjetaj/poloaj i okolinu; jezik i tinosti, koja treba biti integrirana u sustave planiranja
ostale oblike nematerijalne oblike naslijea; duh i osje- i upravljanja.56
aje; ostale vanjske i unutarnje faktore.
Kriterij integriteta kulturnog krajolika
Ocjena autentinosti povezana je s materijalnim obi-
ljejima i graom krajolika, kao ouvanost/preivjelost Kriterij integriteta izraava mjeru cjelovitosti i izvor-
povijesne grae, koja doprinosi ocjeni njegovih vrijed- nosti (intaktnosti) prirodnog i kulturnog naslijea i
nosti. To znai zatitu izvornog izgleda i uzoraka koji njegovih atributa.57 U Venecijanskoj povelji pojam in-
su ocijenjeni kao vani ili zatitu naknadnih slojeva iz tegriteta koriten je u smislu znaenja rijei: cjelovi-
razdoblja znaaja, ako se krajolik razvijao tijekom du- tost (wholeness), potpunost (completeness), vrstoa
ih razdoblja. Izvornost organizacije krajolika i njego- (soundness), a izraen je kao oznaavanje materijal-
vo oblikovanje obuhvaa ocjenu uzoraka prostorne nih svojstava kulturnog naslijea. Naelo integriteta
ishodite je dananjeg UNESCO-ova pristupa zatiti
krajolika, koji ukljuuje povezivanje kulturnih i prirod-
52 ICOMOS, 1994., Nara Document on Authenticity [83].
nih sastavnica i struktura, materijalnih i nematerijalih
53 *** 1994.a ...1. Ouvanje kulturne batine u svim njezinim oblicima
i povijesnim razdobljima. Sposobnost razumijevanja vrijednosti ovisi o obiljeja, strunih i javnih gledita. Odnosi se na prepo-
stupnju u kojemu su izvori podataka o vrijednostima razumljivi ili istiniti. znavanje funkcionalnih i povijesnih obiljeja mjesta.58
2. Znanje i razumijevanje izvora podataka, izvornih i naknadnih obiljeja
osnova je za ocjenjivanje svih imbenika autentinosti. 3. Svaka ocjena
vrijednosti kao vjerodostojnost pripadajuih izvora podataka moe biti
razliita, stoga se sagledava zajedno s kulturnim kontekstom. 4. Od naj- 56 Stovel, 2007.
vee je vanosti i urnosti prepoznavanje i dokumentiranje batinske vri- 57 *** 2011.b, l. 88 [66].
jednosti te vjerodostojnost i istinost pripadajuih izvora podataka. [46]
58 Jokilehto, 2006: 135. The identification of the functional and histo-
54 2000. , Charter of Krakow [98]. rical condition of the site or the ability of a property to secure or sustain
55 *** 2011.b, l. 21 [66]. its significance over time.

226
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Dokazivanje uvjeta integriteta u okviru iznimne, uni- povijesti. Na taj se nain jami da povezane vrijedno-
verzalne vrijednosti zahtijeva ocjenu59 u kojoj je mjeri sti krajolika nee biti naruene ni buduim razvojem.
kulturno dobro: Pojam integriteta moe se koristiti kao instrument
za odreenje opsega povijesnog urbanog krajolika,
- ukljuilo sve elemente potrebne za izraavanje svoje
uzimajui u obzir funkcije koje odreuju drutveni i
iznimne univerzalne vrijednosti
kulturni integritet, kao i prostorne cjeline koje repre-
- odgovarajue veliine kojom se osigurava potpuna zentiraju strukturnu cjelovitost podruja. Pozornost
zastupljenost znaajki i procesa koji e prenijeti znaaj treba posvetiti odnosu urbanog krajolika ili drugog
kulturnog dobra izgraenog okolia i njima pripadajue ruralne ili pri-
- u groeno od tetnog djelovanja raz voja i/ili rodne okoline. U mnogim sluajevima nije dovoljno
zanemarivanja. zadrati se samo na granicama krajolika visokih vrijed-
nosti, ve treba uzeti u obzir iri teritorijalni kontekst,
Najjasnija ocjena integriteta zasnovana je na prisutno-
njegovu okolinu.
sti prepoznatljivih sastavnica izvornog, a u sluajevima
kontinuiranog krajolika, oblikovanja i funkcija kroz sva Pojam cjelovitosti (wholeness) jedan je od kljunih ele-
povijesna razdoblja njegova razvoja. Integritet se naj- menata u teoriji restauracije Cezara Brandija, vaan zbog
ee sagledava kao drutveni, funkcionalni, strukturni odreivanja granica izmeu metode restauracije i rein-
i vizualni. Drutveni i funkcionalni integritet mjesta od- tegracije. Glavna svrha metode konzervacije jest ou-
nosno krajolika odnosi se na prepoznavanje funkcija i vanje iz ega se moe iitati estetska i povijesna vri-
procesa na kojima je bio temeljen njegov razvoj tijekom jednost spomenika.61 Meutim, vrijednosti autentinosti
povijesti, povezan s meudjelovanjem drutva, njego- (vjerodostojnosti, izvornosti) i integriteta (cjelovitosti)
vim stavovima i shvaanjima, koritenjem prirodnih ne trebaju biti premone nad ostalim vrijednostima,
izvora, demografskim kretanjima i slino.60 Prostornom od kojih su pojedine relativne i promjenjive.62 Prethod-
identifikacijom elemenata koji dokumentiraju navedene nim je razmatranjima prikazana razlika izmeu pojmova
funkcije i procese u krajoliku odreuje se njegova struk- autentinosti (vjerodostojnosti) i integriteta (cjelovitosti)
turna cjelovitost s naglaskom na preivjele, odnosno kulturnog naslijea i krajolika. Autentinost (vjerodostoj-
ouvane elemente povijesnog razvitka. Oni prenose nost) jest kvalificirajui element krajolika, dok se integri-
svjedoanstvo kreativnosti zajednice ili pojedinaca te tet odnosi na stupanj ouvanosti, tj. cjelovitost krajolika i
neprekidnosti funkcija i sadraja u ouvanim prostor- njegovih elemenata, te s njima povezanih funkcionalnih
nim cjelinama, naseljima, graevinama i strukturama, i povijesnih obiljeja. Krajolici i njihova obiljeja moraju
stvarajui osjeaj cjelovitosti podruja. biti u dobrom fizikom stanju i dobro ouvanim funk-
cijama, s kontroliranim utjecajima naruavanja vrijed-
Vizualni integritet je, kao rezultat povijesnog razvoja,
nosti. Da bi zadovoljio kriterij integriteta krajolik treba
usko povezan s odreenjem estetskih aspekata krajo-
sadravati znaajan omjer elemenata, obiljeja i uzoraka
lika. Ispravno vrjednovanje stanja krajolika i planiranja
potrebnih za prenoenje vrijednosti cjelovitosti. Takoer
buduih promjena pretpostavlja provoenje anali-
ze funkcionalne i strukturne cjelovitosti, analizom i
interpretacijom razvoja sustava upravljanja tijekom
61 Brandi, 1963.
62 Suvremeni tautoloki argumenti protiv istinitosti naslijea podr-
avaju vjerovanje u postojanje prirodne istinitosti voeno stavom da
59 *** 2011.b, l. 88 [66]. postoji stanje obmane. Sukladno takvim argumentima, jedino mo-
60 Funkcionalni integritet posebno je oigledan u sluaju industrij- gue stanje objekta konzervacije je sadanje, zateeno stanje. Ostala
skih krajolika, kao to su tvornice, postrojenja, oprema i vanjski prostori stanja, kao to je izvorno i autentino samo su konstrukcije bazirane
te osigurava uvid u cjelovitost procesa. Slino je i s urbanim krajoli- na istraivanjima, izboru ili ukusu konzervatora. Uloga autentinosti
cima, raznolikih struktura i funkcija. On je referenca za razumijevanje i integriteta je prema tome fiktivna ili ideoloka, prema autentinom
znaenja razliitih elemenata ugraenih u okoli. stanju, preferiranom ili oekivanom.

227
Krajolik kao kul turno na slijee

treba biti odravan kontinuitet funkcije krajolika, koji raznolikost, prostorni red, harmoninost i simboliki
sutinski odreuje njegov karakter.63 znaaj prirodnih i kulturnih elemenata.67 Osim nave-
denih, za odreivanje podruja osobitih vrijednosti
Kontinuitet i obiljeja okoline krajolika osiguravaju se
koriteni su i ostali kriteriji (tablica 19).68 Usporedbom
pomou odreivanja tzv. dodirnih, kontaktnih podru-
kriterija za ocjenu krajolika primijenjenih u Engleskoj
ja (buffer zone) mjerama kontrole razvoja. Dodirna po-
i Walesu te u Sloveniji, zakljuuje se da se veim dije-
druja takoer trebaju zatititi svoj karakter na nain
lom podudaraju. Za razliku od modela primijenjenog u
usklaen s mjerama zatite kulturnog krajolika. Inte-
Velikoj Britaniji, slovenski model ocjene u vrlo se maloj
gritet i autentinost postoje kao dva nadopunjavajua
mjeri oslanja na antropogene, kulturne sastavnice; u
i komplementarna pojma, pri emu se jedan ne moe
ocjenu se ne uzimaju kriteriji povijesne dubine, doku-
zamijeniti drugim.64
mentacije, grupne vrijednosti i cjelovitosti. Simbolike,
kulturne i asocijativne vrijednosti ocjenjuju se kroz na-
Ostali kriteriji vrjednovanja seobinske uzorke i izraajne prirodne i arhitektonske
kulturnog krajolika elemente. Navedene vrijednosti ukljuene su u kriterij
Osim glavnih kriterija autentinosti i integriteta, na prostornog reda.
kojima se temelji zatita krajolika Svjetskog naslijea
Analiziran je i sustav vrjednovanja kulturnih krajolika koji
u europskim i izvaneuropskim zemljama, ustrojeni su
se primjenjuje u Australiji koja ima dugogodinju tradi-
i dodatni kriteriji za vrjednovanje kulturnih krajolika.
ciju skrbi o krajolicima te se pokualo povezati kriterije s
Kriteriji za ocjenu kulturnih krajolika i zadovoljavanja
pojedinim grupama vrijednosti na nain prikazan tabli-
njihovih svojstava za upis u Registar kulturnih dobara
no (tablica 20). Svrha provedenih analiza jest usporedba
trebaju biti usklaeni s ostalim vaeim kriterijima za
kriterija i grupa vrijednosti primijenjenih u sustavima s
kulturna dobra, koji se primjenjuju u Hrvatskoj.65 Me-
dobrom organizacijom zatite kulturnih krajolika, kao
utim, svi kriteriji primjenjivi na ostale vrste kulturnih
polazitem za utvrivanje prijedloga modela ocjene
dobara nisu openiti, niti izravno mjerodavni za sva
vrijednosti kulturnih krajolika u Hrvatskoj.
obiljeja i sve sastavnice kulturnog krajolika. Primjerice,
u Velikoj Britaniji je grupa kriterija koja se primjenju-
je za povijesne spomenike (Scheduling Ancient Monu-
ments) bila polazite za izradu kriterija vrjednovanja
povijesnog krajolika, a primijenjena je u praktinim
primjerima istraivanja kulturnih krajolika u Engleskoj
i Walesu (tablica 19).66

Kriteriji primijenjeni za odreivanje iznimnih kul- 67 *** 2005.c; ***2002. d [68].


turnih krajolika u Sloveniji jesu: ouvanost prirode, 68 Ogrin, 1996., ***2005.c: 1. krajina nakazuje strukturno vrednost, ki
je opredmetena v dovrenem ali svojevrstne krajinskem vzorcu, 2. krajina
razodeva visoko stopnjo ujemanja med rabo prostora in naravnimi znail-
63 Krajolici vrjednovani zbog svojih oblikovnih i asocijativnih vrijed- nostmi, 3. krajinski vzorec se ujema s poselitvenim,4. v zgradbo krajine so
nosti i obiljeja osjetljivi su na promjene funkcija, doim e krajolici vgrajeni gospodarski, ekoloki in kulturni vidiki, 5. krajina ima avtentino
vrjednovani kao razvijajui (agrikulturni) biti najbolje upravljani ako zgradbo in veliko prievalno vrednost, 6. v krajini so navzoe zgodovin-
se funkcije koje odreuju njihov karakter i nadalje odravaju. ske, arheoloke in druge kvalitete, 7. krajina je izjemna v doloeni poseb-
64 Jokilehto, 2006: 1. ni znailnosti naravne ali kulturnega znaaja, 8. vrednost naselbinske-
ga vzorca ali posamine oz. skupinske arhitekture, 9. mono izraena
65 Nije donesen posebni pravilnik kao podzakonski akt, ve se prim- sestavljenost krajinske zgradbe, 10. kompleksnost, ki jo ustvarja pestrost
jenjuje Uputa o vrjednovanju kulturnih dobara predloenih za upis u znotraj iste strukturne enote, 11. jasno itljiv zapis doloenega druben-
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture RH, ega reda ali razmer, 12. krajina je nosilec doloene simbolike, 13. krajina
klasa 612-08/04-01-06/03, ur. broj: 532-10-1/8-5, Zagreb, 21. svibnja je reprezentativna za posamezno regijo, 14. krajina je zaradi svoje reprez-
2004.). entativnosti pomembna za pouk, izobraevanje javnosti, 15. krajina ima
66 *** 1996.a. perspektive za preivetje (ohranitev).

228
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 19: Usporedba kriterija za ocjenu vrijednosti krajolika primjenjenog u Velikoj Britaniji (Engleska i Wales) i Sloveniji

KRITERIJI ZA OCJENU VRIJEDNOSTI KRAJOLIKA


KRITERIJ ENGLESKA I WALES SLOVENIJA
starost /razdoblje
1 Povijesna dubina (time-depth).
period
rijetkost Stupanj rijetkih preivjelih elemenata povijesnog tipa
2
rarity u dananjem krajoliku.
Poveava razumijevanje krajolika, poveava njegov
dokumentacija
3 znaaj, teko ju je kvantificirati zbog razliite prirode i
documentation
akademske vrijednosti dokumentacijskog materijala.
Odnosi se na raznolikost ili slinost elemenata,
grupna vrijednost
4 njihovu strukturnu i funkcionalnu usklaenost i
group value
povezanost.
Izvornost grae, vrijednost
preivjelost/stanje Odnosi se na stupanj preivjelih i ouvanih izvornih
5 svjedoanstva; povijesna graa,
survival/condition elemenata u krajoliku.
tradicijski oblici stanovanja i aktivnosti.
raznolikost Pojedini krajolici sadre kombinacije visoke vrsnoe i Sloenost koju stvara raznolikost unutar
6
diversity obiljeja ili pojedinih vanih atributa. iste krajoline jedinice.
ranjivost Vrijednost moe biti smanjena zbog zanemarivanja,
7
vulnerability nemara ili tetnog tretmana.
potencijal Odnosi se na potencijal krajolika za budua Ima budunost za opstanak i ouvanje.
8
potential istraivanja. Znanstvena i edukacijska vrijednost.
Krajolik ili pojedina sastavnica iznimna po
Jedinstvenost i reprezentativnost za
reprezentativnost tipolokom odreenju na tom podruju s obzirom
pripadajuu regiju; simboliki znaaj
9 representativeness na kakvou, vrijednost i usporedive sastavnice. Zbog
prirodnih i kulturnih elemenata.
jedinstvenosti i neponovljivosti nositelji su identiteta
i pomau stvaranju prepoznatljivosti.
Znaaj krajolika moe biti povean njegovom
cjelovitou to se odnosi na preivjeli izvorni
cjelovitost karakter i oblik. Rezultat vidljivosti i itljivosti
10
integrity elemenata krajolika poveat e njegovu vrijednost
ugode. Poveana vidljivost i itljivost poveat e
lake razumijevanje javnosti.
Povijesni procesi i uzorci koji su oblikovani zajedno
s pojedinim elementima. Povijesni procesi i uzorci Harmoninost, prostorni red.
dobro su odravani i neprekinuti, a krajolik sadri Usklaenost izmeu koritenja prostora
usklaenost veinu izvornih funkcija koje poveavaju njegovu i prirodnih obiljeja.
11
coherence usklaenost. Jasno razluive i prevladavajue teme Dosljedna strukturna vrijednost
mogu poveati usklaenost i vanost krajolika. krajolika/uzorka.
Kriterij usklaenosti pojedinih sastavnica kljuna je
odlika identiteta krajolika.
Imaju simboline, kulturne i asocijativne
povezanost Povezanost s osobama, pokretima ili dogaajima iz
12 vrijednosti; nositelji su nacionalnog
association povijesti, povezanost s literaturom i umjetnosti.
identiteta.
mogunost Potencijalne vrijednosti za razvoj javnih, edukacijskih
13
Amenity i rekreacijskih sadraja.
karakteristinost, Elementi koji se esto ili pravilno javljaju u krajoliku, Izrazitost naseobinskih uzoraka, izraajni
14
tipinost / tipicality bez kojih ga nije mogue opisati. arhitektonski elementi.
prirodna vrsnoa Posebne prirodne vrijednosti; ouvanost
15
nature quality prirode.
16 scenska vrsnoa
Visoke doivljajne vrijednosti.
scenic quality

229
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 20: Odnos kriterija i tipova vrijednosti kulturnog krajolika prema metodi ICOMOS-a, Australija

KRITERIJI I TIPOVI VRIJEDNOSTI KULTURNIH KRAJOLIKA


KRITERIJ OITE / FIZIKE VRIJEDNOSTI
Mogu li mogunosti mjesta doprinijeti podatcima o povijesti regije kroz sadanja arheoka
ARHEOLOKI PODATCI
istraivanja, kao i ostala koja koriste arheoloke metode
Je li podruje znaajno zbog svog oblikovanja, mjerila, dekoracije, stila, razdoblja, vjetina
ARHITEKTONSKA OBILJEJA
gradnje i ostalih ahitektonskih elemenata
Prikazuje li inovativne metode gradnje i oblikovanja, rijetke materijale gradnje ili je rani
TEHNOLOKA OBILJEJA primjer koritenja pojedinih graditeljskih tehnika, ima li potencijal za doprinos podatcima
o povijesti tehnologija
ZNANSTVENI DOPRINOS Ima li krajolik potencijal za osiguranje znanstvenih podataka o povijesti regije
Jesu li krajolik ili njegova obiljeja jedinstveni, nesvakidanji, nezajedniki ili rijetki u
RIJETKOST
prostoru, na regionalnoj i nacionalnoj razini s obzirom na povijesne teme
Je li krajolik dobar primjer svoje vrste u pogledu oblikovanja, tipa, obiljeja, koritenja,
REPREZENTATIVNOST
tehnologije i povijesnog razdoblja
Posjeduje li krajolik cjelovitost, znaajna obiljeja iz doba njegovog ustroja ili kasnijih
CJELOVITOST
razdoblja kad su se dogodile vane promjene i dodavanja
RANJIVOST Je li krajolik ranjiv na pogoranje i destrukcije, kao i za prijetnje od aktivnosti namjene i koritenja
Je li krajolik dio grupe batinskih mjesta kad se sagledava kao cjelina koja poveava
GRUPNA VRIJEDNOST
batinske vrijednosti mjesta i grupe/krajolika ili poveava njegovo znaenje
POVIJESNE VRIJEDNOSTI
Je li krajolik povezan sa ivotom i radom ljudi, kao dobro poznata i vana pojedinana ili
LJUDI
grupna organizacija
DOGAAJI Je li krajolik povezan s vanim dogaajima u lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj povijesti
Je li krajolik povezan s vanim procesima, temama i uzorcima lokalne, regionalne ili
UZORCI
nacionalne povijesti
KULTURNE VRIJEDNOSTI
Je li krajolik sredite identiteta zajednice, regionalnog ili nacionalnog identiteta i sense of
IDENTITET
place, te omoguava li oitost kulturnog i povijesnog kontinuiteta
Nosi li krajolik visoko javno potovanje za batinu i estetske vrijednosti ili je sredite
JAVNO POTOVANJE
duhovnog, politikog, nacionalnog i ostalog kulturnog uvstva
VRIJEDNOST Posjeduje li krajolik simboliki i memorijalni znaaj za ljude koji ga koriste, ili su ga koristili,
SJEANJA ili su potomci, kao rezultat posebnih interesa ljudi, karaktera ili vizualne privlanosti
Sadri li krajolik potencijal za javnu edukaciju, osvjeivanje ljudi, razumijevanje i divljenje
EDUKACIJSKA VRIJEDNOST
povijesti i kulturi
ZAKONSKO Je li krajolik prepoznat u zakonu kao kulturno dobro, kao zatieni dio prirode, arheoloko
PREPOZNAVANJE mjesto i sl.

Stupanj znaaja kulturnog krajolika nakon ispunjavanja postavljenih kriterija te odraa-


va stupanj njegove vanosti. Odreivanje kulturnog
Pojam kulturnog znaaja69 (cultural significance) oznaa- znaaja krajolika odvija se u sloenom sustavu ocjene
va ukupnu vrijednost krajolika koja mu se pripisuje razliitih kulturnih i prirodnih vrijednosti prema jasno
postavljenim kriterijima, ali i kroz percepciju ljudi koji su
69 Prema Oxford English Dictionary: sign, a mark or device having
s njim povezani. Kulturni znaaj kao temeljno mjesto u
some special meaning or import attached to it kao znak (obiljeje) i
smisao koji neemu daje posebno znaenje i vanost koja mu je do- ocjeni naslijea bio je u sreditu zanimanja Povelje za
dana. U filozofiji je sign povezan sa semiotikom i istraivanjima od- mjesta kulturnog znaaja (Charter for Places of Cultural Si-
nosa izmeu znaka i njegova znaenja. Moe biti definiran i kao sva-
ki podatak koji nosi entitet. Pojam znaaj (significance) ima nekoliko gnificance) koju je uspostavio ICOMOS Australija, u kojoj
razliitih znaenja, a prije svega se odnosi na prepoznavanje znaaja je kulturni znaaj opisan kao estetska, povijesna, znan-
mjesta/krajolika u odnosu na objekt oznaavanja, iji znak predstav-
lja i ije podatke prenosi. stvena, drutvena i duhovna vrijednost za prole, sadanje

230
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

i budue narataje.70 Kulturni znaaj je sadran u samom metode ICOMOS-a te kriteriji UNESCO-a za nominaciju
krajoliku, njegovoj grai, okolini, namjeni, povezanosti- na listu Svjetskog naslijea.
ma, znaenjima te u pripadajuim graevinama. Ukrat-
Ocjena znaaja kulturnog krajolika provodi se metoda-
ko, kulturni znaaj se koristi u odreivanju vrijednosti koje
pomau razumjeti prolost, obogatiti sadanjost i koje e ma istraivanja povijesnog i usporedbenog konteksta.
biti vrijednost za budue narataje.71 Meutim, ona ne znai i ne ukljuuje samo akadem-
ske postupke, ve se u novijim primjerima europske
Ocjena kulturnog znaaja izravno je povezana s nai- prakse, osobito u Engleskoj, u njega sve vie ukljuuju
nom budueg djelovanja u kulturnom krajoliku, stoga svi dionici osim znanstvenika i strunjaka vezanih uz
ima presudni utjecaj na postupke i programe razvitka, problematiku krajolika, tu su i ekonomisti, lanovi lokal-
poglavito u suvremeno doba u podruju naglo rastueg ne zajednice, stanovnici i ostali koji sudjeluju u pitanji-
kulturnog turizma.72 Kulturni znaaj je postao sredinjim ma zatite naslijea.75 Poznato je da je kulturni znaaj
mjestom zatite naslijea; prema suvremenim pristupi- naslijea podloan stalnim promjenama, a krajolici se
ma zatiti kulturnog naslijea ono nije ouvano zbog nastoje tumaiti i kao sredstvo za stvaranje vrijednosti
vrijednosti, funkcije i znaenja koje je imalo u prolosti, drutvenih grupa i pojedinaca. Kulturni znaaj omo-
ve zbog poruka i simbola kojima komunicira u sada- guava iznoenje ocjene vrijednosti krajolika pri emu
njem vremenu i prenosi ih buduim naratajima. Glavni povezuje razliite tipove vrijednosti. Pri utvrivanju kul-
cilj zatite ne sastoji se samo u konzerviranju i zatiti ma- turnog znaaja krajolika u procesu ocjenjivanja uklju-
terijala, tj. fizike supstancije krajolika zbog ekonomske uju se sve sastavnice i obiljeja presudni za njegovo
koristi i funkcionalnih razloga, ve u ouvanju njegova razumijevanje. Takvi podatci prema engleskom modelu
znaenja koje ima za pojedince ili drutvene grupe da- LANDMAP76 ukljuuju:
nas i u budunosti.

Na temelju analize domae i meunarodne literature te


teorijskog okvira iznesenog u poveljama o zatiti kultur- 75 *** 2010.b, The basic criterion for listing a building is that it must hold
special historic or architectural interest. For a monument to be scheduled
nih dobara, napose onima koje se odnose na krajolike, it must be nationally important by reason of its historic, architectural, ar-
istrauju se kriteriji za odreivanje stupnja kulturnog tistic, traditional or archaeological interest. Parks and gardens and bat-
tlefields may be registered if they are of special historic interest. Conserva-
znaaja. Kulturni znaaj nacionalnog, regionalnog ili
tion areas will be designated if they are of special historic or architectural
lokalnog stupnja odreuje se prema vrijednosnoj ska- interest, the character and appearance of which it is desirable to preserve
li, odnosno stupnju vanosti. Koncepcija Nacionalnog or enhance. All of these criteria have two components: the nature of the
interest or significance that defines the designation and the relative im-
registra kulturnih dobara u mnogim zemljama, a time i portance of that significance. [65]
krajolika, zasniva se na zadovoljavanju kriterija za odre- 76 Uvoenje novog pristupa ocjene krajolika LANDMAP (Landsca-
ivanje stupnja znaaja. Za analizu metode i prepozna- pe Assessment and Decision Making Process) u Walesu osigurava iroki
raspon podataka koji mogu pomoi politici planiranja razvoja prosto-
vanje nacionalnog znaaja odabrani su primjeri: ameri- ra te odreivanje podruja krajolika koje imaju posebne vrijednosti.
kog National Park Service (NPS)73 i primjeri Engleske74 tzv. Model LANDMAP je slubeno priznati nain ocjene krajolika u Wale-
su. Odreivanje i prepoznavanje podruja koje posjeduju vrijednosti
Izjava o znaaju (Statement of Significance, SOS), zatim
za zatitu kao kulturni krajolici uvedeno je u Ujedinjenom kraljevstvu
(UK) 1947. godine zakonom Town & Country Plannig Act i nastavlja
se do danas. Krajolici se ne zatiuju zakonom o kulturnim dobrima,
70 ICOMOS, Australia, Charter for Places of Cultural Significance, Burra, ve mjerama prostornog planiranja. Takav je pristup dopuna pre-
prihvaena 1979. god., a revidirana i prihvaena 1981., 1988. i 1999. poznavanju kulturnih krajolika osim zakonom priznatih nacionalnih
godine [85]. parkova i podruja iznimnih prirodnih ljepota (Areas of Outstanding
71 Ibidem, l. 2 [85]. Natural Beauty, AONB). Na taj se nain osigurava vaan planski alat za
ouvanje i obogaenje vrsnoa i raznolikosti krajolika u UK. Velika mu
72 ICOMOS, 1999.b, International Cultural Tourism Charter (Managing
je primjena na lokalnoj razini gdje ima veliku ulogu u razvoju razu-
Tourism at Places of Heritage Significance), Mexico [86].
mijevanja i jaanja javne svijesti o krajolinim obiljejima i karakteru,
73 *** 1999.c [49]. vrsnoama koje ine podruja razliitima i daju zajednicama njihov
74 *** 2008.a [61]. osjeaj pripadnosti sense of place. [53]

231
Krajolik kao kul turno na slijee

- razvojni slijed kulturnog krajolika i preivjelu/ouva- za upis u Nacionalni registar Australije78 krajolik mora
nu grau sadravati vrsnou znaaja za nacionalnu povijest, ar-
- rijetkost i/ili tehnike vrsnoe kulturnog krajolika ili hitekturu, arheologiju, inenjerstvo i kulturu, zadovolji-
njegova dijela ti nekoliko kriterija integriteta u pogledu: oblikovanja,
materijala, okoline, vrsnoe izrade, doivljaja i poveza-
- funkciju krajolika, njegovih zasebnih dijelova i/ili
nosti s nacionalnom povijesti, dogaajima ili osobama.
sastavnica
- odnos krajolika i njegovih sastavnica s okolinom Prema usporedbenoj analizi prikazanoj tablino (tablica
- kulturne, povijesne, gospodarske i ostale utjecaje koji 21) ocjena stupnja znaaja kulturnih krajolika nacional-
su bili presudni za oblikovanje, organizaciju i grau nog registra povezana je s:
kulturnog krajolika
- razinom vanosti dogaaja i osoba povezanih s naci-
- znaenje kulturnog krajolika za ljude koji ga koriste ili onalnim podrujem
su ga koristili, ili su njihovi potomci
- opsegom i stupnjem kreativnih i tehnikih ostvarenja,
- povijesne sadraje visoke umjetnike vrijednosti, kao djelo pojedinca ili
- z nanstvene ili istraivake potencijale kulturnog zajednice
krajolika - potencijalom za prenoenje podataka vanih za razu-
- odnos kulturnog krajolika prema ostalim podrujima mijevanje povijesti
u pogledu prostorne organizacije, oblikovanja, tehno- - karakteristinim, rijetkim, posebnim ili ugroenim i-
logije, naina koritenja ili podrijetla niteljima kulturne povijesti.
- ostale imbenike vane za razumijevanje kulturnog
Kriteriji za odreivanje kulturnog naslijea (u koje su
krajolika.
ukljueni i kulturni krajolici) nacionalnog znaaja u Ve-
Kulturni krajolik, zajedno sa svojim sastavnicama (kao i likoj Britaniji79 razlikuju se od prethodno analiziranih
ostale vrste kulturnog naslijea) posjeduje razliite stup- amerikih i australskih modela. Odluke o nacionalnom
njeve i razine znaaja. Stupnjevi znaaja ocjenjuju se znaaju svih vrsta kulturnog naslijea donose se na te-
kao vrlo visoki, visoki, umjereni, niski, bez vrijednosti, melju kriterija koji ukljuuju provedbu metode karak-
koji su povezani s razinom kulturnog znaaja koja se terizacije, a potom ocjenu znaaja. Cilj je prepoznati
kree od meunarodne (ope, univerzalne), nacionalne, krajolike iji se nacionalni znaaj odraava kroz nacio-
regionalne i lokalne. Njihov odnos prikazan je tablino nalnu povijest ili je reprezentativni domet pripadajueg
(tablica 23). tipa i razdoblja. Kriteriji su povezani s propisanim me-
todama ocjene karaktera krajolika (landscape character
Kriteriji odreivanja kulturnih krajolika assessment) i odnose se na dva stupnja, prvi je provo-
nacionalnog znaaja enje karakterizacije kulturnog krajolika, a potonji je
donoenje ocjene znaaja (tablica 22). Kulturni krajo-
Niz europskih i izvaneuropskih zemalja ima jasno odre-
lici nacionalne razine znaaja odreuju se na temelju
ene kriterije prema kojima se odreuju kulturna dobra
stupnja znaaja.
koja se upisuju u Registar nacionalnih dobara. Odrei-
vanje krajolika i mjesta nacionalnog znaaja odvija se 78 *** 2005.a [56].
prema jasno opisanoj grupi kriterija koje je u SAD us- 79 Na temelju zakona Ancient Monuments and Archaeological Areas
77 Act (1979. godina) postoje dvije grupe kulturnih dobara: Scheduled
postavio National Park Service (NPS). Prema kriterijima Monuments i Listed Buildings. English Heritage, Department for Com-
munities and Local Government, Department for Culture donosi kriterije
za upis na listu kulturnih dobara nacionalnog znaaja. Odreivanje
kulturnih dobara nacionalnog znaaja usko je povezano je s nacio-
77 Birnbaum, 1994.; Melnick, 2000.; ***1999.c [49]. nalnim programom zatite.

232
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 21: Kriteriji za odreivanje kulturnih krajolika nacionalnog znaaja

KRITERIJI NACIONALNOG REGISTRA


KRITERIJ/
SAD AUSTRALIJA
TIP VRIJEDNOSTI
Povezanost, Mjesto je znaajno sa stanovita kulturne
Povezan s dogaajima koji imaju znaajni
drutvena, povijesna batine ako je vano u pokazivanju razvoja ili
doprinos za ire uzorke amerike povijesti.
vrijednost uzoraka povijesti odreenog podruja.
Ima posebnu povezanost sa ivotom ili radom
Povezanost, Povezan sa ivotom i osobama znaajnim za
pojedine osobe, grupe ili organizacije od
drutvena vrijednost ameriku prolost.
znaaja za povijest.
Reprezentativnost, Odraava razliita karakteristina obiljeja tipa, Vano je za pokazivanje visokog stupnja
estetska, razdoblja, metode gradnje i reprezentira djelo kreativnih i tehnikih ostvarenja, postignua
evidentna vrijednost majstora ili sadri visoku umjetniku vrijednost. pojedinog razdoblja.
Doprinosili su ili mogu doprinijeti podatcima
Potencijal,
vanim za povijest ili prapovijest, dobra koja Ima mogunosti za prenoenje podataka koji
dokumentarna,
mogu prenositi podatke znaajne za povijest i e biti potrebni za razumijevanje povijesti.
drutvena vrijednost
prapovijest.
Dokumentarna, Daje podatke znaajne za povijest ili Vano je u pokazivanju glavnih karakteristika
povijesna vrijednost prapovijest. pojedinih vrsta kulturnog mjesta.
Vano je za pokazivanje pojedinih estetskih
Estetska vrijednost Mnogi oblikovani krajolici. obiljeja vrjednovanih od zajednice ili
pojedinih kulturnih grupa.
Mjesto je znaajno ako pokazuje rijetke,
Povijesna vrijednost
posebne ili ugroene aspekte kulturne povijesti.
Ima jaku ili posebnu pridruenost s
Drutvena, duhovna
pojedinom zajednicom ili kulturnim grupama
vrijednost
iz drutvenih, kulturnih ili duhovnih razloga.

Tablica 22: Kriteriji za ocjenu kulturnog krajolika nacionalnog znaaja u Velikoj Britaniji

KRITERIJ ODREENJE
Razdoblje / Period Spomenici svih razdoblja mogu biti ouvani.
KARAKTERIZACIJA
Rijetkost / Rarity Rijetkost pojedinih vrsta naslijea u odnosu na tipinost.
KRAJOLIKA
Raznolikost / Diversity Raznolikost nekih vrsta spomenika predstavljaju razliiti tipovi.
Opseg ouvanosti Opstanak ili dugovjenost kulturne prakse ocijenjeni u odnosu na
Extent of survival sadanji oblik, stanje i namjenu podruja i znaajki s kojim je povezana.
Sadanje stanje
Ocjena tehnikog stanja krajolika i sastavnica.
Current condition
Rijetkost Rijetke vrste, rijetke ili neuobiajene djelatnosti; odabir u odnosu na
OCJENA Rarity tipino i uobiajeno.
ZNAAJA Reprezentativnost
Kroz njegov stupanj obiljeja ili zbog znaaja kao primjera.
KRAJOLIKA Representivity
Vanost razdoblja
Vanost razdoblja kojemu kulturno naslijee/krajolik pripada.
Importance of the period
Osjetljivost / Fragility Osjetljivost na promjene i pritiske razvoja.
Grupna vrijednost Povezanost s ostalim naslijeem, s utjecajima razliitih razdoblja/tradicija,
Group of value povezivanje susjednih podruja ili znaajki.
Mogunost Mogunost za doprinos podatcima, razumijevanju
Potential i uvaavanju naslijea.
Dokumentacija Opseg dokumentacije poveava znaaj naslijea kroz arhivski materijal
Extent of documentation ili kao rezultat istraivanja.

233
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 23: Odnos stupnja i razine kulturnog znaaja prema modelu LANDMAP (Engleska)

STUPANJ KULTURNOG
ODREIVANJE RAZINE KULTURNOG ZNAAJA
ZNAAJA
Meunarodna i nacionalna razina, mjesta svjetske batine dobro ouvani
IZNIMAN, VRLO VISOKI
povijesni krajolici izuzetne usklaenosti, povijesne dubine
Regionalna ili upanijska razina visoko i dobro ouvani krajolici znaajne
VISOKI
usklaenosti, meusobne povezanosti
Lokalna razina prosjeno ouvani krajolici prihvatljive usklaenosti i povijesne
UMJERENI, SREDNJI
dubine (time-depth)
Vrijednosti su ograniene niskom ouvanosti i povezanosti, mali lokalni interes ili
NISKI
bez lokalnog interesa
BEZ VRIJEDNOSTI / NEOCIJENJEN Zanemarive vrijednosti, nepostojanje vrijednosti

U tablinom prikazu (tablica 23) prikazani su kriteriji i estetsko-umjetnika vrijednost. Osim naina na koji
za ocjenu kulturnog naslijea i krajolika nacionalnog su opisani u tablinom prikazu (tablica 24) kriteriji nisu
znaaja u Velikoj Britaniji, a obuvaaju kriterije na te- podrobnije razraeni za pojedine vrste nepokretnih kul-
melju kojih se provode karakterizacija i ocjena znaaja turnih dobara, niti za kulturni krajolik.
krajolika. Za provoenje metode karakterizacije koriste
U Hrvatskoj ne postoje zasebni kriteriji za pojedine vrste
se kriteriji: razdoblje, rijetkost i raznolikost; a kriteriji za
nepokretnih kulturnih dobara, ve jedinstvena grupa
donoenje ocjene znaaja krajolika obuhvaaju: opseg
opih kriterija za Listu kulturnih dobara nacionalnog zna-
ouvanosti, sadanje stanje, reprezentativnost, vanost
aja.81 Analizirani kriteriji UNESCO-a (IV, V, VI) primjenjivi
razdoblja, osjetljivost, grupnu vrijednost, potencijale za
su za kulturne krajolike, koji ilustriraju primjer tradicij-
razvoj i dokumentiranost.
skoga graditeljstva te za krajolike povezane sa ivotom i
Kriteriji vrjednovanja usvojeni u dokumentima UNESCO-a djelovanjem znamenite osobe ili kao mjesta povijesnih
bili su polazite prema kojemu je u Republici Hrvatskoj dogaaja. Time se izbor krajolika svodi ili na ruralna pod-
2004. godine na vrlo openitoj razini uspostavljen su- ruja koja su u odumiranju, ili na memorijalna podruja,
stav vrjednovanja kulturnih dobara.80 Kulturni krajolik, bez obzira na njihove scenske, estetske, kompozicijske ili
kao relativno nova vrsta kulturnog dobra, nema zaseb- ambijentalne vrijednosti. Usporedbom kriterija za odre-
no razraene kriterije vrjednovanja, ve se na njega pri- ivanje kulturnih krajolika nacionalnog znaaja prema
mjenjuju kriteriji za ostala kulturna dobra. Vaei kriteriji amerikom i australskom modelu s opim kriterijima za
vrjednovanja kulturnih dobara Hrvatske razvrstani su u kulturna dobra nacionalnog znaaja u Hrvatskoj, uoen
etiri osnovne grupe: svojstvo, znaaj i funkcija, vrijeme je nedostatak odgovarajuih kriterija primjenjivih za ti-
nastanka te posebni kriteriji (tablica 24). Unutar kriterija pove i vrste kulturnih krajolika. Kulturni krajolici mogu
koji se naziva svojstvo kulturnog dobra podrazumije- zadovoljiti kriterij nacionalnog registra samo ako pred-
vaju se posebni kriteriji, kao to su: izvornost, rijetkost, stavljaju vano svjedoanstvo odreene civilizacije ili
reprezentativnost, raznolikost, cjelovitost, ambijentalna kulturne tradicije koja je nestala ili mogu biti povezani
s vanim povijesnim dogaajima i/ili osobama znaaj-
nim zbog povijesnog, kulturnog ili znanstvenog razvoja
80 U sadanjoj zakonskoj regulativi ne postoji dokument koji bi re-
gulirao kriterije ocjenjivanja kulturnih krajolika. Donesena Uputa o naroda ili pripadajue sredine. Da bi se i ostalim vrstama
vrjednovanju kulturnih dobara predloenih za upis u Registar kulturnih kulturnih krajolika osigurala mogunost upisa na Listu
dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
klasa 612-08/04-01-06/03, ur.broj: 532-10-1/8-5, Zagreb, 21. svibnja
2004.) odnosi se na sve vrste kulturnih dobara, neovisno o njihovim 81 Uputa o vrjednovanju kulturnih dobara predloenih za upis u Reg-
posebnostima. istar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2004.

234
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 24: Kriteriji vrjednovanja kulturnih dobara u Hrvatskoj

KRITERIJI VRJEDNOVANJA KULTURNIH DOBARA U HRVATSKOJ


KRITERIJ OPIS
SVOJSTVO Izvornost podrazumijeva postojanje izvornih elemenata graevine i okolia.
Izvornost Rijetkost predstavlja unikatne i malobrojne primjerke ili elemente graevina i njena okruenja.
Rijetkost Reprezentativnost je odreena jedinstvenou u svojoj vrsti, ogranienou za odreeno
Reprezentativnost podruje ili vrijeme te specifinou oblika.
Raznolikost Raznolikost je izraena bogatstvom struktura, oblika, procesa i sadraja.
Cjelovitost Cjelovitost je izraena u sauvanim funkcijama i oblicima kulturnog dobra.
Ambijentalna Ambijentalna ili pejzana vrijednost izraena je stupnjem atraktivnosti i opeg utjecaja
vrijednost odreenog kulturnog dobra na ovjekovu okolinu.
Estetsko-umjetnika Estetsko-umjetnika vrijednost izraena je prisutnou opeprihvaenih umjetnikih, odnosno
vrijednost estetskih vrijednosti.
Znaaj i funkcija kulturnog dobra ocjenjuje se u odnosu na njegovo znanstveno,
kulturno ili odgojno-obrazovno znaenje, a iskazuje se mogunou izuavanja, koritenja
ZNAAJ I FUNKCIJA
i njegovanja vrijednosti kulturnog dobra u kolikoj to mjeri moe ostvariti, a da se ne
promijeni njegovo svojstvo.
RAZDOBLJE
Vrijeme nastanka ocjenjuje se s obzirom na starost, vrijeme nastanka i trajanja i na ouvanost
Starost
izraenu stupnjem sauvanosti s obzirom na izvorno stanje.
Ouvanost
Posebni kriteriji za vrjednovanje graditeljskog naslijea temelje se na osnovnim kriterijima
A) POSEBNI
(svojstvo, znaaj i funkcija, vrijeme nastanka). Vrjednovanje se odnosi na funkciju, oblikovanje,
KRITERIJI
materijale, okolinu, konstrukciju, vrsnou izvedbe i obrade detalja. Funkcija i namjena kulturnog
Namjena
dobra ocjenjuju se kao izvorna i nedirnuta, djelomino izvorna, te preteito ili potpuno nova.
Oblikovanje
Materijali se ocjenjuju kao izvorni, djelomino novi ili potpuno izmijenjeni. Oblikovanje se
Materijali
ocjenjuje kao izvorno, djelomino novo te preteito novo. Konstrukcija graevine se ocjenjuje
Okolina
kao izvorna, djelomino izmijenjena ili potpuno izmijenjena.
Konstrukcija
Okruenje (neposredni okoli, ambijent) graditeljskog naslijea ocjenjuje se kao ouvano,
Vrsnoa izvedbe
djelomino izmijenjeno, potpuno izmijenjeno i devastirano. Kulturoloki znaaj ocjenjuje se kao
Kulturoloki znaaj
znaajan, manjeg znaaja i beznaajan. Vjetine/umijea kojima je djelo nastalo ocjenjuju se kao
Vjetine/umijea
odrane (ive), u nestajanju, izgubljene.

Tablica 25: Kriteriji za ocjenu vrijednosti za upis na Listu kulturnih dobara nacionalnog znaaja Republike Hrvatske

KRITERIJI ZA ODREIVANJE NACIONALNOG ZNAAJA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA RH


KRITERIJ VRIJEDNOST
Reprezentativnost Izuzetno umjetniko, arhitektonsko, graditeljsko ili tehniko dostignue koje pripada
Estetska obiljeja znaajnim razdobljima nacionalne ili ope povijesti oite, fizike vrijednosti.
Vrijednost svjedoanstva Predstavlja vano svjedoanstvo odreene civilizacije ili kulturne tradicije koja je nestala.
Reprezentativnost Iznimni primjer tipa gradnje ili graditeljskog sklopa koji pripada znaajnim razdobljima
Starost nacionalne ili ope povijesti.
Reprezentativnost Iznimni primjer tradicijskoga graditeljstva koji reprezentira odreenu kulturu, posebno u
Osjetljivost/ranjivost nestajanju.
Posredno ili neposredno povezano s dogaajima ili ivuim tradicijama, umjetnikim djelima.
Povezanost Graevine ili mjesta povezana s vanim povijesnim dogaajima ili osobama, znaajnim zbog
povijesnog, kulturnog ili znanstvenog razvoja naroda ili pripadajue sredine.

235
Krajolik kao kul turno na slijee

nacionalnih kulturnih dobara potrebno je revidirati i na- u prostoru. U takvim sluajevima vane vrijednosti se
dopuniti postojeu Uputu o vrjednovanju, pri emu bi mogu pridodati kontinuitetu prirodnih, vizualnih ili
trebalo uzeti u obzir i model koji se primjenjuje u Velikoj povijesnih vrijednosti koje se proteu izmeu takvih
Britaniji (Engleskoj i Walesu). izoliranih mjesta kulturnog naslijea.

Za pojedina kulturna dobra i povijesna podruja gra-


Odreivanje granice zatite
nice zatite odreuju se koristei povijesne, vizualne
kulturnog krajolika
ili fizike podatke. Povijesni podatci ukljuuju razumi-
Granicama zatite krajolika prepoznatog kao kulturno jevanje razvoja kulturno-povijesnog krajolika te ostale
naslijee odreuje se podruje njegova rasprostiranja. povezanosti s njim i njegovim razvojem tijekom po-
Na taj se nain podruje kulturnog krajolika odvaja od vijesti. U obzir se uzimaju funkcionalne veze izmeu
ostalog podruja koje ne ispunjava utvrene kriterije pojedinih sastavnica krajolika (naselja, poljodjelskog
kulturnog dobra. Granice se odreuju s ciljem odrei- krajolika, graevina). U odreivanju granica kulturnog
vanja mjera zatite i upravljanja kulturnim krajolikom. krajolika vana je povijesna percepcija i povezanost, kao
Za razliku od ostalih vrsta nepokretnih kulturnih dobara, primjerice fizika ogranienja i mee povijesnih zajedni-
prijeporno je gdje poinje i zavrava kulturni krajolik, ca.84 Osim povijesnih, vani su fiziki podatci koji uklju-
posebice u planiranju i metodama upravljanja u kojima uju analize povijesnih struktura zajedno s okolinom
je teko odreivati granice. Teorijski je prepoznato pet njihovih mjesta. Odreivanje granica kulturnih krajoli-
tipova granica82 prema kojima se kulturni krajolik izdva- ka i ostalih povijesnih dobara povezano je s raznolikim
ja unutar podruja nieg stupnja vrijednosti, a to su: imbenicima: prirodnim granicama kao to su uvale,
zaljevi, rubovi ume, nagibi, uzvisine i sl., elementi koje
- dosljedne granice jasno su i lako raspoznatljive u krajo-
je stvorio ovjek ceste, eljeznice, opinske granice,
liku prema znaajkama zemljinih estica, vlasnitvu ili
granice vlasnitva itd. U veini sluajeva najdjelotvorni-
prema granicama naina koritenja zemljita i sl.83
je su granice vlasnitva i posjeda koje se najee lako
- prirodne, biofizike granice odreene su fizikim opaaju na terenu.
elementima/strukturama krajolika koje mogu postati
odgovarajue granice, kao to su rijeke, rubovi dolina, Metode odreivanja granica kulturnih krajolika teme-
suhozidi, ceste i sl. lje se na rezultatima kabinetskih i terenskih istraivanja.
Osim kriterija postojanja unutranje, svojstvene vrijed-
- ekoloke granice odnose se na biofizika ogranienja
nosti potrebno je ukljuiti i kriterije i odnose prema us-
i vane ekoloke procese
postavljanju vanih vizura i pogleda na podruja i iz
- scenske, odnosno vizualne granice prikazuju velike
njih. Pri tome se u odreivanju granica rukovodi slje-
scenske vrijednosti; granicu odreuju vizualna razme-
deim naelima:
a podruja koja sadre odreene scenske vrsnoe. Pri
tome fizike granice mogu biti vrlo sloene i difuzne, - po mogunosti treba ukljuiti itavu krajolinu jedini-
a mogu se proiriti i izvan vizualnog razmea jer je cu, jer se karakter podruja odraava na cijelom nje-
vjerojatna mogunost utjecaja na okoli iz ireg pro- zinom podruju
stora koji moe promijeniti unutarnje scenske i ostale - granice treba temeljiti na prostorno odreujuim
vrijednosti. strukturama i elementima, kao to su ceste, eljezni-
- nekontinuirane granice krajolika u kojima su vrijedno- ce, rijeke i posebna topografska obiljeja; u obalnom
sti kulturnog naslijea diskontinuirano rasporeene podruju u granice treba ukljuiti morski okoli u

82 Coleman, 2003:11.
83 Taj tip granica ilustriraju namjerno oblikovani krajolici perivoji, 84 Primjerice: granica Vojne krajine na podruju umberka, granice
parkovi, urbani krajolici. nekadanjih feudalnih posjeda, vlastelinstava i sl.

236
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

96. Krajolik urbanog podruja Samobora

onoj mjeri na kojoj se odraava odnos izmeu zemlje velikog mjerila (vie od 100 km) prikazuju na topograf-
i mora, gdje promjene morskog okolia mogu utjecati skim kartama u mj. 1:25 000 ilil 1:100 000.85
na cjelovitost podruja
- u granicu zatite poeljno je ukljuiti naselja koja do-
prinose cjelokupnoj vrsnoi podruja
- sagledati i uzeti u obzir i prijedloge budueg razvoja
i irenje naselja te ih povezati sa smjernicama i uvje-
tima za budue planiranje i ureenje krajolika (sl. 96).

Ovisno o veliini i mjerilu grafikog prikazivanja (kar-


tiranja), granice zatite kulturnog krajolika poeljno je
odrediti do razine zemljine estice. Kulturni krajolici
malog mjerila, do veliine od nekoliko hektara kartiraju 85 Osim na topgrafskim kartama kojima se pregledno prikazuje po-
druje obuhvata zatienog kulturnog krajolika, na digitalnim kata-
se, osim na topografskim i na katastarskim kartama s starskim kartama ucrtavaju se tone granice zatite prema zemljinim
ucrtanim granicama zemljinih estica, dok se krajolici esticama.

237
Krajolik kao kul turno na slijee

PRIJEDLOG MODELA VRJEDNOVANJA


KULTURNOG KRAJOLIKA
primjer umberka
Za vrjednovanje kulturnih krajolika oblikovan je model predlae model vrjednovanja koji je utvren prema oda-
koji je utvren kao rezultat istraivanja teorijskih polazita branim kriterijima,88 a odnosi se na pridruivanje relativne
izraenih u meunarodnim poveljama zatite kulturnog (brojane) vrijednosti sutinskim sastavnicama krajolika
naslijea te odabranih meunarodnih praktinih primje- kao imbenicima vrjednovanja. Na taj se nain eli postii
ra. Provjerava se na primjeru kulturnog krajolika umbe- to vea objektivnost postupka te omoguiti usporedi-
rako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje, koji je 2011. vost rezultata. Ovaj model ujedno omoguava stupnje-
godine zatien Rjeenjem o preventivnoj zatiti. Radi se o vanje vrijednosti kulturnih krajolika u kategorije meu-
preteito gorskom, umskom i ruralnom, organski razvi- narodnog, nacionalnog, regionalnog i lokalnog znaaja,
janom kulturnom krajoliku velikog mjerila, smjetenom te je polazite za upis u Registar kulturnih dobara.
na zapadnom dijelu Hrvatske, na graninom podruju s
Ocjenjivanje vrijednosti uslijedilo je nakon provedenih
Republikom Slovenijom. Posebnosti su proizale iz ge-
kulturno-povijesnih istraivanja i karakterizacije krajolika,
oloke grae preteito krkih obiljeja te iz povijesnog
razvrstavanja prema zajednikim obiljejima krajoli-
razvoja, u kojemu je to podruje nekoliko stoljea bilo
nim tipovima/podrujima, a ukljuuje analize i dokazi-
izdvojeno kao dio obrambenog sustava Vojne krajine.
vanje kriterija i odabranih grupa tipova vrijednosti. U
Za proces vrjednovanja pripremljena je baza podataka
proces prepoznavanja vrijednosti ukljuene su grupe
izvedena iz analiza i dokumentiranja kulturnih i prirodnih
kulturnih i prirodnih vrijednosti te dodanih drutve-
sastavnica.86 Izbor kriterija vrjednovanja ovisio je o po-
no-ekonomskih, koje proizlaze iz kulturnih i prirodnih
sebnim obiljejima istraivanog podruja, u odnosu na
sastavnica. Prepoznavanje vrijednosti kulturnog krajo-
stupanj ouvanosti i zastupljenost pojedinih (kulturnih)
lika polazi sa stanovita stvaranja to cjelovitije slike o
antropogenih sastavnica, kao to su: povijesna naselja i
njemu, jer se kulturni krajolik u smislu odrivosti sma-
graevine, parcelacija, prostorni uzorci, posebni krajolici
tra cjelovitim ekolokim i kulturnim sustavom. Meto-
malog mjerila (doline potoka, vinogradi i sl.).
da vrjednovanja ukljuuje fizike sastavnice kulturnog
U Hrvatskoj dosad nisu uspostavljeni kriteriji i standar- krajolika prirodne i kulturne, ali i drutvene i ekonom-
di vrjednovanja kulturnih krajolika, niti su obavljana su- ske (dobrobiti, usluge i funkcije) koje iz njih proizlaze.
stavna istraivanja na cjelokupnom teritoriju,87 stoga se Dobrobiti (koristi) i funkcije su vrijednosti koje proizlaze
iz materijalnih zaliha kulturnih krajolika kao nositelja tih
86 Koriteni su podatci dobiveni dokumentiranjem kulturnih i pri- vrijednosti, koje su prepoznate u imbeniku moguno-
rodnih sastavnica koji su se obavljali na posebno pripremljenim obras-
cima koji sadre grafiki i tekstualni dio, a ispunjavali su ih lanovi
sti, potencijali kulturnog krajolika. Osim vrjednovanja
multidisciplinarnog strunog tima (povjesniari, etnolozi, arhitekti, krajolika kao kulturnog naslijea, za svako planiranje i
arheolozi) za potrebe izrade konzervatorskih podloga za prostorne upravljanje kulturnim krajolikom vano je provesti ocje-
planova ureenja gradova: Jastrebarsko, Ozalj i Samobor te Opine
Krai. Podatci za naselja na podruju opina umberak i Klina sela nu njegove osjetljivosti. Osjetljivost kulturnog krajolika
u konzervatorskim podlogama bili su opisnog karaktera. Navedene za razvoj, a time i promjene bit e razliita u skladu s
konzervatorske podloge izraivane su u Konzervatorskom odjelu u
Zagrebu, osim Konzervatorske podloge Grada Ozlja. njegovim karakterom i prema vanosti koja je dodana
87 Krajolici se zbog svoje sloenosti i sveobuhvatnosti mogu vrjed- svakoj pojedinoj vrijednosti, kao i kombinaciji vrijed-
novati s razliitih stajalita s prirodnog, ekolokog, gospodarskog, nosti koje su pripisane krajoliku. Osjetljivost (landscape
turistikog, edukacijskog ili nekog drugog stajalita. U okviru izrade
konzervatorskih podloga za prostorne planove Zagrebake, Sisa-
ko-moslavake i Koprivniko-krievake upanije obavljena je valo- 88 Kriteriji su temeljeni na polazitima iznesenim u potpoglavlju
rizacija prostora sa stanovita kulturnih krajolika. Uspostava kriterijia vrjednovanja.

