Professional Documents
Culture Documents
Aop 2
Aop 2
POLUTANATA
Doc.dr.Amira Copra-Janicijevic
Asistent: Lejla Klepo
1
Organski polutanti, generalno:
Vrste organskih polutanata.
Izvori zaganenja
.
2
Organski Polutanti u Zraku
Definicija:
Predstavljaju prisustvu supstanci u bilo kojim
atmosferskim uslovima, cija je
koncentracija veca od normalne
(ambijentalne), koje prouzrokuju
odgovarajucu efekte na covjeka, zivotinje,
vegetaciju ili materijale
3
Supstance koje se javljaju u zraku:
1. Prirodne
2. Antropogene
(vjestacki napravljene)
4
U atmosferi postoje kao:
Gasovi
Kapi (liqiud drops)
Cvrste cestice
5
Polutanti Mijesanje i
hemijska transformacija
6
Glavni Izvori Zagadjenja u Zraku
Transport
Industrijska i kucna izgaranja goriva
Industrijski procesi
7
Receptori
Ljudki organizam
Zivotinje
Biljke
Materijali
8
Atmosfera
9
Klasifikacija Zagadjenja Zraka
Prema hemijskom sastavu
Prema fizickom stanju
Prema nacinu na koji dolaze u
atmosferu
Prema velicini prostora na koji djeluju
10
EPA
(Environmental Protection Agency)
11
1. Ozon, O3.
2. Karbon monoxksid, CO.
3. Sumpor dioksid, SO2.
4. Nitrogenovi oksidi, NOx.
5. Olovo, Pb.
6. Cestice, PM10 (dijametar cestica < 10
mikrometara (m).
12
Efekat Staklene Baste
Smatra se da najvie posledica na globalno zagrevanje imaju:
1) Ugljendioksid (CO2) smatra se da ovaj gas uestvuje sa oko
50 55% u globalnom zagrijavanju. Osnovni razlog poveanja
koncentracije ovog gasa u atmosferi je sve vee korienje
fosilnih goriva (ugalj, nafta, gas) i sjea uma.
2) Hlorofluorokarboni (CFC) uestvuju sa oko 25% u
globalnom zagrijvanju. CFC jedinjenja se koriste za pravljenje
plastinih masa i u rashladnim ureajima.
3) Metan (CH4) oko 12% uea, nastaje raspadanjem
organskih jedinjenja ali najvea koliina metana u atosferi
potie iz industrijskih postrojenja
4) Azot (I) oksid uestvuje sa 6% u globalnom zagrijavanju.
Najveim dijelom se oslobaa u industriji, ali velike koliine
ovog gasa se oslobode i u vulkanskim erupcijama.
13
VOCs
(karbohidrogeni i volatilni organski karboni)
14
Metan, CH4
Najzastupljeniji hidrokarbon u atmosferi
Pojavljuje se u:
Izduvnim gasovima automobila
Izgaranjem biomase
Aktivnostima u agrikulturi
15
Antropogeni Izvori Metana
Zagadjenja u zatvorenim prostorima,
domacinstva (npr. emisija formaldehida)
Izgaranje fosilnih goriva
Isparavanje iz gasnih (benzinskih) stanica
(rafinerije nafte, za vrijeme tocenja goriva
u vozila itd.)
16
Prirodni Izvori Metana
Raspad organske materije
Nalazi se u mnogim gasovima koji izbijaju iz
zemlje (prirodni gasovi), obicno u blizini
izvora nafte.
Nastaje truljenjem, bakterijskim raspadom
celuloze,anaerobnom (bez vazduha)
razgradnjom, po barama, (na njihovom dnu)-
zove se i barski gas.
Ima ga i u rudnicima uglja-opasnost od
eksplozije
17
Uticaj metana na zdravlje
Nije toksican
Zapaljiv, sa zrakom eksplozivan
18
INDOOR POLLUTANTI
Dijele se u dvije grupe:
Bioloski
(bakterije, virusi,plijesan,
slina macaka), prasina,
polen itd.)