238
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

sensitivity) krajolika mjera je njegove sposobnosti za pri- kriterij ouvanosti/preivjelosti izvorne ili grae (supstan-
lagoavanje promjenama i novim zahvatima bez po- cije) iz razdoblja znaaja kulturnog krajolika i njegovih
sljedica i neprihvatljivih uinaka na njegov karakter i vri- sastavnica. To mogu biti dijelovi kulturnog krajolika, na-
jednosti. Osim ope, krajoline osjetljivosti, analizira se i selja, zgrade, infrastrukturne graevine, elementi malog
posebna, vizualna osjetljivost krajolika. Uz ocjenu osjet- mjerila, oprema prostora i slino. Evidentne, oite vrijed-
ljivosti izravno se nadovezuje pojam kapaciteta krajolika nosti kroz ouvanost grae i materijala dokazuju starost,
za budue promjene. Kapacitet krajolika (landscape ca- povijesni razvitak i slojevitost kulturnog krajolika. Povije-
pacity) je sposobnost krajolika za prihvaanje promjena sne vrijednosti se odnose na povijesno (stilsko) razdoblje
i unoenje novih elemenata, sadraja i funkcija, a da se kojem kulturni krajolik ili pojedine sastavnice pripadaju.
time ne promijene ili ne ugroze njegova svojstva. to je Osim starosti (povijesne dubine) uzoraka i elemenata kul-
stupanj osjetljivosti vei, mogunosti krajolika za nove turnog krajolika iskazuju se kroz povezanosti s povijesnim
promjene su manje. dogaajima (primjerice poljodjelski uzorci povezani s par-
celacijom, uzorcima naselja i tradicijskih graevina, konti-
Odabrani tipovi vrijednosti ocjene nuitetom koritenja, funkcijama, sadrajima i sl.). Takoer
kulturnog krajolika moe biti ilustrativna za stilsko razdoblje smjer ili uzorak,
moe biti djelo istaknutog autora, izravno povezano s
Predloeni tipovi vrijednosti (tablica 26), oblikovani su kao
vanim osobama i dogaajima koji ilustriraju vano raz-
polazite za model vrjednovanja istraivanog krajolika
doblje drutvenog ili fizikog razvitka kulturnog krajoli-
umberka, a ukljuuju vrste, odnosno grupe vrijednosti
ka. Estetske, umjetnike i oblikovne vrijednosti dokazuju
usko povezane s krajolikom kao kulturnim naslijeem i
se kroz prostornu organizaciju ili kompoziciju kulturnog
metodama njegove zatite.89 Predloene su tri glavne
krajolika, oblikovne elemente, vizualne odnose i ostale
kategorije tipovi vrijednosti: kulturno-povijesno-obli-
vizualne znaajke krajolika kao to su: oblici i slika krajo-
kovna, prirodno-okolina i drutveno-ekonomska. Kul-
lika, lijepi pogledi, odnosi kontrasta (otvoreni/zatvoreni),
turno-povijesne i prirodno-okoline pripadaju grupi svoj-
panorame, panoramske toke, vizurni pojasevi i drugo.
stvenih, intrinziih vrijednosti, dok pojedini imbenici
Kulturne i simbolike vrijednosti ukljuuju perceptivna
okoline i drutveno-ekonomske po svojim svojstvima
svojstva, kao to su: doivljaj mjesta, jedinstvenost i sklad
pripadaju pridruenim, instrumentalnim vrijednostima.
dijelova, stopljenost izgraenih uzoraka i struktura s pri-
Za ocjenjivanje vrijednosti kulturnog krajolika, koja se u
rodnim znaajkama krajolika, nematerijalne vrijednosti,
istraivanom primjeru obavlja prema krajolinim jedini-
doivljaji i povezanosti, legende, mitovi i povijesni do-
cama, ukljueni su sljedei tipovi grupa vrijednosti:
gaaji vezani uz kulturni krajolik, tradicije, vjetine, obrti
- kulturno-povijesno-oblikovne i ostali oblici nematerijalne tradicije prisutni u krajoliku.
- prirodno-okoline Znaajan imbenik kulturno-povijesne vrijednosti jest
postojanje pojedinanih kulturnih dobara, njihova gu-
-d
 rutveno-ekonomske vrijednosti.
stoa i kulturno-povijesna vrijednost koja moe biti po-
Odabrana kategorija kulturno-povijesno-oblikovnih vri- vezana s drutveno-ekonomskim vrijednostima, odno-
jednosti ukljuuje: oite (fizike), povijesne, starostne, sno s potencijalima kulturnog krajolika za gospodarsko
oblikovne, vizualne, kulturne, simbolike i identitetske koritenje, primjerice kulturni turizam te za znanstvene,
vrijednosti te zastupljenost pojedinih vrsta kulturnih do- edukacijske svrhe i sl.
bara u krajoliku. Oite, fizike vrijednosti dokazuju se kroz
Odabrana kategorija prirodno-okolinih vrijednosti uklju-
89 Pretpostavlja se da svaki krajolik ovisno o vrsti (kategoriji) ne sa-
uje: geoloka i geomorfoloka obiljeja, oblike pojavno-
dri sve razmatrane tipove (grupe) vrijednosti. Predloen razvrstaj sti vode, odnosno hidroloke strukture, bioraznolikost i
vrijednosti ne treba biti isti za sve vrste krajolika, ve treba posluiti
ekosustave te postojanje podruja visokog stupnja pri-
samo kao polazite, dok tipovi vrijednosti trebaju biti prilagoeni ka-
rakteru svakog istraivanog podruja. rodnosti. Geoloki i reljefni oblici i strukture, osim to su

239
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 26: Tipovi vrijednosti za ocjenu kulturnog krajolika umberka

TIPOVI VRIJEDNOSTI KULTURNOG KRAJOLIKA


KULTURNO-POVIJESNO OBLIKOVNE PRIRODNO-OKOLINE DRUTVENO-EKONOMSKE
VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSTI
Oite / fizike Geomorfoloki oblici i strukture Vrijednost za gospodarstvo
Povijesne/starostne Oblici pojavnosti voda Drutveni identitet
Oblikovne/vizualne/estetske Bioraznolikost/stanita Povezanosti s osobama
Kulturne/simbolike Ekosustavi Rekreacijska
Elementi kulturnog naslijea Podruja prirodnosti Edukacijska/znanstvena

karakterizirajui element kulturnog krajolika, iskazuju se prepoznaju se kao edukacijska i znanstvena vrijednost
kroz kriterije rijetkosti i reprezentativnosti, a odnose se na te kao povezanost kulturnog krajolika sa znamenitim
drutvenu, gospodarsku, znanstvenu i edukacijsku vrijed- osobama i/ili dogaajima. Vrijednosti kulturnog krajoli-
nost. Vrjednovanje geomorfolokih struktura i obiljeja ka za lokalno gospodarstvo izraavaju se kroz razvojne
ukljuuje georaznolikost i sloenost oblika uzimajui u mogunosti za kulturni i ekoturizam, ekoloko poljo-
obzir navedene kriterije fizike, kulturne i estetske (vizu- djelstvo, kroz ekonomsku odrivost, zaposlenost, pri-
alne) vrijednosti. Oblici pojavnosti voda odnosno hidro- hode i ostale doprinose boljitku zajednice. Uloga je
loke strukture mogu biti prirodne i umjetne, nadzemne kulturnog krajolika u smislu stvaranja drutvenog iden-
i podzemne. To mogu biti: potoci, slapovi, ribnjaci, lokve titeta kao vrijednosti koja proizlazi iz poistovjeivanja
kao prirodni oblici, ili u sluajevima namjerno oblikovanih ljudi s mjestom, stvaranjem osjeaja mjesta, zaviajno-
kulturnih krajolika vode u artificijelnim oblicima, koji su sti i pripadnosti za zajednicu i pojedince. Edukacijska
ujedno elementi prostorne organizacije i/ili kompozicije i znanstvena vrijednost kulturnog krajolika sadrana u
krajolika. Valorizacija hidrolokih elemenata i obiljeja u njegovim znaajkama koje nosi zbog svoje ouva-
sluaju prirodnih voda uzima u obzir kriterije ekoloke nosti i izvornosti grae, uzoraka, prirodnih habitata ili
ouvanosti, prirodnosti, iznimnosti ili rijetkosti, a u slu- pripadanja odreenom povijesnom/stilskom razdoblju
aju umjetno stvorenih struktura njihove oblikovne ili i slino ima potencijale za istraivanje znanstvenog
tehnike vrijednosti. Bioraznolikost, stanita i ekosusta- ili obrazovnog karaktera. Povezanost kulturnog krajo-
vi usko su povezani s obiljejima povrinskog pokrova, lika sa znamenitim osobama vezanim uz otkria iz po-
koji je posljedica (bio)fizikih obiljeja zemljine povri- druja prirodnih fenomena krajolika, znanstvenika ili
ne odreenog podruja. Vrjednovanje biljnog pokrova umjetnika ija su djela nadahnuta scenskim prizorima
i njegovih obiljeja uzima u obzir pokazatelje ekoloke i ljepotama krajolika, takoer ini dio drutvene vri-
ouvanosti, bioraznolikosti, zastupljenosti vrsta, njihove jednosti. Vrijednostima krajolika znaajno doprinose
uobiajenosti ili rijetkosti, a u sluaju umjetno stvorenih njegovi potencijali za javno koritenje, primjerice za
struktura oblikovne i/ili tehnike vrijednosti. Vrjednuju se rekreaciju, kao to su: javni parkovi, panoramski puto-
prema kriterijima reprezentativnosti, rijetkosti, ouvanosti vi, planinarske staze, podruja za portske i rekreacijske
i cjelovitosti. Podruja visokog stupnja prirodnosti i ostale sadraje i slino.
kategorije zatienih objekata prirode i ekolokih stanita
prepoznaju se kao ouvani prirodni rezervati, ili druge Odabrani kriteriji vrjednovanja
prirodne posebnosti u kulturnom krajoliku. kulturnog krajolika
Drutveno-gospodarske vrijednosti kulturnog krajo- Odabrani kriteriji vrjednovanja moraju dokazati posto-
lika predstavljaju vrijednost za lokalno gospodar- janje pojedinih tipova vrijednosti prema tablinom pri-
stvo, u funkciji su stvaranja drutvenog identiteta, a kazu (tablica 27).

240
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 27: Dokaz tipa vrijednosti prema odabranim kriterijima

KRITERIJ KULTURNA PRIRODNO DRUTVENO


EVIDENTNA ESTETSKA POVIJESNA
VRJEDNOVANJA SIMBOLIKA OKOLINA EKONOMSKA
1. Cjelovitost + + + + + +
2. Izvornost + + + + +
3. Reprezentativnost + + + + + +
4. Rijetkost + + + + +
5. Raznolikost + + +
6. Usklaenost + + + +
7. Estetske znaajke + + + +
8. Povezanost + + + + + +
9. Stanje + + + +
10. Potencijali + + + +

Kriteriji ocjene vrijednosti i pridruivanje atributa vrijed- prostorna organizacija, kompozicija, materijali, vrsnoa
nosti kulturnog krajolika strukturirane su prema slinim izrade/izvedbe i obrade, doivljaji i povezanosti. Cje-
kriterijima koji ukljuuju: lovitost funkcija i namjena ocjenjuju se u rasponu od
visoko razumljive i itljive, izvorne do potpuno nove.
- cjelovitost ili nedirnutost krajolika i/ili pojedine sastav- Materijali i graa krajolika, odnosno njegovih kulturnih
nice, fizike i vizualne i prirodnih sastavnica ocjenjuju se u rasponu od izvor-
- izvornost, odnosno preivjelost povijesnih elemenata, nih, ouvanih do djelomino novih ili potpuno izmije-
grae, oblika i funkcija iz razdoblja nastajanja ili iz raz- njenih. Prostorna organizacija, kompozicija i oblikovanje
doblja znaaja krajolika, a u sluaju prirodnih sastav- ocjenjuju se u rasponu od izvornog do promijenjenog
nica ouvanost u smislu prirodnosti i ekolokih uvjeta i novog. Vjetine/umijea i ostale nematerijalne tradi-
cije ocjenjuju se kao odrane (ive), u nestajanju, ili iz-
- r eprezentativnost i prepoznatljivost
gubljene. Cjelokupni integritet krajolika povezan je sa
- r ijetkost i jedinstvenost stupnjem preivjele, ouvane, izvorne (ili iz razdoblja
- r aznolikost i sloenost znaaja) grae, karaktera i oblika. Ocjenjuje se stupnjem
- skladnost, harmoniju, sklad dijelova, sastavnica i cjelina i brojanom ocjenom.
- oblikovne, vizualne znaajke, estetski i percepcijski Kriterij izvornosti i vjerodostojnosti (autentinosti) iska-
doivljaj zuje se kroz stupanj preivjelih, izvornih (povijesnih) i/
- stanje: fiziko i/ili ekoloko stanje grae kulturnih i pri- ili ouvanih kulturnih i prirodnih elemenata u krajoliku,
rodnih sastavnica koji svjedoe o povijesnom nastajanju i razvoju (tablica
- potencijali i dostupnost/raspoloivost krajolika za jav- 29). Ovisno o vrsti kulturnog krajolika, izvornost se oi-
no koritenje. tuje u oblikovanju, strukturi, grai, oblicima koritenja,
stanovanja i ostalih sadraja i aktivnosti. Ocjenjivanje
Kriterij cjelovitosti (integriteta) odnosi se na cjelinu ili izvornosti ukljuuje stupanj preivjelih funkcija, obli-
izvornost pojedine sastavnice fizike i/ili vizualne sva- kovnih struktura, materijala, okoline, vrsnou izvedbe i
ke vrste i razdoblja (tablica 28). Cjelovitost je izraena u obrade. Funkcija i namjena kulturnog krajolika ocjenju-
prepoznatljivosti i itljivosti ouvanih, izvornih ili povije- ju se u rasponu od izvorne i nedirnute, do preteito ili
snih funkcija i oblika krajolika iz vrjednovanih razdoblja potpuno nove. Materijali i graa krajolika ocjenjuju se u
znaaja. Cjelovitou se ocjenjuju: lokacija, oblikovanje, rasponu od izvornih do novih ili potpuno izmijenjenih.

241
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 28: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju cjelovitosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU CJELOVITOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Vrlo visoki stupanj ouvanih elemenata koji izraavaju njegov cjeloviti izvorni karakter,
Vrlo visoki prostornu organizaciju/kompoziciju, lokaciju/okolinu, funkcije, oblikovanje, materijale (grau) 5
i povezanosti te omoguavaju visoku prepoznatljivost i lagano razumijevanje.
Visoki stupanj ouvanih elemenata koji izraavaju mnogo od njegova izvornog karaktera,
Visoki prostorne organizacije/kompozicije, lokacije/okoline, funkcija, oblikovanja, materijala (grae) i 4
povezanosti te omoguavaju prilino visoku prepoznatljivost i prilino lagano razumijevanje.
Umjereni stupanj ouvanih elemenata koji izraavaju znatan dio njegova izvornog karaktera,
Umjereni prostorne organizacije/kompozicije, lokacije/okoline, funkcija, oblikovanja, materijala (grae) i 3
povezanosti te omoguavaju vidljivu prepoznatljivost, ali ne i lagano razumijevanje.
Niski stupanj ouvanih elemenata koji izraavaju mali dio njegova izvornog karaktera,
Niski prostorne organizacije/kompozicije, lokacije/okoline, funkcija, oblikovanja, materijala (grae) i 2
povezanosti koji su djelomino prepoznatljivi i teko su razumljivi.
Vrlo niski stupanj ouvanih elemenata koji neznatno izraavaju njegov izvorni karakter,
Vrlo niski prostornu organizaciju/kompoziciju, lokaciju/okolinu, funkcije, oblikovanje, materijale (grau) 1
i povezanosti; teko su vidljivi i prepoznatljivi, te su teko razumljivi.

Tablica 29: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju izvornosti i ouvanosti

1. OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU IZVORNOSTI / OUVANOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Vrlo visoki stupanj ouvanosti izvornih elemenata organizacije, oblikovanja, struktura i grae
Vrlo visoki 5
krajolika, funkcija, sadraja, vjetina i tradicija; vie od 80% preivjelih izvornih elemenata.
Visoki stupanj ouvanosti izvornih elemenata organizacije, oblikovanja struktura i grae
Visoki 4
krajolika, funkcija i sadraja, vjetina i tradicija; izmeu 60 i 79% preivjelih izvornih elemenata.
Zamjetni stupanj ouvanosti izvornih elemenata organizacije, oblikovanja, struktura i grae
Umjereni 3
krajolika, funkcija i sadraja, vjetina i tradicija; izmeu 40 i 69% preivjelih izvornih elemenata.
Niski stupanj ouvanosti izvornih elemenata organizacije, oblikovanja struktura i grae
Niski 2
krajolika, funkcija i sadraja, vjetina i tradicija; izmeu 20 i 39% preivjelih izvornih elemenata.
Neznatni stupanj ouvanosti izvornih elemenata organizacije, oblikovanja, struktura i grae
Vrlo niski 1
krajolika, funkcija i sadraja, vjetina i tradicija; manje od 20% preivjelih izvornih elemenata.

Prostorna organizacija i kompozicija krajolika ocjenjuje ili povijesno razdoblje te drugim posebnostima (tablica
se u rasponu od potpuno ouvane, izvorne, do promi- 30). Kulturni krajolik ili pojedine sastavnice prirodne
jenjene ili nove. Neposredna okolina ocjenjuje se kroz i kulturne, materijalne i nematerijalne, ocjenjuje se po
stupanj ouvanosti, od vrlo visokog do potpuno izmi- stupnju prepoznatljivosti u odnosu na vrsnou i ostale
jenjenog i devastiranog. Nematerijalna obiljeja, kao to vrijednosti pripadajueg tipa. Kriterij reprezentativnosti
su vjetine/umijea i ostale nematerijalne tradicije ocje- ukljuuje i atribut prepoznatljivosti, odnosno uobiaje-
njuju se kao odrane i ive, u nestajanju ili izgubljene. nosti (tipinosti) elemenata i uzoraka, koji se uestalo ili
pravilno javljaju u krajoliku i time oblikuju njegov karak-
Reprezentativnost je kao atribut vrijednosti kulturnog ter. Oni su bitni i odreujui elementi, bez kojih krajo-
krajolika, odnosno kulturnih i prirodnih sastavnica odre- lik nije mogue opisati. To mogu biti izraziti krajolini
ena stupnjem prepoznatljivosti (karakteristinosti) pri- ili naseobinski uzorci, izraajni oblici reljefa, prirodni ili
padajue vrste i ogranienosti na odreeno podruje arhitektonski elementi i slino. Mogu biti ocijenjeni kao

242
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 30: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju reprezentativnosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU REPREZENTATIVNOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Sadri sve elemente i krajoline uzorke koji karakteriziraju krajolik, vrlo visoki stupanj
Vrlo visoki 5
karakteristinosti i prepoznatljivosti krajolika ili pojedinih sastavnica.
Sadri veliki broj elemenata i uzoraka karakteristinih za krajolik; visoki stupanj
Visoki 4
karakteristinosti i prepoznatljivosti krajolika ili pojedinih sastavnica.
Sadri oko polovice broja elemenata i uzoraka koji karakteriziraju krajolik, znatan stupanj
Umjereni 3
karakteristinosti i prepoznatljivosti krajolika ili pojedinih sastavnica.
Sadri samo neke od elemenata i uzoraka koji karakteriziraju krajolik, niski stupanj
Niski 2
karakteristinosti i prepoznatljivosti krajolika ili pojedinih sastavnica.
Prisutni su pojedini primjeri elemenata i uzoraka karakteristinih za krajolik, krajolik nema
Vrlo niski 1
svojstva karakteristinosti ni reprezentativnosti.

Tablica 31: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju rijetkosti/jedinstvenosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU RIJETKOSTI/JEDINSTVENOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Jedini preivjeli/ouvani tip krajolika, odnosno jedini preivjeli povijesni element u krajoliku,
Vrlo visoki npr. sadraj, funkcija, oblik, struktura ili uzorak, prirodni ili kulturni, rijetkih i jedinstvenih 5
svojstava.
Samo dva ili tri slina preivjela/ouvana primjera tipa krajolika, odnosno preivjela povijesna
Visoki elementa u krajoliku, npr. sadraj, funkcija, oblik, struktura ili uzorak, prirodni ili kulturni, rijetkih 4
i jedinstvenih svojstava.
Manje od pet slinih preivjelih/ouvanih primjera tipa krajolika, odnosno preivjela povijesna
Umjereni elementa u krajoliku, npr. sadraj, funkcija, oblik, struktura ili uzorak, prirodni ili kulturni, rijetkih 3
i jedinstvenih svojstava.
Vie od pet slinih preivjelih/ouvanih tipova krajolika, odnosno preivjelih povijesnih
Niski elemenata u krajoliku, npr. sadraj, funkcija, oblik, struktura ili uzorak, prirodni ili kulturni, 2
rijetkih i jedinstvenih svojstava.
Krajolik nije rijedak, ve uobiajeni, nema rijetkih povijesnih ni prirodnih elemenata, ve su
Vrlo niski 1
uobiajeni, svakidanji u krajoliku.

karakteristini i reprezentativni za pripadajuu iru re- malobrojni primjerci ili elementi, a ocjena mora biti
giju ili za lokalni prostor. Pojedini kulturni krajolici zbog to jasnija u odnosu na one uobiajene (tipine). Kri-
svoje karakteristinosti i reprezentativnosti doprinose terij rijetkosti i jedinstvenosti primjenjuje se na kulturni
stvaranju prepoznatljivosti odreenog teritorija te po- krajolik u cjelini i na njegove kulturne i prirodne sastav-
staju nositelji identiteta. Ocjena se odreuje stupnjem nice te nematerijalna obiljeja. Analizira se i ocjenjuje
i brojanom oznakom. u okviru pripadajue zemljopisne regije ili povijesnog
razdoblja, odnosno vremena nastanka. Postupak ocje-
Atribut rijetkosti i jedinstvenosti ukljuuje ne samo ri- njivanja provodi se u odnosu na njegovo dananje sta-
jetkost odreene sastavnice ili obiljeja krajolika, ve nje, odnosno stupanj ouvanih izvornih ili elemenata
i njezinu posebnost, kao to to mogu biti: rijetke vr- iz razdoblja znaaja. Ocjenjuje se stupanj rijetkih, prei-
ste povezivanja/utjecaja ili rijetke i neuobiajene dje- vjelih elemenata povijesnog tipa u dananjem krajoliku
latnosti (tablica 31). Rijetkost predstavljaju unikatni i te jesu li njegova obiljeja jedinstvena, nesvakidanja

243
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 32: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju raznolikosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU RAZNOLIKOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Sadri vrlo visoki stupanj sloenosti organizacije/kompozicije, vrlo visoki broj razliitih
Vrlo visoki prirodnih i antropogenih oblika, krajolinih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, 5
tradicija, vjetina i ostalih povezanosti koje imaju vrlo visoku vrijednost.
Sadri visoki stupanj sloenosti organizacije/kompozicije, visoki broj razliitih prirodnih i
Visoki antropogenih oblika, krajolinih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, tradicija, 4
vjetina i ostalih povezanosti koje imaju visoku vrijednost.
Sadri znatan stupanj sloenosti organizacije/kompozicije, znatan broj razliitih prirodnih
Umjereni i antropogenih oblika, krajolinih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, tradicija, 3
vjetina i ostalih povezanosti koje imaju znatnu vrijednost.
Sadri niski stupanj sloenosti organizacije/kompozicije, mali broj razliitih prirodnih i
Niski antropogenih oblika, krajolinih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, tradicija, 2
vjetina i ostalih povezanosti koje imaju nisku vrijednost.
Sadri vrlo niski stupanj sloenosti organizacije/kompozicije, neznatni broj razliitih prirodnih
Vrlo niski i antropogenih oblika, krajolinih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, tradicija, 1
vjetina i ostalih povezanosti koje imaju vrlo nisku vrijednost.

Tablica 33: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju usklaenosti/skladnosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU USKLAENOSTI/SKLADNOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Vrlo visoki stupanj harmonije izmeu koritenja, prostorne organizacije, izgraenih struktura
Vrlo visoki prema prirodnim obiljejima krajolika; vrlo visoki stupanj usklaenosti pojedinih sastavnica u 5
pogledu mjerila, uzoraka, volumena, boja; vrlo visoki stupanj ustrojstva/prostornog reda.
Visoki stupanj harmonije izmeu koritenja, prostorne organizacije, izgraenih struktura
Visoki prema prirodnim obiljejima krajolika; visoki stupanj usklaenosti pojedinih sastavnica u 4
pogledu mjerila, uzoraka, volumena, boja; visoki stupanj ustrojstva/prostornog reda.
Znatan stupanj harmonije izmeu koritenja, prostorne organizacije, izgraenih struktura prema
Umjereni prirodnim obiljejima krajolika; znatan stupanj usklaenosti pojedinih sastavnica u pogledu 3
mjerila, uzoraka, volumena, boja; znatan stupanj prostornog reda, umjereno ustrojstvo.
Niski stupanj harmonije izmeu koritenja, prostorne organizacije, izgraenih struktura prema
Niski prirodnim obiljejima krajolika; niski stupanj usklaenosti pojedinih sastavnica u pogledu 2
mjerila, uzoraka, volumena, boja; niski stupanj prostornog reda, nisko ustrojstvo.
Vrlo niski stupanj harmonije izmeu koritenja, prostorne organizacije, izgraenih struktura
prema prirodnim obiljejima krajolika; vrlo niski stupanj usklaenosti pojedinih sastavnica u
Vrlo niski 1
pogledu mjerila, uzoraka, volumena, boja; vrlo niski stupanj prostornog reda, degradirano
ustrojstvo.

ili rijetka u prostoru, na regionalnoj i nacionalnoj razi- povijest i slino. Ocjena se odreuje stupnjem i broj-
ni u odnosu na pripadajui tip ili povijesno razdoblje. anom oznakom.
Pojedini kulturni krajolici zbog svoje jedinstvenosti i
Kriterij raznolikosti izraava se bogatstvom sloenosti
neponovljivosti sudjeluju u stvaranju prepoznatljivo- i razliitosti struktura, oblika, procesa i sadraja u kul-
sti odreenog teritorija te postaju nositelji identiteta, turnom krajoliku (tablica 32). Pojedini kulturni krajolici
esto simbolikog znaaja. Ocjenjuju se i posebnosti razlikuju se po stupnju sloenosti, kombinacijama razli-
geolokih i geomorfolokih obiljeja vanih za geoloku itih karakteristika i struktura organizacije/kompozicije

244
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 34: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju esteskih i vizualnih znaajki

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU ESTESKIH I VIZUALNIH ZNAAJKI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Scenski prizori krajolika ili pojedinih podruja jedinstvene/iznimne ljepote, visoko prepoznatljive
Vrlo visoki panoramske slike, harmonine kompozicije s naglaenim vertikalnim akcentima, vrlo visoka 5
vizualna izloenost prostora, velik broj razglednih toaka i panoramskih koridora.
Scenski prizori krajolika ili pojedinih podruja velike ljepote, dobro prepoznatljive panoramske
Visoki slike, harmonine kompozicije s naglaenim vertikalnim akcentima, visoka vizualna izloenost 4
prostora, velik broj razglednih toaka i panoramskih koridora.
Scenski prizori krajolika ili pojedinih podruja prosjene ljepote, prosjene panoramske slike,
Umjereni harmonine kompozicije sa slabo naglaenim vertikalnim akcentima, prosjena vizualna 3
izloenost prostora, prosjeni broj razglednih toaka i panoramskih koridora.
Scenski prizori krajolika ili pojedinih podruja ispodprosjene ljepote, ispodprosjene
Niski panoramske slike, neharmonine kompozicije bez vertikalnih akcenata, mala vizualna 2
izloenost prostora, bez razglednih toaka i panoramskih koridora.
Scenski prizori krajolika ili pojedinih podruja bez ljepote, nelijepe panoramske slike,
Vrlo niski disharmonine kompozicije, prostor neznatnog stupnja vizualne izloenosti, nepostojanje 1
razglednih toaka i panoramskih koridora.

prostora, razliitih oblika, prirodnih i antropogenih krajo- kulturnog krajolika u cjelini jedna je od kljunih osobina
linih uzoraka, uzoraka naselja, elemenata, sadraja, tra- koja doprinosi stvaranju prostornog identiteta. Ocjenju-
dicija, vjetina i ostalih povezanosti. Visoki stupanj ra- je se stupnjem i brojanom ocjenom.
znolikosti stvara sloenost unutar kulturnog krajolika,
Kriterij ocjene estetskih i vizualnih znaajki, scenskih
odnosno promatrane krajoline jedinice. Ocjenjuje se
prizora, panoramskih pogleda i sl. odraava vizualnu,
stupnjem i brojanom ocjenom.
oblikovnu i estetsku vrijednost kulturnog krajolika, koja
Kriterij skladnosti, odnosno harmoninosti, sagleda- ukljuuje slikovitost, ali i odraava druge kriterije koji
va prostorne odnose izmeu koritenja prostora, pro- mogu utjecati na ukupni estetski doivljaj (tablica 34).
storne organizacije/kompozicije i izgraenih struktura Prisutnost zgrada i ostalih vertikalnih elemenata, koji
prema geomorfolokim i ostalim prirodnim obiljejima kao prostorni akcenti dobivaju i simbolika obiljeja,
smjetaja (tablica 33). Odreuju ga prirodne mogu- stvara prepoznatljive krajolike snano izraenog identi-
nosti i ogranienja prostora te povijesni procesi kojima teta. Ocjena vizualnih i morfolokih obiljeja zasniva se
je zajednikim djelovanjem oblikovan kulturni krajo- na esteskim i percepcijskim kriterijima,90 koji se odnose
lik. Oituje se kroz prostorne odnose izmeu pojedi- na sve vidljive elemente krajolika, kao to su topografska
nih sastavnica, mjerilo, uzorke, materijale, boje i ostale i geomorfoloka obiljeja, dominantna reljefna svojstva,
elemente fizike pojavnosti krajolika, a ocjenjuje se kao uzorci, biljni pokrov, izgraene strukture, odnos izme-
stupanj dosljednosti, strukturne vrijednosti krajolika i u pojedinih podruja, kompozicija, mjerilo, prisutnost
pripadajuih uzoraka. Osim usklaenosti fizikih i ma- vertikalnih elemenata, razglednih toaka, panoramskih
terijalnih obiljeja, ocjenjuju se povijesni procesi i naini koridora, dominantnih prostornih granica i slino. Estet-
koritenja kulturnog krajolika, koji mogu biti u rasponu sko-umjetnika vrijednost kulturnog krajolika izraena je
od dobro odravanih i neprekinutih do promijenjenih i prisutnou umjetnikih, odnosno estetskih vrijednosti
degradiranih. Ako kulturni krajolik sadri veinu izvornih
funkcija, one e poveavati stupanj njegove usklae- 90 Percepcijske vrijednosti pripadaju grupi najsubjektivnijih i isku-
nosti, kao i jasno razluive i prevladavajue teme. Kri- stvenih, a provode se metodom anketiranja. Ocjenjivai nastoje sin-
tetizirati raspon potencijalnih imbenika kao to su divljina, spokoj,
terij usklaenosti izmeu pojedinih sastavnica i ustroja ugoda, zatienost i slino.

245
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 35: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju povezanosti

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU POVEZANOSTI


STUPANJ OPIS REZULTAT
Vie od pet poznatih povezanosti s dogaajima, osobama i pokretima kroz umjetnost,
Vrlo visoki literaturu, prie, legende i usmenu predaju, tehnika znanja i vjetine i ostale nematerijalne 5
aspekte; autentina i dobro poznata povezanost nacionalne razine.
Znatna, vie od tri poznate povezanosti s dogaajima, osobama i pokretima kroz umjetnost,
Visoki literaturu, prie, legende i usmenu predaju, tehnika znanja i vjetine i ostale nematerijalne 4
aspekte; povezanost regionalne razine.
Vie od jedne poznate povezanosti s dogaajima, osobama i pokretima kroz umjetnost,
Umjereni literaturu, prie, legende i usmenu predaju, tehnika znanja i vjetine i ostale nematerijalne 3
aspekte; lokalna povezanost.
Jedna poznata povezanost s dogaajima, osobama i pokretima; kroz umjetnost, literaturu,
Niski prie, legende i usmenu predaju, tehnika znanja i vjetine i ostale nematerijalne aspekte; 2
malo poznata povezanost.
Nema poznate povezanosti s dogaajima, osobama i pokretima; kroz umjetnost, literaturu,
Vrlo niski 1
prie, legende i usmenu predaju, tehnika znanja i vjetine i ostale nematerijalne aspekte.

Tablica 36: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju stanja

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU STANJA


STUPANJ OPIS REZULTAT
Sve sastavnice, prirodne i kulturne, kao i svi pridruujui elementi krajolika u vrlo dobrom su
Vrlo visoki 5
tehnikom/ekolokom stanju za svoju klasu.
Sve sastavnice, prirodne i kulturne, kao i svi pridruujui elementi krajolika u dobrom su ili
Visoki 4
iznadprosjenom tehnikom/ekolokom stanju za svoju klasu.
Sve sastavnice, prirodne i kulturne, kao i svi pridruujui elementi krajolika u prosjenom su
Umjereni 3
tehnikom/ekolokom stanju za svoju klasu.
Sve sastavnice, prirodne i kulturne, kao i svi pridruujui elementi krajolika u ispodprosjenom
Niski 2
su tehnikom/ekolokom stanju za svoju klasu.
Krajolik, odnosno sve prirodne i kulturne sastavnice, kao i svi pridruujui elementi krajolika u
Vrlo niski 1
loem su tehnikom/ekolokom stanju za svoju klasu.

kroz vizualni i doivljajni aspekt, a ocjenjuje se objektiv- se na cjelokupno podruje krajolika. Ocjenjuje se stup-
nim nainom, odreivanjem stupnja vrijednosti i pripa- njem i rezultatom (brojanom oznakom).
dajuom brojanom ocjenom.
Kriterij stanja odnosi se na tehniko stanje grae kul-
Kriterij povezanosti ukljuuje povijesnu ili kulturnu po- turnog krajolika i njegovih antropogenih sastavnica te
vezanost kulturnog krajolika ili njegovih sastavnica s na ekoloko stanje pripadajuih prirodnih sastavnica
dogaajima, osobama, pokretima iz povijesti i ostalim (vode, tla, stanita). Ocjenjuje se kulturni krajolik u cjelini
nematerijalnim aspektima ivota (tablica 35). Oituje se te njegove sastavnice u odnosu na svoju vrstu (tabli-
kroz umjetnost (glazbu, slikarstvo i sl.), literaturu, usme- ca 35). Ocjenjuje se stupnjem i rezultatom (brojanom
nu predaju, legende itd., ija se inspiracija temelji na ka- oznakom). Ovim kriterijem se ne ocjenjuju nematerijal-
rakteru kulturnog krajolika. Povezanosti mogu pridoni- ni, vizualni i esteski aspekti te potencijali krajolika, dok se
jeti simbolikim, kulturnim i asocijativnim vrijednostima nematerijalni kao to su funkcije i povijesna slojevitost
kulturnog krajolika te mogu biti nositelji nacionalnog ocjenjuju kriterijem ouvanosti i preivjelosti, odnosno
identiteta. Ocjena prema kriteriju povezanosti odnosi izvornosti kulturnog krajolika.

246
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

Tablica 37: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju mogunosti/potencijala

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU MOGUNOSTI/POTENCIJALA


STUPANJ OPIS REZULTAT
Vrlo visoki Vrlo iroki raspon buduih mogunosti istraivanja krajolika i njegovih sastavnica te vrlo iroki 5
raspon elemenata, potencijala za znanstvene, edukacijske, javne, gospodarske i rekreacijske
sadraje.
Visoki Znaajan opseg buduih mogunosti istraivanja krajolika i njegovih sastavnica te znaajan 4
raspon elemenata, potencijala za znanstvene, edukacijske, javne, gospodarske i rekreacijske
sadraje.
Umjereni Znatan opseg buduih mogunosti istraivanja krajolika i njegovih sastavnica te znatan 3
raspon elemenata, potencijala za znanstvene, edukacijske, javne, gospodarske i rekreacijske
sadraje.
Niski Mali opseg buduih istraivanja krajolika i njegovih sastavnica, te mali raspon elemenata za 2
znanstvene, edukacijske, javne, gospodarske i rekreacijske sadraje.
Vrlo niski Vrlo mali opseg buduih istraivanja krajolika i njegovih sastavnica te vrlo malo elemenata, 1
potencijala za znanstvene, edukacijske, javne, gospodarske i rekreacijske sadraje.

Tablica 38: Ocjena kulturnog krajolika prema kriteriju elemenata kulturnog/prirodnog naslijea

OCJENA KULTURNOG KRAJOLIKA PREMA KRITERIJU ELEMENATA KULTURNOG/PRIRODNOG NASLIJEA


STUPANJ OPIS REZULTAT
Sadri dvadeset i vie pojedinanih kulturnih dobara i/ili zatienih (evidentiranih) prirodnih
Vrlo visoki 5
vrijednosti, bilo koje vrste i znaaja.
Sadri deset do dvadeset pojedinanih kulturnih dobara i/ili prirodnih vrijednosti bilo koje
Visoki 4
vrste i znaaja.
Umjereni Sadri tri ili etiri pojedinana kulturna dobra i/ili prirodne vrijednosti bilo koje vrste i znaaja. 3
Niski Sadri dva ili tri kulturna dobra i/ili prirodne vrijednosti bilo koje vrste i znaaja. 2
Vrlo niski Sadri jedno ili nijedno kulturno dobro i/ili prirodne vrijednosti bilo koje vrste i znaaja. 1

Kriterij mogunosti (potencijala) odraava raspoloivost malog mjerila i opreme prostora, povijesnih graevina ni-
kulturnog krajolika i njegovih kulturnih i prirodnih sastav- skogradnje, arheolokih ostataka, bez obzira jesu li istraeni
nica za javno koritenje, razvoj javnih, edukacijskih, rekre- i prezentirani ili se predmnijevaju. Tu je takoer ukljueno
acijskih ili slinih sadraja, ali i za razne oblike gospodar- pokretno i nematerijalno naslijee. Moe biti u statusu evi-
skog koritenja (izvorne ili sukladne namjene), kulturni i dentiranog ili zakonom zatienog kulturnog/prirodnog
ekoturizam, kao i za znanstvena istraivanja razliitih dis- dobra, bez obzira na stupanj znaaja. Pridruivanje vrijed-
ciplina kao to su ekologija, povijest, arheologija, etnolo- nosti brojnosti, tj. zastupljenosti kulturnih i prirodnih do-
gija, urbanizam, povijest umjetnosti, umarstvo, agrono- bara odnosi se na cjelokupno podruje krajoline jedinice.
mija i ostale (tablica 37). Ocjena se kao brojani rezultat
Pritisci, negativna obiljeja, prostorni konflikti i ostali
i kao opisni stupanj vrijednosti izraava za cjelokupno
degradirajui elementi krajolika biljee se i iskazuju u
podruje ocjenjivane krajoline jedinice.
obrascima za prikupljanje podataka te kroz prostorne
Zastupljenost, odnosno prisutnost elemenata kulturnog analize u obliku kartografskih/kartogramskih prikaza.
i/ili prirodnog naslijea u krajoliku odnosi se na: podruja Sudjeluju u procesu ocjenjivanja na takav nain da se
prirodnih vrijednosti, ekoloki znaajna podruja ili na po- kroz svaki od navedenih kriterija vrijednosti s obzirom
jedine vrste kulturnih dobara koja obuhvaaju povijesne na njihovu prisutnost umanjuje relativna ocjena krajo-
artefakte u obliku povijesnih naselja, graevina, objekata line jedinice.

247
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 39: Matrica ocjene znaaja kulturnog krajolika

ZANEMARIVA VRLO VISOKA


KRITERIJI OCJENE NISKA UMJERENA VISOKA
VRLO NISKA IZNIMNA
01 CJELOVITOST 1 2 3 4 5
02 IZVORNOST/OUVANOST 1 2 3 4 5
03 REPREZENTATIVNOST 1 2 3 4 5
04 RIJETKOST 1 2 3 4 5
05 RAZNOLIKOST 1 2 3 4 5
06 USKLAENOST 1 2 3 4 5
07 ESTETSKE ZNAAJKE 1 2 3 4 5
08 POVEZANOST 1 2 3 4 5
09 STANJE 1 2 3 4 5
10 MOGUNOSTI 1 2 3 4 5
11 ELEMENTI NASLIJEA 1 2 3 4 5
UKUPNA OCJENA 11 22 33 44 55

Tablica 40: Odnos rezultata ocjene relativne vrijednosti, stupnja i razine znaaja kulturnog krajolika

RAZINA ZNAAJA KULTURNOG KRAJOLIKA


STUPANJ ZNAAJA
MEUNARODNA NACIONALNA REGIONALNA LOKALNA BEZNAAJNA
Vrlo visoki 54-55/4.9-5
Visoki 44-53/4-4.8
Umjereni 33-43/3-3.9
Niski 22-32/2.1-2.9
Vrlo niski 11-21/1-2

Ocjena znaaja kulturnog krajolika tradicijska graevna struktura, oprema prostora/struktu-


re niskogradnje, vertikalne dominante, vizualna obiljeja
Stupanj kulturnog znaaja predstavlja ukupni zbroj rela- i nematerijalno naslijee. Odabrani kriteriji ocjene bili
tivnih ocjena vrijednosti: evidentne, povijesne, esteske, su: cjelovitost/integritet, izvornost/ouvanost, repre-
kulturne, prirodno-okoline i drutveno-ekonomske, do- zentativnost, rijetkost, raznolikost, usklaenost/sklad-
bivenih na temelju odabranih kriterija u rasponu od vrlo nost, estetske i vizualne znaajke, povezanost, stanje,
visoke, visoke, umjerene, niske i vrlo niske vrijednosti (ta- mogunosti krajolika i elementi nasljea. Dodavanjem
blica 39). Utvreni model vrjednovanja kulturnog krajo- brojane ocjene svakom pokazatelju u odnosu na svaki
lika temeljen je na sustavnom odreivanju vrijednosti odabrani kriterij dobivene su ukupne i prosjene broj-
krajolika prema jasno uspostavljenim kriterijima i na te- ane (relativne) ocjene vrijednosti krajolinih jedinica
melju podataka posebno prikupljenih i analiziranih za tu (tablica 39). Navedeni nain ocjenjivanja omoguio je
svrhu. U modelu ocjene vrijednosti istraivanog krajolika odreivanje razina znaaja kulturnog krajolika: meu-
umberka ukljueni su pokazatelji kulturnih i prirodnih narodne, nacionalne, regionalne i lokalne. Odreuje se
sastavnica, materijalnih i nematerijalnih obiljeja krajo- u odnosu na pridrueni stupanj znaaja i relativnu broj-
lika: geomorfoloka, hidroloka i vegetacijska obilje- anu vrijednost prikazanu tablino (tablica 40).
ja, stanita, namjena i koritenje, vremenska odrednica,
prostorna organizacija, kompozicija, uzorci neizgrae- Vrjednovanje istraivanog podruja umberka prove-
nog krajolika, uzorci izgraenog krajolika, prepoznatljiva deno je nakon tipolokog razvrstaja karakterizacije

248
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

97. Povijesni vinogradarski krajolik Pleivice

krajolika kojom su prepoznata etiri (4) opa i dvade- postojee stanje, mogunosti (potencijali) krajolinog
set tri (23) krajolina tipa/podruja. Metoda vrjedno- podruja te zastupljenost, brojnost kulturnih dobara u
vanja provedena je na razini ocjene krajolinih tipova, krajolinom podruju.
odnosno podruja prema odabranim parametrima i
kriterijima (tablice 41-1.1. 41-4.5.). Parametri vrjed-
novanja bili su: geomorfoloka i hidroloka obiljeja,
vegetacija i stanita, povijesna odrednica, prostorna
organizacija, koritenje i namjena prostora, uzorci
neizgraenog krajolika, uzorci izgraenog krajolika,
arhitektonska obiljeja uobiajene i prepoznatljive
graevne strukture, vertikalne dominante, vizualna
obiljeja i zastupljenost nematerijalnog naslijea (sl.
97). S obzirom na posebnosti podruja odabrani su
sljedei kriteriji vrjednovanja: cjelovitost (integritet),
izvornost (autentinost) i ouvanost, reprezentativ-
nost/uobiajenost, rijetkost/jedinstvenost, raznolikost i
usklaenost, estetske i vizualne znaajke, povezanosti,

249
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 41: prikaz ocjene vrijednosti krajolinih tipova (KT)

41-1.1. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP KT 1.1. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
HIDROLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 3 4 4 4 4
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 4 3 3 3 4 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 3 3 3 3 3 4 4 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 4 3 4 3 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 4 4 3 3 3 3 4 3
UZORCI IZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 4 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 3 3 3 3 3 3 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 2 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 4 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 42 41 43 40 40 40 32 45 35
PROSJENA OCJENA 3,2 3,2 3,3 3,1 3,1 3,1 3,2 3,5 3,2 3,0 4,0

41-1.2. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP KT 1.2. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 4 3 3 3 4 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 4 4 3 3 4 3 4 3
FUNKCIJA I KORITENJE 4 4 4 3 4 4 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 4 4 3 3 4 3 4 3
UZORCI IZGRAENOG
GRAEVNA STRUKTURA
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE
VIZUALNA OBILJEJA 5 5 5 3 3 4 4 4 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 35 35 36 30 31 34 22 35 24
PROSJENA OCJENA 3,5 3,5 3,6 3,0 3,1 3,4 3,1 3,5 3,0 3,0 2,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:

CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke


IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)
USK usklaenost/skladnost

250
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-1.3. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 1.3. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 4 3 3 3 3 2 3 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 2 3 3 3 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 2 3 3 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 2 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 4 3 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 2 2 3 2 2 2 3
GRAEVNA STRUKTURA 2 2 2 2 2 2 2 2 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 2 3 2 3 3 3 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 36 35 36 33 37 36 27 38 32
PROSJENA OCJENA 2,8 2,7 2,8 2,5 2,8 2,8 2,7 2,9 3,2 3,0 3,0

41-1.4. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 1.4. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
POVIJESNI RAZVOJ 2 2 2 2 2 2 2
PROSTORNA ORGANIZACIJA 2 2 2 2 2 2 2 2 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 2 2 2 2 2 2
UZORCI NEIZGRAENOG 2 2 3 3 3 3 3 2 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 2 2 2 2 2 2 3
GRAEVNA STRUKTURA 2 2 2 2 2 2 2 2 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 2 2 2 2 2 2 2 2 2
VIZUALNA OBILJEJA 2 2 2 2 2 2 2 2 2
NEMATERIJALNO NASLIJEE 2 2 3 3 2 3 3
UKUPNO 30 29 31 31 30 31 24 30 28
PROSJENA OCJENA 2,3 2,2 2,4 2,4 2,3 2,4 2,4 2,3 2,8 2,0 2,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:

CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke


IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)
USK usklaenost/skladnost

251
Krajolik kao kul turno na slijee

41-1.5. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 1.5 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 3 3 2 2 3 3 3 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 2 2 3 3 3 2
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 2 2 2 2 3 2
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 3 3 3 4 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 4 4 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 4 4 4 3 4
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 4 3
UZORCI IZGRAENOG 3 4 4 4 3 3 3 4 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 3 3 4 3 3 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 2 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 4 4 4 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 4 3 4 4 3 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 39 41 43 39 40 40 30 47 34
PROSJENA OCJENA 3,0 3,2 3,3 3,0 3,1 3,1 3,0 3,6 3,1 4,0 4,0

41-2.1. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.1. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 4 4 3 3 4 4 4 4
HIDROLOKA OBILJEJA 1 1 1 1 1 1 1 1 1
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 3 4 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 3 3 3 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 4 3 4 3 3 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI IZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 3 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 4 3 4 3 3 4 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 2 2 3 3 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 4 4 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 39 39 41 36 38 39 31 41 30
PROSJENA OCJENA 3,0 3,0 3,2 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,0 3,0 3,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

252
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-2.2. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.2. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 4 4 4 4
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 4 3 3 4 4 4 4
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 3 4 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 3 4 3 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 4 3 4 3 4 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI IZGRAENOG 3 2 3 3 3 3 3 3 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 2 4 3 4 3 3 4 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 4 3 3 3 3 3 4 4 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 4 4 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 43 39 44 40 44 42 35 45 33
PROSJENA OCJENA 3,3 3,0 3,4 3,1 3,4 3,2 3,5 3,5 3,3 3,0 5,0

41-2.3. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.3. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 3 4 3 4 4 4 4 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 2 3 3 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 2 2 2 2 2 2 3
GRAEVNA STRUKTURA 2 2 2 2 2 2 2 2 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 2 3 3 2
UKUPNO 36 36 37 34 37 37 28 36 30
PROSJENA OCJENA 2,8 2,8 2,8 2,6 2,8 2,8 2,8 2,8 3,0 3,0 3,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost) / ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost /jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

253
Krajolik kao kul turno na slijee

41-2.4. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.4. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 4 5 3 4 5 5 5 4
HIDROLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 4 4 5 4
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 3 4 4 3 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 4 4 4 4 4 3 4
PROST. ORGANIZACIJA 4 4 4 4 4 4 3 4 4
FUNKCIJA I KORITENJE 4 4 4 3 4 4 5
UZORCI NEIZGRAENOG 4 4 4 4 4 4 4 5 4
UZORCI IZGRAENOG 3 3 4 3 4 3 3 3 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 3 3 4 3 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 4 4 4 3 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 4 4 4 4 4 4 4 4 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 4
UKUPNO 49 48 50 44 50 48 37 54 37
PROSJENA OCJENA 3,8 3,7 3,8 3,4 3,8 3,7 3,7 4,2 3,7 3,0 5,0

41.2.5. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.5. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 4 4 3 4 4 4 4 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 4 3 3 3 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 2 3 3 3
PROST. ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 4 4 4 3 3 4
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 4 3 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 2 3 3 2 2 2 3
GRAEVNA STRUKTURA 2 2 2 3 2 2 2 2 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 4 3 3 3 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 4 3 4 4
UKUPNO 37 39 40 40 38 38 30 41 32
PROSJENA OCJENA 2,8 3,0 3,1 3,1 2,9 2,9 3,0 3,2 3,2 3,0 3,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

254
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-2.6. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.6. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 4 4 3 4 4 4 4 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA I STANITA 3 3 3 2 3 3 3 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 2 3 3 3
PROST. ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 4 3 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 2 2 3 2 2 2 3
GRAEVNA STRUKTURA 2 2 2 2 2 2 2 2 3
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 2 3 2 3 3 3 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 36 36 37 33 38 37 29 39 32
PROSJENA OCJENA 2,8 2,8 2,8 2,5 2,9 2,8 2,9 3,0 3,2 2,0 3,0

41-2.7. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 2.7 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 3 4 3 3 4 3 4 4 3
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 4 3 3 3 3 3 4
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 3 4 3 3 3 4
POVIJESNI RAZVOJ 3 3 3 2 3 3 4
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 3 3 3 3 3
UZORCI NEIZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 4 3 3
UZORCI IZGRAENOG 2 2 3 2 3 3 3 3 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 2 3 2 3 3 3 3 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 2 2 2 2 2 2 3 2 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 3 3 4
VIZUALNA OBILJEJA 3 2 3 2 3 3 3 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 38 37 40 34 40 38 32 41 35
PROSJENA OCJENA 2,9 2,8 3,1 2,6 3,1 2,9 3,2 3,2 3,5 3,0 3,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

255
Krajolik kao kul turno na slijee

41-3.1. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.1 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 4 3 4 4 4 4 4 4 3
HIDROLOKA OBILJEJA 4 3 4 3 3 4 4 4 3
VEGETACIJA I STANITA 4 3 4 3 4 4 4 4 3
POVIJESNI RAZVOJ 4 4 4 3 3 3 4
PROSTORNA ORGANIZACIJA 3 3 3 3 3 3 4 4 3
FUNKCIJA I KORITENJE 3 3 4 3 4 3 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 3 4 3 3 3 3 4 3
UZORCI IZGRAENOG 3 3 3 3 3 3 3 4 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 3 3 3 3 3 3 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 3 3 3 3 3 3 2 3 3
VERTIKALNE DOMINANTE 3 3 3 3 3 3 4 3 3
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 44 40 45 40 42 42 34 47 31
PROSJENA OCJENA 3,4 3,1 3,5 3,1 3,2 3,2 3,4 3,6 3,1 3,0 5,0

41-3.2. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.2 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 4 4 4 4
HIDROLOKA OBILJEJA 5 5 5 4 4 5 5 5 4
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 4 5 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 5 4 5 4 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 5 4 4 4 4 4 4 4 4
FUNKCIJA I KORITENJE 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI NEIZGRAENOG 5 4 5 4 4 4 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 5 4 5 4 5 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 4 5 4 5 4 5 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 4 4 4 4 3
VERTIKALNE DOMINANTE 5 5 5 5 4 5 5 5 4
VIZUALNA OBILJEJA 5 5 5 4 4 4 5 5 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 3 3 4
UKUPNO 58 56 57 54 53 55 43 58 39
PROSJENA OCJENA 4,5 4,3 4,4 4,2 4,1 4,2 4,3 4,5 3,9 5,0 4,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

256
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-3.3. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.3 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 4 4 4 4
HIDROLOKA OBILJEJA 4 5 5 4 4 5 4 5 4
VEGETACIJA I STANITA 4 4 4 4 5 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 5 4 4 4 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 5 4 4 4 4 4 4 4 4
FUNKCIJA I KORITENJE 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI NEIZGRAENOG 5 4 5 4 4 4 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 4 4 4 4 4 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 4 4 4 4 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 4 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 4 4 4 4 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 4 4 5 4 4 4 4 5 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 3 3 4
UKUPNO 55 54 56 51 52 52 40 55 40
PROSJENA OCJENA 4,2 4,2 4,3 3,9 4,0 4,0 4,0 4,2 4,0 3,0 2,0

41-3.4. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.4 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 5 4 5 5 5 5
HIDROLOKA OBILJEJA 4 4 5 4 4 5 4 5 4
VEGETACIJA 4 4 4 4 5 5 5 4 5
POVIJESNI RAZVOJ 5 4 5 4 4 5 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 5 4 4 4 5 5 5 5
FUNKCIJA 5 4 4 4 4 5 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 5 5 4 4 5 5 4 4
UZORCI IZGRAENOG 5 4 5 4 4 5 5 5 5
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 5 4 4 5 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 4 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 5 4 4 4 4 4 5 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 5 5 5 4 4 5 5 5 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 3 3 4
UKUPNO 58 56 59 52 52 61 47 58 44
PROSJENA OCJENA 4,5 4,3 4,5 4,0 4,0 4,7 4,7 4,5 4,4 3,0 2,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

257
Krajolik kao kul turno na slijee

41-3.5. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.5 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 4 3 5 4 5 4 4 5 3
HIDROLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 5 4 5 4
VEGETACIJA 4 4 4 4 5 5 5 4 5
POVIJESNI RAZVOJ 4 3 4 3 4 3 3
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 3 4 4 4 3 3 4 3
FUNKCIJA 4 3 4 3 4 3 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 3 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG 4 3 4 4 4 3 3 3 3
GRAEVNA STRUKTURA 3 3 4 3 4 3 3 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 3 4 3 4 3 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 4 4 4 3 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 3 3 4 3 4 3 4 3 3
NEMATERIJALNO NASLIJEE 3 3 4 3 3 3 3
UKUPNO 49 42 53 45 53 46 38 50 37
PROSJENA OCJENA 3,8 3,2 4,1 3,5 4,1 3,5 3,8 3,8 3,7 3,0 2,0

41-3.6. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 3.6 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 4 5 4 4 5 5 5 5
HIDROLOKA OBILJEJA 4 4 4 4 4 5 4 4 4
VEGETACIJA 5 4 4 4 5 5 5 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 4 5 4 4 5 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 4 4 4 4 5 4 5 4
FUNKCIJA 4 4 4 4 4 5 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 5 5 4 4 5 5 4 4
UZORCI IZGRAENOG 5 4 4 4 4 4 4 5 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 3 4 4 4 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 4 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 5 4 4 4 4 4 5 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 5 4 4 4 4 5 5 5 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 3 3 4
UKUPNO 58 53 54 51 52 59 45 57 41
PROSJENA OCJENA 4,5 4,1 4,2 3,9 4,0 4,5 4,5 4,4 4,1 3,0 2,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

258
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-4.1. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 4.1 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 4 5 5 5 5 5
HIDROLOKA OBILJEJA 1 1 1 1 1 1 1 1 1
VEGETACIJA 5 4 5 4 4 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 4 4 4 4 0 4 0
PROSTORNA ORGANIZACIJA 5 5 4 3 3 4 4 4 4
FUNKCIJA 5 5 5 4 4 4 0 4 0
UZORCI NEIZGRAENOG 5 5 5 3 3 5 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG
GRAEVNA STRUKTURA
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 3 4 4 5 4
VERTIKALNE DOMINANTE 5 5 5 5 3 5 4 5 5
VIZUALNA OBILJEJA 5 5 5 5 3 5 4 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE
UKUPNO 45 44 43 37 33 41 30 40 31
PROSJENA OCJENA 4,5 4,4 4,3 3,7 3,3 4,1 3,0 4,0 3,1 3,0 1,0

41-4.2. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 4.2. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 3 4 4 4 4 4
HIDROLOKA OBILJEJA 3 4 3 3 3 4 3 3 3
VEGETACIJA 5 4 5 4 4 5 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 5 4 4 5 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 4 4 4 3 3 4 4 4 4
FUNKCIJA 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI NEIZGRAENOG 4 4 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 4 3 3 4 4 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 4 3 4 3 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 3 4 3 3 3 4 3 4
VERTIKALNE DOMINANTE 4 4 4 4 3 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 4 4 4 3 4 4 4 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 3 3 3 3 3 3
UKUPNO 54 52 53 45 46 50 39 50 39
PROSJENA OCJENA 4,2 4,0 4,1 3,5 3,5 3,8 3,9 3,8 3,9 3,0 4,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

259
Krajolik kao kul turno na slijee

41-4.3. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 4.3. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 5 3 5 5 5 4
HIDROLOKA OBILJEJA 3 3 3 3 3 3 3 3 3
VEGETACIJA 5 4 5 3 3 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 4 5 5 4 5 5
PROSTORNA ORGANIZACIJA 5 4 4 4 4 4 4 4 4
FUNKCIJA 5 4 5 3 3 4 5
UZORCI NEIZGRAENOG 5 4 5 4 4 5 4 4 5
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 4 3 4 4 4 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 3 4 4 3 4 4 5 5
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 3 3 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 5 4 4 4 3 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 5 4 4 4 4 5 4 5 5
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 3 4 4
UKUPNO 59 51 56 49 43 55 40 56 42
PROSJENA OCJENA 4,5 3,9 4,3 3,8 3,3 4,2 4,0 4,3 4,2 4,0 1,0

41-4.4. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 4.4 CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 4 5 5 5 5 5
HIDROLOKA OBILJEJA 5 4 5 4 4 5 5 5 5
VEGETACIJA 4 4 4 4 4 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 5 5 4 5 4
PROSTORNA ORGANIZACIJA 5 4 5 4 4 5 5 5 4
FUNKCIJA 5 4 5 4 4 5 5
UZORCI NEIZGRAENOG 5 4 4 4 4 4 4 4 4
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 3 4 4 4 4 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 4 3 4 4 4 4 4
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 4 4 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 4 4 4 5 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 5 5 5 4 5 4 4 4 4
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 3 4 4 4
UKUPNO 59 55 58 51 54 57 43 56 42
PROSJENA OCJENA 4,5 4,2 4,5 3,9 4,2 4,4 4,3 4,3 4,2 4,0 4,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

260
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

41-4.5. OCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLINOG TIPA (KT)


KRAJOLINI TIP 4.5. CJE IZV REP RIJ RAZ USK EST POV STA MOG KUD
GEOMORFOLOKA OBILJEJA 5 5 5 4 4 5 5 5 4
HIDROLOKA OBILJEJA 2 2 2 2 2 2 2 2 2
VEGETACIJA 5 4 5 4 4 4 4 4 4
POVIJESNI RAZVOJ 5 5 5 5 4 4 5
PROST. ORGANIZACIJA 5 4 5 4 4 5 5 5 5
FUNKCIJA 5 4 5 3 4 4 5
UZORCI NEIZGRAENOG 5 4 4 5 4 5 5 4 5
UZORCI IZGRAENOG 4 4 4 4 4 4 4 4 4
GRAEVNA STRUKTURA 4 4 4 4 4 4 4 5 5
STRUKTURE NISKOGRADNJE 4 4 4 3 3 4 4 4 4
VERTIKALNE DOMINANTE 5 4 4 4 4 4 4 4 4
VIZUALNA OBILJEJA 4 4 4 4 5 5 4 5 5
NEMATERIJALNO NASLIJEE 4 4 4 4 4 4 4
UKUPNO 57 52 55 50 50 54 41 56 42
PROSJENA OCJENA 4,4 4,0 4,2 3,8 3,8 4,2 4,1 4,3 4,2 5,0 4,0

ODABRANI KRITERIJI VRJEDNOVANJA:


CJE cjelovitost, integritet EST estetske i vizualne znaajke
IZV izvornost (autentinost)/ouvanost POV povezanost
REP reprezentativnost STA stanje
RIJ rijetkost/jedinstvenost MOG mogunosti (ocjenjuje se itavo podruje)
RAZ raznolikost
USK usklaenost/skladnost KUD zastupljenost kulturnih dobara (ocjenjuje se itavo podruje)

Poseban, dodani kriterij vrjednovanja odnosi se na po- gospodarske zgarde, memorijalno podruje i obiljeje,
stojanje pojedinih vrsta kulturnih dobara, njihovu gu- arheoloki lokaliteti, kulturni krajolici, pokretno i nema-
stou i zastupljenost u pojedinom krajolinom tipu/po- terijalno naslijee. Pojedinana zastupljenost kulturnih
druju (tablica 42).91 U kulturna dobra ubrajaju se: po- dobara svih vrsta u krajolinim podrujima je sljedea:
vijesna naselja (urbana i ruralna), graditeljski sklop, stari
- brjeuljkasto-nizinsko, ruralno, ope krajolino podru-
gradovi, crkve i kapele, zgrade javne namjene, stambene,
je Jastrebarskog Pokuplja i Samoborskog polja (OKT 1)
obuhvaa 69 evidentiranih i/ili zatienih elemenata
91 Tablini prikaz izraen je na temelju podataka i popisa kulturnih
dobara koja su zatiena upisom u Registar kulturnih dobara, Rjeenjem kulturnog naslijea
o preventivnoj zatiti ili su evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti
- brjeuljkasto-brdsko, mjeovito, ope krajolino po-
u prostorno-planskoj dokumentaciji prostorni planovi ureenja gra-
dova Jastrebarsko, Samobor i Ozalj te opina Klina Sela, Krai i um- druje Samoborsko-pleiviko-vivodinskog prigorja
berak. Kulturna dobra sistematizirana su prema sljedeoj podjeli: (OKT 2) obuhvaa 162 evidentirana i/ili zatiena ele-
1.0. povijesno naselje: 1.1. povijesno urbano naselje, 1.2. povijesno
ruralno naselje menta kulturnog naslijea
2.0. povijesne graevine i sklopovi: 2.1. graditeljski sklop/samostan, - brdsko-gorsko, prirodno ope krajolino podruje um-
2.2. stari grad, 2.3. upna crkva, 2.4. kapela, poklonac, 2.5. zgrada javne
namjene, 2.6. stambena zgrada, 2.7. gospodarska zgrada berako-samoborskoga gorja (OKT 3) obuhvaa 91 evi-
3.0. memorijalna podruja i obiljeja: 3.1. memorijalno podruje, 3.2. dentirani i/ili zatieni element kulturnog naslijea
memorijalno obiljeje
4.0. arheoloki lokaliteti i podruja - gorsko, prirodno, ope krajolino podruje umbe-
5.0. kulturni krajolik rakog gorja (OKT 4) obuhvaa 112 evidentiranih i/ili
6.0. pokretno naslijee
7.0. nematerijano naslijee zatienih elemenata kulturnog naslijea.

261
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 42: zastupljenost vrsta kulturnog naslijea u opim krajolinim tipovima/podrujima

42-1 OPI KRAJOLINI TIP (OKT) 1


VRSTA KULTURNOG DOBRA KT 1.1. KT 1.2. KT 1.3. KT 1.4. KT 1.5.
1.1. POVIJESNO URBANO NASELJE 0 1 0 0 1
1.2. POVIJESNO RURALNO NASELJE 11 0 0 3 0
2.1. GRADITELJSKI SKLOP /SAMOSTAN 0 0 0 0 0
2.2. STARI GRAD 0 0 0 0 0
2.3. UPNA CRKVA 3 0 0 1 0
2.4. KAPELA, POKLONAC 8 1 0 0 0
2.5. ZGRADA JAVNE NAMJENE 0 0 0 1 0
2.6. STAMBENA ZGRADA 3 0 0 0 0
2.7. GOSPODARSKA ZGRADA 12 0 1 0 1
3.1. MEMORIJALNO PODRUJE 0 1 1 1 0
3.2. MEMORIJALNO OBILJEJE 1 0 0 0 0
4.0. ARHEOLOKI LOKALITET 2 0 0 4 2
5.0. KULTURNI KRAJOLIK 3 2 1 0 0
6.0. POKRETNO NASLIJEE 3 0 0 0 0
7.0. NEMATERIJALNO NASLIJEE 0 0 0 0 0
UKUPAN BROJ 69 46 5 3 10 4

42-2 OPI KRAJOLINI TIP (OKT) 2


VRSTA KULTURNOG DOBRA KT 2.1. KT 2.2. KT 2.3. KT 2.4. KT 2.5. KT 2.6. KT 2.7.
1.1. POVIJESNO URBANO NASELJE 0 0 0 0 0 0 0
1.2. POVIJESNO URBANO NASELJE 6 24 5 26 2 0 0
2.1. GRADITELJSKI SKLOP /SAMOSTAN 0 0 0 0 1 0 0
2.2. STARI GRAD 0 0 0 2 0 0 1
2.3. UPNA CRKVA 1 1 1 4 2 0 0
2.4. KAPELA, POKLONAC 4 13 1 21 0 0 2
2.5. ZGRADA JAVNE NAMJENE 1 1 0 4 0 0 0
2.6. STAMBENA ZGRADA 1 2 2 10 1 1 1
2.7. GOSPODARSKA ZGRADA 3 4 0 32 1 0 0
3.1. MEMORIJALNO PODRUJE 0 3 0 5 2 0 1
3.2. MEMORIJALNO OBILJEJE 0 0 0 2 0 0 0
4.0. ARHEOLOKI LOKALITET 1 4 4 12 6 0 7
5.0. KULTURNI KRAJOLIK 0 0 1 15 0 0 0
6.0. POKRETNO NASLIJEE 0 1 1 12 3 0 2
7.0. NEMATERIJALNO NASLIJEE 0 0 0 0 1 0 0
UKUPAN BROJ 163 17 53 15 145 18 1 14

262
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

42-3 OPI KRAJOLINI TIP (OKT) 3


VRSTA KULTURNOG DOBRA KT 3.1. KT 3.2. KT 3.3. KT 3.4. KT 3.5. KT 3.6.
1.1. POVIJESNO URBANO NASELJE 0 0 0 0 0 0
1.2. POVIJESNO RURALNO NASELJE 17 9 6 4 0 2
2.1. GRADITELJSKI SKLO/SAMOSTAN 0 0 0 0 0 0
2.2. STARI GRAD 0 1 1 1 0 0
2.3. UPNA CRKVA 3 1 0 1 0 1
2.4. KAPELA, POKLONAC 2 1 1 1 0 0
2.5. ZGRADA JAVNE NAMJENE 1 0 0 0 0 0
2.6. STAMBENA ZGRADA 3 1 0 2 0 1
2.7. GOSPODARSKA ZGRADA 10 0 2 0 0 0
3.1. MEMORIJALNO PODRUJE 3 2 0 2 0 1
3.2. MEMORIJALNO OBILJEJE 2 0 0 0 0 0
4.0. ARHEOLOKI LOKALITET 3 5 3 3 0 0
5.0. KULTURNI KRAJOLIK 3 0 0 0 0 0
6.0. POKRETNO NASLIJEE 0 0 0 0 0 1
7.0. NEMATERIJALNO NASLIJEE 0 0 0 0 0 0
UKUPAN BROJ 91 47 20 14 14 0 6

42-4 OPI KRAJOLINI TIP (OKT) 4


VRSTA KULTURNOG DOBRA KT 4.1. KT 4.2. KT 4.3. KT 4.4. KT 4.5.
1.1. POVIJESNO URBANO NASELJE 0 0 0 0 0
1.2. POVIJESNO RURALNO NASELJE 1 12 0 11 13
2.1. GRADITELJSKISKLOP/SAMOSTAN 0 0 0 1 0
2.2. STARI GRAD 0 0 0 0 0
2.3. UPNA CRKVA 0 1 0 2 0
2.4. KAPELA, POKLONAC 0 7 0 4 2
2.5. ZGRADA JAVNE NAMJENE 0 2 0 2 1
2.6. STAMBENA ZGRADA 0 0 0 1 5
2.7. GOSPODARSKA ZGRADA 0 4 0 7 1
3.1. MEMORIJALNO PODRUJE 0 3 0 7 1
3.2. MEMORIJALNO OBILJEJE 0 0 0 1 0
4.0. ARHEOLOKI LOKALITET 1 2 1 8 8
5.0. KULTURNI KRAJOLIK 0 0 0 2 0
6.0. POKRETNO NASLIJEE 0 0 0 0 1
7.0. NEMATERIJALNO NASLIJEE 0 0 0 0 0
UKUPAN BROJ 112 2 31 1 46 32

263
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 43: Zbirni pregled ocjene vrijednosti opih krajolinih tipova (OKT) i krajolinih tipova (KT)

ZBIRNI PREGLED OCJENE VRIJEDNOSTI OPIH KRAJOLINIH TIPOVA (OKT) I KRAJOLINIH TIPOVA (KT)
OPI KRAJOLINI TIP / KRAJOLINI TIP prosjena ocjena (A) prosjena ocjena (B)
KT 1.1. ruralni, ratarski irokih dolina potoka 3,0 3,0
KT 1.2. brjeuljkasti, umski 3,1 2,7
KT 1.3. nizinsko-brjeuljkasti, mjeoviti ruralno-urbani 2,7 2,9
KT 1.4. brjeuljkasti, ruralni, mjeoviti 2,4 2,3
KT 1.5. nizinski, urbani, polururalni 3,1 3,6
OKT 1. BRJEULJKASTO-NIZINSKI RURALNI OPI KRAJOLINI TIP 2,8 2,9
KT 2.1. brdski, krki, ruralni, mjeoviti 3,0 3,0
KT 2.2. brjeuljkasto-brdski, ruralni, ratarsko-vinogradarski 3,3 3,4
KT 2.3. brjeuljkasti ruralni ratarski 2,8 2,8
KT 2.4. brjeuljkasti ruralni vinogradarsko-ratarski 3,7 3,8
KT 2.5. brdski ruralni mjeoviti 3,0 3,0
KT 2.6. brjeuljkasti ruralni ratarsko-vinogradarski 2,8 2,8
KT 2.7. brjeuljkasti ruralni doprirodni mjeoviti 3,0 3,0
OKT 2. BRJEULJKASTO-BRDSKI MJEOVITI OPI KRAJOLINI TIP 3,1 3,1
KT 3.1. brjeuljkasto-brdski ruralni mjeoviti 3,3 3,4
KT 3.2. brdski doprirodni ruralni 4,3 4,3
KT 3.3. brdsko-gorski umski 4,0 3,8
KT 3.4. brdsko-gorski doprirodni ruralni 4,3 4,1
KT 3.5. brdsko-gorski ruralni 3,7 3,5
KT 3.6. brdski doprirodni polururalni 4,1 3,9
OKT 3. BRDSKO-GORSKI PRIRODNI OPI KRAJOLINI TIP 3,9 3,8
KT 4.1. gorski umski 3,7 3,5
KT 4.2. gorski ruralni mjeoviti 3,8 3,8
KT 4.3. visokogorski umski 4,1 3,8
KT 4.4. gorski krki ruralni 4,3 4,2
KT 4.5. gorski krki doprirodni ruralni 4,2 4,2
OKT 4. GORSKI PRIRODNI OPI KRAJOLINI TIP (OKT4) 4,0 3,9

Povezivanjem matrice vrjednovanja i odreivanja stup- 3.4.), brdsko-gorski, doprirodni, ruralni (KT 3.6.). Ocjena
nja znaaja (tablica 40) s dobivenim rezultatima une- 3.1 do 4.0 oznaava umjereni stupanj vrijednosti regi-
senih podataka prosjene brojane vrijednosti (tabli- onalnog znaaja, a u njega se ubrajaju: nizinski, urbani,
ca 43) proizali su podatci o vrijednostima pojedinih polururalni (KT 1.5.), brjeuljkasto-brdski, ruralni, ratar-
krajolinih podruja istraivanog prostora umberka. sko-vinogradarski (KT 2.2.), brjeuljkasti, ruralni, vino-
Nijedno od krajolinih podruja nije postiglo najviu gradarsko-ratarski (KT 2.4.), brjeuljkasto-brdski, ruralni,
prosjenu ocjenu vrijednosti (5) koja oznaava krajolik mjeoviti (KT 3.1.). brdsko-gorski, ruralni (KT 3.5.), gorski,
vrlo visokog stupnja vrijednosti meunarodnog zna- umski (KT 4.1.) i gorski, ruralni mjeoviti (KT 4.2.) krajo-
aja. Brojana ocjena izmeu 4.1 i 4.9 oznaava krajolik lini tip. Ocjena 2.1 do 3.0 oznaava niski stupanj vrijed-
visokog stupnja vrijednosti nacionalnog znaaja. U nosti krajolike lokalnog znaaja: nizinsko-brjeuljkasti,
ovu skupinu krajolinih podruja ulaze: gorski, umski mjeoviti ruralno-urbani (KT 1.3.), brjeuljkasti, ruralni,
(KT 4.3.), gorski, krki ruralni (KT4.4.), gorski, krki dopri- mjeoviti (KT 1.4.), brjeuljkasti, ruralni, ratarski (KT 2.3.)
rodni ruralni (KT 4.5.), brdski, doprirodni, polururalni (KT i brjeuljkasti, ruralni, ratarsko-vinogradarski (KT 2.6.).

264
Vrjednovanje kulturno g k rajolika

98. Ocjena vrijednosti krajolinih tipova umberka prema kriterijima grupe A

99. Ocjena vrijednosti krajolinih tipova umberka prema kriterijima grupe B

Nijedno krajolino podruje nije ocijenjeno ocjenom ko krajolino podruje izravno je povezano s razinom
manjom od (2) koja oznaava vrlo niski stupanj vrijed- kulturnog znaaja, koja moe biti: lokalna, regionalna,
nosti i ne posjeduje znaaj. nacionalna ili meunarodna. Provjerom navedene ma-
trice vrjednovanja na podruju umberka i zatienog
Predloenim modelom vrjednovanja, na temelju broj-
kulturnog krajolika umberako-samoborsko gorje
anih rezultata dobivenih zbrojem relativne vrijednosti
Pleiviko prigorje zakljueno je da se temeljem dobi-
ili prosjenom ocjenom odabranih parametara,92 sva-
venih rezultata predlae korekcija uspostavljene granice
zatite, donesene Rjeenjem o preventivnoj zatiti krajolika
92 Ovisno o svojstvima krajoline jedinice, odnosno njezinoj struk- kao kulturnog dobra (sl. 98 i 99).
turi i zastupljenosti svih vrsta ili samo pojedinih sastavnica ostavlja se
mogunost iznoenje prosjene ocjene, dobivene kao rezultat ocje-
njivanja sastavnica koje su prisutne u ocjenjivanjoj krajolinoj jedinici.

265
Krajolik kao kul turno na slijee

Ruralni krajolik istonog dijela Hrvatskog zagorja

266
SUSTAV I METODE
ZATITE KULTURNOG
KRAJOLIKA

U Hrvatskoj se neprimjereni stupanj prepoznavanja kulturnih dobara, osim mjera zatite propisanih Rjee-
karaktera i vrijednosti krajolika odraava i na stupanj njem o zatiti, nemaju uspostavljenu strukturu postu-
njegove zatite. Malobrojni zakonom zatieni kulturni panja kao to su izrada i donoenje Planova zatite i
krajolici, osim opih mjera propisanih rjeenjem o zati- upravljanja te njihovo provoenje. U svrhu doprinosa
ti, nemaju uspostavljen odgovarajui sustav planiranja i istraivanju metoda i utvrivanja prijedloga sustava za-
upravljanja zatitom. Osim toga, postojei sustav zako- tite kulturnih krajolika u Hrvatskoj analiziraju se meto-
nom propisane zatite kulturnih krajolika nije u cijelosti de zatite kroz:
usklaen s meunarodno prihvaenim metodama. U
-u
 svojene meunarodne povelje i dokumente
ovom se poglavlju istrauju teorijski pristup, metoda,
- djelovanje meunarodnih organizacija koje su zadu-
postupci i smjernice kao polazita za mogue obliko-
ene za pitanja (kulturnih) krajolika
vanje sustava zatite kulturnih krajolika u Hrvatskoj. U
poglavlju Zakonodavni okvir zatite krajolika, na temelju - metode zatite primijenjene u europskim i izvaneu-
ropskim zemljama s dugovremenskom tradicijom u
analize postojee meunarodne i domae zakonske
zatiti kulturnih krajolika.
zatite krajolika, zakljueno je da su alati prostornog
ureenja kljuni za provoenje njihove zatite. Kulturni Analiziraju se meunarodne politike i metode zati-
krajolici zatieni na temelju Zakona o zatiti i ouvanju te kulturnih krajolika iji je cilj odravati, obnavljati i

267
Krajolik kao kul turno na slijee

100. Povijesni urbani krajolik Zagreba

poboljati ili unaprijediti njihove kulturne i prirodne vri-


jednosti. Promjene u krajolicima su neizbjene; mogu
biti neutralne, doprinijeti poboljanju vrijednosti, ali i
neprimjerene i tetne ako se njima mijenjaju svojstva i
smanjuje znaaj kulturnog krajolika. Cilj je predloiti od-
govarajue postupke i metode zatite kulturnih krajolika
provedive u okviru sadanjeg sustava zatite kulturnih
dobara i zatite prirode te dokumenata prostornog ure-
enja Hrvatske. Povezivanjem i usklaivanjem djelova-
nja navedenih sektora trebala bi se ostvariti odgovara-
jua skrb o kulturnom krajoliku, njegovim kulturnim i
prirodnim sastavnicama te omoguiti odrivo koritenje
i razvoj. Glavni cilj provoenja metoda zatite jest una-
prjeenje kvalitete ivota u njemu (sl. 100).

268
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

POLAZITA ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA


Javni interes krajolika kao kulturnog naslijea izraava se i znaajke, a unoenje novih elemenata i struktura mora
zakonskom zatitom i ogranienjima, a kroz politiku i pla- biti primjereno njegovim svojstvima i kulturnom znaaju.
nove zatite i razliitim mjerama poticanja, poreznim olak- Modeli upravljanja kulturnim krajolicima trebaju uzeti u
icama ili drugim oblicima pomoi vlasnicima.1 Osim toga, obzir ne samo kulturne i prirodne vrijednosti, ve i njiho-
potencijali kulturnih krajolika mogu se koristiti za sadra- va meudjelovanja, kao i interpretaciju te predstavljanje
je vezane uz dostupnost i atrakcije, koje pri tom mogu tog procesa javnosti. Svi pravni okviri postavljaju osim za-
pospjeiti gospodarsku vrijednost podruja za zajednicu titnih i ograniavajuih takoer i mehanizme upravljanja
i za vlasnike. Odravanje kulturnog krajolika u njegovoj i odravanja.5 Meutim, metode zatite i upravljanja nije
izvornoj, povijesnoj ili sadanjoj namjeni zahtijeva kon- mogue promatrati odvojeno. One ukljuuju prethod-
tinuirane prilagodbe koje, ako uvaavaju njegove vrijed- ne postupke, kao to su dokumentiranje, prepoznavanje
nosti i obiljeja, mogu ostvariti javnu dobrobit kulturnog obiljeja kroz tipoloki razvrstaj karakterizaciju krajoli-
naslijea, a uz to ostvariti i ostale gospodarske i privatne ka, ocjenu vrijednosti i kulturnog znaaja te praenje i
interese. Podjela privatnog i javnog interesa u odravanju kontrolu stanja.
kulturnog krajolika i njegovoj namjeni zahtijeva surad-
nju i uvaavanje izmeu svih dionika: vlasnika, korisnika, Osnovu svake zatite ine dokumentiranje i prepoznava-
upravljaa i administrativnih tijela. Najbolja namjena za nje svojstava kulturnog krajolika prema posebno utvre-
ouvanje kulturnog krajolika jest odriva namjena, koja noj metodologiji i prema standardima obrazaca za priku-
ga je sposobna odravati te izbjei ili ukloniti tete koje pljanje podataka u multidisciplinarnom strunom okrue-
umanjuju njegovu vrijednost kulturnog naslijea.2 nju.6 Uinkovite mjere zatite kulturnih krajolika mogue
je provoditi putem zatitnih instrumenata Zakona o zatiti
Kulturni znaaj krajolika odreujui je imbenik za obli- prirode (parkovi prirode, regionalni park i zatieni krajo-
kovanje politike zatite i pristup njegovu upravljanju.3 lici), Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara i Zakona
Bez ocjene kulturnog znaaja, odnosno prepoznavanja o prihvaanju Konvencije o europskim krajolicima. U slua-
sutinskih elemenata i svojstava, neodgovarajuim se jevima Zakona o zatiti prirode i Zakona o zatiti i ouvanja
postupcima vrijednosti kulturnog krajolika mogu uma- kulturnih dobara radi se i o ograniavanju prava vlasni-
njiti ili nepovratno izgubiti. Ope je prihvaeno stajalite tva, uz obrazloenje koje se mora temeljiti na vrstim,
da zatita kulturnih krajolika zahtijeva pravni okvir i da strunim i pravnim dokazima. Zatita pri tome moe imati
ima tri temeljna preduvjeta:
oblik javnog dobra, a provodi se kontrolom svih aktivnosti
- dokumentiranje i prepoznavanje obiljeja te provo- koje mogu imati utjecaj na izgled i stanje kulturnog krajo-
enje tipolokog razvrstaja karakterizacije krajolika lika. Slijedom Zakona o prihvaanju Konvencije o europskim
krajolicima ukljuivanje kulturnog krajolika u razvojne i
- vrjednovanje, tj. odreivanje stupnja njegovog kul-
programe prostornog i urbanistikog ureenja u svijetu
turnog znaaja, prostornih granica te donoenje rje-
se pokazalo najuinkovitijim oblikom, kao i integriranje
enja o zatiti
krajolika u razliite sektorske politike i programe.
- upravljanje, planiranje, praenje i kontrolu promjena. 4

U primjeni naela zatite svi zahvati u kulturnom krajoliku 5 Uvjeti zatite oslanjaju se na pravne alate, dok se upravljanje i odr-
avanje provode spontanim nainom, ali mogu zahtijevati poticanje
trebaju uvaavati i ukljuivati ouvane povijesne sadraje i podrku. U pojedinim sluajevima, kad se radi o ruralnim krajolici-
ma, prihvatljivi su oblici tradicijskog upravljanja resursima, esto uz
1 Jones, 2007. potporu obiajnog prava i naina koritenja. Kao i svi ostali, i kulturni
su krajolici ugroeni prijetnjama ili degradacijama izazvanim ovje-
2 Agnoletti, 2006. kovim djelovanjem, ali i prirodnim uvjetima.
3 O kulturnom znaaju podrobnije u 5.3.5. 6 Usporediti s poglavljima: Tipoloki razvrstaj - karakterizacija krajo-
4 Birnbaum, 1993. lika i Vrjednovanje kulturnog krajolika.

269
Krajolik kao kul turno na slijee

MEUNARODNI SUSTAV ZATITE


KULTURNIH KRAJOLIKA
Odnos meunarodne politike zatite kulturnih krajolika ICOMOS (International Council of Monuments and Sites)9
moe se razmatrati kroz dva glavna gledita: prvi, koji se meunarodna je nevladina organizacija srunjaka po-
bavi pitanjima odreenja krajolika kao kulturnog naslije- sveena zatiti kulturnog naslijea (povijesnih spome-
a, a potonji je usmjeren na postupke zatite, planiranja nika i mjesta) na svjetskoj razini. Otvorena je kao forum
i upravljanja. Radi boljeg razumijevanja teorije zatite za struni dijalog i kao svojevrsni prenositelj podataka
kulturnog naslijea, iji je sastavni dio i kulturni krajolik, i znanja vezanih za dokumentiranje (inventarizaciju),
analiziraju se smjernice, postupci i djelovanja meuna- vrjednovanje i razmjenu podataka o naelima, tehni-
rodnih organizacija izraeni u usvojenim dokumentima kama i politikama zatite. Osim to okuplja strunjake
i poveljama, a usmjereni su na pitanja mjesta,7 odnosno iz cijeloga svijeta, ICOMOS je ukljuen u pitanja zatite
kulturnog krajolika (tablica 44). Analiza meunarodnih mjesta koja su vrjednovana i klasificirana kao Svjetsko
dokumenata usmjerena je na prepoznavanje uporita, naslijee UNESCO-a. ICOMOS/IFLA Odbor za kulturne
koja se mogu primijeniti kao potencijalna potpora ala- krajolike (Cultural Landscape Committee) osnovan je kao
tima, metodama, politikama i regulativi zatite kulturnih zajednika grupa pejsanih arhitekata i strunjaka iz po-
krajolika u Hrvatskoj. druja zatite, kao multidisciplinarni forum.

ICCROM (International Centre for the Study of the Preser-


Meunarodne organizacije za zatitu
vation and Restoration of Cultural Property) je meuna-
kulturnih krajolika
rodna meuvladina organizacija sa sjeditem u Rimu,
Djelovanje koje se na meunarodnom planu odnosi koju je 1956. godine ustrojio UNESCO. Njegova je ulo-
na ouvanje krajolika kao kulturnog naslijea usmjera- ga briga o istraivanjima, tehnikoj pomoi, strunom
vano je od razliitih institucija i odjela meunarodnih usavravanju i javnim programima potpore ouvanja
organizacija koje se bave pitanjima naslijea, prua me- nepokretnog i pokretnog kulturnog naslijea. Posebna
unarodnoj zajednici razliite funkcije (savjetodavne, uloga ICCROM-a u odnosu na Konvenciju o Svjetskom na-
strune, financijske i sl.). U svjetskim je okvirima meu slijeu ukljuuje: voenje programa strune edukacije
najpoznatijima organizacija UNESCO (United Nations o kulturnom naslijeu, praenje stanja zatite Svjetskog
Educational, Scientific and Cultural Organisation),8 koja s kulturnog naslijea, pregled zahtjeva za meunarodnu
nacionalnim i posebnim odborima (Comittees) ini te- pomo koje podnose drave lanice te pruanje podr-
melj meunarodne suradnje u temama naslijea. Pose- ke za provoenje aktivnosti.
ban naglasak i briga UNESCO-a usmjerena je na mjesta
Organizacija IUCN (World Conservation Union) koja po-
iznimne, univerzalne vrijednosti prepoznate kao Svjetsko
vezuje znanstvenike te vladine i nevladine organizacije
kulturno i prirodno naslijee.
djeluje kao mrea i jedinstveno svjetsko partnerstvo.10
Njezina je zadaa jaanje strunih snaga svojih lanova,
mrea i partnera na unaprjeenju njihovih kapaciteta za
7 Kulturni krajolici se prema meunarodnim dokumentima shvaa-
ouvanje prirodnih vrijednosti, na lokalnoj, regionalnoj
ju kao dio naslijea mjesta (heritage site, place, place of cultural sig-
nificance, protected areas), odnosno kao dio kategorije kulturno-po- 9 [84].
vijesnih cjelina u okviru Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. 10 Organizacija World Conservation Union, IUCN, osnovana je 1948.
8 UNESCO je meunarodna organizacija od oko dvije stotine ze- godine, a danas povezuje 78 zemalja, 112 vladinih organizacija, 735
malja koja odrava Svjetsku listu mjesta koja posjeduju iznimnu, opu nevladinih udruga, oko 10.000 znanstvenika i strunjaka iz 181 zem-
vrijednost (World Heritage List of Sites of Outstanding Universal Value). lje. (Izvor: http//www.iucn.org)

270
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

Tablica 44: Meunarodni pristupi zatiti kulturnih krajolika

INICIJATIVA/ PODRUJE KRAJOLICI NA PODRUJA NA METODE


GLAVNI CILJEVI
ORGANIZACIJA PRIMJENE KOJE SE ODNOSI KOJE SE ODNOSI ZATITE
Konvencija o Svako
Iznimna, opa Zatita vrijednosti Plan zatite i
Svjetskom naslijeu, Globalno odgovarajue
vrijednost batine upravljanja
UNESCO podruje
Cjelokupno Prostorni/
Europska konvencija Zatita, upravljanje i
Europa Svi krajolici podruje, urbanistiki/
o krajolicima, COE planiranje krajolika
urbano i ruralno krajolini plan
Zatieni krajolici/ Krajolici/krajolici Integrirane aktivnosti
Nacionalno i
morski krajolici mora koji Samo ruralna i i unaprjeenje Plan zatite i
podnacionalno
kategorija V. zadovoljavaju obalna podruja prirodnih i kulturnih upravljanja
podruje
IUCN kriterije za zatitu vrijednosti
Namjerno Plan zatite i
Povelja o povijesnim Nacionalno i Svako Zatita vrijednosti
oblikovani krajolici, upravljanja.
vrtovima/perivojima podnacionalno odgovarajue kulturnog i
vrtovi, parkovi, Krajolini plan/
ICOMOS podruje podruje prirodnog naslijea
perivoji projekt

i globalnoj razini. Glavni cilj jest poticanje i pomo dru- svjetskog naslijea (The World Heritage Committee) pre-
tvima diljem svijeta za zatitu integriteta i raznolikosti poznao je kulturne krajolike kao kategoriju mjesta u
prirode, kao i briga da svako koritenje biofizikih re- sklopu donoenja Konvencije i prateih smjernica Ope-
sursa bude pravedno i ekoloki odrivo. IUCN pomae rational Guidelines for the Implementation of the World
mnogim zemljama pripremiti njihove Nacionalne strate- Heritage Convention.
gije zatite, a putem strune suradnje i ostvarenje njiho-
Kulturni krajolici (Cultural Landscapes) prema UNES-
vih ciljeva. Posebna uloga IUCN, u odnosu na Konvenciju
CO-ovu prepoznavanju dijele mnogo zajednikog sa
o svjetskom naslijeu, jest ocjena dobara predloenih za
zatienim krajolicima (Protected Landscapes), kategorije
upis na Listu svjetskog naslijea te praenje stanja zatite
V. prema IUCN (The World Conservation Union).11 Obje ka-
prirodnih dobara.
tegorije su usmjerene na krajolike u kojima su ovjekovi
Zemlje lanice, potpisnice UNESCO-ove Konvencije o odnosi s prirodnim okoliem tijekom povijesti odredili i
zatiti svjetskog kulturnog i prirodnog naslijea (Conventi- oblikovali njihov sutinski karakter. U sluaju kulturnih
on Corcening the Protection of the World Cultural and Na- krajolika prema zamisli UNESCO-a naglasak je na ovje-
tural Heritage, 1972. godine) stekle su pravo predlagati kovoj povijesti, kontinuitetu tradicijskih funkcija, dru-
vlastito kulturno i prirodno naslijee za Listu svjetskog tvenih vrijednosti i tenji, dok je u zatienim krajolicima
naslijea. Iako se UNESCO od 1984. godine intenzivno IUCN-a primarni naglasak postavljen na prirodni okoli,
bavi pitanjima krajolika, dva su stava dulje vremena zatitu bioraznolikosti i cjelovitost ekosustava.12 UNESCO
onemoguavala postizanje dogovora o prepoznava-
nju vrijednosti kulturnih krajolika kulturne krajolike
izjednaavalo se s ruralnim, a drugi je bio zahtjev da 11 Zatieni krajolici (Protected Landscape) na temelju kategorije V.
IUCN-a jesu: podruja zemlje s obalom i morem gdje je meudjelo-
se u kulturnim krajolicima uspostavi sklad i ravnotea vanje ovjeka i prirode tijekom vremena stvorilo podruja razliitog
izmeu prirodnih obiljeja i ovjekovih aktivnosti. Epi- karaktera sa znaajnim esteskim, ekolokim i/ili kulturnim vrijednos-
tima i esto s visokom biolokom raznolikou.
log navedenih rasprava su 1992. godine prihvaene
12 Ta su mjesta vrlo razliita, a odraavaju razliite razloge zbog ko-
Smjernice usmjerene na prepoznavanje i zatitu mjesta jih su ukljuena, meu ostalima to su i posebne tehnike koritenja
koja ukljuuju kulturne i prirodne sastavnice, odno- zemlje, kao to je sluaj na terasama rie na padinama Cordilleras u
Filipinima ili duhovna vjerovanja ljudi koji ive u Uluru-Kat Tjuta Na-
sno kulturnih krajolika. U prosincu 1992. godine Odbor tional Parku u Australiji. [102]

271
Krajolik kao kul turno na slijee

je pripremio smjernice za upravljanje kulturnim krajoli- of Historic Monuments).15 Usvojenih sedam glavnih za-
cima Svjetskog naslijea, te je do 2011. godine na Listu kljuaka, nazvanih Carta del Restauro, koja je u prvi plan
svjetskog naslijea upisano 66 kulturnih krajolika.13 postavila metodu zatite restauraciju, bili su osnovom
za daljnje djelovanje i postupke zatite, a odnosili su se
Vijee Europe (Council of Europe, COE) jest meunarodna, izmeu ostalog i na metode zatite povijesnih mjesta
meuvladina organizacija utemeljena 1949. godine sa (Historic Sites), kao to su:16
sjeditem u Strasbourgu i trenutno broji etrdeset se-
dam zemalja lanica. Glavni ciljevi Vijea su promicanje - projekt restauracije treba biti utemeljen na strunom
demokracije, ljudskih prava i vladavine prava te prona- kriticizmu (knowledgeable criticism) radi sprjeavanja
laenje zajednikih rjeenja za niz aktualnih problema pogrjeaka koje izazivaju gubitak karaktera i vrijednosti
s kojima se susree suvremeno europsko drutvo. Vije- povijesnih struktura
e je aktivno u zatiti okolia te u promicanju odrivog - problemi ouvanja povijesnih mjesta trebaju biti rjea-
razvoja prema Vodeim naelima odrivog prostornog vani na nacionalnoj razini, u skladu sa zakonima po-
razvoja europskog kontinenta, dokumenta koji je Europ- jedinih zemalja
ska konferencija ministara nadlenih za regionalno pla- - u radovima restauracije i obnove mogu biti koritene
niranje (CEMAT) donijela 2000. godine u Hannoveru.14 suvremene tehnike i materijali
Tim se naelima nastoji zatititi vrsnoa ivota i ostva- - pozornost treba usmjeriti i na zatitu okruujuih po-
riti dobrobit stanovnika Europe, vodei rauna o krajo- druja povijesnih mjesta.
linim, kulturnim i prirodnim vrijednostima. Slijedom
Venecijanska povelja o konzervaciji i restauraciji spome-
toga u listopadu 2000. godine u Firenci je otvorena za
nika i mjesta (The Venice Charter of the Conservation and
potpisivanje Europska konvencija o krajoliku (European
Restauration of Monuments and Sites) donesena je na
Landscape Convention), ija je glavna zadaa promica-
skupu ICOMOS-a u Veneciji 1964. godine, kao grupa
nje zatite, upravljanja i planiranja europskih krajolika
meunarodnih smjerica za konzervaciju i restauraciju
te organiziranje i poticanje meunarodne suradnje o
spomenika i mjesta.17 Tu se osim pojedinanog spome-
pitanjima njihove zatite.
nika izravno navode i mjesta, a osim metode restauraci-
je naglaava se uloga metode konzervacije. Takoer se
Zatita kulturnih krajolika izraava stav da smjernice za ouvanje i zatitu povije-
u meunarodnim poveljama snih spomenika kao odraz tradicija pojedinih zemalja
U politikama i metodama zatite kulturnih krajolika koje moraju biti primijenjene u zakonima, sukladno pripa-
dajuoj kulturi i tradiciji. Osim opih postavki i metoda
provode nacionalne vlade i/ili regije, te postojee me-
djelovanja, naglaava se potreba njihove prilagodbe
unarodne organizacije za zatitu kulturnog i prirodnog
posebnostima svake zemlje. Proeti porukama prolosti,
naslijea, veliko znaenje imaju meunarodne povelje,
povijesni spomenici generacija ljudi ouvani su do dana-
deklaracije i dokumenti o zatiti te izjave o njihovu pot-
njih dana, kao ivi svjedoci njihovih starih tradicija. Ljudi
pisivanju i prihvaanju od zemalja potpisnica, temeljem
postaju sve vie svjesni jedinstvenosti humanih vrijednosti i
kojih slijedi i preuzimanje potpisanih obaveza. Meto-
cijene davne spomenike kao zajedniko naslijee. Osobito
de zatite kulturnog naslijea prvi put su razmatrane
je vano da naela i smjernice za ouvanje i restauraciju
u Atenskoj povelji o restauraciji povijesnih spomenika iz
1931. godine (The Athenas Charter for the Restauration
15 Athens Charter for the Restauration of historic Monuments, usvo-
jena na Prvom meunarodnom kongresu arhitekata i tehniara po-
13 [97]. vijesnih spomenika u Ateni. [69]
14 Agenda 2000, usvojena 8. 9. 2000. u Hannoveru na Europskoj kon- 16 [69].
ferenciji ministara za regionalno planiranje CEMAT. 17 [78].

272
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

povijesnih zgrada trebaju biti utvrene i temeljene na me- of the Built Environment)21 nastavlja postavke Veneci-
unarodnoj osnovi te da ih svaka zemlja prihvati kao obve- janske i Povelje iz Burre te prepoznaje upravljanje (ma-
zu za primjenu u okviru vlastite kulture i tradicije.18 nagement) izgraenog okolia kao vanu djelatnost,
navodei da je ouvanje/konzervacija (Conservation)
Povelja iz Burre za mjesta kulturnog znaaja (The Burra
glavna komponenta procesa upravljanja kulturnim na-
Charter: Charter for Places of Cultural Significance) usvo-
slijeem. Takoer naglaava ulogu drutvene odgovor-
jena 1981., nadopunjena 1999. godine,19 ponovno pro-
nosti. Odgovarajui stupanj intervencija izravno ovisi
pituje naela donesena u Venecijanskoj povelji. Osim na-
o ocjeni kulturnog znaaja, stanju i integritetu grae,
ela kulturnog znaaja, povelja uvodi i metode konzer-
kontekstualnoj vrijednosti, pripadajuim fizikim, dru-
vatorske politike, tj. politike zatite (conservation policy).
tvenim i ekonomskim resursima kulturnog naslijea.
Njezina vanost lei u uvoenju i promicanju donoenja
Osim navedenog, naglaena je vanost sudjelovanja i
detaljnog i sveobuhvatnog plana zatite konzervator-
uloge javnosti, osnosno lokalne zajednice. Predviene
skog plana (conservation plan) kao osnovnog dokumen-
razine djelovanja jesu:
ta svakog programa zatite mjesta kulturnog znaaja,
to ukljuuje i podruja kulturnog krajolika. U okviru - ouvanje (preservation) zadravanje postojeeg obli-
politike zatite (conservation policy) naglaava se uloga ka, materijala i integriteta mjesta
financiranja i upravljanja procesima ouvanja kulturnog - razdoblje restauracije (period of restoration) obnova
naslijea. Smjernice koje prozlaze iz Povelje, a odnose se ranijeg oblika, materijala i integriteta mjesta
na politiku konzervacije (The Guidelines to the Burra Char-
- oporavak (rehabilitation) izmjene i prilagodbe su-
ter Conservation Policy)20 uspostavljene su za pojanjenje
vremenim funkcijama i zahtjevima, te prilagodba za
naina strunog rada preporuenog Poveljom. Preporu-
novo koritenje
uju se metodoloki postupci za razvoj konzervatorske
- razdoblje rekonstrukcije/obnove (period of reconstru-
politike povijesnih mjesta, izrada strategije i primjena
ction) re-kreacija tj. ponovno oblikovanje nestalih ili
konzervatorske politike. Smjernice se primjenjuju za sva-
nepovratno unitenih struktura i oblika
ko mjesto koje posjeduje kulturni znaaj, neovisno o
tipu ili veliini, a utemeljene su na sustavnom pristupu, - ponovni razvoj (redevelopment) umetanje suvreme-
iako ne definiraju kriterije za ocjenu vrijednosti (evalua- nih struktura ili dodavanja prihvatljivih za okolinu.
tion) ni kriterije za metode dokumentiranja i kartiranja.
Vrste djelovanja i zahvata na kulturnom naslijeu su
Tada uspostavljeni pojam kulturnog znaaja postao je
sljedea:
temeljnim preduvjetom za uspostavu odgovarajue
konzervatorske politike. - odravanje (maintenance) obuhvaa trajne aktivnosti
da bi se osigurala dugovjenost struktura i oblika bez
Povelja o zatiti i poboljanju izgraenog okolia (The
nepovratnih ili tetnih zahvata
Appleton Charter for the Protection and Enhancement
- uvrenje (stabilization) povremene aktivnosti za
zaustavljanje propadanja i postavljanje postojeeg
18 Imbued with a message from the past, the historic monuments of
oblika i materijala mjesta u stanje ravnotee s mini-
generations of people remain to the present day as living witnesses of malnim promjenama
their age-old traditions. People are becoming more and more conscious
of the unity of human values and regard ancient monuments as a com- - premjetanje (removal) povremene aktivnosti kao
mon heritage, it is essential that the principles guiding th epreservation to su izmjene/preinake koje se odnose na povrine,
and restauration of ancient bulidings should be agreed and be laid down
on an international basis, with each country being responsible for apply- slojeve, koliine i/ili elemente
ing the plan within the framework of its own culture and traditions. [78]
19 ICOMOS Australia, 1981., The Charter for Places of Cultural Signifi-
cance, Burra [85]. 21 ICOMOS Canada, 1983., The Charter for the Protection and Enhance-
20 [114]. ment of the Built Environment, Appleton [81].

273
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 45: Odnos izmeu razina i vrsta djelovanja (prema Appleton Charter, 1983.)

ODRAVANJE UVRENJE PREMJETANJE DODAVANJE


RAZINA DJELOVANJA
MAINTENANCE STABILIZATION REMOVAL ADDITION
Ouvanje (Preservation) x x
Razdoblje restauracije (Period of Restoration) x x x x
Oporavak (Rehabilitation) x x x x
Razdoblje rekonstrukcije (Period of Reconstruction) x
Ponovni razvoj (Redevelopment) x

Tablica 45: Predviene razine djelovanja na pojedinim tipovima kulturnog naslijea (prema Appleton Charter, 1983.)

Elementi Zgrade i Mjesta


RAZINA DJELOVANJA Zgrade Grupe zgrada
zgrada okolina (Krajolici)
Razdoblje ouvanja (Preservation Period) x x x x x
Restauracija (Restoration) x x x x x
Oporavak (Rehabilitation) x x x x x
Razdoblje obnove (Reconstruction Period) x x x x x
Ponovni razvoj (Redevelopment) x x x x x

- dodavanja (addition) povremene aktivnosti u obli- - bilo koji element izgraenog okolia neodvojiv je od
ku izmjena koje ukljuuju uvoenje novih materijala povijesti i okoline, stoga svi zahvati moraju uzeti u ob-
ili elemenata. zir odnos prema cjelini, kao i prema dijelovima
- premjetanje, preseljenja i demontae postojeih ele-
Navedene razine i vrste djelovanja na pojedinim vr-
menata posljednji su izbor, ako zatitu nije mogue
stama kulturnoga naslijea zasnivaju se na osnovnom
postii drugim nainima
naelu da je uvaavanje postojee grae osnova svih
aktivnosti zatite i poboljanja. Procesi zatite i pobolja- - za poboljanje stanja batine karakteristine aktivnosti
nja moraju prepoznati iroke interese, kao i sva struna su uklanjanje ili dodavanja
podruja koja mogu doprinijeti istraivanju i ouvanju - batinu bi trebalo koristiti za prvobitno predvienu
svih vrsta naslijea, ukljuujui i krajolike. U metodama namjenu, a ukoliko to nije izvedivo prihvatljiva je kom-
djelovanja, njihovu opsegu, razini i opisanim aktivnosti- patibilna uporaba koja zahtijeva minimalne promjene
ma, u cilju zatite i poboljanja izgraenog okolia pred- uzoraka i izgleda
vieno je pridravati se sljedeih naela, koja i nadalje - novi volumeni, materijali i obrada trebaju zadovoljiti
ne gube na svojoj aktualnosti: nove namjene ili zahtjeve te biti odjek suvremenih
ideja, ali i unaprijediti potivanje duha izvornika.
- o uvanje (preservation) moe ukljuivati metodu
uvrenja, ali mora ukljuivati kontinuirani program Deklaracija o izvornosti u ouvanju i upravljanju kulturnim
odravanja naslijeem (Declaration for Autenticity in the Conserva-
- mjesta/krajolike najvieg kulturnog znaaja treba sa- tion and Managment of Cultural Heritage) usvojena je
gledavati kao artefakte, s metodama zatite sloenih 1996. godine na konferenciji u San Antoniu u organi-
povijesnih spomenika22 zaciji amerikog ICOMOS-a.23 Oslanjajui se na postav-
ke Deklaracije o autentinosti iz Nare iz 1994. godine

22 Navedeni je stav u suvremenoj teoriji promijenjen jer krajolike,


kao sloene i dinamike sustave, nije mogue sagledavati iskljuivo 23 ICOMOS /America,1996., The Declaration for Autenticity in the Con-
kao artefakte, ve kao procese. Podrobnije u Poglavlju 1. servation and Managment of Cultural Heritage, San Antonio [93].

274
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

razmatrala su se pitanja definicija, dokazivanja i uprav- - u kulturnim krajolicima obvezatno je multidisciplinar-


ljanja aspektima izvornosti i vjerodostojnosti (autenti- no ocjenjivanje izvornosti, ukljuujui socioloko, koji-
nosti) u odnosu na arhitektonsko, urbano i arheoloko ma se mogu artikulirati vrijednosti lokalne zajednice25
naslijee, kao i naslijee kulturnih krajolika u Americi. - izvornost kulturnih krajolika treba biti zatiena od pro-
Neke od opih postavki su ope primjenjive i na eu- mjena u koritenju, osobito u sluajevima gradnje ve-
ropski kulturni krajolik.24 Tada donesene, najvanije pre- likih projekata. U okviru Studija utjecaja na okoli treba
poruke djelovanja u kulturnim krajolicima i danas su predvidjeti smanjenje negativnih utjecaja na krajolik i
aktualne i ope prihvatljive. One su: na njegove tradicijske vrijednosti.