Hemijski
(CO, dim cigarete,VOCs
u sredstvima za pranje,
ciscenje,
kozmetici,sredstvima za
dezinfekciju, boje,
voskovi itd.)
Mogu izazvati ozbiljne
zdravstvene probleme
19
Formaldehid
Neki HCs su polutanti koji se javljaju u
domacinstvu npr. Formaldehid.
Formaldehid u kuci se pojavljuje :
u namjestaju od drveta (presovanom
drvetu); fenol-formaldehidne smole, ljepak
Konzervansi u bojama
Zastitnim premazima,kozmetici i teksitilu
priredjeno industrijski
Kao zavrsni sloj papirnih proizvoda itd.
20
Neki HCs i VOCs u kombinaciji sa ozonom
tvore smog
Drvo bora produkuje VOCs koje sadrzi
terpene odgovorne za miris borovine, ali
nazalost ovi ugodni VOCs-ovi u
kombinaciji sa ozonom unistavaju drveca
(bora).
21
Najcesce Komponente koje Sadrze
Halogene
Hlorfluorokarboni, CFCs
(Chlorofluorocarbons), su vjestacki gasovi
koji se koriste kao sredstva za rashladjivanje
u friziderima i klima uredjajima. Oni nisu
toksicni niti zapaljivi.
Najrasprostranjeniji CFCs su CFC-11 (ili
CFCl3) i CFC-12 (ili CF2Cl2)
22
CFCs nisu biorazgradivi
Nisu rastvorivi u vodi, tako da se ne ispiraju
iz atmosfere pomocu kise.
U stratosferi, UV radijacija unistava CFCs
cijepajuci ih u nekoliko supstanci
(ukljucujuci atome hlora i broma koji
uspjesno unistavaju ozon).
23
Kolicina hlora koja nastaje raspadanjem
freona ne mijenja se tokom procesa, a tz. Da
se on ovdej ponasa kao katalizator. Jedan Cl
atom moze da katalizira razgradnju milion
molekula O3 u sekundi.
CFCl3 + foton CFCl2 + Cl2
CF2Cl2 + foton CF2Cl + Cl
Cl + O3 = ClO + O2
ClO + O = Cl + O2
O3 + O = 2O2
24
Efekti CFCs
25
Applications and replacements for CFCs
Application Previously used CFC Replacement
CFC-12 (CCl2F2); CFC- HFC-23 (CHF3); HFC-134a
11(CCl3F); CFC- (CF3CFH2); HFC-507 (a
Refrigeration & air- 13(CClF3); HCFC-22 1:1 azeotropic mixture of
conditioning (CHClF2); CFC-113 HFC 125 (CF3 CHF2) and
(Cl2FCCClF2); CFC-114 HFC-143a (CF3CH3)); HFC
(CCl 410 (a 1:1 azeotropic
F2CClF2); CFC- mixture of HFC-32
115(CF3CClF2); (CF2H2) and HFC-125
(CF3CF2H))
Propellants in medicinal CFC-114 (CClF2CClF2) HFC-134a (CF3CFH2);
aerosols HFC-227ea (CF3CHFCF3)
26
Efekat CFCs na zdravlje ?
27
Aerosoli, prasina, cadj, dim, sulfati,
nitrati, azbest, pesticidi, bioaerosoli
(npr. Polen, spore, bakterijske celije,
dijelovi insekata itd.
28
Antropogeni Izvori
Razlicita izgaranja u prirodi, konverzije
gasova, industrijski procesi, aktivnosti u
oblasti agrikulture
Prirodni Izvori
Morska so, olujne prasine , izgaranje
biomase, vulkani, konverzija gasova
29
Efekti
Unistavanje zdravlja (pogotovo respiratorni
sistem)
Stvaranje magle u urbanim podrucjima,
smanjenje vidljivosti
Uticaj na globalne promjene
30
Primarna Emisija Polutanata u SAD
31
Odredjivanje gasovitih organskih
polutanata u zraku
32
Gasna Hromatografija
Oficijelni metod:
Mjerenje emisije gasovitih organskih
jedinjenja pomocu gasne
hromatografije
33
Kratki Sazetak Metode
Vecina organskih jedinjenja koja se nalaze
u smjesi se razdvajaju pomocu gasne
hromatografije (GC) i pojedinacno
kvantificiraju pomocu plamenog jonizatora,
fotojonizatora, elektron capture ili drugih
nacina detekcije.