- uspostaviti procese dogovaranja izmeu razliitih in- Povelja o ouvanju povijesnih gradova i urbanih podruja
teresnih grupa i vrijednosti pojedinih grupa koje na- (Charter for the Consevation of Historic Towns and Urban
stanjuju ili posjeduju krajolik Areas), koju je 1987. godine donio ICOMOS, rezultat je
- u donoenju odluka o budunosti kulturnih krajo- dugogodinjeg rada meunarodnih strunjaka na istra-
lika treba uzeti u obzir potrebe i vrijednosti lokalne ivanju problema zatite gradova i urbanih podruja.26
zajednice Pojmovi i teme obuhvaene poveljom vrlo su iroke te
imaju iroko primjenjiv, meunarodni karakter. Predlo-
- u sloenim i dinaminim, tj. ivim kulturnim krajolicima
en je niz metoda planiranja i zatite povijesnih urbanih
proces zatite izvornosti mora biti dovoljno prilagodljiv
podruja, niz naina na koje urbani razvoj moe utjecati
njegovim dinaminim obiljejima
na uzorke postindustrijskih drutava i njihovu raznoli-
- koncept odrivog razvoja i njegov odnos prema uprav- kost. Kvalitete (vrsnoe) koje trebaju biti ouvane uklju-
ljanju kulturnim krajolicima treba ukljuiti ekonomske, uju: povijesni karakter urbanog podruja, materijalne
drutvene i kulturne interese i duhovne elemente kojima je izraen njegov karakter,
- zatita kulturnih krajolika trai ravnoteu izmeu pri- jednako kao i odnos grada (urbanog podruja) prema
padajuih biofizikih i kulturnih resursa okruujuoj okolini, prirodnoj ili artificijelnoj. Najvaniji,
- budue aktivnosti trebaju se provoditi prema zako- novi instrument zatite jest prijedlog za izradu Konzer-
nima i planskim metodama za zatitu vrijednosti kul- vatorskog plana (Conservation Plan), koji osim multidisci-
turnih krajolika plinarnog pristupa i mjera za zatitu povijesne grae ur-
banog prostora mora osigurati mjere za razvoj usklae-
nih odnosa izmeu povijesnih urbanih podruja i grada
24 Ibidem. Glavna polazita: izvornost kulturnih resursa lei u pre- u cjelini.27 Naglaena je uloga odravanja, glavne mjere
poznavanju, ocjenjivanju i interpretaciji njihove vrijednosti; sveobuh-
vatne kulturne vrijednosti naslijea mogu se razumjeti samo objektivnim za uinkovitu zatitu gradova i urbanih podruja, kao i
istraivanjem povijesti, materijalnih elemenata sadranih u materijalnoj injenica da zatita urbanih podruja mora biti sastavni
batini uz duboko razumijevanje nematerijalnih tradicija povezanih s
materijalnim naslijeem; razumijevanje izvornosti krajolika kao naslijea
dio sustavne politike gospodarskog i drutvenog razvo-
ovisi o opsenoj ocjeni njegova kulturnog znaaja od onih koji su s njim ja, kao i regionalnog i urbanog planiranja svih razina.
povezani, ili koji su dio njegove povijesti; prisutnost davnih i izvornih ele-
menata dio je temeljne prirode mjesta kulturnog naslijea (heritage site), Rastua svijest o potrebi ouvanja kulturne i eko-
a materijalni elementi nositelji su podataka o njegovoj prolosti i iden-
titetu; osim fizike pojavnosti mnogi krajolici mogu sadravati duhov- loke raznolikosti sagledava se kao novi pristup za
no znaenje, koje odrava ivot zajednice, a izraava se kroz obiaje i
tradicije. Nematerijalne sastavnice kulturnog krajolika njegov su sadrajni 25 U sluaju hrvatskih krajolika potrebno je osim sociologa ukljuiti
dio pa moraju biti paljivo prepoznate, ocijenjene, zatiene i interpre- i etnologe.
tirane; u kulturnim je krajolicima, ukljuujui i urbana podruja, proces
prepoznavanja i zatite drutvenih vrijednosti vrlo sloena, prvenstveno 26 U rujnu 1987. godiine na sastanku Generalne skuptine ICOMOS-a
zbog ukljuivanja mnogih interesnih grupa; dinamini kulturni krajolici, u Washingtonu usvojen je dokument Charter for the Conservation of
u koje su ukljueni i povijesni gradovi, mogu biti razmatrani kao rezultat Historic Towns and Urban Areas Washinton Charter [82].
dugotrajnog razvoja iji se proces oblikovanja nastavlja i danas. Stalne 27 ICOMOS, 1987., Washington Charter, Methods and Instruments:
promjene i prilagodbe ovjekovim potrebama doprinose odravanju The conservation plan should aim at ensuring a harmonious relations-
kontinuiteta. [93] hip between the historic urban areas and the town as a whole. [82]

275
Krajolik kao kul turno na slijee

prepoznavanje i zatitu krajolika u okviru konferencije suvremenog ivota i upravljanja prostorima. Primjer po-
UNESCO-a odrane 2002. godine.28 Tematski okvir su bili vijesnog urbanog krajolika i zatita kulturnog naslijea
kulturni krajolici, izazovi njihova ouvanja i upravljanja (materijalnog i nematerijalnog) kao novi izazovi mogu
te odrivi odnosi izmeu kulturnih i prirodnih sastav- voditi stvaranju novih stavova i reviziji postojeih zakon-
nica. Prihvaeno je da dobro poznati pristup ekolokih skih i administrativnih okvira, a zahtijevaju nove alate i
sustava moe biti primijenjen i na kulturnu raznolikost metode upravljanje zatitom (conservation manage-
(Cultural Diversity) i podravanje doprinosa krajolika kul- ment) te upravljanje promjenama urbanog razvoja.31
turi (na nacionalnoj razini i na regionalnom i lokalnom
Za stvaranje metodskog okvira i odgovarajuih stan-
mjerilu). Planske i upravljake odluke trebale bi uzeti
darda koji e se primjenjivati za zatitu i upravljanje kul-
u obzir i dinaminu prirodu kulturnih krajolika, a novi
turnim krajolicima u Hrvatskoj osnovna su polazita za
razvoj trebao bi biti usmjeren ka podrci i poveanju
uspostavu plana zatite i upravljanja kulturnim krajolici-
prepoznatih vrijednosti.29
ma iznesena u smjernicama UNESCO-a, a odnose se na
Karakter i znaaj urbanih krajolika podruja koja uklju- sva dobra upisana na Listu Svjetskog naslijea.32 Zatita i
uju slojevitost, proli i sadanji razvoj te meuodnose upravljanje svim kulturnim dobrima,33 ukljuujui i kul-
izmeu prirodnog i izgraenog okolia uglavnom su turne krajolike, treba obuhvatiti sljedee:
u planiranju rjeavani metodoma zoniranja. Suvremeni
- osigurati njihovu vrijednost, uvjete cjelovitosti i/ili
problemi razvoja povijesnih gradova, kao to su uloga
izvornosti te ih odravati ili poboljati u budunosti
suvremene arhitekture i nova ekonomska uloga gra-
dova s teitem na turizmu i novom urbanom razvoju - imati odgovarajuu dugotrajnu zakonsku, institucio-
zahtijevaju nove alate djelovanja. Pitanja o potrebi po- nalnu i/ili tradicijsku zatitu na nacionanoj i lokalnoj
vezivanja suvremene arhitekture s povijesnim urbanim razini
prostorima bila su tema konferencije u Beu 2005. go- - imati upravljanje koje jami njihovu sigurnu zatitu od
dine i tada usvojenog tzv. Vienna Memoranduma, koji razvoja i promjena koje mogu negativno utjecati na
je potaknuo brigu o povijesnom urbanom krajoliku prepoznate vrijednosti
(historic urban landscape) i njegovoj okolini.30 Oko est - zatita ukljuuje i odreivanje granica na takav na-
stotina strunjaka iz pedeset pet zemalja zakljuilo je in da se u potpunosti izraze vrijednosti cjelovitosti i
da je potreban dodatni alat za rasprave o ocjeni suvre- izvornosti krajolika
menih arhitektonskih zahvata, ukljuujui visoke zgra-
- prema potrebi odreuje se i dodirno podruje (buffer
de i nebodere u povijesnim gradovima i njihovu irem
zone) koje obino nije dio zatienog dobra, a uklju-
okruenju. Uvaavajui injenicu da je urbani krajolik
uje okolinu, vane poglede, vizure, panorame i osta-
ivi entitet, koji odgovara potrebama i zahtjevima sta-
la podruja, ili atribute koji su funkcionalno vani u
novnika i trita, te da povijesno urbano podruje ima
zatiti34
funkcionalni i vizualni odnos s pripadajuim prirodnim,
poljodjelskim ili izgraenim okruenjem, koje pridonosi
31 UNESCO, 2005.b, Declaration on the Conservation of Historic Urban
njegovu znaenju, znaaju i vrijednosti, promjene koje
Landscapes [100].
se u njemu dogaaju ne smiju naruiti cjelovitost po- 32 UNESCO, 2008.c [62].
vijesnog urbanog krajolika. Prepoznato je takoer da 33 Ibidem, l. 96, 97, 98, 99. [62]
ouvanje i zatita mogu postati ishoditem i pristupom 34 Ibidem, l. 104: For the purposes of effective protection of the nom-
inated property, a buffer zone is an area surrounding the nominated
28 2003.a [54]. property which has complementary legal and/or customary restrictions
placed on its use and development to give an added layer of protection
29 Stephenson, 2008. to the property. This should include the immediate setting of the nom-
30 Na temelju Bekog Memoranduma usvojenog na konferenciji 12. inated property, important views and other areas or attributes that are
14. svibnja 2005. godine, UNESCO je u listopadu iste godine usvo- functionally important as a support to the property and its protection.
jio Declaration on the Conservation of Historic Urban Landscapes (HUL) The area constituting the buffer zone should be determined in each case
[100]. through appropriate mechanisms. [62]

276
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

Tabica 46: Pregled razvoja metoda zatite kulturnog krajolika u meunarodnim poveljama

ORGANIZACIJA
DOKUMENT METODE ZATITE
GODINA
- problemi ouvanja povijesnih mjesta trebaju biti rjeavani na
Atenska povelja ICIC
nacionalnoj razini, u skladu sa zakonima pojedinih zemalja
Athens Charter 1931.
- metoda restauracije i obnove u prvom je planu.
Povelja o konzervaciji i restauraciji - u prvi plan se stavlja metoda konzervacije
spomenika i mjesta / ICOMOS - smjernice za ouvanje i zatitu povijesnog naslijea moraju biti
Charter of the Conservation and 1964. primijenjene u zakonima, sukladno pripadajuoj kulturi i tradiciji
Restauration of Monuments and Sites - prilagodba posebnostima svake zemlje
Preporuka o zatiti i suvremenoj ulozi - zalae se za uspostavljanje nacionalne, regionalne i lokalne
povijesnih podruja / Recomendation on UNESCO politike zatite
Protection and Contemporary Role Historic 1976. - prilagoavanje zakonske regulative, posebno urbanistikog i
Areas, Nairobi regionalnog planiranja u cilju zatite povijesnih podruja
Povelja o mjestima kulturnog znaaja / - uvodi pojam politike zatite (conservation policy)
ICOMOS
Charter for Places of Cultural Significance, - naglaava potrebu donoenja plana zatite (conservation plan) kao
1981./1989.
Burra osnovnog dokumenta svakog programa zatite
Povelja o povijesnim vrtovima/perivojima ICOMOS/IFLA - inventarizacija i dokumentiranja povijesnih vrtova i perivoja
Charter on Historic parks/gardens 1981. prema jedinstvenim standardima
- izrada konzervatorskog plana (conservation plan) kroz
Povelja za zatitu povijesnih gradova
multidisciplinarni pristup za zatitu povijesne grae urbanog
i urbanih podruja / Charter for the ICOMOS
prostora i usklaenih odnosa izmeu povijesnih urbanih podruja
Consevation of Historic Towns and Urban 1987.
i grada u cjelini
Areas
- vana je uloga odravanja povijesne grae
- zatita izvorne materijalne grae
Dokument o izvornosti / ICOMOS - nematerijalne komponente krajolika kao njegov sadrajni
Document on Authenticity, Nara 1994. dio moraju biti paljivo prepoznate, ocijenjene, zatiene i
interpretirane
Beki memorandum o svjetskoj i
- povezivanje, usklaivanje suvremene arhitekture s povijesnim
suvremenoj arhitekturi Upravljanje
urbanim kontekstom
povijesnim urbanim krajolikom / Vienna UNESCO
- upravljanje zatitom (conservation management) i upravljanje
Memorandum on World Heritage and 2005.
promjenama urbanog razvoja
Contemporary Architecture Managing the
- odrivi razvoj i upravljanje urbanim krajolicima
Historic Urban Landscape
Deklaracija o zatiti okoline struktura, - povijesno urbano podruje ima funkcionalni i vizualni odnos s
podruja i mjesta batine / Xian ICOMOS pripadajuim prirodnim, poljodjelskim ili izgraenim okruenjem
Declaration on Conservation of the Setting 2005. - promjene koje se u njemu dogaaju ne smiju naruiti integritet
of Heritage Structures, Sites and Areas urbanog krajolika
- zatita cjelovitosti i izvornosti, odravanje ili poboljanje stanja
- zakonska, regulatorna, institucionalna i/ili tradicijska zatita na
nacionanoj i lokalnoj razini
- upravljanje koje osigurava zatitu od razvoja i promjena koje
Operativne smjernice za primjenu mogu negativno utjecati na prepoznate vrijednosti
Konvencije o svjetskom naslijeu / - odreivanje granica zatite, a prema potrebi odreuje se i buffer
UNESCO
Operational Guidelines for the zona koja obino nije dio zatienog krajolika, a ukljuuje okolinu,
2008.
Implementation of the World Heritage vane poglede, vizure te ostala podruja, koji su funkcionalno
Convention vani u zatiti
- plan upravljanja ili drugi sustav upravljanja koji pokazaje nain
na koji su vrijednosti krajolika zatiene, a moe biti povezan i
objedinjen s postojeim urbanistikim i regionalnim planskim
instrumentima
- razumijevanje i prepoznavanje vrijednosti krajolika uz
sudjelovanje lokalne zajednice
Europska konvencija o krajolicima / COE - vrijednosti krajolika treba povezati s drutvenim promjenama,
European Landscape Convention 2000. upravljanjem i planiranjem, npr. u sve razine prostornog planiranja
- izrada i donoenje krajolinog plana ili krajoline studije
- izrada plana zatite krajolika

277
Krajolik kao kul turno na slijee

- treba imati odgovarajui plan upravljanja ili drugi do- Iz provedenog pregleda i analize meunarodnih do-
kumentirani sustav upravljanja koji pokazuje kako e kumenata (tablica 46) moe se zakljuiti da planiranje
vrijednosti biti zatiene. Zatitom i upravljanjem tre- i upravljanje zatitom kulturnog krajolika zahtijeva su-
baju se osigurati uvjeti da kulturna vrijednost, njena stavni pristup te da je meunarodna zajednica predvi-
cjelovitost i/ili izvornost budu i u budunosti odravani djela niz metoda i postupaka zatite, kao to su:
i/ili poboljani. Sustav upravljanja moe se razlikova-
- zakonska zatita kulturnih krajolika ocijenjenih na te-
ti s obzirom na razliite kulturne osobitosti pojedine
melju jasno utvrenih kriterija
zemlje, dostupne resurse i druge imbenike, a moe
biti povezan i objedinjen s tradicijskim postupcima, - odreivanje granica zatienog kulturnog krajolika
postojeim urbanistikim i regionalnim planskim do- - izrada i donoenje politike i strategije zatite kultur-
kumentima i ostalim slubenim ili neslubenim plan- nog krajolika
skim mehanizmima kontrole.35 - izrada i donoenje plana zatite i upravljanja kultur-
nim krajolikom
Cilj i svrha sustava upravljanja kulturnim krajolicima jest
osigurati primjerenu zatitu za sadanje i budue na- sustav upravljanja kulturnim krajolikom moe biti po-
rataje kroz uinkovito upravljanje i ouvanje njihove vezan i objedinjen s postojeim urbanistikim i regio-
vrijednosti, posebice cjelovitosti i autentinosti. Plan nalnim planskim instrumentima.
upravljanja, u obliku dokumentiranog sustava upravlja-
nja, jest alat za odravanje vrijednosti kulturnog krajoli- Meunarodni primjeri zatite
ka, koji opisuje, organizira i omoguava metode razvoja, kulturnih krajolika
te odgovarajui sustav dokumentiranja koji je osnovni
okvir za provoenje i kontrolu zatite. Uinkovito uprav- Analiziraju se i usporeuju primijenjene metode zati-
ljanje ukljuuje dugotrajnu i dnevne aktivnosti zatite, te kulturnih krajolika u pojedinim zemljama,37 a odabir
ouvanja i prezentacije krajolika. Osim plana upravljanja primjera ukljuenih u pregled temeljen je na: zemljopi-
propisan je i proces praenja (reactive monitoring) te snom smjetaju i slinostima s tipovima hrvatskih krajo-
izrada povremenih izvjea (periodic reporting). 36 lika (Slovenija, Italija); sloenosti i cjelovitosti politike eu-
ropskih zemalja s dugom povijesti u razvoju kulturne
Europska konvencija o krajoliku (European Landscape Con- politike i zatite krajolika (Velika Britanija Engleska,
vention) propisuje ope mjere zatite krajolika na na- Wales) i ostalih zemalja sa sveobuhvatnom politikom
cionalnim razinama, iju su obvezu zemlje potpisnice prema krajolicima (SAD, Australija). Metode planiranja
preuzele. Naglasak je postavljen na koncept upravljanja i zatita krajolika u Italiji38 imaju uporite u zakonu ko-
krajolikom (landscape management) i na izradu Plana jim se reguliraju pitanja zatite krajolika. Radi se o inte-
upravljanja (Management Plan) za ouvanje, zatitu i/ili gralnom Zakonu o kulturnim dobrima i krajoliku iz 2004.
poboljanje stanja krajolika te unaprjeenje kvalitete godine,39 prema kojemu su zatieni:
ivota. Osim upravljanja krajolikom vanu ulogu ima
planiranje krajolika (landscape planning) te plan zatite - krajolici posebnih scenskih vrijednosti ija vrsnoa pro-
krajolika (landscape protection/conservation plan) koji izlazi iz prirodnih obiljeja i djelovanja ovjeka tijekom
obuhvaa procese i aktivnosti usmjerene na zatitu i povijesti, a vlasnici ne mogu poduzimati promjene bez
odravanje znaajnih ili karakteristinih obiljeja krajo- odobrenja nadlenog tijela
lika, ocijenjene kao vrijednosti kulturnog naslijea.

37 Pregled europske politike zatite krajolika vidjeti u poglavlju Prav-


na zatita krajolika u Hrvatskoj i usporedba s europskim zemljama.
35 Ibidem, l. 110,111. [62] 38 Ventura, 2008.
36 Ibidem, l. 112, 113. [62] 39 Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio [124].

278
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

- nacionalni parkovi (zatiena su 22 parka koja pokri- na sjevernoamerikom kontinentu javlja se u razdoblju
vaju oko 5% dravnog teritorija). kada u svjetskim okvirima zapoinju istraivanja kul-
turnog krajolika i proirenje objekata zatite, od poje-
Zakonom je propisano da se u sustavu regionalnog pla-
dinane zgrade do itavih podruja i ruralnih krajolika.
niranja izrauje Regionalni pejzani plan (Piano Paesag-
Velik doprinos u razvoju metodologije zatite kulturnih
gistico Regionale) koji obuhvaa podruja obale i mora,
krajolika u SAD-u ima organizacija National Park Service
vane rijeke, planine iznad 600 m visine, sva umska
(NPS), najaktivnija u pokretu ouvanja kulturnih krajo-
podruja, nacionalne parkove, vlana podruja, vulka-
lika. Razvoj procesa zatite zapoeo je 1960-ih, da bi
ne i arheoloka mjesta, koji su ujedno izravno zatieni
krajem 1990-ih National Park Service odredio sadraj
zakonom. Regionalni pejzani (krajolini) plan sadri, po-
dokumenta tzv. Cultural Landscape Inventories i Cultu-
red istraivanja prirodnog i kulturnog naslijea, analize
ral Landscape Report.40 Tim su dokumentom prepozna-
i planske odredbe. Meutim, planovi pojedinih regija
te etiri kategorije kulturnih krajolika: povijesna mjesta
meusobno se razlikuju, ovisno o okolnostima, kao to
(historic sites), povijesni oblikovani krajolici (historic desi-
su stanje krajolika, pritisci, gospodarski razvoj, osobine
gned landscapes), povijesni vernakularni krajolici (historic
zemljita te posebni lokalni politiki okvir. Planovi za-
vernacular landscapes) i etnografski krajolici (ethnograp-
tite krajolika imaju neizravan utjecaj na promjene u
hic landscapes).41 Standardni postupci pripreme Cultu-
prostoru jer se usklauju s planovima regija i urbani-
ral Landscape Report (CLR), najopseijeg dokumenta za
stikim planovima. Iako ovise o posebnostima pojedine
provoenje zatite navedenih vrsta kulturnih krajolika
regije, imaju ope ciljeve kao to su ouvanje identiteta
ukljuuju sljedee stupnjeve:
krajolika, poboljanje krajolika i njegovih arhitektonskih
preobrazbi te irenje svijesti o vrijednostima krajolika i - analize povijesti mjesta, postojeeg stanja, analize i
kulturnog naslijea meu graanima. Krajolici su razvr- ocjene razdoblja znaaja
stani prema stupnju osjetljivosti ili ljepote, a rezultat pla- - postupke planiranja i upravljanja
na su smjernice i ogranienja kojih se treba pridravati;
- praenje provedbe postupaka.
primjerice, moe se zahtijevati daljnja izrada projekata,
ublaavanje utjecaja i slino. Analitike komponente prvog dijela dokumenta Cultu-
ral Landscape Report, kroz povijesne opise krajolika za
Zatita krajolika u urbanistikom planiranju odvija se
svako povijesno razdoblje do danas, odreuju jedno ili
na regionalnoj i lokalnoj razini. Planerske odluke veza-
nekoliko razdoblja znaaja (period of significance), kao
ne uz zatitu krajolika na lokalnoj razini imaju znaajan
vremenski okvir u kojem je kulturni krajolik stekao svoj
utjecaj, osobito za krajolike za koje uobiajeni sustav
znaaj. Nakon uspostavljanja razdoblja znaaja proces
prostornog planiranja ne daje odgovarajue rezultate.
analize i ocjene usporeuje rezultate o povijesti krajo-
Na taj nain krajolik postaje potencijal za nove oblike
lika s postojeim stanjem u cilju prepoznavanja bitnih
razvoja ili za novo koritenje naputenih podruja. Time
svojstava karaktera kulturnog krajolika, koja njegov
je ustanovljena nova vrsta plana krajolika na lokalnoj
kulturni znaaj mogu prenijeti buduim naratajima.
razini Piano Paesaggistico, kao alat za planiranje i ou-
Proces analize i ocjenjivanja prepoznaje svojstva krajoli-
vanje krajolika. Urbani pejsani plan (Piano Urbanistico
ka koja imaju dostatni stupanj integriteta za prenoenje
Paesaggistico, Urban Landscape Plan) postaje vrsta sve-
kulturnog znaaja, ime se zadovoljavaju kriteriji za upis
obuhvatnog alata, koji razvrstava podruje opine pre-
u National Register of Historic Places. Kriterij integriteta
ma razliitim stupnjevima svoje osjetljivosti ili ranjivosti
pogodne za razliite stupnjeve urbane transformacije. 40 Priya; Clancy, 2000:16-29. Cultural Landscape Inventory (CLI) ukl-
juuje opis smjetaja, povijesni razvoj, opis obiljeja krajolika te upra-
Planiranje i upravljanje kulturnim krajolicima u SAD-u vljanje krajolikom. Cultural Landscape Report (CLR) propisuje zahvate,
koritenje i upravljanje za sastavnice krajolika.
ima dugu tradiciju. Zamisao o zatiti kulturnih krajolika
41 Birnbaum, 1994.

279
Krajolik kao kul turno na slijee

101. Urbani krajolik Omia na uu rijeke Cetine

opisan je kao sposobnost krajolika ili njegove sastavnice viziju vlastitog razvitka, primjenjuje se strategija koja
da prenese znaaj sadran u netaknutosti lokacije, obli- potie suradnju u izradi plana zatite kulturnog krajoli-
kovanja, okoline, materijala, vjetina, osjeaja i poveza- ka, u okviru zajednikog, odrivog i usklaenoga gos-
nosti. Temeljen na navedenim rezultatima ocjenjivanja, podarskog razvoja.
drugi dio Cultural Landscape Reporta izraava i oblikuje
odgovarajue strategije za dugotrajno upravljanje kul-
turnim krajolikom. Trei dio se odnosi na pregled teh-
nikih podataka za sve planove djelovanja i formuliranja
odluka u obliku smjernica za zatitu svojstava kulturnog
krajolika. Provoenje povijesnih istraivanja, dokumen-
tiranje postojeeg stanja, odreivanje razdoblja znaaja
i potom ocjenjivanje cjelovitosti i karaktera kulturnog
krajolika predstavlja konceptualnu okosnicu procesa
upravljanja i zatite. Za podruja velikog mjerila, ive
kulturne krajolike u kojima stanovnici i zajednica imaju

280
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

ZATITA, PLANIRANJE I UPRAVLJANJE


KULTURNIM KRAJOLIKOM

Naela i ciljevi zatite i upravljanja regionalna, lokalna) te da mora sadravati ranije spo-
kulturnim krajolikom menute analize i vrjednovanje. Klju dobrog upravljanja
lei u analizama i dokumentiranju kulturnog krajolika,
Osnovni cilj upravljanja kulturnim krajolicima usmjeren kao podlozi za donoenje odluka, koje potom moraju
je na prepoznavanje i zatitu njihove kulturne (povijesne, biti ugraene u regionalno i lokalno planiranje.44 Opa
graditeljske, estetske, arheoloke, etnoloke) i prirodne naela i pravila upravljanja kulturnim krajolicima treba-
vrijednosti te dinaminog meudjelovanja sadrana u ju se temeljiti na naelima zatite vrijednosti krajolika.
prirodnim procesima i koritenju prostora. Opi ciljevi Trebaju se:
ovise o ocjeni vrijednosti kulturnog krajolika, a ukljuuju
odravanje ili poboljanje stanja te ouvanje i/ili povea- - ukljuiti u razliite sektorske politike
nje vrsnoe ivota u njima. Ostvaruju se uz pomo razvoj- - ugraditi u odgovarajue razvojne programe i planove
nih programa, metoda djelovanja i aktivnosti usvojenih u
- provesti kroz odgovarajue institucionalne, financijske
planu upravljanja krajolikom. Upravljanje podrazumijeva
i druge okvire.45
proces po kojem se politike i ciljevi zatienog kultur-
nog krajolika provode, primjenjuju, prate, pregledava- Glavni ciljevi upravljanja povijesnim podrujima, odno-
ju i kontroliraju. Glavni cilj sustava upravljanja kulturnim sno kulturnim krajolicima izneseni su u Preporuci o zatiti
krajolicima jest odravanje i zatita njihove vrijednosti povijesnih podruja i njihovoj suvremenoj ulozi, Nairobi
kao naslijea, pri emu je vano da ciljevi zatite budu (1976.), koji promiu ouvanje kulturnih krajolika i njihov
usklaeni s ostalim oblicima razvoja prostora. Zbog osi- usklaeni razvitak na temelju donesenog Plana zatite
guranja cjelokupne odrivosti razvoja kulturnog krajolika (Conservation Plan) i danas su ostali aktualni.46
vano je ukljuiti i potrebe lokalne zajednice.42 Uinkovito
upravljanje ukljuuje dugotrajne i dnevne aktivnosti za IUCN je za kategoriju V. zatienih podruja, u koju
zatitu i ouvanje kulturnog krajolika i njegovih sastavni- se ubrajaju kulturni krajolici, izradio Ope smjernice za
ca. Upravljanjem treba uspostaviti i sustav odgovornosti upravljanje47 koje su ope primjenjive. U osnovi uprav-
i koordiniranog djelovanja u odnosu na razliite zahtje-
ve i pritiske razvoja (sl. 101). Kulturni krajolici mogu biti 44 Lokalne vlasti suoavaju se s velikim financijskim optereenjem
ouvanja bilo koje vrste kulturnog naslijea. Financijski su uglavnom
upravljani i na tradicijski nain temeljen na ukljuivanju preslabe za odgovarajue programe odravanja i poboljanja stanja
tradicijskih znanja i vjetina, a plan upravljanja je pri tome krajolika.
dogovoran dokument izmeu razliitih dionika.43 45 Phillips, 2002.
46 UNESCO, 1976., Recommendation on concerning the Safeguarding
U meunarodnim okvirima ope je prihvaeni stav and Contemporary Role of Historic Areas, Nairobi, Opa naela: promi-
canje harmoninog razvoja uz ouvanje kulturnog krajolika i oblikovanje
da se plan upravljanja mora donijeti za svaki kulturni novih vrsnoa; poticanje lokalnog razvoja na temelju vrijednosti i mo-
krajolik upisan na Listu kulturnih dobara, bez obzira na gunosti kulturnog krajolika; unaprjeenje kvalitete ivota pojedinaca ra-
razinu kulturnog znaaja (meunarodna, nacionalna, cionalnim oblicima drutveno-gospodarskog razvoja uvaavajui obilje-
ja kulturnog krajolika; odreivanje kriterija, metoda i alata u provoenju
vrsnoe kulturnog krajolika; poveanje krajoline vrijednosti podruja, a
42 U sluaju kad se radi o krajolicima velikog mjerila, kao to su pri- kulturni krajolik shvatiti kao predvodnicu gospodarskih, prirodnih i kul-
mjerice Starogradsko polje, Lonjsko polje, umberako-samoborsko turnih resursa; uspostavljanje nacionalne, regionalne i lokalne politike u
gorje Pleiviko prigorje. cilju zatite kulturnih krajolika; prilagoavanje i promjena zakonske reg-
43 Ovisno o regiji Management plan se moe zvati Master Plan, Pro- ulative u cilju osiguranja zatite kulturnih krajolika, posebno urbanistik-
tection Plan, Cultural Resource Management, Archaeological Heritage og i regionalnog planiranja; izradu planova i dokumentacije za zatitu
Management i sl. Feilden; Jokilehto 1992.; Feilden; Jokilehto 1993. kulturnih krajolika.
(1998). 47 Philips, 2002: 37.

281
Krajolik kao kul turno na slijee

Tablica 47: Ciljevi upravljanja zatienim podrujima kategorija V. zatiena podruja (IUCN, 1994.)

CILJEVI UPRAVLJANJA ZATIENIM PODRUJIMA KATEGORIJA V. ZATIENA PODRUJA (IUCN, 1994.)


Odravati sklad meudjelovanja prirode i kulture kroz zatitu krajolika i / ili morskog krajolika te nastaviti tradicijsko
1
koritenje zemljita, praksu gradnje, drutvenih i kulturnih manifestacija.
Podravati nain ivota i gospodarske djelatnosti koje su u skladu s prirodom i ouvanjem socijalne i kulturne grae
2
zajednica.
3 Odravati raznolikosti krajolika i stanita, te povezane vrste i ekosustava.
Ukloniti gdje je to potrebno, a nakon toga sprijeiti koritenja zemljita i aktivnosti koje su neprimjerene u mjerilu i /
4
ili karakteru.
Osigurati mogunosti za javno uivanje kroz rekreaciju i turizam primjerene vrste i razmjera u odnosu na bitne
5
znaajke podruja.
Poticati znanstvene i obrazovne aktivnosti koje e doprinijeti dugoronoj dobrobiti stanovnicima i razvoj javnih
6
potpora za zatitu okolia tih podruja.
7 Donijeti koristi, te doprinijeti dobrobiti lokalne zajednice.

ljanja jest odravanje usklaenog meudjelovanja pri- vrijednostima, kao i posebne oblike komunikacije s vla-
rodnih i kulturnih imbenika, uz odravanje tradicijskog snicima, korisnicima i ostalim dionicima, zbog razumi-
koritenja zemljita, naina gradnje i stila ivota. Uprav- jevanja i uvaavanja prepoznatih vrijednosti.49 Proces
ljanjem treba omoguiti ouvanje prirode, krajoline i upravljanja, kao vitalni dio zatite kulturnog krajolika,
bioraznolikosti te poticati znanstvene i obrazovne ak- zahtijeva nove oblike suradnje s drugim disciplinama
tivnosti koje e ujedno omoguiti dugoronu dobrobit kao i novo, interdisicplinarno usavravanje i prilagoa-
stanovnicima. Vano je sprijeiti takvo koritenje prosto- vanje metoda svakom podruju.50
ra i one aktivnosti koje su neprimjerene mjerilu i ostalim
Pristup mnogih europskih zemalja u upravljanju i zatiti
obiljejima krajolika (tablica 47).
kulturnih krajolika temelji se na naglaenoj ulozi lokal-
Europska konvencija o krajoliku iz 2000. godine prizna- nih zajednica i vlasti koje trebaju ukljuiti politike ou-
je vrijednost naslijea svim krajolicima, bez obzira na vanja karaktera krajolika u lokalne razvojne dokumente
stupanj i razinu vrijednosti, te potrebu njihove zatite te ukljuiti lokalnu zajednicu u procese ocjenjivanja i
u dugoronom planiranju, upravljanju i razvoju. Ciljevi odreivanja granica zatienog podruja te u odluke o
upravljanja odrivog razvoja krajolika, koji ukljuuju niz buduem razvoju. Upravljanje kulturnog krajolika treba
aktivnosti, mogu biti primjenjivi i za kulturne krajolike, temeljiti na razumijevanju i zatiti njegove vrijednosti te
posebice da vrijednosti krajolika trebaju biti povezane s prepoznavanju ranjivosti, prijetnji i rizika koji se mogu
drutvenim promjenama, upravljanjem i planiranjem.48 smanjiti kroz ocjenjivanje kao polazita za izradu smjer-
Uspjeno ukljuivanje kulturnog krajolika u procese od- nica i planiranje upravljanja. Takoer je vano poticati
luivanja zahtijeva pouzdane argumente o kulturnim obzirnu obnovu zgrada i mjesta da bi se sprijeila de-
gradacija krajolinih svojstava te pripremiti odgovara-
48 ***2008.c ...Ciljevi upravljanja krajolikom trebaju dati: podrku jue preporuke i smjernice za novu gradnju, oblikova-
nainu ivota i gospodarskim aktivnostima koje u upravljanje ukljuuju nje i projektiranje u krajoliku. Osim navedenih ciljeva, u
lokalne zajednice, a pojedinca ine odgovornim za promjene u socijal-
nim i ekolokim uvjetima; pristup usmjeren na prostor u ijem planiranju upravljanje kulturnim krajolicima vano je ukljuiti sve
treba uzeti u obzir sve promjene procesa i struktura u krajoliku; prepozna- dionike, a posebno stanovnike.51 Zatiena podruja
vanje aktivnosti koje mogu izazvati strukturne promjene u okoliu i ne-
zatienim krajolicima, kao to su poljodjelske politike, infrastrukturne i
ostale velike graevine, nove ekonomske strategije i dr.; holistiko sagle- 49 U sloenosti procesa i mnotvu dionika u upravljanju krajolicima,
davanje odnosa izmeu obiljeja krajolika i procesa, koji e i nadalje ou- osnovno je dobivanje podrke i uvaavanja. (Buckingham, 2009.)
vati njegov karakter; razumijevanje i prepoznavanje vrijednosti krajolika
u dijalogu s lokalnom zajednicom; vrijednosti krajolika nisu statine, ve 50 Lisitzin, Stovel; 2002:36.
se prepoznaju i konsolidiraju tijekom svakog procesa promjena. [62] 51 Selman, 2004.

282
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

kulturnih krajolika mogu postati vano mjesto za odri- kulturnog krajolika, kojim se prepoznaju osnovne smjer-
vi ruralni razvoj, uz vee prepoznavanje nematerijalnih nice za uspostavljanje njegove zatite. Polazite za izra-
vrijednosti povezanih s tradicijskim nainom ivota, pri- du i donoenje konzervatorske politike jesu:
mjerice za razvoj ekoturizma i kulturnog turizma.
- dokumentiranje, analize i ocjena vrijednosti kultur-
nog krajolika i pripadajuih sastavnica iz kojih proizlaze
Politika i strategija zatite
uvjeti za ouvanje kulturnog znaaja
kulturnih krajolika
- ocjena fizikog stanja, te ogranienja, potencijali i mo-
Sintagma Politika zatite kulturnih krajolika podrazumije- gunosti za razvoj.
va i ukljuuje zakonske okvire i administrativne sustave,
kao i modalitete djelovanja imbenika u sustavu zatite Politika zatite kulturnog krajolika ima daljnju primjenu
krajolika s ciljem poboljanja vrsnoa u krajoliku, ali i u izradi Strategije zatite kulturnih krajolika, Planu uprav-
njegova sveukupnog stanja. Posebna pozornost po- ljanja (koji ukljuuje upravljanje na razini cijelog kul-
sveuje se prostorima visoko vrjednovanih kulturnih turnog krajolika i pojedinih sastavnica), praenju pro-
krajolika i planiranju javnih sadraja u njima.52 Ciljevi su mjena u kulturnom krajoliku te kontroli primijenjenih
ouvanje prostora, poboljanje i razvoj te unaprjeenje mjera. Nakon uspostavljanja Politike zatite kulturnog
kulture graenja i oblikovanja. Politika zatite kao dio krajolika, sutinski dio svakog planiranja zatite jest do-
plana upravljanja kulturnim krajolikom mora jasno izra- noenje Strategije za njezinu primjenu. Svaka admini-
ziti nain kojim e se najbolje ostvariti zatita njegove strativna razina (nacionalna, regionalna, lokalna) treba
ukupne vrijednosti i pripadajuih sastavnica. Prema za- izraditi posebne i sektorske Strategije zatite kulturnih
kljucima Povelje iz Burre potrebno je odrediti strukture krajolika u okviru svojih nadlenosti, vezanih uz zadau
upravljanja putem kojih e biti primijenjena, koje su od- ouvanja njegovih vrijednosti. Strategija zatite treba
govorne za dugorone odluke zatite i upravljanja, kao biti ugraena u sektorske strategije i programe razvoja,
i za svakodnevno upravljanje. Osnovni dokument jest koji izravno ili neizravno utjeu na vrsnou i promjene
Izjava o politici zatite kulturnog krajolika koja ukljuuje kulturnog krajolika. To su: prostorno ureenje, ruralni,
glavne smjernice budueg koritenja i metode potreb- regionalni, turistiki i gospodarski razvoj, vodno gospo-
ne za ostvarenje ciljeva zatite.53 darstvo, promet, energetika, umarstvo i drugo. Vano
mjesto predstavlja ugraivanje pitanja i uvjeta zatite,
Zakljuci politike zatite kulturnog krajolika sadre od- upravljanja i planiranja kulturnim krajolicima u politike
luke o postupcima i metodama koje e se u njemu pri- prostornog ureenja. Strategija zatite kulturnog krajo-
mjenjivati, a potrebno ih je ugraditi u ostale sektorske lika utemeljena je na opim naelima kojima i treba
dokumente izravnog ili neizravnog utjecaja, ime se osigurati okvir za stvaranje partnerstva koje ukljuu-
omoguava uinkovitost njihove primjene. Naela kon- je pojedince, drutvene organizacije, javna i privatna
zervatorske politike uspostavljaju se kroz Plan zatite poduzea sa zadaom zatite i poboljanja kulturnih i
prirodnih sastavnica. Osim toga treba:
52 Longstreth, 2008.
- primjenjivati odgovarajue metode upravljanja, zatite
53 Dokument Izjava o politici zatite krajolika obuhvaa: potrebne
radnje fizike zatite i brige za odravanje znaaja kulturnog krajoli- i oporavka kulturnog krajolika
ka; budui nain koritenja kojim se ostvaruje zatita, te moebitna
- osigurati da se sastavnice krajolika koriste u skladu s
ogranienja u koritenju kulturnog krajolika ili pojedine sastavnice;
pristup i nain interpretacije kulturnog krajolika za javnost; upravlja- njihovim mogunostima i kapacitetima
nje buduim razvojem i promjenama u kulturnom krajoliku; kontrolu
provoenja mjera i ostalih zahvata (intervencija) u kulturnom krajoliku; - smanjiti rizike koji vode prema nepopravljivoj teti kul-
mehanizme za donoenje i usvajanje novih politika zatite kulturnog turnog krajolika ili pojedinih sastavnica te odravati
krajolika, te nain na koji e se primjenjivati politika zatite kulturnog
krajolika (promjene koje ukljuuju njegovu okolinu; djeluju na njegov kulturnu i bioraznolikost kulturnog krajolika.
znaaj, korisnike, vlasnike i ostale dionike).

283
Krajolik kao kul turno na slijee

OCJENA POSTOJEEG USPOSTAVLJANJE POLITIKE


STANJA ZATITE

CILJEVI GRUPE ZADATAKA

DOKUMENTIRANJE
OCJENA KULTURNOG POVEZIVANJE
I OPISIVANJE
ZNAAJA OCJENA
KRAJOLIKA

DIONICI OBLIKOVANJE STRATEGIJE

OCJENA STANJA PRIPREMA PLANOVA ZATITE


UPRAVLJANJA I UPRAVLJANJA

PRAENJE STANJA, PREGLED I KONTROLA

Dijagram 10: Proces upravljanja zatitom kulturnog krajolika

Pristupi u izradi Strategija zatite krajolika, za koji se zala- poboljanje i unaprjeenje kvalitete ivota u njima.54 Izra-
e i Europska konvencija o krajoliku, istodobno ukljuuju i uju se kratkoroni (2 do 5 godina) i dugoroni planovi
povezuju nekoliko razliitih pristupa kulturni, ekoloki, (5 do 30 godina) i projekti koji sadre i katalog mjera
povijesni i ekonomski. Strategija zatite kulturnog krajo- za provoenje. U provoenje Plana upravljanja vano
lika ugrauje drutvene i ekonomske aspekte, ukljui- je ukljuiti nadlene vlasti, odgovorna tijela i ustanove.
vanjem podataka o financijskim izvorima, redoslijedu
Plan upravljanja kulturnim krajolikom temelji se na gru-
aktivnosti, vremenu provoenja, upravljakoj strukturi i
pi zajednikih ciljeva i smjernica koje je usuglasila me-
primjeni politike zatite kulturnog krajolika.
unarodna zajednica, a koji mogu biti polazite i okvir
za planiranje zatite kulturnih krajolika u Hrvatskoj.55
Plan upravljanja kulturnim krajolikom
Osnovno naelo jest da upravljanjem treba ouvati
Upravljanje krajolikom (landscape management) jest dje- sva znaajna vrjednovana fizika obiljeja kulturnog
lovanje sa stanovita odrivog razvoja kojim se osigurava krajolika, sve vrjednovane biotike sustave i prirodne
pravilno odravanje kulturnog krajolika, kao i usmjera- vrijednosti te funkcije i nain koritenja prostora koji
vanje i usklaivanje promjena koje donose drutveni, doprinose znaaju i karakteru kulturnog krajolika. Od-
ekonomski i okolini procesi i utjecaji. Plan upravljanja luke za budue postupanje trebaju biti utemeljene na
kulturnim krajolikom (Cultural Landscape Managment povijesnim i tradicijskim obiljejima kulturnog krajo-
Plan) jest alat kojim se sustavno primjenjuju svi stup- lika, a metode i postupci koji se primjenjuju trebaju
njevi u procesu upravljanja krajolikom, od vizije i ciljeva biti temeljeni na ispravnom provoenju zatite, ime
razvoja kulturnog krajolika, dijagnoze i ocjene stanja,
odreivanja metoda i postupaka djelovanja, do naina
54 Feilden; Jokhileto, 1992., Plan upravljanja krajolikom (Landscape
primjene, praenja i kontrole provoenja. (Dijagram 10) Managment Plan) sastoji se od nekoliko etapa: 1. poetne hipoteze i
Usmjeren je, osim na zadatke zatite i ouvanja prepo- vizija teritorija; 2. ocjena stanja i dijagnoze; 3. formuliranje prijedloga;
4. razvoj i primjena; 5. diseminacija i kontrola.
znatih i vrjednovanih obiljeja kulturnog krajolika, i na 55 Kerr, 1996.;Taylor.; Lennon, 2011.

284
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

se omoguava dugorono ouvanje grae, obiljeja i dokument koji sadri ocjenu znaaja kulturnog krajolika
vrijednosti kulturnog krajolika. U pristupu upravljanju i planirane politike za njezino ouvanje. Kulturnim zna-
treba jasno naglasiti da budue koritenje kulturnog ajem krajolika obuhvaene su i njegove sastavnice koje
krajolika (gospodarsko, rekreacijsko i sl.) treba omoguiti mogu pripadati razliitim vrstama kulturnog naslijea pa
kulturnu i prirodnu odrivost. Plan upravljanja kulturnim se stoga planovi zatite izrauju u timskom, interdiscipli-
krajolikom pisani je dokument koji se sastoji od rezul- narnom okruenju. Plan zatite kulturnog krajolika ima
tata vrjednovanja i mjera koje treba poduzeti da bi se svrhu osigurati ouvanje i odravanje prepoznatih obi-
procesom upravljanja prepoznate vrijednosti ouvale. ljeja i vrijednosti krajolika.57 U sluaju sloenih krajolika
Planom upravljanja treba odrediti: podruje je potrebno podijeliti u zasebna, manja podru-
ja predjele upravljanja. Podruja upravljanja proizlaze
- podruja i elemente kulturnog krajolika koji trebaju
iz posebnosti karaktera, ocjene vrijednosti i osjetljivosti
biti zatieni u ovisnosti o stupnju njihove vrijednosti
pojedinih dijelova krajolika, to utjee na donoenje od-
- posebne uvjete i ogranienja koji se na njih primjenjuju luka i postupanja s podrujima, odnosno pojedinim sa-
- uvjete i standarde koji e biti primijenjeni u radovima stavnicama. U tako odreenim podrujima primjenjuju
odravanja, obnove i poboljanja, kao i ope uvjete za se odgovarajue metode djelovanja u cilju zatite i po-
novu gradnju i unoenje novih elemenata. boljanja vrijednosti krajolika.

Drugi oblik sustavnog uvoenja dimenzije krajolika u


Plan zatite kulturnog krajolika
prostorno planiranje razliitih razina i vrsta ostvaruje
Prema odreenju Europske konvencije o krajoliku krajoli- se kroz izradu Studija zatite krajolika/krajolinih studija.
no/pejsano planiranje (landscape planning) oznaava Svaki prostorni plan mora ukljuiti kulturni krajolik i to u
budua djelovanja za unaprjeenje (poboljanje), obnovu pogledu: prepoznavanja svojstava, tj. karaktera krajolika,
i oblikovanje krajolika. U tom smislu svaka razina i vrsta ocjene vrijednosti i smjernica za zatitu i razvoj. Za os-
prostorno-planske dokumentacije treba ukljuiti dimen- tvarenje navedenog, planom treba omoguiti suradnju
ziju krajolika, ne samo u polazitima, ve i u provedbe- izmeu razliitih disciplina te osigurati izravno sudjelo-
nim etapama plana.56 Takoer se naglaava potreba su- vanje stanovnika i ostalih dionika.
stavnog krajolinog planiranja, prilagoenog razliitim
administrativnim razinama od nacionalnog do lokal- Praenje stanja kulturnog krajolika
nog u obliku: Plana zatite krajolika/Krajolinog plana ili
Tijekom procesa planiranja zatite vano je osigurati ou-
Studije zatite krajolika, tj. pejsane/krajoline studije, kao
vanje postojeih obiljeja krajolika, ocijenjenih kao vrijed-
sastavnog dijela prostornog ili urbanistikog plana. Plan
nost kulturnog naslijea. Odravanje i zatita ukljuuju
zatite kulturnog krajolika (Cutural Landscape Conservati-
postupke promatranja, praenja (monitoring) i kontrole
on Plan) zasebna je vrsta plana zatite i razvoja sa svojim
promjena u kulturnom krajoliku, u svrhu ouvanja njego-
posebnim pristupom i alatima, koji moe meusobno
ve kulturno-povijesne cjelovitosti. U procesu dugoronog
povezati razliite administativne jedinice. Plan zatite kul-
planiranja poetne radnje odravanja mogu se usmjeriti
turnog krajolika odreuje aktivnosti zatite i odravanja
na uvrenje i zatitu glavnih obiljeja kulturnog krajoli-
znaajnih i prepoznatljivih obiljeja krajolika ocijenjenih
ka da bi omoguile pravovremene mjere za sprjeavanje
kao vrijednost kulturnog naslijea, koja proizlazi iz pri-
rodnih obiljeja i/ili ovjekovih aktivnosti. Plan zatite jest
57 Odravanje i zatita krajolika ukljuuje postupke promatranja i
kontrole promjena u krajoliku u svrhu osiguravanja njegove cjelovi-
56 ***2008.c: 61-62. U svakom planu zatite treba odrediti jedinice tosti i karaktera, u obliku istraivanja i dugoronog procesa planiranja
krajolika (landcsape unit), ocijeniti njihove vrijednosti i predvidjeti i praenja promjena u krajoliku. Odravanje treba biti povezano s po-
mjere zatite i oporavka degradiranih vrijednosti. Krajolini plan tre- stojeim stanjem, a poetne radnje odravanja mogu biti usmjerene
ba sadravati i sporazume o financiranju za odravanje i zatitu kra- na stabilizaciju i zatitu svih obiljeja krajolika i sprjeavanje propada-
jolika i njegovih sastavnica. [62] nja promaaja ili gubitka vrijednosti.

285
Krajolik kao kul turno na slijee

propadanja, promaaja ili gubitaka i bez nepoeljnih pro- u Ferrari 2002. godine.59 Naglaena je vanost sudjelova-
mjena postojeeg stanja. U praenju programa odra- nja vladinih i nevladinih organizacija, znanstvene zajed-
vanja treba biti ukljuen pregled naina koritenja zati- nice i tvrtki, da bi se poboljala suradnja i nastavio za-
enog kulturnog krajolika, analiza postojeeg koritenja jedniki rad na ouvanju kulturne i bioloke raznolikosti
i utjecaji na pripadajue kulturne i prirodne sastavnice utjelovljene u kulturnim krajolicima te bolje razumijeva-
te na tradicijski nain koritenja. Osim toga, treba odre- nje meudjelovanja prirode i kulture kroz komparativna
diti smjernice i posebne uvjete za dopustivo i odrivo istraivanja.60 Jedna od opih, obveznih mjera primjene
koritenje kulturnog krajolika te praenje neprihvatljivih Europske konvencije o krajolicima jest uspostava sudjelo-
utjecaja koji rezultiraju preiskoritenjem ili degradacijom vanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti i drugih strana
vrijednosti krajolika ili njegovih sastavnica. koje su zainteresirane za donoenje i provedbu krajoli-
nih politika. Mnogi europski krajolici su ivi, a nekoliko ih
Istraivanja za stvaranje baze podataka temeljem kojih je upisano na listu Svjetskog naslijea u kategoriji organski
se izrauju preporuke i smjernice za zatitu, odrava- razvijenog krajolika.61 Ruralni krajolici nisu odreeni i po-
nje i praenje stanja pripadajuih kulturnih i prirodnih vezani samo gospodarskim, ve i drutvenim razlozima, a
sastavnica trebaju provoditi strunjaci odgovarajuih najbolji oblik njihova odravanja ostvaruje se kroz aktivno
struka. Osim kulturnih, u postupanju i upravljanju kultur- koritenje (primjerice: poljodjelski, vinogradarski krajolici
nih krajolika trebaju biti ukljuene i biofizike sastavnice i sl.).62 Odravanje vrijednosti krajolika stoga zahtijeva ak-
biljne i ivotinjske zajednice koje pridonose znaaju tivnu suradnju planera i lokalnih zajednica u planiranju,
kulturnog krajolika. To znai da u Planu upravljanja tre- upravljanju i odrivom razvoju.63
baju biti predviene metode i aktivnosti za upravljanje i
postupke s prirodnim i kulturnim sastavnicama. Takoer
59 UNESCO, International Workshop: Cultural Landscapes the Chal-
treba biti sagledan stupanj do kojega prirodne promje- lenges of Conservation, Ferrara, 2002. godine. Na konferenciji je is-
ne utjeu na ekoloke procese, doprinose ili umanjuju taknuta potreba promicanja uloge autohtonih stanovnika i lokalne
zajednice, kao uvara svetih prirodnih mjesta (Sacred Natural Sites) i
karakter kulturnog krajolika. kulturnog krajolika, kako bi se pridonijelo njihovoj dobrobiti i ou-
vanju kulturne i bioloke raznolikosti tih mjesta i krajolika. [54]
60 U okviru Svjetske izlobe u Aichiju u Japanu odrana je 5. 6. lipnja
Provoenje zatite kulturnog krajolika 2005. u Tokiu meunarodna konferencija Conserving Cultural and Bio-
logical Diversity. The Role of Sacred Natural Sites and Cultural Landscapes u
Za sve stupnjeve vrijednosti kulturnih krajolika od me- organizaciji UNESCO, World Conservation Union (IUCN), United Nations
University (UNU), the United Nations Convention on Biological Diver-
unarodne (ope), nacionalne do lokalne u provoe- sity (CBD), the United Nations Permanent Forum on Indigenous Issues
nju zatite naglaava se odreujua uloga stanovnika. (UNPFII) i United Nations Food and Agricultural Organization (FAO),
Tokyo, 2005. Glavne preporuke konferencije jesu: the promotion of the
Na taj nain upravljanje procesima ouvanja i zatite role of indigenous peoples and local communities, as custodians of sacred
kulturnih krajolika ujedinjuje ljude u brizi za njihovo na- natural sites and cultural landscapes, through the rights-based approach,
in order to contribute to their well-being and to the preservation of cultur-
slijee i identitet. Lokalne zajednice kao najuinkovitiji al and biological diversity of such sites and landscapes, the participation
of intergovernmental and non-governmental organizations, the scientific
uvari vlastitog naslijea trebaju biti ukljuene u svaki ko- community and the private sector, to enhance cooperation and to contin-
rak prepoznavanja, planiranja i upravljanja krajolicima, a ue collaborative work for safeguarding the cultural and biological diversi-
ty embodied in sacred natural sites and cultural landscapes, and to better
kulturni krajolici Svjetskog naslijea primjeri su koji trebaju understand nature-culture interaction through comparative research.
predvoditi u uinkovitom upravljanju i primjeni metoda 61 Primjerice Ferto Neusiedler See.
konzervatorskog djelovanja.58 Uloga stanovnika i lokalne 62 Motivacija za odravanje treba biti drutvena i ekonomska, a u
prihvaanju kontinuiranog odravanja i koritenja ruralnog krajolika
zajednice u upravljanju krajolicima bila je sredinja tema potrebno je uvaiti i neke promjene. Potreban je struan i pragmati-
konferencije UNESCO-a, IUCN-a i ostalih meunarodnih an pristup zatiti krajolika kao ivog agrikulturnog i ekonomski odri-
vog krajolika. Nasuprot tome, poznati su sluajevi da kulturni krajolici
organizacija koje sudjeluju u pitanjima krajolika, odrane stvarani dugotrajnim razvojem ostaju naputeni. Drugi oblik promje-
ne izazvan je kao rezultat politikih odluka, zadovoljavanjem trinih
uvjeta te intenzifikacijom poljodjelstva.
58 Von Droste; Rssler, 2000. 63 Selman, 2004.

286
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

METODE ZATITE KULTURNOG KRAJOLIKA


Tijekom 19. i u veem dijelu 20. stoljea konzervatorska ne na materijalnim dokazima, postoje li pravi alati ko-
se zatita u teoriji i primjeni razvijala na pretpostavci da jima bi se zatitili nematerijalni elementi koji prenose
sve vrijednosti pripisane mjestu poivaju na njegovoj njegovo znaenje?66
materijalnoj pojavnosti. U skladu s tom pretpostavkom
U povijesti sintagme zatita znai upravljanje promjenama
i metode zatite razvijale su se u nastojanjima da se
pojam promjene iznesen u Povelji iz Burre (1981., 1992.
obliku i prostoru onemogue promjene.64 Godine 1903.
i 1999. godine) nepoeljan je, jer se smanjuje stupanj
Alois Riegl je u svom radu Der Moderne Denkmalkultus
istraivao kako prihvaanje razliitih skupova vrijedno- kulturnog znaaja. Takoer je uspostavljena sintagma
sti neminovno dovodi do razliitih ciljeva i rezultata u upravljanje promjenama s pojanjenjima u kojim se slu-
ouvanju.65 Do danas su grupe vrijednosti pripisane kul- ajevima promjena smatra prihvatljivom, pri emu op-
turnom naslijeu jo proirenije, aktualizirajui pri tom seg moguih promjena treba biti takav da u najmanjoj
Rieglove analize koje su postale ponovno relevantne. mjeri utjee na smanjenje kulturnog znaaja. Reverzibilne
Prihvaeno je da vrijednosti koje se pripisuju naslijeu promjene trebaju se uzeti u obzir u privremenosti njiho-
mjesta/krajolika nisu nepromjenjive i stalne, ve se ra- va trajanja, dok nereverzibilne promjene treba koristiti
zvijaju u vremenu i prostoru. samo kao posljednji izbor, koji ne bi trebao onemoguiti
budue djelovanje zatite.67 Pojedine povelje ICOMOS-a
Odreene grupe dionika mogu pripisati razliite vri- za posebna podruja zatite, kao to su povijesni vrtovi i
jednosti istom mjestu, a jednako tako jedna generacija perivoji, istiu promjene koje se zbog prirode zatienog
moe pripisati mjestu vrijednosti razliite od prethod- mjesta neminovno oekuju.68 U Deklaraciji o zatiti okoline
nih. Osim navedene sloenosti, injenica jest da razliite batinskih struktura, mjesta i podruja, Xian (2005.), zadatak
skupine dionika mogu pripisati posve razliite tipove je takoer nadzor i upravljanje promjenama koje utjeu
vrijednosti istom mjestu, a one mogu biti meusobno na stanje okoline mjesta i podruja batine, kao proces koji
u izravnom sukobu. Pokret moderne zatite kulturnog treba nadzirati i upravljati, ime bi se uspjelo zadrati nji-
naslijea koji se razvijao pod pretpostavkom da vrijed- hov kulturni znaaj i karakter.69
nosti uglavnom poivaju na materijalnom obliku, uspo-
stavio je pristup zatiti koji je utemeljen na zatitnom 66 Bio je to poziv upuen na vie od 9.000 lanova ICOMOS-a da se
zakonodavstvu, prepoznavanju i slubenim postupcima pridrue i sudjeluju u globalnim, multikulturnim i multidisciplinarnim
vjebama za uinkovitu strukturu koja e definirati tolerancije za pro-
donoenja rjeenja o zatiti (registracije). Uspostavljen mjenu (tolerance for change) u novoj paradigmi batine. Petzet, 2009.
je i metodoloki okvir s propisanim strunim postup- 67 ICOMOS/Australia, 1981., Burra Charter, l. 1 When change is being
cima za zahvate u krajoliku koji su usmjereni na zatitu considered, a range of options should be explored to seek the option which
supstancije svih elemenata nositelja njegove vrijednosti minimises the reduction of cultural significance: reversible changes should
be considered temporary. Non-reversible change should only be used as a
kao naslijea. Meutim, novi pristupi naslijeu krajoli- last resort and should not prevent future conservation action. [85]
ka, ije vrijednosti prelaze u podruje nematerijalnih 68 Primjerice, Firentinska povelja o povijesnim vrtovima i perivojima
pojmova, dovode do potrebe traenja odgovora na niz iz 1981. godine spominje rast i propadanje prirode i elju umjetni-
ka i majstora da izgled vrta ostane trajno nepromijenjen (lanak 2),
novih, otvorenih pitanja. Kada vrijednost krajolika po- te u lanku 11 kae: Budui da je glavni materijal biljni, ouvanje vrta u
iva na skupu nematerijalnih koncepata i materijalnih nepromijenjenom stanju zahtijeva brzu zamjenu i dugoroni program
elemenata, koje vrijednosti imaju prednosti: nositelji povremenih obnova. [80]
69 UNESCO, 2005., Xian Declaration on the Conservation of the Setting
zatite materijalne ili nematerijalne vrijednosti? Ako vri-
of Heritage Structures, Sites and Areas, l. 10 to monitor and manage
jednosti krajolika lee u nematerijalnim elementima, a change affecting settings. The rate of change and the individual and cu-
mulative impacts of change and transformation on the settings of her-
itage structures, sites and areas is an ongoing process which must be
64 Araoz, 2009. monitored and managed (art. 9) and change to the setting of heritage
65 Podrobnije o grupama vrijednosti u poglavlju Vrjednovanje kul- structures, sites and areas should be managed to retain cultural signifi-
turnog krajolika. cance and distinctive character. [90]

287
Krajolik kao kul turno na slijee

Pristup zatiti kulturnog krajolika ja konzervirati, a ne obnoviti (conserve, do not restore)


ponekad se previdi injenica da postoje openita,
Suvremene doktrine djelovanja na kulturnim dobrima i prihvaena meunarodna naela. Metoda restauracije
krajolicima utemeljene su na meunarodnim naelima moe se sagledati kao povijesno-kritiki pristup posto-
u odnosu na teoriju restauraciije te rezultatima proi- jeem teritoriju temeljen na prepoznavanju i valorizaciji
zalim iz razmatranja dosadanjih praktinih primje- njegovih vrsnoa, za razliku od metode konzervacije
ra.70 Naela i teorijski pristup metodama potrebnim u
zasnovane na komunikaciji i razumijevanju procesa,
procesu donoenja odluka o ouvanju (konzervaciji) i
iji je cilj produenje ivota i pojanjenje poruka koje
obnovi (restauraciji) kulturnog naslijea sagledavaju se
krajolik kao kulturno naslijee prenosi. Promatrajui u
u komplementarnom odnosu. U samom inu primje-
irem svjetlu, prepoznato je da konzervacija ouvanje
ne metoda oekivane su i odluke koje se mogu mije-
postaje temeljnim dijelom suvremenog ivota i nain
njati i prilagoavati ovisno o posebnostima situacija
upravljanja ivotnim prostorom.72
i karakteru krajolika, uzimajui pritom u obzir njegov
kulturni, socijalni, ekonomski i fiziki kontekst. Raspon Mjere zatite i konzervatorski postupci proizlaze iz vri-
djelovanja moe se kretati od odravanja povijesnog jednosne kategorije, tj. znaaja krajolika, njegovih po-
supstrata do premjetanja te prepoznavanja funkci- jedinih dijelova ili sastavnica, a kreu se u rasponu od
onalnih odnosa i dinamikih procesa koji odraavaju konzervacije i odravanja, do rekonstrukcije i novih za-
percepcije i promjene namjena. hvata s ciljem poboljanja stanja. Prema stupnju ouva-
nosti i znaaja kulturnog krajolika i njegovih sastavnica
Raznolikost vrsta kulturnih krajolika zahtijeva prilago-
zahvati se mogu podijeliti u nekoliko razliitih oblika:
ene postupke djelovanja. Meutim, naela iznesena
u pojedinim poveljama okvir su za predlaganje i pri- - vrlo visoki stupanj ouvanja (konzervacije) kulturnih
mjenu postupaka zatite. Postupci predloeni za zatitu krajolika, koji obuhvaa visoko vrjednovana i ouva-
mjesta s kulturnim znaajem u Povelji iz Burre u sluaju na podruja s prioritetima za konzerviranje svojstava
kulturnih krajolika trebaju uzeti u obzir da su sastav- krajolika kontinuiranim, praktinim aktivnostima odr-
ljeni od pojedinih znaajki i sastavnica odnos izme- avanja i zatite
u sastavnica kao i odnos izmeu elemenata i ireg
- visoki stupanj odravanja u kojemu su postojei gos-
krajolika. Sve navedene sastavnice kulturnog krajolika
podarski odreeni nain i koritenje zemljita rezultirali
zahtijevaju upravljanje, bilo u irokim razmjerima ili u
visokom vrijednosti. Tu su potrebe za zatitu elemena-
elementima manjeg mjerila, dok e razliite sastavnice
ta kulturnog krajolika manje, a opasnosti su promjena
zahtijevati razliite postupke. Primjerice, ouvanje po-
naina koritenja te promjene uzoraka73
vijesnih vrtova ovisi o njihovu prepoznavanju i statusu
zatite.71 Oni zahtijevaju postupke kao to su odrava- - umjereno poboljanje u krajolicima koji su doivje-
nje, ouvanje/konzervacija i restauracija, a u ponekim li naruavanje i degradaciju karaktera i gubitak pre-
sluajevima i rekonstrukcija. U raspravi o osnovnim op- poznatljivih ili svojstvenih elemenata, kao primjerice
eprihvaenim naelima ouvanja (Conservation / Pre- promjene uzoraka: od panjaka do obradivih povrina,
servation), povijesno optereenih i razliito tumaenih zaputanje terasaste obrade, zaputanje panjaka i sl.;
opih uvjeta kao obnova-restauracija (Restoration), ili vano je potaknuti ouvanje i zatitu malih elemenata,
obnova-rekonstrukcija (Reconstruction) i slinih izria-
72 Jokilehto, 2007: 2.
73 Primjerice u poljodjelskim krajolicima suvremeno vinogradar-
70 Misli se na metode koje se primjenjuju u okviru fizike pojavnosti stvo i primjena strojne obrade zahtijeva mijenjanje uzoraka (nekad
krajolika, njegovih pojedinih podruja, kulturnih i prirodnih sastavni- okomiti redovi sadnje loze, danas horizontalni i veeg razmaka), kao i
ca te pridruenih znaajki (obiljeja). uvoenje novih tehnologija i novih mjera vezanih uz veliine posjeda
71 ICOMOS, 1981., Povelja o zatiti povijesnih vrtova i perivoja, Firenca, u poljoprivredi i umarstvu zahtijevaju mjere za ublaavanje utjecaja
l. 9 [80]. promjena na politiku koritenja zemlje.

288
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

kao to su: ograde i suhozidna gradnja, koenje livada Metode konzervacije


i sl., da bi se zaustavio pad vrijednosti krajolika i odravanja krajolika
- niski stupanj restauracije (obnove) krajolika u kojem
Metoda konzervacije (preservation, conservation) jest
je stupanj djelovanja povezan s naruavanjem obilje-
temeljno naelo zatite kulturnog naslijea, koje se pri-
ja krajolika (primjerice koritenje mineralnih sirovina,
mjenjuje i u kulturnim krajolicima. Kao osnovna metoda
kamenolomi i industrijske aktivnosti, urbano irenje,
zatite kulturnog krajolika i/ili njegovih sastavnica po-
intenzifikacija poljodjelstva), to dovodi do gubitka
drazumijeva zaustavljanje daljnjeg propadanja zadra-
krajolinih elemenata, nositelja karaktera i vrijedno-
vanjem stupnja ouvanosti uz potivanje svih vrijednih
sti; u takvim je podrujima ouvan visok stupanj ka-
povijesnih slojeva. Konzervacija obuhvaa proces mjera
raktera i vrsnoa to pomae obnovu i zaustavljanje
potrebnih za zadravanje oblika, cjelovitosti i materijala
degradacija
(supstancije) povijesnog znaaja, a prije svega zahtijeva
- vrlo niska mogunost oporavka, regeneracije kultur- stalno odravanje. Postupci konzervacije provode se
nog krajolika u podrujima gdje je gubitak karaktera specijalistikim konzervatorskim metodama koje ovise
toliko napredovao da obnova (restauracija) nije mo- o uvjetima i stanju struktura koje se eli zatiti i ouvati.
gua jer nema dovoljno ouvanih elemenata, ve su Na primjeru kulturnih krajolika to znai odravanje nje-
potrebni novi programi obnove i oporavka. gove cjelovitosti i karaktera, funkcije i naina koritenja
te zaustavljanje i usporavanje propadanja izazvanog
Osnovne metode djelovanja ovjekovim djelovanjem i/ili prirodnim silama. Kultur-
u kulturnom krajoliku ni krajolik treba biti ouvan u svom postojeem stanju
(izvornom, ili stanju iz razdoblja znaaja) ako ono osi-
Tijekom procesa planiranja zatite vano je osigurati
gurava zadovoljavajuu zatitu, odravanje, koritenje
ouvanje vrjednovanih svojstava kulturnog krajolika.
i interpretaciju.
Zatita kulturnog krajolika stoga se temelji prije svega
na odgovarajuem upravljanju i odravanju. Vrijednosti Metoda konzervacije moe ukljuiti dokumentiranje,
kulturnog krajolika bit e izgubljene ako nije osigurano odravanje, zatitu, popravak, stabilizaciju, a moe se
dugorono sustavno odravanje i upravljanje. Redo- odnositi na fiziku pojavnost i/ili funkciju. Konzervacija
vito upravljanje i odravanje treba pravodobno, u ra- podrazumijeva: odravanje grae (fizikog materijala)
noj pojavi problema, prepoznati potrebe periodikih krajolika u postojeem stanju (tj. stanju razdoblja znaa-
popravaka i obnove. Preventivno treba djelovati prije ja) poduzimanjem aktivnosti za usporavanje mogueg
nego se povea problem, a privremene mjere trebaju propadanja. Zajedno sa stabilizacijom i zatitnim kon-
biti uinkovite, pravovremene i reverzibilne. U osnov- zervatorskim radovima, kojima se titi graa i sprjeava
ne metode postupanja u kulturnom krajoliku ubrajaju daljnje propadanje, ima potpunu prednost nad svim
se: konzervacija/ouvanje (conservation/preservation), drugim postupcima. Meutim, uporabna vrijednost,
odravanje (maintenance), restauracija (restoration) i ob- tj. vrijednost koritenja kulturnih krajolika zahtijeva po-
nova/rekonstrukcija (reconstruction).74 Osim navedenih pravke ili oprezne sanacije koje nadilaze konzervatorske
metoda primjenjuju se jo: oporavak/rehabilitacija (re- radove, a time ukljuuje i dodatne postupke zatite koje
habilitation), obnova (renew), oivljavanje/revitalizacija ukljuuju restauraciju i obnovu. Ipak, metoda konzerva-
(revitalization), uvrenje/stabilizacija (stabilization) i cije/ouvanja uvijek ostaje poetna toka u pitanjima
sigurno uvanje (safeguarding). i raspravama o metodama zatite kulturnog krajolika.

Odravanje je osnovna metoda i jedan od preduvje-


74 Metode su analizirane prema dokumentaciji: National Park Servi- ta konzervacije i ouvanja povijesnog krajolika, a te-
ce, 2000., Australia ICOMOS 1992., ICOMOS-IFLA The Florence Charter melji se na odgovarajuem redovnom odravanju i
(1981.).

289
Krajolik kao kul turno na slijee

upravljanju. Ukoliko nije uspostavljen i omoguen kon- krajolika mogu se popraviti, dodati ili zamijeniti, a izvo-
tinuitet dugoronog sustavnog odravanja i upravlja- de se nakon provedene temeljite analize. Ba kao to
nja, postoji opasnost da e vrijednosti kulturnog krajo- se odravanjem krajolika, odnosno njegovih znaajki
lika biti smanjene i izgubljene. Radi toga treba provo- i sastavnica, uvaju izvorni materijali koji su se rabi-
diti redovito promatranje (praenje) stanja koje treba li u tradicijskim tehnikama, popravak takoer treba
pratiti stalnost naina primjene planiranog upravlja- provoditi u odgovarajuim materijalima i tehnikama.
nja te prepoznati i upozoriti na potrebe povremenih Najbolja rjeenja su izvedbe u analognim tehnikama,
popravaka i obnove u ranim etapama problema. Po- s istom, recikliranom graom, tradicijskim vjetinama
trebno je preventivno djelovanje prije nego se povea i obrtnikim tehnikama.
problem, u obliku privremenih mjera koje trebaju biti
primijenjene pravodobno i zadovoljiti naelo reverzi- Povremena obnova elemenata kulturnih krajolika, koja
bilnosti. Primijenjeni reimi odravanja i manjih po- uvaava karakter i obiljeja u okviru izvornog (povije-
pravaka trebaju biti usuglaeni s povijesnim oblikova- snog) oblikovanja, poeljna je uz uvjet da ne izazove te-
njem, funkcijama i upravljanjem, a ovise o tradicijskim te i smanjenje prepoznate vrijednosti, koja se ne moe
procesima, tehnikama, vjetinama i materijalima. Rad oporaviti tijekom vremena. Povremena se obnova za
ukljuuje preventivne mjere za zatitu i stabilizaciju razliku od redovnog odravanja javlja u duim vremen-
krajolika i njegovih sastavnica, a openito je usmjeren skim ciklusima (kao to su zamjene pokrova, vrsta bilj-
na tekue odravanje, koritenje i popravak povijesnih nog materijala, starih i dotrajalih stabala, sanacija korita
materijala i ostalih obiljeja kulturnog krajolika.75 vodotoka i ostalih vodenih povrina, popravak cesta,
itd.) i najee ima veliki vizualni uinak. Zamjena se
U cilju ouvanja povijesnih obiljeja kulturnog krajolika mora provesti identinim materijalima (vrsta materijala,
nije prihvatljivo unoenje novih, dodatnih elemena- boja, tehnika gradnje). Povremenom obnovom moe se
ta, ve ogranieno i prihvatljivo poboljanje tehnikih javiti privremeni gubitak vrijednosti, kao to su estetska
i ostalih zahtjeva kojima se omoguava kvalitetnije i vizualna (patine, boja i dr.), ali se ona moe ponovno
funkcioniranje. U agrikulturnim krajolicima redovito uspostaviti kroz sljedei vremenski ciklus.
odravanje podrazumijeva kontinuirano odvijanje ak-
tivnosti obraivanja zemlje.76 Cijeli kulturni krajolici Metode obnove, prilagodbe
esto propadaju zbog nedostatka odravanja, a nedo- i oporavka kulturnog krajolika
statak najosnovnijeg odravanja dovodi do problema
i potrebe skupih popravaka. Osim redovnog tekueg Metoda restauracije (restoration) podrazumijeva ob-
odravanja u veim vremenskim razmacima potrebno novu kulturnog krajolika ili njegovih pojedinih sastav-
je planirati i popravak graevina, koji je esto potreban nica u raniju pojavnost, ako su sve promjene poslije
zbog neodgovarajueg odravanja. Pojedini dijelo- predloenog razdoblja znaaja struno ocijenjene i
vi graevine ili drugih izgraenih struktura kulturnog vrjednovane, odnosno ocijenjene kao degradacija
temeljnih znaajki. Restauracija je kao metoda ob-
nove vana za jasno razumijevanje kulturnih obilje-
75 Redovni i povremeni radovi odravanja primjerice u dizajniranih,
namjerno oblikovanih krajolika ukljuuju: sadnju biljaka, gnojidbu, ra- ja, a provodi se u sluaju kad za nju postoji dovoljno
dove u vrtu, brigu o travnjacima, uklanjanje snijega, odravanje pu- podataka iz ranijih razdoblja, uz povratak postojee
tova, orezivanje grmova, odravanje rasvjete, brigu o odvodnji i na-
vodnjavanju, te druge poslove zatite i poboljanja tla. grae krajolika i bez uvoenja novih materijala. Ta-
76 U okviru redovitog odravanja nije mogua zamjena poljodjel- koer su kao dio postupka prihvatljivi rekompozicija
skih kultura drugim vrstama, izuzev istog tipa i slinih sorti (npr. nije
mogua promjena vinograda u vonjak, ali je mogua zamjena sorti
i recikliranje izvornih materijala na licu mjesta, kao i
vina). U oblikovanim perivojima odravanje ukljuuje redovitu zamje- premjetanje naknadno dodanih elemenata. Prema
nu sezonskoga bilja, odravanje visoke vegetacije, oblikovanje ivica
i sl., a da se ne mijenjaju izvorna oblikovna obiljeja.
naelima Venecijanske povelje cilj je restauracije ouvati

290
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

i otkriti estetske i povijesne vrijednosti spomenika, a Tom se metodom oteenom povijesnom krajoliku
utemeljena je na potivanju izvornih materijala i vje- ili graevini vraa cjeloviti oblik na temelju postoje-
rodostojne dokumentacije.77 Budui da je ouvanje ih izvornih struktura, nacrta, starih fotografija, pisanih
postojee grae krajolika i njegovih sastavnica samo izvora, kao i analogija komparativnih primjera, a moe
pokuaj tehnikog stabiliziranja pojedinih podruja ukljuiti ponovnu gradnju unitenog elementa u izvor-
te uklanjanje izvora opasnosti, koji izravno ugroavaju nom obliku. Rekonstrukcijom se nadomjetaju porue-
grau, obnova se bavi ukupnim izgledom krajolika i ni ili nestali dijelovi krajolika, pripadajuih graevina ili
njegovih sastavnica na temelju povijesnih i materijal- drugih elemenata.
nih dokaza. Proces restauracije visoko je specijaliziran,
Metodom obnove (renew) omoguava se krajolik ili nje-
s ciljem vraanja esteske i povijesne vrijednosti, temelji
govu sastavnicu uiniti ponovo novom, a osim metoda
se na uvaavanju izvornih materijala i vjerodostojne
konzervacije i restauracije trea je po rairenosti metoda
dokumentacije, a zaustavlja se kad poinju pretpo-
u zatiti, iako se ne spominje izriito u Venecijanskoj po-
stavke. Metodom restauracije precizno se prikazuje
velji. Obnova ima za cilj postizanje estetskog jedinstva
(ili vraa) oblik, obiljeje i karakter kulturnog krajolika,
u smislu vanjskog izgleda, tj. vidljive pojavnosti krajoli-
koji se javlja u pojedinom povijesnom razdoblju ili je
ka ili njegove sastavnice, uiniti ga ponovno vidljivim
oblikovan prema izvornom projektu, rekonstrukcijom
metodama konzervacije, ienja od naknadnih do-
nestalih povijesnih obiljeja i/ili premjetanja kasnijih
davanja ili ponovne prezentacije u nekom povijesnom
obiljeja. Kao metoda obnove s povratkom izvornog
razdoblju, to pripada podruju restauracije. Meutim,
ili nekog drugog vrijednog povijesnog sloja (najkva-
urbana obnova (urban renewal), kako se provodi u po-
litetnije etape) s visokim stupnjem njegove ouva-
sljednjim desetljeima, moe dovesti do potpunog
nosti, provodi se uz prethodna povijesna, arheoloka,
uklanjanja povijesnih zgrada i tako sa stajalita ouva-
restauratorska i konzervatorska istraivanja. Ukljuuje
nja zapravo postie suprotni uinak. Umjesto rehabili-
mogunost primjene odreenog stupnja rekonstruk-
tacije, ukljueno je ruenje i restrukturiranje uz zadra-
cije, pri emu se dodaju dijelovi koji nedostaju, a bili su
vanje samo nekoliko povijesnih zgrada, to dovodi do
prisutni u odreenoj fazi. Moe biti djelomina ili pot-
dalekosenog unitavanja resursa urbanog krajolika i
puna, a provodi se nakon postupka valorizacije prema
povijesnih struktura.78
izvornom obliku, odnosno najkvalitetnijoj oblikovnoj
razvojnoj etapi. Cilj je ouvanje autentinih vrijednosti Metoda adaptacije/prilagodbe (adaptation) znai pro-
jednog ili vie slojeva, a novi dijelovi moraju se razli- mjenu krajolika za prilagodbu predloenom, prihvatlji-
kovati od izvornih. vom kompatibilnom koritenju. Adaptacija je prihvatlji-
va ako krajolik nije mogue poboljati ostalim metoda-
Metodom obnove/rekonstrukcije (reconstruction) ob-
ma i kad se njome ne smanjuje stupanj njegova kultur-
navljaju se oblik, obiljeja i detalji nepreivjelih krajolika
nog znaaja. Kompatibilno koritenje odnosi se na uvo-
ili njegovih dijelova (sastavnica) iz odreenog povije-
enje promjena koje ne mijenjaju kulturni znaaj grae,
snog razdoblja, ili izvornog oblikovanja. Dok se metoda
koritenja koje je reverzibilno i ono koje uvodi promjene
restauracije usmjerava na pojedina oblikovna obiljeja,
s minimalnim utjecajem. Adaptacija moe oznaavati
metodom rekonstrukcije se obuhvaa cijeli krajolik, ili
prilagodbu na nove funkcije ili obnovu stare prema su-
njegove sastavnice. Rekonstrukcija omoguava povra-
vremenim standardima, a ukljuuje preureenje u svrhu
tak krajolika i/ili njegovih sastavnica u to je vie mo-
gue ranije stanje uvoenjem novih materijala i grae. 78 Navedeni problemi bili su u sreditu interdisciplinarnog is-
traivakog projekta Re Urban Mobil (Mobilising Reurbanisation on con-
77 Venecijanska povelja, 1964., l. 9. Restauracija, koja oznaava po- dition of demographic change) the European Fifth Framework Program
novno uspostavljanje, primjenjuje se nakon ouvanja spomenika, Energy, Environment and Sustainable Development (2002.-2005.)
kao otkrivanje i naglaavanje estetskih i povijesnih vrijednosti, koje na primjerima etiriju europskih gradova: Bologne, Leipziga, Leona i
su skrivene (iz bilo kojeg razloga), promijenjene ili oslabljene. [84] Ljubljane. (Fister, 2011.)

291
Krajolik kao kul turno na slijee

102. Krajolik gorskog podruja umberka

kvalitetnijeg funkcioniranja i poboljanja uvjeta stano- povijesnog grada. Urbanoj rehabilitaciji osim istraivanja
vanja ili rada. Adaptacijom je u najveoj mjeri potrebno povijesne urbane strukture moraju prethoditi i opsena
ouvati izvornu prostornu organizaciju, kompoziciju, a istraivanja gospodarske i socijalne strukture. U nekim
nova namjena mora potivati arhitektonska, umjetnika, okolnostima planovi rehabilitacije imaju uporite na op-
ambijentalna i prostorna obiljeja kao i tehnika ograni- im zahtjevima, primjerice za preobrazbu nekadanjih
enja krajolika ili graevine za novu namjenu. industrijskih u gradske poslovne etvrti i slino.79

Metoda rehabilitacije/oporavka (rehabilitation) ozna- Metoda sigurnog uvanja (safeguarding) znai poduzi-
ava poboljanje korisnosti i funkcija kroz popravak ili manje mjera na nematerijalnim sastavnicama krajolika
zamjenu pojedinih elemenata ili grae krajolika, odno- koje ukljuuju: prepoznavanje, dokumentiranje, istra-
sno uiniti moguim uinkovito kompatibilno korite- ivanje, ouvanje, zatitu, promociju, kao i prenoenje
nje uz istodobno ouvanje uzoraka i obiljeja vanih kroz formalnu i neformalnu edukaciju vjetina, znanja,
za definiranje znaaja krajolika. Kulturni krajolici mogu tradicijskih obiaja, folklora, glazbe itd. Moe se smatrati
biti prilagoeni suvremenoj namjeni ako ne mogu pandanom revitalizaciji u sluaju materijalnih imbeni-
na odgovarajui nain sluiti za prikladnu namjenu u ka naslijea.
postojeem stanju i ako e rehabilitacija zadrati su-
tinska obiljeja i nee promijeniti njihovu cjelovitost i 79 Poznati su primjeri rehabilitacije naputenih podruja nekada-
njih industrijskih i skladinih predjela urbanih krajolika Londona, Co-
karakter niti biti u sukobu s usvojenim zadatcima uprav- penhagena, Dublina i sl. i njihove prenamjene u stambene ili poslovne
ljanja. Metoda urbanog oporavka (urban rehabilitation) etvrti. U sluaju poljodjelskih krajolika to se oituje u ponovnom ko-
ritenju naputenih terasastih polja uvoenjem nekadanjih ili novih
odnosi se na oporavak urbanog podruja ili cijeloga kultura, najee maslina i vinograda.

292
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

PRIJEDLOG SUSTAVA ZATITE


KULTURNOG KRAJOLIKA U HRVATSKOJ

umberako-samoborsko izravnom pomoi. U Hrvatskoj te mjere jo nisu zaivjele,


gorje Pleiviko prigorje ili se provode u vrlo ogranienom stupnju. Resurse kul-
turnih krajolika mogue je koristiti za sadraje vezane uz
Model zatite kulturnih krajolika, primjenjiv i na ostalim
privlanosti i atrakcije krajolika, koje mogu stvoriti trine
kulturnim krajolicima u Hrvatskoj, analizira se na istra-
vrijednosti za zajednicu i vlasnike. To je jedan od nai-
ivanom podruju umberka i zatienog kulturnog
na motiviranja vlasnika za primjenu pozitivnih naina
krajolika umberako-samoborsko gorje Pleiviko
upravljanja. Odravanje kulturnog krajolika u izvornoj
prigorje. Pregledom meunarodnog teoretskog i prak-
namjeni zahtijeva stalne prilagodbe i promjene, ali ako
tinog pristupa metodama zatite kulturnih krajolika
takvi zahvati uvaavaju vrijednosti i obiljeja krajolika
zakljueno je da zatita ima tri temeljna preduvjeta: pre-
mogu ostvariti javnu dobrobit (korist) kulturnog nasli-
poznavanje i karakterizaciju, ocjenu kulturnog znaaja
jea, a osim toga i pojedinane privatne interese. Podje-
(vrjednovanje) i metode upravljanja. U prethodnim su
la privatnog i javnog interesa u odravanju kulturnog
poglavljima analizirane i utvrene metode prepozna-
krajolika u izvornoj namjeni zahtijeva suradnju i uvaa-
vanja, dokumentiranja, karakterizacije i vrjednovanja
vanje izmeu vlasnika (korisnika) i onih koji reguliraju od-
kulturnog krajolika na primjeru istraivanog podruja
nose (upravljaa). Najbolja namjena za uinkovitu zatitu
umberka, kao preduvjeta za izradu i donoenje plana
kulturnog krajolika jest odriva namjena, ona koja ga je
zatite i upravljanja (sl. 102). Istraivanje provedeno u
sposobna odravati te izbjei ili smanjiti mogue tete
ovom poglavlju bilo je usmjereno na analizu meuna-
koje nepovoljno utjeu na njegovu vrijednost.
rodno priznatih metoda, politika i smjernica koje mogu
pomoi uspostavi sustava zatite kulturnih krajolika u Pojmovi planiranje i upravljanje kulturnim krajolikom
Hrvatskoj. Meunarodni zakonski instrumenti i metode oznaavaju procese koji zahtijevaju zakonski okvir i
zatite prepoznati su i analizirani po svojoj relevantnosti povezivanje nekoliko razina:
i primjerenosti za zatitu nacionalnih kulturnih krajolika.
- lokalna razina koju je potrebno sagledati prije dono-
Usporedba i analiza postojeega zakonskog sustava
enja rjeenja o zatiti, a odnosi se na zakonski status
koje ukljuuju pitanja zatite, planiranja i upravljanja
podruja, grupe zadataka i strukture upravljanja, gra-
kulturnim krajolicima s meunarodnim, analiziranim
nice i slino
u poglavlju Zakonodavni okvir zatite krajolika upuuje
na manjkavosti i potrebu dopune. - regionalna razina u kojoj se zatieni kulturni krajolik
razmatra kao sastavni dio regionalnog prostornog i
Metode zatite u upravljanju promjenama kulturnog razvojnog planiranja
krajolika imaju zadau odravati, obnavljati i pobolja-
- nacionalna razina, koja ukljuuje prostorno ureenje,
vati (unaprjeivati) njegove kulturne i prirodne vrijed-
zakonsku zatitu, stvaranje baze podataka i ukljuiva-
nosti. Promjene u krajoliku su neizbjene. One mogu
nje u nacionalne politike razvoja.
biti tetne ako se njima smanjuje kulturni znaaj, mogu
biti neutralne ili doprinijeti poboljanju prepoznatih vri- Naela planiranja i upravljanja kulturnim krajolikom
jednosti. Javni interes krajolika odraava se na vlasnike obuhvaaju sljedee:
kroz ogranienja putem politika i zakonom propisane
- p laniranje na svim razinama treba biti temeljeno
zatite, meutim poznati su i naini kojima se moe po-
na zakonskoj osnovi i prepoznatim vrijednostima,
ticati zatita razliitim poticajnim i fiskalnim mjerama, te

293
Krajolik kao kul turno na slijee

prilagoeno zahtjevima i uvjetima upanije i lokalne je zatien neizravno alatima i dokumentima prostor-
zajednice nog ureenja. Zatita kulturnog krajolika prema Zakonu
- planiranje kulturnog krajolika treba biti povezano s o zatiti i ouvanju kulturnih dobara zahtijeva osim stru-
ostalim zatienim i okruujuim podrujima nog dokumentiranja, vrjednovanja i odreivanja grani-
ce zatienog podruja takoer i ukljuivanje javnosti
- vaan dio planiranja jest odreivanje granica zatite
i zajednice u donoenju odluka za budui razvoj te za
kulturnog krajolika
potrebe planiranja i upravljanja. Odreivanje granica
- sustav planiranja mora biti prilagodljiv te se treba pri-
zatienog podruja treba imati detaljnost do razine
lagoditi postojeim oblicima vlasnitva i institucijama
katastarske (zemljine) estice, a s njim trebaju biti upo-
koje mogu podrati ciljeve zatite
znati svi vlasnici. Osim odreivanja granica zatienog
- planiranje mora ukljuiti sudjelovanje nacionalnog, re- krajolika potrebno je uspostaviti tijelo odgovorno za
gionalnog i lokalnog interesa te imati javnu i politiku upravljanje. Zakonska zatita kulturnog krajolika moe
podrku u provoenju zatite se ostvariti kroz ostale grane, kao to su: prostorno ure-
- koritenje krajolika u okviru njegove povijesne namje- enje, zatita prirode i okolia, poljoprivreda i umarstvo,
ne i omoguavanja kompatibilnog koritenja koje za- zatita obalnog pojasa i sl. te moe pomoi u upravlja-
htijeva minimalne promjene njegovih prirodnih i kul- nju kulturnim krajolikom.
turnih sastavnica
Granice zatite kulturnog krajolika ukljuuju cjelovitost
- z adravanje prepoznatljivih vrijednosti i obiljeja
podruja i obuhvaaju razliite sastavnice i podruja
krajolika kroz ouvanje povijesne grae i prirodnih
koja zasluuju zatitu. Granicama koje ukljuuju kulturne
sastavnica
i prirodne sastavnice, kao i tradicijska naselja, ona koja
- ruralni krajolik prepoznat je kao rezultat povijesnog ra- doprinose gospodarstvu podruja, a iskljuuju naselja
zvoja, a promjene koje nemaju uporite u povijesnom koja umanjuju znaaj i vrijednosti krajolika, omoguava
karakteru nisu prihvatljive se uinkovitost planiranja i upravljanja. Osim ueg pod-
- sve prirodne i kulturne sastavnice koje su kljune za ruja zatite sagledavaju se i okruujua podruja, kao
karakter krajolika zahtijevaju paljivo postupanje dodirno podruje (buffer zone), koje jami ostvarenje
- kulturne i prirodne sastavnice kao vana obiljeja kul- ciljeva zatite kulturnog krajolika. Za odreivanje gra-
turnog krajolika trebaju biti u najveoj moguoj mjeri nice zatite kulturnog krajolika preporuljivo je koristiti
odravane i popravljane, a ne zamijenjene novima; ako postojee fizike granice, lako razpoznatljive na terenu,
je zamjena neophodna, nove trebaju biti prilagoene kao to su prirodne granice, rijeke, ceste i sl., a izbjegava
povijesnima u kompoziciji, mjerilu, oblikovanju, boji, se dijeljenje naselja. Pri tome se koriste i postojee ad-
teksturi i ostalim vizualnim obiljejima ministrativne granica naselja, velikih posjeda i sl.
- promjene i dodavanja potrebna za prilagodbu novom Proces planiranja i upravljanja zatitom, odnosno pro-
koritenju prihvatljive su ako ne unitavaju i ne ugroa- mjenama kulturnog krajolika zapoinje odreivanjem
vaju znaajke prirodnih i kulturnih sastavnica te ako je ciljeva zatite, dokumentiranjem i vrjednovanjem krajo-
oblikovanje usklaeno s veliinom, mjerilom, bojama, lika i njegovih kulturnih i prirodnih sastavnica, ocjenom
materijalima i karakterom krajolika postojeeg stanja krajolika i stanja naina upravljanja.
- promjene i unoenje novih elemenata ne smiju uma- Zadatci sustava zatite i upravljanja jesu:
njiti i unititi sutinska obiljeja i integritet krajolika.
- ouvati prepoznate kulturne i prirodne vrijednosti u
Zakonska zatita kulturnog krajolika moe biti ostvarena krajoliku
na dva naina: kulturni krajolik zatiuje se posebnim - osigurati kontinuitet tradicijskog koritenja, tehnika i
zakonom (Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara) ili praksi gradnje, drutvenih i kulturnih dogaanja

294
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

OCJENA POSTOJEEG DEFINIRANJE GRUPE


STANJA ZADATAKA
CILJEVI ZATITE
DOKUMENTIRANJE OBLIKOVANJE STRATEGIJE
VRJEDNOVANJE POVEZIVANJE
KULTURNOG ZATITE
OCJENA ZNAAJA OCJENA
KRAJOLIKA KULTURNOG KRAJOLIKA
UKLJUIVANJE UGRAIVANJE U
DIONIKA OSTALE SEKTORE

OCJENA STANJA DONOENJE PLANA


UPRAVLJANJA ZATITE I UPRAVLJANJA

PRAENJE STANJA I KONTROLA PROVOENJA

Dijagram 11: Proces planiranja i upravljanja zatitom kulturnog krajolika

- podrati gospodarske aktivnosti koje su u skladu s kul- razliitih interesnih skupina, uz aktivno sudjelovanje lo-
turnim i prirodnim vrijednostima, a onemoguiti one kalne uprave i stanovnika.
koje nisu prihvatljive u pogledu mjerila i obiljeja kul-
Zajednika ocjena vrijednosti i stanja kulturnog krajo-
turnog krajolika
lika, kao i stanja upravljanja, polazite je za definiranje
- uinkovitije koritenje tradicijske namjene poljodjel-
zadataka zatite i ukljuivanja svih dionika, javnih usta-
skog krajolika
nova prije svega uprave Parka prirode umberako-sa-
- poticanje znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje e moborsko gorje i ostalih80 jedinica lokalne samouprave,
doprinijeti dugoronom boljitku stanovnika i javnoj vlasnika i korisnika zemlje i ostalih nekretnina u krajoli-
podrci zatiti krajolika ku, vjerskih zajednica, nevladinih organizacija te drugih
- omoguiti javnu dostupnost za rekreacijske i turistike zainteresiranih. Nain ukljuivanja moe biti putem ra-
sadraje odgovarajue vrste i mjerila, u skladu sa su- dionica s pojedinim skupinama dionika kojima je svrha
tinskim vrijednostima kulturnog krajolika definirati grupe zadatke i dinamiku njihova provoe-
- donijeti korist i poboljanje ivota stanovnicima kroz nja. Grupe zadataka odnose se na pojedine sastavnice
snabdijevanje prirodnim proizvodima (kao to su: po- krajolika, kao mogunosti za razvoj podruja. Zahtijeva-
ljodjelski, voarski, umski, riblji proizvodi, pitka voda ju posebne ciljeve te izradu zasebnih programa zatite,
itd.) i prihode od odrivih oblika turizma. a odnose se na:

Uspostava Strategije zatite kulturnog krajolika ima za- - sela visoke kulturno-povijesne vrijednosti s ouvanim
datak sve prepoznate vrijednosti kulturnog krajolika, tradicijskim (etnolokim) naslijeem bez (ili s vrlo ma-
njegove pojedine sastavnice, smjestiti u okvir budueg lim brojem) stanovnika
razvoja. Nakon provedenog dokumentiranja i kartiranja - stambene i gospodarske zgrade visoke etnoloke vri-
svih potencijala krajolika treba oblikovati ciljeve i imati jednosti koje su naputene i u stanju propadanja
jasnu viziju to se eli postii i tko e upravljati tim pro- - zgrade starih pukih kola bez namjene
cesom. Uspjena strategija planiranja osim toga treba
- reprezentativne stambene zgrade bez namjene
teiti za preispitivanjem postojeih, uvrijeenih stavo-
va o razvitku ovoga prostora samo s gospodarskoga
gledita. Trebala bi zauzeti holistini stav, povezati se s
80 Nadlenih uprava dravnih poduzea; Hrvatske ume, Hrvatske
drugim planovima, te teiti stvaranju mostova izmeu vode.

295
Krajolik kao kul turno na slijee

- brojni mlinovi vodenice, pilane i kovanice na poto- interdisciplinarnom okruenju. Plan zatite krajolika ima
cima izvan namjene, izloeni propadanju svrhu osigurati ouvanje i odravanje prepoznatih obi-
- tradicijske klijeti u povijesnim vinogradima koje su u ljeja i vrijednosti krajolika.82 U sluaju sloenih krajoli-
loem ili ruevnom stanju, a umjesto njih grade se za- ka velikog mjerila, kao to je na primjer kulturni krajolik
mjenske, neprimjerena oblikovanja umberako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje,
- povijesne sakralne graevine (crkve i kapele) dviju podruje se ralanjuje u manja podruja predjele/
konfesija zone upravljanja (sl. 103). Podruja upravljanja proizlaze
iz posebnosti karaktera, ocjene vrijednosti i osjetljivosti
- vei broj starih gradova srednjovjekovnih ili iz raz-
pojedinih dijelova krajolika, koji s obzirom na svoje po-
doblja Vojne krajine
sebnosti zahtijevaju razliite odluke i metode postupa-
- brojni arheoloki lokaliteti, od kojih je najvei broj nja. U tako odreenim podrujima primjenjuju se odgo-
neistraenih varajue metode djelovanja u cilju zatite ili poboljanja
- povijesni putovi i staze vrijednosti krajolika.83 Plan upravljanja opisuje, organizira
- naputene poljodjelske, oranine povrine u podru- i omoguava uinkovite metode razvoja, a temelji se na
jima krkih polja sustavu dokumentiranja, osnovnog okvira za provoenje
- livade, panjaci i travnjaci, koji se ne koriste i prijeti im i kontrolu. Upravljanje ukljuuje dugotrajne i svakodnev-
zaratavanje ne aktivnosti na zatiti i odravanju krajolika. U sluaju
umberka potrebno je revidirati postojeu granicu za-
- gospodarenje umama, sjea velikih umskih povrina
tite odreivanjem podruja zatite kulturnog krajolika i
- brojni gorski i brdski potoci, slapovi, lokve i ostala pri-
njegove dodirne, kontaktne zone. Posebni zadatci plana
rodna obiljeja.
upravljanja i smjernice za zatitu krajolika su:
Sloenost i raznolikost tema u kulturnom krajoliku um-
- upotpuniti bazu podataka o svim kulturnim i prirod-
berako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje zahti-
nim vrijednostima po vrstama te prepoznati koliko do-
jeva posebne pristupe s osnovnim ciljem povezivanja
prinose znaaju kulturnog krajolika
javnog interesa kulturnog i prirodnog naslijea te gos-
podarskih i drutvenih zadataka, to ukljuuje: - uspostaviti politike temeljene na predjelima/zonama
zatite i obnove izgraenog naslijea
- poboljanje komunalne infrastrukture - agrarni krajolik potrebno je ouvati od nove gradnje,
- poticanje poljodjelske i stoarske djelatnosti raznim koju treba usmjeravati u postojea naselja pod kon-
mjerama i financijskom pomoi troliranim uvjetima
- obnovu tradicijskih stambenih i gospodarskih zgra-
82 Odravanje i zatita krajolika ukljuuje postupke promatranja i
da, te ostalih zgrada bez namjene za mogue nove
kontrole promjena u krajoliku u svrhu osiguravanja njegove cjelovi-
sadraje tosti i karaktera, u vidu istraivanja i dugoronog procesa planiranja i
sustava za biljeenje promjena u krajoliku. Odravanje treba biti po-
- promicanje lokalnih proizvoda i trita. vezano s postojeim stanjem, a poetne radnje odravanja mogu biti
usmjerene na stabilizaciju i zatitu svih obiljeja krajolika i sprjeava-
Plan zatite i upravljanja kulturnog krajolika sadri ocjenu nje propadanja promaaja ili gubitka vrijednosti.
znaaja i politike planirane za ouvanje. Kulturnim zna- 83 Podruja ocijenjena najveom ocjenom (brojanom oznakom
4,0-4,4) zahtijevaju primjenu metoda konzervacije i odravanja pro-
ajem krajolika obuhvaen je krajolik u cjelini i njegove
storne organizacije, koritenja zemlje, obnovu povijesnih naselja i
sastavnice, koje mogu pripadati razliitim vrstama kul- tradicijskih zgrada. Za podruja ocijenjena brojanim oznakama iz-
turnog naslijea81 pa se plan zatite izrauje u timskom, meu 3,1 i 3,9 osim metoda odravanja i konzervacije pojedinih, ma-
njih cjelina povijesnih naselja koja imaju ouvana obiljeja, planiraju
se i zahvati poboljanja stanja i mogunosti za novu gradnju, pod
81 Na primjeru istraivanog podruja kulturnog krajolika umbe- kontroliranim uvjetima u pogledu mjerila, kompozicije, oblikovanja i
rako-samoborsko gorje Pleiviko prigorje nalazi se 569 pojedi- koritenja materijala zavrne obrade. Za vee zahvate, kao to je pla-
nanih, evidentiranih i zatienih vrsta kulturnih dobara. Usporediti niranje gospodarskih podruja za vinogradarstvo, propisuje se izrada
s tablicom 9.5.4. krajoline studije kao podloge za urbanistiko-arhitektonska rjeenja.

296
S ustav i meto de za tite kulturno g k rajolika

103. Krajolik naselja gorskog podruja umberka

- smanjiti rizike i ugroavanje podruja od kamenoloma, -u


 spostaviti nagrade za postupanje s krajolikom
divlje gradnje, prevelikog iskoritavanja i sjee uma i - podrati programe za edukaciju javnosti (stanovnika) o
ostalih pojava kojima se smanjuju vrijednosti kultur- vrijednostima naslijea kulturnog krajolika i graevina
nog krajolika
- u kljuiti lokalnu zajednicu u stvaranje programa
- za pojedine dijelove kulturnog krajolika osobito vri- ouvanja batine, ukljuujui nevladine organizacije
jedne, oteene ili osjetljive treba izraditi detaljnije (NGO), kole i drugo.
planove
Kroz proces pripreme Plana upravljanja potrebno je ra-
- oblikovati programe interpretacije batine za posjeti-
zvijati odnose partnerstva s kljunim partnerima, intere-
telje, uspostaviti i urediti edukacijske putove i oznake
snim grupama, pojedincima i dionicima koji trebaju biti
koje obuhvaaju kulturno naslijee (stari gradovi, ar-
ukljueni u oblikovanje politike i plana zatite kulturnog
heoloki lokaliteti, tradicijske kue, mlinovi vodenice,
krajolika. Planiranjem zatite mora se osigurati ouvanje
klijeti i dr.) i prirodne vrijednosti, u koje se ukljuuje i
vrjednovanih obiljeja krajolika, odravanjem i zatitom
lokalna zajednica
koja se prati kroz postupak promatranja i kontrole pro-
- promicati odgovarajue obazrivo koritenje povijesnih
mjena u krajoliku.
zgrada, prilagoditi i ponovno koristiti povijesne zgra-
de umjesto preseljenja i zamjene novom gradnjom
- osigurati da su tradicijske vjetine potrebne za popra-
vak povijesnih struktura odrive, odgovarajue vrjed-
novane i nagraene
- uspostaviti privatno poduzetnitvo za iznajmljivanje
kua i organiziranje sadraja za posjetitelje

297
Krajolik kao kul turno na slijee

Detalj agrarnog krajolika umberka

298
IZAZOVI OUVANJA
I ODRIVOG RAZVOJA
KRAJOLIKA

Krajolici Hrvatske odraavaju raznolikosti zajednikog prilagoavaju svojim potrebama, podiu naselja, grade
kulturnog i prirodnog naslijea i kao vana sastavni- zgrade, obrauju zemlju te su time s njim neraskidivo
ca prostornog identiteta ujedno doprinose kvaliteti i povezani. Na taj nain stvoreni krajolik jest odraz i izraz
raznolikosti europskog prostora. Znaajke i vrijednosti njihova naina ivota te cjelokupnog civilizacijskog i
krajolika na koje je utjecao ovjek svojim koritenjem kulturnog dosega. Ustavom Republike Hrvatske prostor
ili naseljavanjem u Hrvatskoj su, za razliku od mnogih je prepoznat kao nacionalno dobro i nacionalni interes,
zemalja, jo uvijek nedovoljno prepoznate, vrjednovane a pitanja razvitka i zatite krajolika, iako ih se izravno ne
i zatiene. Krajolik jo uvijek nije shvaen u dovoljnoj spominje, integralno se moraju usuglaavati u sustavu
mjeri vanim ne samo zbog ouvanja prostornog i prostornog ureenja. Prepoznavanje karaktera i vrijed-
kulturnog identiteta, nego i kao znaajna mogunost nosti krajolika te njegova zatita i planiranje potrebni su
gospodarskog razvoja. Pojam krajolik odnosi se na pro- da bi se radi uravnoteenog prostornog i gospodarskog
stor, a ne samo prizor, sliku toga prostora. Budui da se razvoja odredili nain upravljanja prostorom i mogu-
krajolik protee posvuda i obuhvaa razliita podru- nosti unaprjeenja stanja. Primjerenom zatitom, uprav-
ja kopna, obale i mora, javlja se u mnogim oblicima, ljanjem i planiranjem krajolika mogui su doprinosi ne
dajui odreenom mjestu posebnost. Krajolik je pro- samo na ouvanju i stvaranju prostornog identiteta, ve
stor svakodnevnog ivota ljudi koji ga koriste, oblikuju i i u razvoju gospodarstva.

299
Krajolik kao kul turno na slijee

104. Asocijativni krajolik iarije i Uke

Cilj zatite karaktera i vrijednosti krajolika jest odravati, a neizostavan je u prostornom planiranju. Aktivno uklju-
obnavljati i poboljati njegove kulturne i prirodne vrijed- ivanje svih dionika u planiranje razvoja krajolika putem
nosti. eli li se ouvati karakter krajolika i njegove vrijed- integralnog planiranja i participativnih procesa kljuni
nosti svi zahvati u prostoru trebaju uvaavati i ukljui- je imbenik u namjeri da razvoj politike krajolika dobije
vati vrijedne naslijeene sadraje i znaajke, a unoenje potporu stanovnika i javnosti (sl. 104).
novih elemenata i struktura mora biti primjereno nje-
govom karakteru i kulturnom znaaju. Zatita naslijea
krajolika ne ostvaruje se sprjeavanjem i onemogua-
vanjem promjena ili fosiliziranjem zateenog stanja, ve
sustavnim dokumentiranjem i praenjem promjena u
krajoliku, unoenjem novih elemenata i sadraja, a bez
rtvovanja najvrjednijeg iz prolosti. U procese uprav-
ljanja kulturnim krajolicima vano je ukljuiti stanovnike
i lokalnu zajednicu, jer su to podruja njihova svakod-
nevnog ivota te mogu postati resurs za odrivi gospo-
darski razvoj. Integralni pristup treba biti ukljuen u sve
politike koje na krajolik imaju izravan ili posredan utjecaj,

300
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

ODREENJE POJMA KRAJOLIK


Bogatstvo hrvatskog jezika oituje se u koritenju ne- lokalne razine. Sloenost stuktura krajolika uvjetuje cje-
koliko rijei koje se odnose na isti pojam, a to su: krajo- loviti, holistiki pristup razumijevanju i istraivanjma u
lik, krajobraz i pejza.1 Iako se prema etimolokom i okviru sloenog i interdisciplinarnog procesa, koji zahti-
lingvistikom tumaenju smatraju istoznanicama, u jeva povezivanje vie razliitih disciplina te osiguranje
strunoj primjeni raznih znanstvenih/strunih podru- odgovarajuih analitikih alata na razliitim mjerilima,
ja esto poprimaju razliita znaenja, pri emu se vrlo posebice za prepoznavanje prostornih i funkcionalnih
esto pojam krajobraza izjednaava s prirodnim obi- meuodnosa.
ljejima nekog podruja. Rije krajolik odnosi se na iri
Krajolik se moe definirati kao zemljopisno odreeno
prostor koji osim prirodnih bitno odreuju i oblikuju
podruje jasnih obiljeja i prepoznatljivog karaktera, koji
kulturne (antropogene) sastavnice, odnosno djelovanje
je rezultat meudjelovanja ovjeka i njegove prirodne
ovjeka na svoj okoli tijekom povijesnog razvoja. Rije
okoline tijekom razdoblja nastajanja i oblikovanja. Su-
pejza se kao tuica u litearaturi i koritenju uglavnom
tinsko mjesto u razumijevanju krajolika jest njegova
odnosi na prizore slike krajolika. Glavnina europskih
kulturna dimenzija, stvorena ovjekovim utjecajem kao
krajolika jest kulturna kategorija, nastala meudjelo-
rezultat meudjelovanja s prirodnim osobinama, po-
vanjem ovjeka i njegova prirodnog okolia; stoga u
godnostima i ogranienjima okoline. Zbog navedenoga
istraivanju, planiranju i upravljanju zahtijeva integral-
se pojam krajolika u istraivanjima humane geografije
ni, interdisciplinarni, pa ak i transdisciplinarni pristup
poistovjeuje s pojmom kulturnog krajolika. U takvom,
drutvenih i prirodnih znanosti.
irokom poimanju pojam kulturnih krajolika ne odnosi
Mnogobrojni istraivaki pristupi u svijetu slau se da se samo na krajolike visokih vrijednosti, prepoznate kao
se pojam krajolika odnosi na iroku zamisao prema ko- kulturno dobro, ve je naglasak na etimolokim kori-
joj su kulturne i povijesne znaajke snano povezane jenima i odreenju pojma krajolik (landscape, landsc-
s fizikim i prirodnim obiljejima odreenog podruja, haft), ije sastavne rijei doslovno oznauju radnje koje
odreujui time njegov identitet. Uspostavom pojma se odnose na oblikovanje zemlje (land, scape, odnosno
krajolik i njegova dvostrukog znaenja primijenjenog Land, schaffen). Ve i pojmovno odreenje govori da je
na prostor i prizor sliku koja ga reprezentira nastao je kulturni krajolik povezan s namjerno smiljenim aktiv-
pojam koji je u prvo vrijeme mjesto/krajolik shvaao kao nostima i djelovanjem ovjeka na pripadajue prirodno
sliku. Viestoljetnim nastojanjem razumijevanja pojma okruenje. Kultura je esto opreka i antiteza prirodi, pri
krajolik danas je prihvaen stav da je on humani ele- emu znaenje rijei kultura u viestrukom znaenju
ment okolia, materijalni i nematerijalni okvir svakod- obuhvaa ukupnost materijalnih i duhovnih dobara,
nevnog ivota ovjeka. Za razliku od okolia, kao fizike etikih i drutvenih vrijednosti, znanja, vjetina, etikih i
okoline ovjekova ivota, krajolik je povezan s idejom socijalnih osjeaja, to je stvorilo drutvo jednog drutva
mjesta. Povezanost krajolika sa zajednicom koja ga kroz ili razdoblja. Prirodni krajolici mogu se nai samo u po-
drutveni proces stvaranja i koritenja mijenja i percepi- drujima koja nisu promijenjena ovjekovim utjecajem.
ra, prepoznaje se ujedno i kao identitet mjesta. Shvaen
Koncept krajolika u znanstvenim se disciplinama geo-
kao meusklop izmeu ljudi i prirode, krajolik postaje
grafije (humane, kulturne geografije, ekologije krajolika)
nositelj kulturne raznolikosti, nacionalne, regionalne ili
razvijao vie od dvije stotina godina, od definicija koje
razlikuju prirodni i kulturni krajolik od odjeljivanja ulo-
1 Za razliku od Hrvatske u kojoj se za isti pojam koriste ak tri rije-
ge prirodnih snaga i ovjekova djelovanja u promjena-
i (krajolik, krajobraz, pejza) postoje jezici koji nemaju izriaj koji bi
oznaavao pojam krajolika. ma krajolika, sve do suvremenog razdoblja i povezivanja

301
Krajolik kao kul turno na slijee

pojmova krajolik i kulturni krajolik, u kojem su oba vie- to se prua oku pri pogledu na prirodu nekog kraja. Obje
na kao izraz sloenog meudjelovanja ovjekovih ideja, su rijei: krajolik i krajobraz dvolane sloenice i to od
drutvenih struktura i fizikih znaajki okolia, pri emu rijei kraj i lik, odnosno kraj i obraz. Prvi dio sloenice
su prirodne snage i ovjekovo djelovanje nerazmrsivo kraj oznaava dio podruja zemlje, naselja i sl., dok drugi
isprepleteni. Slijedom stava da je kulturni krajolik na- obraz ima vie znaenja. Znaenja rijei obraz jesu ono
stao kao rezultat ovjekova boravljenja i koritenja, te da to je obrezano, izrezano, tj. slika, lik, oblik, oblije, izgled.
ukljuuje prirodne i kulturne (antropogene) sastavnice Znaenje rijei lik takoer je viestruko, a oznaava po-
koje su meusobno isprepletene i meuovisne pro- javu i oblije, ukupnost osobina neega. To znai da ri-
izlazi da svaki krajolik po sebi jest kulturni. je (ob)lik oznaava ira svojstva, skup osobina, to se u
rijei krajolik moe interpretirati kao ukupnost svojstava
Kulturnim se krajolicima u uem smislu znaenja sma-
i struktura krajolika, njegov karakter za razliku od rije-
traju krajolici koji se izdvajaju od svoje okoline po po-
i krajobraz koja se odnosi samo na njegov izgled. Po
sebnostima i vrijednostima izgleda (pojavnosti), obliko-
podrijetlu, tvorbi i znaenju, krajobraz je istoznanica
vanja, povijesnog razvoja ili po velikoj zastupljenosti po-
rijei krajolik, samo to se iz rijei krajobraz obinije i
jedinanih kulturno-povijesnih dobara. Kulturni krajolik
lake izvodi pridjev krajobrazan/ni, za razliku od pridje-
pri tome sadri i prikazuje sve sastavnice prirodnoga
va krajolian/ni koji nije uobiajen u hrvatskom jeziku.
krajolika iz kojega se razvio, iako su one u veoj ili ma-
Pojam krajobraz koristi se u prirodnim disciplinama i
njoj mjeri promijenjene u odnosu na jainu ovjekova
krajobraznoj arhitekturi i bavi se uglavnom pitanjima
djelovanja. On povezuje brojne razliite naine korite-
vizualnog tumaenja i oblikovanja prirodnih sastavni-
nja prostora, naselja, zgrade i ostale izgraene oblike,
ca krajolika, a ne ulazi u kulturne i povijesne. Za razli-
stoga se za razliku od ostalih vrsta kulturnih dobara kul-
ku od navedenog, uskog poimanja, u humanistikim i
turni krajolik ujedno interpretira i kao cjeloviti kontekst,
tehnikim disciplinama (geografiji, etnologiji, povijesti,
organizirani sustav unutar kojega se nalaze ostale vrste
sociologiji, arhitekturi, u prostornom planiranju, urba-
kulturnih dobara. Slijedom takvog promiljanja krajo-
nizmu) koristi se pojam krajolik s naglaskom na njegove
lik predstavlja okvir za kulturne vrijednosti, analogno
prostorne, kulturne, drutvene i oblikovne imbenike.
ekosustavu za prirodne. Koritenje koncepta krajolika
omoguava na taj nain cjeloviti pristup sadraju i po- Danas se u svijetu i u podruju ouvanja prirodnih vri-
vijesti mjesta, istraujui nain na koji su ljudi formirali jednosti i ekosustava poinje pridavati vanost ovjeku i
i oblikovali naselja i koristili prostor u odnosu na to- zajednici, njihovu poznavanju lokalnih ekolokih uvjeta
pografske oblike i prirodna obiljeja. Krajolik se u tom te kulturnim tradicijama vanim u razvoju strategija za-
kontekstu razmatra kao kulturno naslijee, s kulturnim, tite krajolika. Taj stav koji preispituje i postavlja na istu
povijesnim, umjetnikim, ekolokim i simbolikim zna- razinu zatitu kulturnih i prirodnih sastavnica krajolika
ajem, kao kategorija zatienog krajolika. On postaje otvara nove mogunosti za suradnju izmeu razliitih
kulturnim dobrom nakon provedenog vrjednovanja disciplina, zatite prirodnog i kulturnog naslijea. Nave-
njegovih obiljeja, prirodnih i antropogenih sastavnica deni smjerovi u ouvanju i zatiti razvijaju novi pristup
koje u meusklopu odraavaju umjetnike, kulturne, upravljanju krajolikom koji prepoznaje njegove vie-
povijesne i ostale povezanosti s prirodnim okoliem. slojne vrijednosti. To je ponovno povezivanje rasloje-
nog poimanja prostora to se temelji na prepoznavanju
Odreenje pojma krajolik podlono je razliitom razu-
cjelovitih, integralnih vrijednosti i doivljaju mjesta. Re-
mijevanju, tumaenju i esto nesuglasju, to je u hrvat-
zultat je postupna, ali temeljna promjena cilja ouvanja
skom jeziku dodatno naglaeno koritenjem nekoliko
krajolika te poticanje nastojanja koja potuju prirodne
rijei koje se odnose na isti pojam, a to su: krajolik, kraj-
procese, kulturne, estetske, tradicijske i povijesne vrijed-
obraz i pejza. Osnovno znaenje rijei krajolik, krajo-
nosti vane za ouvanje njegova identiteta.
braz, pejza (landscape, Landschaft, paysage) jest: ono

302
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

POBOLJANJE PRAVNE ZATITE


KRAJOLIKA U HRVATSKOJ
Stanje dananje pravne zatite krajolika nije zadovolja- okviru povezanosti sa zatitom umjetnikih, povijesnih,
vajue jer ne osigurava u dovoljnoj mjeri zatitu krajoli- kulturnih i prirodnih spomenika, vanjskog izgleda gra-
ka kao vanog elementa prepoznatljivosti i prostornog dova, sela i krajolika, podruja prirodnih i panoramskih
identiteta Hrvatske. Analiza zakonskih i institucionalnih ljepota. Slino je i u statutima talijanskih i panjolskih
okvira zatite krajolika u Hrvatskoj te usporedba s eu- regija, odnosno pokrajina, u kojima je takoer izravno
ropskim zemljama pokazala je u pojedinim aspektima obuhvaen pojam krajolika. U sluajevima gdje javna
slinosti, ali i niz veih razlika i nedostataka. Problema- politika krajolika nije jasno odreena i nema zasebne
tika krajolika u Hrvatskoj jo uvijek nije shvaena sveo- odgovorne uprave, razliiti odjeli iz pojedinih ministar-
buhvatno, prema zamisli i naelima Europske konvencije stava zajedniki dogovaraju pitanja vezana uz krajolik,
o krajoliku. Postojea zakonska zatita krajolika u okviru a najee su ukljuena tri spomenuta ministarstva. Oni
nekoliko zakona u Hrvatskoj nije u dovoljnoj mjeri me- se povezuju u okviru koordinacije unutar koje se uspo-
usobno usklaena, to se najvie odraava na stanju stavljaju pristupi i naela djelovanja. Osnivanje poseb-
ureenja prostora i izgledu krajolika. Osim Zakona o po- ne ustanove omoguuje uinkovitu skrb o krajolicima,
tvrivanju Europske konvencije o krajobrazima ne postoji kao to je primjerice The British Countryside Commission.
jedinstven zakon koji bi regulirao pitanja krajolika. Ostali Slino primjeru Velike Britanije, i u mnogim europskim
zakoni koji se odnose i kojima se ureuju pitanja krajo- zemljama odgovornost i briga o krajolicima povjereni su
lika jesu: Zakon o prostornom ureenju, Zakon o zatiti lokalnoj i regionalnoj upravi, kao to je sluaj s Irskom,
prirode, Zakon o zatiti okolia i Zakon o zatiti i ouvanju Francuskom i skandinavskim zemljama. Posredna zatita
kulturnih dobara. U nekoliko ostalih zakona ijim se dje- krajolika ostvaruje se kroz ostale zakone i propise, a od-
lovanjem i provoenjem znatno utjee na stanje i izgled nos prema krajoliku ostvaruje se u sustavu prostornog
krajolika, kao to su: Zakon o umama, Zakon o vodama, planiranja, te kroz izradu posebnih, krajolinih/pejzanih
Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o poljoprivredi, Za- planova i studija.
kon o energiji, Zakon o cestama, nije vidljiv odnos prema
Institucije koje se u Hrvatskoj bave pojedinim pitanji-
krajoliku, niti ga se posebno prepoznaje.
ma krajolika jesu: Ministarstvo graditeljstva i prostor-
Analiza meunarodnih primjera pokazala je da se pi- nog ureenja, Uprava za prostorno ureenje i Dravni
tanja krajolika razliito rjeavaju u pojedinim zakonima zavod za prostorni razvoj; Ministarstvo kulture, Uprava
i da osim Italije, Njemake, Francuske i vicarske, koje za zatitu kulturne batine; Ministarstvo zatite okolia
imaju zakone koji se odnose na krajolik, ostale europske i prirode i Dravni zavod za zatitu prirode. Akadem-
zemlje pitanja krajolika rjeavaju drugim zakonima, koji ski pristup krajoliku nazoan je na nekoliko fakulteta
su u nadlenosti razliitih ministarstava Ministarstva Sveuilita u Zagrebu i Zadru, i to na: Arhitektonskom,
za kulturna dobra, Ministarstva za okoli, Ministarstva Agronomskom, Prirodoslovno-matematikom (odsjek
za poljoprivredu, ribarstvo i prirodu i slino. Meutim, Geografije) i Filozofskom fakultetu (Sociologija i Etno-
najvei broj zemalja prepoznaje krajolik u svojim Usta- logija). Izmeu pojedinih disciplina koje obuhvaaju
vima. U Ustavima europskih zemalja jasno je izraen pitanja krajolika i pripadajuih pristupa postoje razlike, a
odnos prema okoliu kao novoj odgovornosti drave nisu usuglaeni ni pojmovi, to dovodi do neusklaeno-
ili kao nova ljudska prava, a krajolik je ukljuen kao in- sti u razumijevanju, definicijama i interpretaciji pitanja
tegralni dio koncepta okolia. Primjerice na razini re- vezanih uz krajolik.
gija, saveznih drava Njemake o krajoliku se govori u

303
Krajolik kao kul turno na slijee

Osim zakonskih, u Hrvatskoj su usvojeni i strateki do- cjelokupnog prostora drave, a ne samo izdvojenih po-
kumenti kojima se izraavaju politike i ciljevi budueg druja visoke vrijednosti, planirala je izradu Krajobrazne
razvoja prostora i krajolika. Treba naglasiti da ne po- osnove Hrvatske, kao prostorno-planske podloge za inte-
stoji jasno oblikovana i artikulirana politika o krajoliku gralnu zatitu prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti
krajolina politika, niti zamisao o potrebi njegove za- prostora, te identiteta krajolika. Ve je tada bilo nagla-
tite na nain kako to propisuje Europska konvencija o eno da Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i odrava-
krajoliku. To se moe povezati s injenicom da krajolik ti na dravnoj, upanijskoj i gradskoj/opinskoj razini, pri
kao entitet nije prepoznat u Ustavu RH, kao ope dobro nadlenim slubama prostornog ureenja, uz multidisci-
i javni interes, niti je razvidno koja je institucija nadlena plinarnu suradnju slubi zatite prirodne i graditeljske ba-
za koordiniranje pitanja krajolika. Iz navedenih razloga tine, zatite okolia te nositelja relevantnih znanstvenih i
dosad nije izraena Strategija zatite krajolika. Pitanja strunih projekata.2 Naglaeno je da se krajolina osnova
krajolika (krajobraza) navode se u naslovu i sporadino izrauje metodom interdisciplinarnog rada, objedinjava
su dotaknuta u Strategiji i akcijskom planu zatite bio- podatke o integralnim vrijednostima prostora, a osobito
loke i krajobrazne raznolikosti, zadravajui se na op- prirodnim, ekolokim, kulturnim, povijesnim, estetskim,
im naelima Europske konvencije o krajoliku i Strategije rekreacijskim i gospodarskim, te omoguava odreiva-
prostornog ureenja navodei potrebu prepoznavanja nje podruja zajednikih obiljeja tipolokih razvrstaja
tipova krajolika i izradu Krajobrazne osnove RH. Iako su karakterizaciju i njihovo sintezno vrjednovanje. Oeki-
Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvat- valo se da e rezultati krajoline osnove dati uvid u po-
ske jo 1999. godine propisali izradu Krajobrazne osnove, godnosti, osjetljivost ili ugroenost odreenih krajolika
ona jo nije napravljena, a krajolik se jo uvijek promatra s obzirom na mogue namjene i zahvate u prostoru, ali
sektorski, uglavnom sa stanovita prirodnih vrijednosti. i za oblikovanje preporuka, smjernica i mjera za njegovu
U Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne zatitu. Takoer je bilo zacrtano da e se krajoline pod-
raznolikosti krajoliku se posveuje premalo pozornosti, loge koristiti pri izradi dokumenata prostornog uree-
promatra ga se sekundarno i sektorski (iskljuivo kroz nja na svim razinama od drave, upanija do gradova
prirodne sastavnice), bez prijeko potrebnog interdisci- i opina. Navedeno jo uvijek nije uspostavljeno, niti su
plinarnog pristupa. U tijeku je izrada Strategije prostor- utvreni jedinstvena metodologija i standardi potrebni
nog razvoja Republike Hrvatske, koja takoer naglaava za njezinu izradu.
potrebu izrade Krajobrazne osnove Hrvatske.
Zatitom su za sada obuhvaeni jedino krajolici uklju-
Ostali strateki dokumenti (Strategija odrivog razvitka, eni u podruja nacionalnih parkova, parkova prirode i
Strategija zatite okolia, Strategija regionalnog razvoja, regionalnih parkova, ali se zatita provodi prema Zakonu
Strategija energetskog razvoja, Strategija prometnog ra- o zatiti prirode, to ukazuje na nadlenosti i bavljenje
zvitka, Strategija upravljanja vodama, Strategija energet- prirodnim sastavnicama. Kulturni krajolici za iju zatitu
skog razvitka), izuzev Strategije odrivog razvitka, koja se postoje pretpostavke prema Zakonu o zatiti i ouvanju
zalae za izradu Krajobrazne osnove, ne izraavaju goto- kulturnih dobara dosad su zatieni u vrlo malom broju.3
vo nikakav odnos prema pitanjima krajolika. Strategija
ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kul- 2 Strategija prostornog ureenja RH, 1997: 165.
3 U prethodnim poglavljima utvreno je da su krajolici izuzetno
turne batine posebno naglaava kulturni krajolik, po- sloeni i raznoliki prostorni sustavi te da svaka zemlja, ovisno o vla-
trebu njegova prepoznavanja, dokumentiranja i zatite stitim primjerima, treba razviti prikladne metodologije. U Hrvatskoj
je donoseno prvo Rjeenje o preventivnoj zatiti kulturnog krajolika za
te ukljuivanja u gospodarske i turistike programe. Iako podruje umberako-samoborskog gorja Pleivikog prigorja (NN
je Strategija prostornog ureenja izraena prije donoe- 70/09). Rjeenja o zatiti kulturnog dobra podruja Starogradskog po-
nja Europske konvencije o krajolicima, u duhu tadanjih lja na otoku Hvaru i kulturnog krajolika Velikog Tabora, iako po svojim
obiljejima pripadaju kulturnim krajolicima, upisana su u Registar kul-
spoznaja o potrebi vrjednovanja i obzirnog koritenja turnih dobara kao arheoloko podruje, odnosno kao kulturno-povi-
jesna cjelina.