34
Retencionona vremena svake odvojene
komponente se uporedjuje sa retencionim
vremenima poznatih (standardnih)
jedinjenja snimljenim pod identicnim
uslovima.
35
Sa ovim informacijama, analiticar priprema
ili nabavlja komercijalno dostupne
standardne smjese da bi se kalibrirao GC
pod uslovima identicnim onih sa uzorkom.
Analiticar takodjer ispituje omjer
razblazivanja uzorka da bi se izbjeglo
zasicenje (zacepljenje) detektora, filtriranje
gasova da bi se eliminisalo zagadjenje i
prevencija kondenzacije vlage.
36
Scope (domet) i Aplikacija
Ovaj metod je dizajniran da odredjuje
organska jedinjenja u zraku iz stacionarnih
industrijskih izvora.
Detekori su dizajnirani za ppm podrucje,
mada neki detektori su prilicno osposobljeni
za detekciju jedinjenja na ambijentalnom
nivou, kao npr. ECD, ELCD (Electrolytic
Conductivity Detector) i helijum jonizirajuci
detektori.
Neki drugi tipovi detektora su se razvili tako
da se povecala senzitivnost i moguca je
primjena u ppb podrucju.
37
Ovom metodom se ne mogu
odredjivati komponente koje su
1. Polimerne (visoke molekularne tezine)
2. Koje se mogu polimezirati prije analize
3. Koje imaju veoma niski pritisak (pare)
uobicajeno ili pod odredjenim uslovima
instrumenta.
38
Koncentraciono Podrucje
Odredjivanja Analita
39
Interference
A) Co-elution Interference koje se mogu javiti mogu biti eliminirane
pravilnim odabirom GC kolone i detektora ili pomjeranjem
retencionih vremena podesavajuci (mjenjajuci )uslove brzine
protoka kroz kolonu i podesavajuci uslove temperature.
40
(D) Vodena para (Isparavanje vode). Da bi se osigurao
dobar odziv detektora, gasovi za kalibraciju se cuvaju u
suhom zraku (bez vlage).Da bi se podesila koncentracija
gasovitih organskih supstanci kada je u uzorku prisutna
vodena para, odredjuje se koncentracija vodene pare u
tim uzorcima i onda se primjeni faktor za korekciju.
(E) Run
- time. Run time (vrijeme analize) mora biti
zadovoljavajuce (dovoljno dugo)da bi izasli (eluirali) svi
pikovi iz kolone, prije slijedeceg mjerenja.
41
QC Requirements
(quality control requirements)
Zahtjevi kontrole kvalitete)
Gas Sample Bags
(A)Treba osigurati da nema
signifikantnog curenja u sistemu
za apliciranje uzoraka (Recovery
study for direct interface or dilution
interface sampling).
(B) Treba osigurati da je dobro,
ispravno uzimanje uzoraka i da je
dobra procedura analize koja je
odabrana. (Recovery study for
bag sampling). Quick Gas Bag Sampling
(C) Treba osigurati da je dobro,
ispravno uzimanje uzoraka i da je Without a Pump
dobra procedura analize koja je
odabrana (Recovery study for
adsorption tube sampling)
42
Rukovanje Uzorkom
Sample Handling
43
Sampling Train Diagrams.
44
Detection Level Note
Nivo Detekcije
The sensitivity limit , limit osjetljivosti za
odredjivanu komponentu se definise kao
minimalna koncentracija te komponente koja
se moze detektovati.
45