304
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

Jedan od razloga jest nedostatak teorijskih istraivanja krajoliku. Postojea zakonska zatita krajolika u okviru
koja bi bila polazite i omoguila uspostavljanje jedin- nekoliko zakona u Hrvatskoj nije u dovoljnoj mjeri me-
stvenog metodskog pristupa za izradu strunih standar- usobno usklaena, to se najvie odraava na stanju
da i kriterija za dokumentiranje, vrjednovanje i zatitu ureenja prostora i izgledu krajolika. Krajolik stoga treba
kulturnih krajolika, a s druge strane je pitanje provo- ugraditi u pravilnike i podzakonske akte u nadlenosti
enja mjera zatite i osnivanja tijela koje e se baviti resornih ministarstava, osobito prostornog ureenja,
upravljanjem i zatitom kulturnog krajolika. Istraivanja posebice u Pravilnik o nainu izrade prostorno-planske
i analize u ovom radu ukazuju na to da pozornost treba dokumentacije. Krajolik treba ugraditi u ostale sektore
usmjeriti i obinim, ivim krajolicima koji su stoljeima koji na njega imaju neizravan utjecaj, kao to su: poljo-
bili naseljeni i kultivirani, kao ruralni, poljodjelski, a danas privreda, umarstvo, promet, vodno gospodarstvo, regi-
su bez stanovnika, dok su obradive povrine zaputene onalni razvoj i drugo. U cilju primjerne skrbi o krajoliku
i obrasle samoniklom vegetacijom (umom, grmljem, potrebno je osnovati struno tijelo, Agenciju te osigu-
makijom i sl.). Zbog zahtjeva za novom gradnjom spa- rati meuresornu suradnju tijela dravne i regionalne
daju u ugroena podruja. Prostorni planovi upanija, uprave, planerskih organizacija, nevladinih organizacija i
gradova i opina preteito sagledavaju krajolik/kultur- ostalih. Krajolik treba ugraditi u Ustav, kao konstitutivnu
ni krajolik s gledita prirodnih vrijednosti i bioloke ra- i sutinsku komponentu ovjekove okoline, koja odra-
znolikosti (stanita, ugroene vrste, zatiena podruja ava raznolikosti kulturnog i prirodnog naslijea i vaan
prirode i dr.), ali pritom ne sagledavaju problematiku je element prostornog identiteta.
zatite i ouvanja krajolika. Samo rijetke upanije (Za-
grebaka, Sisako-moslavaka, Koprivniko-krievaka,
Istarska) naznaile su znaaj krajolika i provele su pred-
hodno vrjednovanje cjelokupnog teritorija upanija.
Slijedom provedenog vrjednovanja dane su smjerni-
ce i preporuke za zatitu krajolika u planovima nieg
reda, utvreni su kriteriji za nova graevna podruja
te ouvanje identiteta postojeih naselja. Spomenuta
metoda vrjednovanja krajolika i krajolinih vrijednosti
nije provedena za jadransko priobalje i otoke, koji su u
velikoj mjeri izloeni pritiscima razvitka te otvaranjem
turistikih predjela, esto u najvrjednijim krajolicima.
Upravo se neselektivnim irenjem graevnih i turistikih
podruja nastavlja betonizacija obale; nestaju krajolici
stvarani tisuljeima, a time se gubi zaviajni pa i naci-
onalni identitet.

Usporedbom i analizom postojeeg institucionalnog


sustava i hrvatskih zakona koji ukljuuju pitanja zatite,
planiranja i upravljanja krajolika s meunarodnim za-
kljueno je da je pravna zatita nezadovoljavajua, da
je potrebna revizija i dopuna zakona te osnivanje agen-
cije ili druge ustanove za pitanja krajolika. Problematika
krajolika u Hrvatskoj jo uvijek nije shvaena sveobu-
hvatno, prema zamisli i naelima Europske konvencije o

305
Krajolik kao kul turno na slijee

PROVOENJE TIPOLOKOG
RAZVRSTAJA KARAKTERIZACIJE KRAJOLIKA
Dokumentiranje i prepoznavanje tipolokih obiljeja prepoznavanje podruja homogenih svojstava krajoli-
osnovne su pretpostavke zatite karaktera i vrijednosti ka metodama razvrstavanja, to predstavlja sloen za-
krajolika. Provode se na razliitim razinama i mjerilima datak. Razlozi tome su teko odredive granice izmeu
te zahtijevaju jedinstven pristup da bi dobiveni rezul- prirodnih obiljeja, procesa i namjene te zbog naina
tati bili usporedivi i sukladni s meunarodno prihva- prepoznavanja i dokumentiranja meudjelovanja izme-
enim metodama. Osim prirodnih, kulturno-povijesne u pojedinih sastavnica krajolika. Suvremeni pristupi
sastavnice vaan su imbenik prepoznavanja i utvri- istraivanjima krajolika naglaavaju potrebu stvaranja i
vanja uzoraka, krajolinih tipova i podruja. U dosada- povezivanja razliitih znanstvenih disciplina, zbog toga
njim pristupima tipolokog razvrstaja prevladavajui to u krajoliku postoji niz razliitih obiljeja i vrijednosti
su imbenici prirodnih sastavnica, koritenje prostora i biofizikih, ekoloko-okolinih, kulturno-povijesnih, so-
ovjekova percepcija krajolika. Za kartiranje krajolinih ciolokih, psiholokih i ostalih. Suvremena meunarod-
tipova i podruja koristi se tehnika podrka GIS-a te na iskustva pokazala su da je dokumentiranje krajolika i
metode kabinetskih i terenskih istraivanja. Na temelju njegovih kulturnih sastavnica dosad bilo zanemareno i
provedenih analiza teorijskog pristupa i meunarodno da je provedeno u maloj mjeri. Razvojem suvremenih
uspostavljenih metoda i modela tipolokog razvrstaja izmjera prostora i tehnika vizualizacije dokumentiranje
karakterizacije krajolika predloen je model sukladan krajolika je postalo pristupanije, posebice u kombina-
meunarodnom, prilagoen svojstvima krajolika u Hr- ciji s uporabom geografsko-informacijskih sustava, koji
vatskoj te proiren parametrima kulturnih sastavnica. postaju glavnim alatom za dokumentiranje krajolika i
Utvren model tipolokog trazvrstaja provjeren je na upravljanje njegovim razvojem i zatitom. Na temelju
istraivanom podruju umberka. dosadanjih meunarodnih iskustava pokazalo se da
se zbog velike sloenosti kulturnih sastavnica krajolika
Prepoznavanje obiljeja karaktera krajolika prema
oteava njihovo razvrstavanje i kategorizacija na cjelovit
odredbama Europske konvencije o krajoliku provodi se
i jedinstven nain. Meunarodna rasprava o tome kako
za sve krajolike, a ne samo za posebno vrijedne i zatie-
tumaiti, interpretirati i raspodjeliti podatke kulturnih
ne. Metode istraivanja i tipolokog razvrstaja krajolika
sastavnica krajolika, za razliku od abiotikih ili biotikih
mogu biti objektivne i subjektivne te ukljuuju nesta-
skupova podataka, dosad nije postigla zadovoljavajui
tistike i statistike modele. Statistiko, tj. objektivno
dogovor. Dosadanji pristupi tipolokog razvrstaja krajo-
razvrstavanje krajolika uglavnom se koristi u geografiji,
lika temeljili su se uglavnom na pokazateljima prirod-
ekologiji, prostornom planiranju i upravljanju krajoli-
nih obiljeja i sastavnica krajolika, kao to su klimatska,
kom, metodama stvaranja kartografskih prikaza, snima-
reljefna, geoloka graa i tla. Podatci koritenja prosto-
nja iz zraka te matematikog modeliranja. Za razliku od
ra (dobiveni iz karata Corine Land Cover) interpretirani
objektivnog pristupa, koji polazi od pretpostavke da je
su kao prirodna i kulturna komponenta krajolika, ali je
vrsnoa krajolika sadrana u njemu samome, subjektivni
ustvreno da ne daju uvijek zadovoljavajue rezultate,
smatra da se njegova vrsnoa moe ocijeniti samo oi-
posebice u krajolicima naselja.
ma promatraa. Metode istraivanja krajolika uglavnom
se prilagoavaju ciljevima istraivanja, pri emu se niz Dosadanji stupanj ukljuivanja kulturnih sastavnica
istraivanja bavi estetskom dimenzijom i percepcijom u metode europske tipoloke podjele krajolika mno-
krajolika, usko povezanom s pitanjima njegova identi- gi su autori (Antrop, Wascher, de la Tore) proglasili
teta i znaenja za stanovnike. Zadaa karakterizacije jest nedostatnim, sa zahtjevom da se na niim razinama

306
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

105. Urbani krajolik nizinskog dijela Zagreba

karakterizacije nacionalnim, regionalnim i lokalnim Krajolinih osnova u kojima e se odrediti mjere zatite
ukljue i kulturne sastavnice. U ovom je istraivanju i razvoja krajolika. Za potrebe izrade krajolinih osnova
u tipolokom razvrstavanju krajolika, osim prihvaenih potrebno je uspostaviti kriterije i standarde dokumen-
metoda ukljuivanja prirodnih sastavnica, teite bilo na tiranja, primjenu GIS-a, te multidisciplinarnost timova
uvoenju antropogenih, kulturno-povijesnih sastavnica. koji ih izrauju. Krajoline osnove trebale bi biti podloga
Usklaivanjem tipoloke podjele krajolika hrvatskog te- za izradu stratekih i planskih dokumenata, kao i pro-
ritorija s europskom kartom krajolinih tipova LANMAP2 storno-planske dokumentacije (sl. 105).
omoguit e se usporedivost te ukljuivanje u projekte
meunarodne suradnje. Stoga je u Hrvatskoj potrebno
provesti tipoloku podjelu karakterizaciju krajolika na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini izradom tzv.

307
Krajolik kao kul turno na slijee

PREPOZNAVANJE, DOKUMENTIRANJE I
VRJEDNOVANJE KULTURNIH KRAJOLIKA
Do sada nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati ni dokumen- raspravljalo to sve ukljuuje pojam kulturnog krajolika i
tirani krajolici kulturnog naslijea Hrvatske, iako nepri- to se vrjednuje, ve kako zatititi te vrijednosti i uprav-
jeporno postoje. Prepoznavanje kulturnih krajolika kao ljati njima. Teite je bilo na promicanju i pojanjenju
vrste kulturnih dobara u Hrvatskoj jo je uvijek na po- znaaja kulturnih krajolika u podruju ouvanja nasli-
etcima, zbog nepostojanja sustavnog pristupa zatiti te jea, te u politikama i strategijama odrivog razvitka. Iz
jasno definiranih kriterija za ocjenu njihove vrijednosti. analize razvoja koncepta kulturnog krajolika uoeno je
Meunarodne povelje i preporuke predstavljaju stru- da se od najranijih etapa zamisao pojma krajolika kao
ni teorijski okvir i usmjerenje unutar kojeg je mogue prostornog naslijea (1960-ih godina) mijenjala i do-
provesti sustavno razvrstavanje kulturnih krajolika u Hr- punjavala u pogledu:
vatskoj te osigurati potrebnu meunarodnu uspore-
- naziva pojma od grupe zgrada, povijesnog, arhitekton-
divost i sukladnost. U meunarodnim okvirima zatite
skog podruja, mjesta do kulturnog krajolika (group of
krajolika takoer postoje razliita gledita o definiciji,
building, historic area, heritage site, cultural landscape)
odreenju i obuhvatu pojmova krajolik i kulturni krajo-
lik. Podrobnom analizom uspostave pojma kulturnog - obuhvata od grupe zgrada i njihove okoline, naselja
krajolika analizirane su slinosti i razlike u odreenju i okoline sve do cjelokupnog podruja percipiranog
pojma i postupnom ukljuivanju pojedinih sastavnica od ovjeka
kroz razvoj zamisli. Prema Europskoj konvenciji o krajo- - koncepta i pristupa od krajolika kao slike i lijepog
liku kao najirem i najobuhvatnijem dokumentu o za- prizora do prostora sloenog meudjelovanja ovje-
titi, krajolik je odreen kao podruje opaeno od ljudi, ka i prirode
ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ - vrijednosti koja proizlazi iz znaajnih kombinacija
ili ljudskih imbenika, a obuhvaa sve krajolike kopna, kulturnih i prirodnih obiljeja
obale i mora. Osim toga, krajolik je zbroj svih promjena
- metoda zatite od statinih (popravaka i vraa-
u okoliu, mjesto gdje se susreu prolost i sadanjost.
nja izvornog izgleda) do dinamikih upravljanja
Bez obzira na ranije suprotstavljena stajalita, navede-
promjenama.
na je definicija bliska opisu kulturnih krajolika prema
UNESCO-ovim aktualnim smjernicama za zatitu Svjetske Odreenje pojma kulturnog krajolika od uspostave poj-
batine, prema kojoj kulturni krajolici predstavljaju slo- ma do danas kroz meunarodne se povelje dopunja-
eno djelo prirode i ovjeka, gdje se bilo koji dio zemlje valo novim elementima. Prema osnovnom odreenju,
moe prepoznati kao kulturni krajolik. kulturne krajolike su oblikovali ljudi, stoga oni repre-
zentiraju zajedniki rad prirode i ovjeka te ukljuuju:
Pregled definicija i sadrajnih odreenja pojma kul-
turnog krajolika prihvaenih na sastancima strunjaka - prostorno i vremensko meudjelovanje ovjeka i pri-
u sklopu meunarodnih konvencija, od prve zamisli i rode, procese i dinamiku
njegove formalne uspostave 1992. godine, ilustrira ra- - mjestopisno (topografski) odreena podruja, kao pro-
zvoj koncepta krajolika i nijanse u promjenama gledi- stornu, teritorijalnu odreenost
ta. Pitanje odreenja kulturnog krajolika nije bilo u
- kontekstualnu odreenost ire drutveno, povijesno
sreditu rasprava niti jedne od dosad odranih meu-
i fiziko okruenje
narodnih konferencija, ve se uglavnom raspravljalo o
metodama prepoznavanja, zatiti i upravljanju. Nije se

308
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

- vrijednosti stvaralakog duha (kulturne, povijesne, oblikovane krajolike, ruralne i urbane organski razvije-
drutvene, gospodarske i ostale) ne te asocijativne, kulturne krajolike. Pristup se razvijao
- razvoj i stilove graditeljskog, tehniko-tehnolokog, od najranijeg poimanja kulturnog krajolika kao stati-
urbanistikog i pejsanog oblikovanja krajolika koji nog prizora i slike do krajolika kao procesa i dinamikog
ilustrira znaajno razdoblje povijesti sustava. Pregledom literature i meunarodnih povelja
istraeni su razliiti pristupi i metode za prepoznavanje
- tradicijska naselja, koritenje i namjenu zemlje ili mora
sastavnica i svojstava kulturnog krajolika, te njegovo
(land-use, sea-use) i odnos prema prirodnom okoliu
razvrstavanje, podjelu prema vrstama. Utvreno je da je
- materijalno i nematerijalno naslijee, kulturne tradicije,
prvi korak u podizanju svijesti o vrijednostima krajolika,
vjerovanja, znanja i vjetine
kao kulturno-povijesnog naslijea, stvaranje Registra i
- povezanost s dogaajima ili tradicijom, likovnim, glaz- dokumentacije poetni i temeljni dio analiza, plani-
benim i knjievnim djelima; ranja i zatite. Dokumentiranje u obliku baze podata-
- bioloku i kulturnu raznolikost prirodna stanita, ou- ka, sredinje zbirke podataka, obuhvaa cjelovit opseg
vanje bioloke raznolikosti i ugroenih vrsta svih sastavnica kulturnog krajolika organiziranih prema
- prirodne zanimljivosti ili podruja iznimnih prirodnih odreenoj strukturi kojom se opisuju njihova obiljeja i
ljepota i estetske vrijednosti, znaajne geoloke i re- odnosi u krajoliku. Usporedbom naina dokumentiranja
ljefne oblike i obiljeja kulturnog krajolika prema naputcima ICOMOS-a i do-
kumentiranja koje u SAD-u provodi National Park Servi-
- odraavaju vizionarski i aktivni pristup s ciljem pobolj-
ce zakljuuje se da se oba temelje na dokumentiranju
anja vrijednosti, ukljuuju lokalnu zajednicu i tradiciju
kulturnih i prirodnih sastavnica, materijalnih i nemate-
kao temelj za uspjean pristup razvoju te partnertstvo
rijalnih obiljeja krajolika, te da osim opisnih ukljuuju
i suradnju.
fotografske i kartografske prikaze. Suvremeni alati i teh-
U iroko postavljenom odreenju pojmova krajolik i kul- nike geografsko-informacijskog sustava (GIS-a) imaju u
turni krajolik jo uvijek postoje nejasnoe oko sadraja, posljednjim desetljeima vanu ulogu u istraivanjima
koji se u svjetlu definicije Europske konvencije o krajo- i dokumentiranju krajolika, u prikupljanju, arhiviranju,
liku odnosi na sve krajolike bez obzira na vrijednosti, upravljanju, analiziranju i izlaznim rezultatima geograf-
dok koncept kulturnih krajolika UNESCO-a jo uvijek skih i drugih vrsta podataka te je njihovo koritenje pre-
obuhvaa samo podruja krajolika visokih i iznimnih poruio UNESCO.
vrijednosti. Najava donoenja Svjetske konvencije o krajo-
U Hrvatskoj postoje razliite vrste kulturnih krajolika koji
liku kao pandana Europskoj konvenciji o krajoliku potvr-
dosad nisu prepoznati ni zatieni Zakonom o zatiti i
uje navedenu kontradikciju, ali i otvara put za njezino
ouvanju kulturnih dobara. Zatita krajolika kao kultur-
rjeavanje.
nog naslijea zahtijeva sustavna istraivanja, razvrsta-
Provedenom analizom literature, meunarodnih povelja vanja, podjelu prema vrstama, dokumentiranje formira-
i preporuka o zatiti kulturnog naslijea zakljueno je njem baze podataka i izradu Registra (Upisnika) kulturnih
da su uspostavljanju koncepta kulturnog krajolika, osim krajolika. Prvi korak u podizanju svijesti o vrijednostima
kulturne geografije, doprinijeli i meunarodni krugovi kulturnih krajolika, kao poetni i temeljni dio planiranja
zatite kulturnog naslijea. Razvoj koncepta kulturnog i zatite, jest stvaranje temeljite dokumentacije i Registra
krajolika u meunarodnim poveljama zapoeo je od kulturnih krajolika Hrvatske.
prepoznavanja mjesta, okoline arhitektonskog spome-
nika, preko povijesnog, arhitektonskog i urbanog po-
druja, povijesnih vrtova do iroko obuhvatnog pojma
kulturnog krajolika koji ukljuuje: namjerno, vidljivo

309
Krajolik kao kul turno na slijee

SUSTAV VRJEDNOVANJA
KULTURNIH KRAJOLIKA
Na temelju provedenih analiza meunarodnog teorij- uspostavljenih grupa vrijednosti, kao to su kulturne i
skog pristupa, primjera u europskim zemljama te uspo- estetske, povijesne, znanstvene i drutvene. Dananja
redbom s postojeim sustavom vrjednovanja kulturnog stanovita o vrijednostima i znaenju kulturnog nasli-
naslijea u Hrvatskoj u ovom je istraivanju predloen jea razlikuju se od nekadanjih, kad su predmetom
model vrjednovanja kulturnih krajolika koji ukljuu- zatite bile graevine i kulturno-povijesne cjeline, koje
je glavne grupe vrijednosti: kulturno-povijesne, este- su bile vrjednovane prije svega zbog njihove povijesne
sko-oblikovne, prirodno-okoline i drutveno-gospo- vrijednosti, dok se danas promatraju i kao potencijali
darske. Usklaivanje navedenih vrijednosti jedan je od razvoja i to zbog njihovih namjena i koritenja kojima
najteih zadataka u procesu donoenja odluke o meto- se omoguava njihov opstanak i odrivost.
dama i uvjetima zatite krajolika kao kulturnog naslijea,
kojima se trebaju zadovoljiti zahtjevi svih dionika. Drugo Svrha vrjednovanja kulturnog krajolika jest dokazivanje
vano odreenje jest da je kulturno naslijee u svojoj postojanja svojstava kulturnog dobra i njegova zatita.
sutini kolektivni i javni pojam, koji po definiciji osnov- Zakljueno je da su metode zatite usko povezane s
nog razloga postajanja treba odrati u podruju javnog ocjenom vrijednosti i stupnjem kulturnog znaaja krajo-
interesa i javnog dobra. Taj se pristup kao zajednika lika. Kulturni krajolici mogu se vrjednovati kvalitativnim i
nit provlai kroz sve vrste vrijednosti naslijea i vaan kvantitavnim metodama, objektivnim i subjektivnim pri-
je za razumijevanje odluka o zatiti kulturnog krajolika. stupom, ovisno o svrsi i zadatcima vrjednovanja. Ocjena
kulturnog krajolika moe biti provedena i subjektivnom
Konani cilj vrjednovanja jest odreivanje znaaja kul- metodom, s naglaskom na estetska svojstva i percepci-
turnog krajolika sadranog u njemu, njegovoj grai, ko- ju. Metodama subjektivnog vrjednovanja, koje se osla-
ritenju i okolini. Kulturni krajolik i pripadajue sastavni- njaju na percepciju i osjeaj mjesta, ocjenjuju se estet-
ce, poput ostalih vrsta kulturnog naslijea, imaju razlii- ske i doivljajne vrijednosti, dok se objektivni pristup
te stupnjeve znaaja: od meunarodnog (globalnog), usmjerava na obiljeja sastavnica i kulturnog krajolika u
nacionalnog, regionalnog do lokalnog. Kulturni znaaj cjelini. Jedna od zadaa vrjednovanja kulturnog krajoli-
opisan je kao zbir svih vrijednosti: estetske, kulturne, po- ka jest zatita njegovih svojstava, karaktera, iz ega pro-
vijesne, edukacijske, znanstvene, drutvene za prole, izlazi i izbor pokazatelja i kriterija vrjednovanja. Stupanj
sadanje i budue narataje. Ocijeniti vrijednost krajo- kulturnog znaaja predstavlja ukupan zbroj relativnih
lika kao kulturnog dobra znai dokazati kulturni zna- vrijednosti: evidentne, povijesne, esteske, kulturne, pri-
aj zadovoljavanjem uspostavljenih kriterija te odrediti rodno-okoline i drutveno-ekonomske, ocijenjenih na
granice njegova rasprostiranja. Razlika izmeu metode temelju odabranih kriterija u rasponu od vrlo visokog,
vrjednovanja (evaluation, valorization) i ocjene karakte- visokog, umjerenog do niskog i bez vrijednosti. Brojani
ra krajolika (landscape character assessment) sastoji se rezultat dobiven zbrojem pojedinih grupa vrijednosti
u tome da se prvom prepoznaju i dokazuju svojstva izravno se povezuje s razinom znaaja koja moe biti
krajolika kao kulturnog naslijea, dok se potonja obavlja
lokalna, regionalna, nacionalna ili meunarodna.
sukladno naelima Europske konvencije o krajoliku i uk-
ljuuje sve krajolike. Vrjednovanje za potrebe utvriva- Metoda vrjednovanja krajolika odvija se kao drugi stu-
nja svojstva kulturnog dobra, zadovoljavanjem kriterija panj metode ocjene karaktera krajolika. Metoda se pri-
za upis na listu kulturnih dobara, znai prepoznavanje, mjenjuje u Engleskoj/Velikoj Britaniji uglavnom za po-
dokumentiranje i dokazivanje postojanja dogovorno trebe izrade krajolinog/pejzanog plana (landscape

310
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

106. Krajolik mora Brijunskog otoja

plan), te planova zatite i upravljanja krajolikom. Metoda Pregled teorijskog pristupa, meunarodnih dokumena-
ocjene karaktera krajolika obuhvaa sljedee korake: ta i modela primjenjenih u pojedinim zemljama prua
iroki uvid i podlogu za utvrivanje metoda i pristupa
- prepoznavanje karaktera koje se temelji na odreiva-
vrjednovanja kulturnih krajolika i pripadajuih sastavnica.
nju krajolinih tipova i podruja za cjelokupno pod-
Istraeni primjeri pokazali su da je meunarodno usvo-
ruje istraivanja
jene metode vrjednovanja uz odgovarajue prilagodbe
- ocjenu vrijednosti krajolika koja moe biti povezana i dopune mogue primijeniti i za razliite vrste kulturnih
s okolinom i kulturnom dobrobiti, a proizlazi iz razli- krajolika u Hrvatskoj te je predloen model. Model uklju-
itih izvora (fizike i vizualne sastavnice, te elementi uje pripremu dokumentacije, podatke o krajoliku, njego-
prepoznatljivosti i identiteta krajolika) vim prirodnim i kulturnim (antropogenim) sastavnicama,
- ocjenu osjetljivosti krajolika koja oznaava opseg do kao podlogom za obradu i ocjenu njihove relativne vri-
kojega se krajolik moe prilagoditi promjenama bez jednosti (brojano iskazivanje vrijednosti). Ukljuene su
neprihvatljivog gubitka postojeeg karaktera i vrijed- glavne grupe vrijednosti: kulturno-povijesne-oblikovne,
nosti. Osim ocjene svojstava, karaktera krajolika, provo- prirodno-okoline i drutveno-gospodarske. Predloe-
de se postupci ocjenjivanja krajoline i vizualne osjet- ni model vrjednovanja kulturnog krajolika temelji se na
ljivosti, a rezultati su izravno povezani s kapacitetom, objektivnom pristupu, sustavnom utvrivanju vrijednosti
tj. nosivou i sposobnou krajolika za budui razvoj i znaaja krajolika primjenom znanstvenih metoda, pre-
i promjene. ma jasno utvrenim kriterijima i na temelju podataka
posebno prikupljenih i analiziranih za tu svrhu (sl. 106).

311
Krajolik kao kul turno na slijee

ZATITA I ODRIVI RAZVOJ


KULTURNIH KRAJOLIKA
Do danas u Hrvatskoj nije uspostavljen odgovarajui meunarodnih smjernica, postupaka i metoda analizi-
stupanj zatite krajolika, a posebice onih koji posjeduju ran je prema primjerima pojedinih zemalja (SAD, UK).
svojstva kulturnog dobra, te se ne primjenjuju meuna- Prikazane su samo ope smjernice jer su detaljne meto-
rodno prihvaeni modeli zatite. Malobrojni zakonom de i postupci prilagoeni posebnostima u tim zemljama
zatieni kulturni krajolici, osim opih mjera propisanih i ne mogu biti izravno primijenjeni u naim uvjetima.
rjeenjem o zatiti, nemaju uspostavljen odgovarajui Cilj je bio prepoznati ope metode koje mogu biti uni-
sustav uinkovitog provoenja zatite kroz izradu plana verzalno prihvaene, a to su: struna istraivanja koja se
krajolika i plana upravljannja. Postojei meunarodni moraju sastojati od prikupljanja, analiza i interpretacije
pristupi zatite krajolika, ukljuujui institucionalni su- dostupnih podataka te od postupaka i metoda djelo-
stav, metode djelovanja, donoenje planova zatite i vanja koje e ouvati fizike sastavnice, biotiki sustav,
upravljanja krajolikom uglavnom nisu prepoznati i ne namjenu i koritenje kulturnog krajolika.
primjenjuju se u hrvatskoj praksi. Pregled i analiza po-
velja i preporuka zatite kulturnog naslijea i krajolika, Meunarodno prihvaeni i provjereni sustavi izrade Pla-
bibliografskih jedinica koje se odnose na meunarodne na zatite krajolika te metoda koje se primjenjuju sma-
zakonske alate, definicije postupaka i metoda zatite traju se polazitima i u uspostavi sustava zatite krajolika
kulturnih krajolika pokazuje jasno usmjerenje na potre- u Hrvatskoj. Cilj zatite kulturnog krajolika jest odravati,
bu usustavljenja metoda, postupaka i procedura zati- obnavljati i poboljati ili unaprijediti njegove kulturne
te, planiranja i upravljanja krajolicima. Dostupni pravni i prirodne vrijednosti. Svi zahvati u kulturnom krajoliku
instrumenti zatite obraaju se tradicijama, povijesnim trebaju uvaavati i ukljuivati ouvane povijesne sadr-
vrijednostima, fizikim tragovima oiglednosti i pri- aje i znaajke, a unoenje novih elemenata i struktura
sutnosti prijanjih kultura kao bitnom dijelu naslijea mora biti primjereno njegovim svojstvima i kulturnom
krajolika. Naglaava se materijalno i nematerijalno, po- znaaju. Analiza meunarodnih dokumenata pokazala
kretno i nepokretno, biofiziko i kulturno naslijee, ali i je da planiranje i upravljanje razvojem krajolika zahti-
meusobne povezanosti. Meutim, promatraju li se kao jeva sustavan pristup, niz metoda i postupaka zatite,
naslijee krajolika, svi su navedeni elementi nedjeljivi i kao to su:
meusobno ovisni.
- zakonska zatita kulturnih krajolika ocijenjenih na te-
Meunarodne organizacije i povelje podrka su ze- melju utvrenih kriterija
mljama, istraivakim organizacijama, pojedincima i - odreivanje granica zatienog kulturnog krajolika
ostalima u upravljanju kulturnim krajolicima. Glavno - izrada i donoenje Politike, Strategije, Plana zatite i Pla-
zajedniko usmjerenje organizacija i povelja jest pre- na upravljanja kulturnim krajolikom
ma stratekim programima kojima se podupiru odrivi
- sustav upravljanja kulturnim krajolikom treba biti po-
ekonomski, drutveni i kulturni razvoj te ukljuivanje u
vezan i objedinjen s urbanistikim i regionalnim plan-
zatitu kulturnih, povijesnih, znanstvenih i biofizikih
skim dokumentima.
elemenata naslijea u krajoliku. Rezultati analiza prika-
zani su kao pregled zakonskih instrumenata, smjernica i U cilju uinkovitije zatite potrebno je uspostaviti krajo-
postupaka te pokazuju da su metode zatite zajednike linu politiku s ciljem podizanja svijesti o vrijednostima i
mnogim zemljama sline, ali su prema nainu proved- potrebi ouvanja karaktera i vrijednosti krajolika te kori-
be jedinstvene za pojedinu zemlju. Drugi dio pregleda tenju njegovih potencijala za odrivi razvitak. Krajolina

312
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

107. Zatieni krajolik Pustinje Blaca

politika u obliku zasebnog stratekog dokumenta treba Mjere zatite i metode djelovanja proizlaze iz vrijedno-
odrediti znaaj i iskazati javni interes prema karakteru i sne kategorije krajolika, pojedinih dijelova ili sastavnica,
vrijednostima krajolika te dati smjernice za ostvarivanje a kreu se od konzervacije i odravanja do rekonstruk-
ciljeva, inicijativa i metoda njihove provedbe. Obliko- cije i novih zahvata s ciljem poboljanja stanja. Metoda
vanje i donoenje Politike zatite krajolika smatra se op- konzervacije, kao osnovna metoda zatite kulturnog
im polazitem koje ukljuuje zakonski i administrativni krajolika i/ili njegovih sastavnica podrazumijeva zaustav-
okvir, modalitete djelovanja u sustavu zatite krajolika s ljanje daljnjeg propadanja, zadravanjem stupnja ou-
ciljem ouvanja stanja te unaprjeenje kulture graenja vanosti uz potivanje svih vrijednih povijesnih slojeva,
i oblikovanja. Politika zatite kao dio plana upravljanja odravanjem oblika, integriteta i materijala (supstrata)
mora jasno izraziti nain kojim e se najbolje ostvariti za- povijesnog znaaja (sl. 107).
tita ukupne vrijednosti i sastavnica kulturnog krajolika Na temelju analiziranog teorijskog pristupa i usvojenih
te propisati postupke i metode koje je potrebno ugraditi stavova meunarodne zajednice o metodama zatite
u ostale dokumente izravnog ili neizravnog utjecaja na iznesenih u poveljama i preporukama zatite kulturnog
krajolik. Temeljna naela politike zatite izraavaju se i naslijea predlae se usustavljenje mjera zatite kultur-
oblikuju kroz izradu Plana zatite krajolika i Plana uprav- nih krajolika u Hrvatskoj, koje ukljuuje institucionalni i
ljanja krajolika. Planom se odreuju aktivnosti zatite i struni okvir. Zakonska zatita kulturnog krajolika moe
odravanja svih obiljeja i sastavnica kulturnog krajolika. biti ostvarena na dva naina: kulturni krajolik je zatien

313
Krajolik kao kul turno na slijee

108. Fortifikacijski krajolik Kalnika

posebnim zakonom (Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih koordinirano djelovanje i kontrolu svih aktivnosti koje
dobara) ili je zatien ostalim sektorima, kao to je pro- mogu imati utjecaj na izgled i stanje krajolika. Ukljui-
storno ureenje. Zatita kulturnog krajolika prema Za- vanje (kulturnog) krajolika u razvojne i programe pro-
konu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara zahtijeva osim stornog i urbanistikog planiranja u svijetu se pokazalo
strunog dokumentiranja, vrjednovanja i odreivanja najuinkovitijim oblikom, kao i integriranje krajolika u
granice zatite takoer ukljuivanje javnosti u donoe- razliite sektorske politike i programe, to se predlae
nje odluka za potrebe budueg razvoja te planiranja i i u Hrvatskoj. Budui da zatita i ouvanje kulturnog
upravljanja (sl. 108). naslijea zahtijeva velike materijalne trokove, nastoji
se to vie je ukljuiti u razvojne projekte i programe;
Uinkovite mjere zatite kulturnih krajolika u Hrvatskoj
posebice se to odnosi na kulturne krajolike u kojima se i
mogue je provoditi putem Zakona o zatiti prirode
dalje nastoji zadrati ivot nastavkom koritenja i namje-
(nacionalni park, park prirode, regionalni park i zati-
na kojima se nee naruiti ili unititi njihove vrijednosti.
eni krajolici), Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih do-
bara (kulturni krajolik) i Zakona o prihvaanju Europ- Dosadanji stupanj zatite krajolika u okviru dokumena-
ske konvencije o krajoliku (svi krajolici). Zatita pri tome ta prostornog ureenja nije dovoljan jer im ne osigurava
moe imati oblik javnog dobra, a moe se provoditi kroz potrebitu razinu zatite. Istraivanjem je dokazano da

314
I zazovi o uvanja i o dr ivo g koritenja k rajolika

su upravljanje zatitom te izrada Plana zatite kulturnog - dopuniti zakonsku i podzakonsku regulativu za zatitu
krajolika glavni alati za zatitu njihove vrijednosti kao na- kulturnih krajolika
slijea. U okviru sadanje nomenklature prostorno-plan- - dopuniti zakonsku regulativu prostornog ureenja
skih dokumenata to je vrsta prostornog plana podruja vezanu uz planiranje krajolika uvoenjem nove vrste
posebnih obiljeja. Plan treba omoguiti suradnju izme- - Plana zatite krajolika/Krajolinog plana te propisiva-
u razliitih disciplina te osigurati izravno sudjelovanje njem izrade Krajolinih/Krajobraznih podloga - kao pod-
svih dionika. Pri tome ciljevi zatite krajolika trebaju biti loge za sve vrste prostorno-planske dokumentacije
usklaeni s ostalim oblicima razvoja prostora. Zatita
- donijeti Strategiju zatite krajolika Hrvatske te uspostavi-
naslijea krajolika ne ostvaruje se sprjeavanjem i one-
ti odgovarajue politike te ih ugraditi i u ostale sektore
moguavanjem promjena ili fosiliziranjem zateenog
koji izravno i neizravno utjeu na krajolik
stanja, ve sustavnim dokumentiranjem i praenjem
- osnovati ustanovu nadlenu za pitanja zatite krajolika
promjena krajolika, a bez rtvovanja najvrijednijeg iz
prolosti. U upravljanje kulturnim krajolicima vano je - uvesti mjere i poticaje za primjere dobre prakse u za-
ukljuiti stanovnike i lokalnu zajednicu, jer podruja kul- titi i ouvanju kulturnih krajolika.
turnih krajolika mogu postati vana za odrivi gospo-
Preporuuje se nastavak istraivanja vezanih uz istrai-
darski razvoj.
vanja kulturnih krajolika te njihovu pripremu za upis u
Osim izrade Plana zatite krajolika, zbog postizanja odr- Registar kulturnih krajolika Hrvatske, meu kojima se
ivosti tijekom razvitka kulturnog krajolika putem Plana mogu izdvojiti oni koji mogu zadovoljiti kriterije za upis
upravljanja treba uspostaviti i sustav odgovornosti i ko- na Listu Svjetskog naslijea.
ordiniranog djelovanja. U upravljanje kulturnim krajoli-
cima vano je ukljuiti sve dionike, a posebice njihove
stanovnike i lokalnu zajednicu. Zatiena podruja kul-
turnih krajolika mogu postati vana za odrivi ruralni
razvoj uz vee prepoznavanje nematerijalnih vrijednosti
povezanih s tradicijskim nainom ivota, primjerice za
razvoj ekoturizma i kulturnog turizma.

Drugi oblik sustavne zatite karaktera krajolika koji nisu


prepoznati kao kulturno dobro jest njegovo ugraiva-
nje u prostorno-planske dokumente svih razina i vrsta.
To je mogue ostvariti kroz kroz izradu Studija zatite
karaktera krajolika (Krajolina/Krajobrazna podloga). Pro-
storni plan svake vrste i razine treba ukljuiti dimenziju
krajolika kroz: prepoznavanje karaktera krajolika, ocjene
vrijednosti te smjernice za zatitu i razvoj.

Usporedba i analiza postojeeg normativnog sustava


koje ukljuuju pitanja zatite, planiranja i upravljanja
krajolicima s meunarodnim, upuuju na manjkavosti i
potrebu revizija i dopune. Radi uinkovitije zatite karak-
tera i vrijednosti krajolika, a time i ouvanja prostornog
identiteta teritorija Hrvatske potrebno je:

315
Krajolik kao kul turno na slijee

Krajolik mora Kornatskog otoja

316
SUMMARY

This book is based on the doctoral dissertation: Land- nor adequately protected. One of the reasons for that
scape as a Cultural Heritage Methodologies for the Iden- might be the lack of standards or criteria for their iden-
tification, Valorization and Cultural Landscapes Conser- tification, systematization and value assessment. The
vation in Croatia, which was defended at the Faculty of second one might be a different perception of the term
Architecture of the University of Zagreb in 2012. The landscape. As a result of that, they are still considered
research deals with analyzing, comparing and estab- not to be that important (either through preservation
lishing of theoretical and methodological frameworks, of public space and cultural identity, or as an important
approaches and models of recognition, documenta- resource and factor of economic development).
tion, systematization, evaluation and protection of land-
Therefore, this research was focused upon analyses of
scapes as cultural heritage in Croatia. The landscapes the current situation regarding preservation of cultural
are one of the main features of a countrys spatial iden- landscapes in Croatia through theoretical methods and
tity, regardless of being pure natural ones or man-made examples of practical use by comparing domestic and
and developed throughout history. The landscapes that international preservation issues. The research meth-
exhibit a high level of relationships between nature and ods have been modified for the purpose of achieving
human actions (of historic, artistic, environmental and goals on several levels: theoretical contribution to un-
symbolic meanings) are recognized as cultural land- derstanding terms landscape and cultural landscape in
scapes a special type of cultural heritage. A cultural regards to the identification, inventarization and eval-
landscape is the one that includes cultural and natural uation; at the level of applying the preservation of cul-
features, tangible and intangible elements, which all tural and natural heritage, the application of gained
have to be protected by the law. In Croatia, unlike most information and their usage in regional and urban plan-
other nations, landscapes that were affected by human ning. The research was based as a part of the process of
interventions or by settlements are still not recognized, landscape as cultural heritage recognition, but it also

317
Krajolik kao kul turno na slijee

covers other areas, such as the landscape characteriza- This chapter provides cartographic views illustrating
tion depending upon different landscapes, regardless of the methods employed in the study area of umberak.
their value. The main hypothesis of this research is that The section Landscape as a Cultural Heritage Type deals
Croatia does have various, versatile and valuable cultur- with theoretical analysis , the international approach
al landscapes that deserve preservation. That would be to the methods of recognition and documenting the
possible only by establishing acceptable method of rec- cultural landscape is analyzed, together with its appli-
ognition, systematization and evaluation of landscapes, cability to the landscapes in Croatia. It was found that
that would be able to be compared and adapted to there are many and various cultural landscapes that
internationally recognized standards, and take part in deserve protection and belong to the distinct types:
international programs and projects as well. urban, rural, agricultural, industrial, sacral, landscapes
of the sea, forts, etc.
The work is divided into chapters according to the
methods associated with identification, documenting, The chapter Cultural Landscape Valorization analyzes
landscape characterization, evaluation and protection the theoretical approach and international evaluation
of cultural landscapes. The chapter Defining the Con- models for cultural landscape compared with Croatian
cepts of Landscape and Cultural Landscape focuses on evaluation models for cultural heritage. It is based on
determining the landscape, that is subjected to a dif- selected groups of values: cultural, historical and aes-
ferent understanding, interpretation and often incon- thetic; natural, environmental and socio-economic, as
sistencies in the Croatian language, further enhanced well as clearly defined criteria: integrity, authenticity,
by the use of more words that relate to the term land- coherence, representativeness, rarity, diversity, aesthetic
scape: krajolik, krajobraz, pejsa. It was concluded that and visual features, condition, association and poten-
the cultural landscape category was created by inter- tial. The proposed model is demonstrated in the study
action of man and his natural environment, so the re- area of umberak. The chapter Methodological Frame-
search, documentation, planning and management work of Cultural Landscape Protection explores the the-
requires an integrated and interdisciplinary approach oretical approaches and internationally adopted meth-
to social and natural sciences. The chapter Legal Pro- ods of landscape protection. It also determines meth-
tection of the Landscape in Croatia and Comparison with odology and landscape protection system in Croatia.
European Countries analyzes the international and na- The chapter Challenges of Landscape Conservation and
tional normative standards of landscape protection. The Sustainable Development discusses the objectives and
current state of legal protection of the landscape in draws conclusions for the improvement of the norma-
Croatia is not satisfactory, because it does not provide tive protection and for the sustainable development of
the necessary level of protection of the landscape, the cultural landscapes in Croatia. The Glossary explains all
essential elements of recognition and identity of space. the terms related to recognition, evaluation, planning,
classification and cultural landscape protection, and
Various methods of the landscape protection that are
the last chapter contains examined bibliography and
applied in many European countries are evaluated in
sources of images.
the chapter Landscape Characterization. The comparison
of the landscape features in Croatia was the model of The contribution of this research is evident through
the landscapes characterization examined in the study current methods of landscape characterization, where
area. It is the second and third (regional and local level) the proposed one is applied to the observed umber-
landscape characterization. Using geographic informa- ak area through:
tion system (GIS), apart from the natural elements for
- connecting separate methods of characterization and
determining landscape, types/areas are largely anthro-
the method of historic landscape characterization
pogenic, and include cultural and historical elements.

318
S ummar y

109. Detalj agranog krajolika doline rijeke Mirne

- applying the method of landscape characterization, - researching individual landscape themes in Croatia
which to a greater extent includes cultural settlement - preparing a Registry of Cultural Landscapes of Croatia
patterns, as well as cultural heritage. along with needed regulations for its creation; setting
up the standards and criteria -these regulations should
Within the Croatian framework, the contribution of this
help in recognition, evaluation and preservation of
research will be reflected through:
landscapes as cultural heritage
- shaping a methodical frame for the assessment and - preparing the set of standards for methods of land-
inventarization of cultural landscapes by using pro- scape characterization.
posed inventory cards and GIS tools
All that could be used as a basis for creating a Landscape
- using a proposed model of evaluating cultural land-
Map of Croatia, the basis of landscape classification (at
scapes by including types of value and determining
national, county, city levels) and the Atlas of Cultural
the level of cultural significance.
Landscapes of Croatia.
The results of this research can be used as a starting
point for:

319
Krajolik kao kul turno na slijee

Atrij Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Copenhagenu

320
PRILOZI
TUMA POJMOVA
Obrazloeni su pojmovi koji se koriste u knjizi u poseb- CORINE (Coordination of Information on the Environ-
nom znaenju u odnosu na pojam, tipoloki razvrstaj, ment) program Europske zajednice za koordinaciju
ocjenu vrijednosti i metode zatite krajolika. Pojedini podataka o okoliu i prirodnim izvorima. Zadaa pro-
pojmovi preuzeti su iz podruja urbanizma, prostor- grama je dokumentiranje pokrova tla prema nomenkla-
nog i pejsanog planiranja, ekologije krajolika te zati- turi kodiranja te stvaranje baze podataka za upravljanje
te kulturnog naslijea, a preklapaju se sa znaenjma u prirodnim vrijednostima. Koristi se za kartiranje stanita
kontekstu istraivane teme krajolika. u programu Natura 2000.

Duh mjesta (genius loci, spirit of place) ukupnost su-


tinskih svojstava i znaenja odreenog mjesta spozna-
Adaptacija (adaptation) - promjena i prilagodba krajo-
tih percepcijom.
lika novoj namjeni unoenjem novih elemenata kojima
se ne mijenjaju obiljeja i karakter krajolika. Ekologija krajolika (landscape ecology) znanstvena
disciplina koja je usmjerena na istraivanja relacijskih
Akcenti, orijentiri (landmarks) znakovi u krajoliku koji
sustava na povrini Zemlje, koji se mogu raspoznati pre-
mogu biti zgrade ili druge graevine (zvonici, tornje-
ma oblicima i strukturama.
vi, piramide isl.), prirodni oblici, stabla i sl., koji se zbog
svoje visine, poloaja, razliitog oblikovanja ili namjene Evidentiranje - snimanje i biljeenje podataka. Jed-
izdvajaju iz uobiajene okoline. na je od glavnih metoda koja omoguava znaenje,
razumijevanje i prepoznavanje vrijednosti kulturnog
Atribut (atribut)- svojstvo, karakteristina i poblia ozna-
naslijea, a obuhvaa prikupljanje podataka kojima se
ka, glavna znaajka krajolika.
opisuje fizika struktura, stanje i koritenje krajolika ili
Autentinost (authenticity) - vjerodostojnost, svojstvo njegovih sastavnica, zgrada i mjesta s oznakom raz-
krajolika koje najistinijtije odraava i sjedinjuje vrijed- doblja nastajanja.
nosti krajolika kao kulturnog naslijea. Spoznaja i ra- Geomorfoloka obiljeja (landform) pripadaju gru-
zumijevanje izvornih i naknadnih obiljeja kulturnog pi prirodnih sastavnica krajolika, a obuhvaaju grau,
naslijea, njihovo znaenje i izvori podataka preduvjeti strukture i oblike povrine Zemlje odreenog podruja.
su za ocjenu svih imbenika vjerodostojnosti.

321
Krajolik kao kul turno na slijee

GIS (Geographic Information System) - raunalni pro- vegetacije, naina koritenja, uzoraka neizgraenoga
gram oblikovan za pripremu, rukovanje, analiziranje i krajolika i naselja, odnosno prirodnih, povijesnih, kul-
prikazivanje svih tipova geografskih i prostornih poda- turnih i oblikovnih elemenata.
taka krajolika i njegovih sastavnica.
Karakterizacija (characterization) - metoda dokumen-
Hidroloka obiljeja (hidrology) pripadaju gru- tiranja i istraivanja krajolika; proces prepoznavanja, kla-
pi prirodnih sastavnica, a obuhvaaju vrste i oblike sificiranja, opisivanja i kartiranja; podjele podruja na
vodenih povrina i tokova, nadzemnih i podzemnih, jedinice; podruja razliita, dosljedna i prepoznatljiva
prirodnih ili umjetno stvorenih. karaktera.

Identitet krajolika (landscape identity) - prepoznatljiva Kompozicija krajolika - prostorna organizacija struk-
i jasna pojavnost, posebnost slike krajolika kao nositelja tura vidljivo oblikovanog krajolika, nastala svjesnom na-
bitnih svojstava nekog zemljopisnog podruja (od na- mjerom pojedinca ili zajednice.
cionalnog do regionalnog i lokalnog znaaja).
Konzervacija, ouvanje (conservation) - postupak pri-
Integritet/cjelovitost (integrity) - mjera cjelovitosti i mjene posebnih mjera potrebnih za zadravanje po-
izvornosti (intaktnosti) krajolika, njegovih sastavnica vijesnog oblika, grae, karaktera i cjelovitosti krajolika
te funkcionalnih i povijesnih obiljeja, koja se najee
i njegovih sastavnica kojima e se prikazati i uvrstiti
sagledava kao - drutvena, funkcionalna, strukturna i
prepoznate vrijednosti za sadanje i budue narataje.
vizualna.
Krajobraz (landscape) - istoznanica rijei krajolik i
Inventarizacija (inventarization) - nain dokumentira-
pejsa; oznaava podruje percipirano ljudskim okom
nja koji obuhvaa popisivanje podataka o obiljejima i
iji je karakter rezultat meudjelovanja priordnih i/ili
sastavnicama krajolika u svrhu stvaranja inventara (pre-
glednika, popisnika) kulturnog krajolika. Izrauje se za ljudskih imbenika. U primjeni u Hrvatskoj krajobraz
potrebe karakterizacije, planiranja, zatite i upravljanja se smatra neizgraenim podrujem s preteito prirod-
kulturnim krajolikom. nim obiljeima.

Jedinstvenost (uniqueness) - neponovljivost krajolika ili Krajolik (landscape) - podruje percipirano od ovje-
pojedine sastavnice, iznimne po tipolokom odreenju ka iji je karakter rezultat djelovanja i meudjelovan-
s obzirom na kakvou, vrijednost i usporedive sastav- ja prirodnih i /ili ljudskih initelja. Ukljuuje cjelokupni
nice. Zbog jedinstvenosti i neponovljivosti nositelji su teritorij: naselja, izgraena podruja, ruralna i umska
identiteta i pomau stvaranju prepoznatljivosti krajolika. podruja, podruja obale i mora, obine i degradirane
krajolike, kao i osobito vrijedna i zatiena podruja. Sa-
Kapacitet krajolika (landscape capacity) - sposobnost dri fizike (strukturalne) i nematerijalne sastavnice i ne
krajolika za prihvaanje promjena i unoenje novih ele- postoji bez ovjekove percepcije.
menata, sadraja i funkcija, a da se time ne promijene
ili ne ugroze njegova svojstva. Krajolik mora (seascape) - podruje kopna, obale i
mora, gdje je meudjelovanjem ovjeka i prirode tije-
Karakter, obiljeja krajolika (landscape character) -
kom vremena stvoreno podruje prepoznatljivog ka-
sutinska svojstva krajolika kojima se na sveobuhvatni
raktera. Obuhvaa more i susjedna granina podruja,
nain sagledavaju njegove brojne sastavnice s ciljem
ukljuujui i poglede s kopna na more i s mora prema
to potpunijeg razumijevanja. Odreuju ga razliiti i pre-
kopnu, du obalne linije .
poznatljivi uzorci elemenata koji se dosljedno pojavljuju
u pojedinom tipu krajolika. Nastali su kao rezultat razlii- Krajolina jedinica (landscape unit) - podruje razlii-
tih kombinacija geomorfolokih i reljefnih obiljeja, tla, tih, dosljednih i prepoznatljivih svojstava zajednikog

322
Prilozi

karaktera. To su podruja razliita karaktera, prepoznat- Mjesto (site) - podruje jasno odreenih i prepoznatlji-
ljivih i razlikovnih obiljeja, koja se na razliitim mjerilima vih svojstava, sastavljeno od fizikih, strukturnih i nema-
(ovisno o mjerilu istraivanja) prepoznaju i odreuju terijalnih komponenti. Posjeduje fizikalnost, a zemljopi-
metodama kartiranja i opisivanja. Ovisno o mjerilu to sni poloaj upuuje na to da je ono konano, logino
mogu biti krajoline regije, podruja, tipovi, podtipovi smjeteno, elastinih granica (odreene, iako otvorene).
te uzorci. Percepcijom je povezano s konceptom identiteta mje-
sta. Kao zajedniki pojam koristi se za razliita podruja
Krajolini tip (landscape character type) - opi pojam
prostornog naslijea: grupe zgrada, urbanih i ruralnih
koji predstavlja/obiljeava pojedine kombinacije sasta-
naselja, ostalih vrsta izgraenih podruja te krajolika.
vnica krajolika prirodne (klimatska obiljeja, geomorfo-
loka obiljeja, vrste i pokrov tla, hidrografska obiljeja, Ocjena (procjena) krajolika (landscape assessment)
biljne i ivotinjske vrste) i antropogene sastavnice (na- - proces koji povezuje prikupljanje, dokumentiranje, ti-
selja, nain koritenja tla). poloki razvrstaj, analize, ocjenjivanje tj. dodavanje (pri-
pisivanje) vrijednosti posebno pripremljenih podataka,
Krajolino podruje (landscape character area) - obu-
kao dio metode vrjednovanja. Za razliku od metode vr-
hvaa mala, zemljopisno odreena podruja koja imaju
jednovanja krajolika kao naslijea, ocjenom vrijednosti
slina svojsta i osobni identitet. Imenuju se po poseb-
su obuhvaeni svi krajolici.
nostima poloaja i smjetaja.
Odravanje (maintenance) - osnovna metoda i jedan
Krajolini/pejsani plan (landscape plan) zasebna
od preduvjeta zatite krajolika, a temelji se na redovnom
vrsta plana koji svojim posebnim pristupom i alatima
odravanju i upravljanju, zaustavljanjem i usporavanjem
planira budue radnje za zatitu, poboljanje, obnovu
propadanja i pogoranja izazvanih prirodnim silama ili
i preoblikovanje krajolika. Moe meusobno povezati
nainom koritenja.
razliite jedinice teritorijalnog ustroja.
Odrivi razvoj (sustainable development) - razvoj koji za-
Kultivirani krajolik (Culivated Landscape) oznaava
dovoljava potrebe dananjice, a pritom ne ugroava po-
krajolike nastale ovjekovim djelovanjem, kao suprot-
trebe buduih narataja. Njime se ostvaruje ravnotea
nost prirodnom stanju krajolika. Najee se povezuje
izmeu zahtjeva za unaprjeenjem kakvoe ivota, os-
poljodjelskim krajolicima, kultiviranim odreenom bilj-
tvarivanja socijalne dobrobiti te zahtjeva za ouvanjem
nom kulturom.
sastavnica krajolika kao kulturnog i prirodnog naslijea
Kulturni krajolik (cultural landscape) - zemljopisno po- o kojima ovise i sadanji i budui narataji.
druje povezano s povijesnim djelovanjem, dogaajima
Okolina (setting) - podruje oko mjesta kulturnog nasli-
i osobama, koje ukljuuje kulturne i prirodne sastavnice,
jea koje se moe vizualno obuhvatiti ili je s njim pove-
odraava kulturne i estetske vrijednosti te sadri svojstva
zan fizikim, vizualnim i funkcionalnim vezama.
kulturnog naslijea.
Okoli (enviroment) - ukupnost materijalnog i ivog
Kulturne sastavnice krajolika (cultural components)
svijeta. Skup elemenata, koji svojim sloenim vezama
elementi krajolika nastali ovjekovim djelovanjem na
tvore okvir i ivotne uvjete ovjeka i drutva. Oznaava
prirodnu okolinu za potrebe stanovanja, rada ili drugog
anorgansku i funkcionalnu, okruujuu izvanjsku oko-
naina koritenja. Obuhvaaju fizike sastavnice i pro-
linu ovjeka.
cese; fizike sastavnice su naselja, zgrade, prometnice i
ostale infrastrukturne graevine, objekti malog mjerila Osjetljivost krajolika (landscape sensitivity) - opi po-
(oprema prostora, javna plastika i sl.). kazatelj opsega u kojem se krajolik moe prilagoditi

323
Krajolik kao kul turno na slijee

promjenama, bez neprihvatljivh i tetnih posljedica za Popisni obrazac (inventory card) posebno pripre-
njegov karakter. mljen obrazac za unoenje podataka o sastavnicama,
obiljejima i vrijednostima kulturnog krajolika.
Objekt (struktura) malog mjerila (small scale element)
- razmjerno malena, ali vana stalna ili pokretna gra- Povezanost (association) - kriterij ocjene vrijednosti koji
evina ili struktura u krajoliku. Ukljuuje javnu plastiku, ukljuuje povijesnu ili kulturnu povezanost kulturnog
poklonce, raspela, urbanu i perivojnu opremu, struk- krajolika ili njegovih sastavnica s dogaajima, osobama,
ture u agrarnom krajoliku, suhozidne ograde, opremu, pokretima iz povijesti i ostalim nematerijalnim aspek-
strojeve i sl. tima ivota

Percepcija (perception) krajolika - proces u kojem lju- Povijesni krajolik (historic landscape) - zemljopisno
di osjetilne dojmove prevode u jedinstven pogled na podruje koje ukljuuje povijesna i prirodna obiljeja
krajolik; psihologija vienja i sposobnost pridavanja vri- povezana s dogaajima, osobama, djelatnostima, ob-
jednosti i znaenja krajoliku. likovanjem ili stilskom pripadnosti. Povijesni krajolici
pripadaju irem pojmu kulturnog krajolika.
Plan upravljanja (management plan) - ukljuuje proces
formuliranja, izraavanja i razvoja strategija usmjerenih Povijesni industrijski krajolik (industrial landscape)
za ouvanje, zatitu i/ili poboljanje stanja krajolika te - odreuju ostatci industrijske kulture koji imaju po-
unaprjeenje kvalitete ovjekova ivota. vijesnu, tehnoloku, drutvenu, arhitektonsku ili znan-
stvenu vrijednost, a ukljuuju zgrade, tehnologiju i pro-
Plan zatite kulturnog krajolika (cultural landscape store koji odraavaju fizike i drutvene procese pov-
protection/conservation plan) posebna vrsta plana koji ezane s industrijom.
odreuje aktivnosti zatite i odravanja prepoznatljivih
obiljeja krajolika ocijenjenih kao vrijednost kulturnog Povijesni karakter krajolika (historic landscape chara-
naslijea, a koja proizlazi iz prirodnih obiljeja i/ili ovje- cter) - fizika pojavnost krajolika koji se razvijao tijekom
povijesti, ukljuuje izvorne i naknadno unesene ele-
kovih djelatnosti. Plan zatite je dokument koji sadri
mente i oblike. Obiljeja i vrijednosti krajolika sadrani u
ocjenu znaaja kulturnog krajolika, mjere i postupke
grai, oblicima, prostornim odnosima i obradama - po-
zatite te politike za njegovo ouvanje.
lazite su za odreivanje povijensog karaktera krajolika.
Politika krajolika (landscape policy) - ukljuuje zakon-
Praenje stanja krajolika (monitoring) - pregled naina
ske okvire i administrativne sustave te odnos nadlene
koritenja krajolika, praenje stanja i utjecaja koji dovo-
javne uprave o pristupu, strategijama i smjernicama
de do pretjeranog iskoritavanja, odnosno degradacije
koje osiguravaju poduzimanje posebnih mjera zatite,
vrijednosti krajolika ili njegovih sastavnica.
upravljanja i planiranja krajolikom.
Prepoznavanje krajolika (landscape identification) -
Politika zatite krajolika (landscape conservatin policy) ocjena je li sadraj percepcije krajolika jednak sadraju
- podrazumijeva zakonske okvire i administrativne su- krajolika prije njegove percepcije. Prepoznatljivost kra-
stave, kao i modalitete djelovanja imbenika u sustavu jolika jest skup svojstava struktura krajolika i njegovih
zatite krajolika s ciljem poboljanja vrsnoe krajolika, simbolikih vrijednosti po kojima je pojedino podruje
ali i njegova sveukupnog stanja. krajolika mogue prepoznati.

Poljodjelski krajolik (agricultural landscape) - ui po- Pridruena, instrumentalna vrijednost krajolika (in-
jam unutar ruralnog krajolika koji ukljuuje poljodjelske strumental, extrinsic value) - vrijednosti izvan samog kra-
povrine. jolika koju stvaraju i odreuju razliiti drutveni okviri te

324
Prilozi

naglaena drutvena uloga pri odreivanju vrijednosti ukljuiti ponovnu gradnju unitenog elementa u izvor-
krajolika kao kulturnog naslijea. nom obliku.

Prirodni krajolik (natural landscape) - zauzima dijelove Restauracija (restoration) - obnova kulturnog krajolika
zemljine povrine koji su izrazito prirodni, u kojemu se ili pojedinih sastavnica u raniji izgled, ako su sve prom-
razvoj odvija po zakonima prirode, bez ili s vrlo malim jene poslije razdoblja znaaja struno ocijenjene i vrjed-
utjecajem ovjeka. Oblikuje ga prirodnost prostora koja novane, tj. ocijenjene kao degradacija zateenog stanja.
proizlazi iz prirodne ouvanosti, bioloke raznolikosti i Provodi se u sluaju kada za nju postoji dovoljno po-
prirodnih vrijednosti. Mjerilo stupnja prirodnosti krajo- dataka iz ranijih razdoblja, uz povratak postojee grae
lika jest ouvanost ekosustava. krajolika i bez uvoenja novih materijala.

Prirodne sastavnice krajolika (natural components) - Rijetkost (rarity) - predstavlja jedinstvene i malobrojne
ine reljefni oblici, geoloki sastav, tla, vode, vegetacija primjerke krajolika ili njegovih sastavnica. Ukljuuje ne
i ekosustavi odreenog podruja. samo rijetkost odreene sastavnice ili obiljeja krajolika,
ve i njezinu posebnost, kao to su: rijetke vrste pov-
Raznolikost (diversity) oznaava nain pojavnosti ezivanja/utjecaja ili rijetke i neuobiajene djelatnosti.
meudjelovanja ovjeka i njegova prirodnog okolia
koja je izraena bogatstvom struktura, oblika, procesa i Reprezentativnost (representativity) - svojstvo krajolika
sadraja. Izraava se bogatstvom sloenosti i razliitosti kojim predstavlja sutinske i razlikovne kulturne elemen-
struktura, oblika, procesa i sadraja u krajoliku. te jasno odreene geo-kulturne regije/podruja. Odre-
ena je stupnjem prepoznatljivosti (karakteristinosti)
Razvoj krajolika (landscape development) - prilagodba, pripadajue vrste i ogranienosti na odreeno podruje
obnavljanje ili uvanje prostornih odnosa u krajoliku ili povijesno razdoblje te drugim posebnostima.
radi unoenja novih ili prilagodbe postojeih djelatnosti
uz potivanje i uvaavanje zateenih prirodnih i kultu- Ruralni krajolik (rural landscape) - obuhvaa izgraena
rnih obiljeja krajolika. i neizgraena podruja koja mogu biti seoska naselja i
ostali oblici gradnje za stanovanje, rad, proizvodnju te
Registar, upisnik kulturnih krajolika posebno obli- neizgraene poljodjelske povrine.
kovani sustav podataka o krajolicima koji posjeduju
svojstva kulturnog dobra. Sadri osnovne podatke o: Sastavnice krajolika (landscape components) ele-
nazivu, vrsti, poloaju i smjetaju, vlasnitvu te velii- menti koji ine krajolik, a ukljuuju prirodne i antropo-
ni krajolika; kulturnim i prirodnim obiljejima krajolika gene (kulturne), materijalne i nematerijalne imbenike.
i sastavnica, ocjenu vrijednosti te ope mjere zatite. Sigurno uvanje (safeguarding) - poduzimanje mjera
na nematerijalnim sastavnicama krajolika koje ukljuuju:
Rehabilitacija/oporavak (rehabilitation) - oznaava
prepoznavanje, dokumentiranje, istraivanje, ouvanje,
poboljanje korisnosti i funkcija kroz popravak ili za-
zatitu, promicanje, prenoenje vjetina, znanje, tradi-
mjenu pojedinih elemenata ili grae krajolika, odno-
cijske obiaje, folklor, glazbu, itd.
sno omoguava uinkovito kompatibilno koritenje uz
istodobno ouvanje uzoraka i svojstava krajolika. Sistematizacija (usustavljavanje) kulturnih krajolika -
u ovom radu se odnosi na procese potrebne za pre-
Rekonstrukcija/obnova (reconstruction) - meto-
poznavanje, dokumentiranje, razvrstavanje, planiranje,
da kojom se oteenom kulturnom krajoliku, ili sas-
upravljanje i zatitu kulturnih krajolika.
tavnici vraa cjeloviti oblik na temelju postojeih, iz-
vornih struktura, nacrta, starih fotografija, pisanih iz- Skladnost, harmonija (coherence) svojstvo krajolika
vora, kao i analogija i usporedbenih primjera, a moe kojim se odraava sklad dijelova, sastavnica i cjeline,

325
Krajolik kao kul turno na slijee

sagledavajui prostorne odnose izmeu koritenja, pro- Vizualna izloenost (visual exposition) oznaava vid-
storne organizacije/kompozicije i izgraenih struktura ljivost i izloenost krajolika ili pojedine sastavnice s glav-
u odnosu na mjestopisna obiljeja smjetaja. nih smjerova kretanja ili vidikovaca.

Strukture krajolika (landscape structure) - fizike sas- Vizualna osjetljivost (visual sensitivity)- stupanj u ko-
tavnice koje ukljuuju prirodne i kulturne elemente i sus- jemu je krajolik u mogunosti prihvatiti promjene, a
tave. U prirodne elemente ubrajaju se: geomorfoloki, da se ne ugroze ili narue njegove vizualne vrijednosti.
hidroloki i vegetacijski, a u kulturne: mrea kretanja i iz-
Vizualna vrsnoa (visual quality) - sinonim za ljepo-
graene strukture: naselja, zgrade, oprema prostora i sl.
tu, ini dio vrsnoe krajolika. Nastoji prenijeti doivljaj
Svojstvena (intrinzina) vrijednost krajolika (intrinsic objektivnog te ukljuuje ocjenu krajolika - najee broj-
value) - nepromjenjiva i opa vrijednost koju krajolik ima anom mjerom vizualnih vrsnoa.
po sebi, kao unutranju vrsnou i koja postoji neovisno Vrjednovanje (evaluation, valorization) - sustavno ut-
od ocjene javnosti. vrivanje vrijednosti i znaaja kulturnog krajolika prim-
jenom znanstvenih metoda prema jasno utvrenim krit-
Tipoloki razvrstaj, karakterizacija krajolika (land-
erijima i na temelju podataka koji su prikupljeni i anal-
scape classification/characterization) - razvrstavanje kra-
izirani posebno za tu svrhu.
jolika na krajoline tipove i podruja prema svojstvima
i uzorcima koji se dosljedno pojavljuju na odreenom Vrijednost (value); pozitivna, stvarna i potencijalna
podruju. Izrauje se u razliitim mjerilima, od europ- svojstva koja se nastoji sagledati u irokom rasponu
skog do lokalnog. vrijednosti dodanih, odnosno pripisanih krajoliku kao
kulturnom naslijeu. Navedena svojstva pripisuju se kul-
Upravljanje krajolikom (landscape managment) -
turnom krajoliku zakonskom zatitom, strunim, znan-
djelovanje sa stajalita odrivog razvitka radi osiguran-
stvenim i/ili javnim vrjednovanjem.
ja redovite brige o krajoliku s ciljem voenja i usklaen-
ja promjena nastalih uslijed socijalnih, gospodarskih i Vrsnoa krajolika (landscape quality) odreuje su u
okolinih procesa. odnosu prema irokom rasponu okolino ekolokih, so-
cio kutlurnih i psiholokih imbenika. Razlika izmeu
Uobiajenost, tipinost (tipicality) - elementi koji se vrsnoe i vrijednosti krajolika (landscape value) je ne-
esto ili pravilno javljaju u krajoliku, bez kojih ga nije znatna jer oba pojma usporeuju stvarni krajolik prema
mogue opisati. idealiziranom krajoliku.

Urbani krajolik (urban landscape/townscape) - ine Zatita krajolika (landscape protection/conservation)


izgraene strukture, otvoreni prostori, funkcije i sadraji, - obuhvaa procese i aktivnosti koji su usmjereni na
promatrani na nain kojim zajedniki odreuju njegov zatitu i odravanje znaajnih ili karakteristinih obilje-
karakter. Navedeno ukljuuje namjenu, prostornu orga- ja krajolika, ocijenjenih na temelju njihove vrijednosti
nizaciju, urbane uzorke, vizualne odnose, mjestopisna naslijea, a rezultat su prirodnih uvjeta i ljudskih djelat-
obiljeja, vegetaciju, zgrade, elemente tehnike infra- nosti. Podrazumijeva nastojanje da se krajolik ouva ili
strukture, urbanu opremu, detalje, boje i sl. da se uspostavi odreeno stanje krajolika.

Uzorak krajolika (landscape pattern) prostorno Znaaj (significance) oznaava ukupnost vrijednosti
odreenje morfolokih obiljeja krajolika koja su nastala prema kojima se ocjenjuje krajolik. To je sinteza kultur-
kao rezultat kombinacija prirodnih, povijesnih, kulturnih nih i prirodnih vrijednosti i njihova meuodnosa kojima
i oblikovnih elemenata. je odreen karakter krajolika.

326
Prilozi

LITERATURA

Literatura uz odreenje pojma krajolik BENDER, B. (1993.a), Introduction: Landscape, Meaning and Acti-
on, u: Landscapes, Politics and Perspectives, (ur. Bender, B.):
AITCHSON, J. (1995.), Cultural landscape in Europe: a Geografical 8-21, Oxford, Berg
Perspective, u: Cultural Landscapes od Universal Value, (ur.
BENDER, B. (1993.b), Landscape, Politics and Perspectives,
von Droste, B.; Plachter, H.; Rssler, M.): 272-288, Fischer
Berg, Oxford
Verlag, Jena, Sttutgart, New York
BIRKS, H. H. (1988.), The Cultural Landscape - Past, Present and
ALANEN, R.; MELNICK, R. (2000.), Introduction: Why Cultural
Future, Cambridge University Press, Cambridge
Landscape Preservation, u: Preserving Cultural Landscape
in America, John Hopkins University Press, Baltimore BIRNBAUM, C. (1994.), Protecting Cultural Landscapes: Planning,
Treatment and Management of Historic Landscapes, Preser-
ALFREY, J.; CLARK C. (1993.), The Landscape of Industry: Patterns
vation Briefs 36, US Department of the Interior, National
of Change in the Ironbridge Gorge, Routledge, London
Park Service, Washington
ANI, V.; GOLDSTEIN, I. (2004.), Veliki rjenik hrvatskog jezika,
BIRNBAUM, C.; PETERS, C. (1996.), The Secretary of the Interiors
Novi liber, Zagreb
Standards for the Treatment of Historic Properties with Gui-
ANTROP, M. (2000.), Where are the Genii Loci? u: Landscape, Our delines for the Treatment of Cultural Landscapes, US Depar-
Home: Essays on the Culture of the European Landscape as tment of the Interior, National Park Service, Washington
a Task, (ur. Pedroli, B.): 29-34, Indigo, Zeist
BLANC, A. (2003.), Zapadna Hrvatska: Studija iz humane ekolo-
ANTROP, M. (2005.), Why Landscapes of the Past are important gije, Prosvjeta, Zagreb
for the Future, Landscape and Urban Planning, 70: 19-27
BLOEMERS, T.; KARS, H.; van der VALK, A.; WIJNEN, M. (2010.),
ANTROP, M. (2006.a), Sustainable Landscapes: Contradictionm, The Cultural Landscape and Heritage Paradox, Springer,
Fiction or Utopia?, Landscape and Urban Planning, 75: Amsterdam
187-197
BOHNET, I.; SMITH, D. M. (2006.), Planning Future Landscapes in
ANTROP, M. (2006.b), From holistic Landscape Syntesis to Trans- the Wet Tropics of Australia: A Social-ecological Framework,
disciplinary Landscape Managment u: From Landscape Re- Landscape and Urban Planning, 80: 137-140 [3]
search to Landscape Planning, Aspects of Integration, Educa-
BOUDON, P. (2006.), O arhitektonskom prostoru, Institut za po-
tion and Application, (ur. Tress, B.;Tress, G.; Fry, G.; Opdam,
vijest umjetnosti, Zagreb
P.): 125-164., Spriger, Dordrecht
BROWN, B.; MITCHELL, N. J.; BERESFORD, M. (2005.), The Prote-
APPLETON, J. (1996.), The Experience of Landscape, Chichester
cted Landscape Approach: Linking Nature, Culture and Com-
ASHWORTH, G.; HOWARD, P. (1999.), European Heritage, Plannig munity, IUCN Gland, Cambridge
and Managment, Intellect Books, Exeter
BRYAN, B. (2003.), Physical Environmental Modeling, Visualizati-
ASHWORTH, G. J.; LARKHAM, P. J. (1994.a), A Heritage for Euro- on and Query for Supporting Landscape Planning Decisions,
pe: the Need, the Task, the Contribution, u: Building a New Landscape and Urban Planning, 65: 237259
Heritage, (ur. Ashworth, G. J.; Larkham, P. J.): 20-43, Rou-
CASEY, E. S. (1998.), The Fate of Place: A Philosophical History,
tledge, London
University of California Press, Berkeley
ASHWORTH, G. J.; LARKHAM, P. J. (1994.b), Building a New He-
CASEY, E. S. (2001.), Between Geography and Philosophy: What
ritage, Routledge, London
does it mean to be in the Place-World?, Annals of the Asso-
AZARYAHU, M.; FOOTE, K. E. (2001.), Historical Space as Narrative ciation of American Geographers, 91[41]: 135-141 [4]
Medium: On the Configuration of Spatial Narratives of Time
CLAVAL, P. (2004.), The Languages of Rural Landscapes, u: Eu-
at Historical Sites, GeoJournal, 35: 21-32 [1]
ropean Rural Landscapes: Persistence and Change in a
BACHELARD, G. (2000.), Poetika prostora, Ceres, Zagreb Globalising Environment, (ur. Palang, H.): 11-41, Springer,
Dordrecht
BELFOR, P. (2002.), English Industrial Landscapes - Divergence,
Convergence and Percetions of Identity, Industrial Archae- CIFRI, I.; TRAKO, T. (2008.), Tradicionalni i modernizirani krajo-
ology Review, 20 (2): 19-31 [2] lik u Hrvatskoj. Percepcija razliitih tipova ruralnog krajolika,

327
Krajolik kao kul turno na slijee

izlaganje na skupu Landscapes, Identities And Develop- DUMBOVI BILUI, B. (2009.), Odreenje pojma kulturno-po-
ment Lisboa/Obidos, Portugal, 1.-5.09.2008. [5] vijesne cjeline u kontekstu recentne konzervatorske teorije i
prakse, Kvartal, VI (3/4): 88-93
CHENG, A. S.; KRUGER, L. E.; DANIELS, S. E. (2003.), Place as an
Integrating Concept in Natural Resource Politics: Propositions DUMBOVI BILUI, B. (2010.), Zatita krajolika u funkciji odr-
for a Social Science Research Agenda, Society and Natural ivog razvitka, Meunarodna radionica Krajolik Hrvatskog
Resources, 16(2): 85-92 [6] zagorja: prolost, stanje, perspektiveTuheljske Toplice, 21-22.
listopada 2010., Prostor, 18(2010) 2(40): 471-474
CHOAY, F. (1978.), Urbanizam utopija i stvarnost, Graevinska
knjiga, Beograd DUMBOVI BILUI, B. (2011.), Napredak u primjeni Europske
konvencije o krajolicima i planiranje aktivnosti u razdoblju
CLEERE, H. (1996.), The Evaluation of Cultural Landscapes: the 2011.-2013. godine, Prostor, 19(2011) 1(41): 267-269
Role of ICOMOS, u: Cultural Landscapes of Universal Value
DUNCAN, J.; DUNCAN, N. (1988.), (Re)reading the Landsca-
(ur. von Droste, B.; Plachter, H.; Rssler, M.): 76-84, UNESCO,
pe, Environment and Planning, Society and Space 6(2):
Gustav Fischer Verlag, Jena, Stuttgart, New York
18-24
COHEN, N. (1999.), Urban Conservation, MIT Press, Cambridge
ERMISCHER, G. (2003.), Kulturlandschaft - mehr als ein Mo-
COSGROVE, D. (1984.), Social Formation and Symbolic Lands- dewort, Berichte zur Denkmalpflege in Niedersachsen,
cape, Croom Helm, London 4/2003: 174-179

COSGROVE, D.; DANIELS, S. (1988.), The Iconography of Landsca- ERMISCHER, G. (2004.), Mental Landscape. Landscape as Idea
pe, Essays on the Symbolic Representation, Design and Use of and Concept, Landscape Research, 29 (4): 171-183
Past Environments, Cambridge University Press, Cambridge FAIRCLOUGH, G. (1999.), Yesterdays World, Tomorrows Lands-
COSGROVE, D. (1997.), Cultural Landscapes, u: Europe: a Mo- cape, English Heritage, London
dern Geography, (ur. Unwin, T.): 65-81, Addisson Wesley FAIRCLOUGH, G. (2008.), New Heritage - People, Landscape and
Longman, London Change, u: The Heritage Reader (ur. Fairclough, G.; Harrison,
COWLEY, J., (2005.), Cultural Landcsape, National Park Service, R; Jameson, J. H.; Schofield, J.): 3-18, London, New York
Washington FISTER, P. (1992.), Prostorska dediina, nova spomenika vred-
nota, Varstvo spomenikov,
CROWE, S.; MITCHELL, M. (1988.), The Pattern of Landscape, Pac-
kard Publishing, London 34: 27-47
CULLEN, G., (1961.), Townscape, Architectural Press, London FOWLER, P. (2002.), The Past in Contemporary Society: Then,
Now, Routledge, London
DELORT, R.; WALTER, F. (2002.), Povijest europskog okolia, Bar-
bat, Zagreb GABRIJELI, P. (1985.), Varstvo in urejanje kulturne krajine,
Ljubljana
DELORT, R.;.KUSTER, H. (2004.), Geschichte der Landschaft in Mi-
tteleuropa. Von Eiszeit bis zur Gegegnwart, u: Cultural Lands- GIERYN, T. F. (2000.), A Space For Place In Sociology, Annu Revial
cape and Land Use, The Nature Conservation - Society Inter- Sociology, 26: 463-496 [7]
face, (ur. Dietrich, M.; van der Straaten, J.): 5-16, Dordrecht, GOSDEN, C.; HEAD, L., (1994.), Landscape - A Usefully Ambiguous
Netherlands Concept, Archaeology in Oceania, 29: 113-116
DOWER, M. (1993.), Cultural Landscapes - What are They and GUSTAFSON, P. (2001.), Meanings of Place: Everyday Experience
What are Important, u: Cultural Landscape - Historic Lands- and Theoretical Conceptualizations, Journal of Environ-
cape, Budapest-Keszthely, 7-11.06.1993: 37-45 mental Psychology, 21: 16-26 [8]
DUMBOVI BILUI, B. (2002.), Kulturni krajolik - jedinstvo pri- HAYDEN, D. (1997.), The Power of Place: Urban Landscapes as
rodne i kulturne batine, Graevinar, 54(1): 57-61 Public History, The MIT Press, Massachusets
DUMBOVI BILUI, B. (2006.), Krajolik eljeznice 19. stoljea u HABER, W. (1995.), Concept, Origin and Meaning of Landscape,
Zagrebu, u: Grad za 21. stoljee, (ur. Gori, M): 87-95, Dru- u: Cultural Landscapes of Universal Value, (ur. von Droste,
tvo arhitekata, Karlovac B.; Plachter, H.; Rssler, M): 38-42, UNESCO, Gustav Fischer
Verlag, Jena, Sttutgart, New York
DUMBOVI BILUI, B.; OBAD ITAROCI, M. (2007.), Kulturni
krajolici u Hrvatskoj - identifikacija i stanje zatite, Prostor, HEAD, L. (2000.), Cultural Landscapes and Environmental Chan-
15(2007) 2(34): 260-271 ge, Oxford University Press, New York

328
Prilozi

HOWARD, P. (2003.), Heritage Managment, Interpretation, Iden- Sveuilita u Zagrebu, College of Environmental Design,
tity, Ashgate Publishing, Hampshire University of California, Berkeley
HUMBOLDT, A. (2010.), Predavanja o kozmosu, Scarabeus na- LIPOVAC, N.; DUMBOVI BILUI, B. (2008.), Prepoznavanje zna-
klada, Zagreb kova u kulturnom krajoliku - ikoniki kd kulturnog krajolika
umberak-Samoborsko gorje, u: Znakovi pored puta Znak
JACKSON, J. (1986.), Discovering the Vernacular Landscape, Yale
University Press, New Haven, London u zatienom podruju, zbornik radova: 23-41, Budva

JELLICOE, G.; JELLICOE, S., (1987.), The Landscape of Man, Tha- LIPOVAC, N.; DUMBOVI BILUI, B. (2011.), Role of Historic and
mes and Hudson, London Contemporary Spatial Accents defining the City Identity: Za-
greb Skyline, 4th IC Hazards on Modern Heritage Impor-
JIVN, G.; LARKHAM, P.J. (2003.), Sense of Place, Authenticity tance of Place, Sarajevo: 694-708
and Character: a Commentary, Journal of Urban Design,
8 (1): 67-81 LOTHIAN, A. (1999.), Landscape and the Philosophy of Aestheti-
cs: Is Landscape Guality inherent in the Landscape or in the
JOHNSON, M. (2007.), Ideas of Landscape, University Press, Eye of the Beholder?, Landscape and Urban Planning, 44:
Oxford 177-198, [11]
JOKILEHTO, J. (2007.), International Charters on Urban Conser- LOWENTHAL, D. (1997.), European Landscape Transformations.
vation: Some Thoughts on the Principles expressed in Current The Rural Residue, u: Understanding Ordinary Landscapes,
International Doctrine, City & Time, 3 (3): 12-18 [9] (ur. Groth, P., Bressi T.W.): 180-188, Yale University Press,
JONES, M., (2003.), The Concept of Cultural Landscape: Discour- New Haven
se and Narrativies, u: Landscape Interfaces, Cultural Herita- LYNCH, K. (1974.), Slika jednog grada, Graevinska knjiga,
ge in Changing Landscapes, (ur. Palang, H.; Fry, G.): 76-89, Beograd
Springer, Dordrecht
MAGGIA, F.; BASILICO, G. (1999.), Cityscapes, Thames & Hud-
JURKOVI, S. (1999.), Perceptivne vrijednosti krajobraza Hrvatske son, London
- Studija za vizualno determiniranje krajobraza, u: Krajolik -
sadrajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske: MAKHZOUMI, J.; PUNGETTI, G. (2008.), Landscape Strategies,
121-148, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva u: Mediterranean Island Landscapes: Natural and Cultural
i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje; Agronomski Approaches (ur. Vogiatzakis, I. N.; Pungetti, G.; Mannion,
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i A. M.): 325-345, Springer, Heidelberg
krajobraznu arhitekturu, Zagreb MANZO, C.; PERKINS, D. (2006.), Finding Common Ground: The
KEISTERI, T. (1990.), The Study of Changes in Cultural Landscapes, Importance of Place Attachment to Community Participati-
u: Geographical Society of Finland, Helsinki on and Planning, Journal of Planning Literature, 20: 332-
336 [12]
KELLY, R. (2001.), The Cultural Landscape, Planning for a Susta-
inable Partnership between People and Place, u: Edited Pa- MARI, M.; GRGUREVI, O. (2007.), Krajobraz suvremena eu-
pers from a Conference on Cultural Landscapes, Oxford, May ropska kretanja, slovenski model i iskustva, stanje u Hrvatskoj,
1999: 64-82, ICOMOS UK, London Prostor, 15(2007) 2(34): 273-281
KLAI, B. (1982.) Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice McDOWELL, S. (2008.), Heritage, Memory and Identity, u: The
Hrvatske, Zagreb Ashgate Research Companion to Heritage and Identity, (ur.
Brian, G.; Howard, P.): 37-54, Ashgate, Aldershot
KUAN, A. (1998.), Krajina kot nacionalni simbol, Znanstveno
in publicistino sredie, Ljubljana MELNICK, R. (1984.), Cultural Landscapes: Rural Historic Distri-
cts in the National Park System, National Park Service, US
LADAN, T. (2000.), Rijei, znaenje, uporaba, podrijetlo, ABC na-
Department of the Interior, Washington
klada, Zagreb
MELNICK, R. (1985.), Landscape Thinking, Cultural Resources
LARKHAM, P. J.; WHITEHAND, J. V. R. (1992.), Urban Landscapes:
Management, Technical Bulletin, 8 (1) National Park Ser-
International Perspectives, Routledge, London
vice, ASLA [13]
LEFEBVRE, H. (1991.), The Production of Space, Blackwell, Oxford
MORRIS P.; THERIVEL, R. (1995.), Methods of Environmental Imact
LEADER-ELLIOTT, L.; MALTBY, R.; BURKE, M. (2004.), Understan- Assessment, UCL Press, London
ding Cultural Landscapes-Definition [10]
MCHER, C. A.; BUNCE, R. G. H.; JONGMAN, R. H. G.; KLIJN,
LIPOVAC, N. (2000.), Planning as a Function of Preserving the J. A.; KOOMEN, A. J. M.; METZGER, M. J.; WASHER, D. M.
Identity of Place, Ph.D. Dissertation, Arhitektonski fakultet (2003.), Identification and Characterisation of Environments

329
Krajolik kao kul turno na slijee

and Landscapes in Europe, Alterra rapport 832, Alterra, PEDROLI, B. (2000.), Landscape - Our Home, Lebensraum, Lands-
Wageningen chaft, Essays on the Culture of the European Landscape as a
Task, Indigo, Stuttgart
NAVEH, Z.; LIEBERMANN, A. (1999.), Landscape Ecology: Theory
and Application, Springer, Berlin, Heidelberg, New York PENDELBURY, J. (2009.), Conservation in the Age of Concensus,
Routledge, Abingdon, Oxon
NAVEH, Z. (2001.), Ten Major Premises for a Holistic Concepti-
on of Multifunctional Landscape, Landscape and Urban PERALTA, E.; ANICO, M. (2009.), Heritage and Identity, Abing-
Planning, 57: 269-284 don, Oxon
NAVEH, Z. (2005.), Epilogue: Toward a Transdisciplinary Science PHILLIPS, A. (1995.), Cultural Landscapes: an IUCN Percpective,
of Ecological and Cultural Landscape Restoration, Restora- u: Cultural Landscapes of Universal Value, (ur. von Droste,
tion Ecology, 13 (1): 228234 B.; Plachter, H.; Rssler, M.): 380-92, Fischer Verlag, Jena,
Stuttgart, New York
NEWMAN, R. (2004.), Industrial Rural Settlements: Genesis, Cha-
racter and Context, u: The Archaeology of Industrialization, PHILLIPS, A. (1998.), The Nature of Cultural Landscapes - A Na-
(ur: Barker, D.; Cranstone, D.): 36-45, Manley Publishing, ture Conservation Perspective, Landscape Research, 23(1):
Leeds 21-38
NORBERG-SCHULZ, C. (1975.), Egzistencija, prostor i arhitektura, PHILLIPS, A. (2002.), Management Guidelines for IUCN Category
Graevinska knjiga, Beograd V Protected Areas, Protected Landscapes/Seascapes, IUCN
NORBERG-SCHULZ, C. (1982.), Genius Loci - Landschaft, Leben- Gland, Switzerland, Cambridge
sraum, Baukunst , Klett-Cotta Verlag, Hamburg PLACHTER, H. (1995.), Functional Criteria for the Assessment of
OBAD ITAROCI, M. (1992.), Hrvatska parkovna batina, zatita Cultural Landscape, u: Cultural Landscapes of Universal Va-
i obnova, kolska knjiga, Zagreb lue, (ur. von Droste, B.; Plachter, H.; Rssler, M.): 26-31, Fis-
cher Verlag, Jena, Stuttgart, New York
OBAD ITAROCI, M.; DUMBOVI BILUI, B.; BOJANI OBAD
ITAROCI, B. (2009.) Il Paesaggio culturale della costa orien- PORTEAUS, J. D. (1996.), Environmental Aesthetics: Ideas, Politics,
tale del Mare Adriatico Identificazione dei paesaggi culturali and Planning, Routledge, New York
lungo la Costa Croata, u: Pugla/Corf Comparazioni tipo- POTSCHIN, M. (2002.), Landscape Ecology in Different Parts of the
logiche e morfologiche per la conoscenza e la valorizzazione World, u: Development and Perspectives in Landscape Eco-
dei beni culturali e paesaggistici della regione mediterranea logy - Conceptions, Methods and Applications, (ur. Bastian,
basso adriatica, (ur: Neglia, G. A., Stella, M.); 57-71, Polite- O;. Steinhardt, U.): 38-47, Springer, Dordrecht
cnico di Bari Facolt di Architettura, Bari
PRESSOUYRE, L. (2007.), Introduction u: ICOMOS International
OBAD ITAROCI, M.; DUMBOVI BILUI, B.; BOJANI OBAD Day for Monuments and Sites-Cultural Landscapes, Annual
ITAROCI, B. (2011.), Znaaj i ouvanje krajolika u prostor- Report (ur. Zangheri, L.) ICOMOS, Roma [14]
nom ureenju, u: Perspektive prostornog razvoja Republike
Hrvatske, (ur. Butijer, S., Maga, B., Obad itaroci, M.; Knifi PRIEUR, M. (2002.), Legal Provisions for Cultural Landscape Pro-
Schaps, H.; TURNEK, M.): 65-75, Ministarstvo zatite okoli- tection in Europe, u: Cultural Landscapes the Challenge for
a, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb Conservation: 150-156, World Heritage Papers 7, Ferrara

PALANG, H. (2004.), European Rural Landscapes: Persistence and PRINZ, A. M.; WRBKA, T.; REITER, K., (2010.), Landscape Change
Change in a Globalising Environment Springer, Kluwer Aca- in the Seewinkel: Comparisons among Centuries, u: Lands-
demic Publisher, Dordrecht cape Modelling, Geographical Space, Transformation and
Future Scenarios, (ur. Andel, J.): 123-132, Springer, Zurich
PALANG, H.; FRY, G. (2003.), Landscape Interfaces, Cultural He-
ritage in Changing Landscapes, Kluwer Academic Publis- PROSHANSKY, H. (1978.), The City and Self-Identity, Environ-
hers, Dordrecht ment and Behavior, 10(2): 147-169
PALANG, H. (2003.), Landscape interfaces: Introduction. u: Lands- RATZEL, F. (1901/1902.), Die Erde und das Leben, Leipzig [15]
cape Interfaces: Cultural Heritage in Changing Landscapes,
RELPH, E. (1976.), Place and Placelessness, Pion Lt., London
(ur. Palang, H.; Fry, G.):1-14, Kluwer Academic Publishers,
Dordrecht RSSLER, M. (1999.), Linking Nature and Culture: World Heritage
Cultural Landscapes
PANNELL, S. (2006.), Reconciling Nature and Culture in a Global
Context: Lessons from the World Heritage List, James Cook u: Cultural Landscapes: the Challenges of Conservation: 10-15,
University, Cairns UNESCO, Paris

330
Prilozi

ROWNTREE, L. B. (1996.), The Cultural Landscape Concept in Vervloet, J.): 116-127, Tijdschrift van de Belgische Vereni-
American Human Geography, u: Concept in Human Geo- ging voor Aardrijkskundige Studies
graphy (ur. Earle, C.; Mathewson, K.; Kenzer, M. S.): 127-159, URBANC, M. (2002.), Kulturne pokrajine v Sloveniji, Narodna za-
Rowman & Littlefield, Lanham loba, Ljubljana
SAMPSON, K. A.; GOODRICH, C. G. (2009.), Making Place: Identity von DROSTE, B.; PLACHTER, H.; ROSSLER, M. (1995.), Cultural
Construction and Community Formation through Sense of Landscapes of Universal Value, Fischer Verlag, Jena
Place in Westland, New Zealand, Society and Natural Re-
sources, 22: 901-904 [16] *** (1973.), Westermann Lexikon der Geographie, Georg Wester-
mann Verlages von Dr. Wolf Tietze, Braunschweig
SAUER, C. O. (1925.), The Morfology of Landscape, Publications
in Geografy, 2(2): 19-53 *** (1999.a), Krajolik sadrajna i metodska podloga Krajobra-
zne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja,
SCHAMA, S. (1995.), Landscape and Memory, Harper Collins, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje;
London Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za bilje
i krajobraznu arhitekturu
SIRISRISAK, T.; AKAGAWA, N. (2007.), Cultural Landscape in the
World Heritage List: Understanding on the Gap and Catego-
risation, City and Time, 2(3): 12-17 [17] Literatura uz tipoloku podjelu krajolika
SLUKAN, M. (2000.), Kartografski izvori za povijest Triplex Confi- ALEXANDER, C.; ISHIKAWA S.; SIVERSTEIN, M., (1977.), A Pattern
niuma, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb Language, Towns, Building, Construction, Center for Envi-
ronmental Structure, Berkeley
SPENCER, D. (2010.), Roman Landscape: Culture and Identity,
Cambridge University Press, Cambridge ALDRED, O.; FAIRCLOUGH, G. (2003.), Historic Landscape Cha-
racterisation: Taking Stock of the Method, English Heritage
STEINWENDER, A.; GUNDACKER C.; WITTMANN, K. J. (2008.), / Somerset County Council, London
Objective versus Subjective Assessments of Environmental
Quality of Standing and Running Waters in a Large City, ANTROP, M. (2000.a), Background Concepts for Integrated
Landscape Analysis, Agricultural Ecosystem Environment,
Landscape Environment Plan, 84: 116-26 [18]
77(2000): 1728
STORELLI, C. (2003.), The City as Heritage, Naturopa, 100: 8 [19]
ANTROP, M. (2000.b), Changing Patterns in the Urbanized Co-
SMITH, L. (2006.), Uses of Heritage, Routledge, London untryside of Western Europe, Landscape Ecology, 15(3):
257270
TRESS, B.; TRESS, G.; FRY, G.; OPDAM, P. (2006.), From Landsca-
pe Research to Landscape Planning, Aspects of Integration, ANTROP, M. (2005.), Why Landscapes of the Past are important
Education and Application, Spriger, Dordrecht for the Future, Landscape and Urban Planning, 70(1/2):
21-34
TILLEY, C. (1992.), A Phenomenology of Landscape: Places, Paths
and Monuments, Oxford, Berg BELL, S. (1999.), Landscape: Pattern, Perception and Process, E
& FN Spon, London
TIRAA, A. (2006.), Raui in the Cook Islands - todays context in Ra-
rotonga, Traditional Marine Resources Management and BELL, S. (2004.), Elements of Visual Design in the Landscape, Ro-
utledge, London
Knowledge Information Bulletin, 19: 11-15 [20]
BINTLIFF, J. (1982.), Settlement Patterns, Land Tenure and Social
HICKS, N. (1998.), Environmental Protection in the Age of Econo-
Structure a Diachronic Model [22]
mics - The Niue Experience, Journal of South Pacific Law,
3 (2) [21] BINTLIFF, J. (2003.), Settlement Patterns and Landscapes, u: An-
cient Europe 8000 B.C.-A.D.1000: Encyclopedia of the Barba-
UNWIN, T. (1992), Atlas of the European Cultural Landscape, u: rian World, (ur. Bogucki, P.; Crabtree, P.): 55-65, Cengage
International Collocvium on Agricultural Landscape of Euro- Learning, Gale [23]
pe, Central Bord of National Antiquittie, Stockholm
BHLER, W.; HEINZ, G.; SCHERER, Y.; SIEBOLD, M. (1999.), Topo-
UNWIN, T. (1994.), Atlas of World Development, Chichester, graphic Information in Cultural and Natural Heritage Visua-
Wiley lization and Animation, Institut for Spatial Information and
UNWIN, T.; NASH, B. (1992.), Township Boudaries: Theoretical Surveying Technology, Volume 1, Mainz [24]
Considerations and Analytical Implications, u: The Transfor- CARMAN, D. (2007.), Isnt Time for an Approach to Landscape,
mation of the European Rural Landscape: Methodological Townscape and Coastal Seascape Assessment on which
Issues and Agrarian Change 1770-1914, (ur. Verhoeve, A.; Everyone agrees?, LCN News, Issue 25: 8-11 [25]

331
Krajolik kao kul turno na slijee

CLARK, J. (2003.), Historic Landscape Characterisation: National Landscapes, (ur. Wascher, D. M.): 32-45, Alterra Report,
Review of Applications and Uses, English Heritage, London Landscape Europe, Wageningen
CLARK, J. (2005.), Historic Landscape Characterisation, A Nati- GIERYN,T. F. (2000.), A Space for Place in Sociology, Annu Review
onal Programme, Conservation bulletin Issue 47: 20-21 Sociology, 26: 463-496 [27]
CLARK, J.; DARLINGTON, J.; FAIRCLOUGH, G. (2004.), Using GRENVILLE J.; FAIRCLOUGH, G. (2005.), Characterisation, Intro-
Historic Landscape Characterisation, Lancashire County duction, Conservation Bulletin, Issue 47: 2-3
Council, English Heritage, London
GUSTAFSON, P. (2001.), Meanings of Place: Everyday Experience
COHEN, H.; LEFEBVRE, C. (2005.), Bridging the Category Divide, u and Theoretical Conceptualizations, Journal of Environ-
Handbook of Categorization in Cognitive Science, (ur. Cohen, mental Psychology, 21: 15-19 [28]
H.; Lefebvre, C.): 2-15, Elsevier, Oxford, London
HERRING, P. (1997.), Historic Landscape Character Mapping in
CHUMAN, T.; ROMPORTL, D. (2010.), Multivariate Classificati- Cornwall, u: Making English Landscapes, (ur. Barker K.; Dar-
on Analysis of Cultural Landscapes: An Example from the vill T.): 89-94, Oxbow-Monograph, Oxford
Czech Republic, Landscape and Urban Planning, 98, 3-4:
HERRING, P. (1998.), Cornwalls Historic Landscape: Presenting a
200-209.
Method of Historic Landscape Character Assessment, Truro,
DELORT, R.; KSTER H. (2004.), Geschichte der Landschaft in Cornwall
Mitteleuropa - Von Eiszeit bis zur Gegegenwart, u: Cultural
HILL, M.; BRIGGS, J.; MINTO, P.; BAGNALL, D.; FOLEY, K.; WI-
Landscape and Land Use, (van der Straaten, J.): 8-13, The
LLIAMS, A. (2001.), Guide to Best Practice in Seascape As-
Nature Conservation - Society Interface, Dordrecht
sessment, Countryside Council for Wales, Brady Shipman
DORNER, B.; LERTZMAN, K.; FALL, J. (2002.), Landscape Pattern Martin, University College Dublin, The Marine Institute,
in Topographically Complex Landscapes: Issues and Tech- Dublin
niques for Analysis, Landscape Ecology, 17/8: 729-742 [26]
JESCHKE, P. ( 1995.), Austrian Cultural Landscape, Methodologi-
DVOK, M. (1916.), Katechismus der Denkmalpflege, Wien cal Aspects for an Inventory , u: Cultural Landscape of Uni-
versal Value, ( ur. von Droste, B.; Plachter, H.; Rssler, M):
DYSON-BRUCE, L. (2003.), Historic Landscape Assessment - The
324-332, UNESCO, Fischer Verlag, Jena
East of England Experience, Paper Product to GIS Delivery,
Journal of GIS in Archeology, Volume 1: 63-72 KINDLER, A. (2005.),Geo-spatial Cross-analysis of LANMAP2 and
National Aproaches, u: European Landscape Character Areas
EDE, J.; DARLINTON, J. (2002.), Lancashire, Historic Landscape
Typologies, Cartography and Indicators for the Assessment
Characterisation Programme, English Heritage, Lancashire
of Sustainable Landscapes, (ur. Wascher, D. M.): 48-57, Al-
County Council
terra, Wageningen
EDE, J.; DARLINGTON, J. ( 2003.), Historic Landscape Chara-
KIESOW, G. (1988.), Identitt Authentizitt Originalitt, Deut-
cterisation, Taking Stock of the Method, English Heritage,
sche Kunst und Denkmalpflege, 46: 113-118
London
LANG, S.; BLASCHKE, T. (2010.), Analiza krajolika pomou GIS-a,
EDE, J.; FAIRCLOUGH, G. (2004.), Using Historic Landscape Cha-
ITD Gaudeamus, Poega
racterisation, English Heritage, London
MARUI, J.; JANI, M. (1998.), Regional Distribution of Lands-
FAIRCLOUGH, G. (1999.a), Historic Landscape Characterisation:
cape Types in Slovenia: Methodological Bases, Ministrstvo za
u Historic Landscape Characterisation: The State of the Art,
okolje in prostorno planiranje, dravni ured za prostorno
(ur. Fairclough, G.): 6-23, English Heritage, London
planiranje, Ljubljana
FAIRCLOUGH, G. (1999.b), Historic Landscape Characterisation:
MARUI, J. (1998.), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Slo-
The State of Art, English Heritage, London
veniji - Metodoloke osnove, Intitut za krajinsko arhitektu-
FAIRCLOUGH, G. (2001.), Boundless Horizons: Historic Landscape ro, Biotehnika fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana
Characterisation, Conservation Bulletin, Issue 40: 23-26
MEEUS, J. H. A. (1995.), Landscapes, u: Europes Environment, (ur.
FORMAN, R. T. T.; GODRON, M. (1986.), Landscape Ecology, Wi- Stanners, D.; Bourdeau, P.):172-189, The Dobris Assessment
ley, New York EEA, Copenhagen
GROOM, G. (2005.); Methodological Review of Exiting Classifica- MELNICK, R. (1985.), Landscape Thinking, Cultural Resources Ma-
tions, u: European Landscape Character Areas, Typologies, nagement, Technical Bulletin, Volume 8 (1), National Park
Cartography and Indicators for Assessment of Sustainable Service, ASLA [29]

332
Prilozi

MEEUS, J. H. A. (1995.), Pan-European landscapes, Landscape or Historic Interest of Conservation Areas, English Heritage,
and Urban Planning, 31:57-79. London
MEEUS, J. (1995.), Landscapes, u: Europe,s Environment (ur. ROGGE, E.; NEVENS, F.; GULINCK, H. (2007.), Perception of Rural
Stanners, D.; Bourdeau, P.): 172-189, The Dobris Asse- Landscapes in Flanders: Looking beyond Aesthetics, Lands-
ssment EEA, Copenhagen cape and Urban Planning, 82:159-174
MITCHELL, W. J. T. (2002.), Landscape and Power: Space, Place SAMUELS, I.; CLARK, J. (2008.), Character and Identity - Towns-
and Landscape, University of Chicago Press, Chicago cape and Heritage Appraisals in Housing Market Renewal
Areas, English Heritage and the Commission for Archite-
MCHER, C. A.; BUNCE, R. G. H.; JONGMAN, R. H. G.; KLIJN, J. A.;
cture and the Built Environment [30]
KOOMEN, A. J. M.; METZGER, M. J.; WASCHER, D. M. (2003):
Identification and Characterisation of Environments and SWANWICK, C. (2002.), Landscape Character Assessment: Gui-
Landscapes in Europe, Alterra-rapport 832, Wageningen dance for England and Scotland, Department of Landscape,
University of Sheffield, Land Use Consultants [31]
MCHER, C. A.; WASCHER, D. M.; KLIJN, J. A.; KOOMEN, A. J.
M.; JONGMAN, R. H. G. (2006.), A new European Landscape SWANWICK, C. (2004.), The Assessment of Contryside and Lands-
Map as an Integrative Framework for Landscape Character cape Character in England, u: Countryside Planning - New
Assessment, u: Landscape Ecology in the Mediterranean: In- Approaches to Managment and Conservation, (ur. Bishop,
side and Outside Approaches, (ur. Bunce, R.G.H.; Jongman, K.; Philips, A.): 109-124, Earthscan, London
R.H.G.): 233-243, IALE Publication Series 3, Faro
SZERENCSITS, E. ( 1999.), Cultural Landscape - Type Series and
MCHER, C. A.; GARCIA-FECED, C.; PEREZ-SOBA, M.; WASCHER, Groups of Austria, Land Use Policy, 21: 307-320 [32]
D. M. (2005.), Landscapes of Europe, u: Landscape Character
TROLL, C. (1939.), Luftbildplan and Ecological Soil Research,
Areas - Places for Building Sustainable Europe, (ur. Perez-So-
Magazine of the Society for Geography to Berlin (7/8):
ba, M.; Wascher, D.); 68-79, Information Press, Oxford
241-298
MCHER, S.; WASCHER D., (2007.), European Landscape Chara-
THOMAS, R. M. (2005), Urban Characterisation - Improving Met-
cterisation u: Europes Living Landscapes, Essays on Exploring
hodologies, Conservation bulletin 47: 12-14
our Identity in the Countryside, (ur. Pedroli, B.; van Doorn, A.;
de Blust, G.; Paracchini, M. L.; Wascher, D.; Bunce, F.):127- THROSBY, D. (2003.), Determining the Value of Cultural Goods:
139, Landscape Europe/KNNV How much (or how little) does Contingent Valuation tell us?,
Journal of Cultural Economics, 27: 275285
MCHER, C. A.; KLIJN, J.A.; WASCHER, D. M.; SCHAMINE, J. H. J.
(2010.), A new European Landscape Classification (LANMAP): van EETVELDE,V.; ANTROP, M. (2004.), Analyzing Structural and
A transparent, flexible and user-oriented Methodology to Functional Changes of Traditional Landscape - Two Examples
distinguish Landscapes, Ecological Indicators, 10: 87-103 from Southern France, Landscape and Urban Planning,
67: 79-95 [33]
OGRIN, D. (1997.), Slovenske krajine, Dravna zaloba Slove-
nije, Ljubljana van EETVELDE, V.; ANTROP, M. (2009.a), Landscape Identificati-
on and Assesment, Examples of Belgium, Land Use Policy,
PARSONS, B.; WHITE, P. (2009.), Historic Landscape Character
26 (4): 90-91 [34]
Assessment, Wessex Archaeology, Cultural Heritage and
Archeology, Volume 3, South Devon van EETVELDE, V.; ANTROP, M. (2009.b), Integrating Cultural
Themes in Landscape Typologies, u: European Landscapes
PREZ-SOBA, M.; WASCHER, D. M. (2005.), Landscape of Europe.
and Lifestyles: The Mediterranean and Beyond, (ur. Roca, Z.;
Landscape Character Areas - Places for Building a Sustainable
Spek, T.; Terkenli, T.; Plieninger, T.; Hchtl, F.): 12-19, Edies
Europe, Alterra Wageningen
Universitrias Lusfonas, Lisbon [35]
RICHLING, A. (1989.), System of Landscape Classification in Po-
WASHER, D. M. (2005.), European Landscape Character Areas
land, u: Landscape Classification, (ur. Mazr, E.): 102-11, Slo-
Typologies, Cartography and Indicators for the Assessment
vak Academy of Sciences, Bratislava
of Sustainable Landscapes, Alterra rapport No. 1254. Al-
RIEGL, A. (1903.), Der moderne Denkmalkultus - Sein Wesen und terra, Wageningen
seine Entstehung, Wien, Leipzig
WASCHER, D.; PREZ-SOBA, M. (2004.), Learning from Transfron-
ROGER, T. M. (2004/5.), Urban Characterisation, Improving Met- tier Landscapes, Alterra-report 964, Wageningen [36]
hodologies, Conservation bulletin, 47:11
WILLIAMS, D. R.; STEWART, S. I. (1998)., Sense of Place an exlusive
ROGER, T. M. (1997.), Conservation Areas Legislation, Conser- Concept that is finding a Home in Ecosystem Management,
vation Area Appraisals: Defining the Special Architectural Journal of Forestry, 18: 12-15 [37]

333
Krajolik kao kul turno na slijee

WRBKA, T. (1996). Die sterreichische Kulturlandschaftskartie- COLEMAN, V. (2003.), Cultural Landscapes Charette Backgro-
rung als Grundlage und Paper, NSW Heritage Office
naturschutzfachlicher Erhebungen und Bewertungen, Sauteria, de la TORRE, M.; MANSON, R. (2002.), Assessing the Values of
8: 293-304 World Heritage, Research report, The Getty Conservation
Institute, Los Angeles
WRBKA, T.; ERB, K.-H.; SCHULZ, N.; PETERSEIL, J.; HAHN, C.;
HABERL, H. (2004.), Linking Pattern and Process in Cultural FISTER, P. (2011.), Basic Aims and New Tasks of Urban Renovation,
Landscapes. An empirical Study based on spatially u: Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih
explicit Indicators, Land Use Policy, 21: 28-306 gradova, Primjer Ivani-Grada: mogunosti revitalizacije i
obnove starog Ivania, (ur. Boi, N; Dumbovi Bilui, B.):
*** (2001.a), Guide to Best Practice in Seascape Assessment, Co- 17-23, Zbornik radova meunarodnog znanstveno stru-
untryside Council for Wales, Bangor; Brady Shipman Mar- nog skupa, Ivani-Grad 11.11.2011.
tin, Dublin; University College Dublin [53]
FEILDEN, B. M.; JOKHILETO, J. (1992.), Management Plans for
*** (2009.a), GIS Data Layer Design and Creation Guidelines, NPS, World Heritage Sites, UNESCO, Paris, ICCROM, Rome
US Department for Interior, Washington [38]
FEILDEN, B. M.; JOKILEHTO, J. (1998.), Management Guidelines
*** (2009.b), Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih for World Cultural Heritage Sites ICCROM, Rome, UNESCO,
krajobraza Dalmacije, za podruje otoka Vis i Bievo, Agro- Paris
nomski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Oikon, d.o.o.
Zagreb FREY, B. (1997.), The Evaluation of Cultural Heritage: Some Criti-
cal Issues, u: Economic Perspectives on Cultural Heritage, (ur.
*** (2011.a) Krajobrazna osnova Grada Zagreba, 1. etapa Stra- Hutter, M.; Rizzo, I.): 126-137, Macmillan, London
teke smjernice za zatitu karaktera opih krajobraznih po-
druja Grada Zagreba, Agronomski fakultet Sveuilita u HICKS, N. (1998.), Environmental Protection in the Age of Econo-
Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu mics - The Niue Experience, Journal of South Pacific Law,
i Oikon, d.o.o., Zagreb 3 (2):18-23.
HUDOKLIN, J. (1998.), Usmeritve za urejanje izjemnih krajin v
Literatura uz vrjednovanje Sloveniji, Acer d.o.o., Novo mesto
i zatitu krajolika JOKILEHTO, J. (2006.), International Charters on Urban Conser-
AGNOLETTI, M. (2006.), The Conservation of Cultural Landscapes, vation: Some Thoughts on the Principles Expressed in Current
CABI Publishing, Mauro International Doctrine, City & Time, 3(3): 2-5

ARAOZ, G. (2009.), Protecting Heritage Places Under the New JOKILEHTO J. (2006.), World Heritage: Defining the Outstanding
Heritage Paradigm & Defining its Tolerance for Change: a Universal Value, City & Time 2(2): 1-5 [40]
Leadership Challence for ICOMOS, La Valletta [39] JONES, M. R. H. (2007.), Landscape, Law and Justice: Concepts
BUCKINGHAM, S. (2009.), Conservation Areas and the Future: and Issues - A Preliminary Overview u: European Landscapes
Heritage Protection Reform, Conservation Bulletin, Issue and Lifestyles: The Mediterranean and Beyond, (ur. Roca, Z.;
62: 10-12 Spek, T.; Terkenli, T.; Plieninger, T.; Hchtl, F.) Edies Uni-
versitrias Lusfonas, Lisbon [41]
BIRNBAUM, C. A. (1994.), Protecting Cultural Landscapes:
Planning, Treatment and Management of Historic Lands- KERR, J.S. (2000.), Conservation Plan: A Guide to the Preparation
capes, Preservation Briefs 36, US Department of the Interior, of Conservation Plans for Places of European Cultural Signi-
National Park Service, Washington ficance, National Trust of Australia, Sydney

BIRNBAUM, C. A. (1993.), Focus on Landscape Preservation, Na- KROUPA, P. (2007.), The Idea of Heritage Values: Czech Experien-
tional Trust for Historic Preservation, Historic Preservation ce u: Values and Criteria in Heritage Preservation, Firenca,
Forum 7(3), Washington 01. - 05. 03. 2007. [42]

BLUESTONE, D.; KLAMER, A.; THROSBY, T.; MASON, R. (1999.), LISITZIN, K.; STOVEL, H. (2002.), Training Challenges in the Ma-
The Economics of Heritage Conservation: A Discussion, The nagement of Heritage Territories and Landscapes, u: Cultural
GCI Newsletter 14.1(1999): 9-11 Landscapes: the Challenges of Conservation World Heritage:
33-45, UNESCO, Ferrara
BRANDI, C. (1963.), Teoria del restauro, Roma (prevedeni
odabrani tekstovi skripta Hrvatskoga restauratorskog MANSON, R. (2002.), Assessing Values in Conservation Planning:
zavoda) Methodological Issues and Choices, u: Assessing the Values

334
Prilozi

of Cultural Heritage, (ur. de la Torre, M.): 5-31, The Getty ***(1999.d), Guidelines for the Use GIS in Cultural Resource, GIS
Conservation Institute, Los Angeles and Cultural Resources Managment. A Manual for Heritage
Managers [66]
MELNICK, R. (2000.), Preserving Cultural Landscapes in America,
JHU Press, Baltimore *** (2000.a) Guiding Principles and Operational Policies, Part II
Activity Policies: National Historic Sites, Parks Canada [50]
PETZET, M. (2009.), International Principles of Preservation, ICO-
MOS, Bler Verlag, Berlin *** (2000.b), Guidance on the Assessment of the Natural Qua-
lities of Cultural Landscapes, Evaluation of Cultural Lands-
SELMAN, P. (2004.), Community Participation in the Planning
capes Nominated for Inclusion on the World Heritage List,
and Management of Cultural Landscapes, Journal of En-
IUCN [51]
vironmental Planning and Management, 47 (3): 365-392
*** (2000.c), Agenda 2000, CEMAT, European Commission [52]
RIEGL, A. (1982.), The Modern Cult of Monuments: Its Character
and its Origins, u: Oppositions 25: 2150 *** (2003.a), Cultural Landscapes: the Challenges of Conservati-
on World Heritage, Shared Legacy, Common Responsibility,
STEPHENSON, J. (2008.), The Cultural Values Model: An Integra- Associated Workshops, 11-12 November 2002, UNESCO,
ted Approach to Values in Landscapes, Landscape and Ur- Ferrara [54]
ban Planning, 84: 127-139
*** (2003.b), Envinronmental Sustainable Urban Development,
STOVEL, H. (2007.), Effective Use of Authenticity and Integrity Regional Environmental Centre for Central and Eastern
as World Heritage Qualiifying Conditions., City & Time, 2 Europe [55]
(3): 21-36 [43]
*** (2003/4.), European Rural Heritage, Observation Guide, Co-
TAYLOR, K.; LENNON, J. (2011.), Managing Cultural Landscapes uncil of Europe, Conference of Ministers responsible for
(Key Issues in Cultural Heritage) Routledge, London Spational/Regional Planning CEMAT, Council of Europe
VENTURA, P. (2008.), Assessment of the Landscape Quality Inc- Publishing, Strasbourgh
luding the Historical Heritage in Italy [44] *** (2005.a), Valuing the Priceless: The Value of Heritage Prote-
WINTER, I. (2000.), Social Capital and Public Policy in Australia, ction in Australia, Research Report 2, Heritage Chairs and
Australian Institute of Family Studies, Melbourne Officials of Australia and New Zealand, Sydney [56]

*** (1987.), Protected Landscapes- Experience Around the World, *** (2005.b), Landscapes for urban, suburban and peri-urban
International Union for the Conservation of Nature and areas, Workshops for the implementation of the Europe-
Natural Resources, IUCN, Gland, Cambridge an Landscape Convention, COE, 16-17.06.2005, Cork [57]

*** (1993.a), Evaluation of Tongariro National Park, UNESCO [45] *** (2005.c), Prostorsko nartovanje, projektiranje in varstvo oko-
lja, ACER d.o.o., Novo Mesto
*** (1994.a), Operational Guidelines for the Implementation of
the World Heritage Convention, UNESCO World Heritage *** (2005.d), Operational Guidelines for the implementation of
Centre, Paris [46] the World Heritage Convention, UNESCO, Intergovernmen-
tal Committee for the Protection of the World Cultural
*** (1994.b), Guidelines for Protected Area Management Catego- and Natural Heritage, World Heritage Centre, Paris [58]
ries, IUCN, Gland, Switzerland, Cambridge, U.K.
*** (2006.a), Convention Concerning the Protection of the Wor-
*** (1995.a), Architectural Heritage of the Council of Europe, Re- ld Cultural and Natural Heritage, UNESCO, World Herita-
comendation No.R (95)3 ge Committee, 30th Session, Vilnius, Lithuania, 8-16.06.
*** (1995.b), Landscape Areas as Part of Landscape Policies [47] 2006, Paris [59]
*** (2006.b), Evaluation of World Heritage Nominations:Guideli-
*** (1996.a), Guide to Good Practice on Using the Register of
nes for Reviewers of Cultural Landscapes - The Assessment of
Landscapes of Historic Interest in Wales in the Planning and
Natural Values in Cultural Landscapes, IUCN [60]
Development Process, Welsh Office Circular 60/96
*** (2008.a), Conservation principles, Policies and Guidance for
*** (1999.b) Operational Guidelines for the Implementation of
the sustainble Managment of the historic Environment, En-
the World Heritage Convention, UNESCO Intergovernmen-
glish Heritage [61]
tal Committee for the Protection of the World Cultural and
Natural Heritage World Heritage Centre, Paris [48] *** (2008.b), Zavarovana obmoja v Sloveniji, Ministarstvo za
okolje in prostor, Ljubljana
*** (1999.c), General Guidelines for Identifying and Evaluating
Historic Landscapes, Environmental Program, NPS, California *** (2008.c), Operational Guidelines for the implementation of the
Department of Transportation, Sacramento [49] World Heritage Convention, UNESCO, Intergovernmental

335
Krajolik kao kul turno na slijee

Committee for the Protection of the World Cultural and BUTURAC, J. (1984.), Popis upa zagrebake biskupije 1334 i 1501.
Natural Heritage, World Heritage Centre, Paris [62] godine, u: Starine 59, JAZU, Zagreb
*** (2008.d), Guidelines for the Implementation of the European BOGNAR, A. (1999.), Geomorfoloka regionalizacija Hrvatske,
Landscape Convention, COE, CEP-CDPATEP [63] Zagreb
*** (2008.e), England,s Historic Seascapes, Historic Seascape CUVAJ, A. (1910.), Graa za povijest kolstva u Hrvatskoj i Slavo-
Characterisation (HSC), National HSC Method Statement, niji, knjige I,II,III,IV, Zagreb
English Heritage, Cornwal County Council [64]
CVITANOVI, . (1984.), Nacrti za gradnju crkva u Krajini, u: Voj-
*** (2010.a), Basic text 1970-2010., Territory and Landscape, No 3, na krajina: 87-98, Centar za povijesne znanosti Sveuilita
Council of Europe, Conference of Ministers responsible for u Zagrebu, Zagreb
Spational/Regional Planning (CEMAT), Council of Europe
Publishing, Strasbourg CVITANOVI, . (1985.), Sakralna arhitektura baroknog raz-
doblja, Zagreb
*** (2010.b), Planning for the Historic Environment: Historic En-
vironment, Planning Practice Guide, English Heritage [65] ELAP, L., (1957.), Kuna zaduga u Vojnoj granici, Zadruni ar-
hiv, 5: 5-18
*** (2011.b), Operational Guidelines for the implementation of
the World Heritage Convention, UNESCO, Intergovernmen- UK, J. (1942.), Zagrebaka upanija oko 13.stoljea, Zagreb
tal Committee for the Protection of the World Cultural UKOVI, L. (1993.), Prapovijesne gradine karlovakog kraja,
and Natural Heritage, World Heritage Centre, Paris [66] Izdanja HAD,16: 163-164
*** (2011.c) Common Agricultural Policy, CAP, European UKOVI, L.; TEAK GREGL, T. (1994.), Ozalj, katalog izlobe,
Commission [67] Muzej Grada Ozlja, Ozalj
DEMIAN, J. A. (1810.), Statische Darstellung der Illirischen Pro-
Literatura uz istraivanje
vinzen, Tbingen
krajolika umberka
DESPOT, M. (1962.), Pokuaji manufakture u graanskoj Hrvat-
ABODI, .; PREDOVI, M. (1967.), Krievaki biskup Julije Dro- skoj u XVIII. st., Zagreb
hobecki u umberku, umberaki kalendar, Zagreb
DESPOT, M. (1956.), Osredek njegov postanak i razvoj u sklopu
ADAMEK, J. (1975.), Povijest trgovita i vlastelinstva Jastrebar- ekonomskog i politikog razvoja Hrvatske u 19. st., Disertacija
sko, Kaj, 8: 23-31 na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
ADAMEK, J. (1980.), Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine 15. DESPOT, M. (1970.), Industrija graanske Hrvatske 1860-1870.,
do kraja 17. stoljea, Zagreb Zagreb
ADAMEK, J.; KAMPU, I. (1976.), Popisi i obrauni poreza u Hr- DUGAKI, Z. (1949/1950.), umberaka gora, Geografski gla-
vatskoj u XV i XVI stoljeu, Zagreb, snik, 11-12: 97-117
ANTONI, O.; KUAN, V.; JELASKA, S. D.; BUKOVEC, D.; KRIAN, FRAS, F. J. (1988.), Cjelovita topografija Karlovake vojne krajine,
J.; BAKRAN-PETRICIOLI, T.; GOTTSTEIN-MATOEC, S.; PER- Gospi, [reprint izdanje: Vollstandige Topographie der Karl-
NAR, R.; HEIMOVI, .; JANEKOVI, I.; GRGURI, Z.; HATI, stdter Militrgranze, Agram, 1835.]
H.; MAJOR, Z.; MRVO, D.; PETERNEL, H.; PETRICIOLI, D.;
TKALEC, S. (2005.), Kartiranje stanita Republike Hrvatske GREGL, Z. (2006.), Antika na umberku, Hrvatska revija 3,
(2000 -2004.), Zagreb VI/2006: 13-16

ANTOLJAK, S. (1939.), Katolike upe u francuskoj Hrvatskoj go- GJETVAJ, N. (1965.), Staro naselje i nastamba na umberku,
dine 1811., Croatia Sacra, Arkiv za crkvenu poviest Hrva- umberaki kalendar, 123-125
ta, 4: 23-29 GJETVAJ, N. (1985.), umberak ivot i kultura, katalog izlobe,
BARLE, J. (1903.a), Popis pukih kola u uoj Hrvatskoj god. 1774., Etnografski muzej, Zagreb
Prosvjeta, 11(8): 259-262
GJETVAJ, N. (1996.), Stanovanje i kuni inventar, u: umberak,
BARLE, J. (1903.b), Zagrebaki arhiakonat do godine 1642., Ka- batina i izazovi budunosti,(ur. Magdaleni, I., Vranei, M.;
toliki list, 2: 14-21 upani, M.): 62-67, Stari grad umberak
BIANI, R. (1951.), Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, GREGL, Z. (1996.), Nova akvizicija samoborskog muzeja, Vijesti
Zagreb muzealaca i konzervatora,3:12-17

336
Prilozi

GVOZDANOVI SEKULI, S. (1960.), Oki, Buletin JAZU, 8 (2/3): KUKULJEVI SAKCINSKI, I. (1864.), Oki grad u: Dragoljub
81-88 3/1864: 68-78
GVOZDANOVI SEKULI, S. (1973.), Samobor, stari grad, Arhi- KUKULJEVI SAKCINSKI, I. (1891.), Nadpisi sredovjeni i novovjeki
tektura, 144: 9-11 na crkvah, javnih i privatnih zgradah u Hrvatskoj i Slavoniji,
JAZU, Zagreb
HEFELE, F. (1893.), umberak i njegovi stanovnici, Narodne no-
vine, 63-64 KUAN, V. (2009): Pokrov i namjena koritenja zemljita u RH
HIETZINGER, C.B. (1817.), Statistik der Militrgrnze der sterre- stanje i trendovi, Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu eko-
ichischen Kaiserthums, I, Wien logiju, Zagreb

HIRC, D. (1903.), Na razvalinama grada Okia, Prosvjeta, 20: LANG, M. (1911.), Samobor, u: Zbornik za narodni ivot i obi-
624-630 aje junih Slavena, Zagreb

HORVAT, A. (1957.), O Oki gradu, Otkria, 4: 252-253 LAPAJNE, D. (1996.), Spomenika batina umberka, u: umbe-
rak batina i izazovi budunosti, (ur. Magdaleni, I., Vranei,
HORVAT, A. (1964.a), Lipovac, u: Enciklopedija likovnih umjet- M.; upani, M.): 23-55, Stari grad umberak
nosti sv. 3: 435, JLZ, Zagreb,
LASZOWSKI, E. (1897.), Oki grad, Prosvjeta, V/1897(13):
HORVAT, A. (1964.b), Presjek razvoja umjetnosti u karlovakom 396-400
Pokuplju, Zbornik gradskog muzeja Karlovac I, Karlovac
LASZOWSKI, E. (1989.), Izvjetaji Ivana Pieronija o hrvatskoj i kra-
HORVAT, A. (1975.), Izmeu gotike i baroka, Umjetnost konti- jikoj granici 1639.godine, Starine JAZU, 1898/XXIX.
nentalnog dijela Hrvatske oko 1500. i 1700. godine, Drutvo
povjesniara umjetnosti Hrvatske, Zagreb LASZOWSKI, E. (1899.), Stara hrvatska upanija podgorska (Co-
mitatus Podgorya,) u: Rad JAZU, knjiga 138, Zagreb
HORVAT, A.; MATEJI, R.; PRIJATELJ, K. (1982.), Barok u Hrvat-
skoj, Zagreb LASZOWSKI, E. (1902.), Trg kod Ozlja, Viesnik hrvatskog drav-
nog arhiva, 6: 215-223
KAMPU, I. (1965.), Oki, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 6: 377-
378, JLZ, Zagreb LASZOWSKI, E. (1903.), Rudarstvo u Hrvatskoj, Zagreb
KARAMAN, I. (1991.), Industrijalizacija graanske Hrvatske, LASZOWSKI, E. (1914.), Povijest Desinca - Prhoa, Zagreb
Zagreb
LASZOWSKI, E. (1926.), Hrvatska plemenska opina Cvetkovii,
KLAI, V. (1898.), Indagines i Portae u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb Viesnik Kraljevskog dravnog arhiva u Zagrebu, II/1926:
13-81; III/1928: 71-111; IV/1929: 1-98
KLEMENC, J. (1903.), Der Pannonische Limes in Croatien, Blatt
Zagreb LASZOWSKI, E. (1929.), Grad Ozalj i njegova okolina, Zagreb
KLEMENI, M. (1989.), Historijsko geografska osnovica regional- LOPAI, R. (1895.), Oko Kupe i Korane, Zagreb
nog poimanja i demogeografskih promjena umberka, Ma-
gistarski rad, PMF, Geografski odsjek, Sveuilite u Zagrebu LOPAI, R. (1885.), Prilozi za poviest Hrvatske u 16. i 17. stoljeu,
Starine JAZU,17
KLEMENI, M. (1990.), Povijesno geografska osnovica regio-
nalnog poimanja umberka, Sociologija sela, 28 (109): MAGDALENI, I., VRANEI, M.; UPANI, M (1996.), umbe-
277-293 rak batina i izazovi budunosti, zbornik, Odbor za proslavu
700-te obljetnice prvog spomena imena umberak, Stari
KORENI, M. (1975.), Naselja i stanovnitvo u Hrvatskoj, Zagreb grad umberak
KOS, D. (1987.), Bela Krajina v poznem srednjem veku, Zveza MALEZ, M. (1984.), Paleolitik na podruju Zagreba, Zagreb
zgodoivnskih drutev, Ljubljana
MARINOVI UZELAC, A. (1984.), Naselja, gradovi, prostori, Teh-
KRMPOTI, LJ. (1997.), Izvjetaji o utvrivanju granica Hrvatskog nika knjiga, Zagreb
kraljevstva od 16.-18. stoljea, akovec
MARINOVI UZELAC, A. (2001.), Prostorno planiranje, Dom i
KRUHEK, M. (1984.), Stvaranje i utvrivanje obrambene grani- svijet, Zagreb
ce na Kupi u toku 16. i 17. stoljea, u: Vojna krajina: 123-
156, Centar za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu, MARKOVI, M. (2003.), Hrvatske pokrajine, prirodno-geografska
Zagreb i povijesno-kulturna obiljeja, Jesenski i Turk, Zagreb
KRUHEK, M. (1993.), Graditeljska batina karlovakog Pokuplja, MARTINOVI, J. (2000.), Tla u Hrvatskoj, Dravni zavod za za-
Karlovac titu prirode, Zagreb,

337
Krajolik kao kul turno na slijee

MILETI, D. (1987.), Plemiki grad Oki, Godinjak zatite spo- TAMBUK, M. (1995.), umberak - primjer propadanja rural-
menika kulture Hrvatske, 13: 18-26 nog podruja u okolici glavnog grada, Sociologija sela
1-4/1995: 29-37
MLINARI, J. (1972.), Topografija posesti Kostanjevike opatije,
Maribor TKALI, I. (1874.), Povijesni spomenici Zagrebake biskupije,
II; Zagreb
MOAANIN, F. (1984.), Vojna krajina do kantonskog ureenja
1787. u: Vojna krajina: 21-32, Centar za povijesne znanosti TEAK GREGL, T. (1994.), Prapovijesno nalazite Ozalj-Stari grad,
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb Opuscula Archeologica 17: 165-171

MURAJ, A. (1989.), ivim znai stanujem, Hrvatsko etnoloko TOPI, J. (2006.), Stanita, prirunik za inventarizaciju, kartiranje
drutvo, Zavod za istraivanje folklora, Zagreb i praenje stanja, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb

MURAJ, A. (1988.), Narodne nonje u umberku, Kaj 6-8: 71-80. VALENTI, M. (1984.), Borba hrvatskih politikih krugova za ra-
zvojaenje Vojne Krajine i njezino sjedinjenje s Hrvatskom u:
NORI, V. (1912.), Samobor-grad, Povijestne crte o njemu i nje- Vojna krajina:125-134, Centar za povijesne znanosti Sve-
govim gospodarima, Samobor uilita u Zagrebu, Zagreb
NORI, V. (2000.), Kapela sv. Helene u Samoboru, Samoborski VALENTI, M. (1981.), Hrvatsko slavonska Vojna krajina 1790-
muzej, Samobor 1881. u: Vojna krajina u Hrvatskoj:12-15, Povijesni muzej
NORI, V. (1942.) [reprint 2004.], Slobotine Samobora od god. Hrvatske, katalog izlobe
1242., u: Samobor u povodu 762 obljetnice grada Samobora, VALVASOR, J. W. (1689.) [reprint 1971.], Die Ehre des Herzogt-
Gradsko poglavarstvo grada Samobora, Samobor hums Crein I-III, Laybach-Nrnberg
PAVLIEVI, D. (1989.), Hrvatske kune zadruge, Liber, Zagreb VINSKI GASPARINI, K. (1973.), Kultura polja sa arama u sjever-
PREDOVI, M. (1965.), Kratki pregled povijesti umberka, um- noj Hrvatskoj, Zadar
beraki kalendar: 51-82 VINSKI GASPARINI, K. (1975.), Osvrt na istraivanje kasnog bron-
RADMILOVI, D. (1942.) [reprint 2004.], Samoborski obrt, veleo- anog i starijeg eljeznog doba u sjevernoj Hrvatskoj, u: Zbor-
brt , trgovina i novarstvo, u: Samobor u povodu 762 obljetni- nik znanstvenog skupa HAD Arheoloka istraivanja u sje-
ce grada Samobora: 146-152, Gradsko poglavarstvo grada verozapadnoj Hrvatskoj, Varadin, Zagreb
Samobora, Samobor EELJ, M. (1971.), Samobor u prolosti i sadanjosti, Stylos,
ROI, V. (1907.), Prigorje, Narodni ivot i obiaji, Zbornik za Zagreb
narodni ivot i obiaje junih Slavena, 12/1907. i 13/1908. *** (1942.), Samobor, monografija, Samobor
SABLJAR, V. (1866.), Miestopisni rienik kraljevinah Dalmacije, *** (1966.), Selo Trg kod Ozlja, Ozalj
Hervatske i Slavonije, Zagreb
*** (1976.), Po dragome kraju - Ozalj, Kajkavsko spravie,
SKALA, . (1984.), Razvitak agrarnog pejsaa umberake gore, Zagreb
magistarski rad, PMF Sveuilita u Zagrebu
*** (1989.), Po umberku i Gorjancima, zbornik, Novo Mesto
SMIIKLAS, T. (1879.), Poviest hrvatska I i II, Matica Hrvatska,
Zagreb *** (1993.b), Pod Okiem, monografija, Zagreb

SUDNIK, I. (1989.), 150 godina staklarstva u Samoboru, katalog *** (1998.b), Konzervatorska podloga za PPUO umberak, Mini-
izlobe, Samoborski muzej, Samobor starstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Kon-
zervatorski odjel u Zagrebu
SZABO, G. (1920.), Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji,
*** (1999.e), Konzervatorska podloga za PP Zagrebake upanije,
Zagreb
Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine,
KOBERNE, . (1999.), Budinjak - kneevski tumul, Muzej grada Konzervatorski odjel u Zagrebu
Zagreba, Zagreb
*** (2001.a), Konzervatorska podloga za PPUO Krai, Ministar-
KOBERNE, . (2002.), Pregled predpovijesnih arheolokih istra- tsvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzer-
ivanja u umberku, katalog izlobe: umberak od pred- vatorski odjel u Zagrebu
povijesti do kasne antike, Zagreb
*** (2001.b), Konzervatorska podloga za PPUG Samobora, Mini-
KOBERNE, . (2006.), Tragovima najstarije kulturne batine startsvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Kon-
umberka, Hrvatska revija 3, VI/2006: 14-15. zervatorski odjel u Zagrebu

338
Prilozi

*** (2002.a), Konzervatorska podloga za PPUG Jastrebarsko, Mi- of Historical Archaeology, (ur. Majewski, T.; Gaimster, N.):
nistarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Kon- 48-67, Springer, New York
zervatorski odjel u Zagrebu
BRATINA JURKOVI, N. (2010.), Outstanding Landscapes in the
*** (2002.b), Konzervatorska podloga za PPUO Klina Sela, Mini- Mediterranean, Thematic Study Priority Actions Program-
starstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Kon- me Regional Activity Centre, Split
zervatorski odjel u Zagrebu BURGIN, V. (1996.), In Different Spaces: Place and Memory in Vi-
*** (2002.c), Konzervatorska podloga za PPUG Ozlja, Ministar- sual Culture, University of California Press, Berkeley
stvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzer- CROCE, B. (2003.), Brevijar estetike, Naklada Ljevak, Zagreb
vatorski odjel u Karlovcu
CRONON, W. (1995.), Uncommon Ground: Toward Reinventing
Ostala koritena literatura Nature, Norton, New York, London
ALANEN, A.; MELNICK, R. (2000.), Preserving Cultural Landsca- DOUKELIS P.; MENDONI, L. G. (2004.), Perception and Evaluation
pes in America, John Hopkins University Press, Baltimore of Cultural Landscapes, Athens
ALEXANDER, C. (1977.), A Pattern Language, Oxford University DUMBOVI BILUI, B.; VREKALO, N. (2006.), Kulturni krajolik
Press, New York Velikog Tabora prepoznavanje, vrjednovanje i zatita, u:
ALTMAN, I.; LOW, S. M. (1992.), Place Attachment, Plenum Pre- zbornik radova meunarodnog znanstveno strunog
ss, New York skupa Dvorci i ljetnikovci, kulturna batina kao pokreta
ekonomskog razvitka, Varadin 13.-14. listopada 2006. (ur.
ANDLAR, G.; ANII, B; PEREKOVI., P.; RECHNER DIKA, I.; HRDA- Obad itaroci, M.): 191-209
LO, I. (2011.), Kulturni krajobraz i legislativa stanje u Hr-
FAIRCLOUGH, G.; MLLER, P. G. ( 2008.), Landscape as Heritage:
vatskoj, Drutvena istraivanja, 20(2011), 3(113): 813-835
the Management and Protection of Landscape in Europe,
ANTROP, M.; van ETVELDE, V. (2000.), Holistic Aspects of Subur- University of Berne, Institute of Geography, Bern
ban Landscapes: Visual Image Interpretation and Landscape
FOWLER, P. J. (2000.), Landscape Plotted and Pieced. Field Archa-
Metrics, Landscape and Urban Planning, 50 (1/3): 43-58
eology and Local History in Fyfield and Overton, Society of
ARNHEIM, R. (1954.), Art and Visual Perception, University of Antiquaries, Research Report 64, Wiltshire, London
California Press, Berkeley
FOWLER, P. J. (2001.), Cultural Landscapes: Great Concept, Pity
ASHWORTH, G. J.; GRAHAM, B. ( (2005.), Sense of Place, Sense about the Phrase, u: The Cultural Landscape. Planning for a
of Time, Ashgate, Aldershot Sustainable Partnership Between People and Place, (ur. Kelly,
R.): 6482., ICOMOS UK, Oxford, May 1999., London
ATKINSON, D.; JACKSON, P.; SIBLEY, D.; WASHBOURNE, N.
(2008.), Kulturna geografija, kritiki rjenik kljunih pojmo- FOWLER, P.J. (2004.), Landscapes for the World. Conserving a
va, etvrti zid, Zagreb Global Heritage, Windgather Press, Macclesfield

AVRAMI, E.; MANSON R; de la TORRE, M. (2000.), Values and GALLAGHER, W. (1993.), The Power of Place, Harper Collins Pu-
Heritage Conservation: Research Report, The Getty Conser- blishers, New York
vation Institute, Los Angeles GRAHAM, B. (2002.), Heritage as Knowledge: Capital or Culture?,
BALEJ, M.; RAKA, P.; JIRI, A.; CHVATALOVA, A. (2010.), Memory Urban Studies 39 (5-6): 1003-1017
of a Landscape a Consistituent of Regional Identity and GRAHAM, B.; ASHWORTH, J.;TUNBRIDGE, J. E. (2000.), A Geo-
Planning?, Landscape Modelling, Geographical Space, graphy of Heritage: Power, Culture and Economy, Arnold
Transformation and Future Scenarios, Urban and Lands- Press, London
cape Perspectives 8: 87-100
GREEN, B.; VOS, W. (2001.), Threatened Landscapes: Conserving
BARTELS, C. (2008.), Landmarks: Profiling Europes Historic Lands- Cultural Envirinments, Spon Press, London, New York
capes, Deutsches Bergbau-Museum, Bochum
HEMS, A.; BLOCKLEY, M. (2004.), Heritage Interpretation, English
BIRNBAUM, C. (2004.), Protecting Cultural Landscapes: Planning, Heritage, Routledge, Abingdon, Oxon
Treatment and Management of Historic Landscapes, Natio-
JONGMAN, R. H.G. (2004.), The New Dimensions of the European
nal Park Service, Washington
Landscape, Springer, Dordrecht
BOURASSA, S. C. (1991.), The Aesthetics of Landscape, London
LARKHAM, P. J. (1994.), Conservation Areas and Plan-led
BRANTON, N. (2008.), Landscape Approach in Historical Archae- Planning: How far can We go?, Journal of Planning and
logy: The Archaeology of Places u: International Handbook Environment Law 1/1994: 8-12

339
Krajolik kao kul turno na slijee

LOWENTHAL, D. (1985.), The Past is a Foreign Country, Cambrid- STEINER, F. (1991.), The Living Landscape: An Ecological Approa-
ge University Press, Cambridge ch to Landscape Planning, McGraw-Hill, New York
LOWENTHAL, D. (1998.), The Heritage Crusade and the Spoils of STORELLI, C. (2003.), The City as Heritage, u: Towns and Susta-
History, Cambridge University Press, Cambridge inable Development, Council of Europe, Naturopa 100,
Bietlot, Gilly
MARKOVI, M. (2003.), Hrvatske pokrajine, prirodno - geograf-
ska i povijesno kulturna obiljeja, Jesenski i Turk, Zagreb TAINTER, J.; LUCAS, J. (1983.), Epistemology of the Significance
Concept, American Antiquity, 48(4): 707719.
MATVEJEVIC, P. (1987.), Mediteranski brevijar, Grafiki zavod
Hrvatske, Zagreb UZZELL, D. L. (1989.), Heritage Interpretation: The Natural and
Built Environment, Belhaven Press, New York
MITCHELL, N.; BUGGEY, S. (2000.), Protected Landscapes and
Cultural Landscapes: Taking Advantage of Diverse Approa- UZZELL, D. L. (1996.), Creating Place Identity Through Heritage
ches, The George Wright Forum 17(1): 35-46 Interpretation, International Journal of Heritage Studies,
1: 219-228
MOLEK, L. (2002.), Strokovne podlage za varstvo kulturne de-
diine z izhodii za njeno celostno ohranjanje za prostorski VOGIATZAKIS, I .N.; PUNGETTI, G.; MANNION, A. M. (2008.), Me-
plan Slovenije 2000-2020., Ministarstvo za kulturu, Ljubljana diteranean Islands Landscapes: Natural and Cultural Appro-
ches, Springer, London
NAVEH, Z. (2007.), Trans disciplinary Challenges in Landscape
Ecology and Restoration Ecology - An Anthology, Springer, WALLACH, B. (2005.), Understanding the Cultural Landscape,
Dordrecht Guilford press, New York

OBAD ITAROCI, M., (1993.), Dvorci i perivoji hrvatskog zagorja, WALKER, A. J.; RYAN, R. L. (2008.), Place Attachment and Lands-
kolska knjiga, Zagreb cape Preservation in Rural New England: A Main Case Study,
Landscape and Urban Planning, 86: 141-152
OBAD ITAROCI, M.; BOJANI OBAD ITAROCI, B., (2003.),
Vrbaniev perivoj u Karlovcu, studija zatite i obnove, Sveu- WILLARD-GRAY, S. (2010.), Abstracting from the Cultural Lands-
ilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb cape, Lap Lambert Academic Publishing, New York

OGRIN, D. (1996.), Strategija varstva krajine v Sloveniji.II del Izje- Zakonska regulativa, strategije i prostorno planska
mne krajine, Biotehnika fakulteta, Intitut za krajinsko ar- dokumentacija
hitekturo, Ljubljana Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,
PREGILL, P.; VOLKMAN, N. (1999.), Landscapes in History, John 124/00, 28/01, 41/0., 55/01, 76/10, proieni tekst 85/10)
Wiley and Sons, New York Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,
157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12)
RICCI, G. (2007.), Cultural Landscapes, Transaction Publishers,
USA Zakon o potvrivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN
12/02 i 11/04.)
ROBERTSON, I.; RICHARDS, P. (2003.), Studying Cultural Lands-
capes, Routledge, London Zakon o zatiti prirode, (NN 70/05, 139/08 i 57/11)
ROCA, Z.; SPEK, T.; TERKENLI, T.; PLIENINGER, T.; HCHTL, F. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11
(2007.), European Landscapes and Lifestyles: The Mediterra- i 90/11)
nean and Beyond. Edies Universitrias Lusfonas, Lisboa
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07)
ROGI, J. (2006.), Geografske regije Hrvatske, kolska knjiga, Za-
Zakon o vodama (NN 153/09)
greb, Geografsko drutvo, Split
Zakon o umama (NN 140/05)
ROSSI, P. H.; LIPSEY, M. W.; FREEMAN, H. E. (2004.), Evaluation:
a Systematic Approach, Thousand Oaks, Sage Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 153/09)
RUBENSTEIN, J. M. (2010.), The Cultural Landscape: An Intro- Zakon o poljoprivredi (NN 66/01)
duction to Human Geography, Prentice Hall, Miami Uni-
Zakon o energiji (NN 68/01)
versity, Ohio
Zakon o cestama (NN 84/11)
SIMMONS, I. (1989.), Changing the Face of the Eart: Culture, En-
viroment, History, Blackwell Oxford Bundesgesetz ber den Natur- und Heimatschutz, vicarska,
1966. [123]
SPIEGLER, A. (2009.), Kulturlandschaft, das begehbare Buch
sterreich, Austria Nostra, Mayer & Comp, Wien Code de lurbanisme, Francuska 1977. [122]

340
Prilozi

Benelux Convention on Nature Conservation and Landscape Pro- Meunarodne povelje i preporuke
tection, 1982, .[125]
International Congress of Architects and Technicians of Histo-
Code wallon de lamnagement du territoire, de lurbanisme, du
ric Monuments, ICIC (1931.),The Athens Charter for the Re-
patrimoine, et de lnergie, 1984. [126]
storation of Historic Monuments, Athens [69]
Zkon o ochran prody a krajiny, esk nrodn rady 244/1992
Council of Europe, (1975.), European Charter of Architectural
Code de lenvironnement, Francuska, 1993 [121] Heritage, Amsterdam [70]

Das Gesetz ber Naturschutz und Landschaftspflege (Bundesna- Council of Europe, (1985.), The Convention on the Conservation
turschutzgesetz), 1998. [120] of the Architectural Heritage of Europe, Grenada [71]

Zkon o ochrana prody a krajiny, 543/2002 Council of Europe, (1995.), Recommendation on the Integrated
Conservation of Cultural Landscape Areas as Part of Lands-
Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio, Italija, 2004. [124] cape Policies [72]
Strategija prostornog ureenja RH, 1997., Ministarstvo prostor- Council of Europe, (2000.), European Landscape Convention,
nog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za pro- Firenza [73]
storno planiranje
Council of Europe, (2005.), Convention on the Value of Cultural
Program prostornog ureenja RH, 1999., Ministarstvo prostor- Heritage for Society, Faro [74]
nog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za pro-
Council of Europe, (2006.), Thematic Strategy on the Urban En-
storno planiranje
vironment [75]
Strategija prometnog razvitka RH (NN 139/99.)
Council of Europe, (2007.), Charter on Sustainable European
Strategija zatite okolia (NN 46/02.) Cities, Leipzig [76]
Strategija razvoja kulturnog turizma RH (2003.) Council of Europe, (2008.), European Urban Charter II [77]

Strategija upravljanja vodama RH (NN 150/05.) ICOMOS (1964.), Venice Charter [84]

Strategija ruralnog razvoja RH 2008-2013. (NN 43/08.) ICOMOS (1967.), Norms of Quito [78]

Nacionalna strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne ICOMOS (1976.), International Recommendation Concerning the
raznolikosti RH (NN 143/08.) Safeguarding and Contemporary Role of Historic Areas [79]
ICOMOS-IFLA, (1982.), Charter on the Protection of Historic Parks
Strategija odrivog razvitka RH (NN 30/09.)
and Gardens, Firenca [80]
Strategija energetskog razvitka RH (NN 130/09.)
ICOMOS/Canada, (1983.), Charter for the Protection and Enhan-
Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. cement of the Built Environment, Appleton [81]

Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja ICOMOS, (1987.), Charter for the Conservation of Historic Towns
kulturne batine RH za razdoblje 2011.-2015., (NN 36/11.) and Urban Areas, Washington [82]

Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim ICOMOS (1994.), Document on Authenticity, Nara [83]
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih ICOMOS (1996.a), Principles for the Recording of Monuments,
planova (NN 106/98., 39/04., 45/04. i 163/04.). Groups of Buildings and Sites [84]
Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kulturnih ICOMOS/America (1996.b), Declaration for Autenticity in the
dobara Republike Hrvatske (NN 89/11.) Conservation and Managment of Cultural Heritage San An-
tonio [93]
Uputa o vrednovanju kulturnih dobara predloenih za upis u Re-
gistar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo ICOMOS/Australija, (1999.a) Charter for Places of Cultural Signi-
kulture, klasa: 612-08/04-01-06/03, ur.broj: 532-10-1/8-5, ficance, Burra [85]
21.05.2004.) ICOMOS (1999.b), International Cultural Tourism Charter (Mana-
*** (1999.f ) Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hr- ging Tourism at Places of Heritage Significance, Mexico [86]
vatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite, Dravna ICOMOS/TICCIH, (2003.), Charter for the Industrial Heritage,
uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb Nizhny Tagil [87]
*** (2002.d), Krajina in prostorski razvoj Slovenije Zasnova, ICOMOS (2003.), Principles for the Analysis, Conservation and
Konno poroilo, Ljubljana [68] Structural Restoration of Architectural Heritage [88]

341
Krajolik kao kul turno na slijee

ICOMOS/US (2004.), Declaration on Heritage Landscapes, Nat- [7] courses.washington.edu/phequity/Gier yn.pdf


chitoches [89] [20.02.2010.]
ICOMOS (2005.a), Declaration on the Conservation of the Setting, [8] w w w. s c i e n c e d i re c t . c o m / s c i e n c e / a r t i c l e / p i i /
of Heritage Structures, Sites and Areas, Xian [90] S0272494400901853 [20.12.2010.]
ICOMOS (2005.b), World Heritage List: Filling the Gaps an Acti- [9] www.ct.ceci-br.org [21.02.2010.]
on Plan for the Future [91]
[10] fhrc.flinders.edu.au/research_groups/cult_landscapes/
ICOMOS (2006.), Worldwide Basic Inventory/Register Card for definition.html [20.12.2010.]
Cultural Landscapes [92]
[11] www.sciencedirect.com/science/ar ticle/pii/S0
UNESCO (1954.), Hague Convention, Hague [93] [20.12.2010.]
UNESCO (1962.), Recommendation Concerning the Safeguar- [12] dpss.psy.unipd.it/link/files/3-Final_JPL_article.pdf
ding of the Beauty And Character of Landscapes and Sites, [21.07.2009.]
Paris [94]
[13] crm.cr.nps.gov/archive/08-1/8-1-all.pdf [20.12.2010.]
UNESCO (1972.), World Heritage Convention, Convention for
the Protection of the World Cultural and Natural Heritage, [14] www.international.icomos.org. [20.12.2010.]
Paris [95]
[15] socgeo.ruhosting.nl/html/files/geoapp/Werkstukken/
UNESCO (1976.), International Recommendation Concerning SpaceandNature.pdf [11.12.2009.]
the Safeguarding and Contemporary Role of Historic Areas,
[16] www.cabdirect.org/abstracts/20093305707.html;
Nairobi [96]
[20.08.2011.]
UNESCO (1992.), World Heritage Convention, Paris [97]
[17] www.ct.ceci-br.org [20.12.2010.]
International Conference on Conservation, 2000., Principles
for Conservation and Restoration of Built Heritage, Charter [18] www. worldwidescience.org/topicpages/w/waterfronts.
of Krakow [98] html [20.05.2011.]

UNESCO (2005.a), Convention on the Protection and Promotion [19] 128.121.10.98/coe/pdfopener?smd=1&md=1&-


of the Diversity of Cultural Expressions [99] did=594648 [20.12.2010.]
UNESCO (2005.b), Vienna Memorandum on World Heritage and [20] www2008.spc.int/DigitalLibrary/Doc/ [20.10.2010.]
Contemporary Architecture - Manging the Historic Urban
[21] www.vanuatu.usp.ac.fj/journal_splaw/articles/Hicks1.
Landscape, Vienna [100]
htm [20.10.2010.]
UNESCO (2005.c), Declaration on the Conservation of Historic
Urban Landscapes, Paris [101] [22] leidenuniv.academia.edu/JohnBintliff/Papers/ [20.05.
2010.]
UNESCO (2011.), Proposals Concerning the Desirability of a Stan-
dard-Setting Instrument on Historic Urban Landscapes, Pa- [23] w w w. n o v e l g u i d e . c o m / a / d i s c o v e r / a n e u _ 0 1 /
ris [102] aneu_01_00022.html [08.10.2010.]
[24] www.geospatialworld.net/index.php? [20.12.2010.]
Internetski izvori
[25] www.landsacpecharacter.org.uk [10.11.2010.]
[1] www.colorado.edu/geography/foote/contestedpasts/ [26] resources.metapress.com/pdf-preview.axd [04.06.2010.]
[20.12.2010.]
[27] www.ajournals.annalreviews.org [20.06.2011.]
[2] www.scribd.com/doc/55844817/Industrial-Landscapes
[20.12.2010.] [28] www.sciencedirect.com/science/article/pii/ [10.11.2009.]
[3] www.mendeley.com/research/planning-future-lands- [29] crm.cr.nps.gov/archive/08-1/8-1-all.pdf [21.02.2008.]
capes [14.06.2009.]
[30] plangate.no/mennesker/CABE/CABE%20-%20chara-
[4] www.arch.mcgill.ca/prof/luka/urbandesignhousingf cter-and-identity.pdf [20.02.2011.]
[14.02.2009.]
[31] www.countryside.gov.uk/cci/guidance [20.02. 2010.]
[5] tercud.ulusofona.pt/PECSRL/ObjectivesThemes.htm
[20.04.2009.] [32] www.chinasds.org/kcxfzbg/addinfomanage/lwwk/data/
kcx970.pdf [18.02.2009.]
[6] www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/08941920
309199 [20.05.2011.] [33] www.mendeley.com/research/analyzing [10.11.2010.]

342
Prilozi

[34] www.sciencedirect.com/science/article/pii/ [22.08.2010.] [59] whc.unesco.org/download.cfm?id_document=6525


[10.09.2009.]
[35] tercud.ulusofona.pt/publicacoes/Book/31.pdf [20.12.
2010.] [60] cmsdata.iucn.org/downloads/guidelines_for_reviewers_
of_cls.pdf [20.12.2010.]
[36] www.landscape europe.net/files/whole3web%20II.pdf
[20.022010.] [61] www.english-heritage.org.uk/content/publications/
[10.09.2011.]
[37] www.threats.forestencyclopedia.net/p/p852/c/
[20.03.2009.] [62] whc.unesco.org/archive/opguide08-en.pdf [10.12.2010.]
[38] www1.nature.nps.gov/im/units/nccn/datamgmt_guide. [63] www.dgotdu.pt/cp/Recommendation_guidelines-ELC.
cfm. [20.05.2011.] pdf [10.12.2010.]
[39] www.fondazionedelbianco.org/seminari/progetti [64] www.seazone.com/uploads/event-HSC_Method_Sta-
[12.04.2010.] tement [10.12.2010.]

[40] www.ct.ceci-br.org [21.12.2009.] [65] www.english-heritage.org.uk/publications/ [20.11.2011.]

[41] tercud.ulusofona.pt/publicacoes/Book/33.pdf [66] whc.unesco.org/archive/opguide11-en.pdf [20.11.2011.]


[20.06.2011.] [67] ec.europa.eu/agriculture/cap-post-2013/legal-propo-
[42] www.fondazione-delbianco.org/seminari/progetti sals/ [10.01.2012.]
[20.12.2010.] [68] www.mop.gov.si/fileadmin/mop.gov.si/pageuploads/
[43] www.ceci-br.org/novo/revista/docs2007/CT-2007-71. podrocja/.../crp.pdf [10.06.2011.]
pdf [20.12.2010.] [69] www.icomos.org/athens_charter.html [20.06.2009.]
[44] cost356.inrets.fr/pub/conferences/Ventura_Oslo%2008. [70] cm.coe.int/ta/rec/1975/75r7.htm [20.06.2009.]
pdf [07.11.2011.]
[71] cm.coe.int/ta/rec/1985/85r8.htm [20.06.2009.]
[45] whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluatio-
n/421rev.pdf [10.02.2009.] [72] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/resources/
textsheritage_EN.asp [20.06.2009.]
[46] whc.unesco.org/archive/opguide94-en.pdf [20.09.2009.]
[73] w w w.coe.int/EuropeanLandscapeConvention
[47] cm.coe.int/ta/rec/1995/95r9.htm [20.06.2009.] [20.12.2010.]
[48] whc.unesco.org/archive/opguide99-en.pdf [25.07.2008.] [74] conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/199.htm
[49] www.dot.ca.gov/ser/downloads/cultural/languide.pdf [13.06.2009.]
[10.12.2009.] [75] e c. e u ro p a . e u / e nv i ro n m e n t / u r b a n / p d f / c o m _
[50] www.pc.gc.ca/docs/pc/poli/princip/sec2/part2d3_E.asp 2005_0718_en.pdf [10.09.2009.]
[10.09.2009.] [76] wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1302971&Site [10.09.2009.]
[51] cmsdata.iucn.org/downloads/guidelines_for_reviewers_ [77] www.coe.int/t/congress/Files/Topics/urban-charter/Ur-
of_cls.pdf [10.02.2008.] ban-Charter_en.pdf [20.12.2010.]
[52] aei.pitt.edu/3137/ [10.02.2008.] [78] www.icomos.org/docs/quito67.html. [10.09.2009.]
[53] www.ccw.gov.uk/pdf/Guide-to-best-practice-in-seasca- [79] www.icomos.org/unesco/areas76.html. [20.12.2009.]
pe-assessment.pdf [13.04.2010.]
[80] www.international.icomos.org/charters/florence.pdf
[54] unesdoc.unesco.org/images/0013/001329/132988e.pdf [20.12.2009.]
[20.12.2010.]
[81] www.international.icomos.org/charters/appleton.pdf
[55] www.rec.org/REC/Programs/SustainableCities [20.12.2009.]
[20.12.2010.]
[82] www.international.icomos.org/charters/towns_e.htm.
[56] www.heritageinfo.gov.au/pubs/valuing-priceless.pdf [14.06.2009.]
[20.12.2010.]
[83] www.international.icomos.org/naradoc_eng.htm
[57] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage [06.07.2010.] [14.06.2009.]
[58] whc.unesco.org/archive/opguide05-en.pdf [10.06.2009.] [84] www.icomos.org/charters/archives-e.pdf [20.09.2009.]

343
Krajolik kao kul turno na slijee

[85] www.icomos.org/australia/burra.html [20.02.2008.] [111] www.sdu.dk/Hum/ForandLand/English/Goals.html


[20.12. 2010.]
[86] www.international.icomos.org/tourism_e.htm
[10.09.2000.] [112] www1.nature.nps.gov/im/units/nccn/datamgmt
[20.05.2011.]
[87] www.ticcih.org/ [10.09.2009.]
[113] www.sciencedirec t.com/science/ar ticle/pii/
[88] www.civil.uminho.pt/masonry/Publications/Recommen- [20.02.2010.]
dations [10.02.2009.]
[114] www.life.csu.edu.au/-dspennem/ [20.02.2010.]
[89] www.nps.gov/mabi/csi/pdf/Natchitoches-Declaration
[24.03.2009.] [115] w w w. c c w. g ov. u k / l a n d s c a p e -w i l d l i fe / p ro te -
cting-our-landscape/landmap.aspx [20.02.2010.]
[90] www.international.icomos.org/charters/xiandeclaration.
pdf [10.06.2009.] [116] www.tandf.co.uk/journals/rjhs [20.12.2010.]

[91] www.international.icomos.org/world_heritage/whlgaps. [117] www.esf.org [20.12.2010.]


htm [20.02.2010.] [118] www.cost.eu [20.12.2010.]
[92] www.icomos.org/landscapes/inventory_card.htm [119] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/landsca-
[11.12.2009.] pe/Compendium [21.12.2010.]
[93] www.icomos.org/docs/san_antonio.html. [16.06.2009.] [120] www.gesetzesweb.de/BNatschG.html [21.12.2010.]
[94] portal.unesco.org/en/ev.php [14.06.2008.] [121] egifrance.gouv.fr/affichCodeArticle.do?idArticl
[21.12.2010.]
[95] whc.unesco.org/en/conventiontext [21.12.2010.]
[122] droit-finances.commentcamarche.net/legifran-
[96] www.google.hr/#sclient [20.12. 2010.] ce/10-code-de-l-urbanisme [21.12.2010.]
[97] whc.unesco.org/exhibits/cultland/histerm.htm [02.12. [123] www.admin.ch/ch/d/sr/4/451.de.pdf [21.12.2010.]
2011.]
[124] www.beniculturali.it/mibac/multimedia/MiBAC/docu-
[98] lecce-workshop.unile.it/Downloads/The%20Charter ments/1226394_Codice2004.pdf [21.12.2010.]
[10.09.2009.]
[125] www.ecolex.org/server2.php/libcat/docs/TRE/Multila-
[99] portal.unesco.org/en/ev.phpl [15.12.2010.] teral/En/TRE000757.txt [21.12.2010.]
[100] whc.unesco.org/uploads/activities/documents/ [126] www.droitbelge.be/codes.asp#walam [21.12.2010.]
[15.12.2010.]
[127] www.gpp.pt/en/Portuguese Strategic Programme_Ru-
[101] whc.unesco.org/uploads/activities/documents/activity ral Development.pdf [21.12.2010.]
[10.12.2010.]
[128] ec.europa.eu/environment/urban/pdf/rport-en.pdf
[102] unesdoc.unesco.org/ [10.12.2011.] [21.12.2010.]
[103] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/landsca- [129] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/landsca-
pe/default [22.12.2010.] pe/default_en.asp [21.12.2010.]

[104] www.icls.harvard.edu/language/whatare [20.12.2010.] [130] www.eea.europa.eu/publications/92-9167-054-5/


page003.html [01.12.2010.]
[105] www.icls.harvard.edu/current.html#lang [20.12.2010.]
[131] www.developpement-durable.gouv.fr/ [20.12.2010.]
[106] whc.unesco.org/exhibits/cultland/landscape.html
[20.12.2010.] [132] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/landsca-
pe/default_en.asp [01.12.2010.]
[107] www.uwec.edu/Geography/Ivogeler/w188/mapusa.
htm [22.12.2010.] [133] www.developpement-durable.gouv.fr/-Constructi-
on-urbanisme-amenagement-.html [01.12.2010.]
[108] www.pc.gc.ca/docs/pc/poli/princip/gloss [22.12.2010.]
[134] www.cornwall.gov.uk/images/HLC_areas.gif
[109] www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/identi- [01.12.2011.]
ties/default_en.asp> [21.12.2010.]
[135] www.cornwall.gov.uk/images/HLC_zones.
[110] www.english-heritage.org.uk/default.asp [21.12.2010.] gif[01.12.2011.]

344
Prilozi

[136] www.northwarks.gov.uk/downloads/file/3762/gren-
don_and_baddesley_ensor [01.12.2011.]
[137] www.ccw.gov.uk/pdf/Guide-to-best-practice-in-seas-
cape-assessment.pdf ) [01.12.2011.]
[138] www.countryside.gov.uk/LivingLandscapes/countrysi-
de_character/index.asp [21.12.2011.]
[139] xxwww.china-sds.org/kcxfzbg/addinfomanage/lwwk/
data/kcx970.pdf [21.12.2011.]
[140] webdocs.alterra.wur.nl/internet/geoinformatie/theme-
s/e_l/LANMAP2-Mucher-pres.pdf [01.12.2010.]
[141] www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.park-mak-
simir.hr/[11.12.2011.]
[142] www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.metkovic.
hr/dolina [21.12.2011.]
[143] www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.turi-
zam-kutina.hr/ [21.12.2011.]
[144] www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.tzmoto-
vun.hr [21.12.2011.]
[145] w w w. s k y s c r a p e rc i t y. c o m / s h o w t h re a d. p h p ?
[01.12.2011.]
[146] www.google.hr/imgres?imgurl=http://s2.pticica.com/
[01.12.2011.]
[147] www.google.hr/#hl =hr&gs_nf=1&cp=24&gs_
id=2i&xhr [01.12.2011.]
[148] www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.kroatien-
tips.de/kornati [01.12.2011.]
[149] www.sustainableenergy.brunnermond.com/downlo-
ads/ pdf [01.12.2010.]
[150] map.cornwall.gov.uk/website/ccmap/?zoomlevel=1&x-
coord=197153&ycoord= [10.12.2013.]

345
Krajolik kao kul turno na slijee

IZVORI SLIKOVNIH PRILOGA


Zoran Bogdanovi: 95, 106
Nika Boi: 14 i na stranici 20
Biserka Dumbovi Bilui: 1, 7, 9, 10, 12,13, 15, 16, 17, 25, 29, 30, 42, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62,
63, 64, 65, 66, 67, 75, 76, 77, 82, 85, 89, 90, 93, 96, 97, 98, 99, 102, 103, 105 i 108 te na stranicama 10, 52, 88, 158,
266, 298, 320
Marijan Gredelj: 94 i na stranici 316
Gordana Jerabek: 8, 71, 86, 88, 91, 92, 100 i 101 te na stranici 14
Damir Krizmani: 68
Nenad Lipovac: 84 i 107 te na stranici 213
Mladen Obad itaroci: 18 i 83
Toma Petek: 31, 104, 109

Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije, Vis i viki akvatorij, Agronomski fakultet
Sveuilita u Zagrebu i Oikon, d.o.o. Zagreb: 19, 20, 80 i 81
Krajobrazna studija Grada Zagreba, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Oikon, d.o.o. Zagreb: 21, 22, 23 24,
35, 36, 37 i 38
Prepoznavanje i valorizacija prirodnog i kulturnog krajolika pilot podruja Dubrovnika, Batina - pokreta razvoja:
26, 33, 69, 79 i 87

Internetski izvori: 27, 28, 32, 34, 39, 40, 41, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 70, 71, 72, 73, 74 i 78

POPIS SKRAENICA
COE Council of Europe
DGU Dravna geodetska uprava
ELC European Landscape Convention
HDA Hrvatski dravni arhiv
ICIC International Congress of Architects and Technicians of Historic Monuments
ICOMOS International Council on Monuments and Sites
ICCROM International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property
IFLA International Federation of Landscape Architects
IUCN World Conservation Union (ranije The International Union for Conservation of Nature and Natural Resources)
NGO Non-governmental organization
NPS National Park Service
TICCIH The International Committee for the Conservation of the Industrial Heritage
UNESCO United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation

346
Izdava
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Uprava za zatitu kulturne batine

Za izdavaa
Berislav ipu

Glavna i odgovorna urednica


Sanja aban

Tajnica i izvrna urednica


Gordana Jerabek

Recenzenti
akademik prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci
dr. sc. Vladimir Kuan

Lektura i korektura
Silvija Brki Midi

Grafiko oblikovanje
Ivo Maor, Kofein d.o.o., Zagreb

Naklada
500

Tisak
Printera grupa d.o.o.

Tiskanje dovreno
2015.

CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne


i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 000916002.

ISBN 978-953-312-032-4

Sva prava pridrana Ministarstvo kulture RH

Knjiga je nastala kao rezultat istraivanja provedenih za doktorsku disertaciju u sklopu znanstvenog projekta Urbanistiko i pejsano naslijee
Hrvatske kao dio europske kulture (2007.-2013.) te u okviru znanstvenog projekta Heritage Urbanism - Urban and Spatial Planning Models
for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (2032), a provodi se na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu pod vodstvom
akademika prof. dr. sc. Mladena Obada itarocija.

You might also like