ANALIZA ELEKTRIKIH MREA

USMENI
 1. CJELINA

1. to je to elektrika mrea?

Skup elektrikih naprava (komponenata) meusobno spojenih vodiima tako da se za zadane poticaje
ostvare eljeni odzivi

2. to je to analiza mrea?

Postupak kojim se za zadanu mreu i zadane poticaje odreuju odzivi. Broj koraka potreban za
odreivanje odziva je konaan i poznat

3. Kakav model moe biti?

Matematiki, fiziki i funkcionalni

4. Kakav je to matematiki model? Zato ga koristimo? Kada ga ne moemo koristiti?

MATEMATIKI MODEL podrazumijeva formalni matematiki zapis ponaanja i/ili osobina stvarnog
objekta. Omoguuje predvianje rezultata i simulaciju procesa, nije potrebno svaki put mjeriti. Ne
moemo koristiti kada nije dovoljno precizan

5. Kakav je to fiziki model? Kada ga koristimo? Koji problem moe postojati kod fizikog modela?

FIZIKI MODEL je umanjena ili uveana kopija stvarnog objekta. Koristimo kada matematiki model
nije prikladan (ne daje dovoljno precizne rezultate). Zakoni (matematike relacije) slinosti mogu biti
sloeni, ili ih nema (ako nema, ne moe se koristiti ovaj model)

6. Kakav je to funkcionalni model?

FUNKCIONALNI MODEL kojim se ispituje jedna funkcija originala (npr. samo ekran TV-a)

7. Koje je ope naelo za odabir modela?

Treba odabrati najjednostavniji model koji daje zadovoljavajuu preciznost rezultata

8. Koji model mrea mi koristimo? to je model u tom kontekstu?

Mi koristimo Kirchhoffov model, to je matematiki model

9. to je sinteza mree i po emu je ona sloenija od analize?

SINTEZA MREE je postupak kojim se za zadane pobude i zadane odzive odreuje mrea. Sinteza je
sloenija od analize zato to ne postoji egzaktna metoda rjeavanja, a nekada rjeenje ni ne postoji

10. to je to Maxwellov model?

MAXWELLOV MODEL je skup jednadbi kojim se najpotpunije opisuju sve pojave u elektrotehnici. U
obzir su uzete i fizike dimenzije elemenata i njihov razmjetaj u prostoru
11. Kojim jednadbama je definiran Maxwellov model?

1. Prva jednadba govori da je elektrini naboj izvor elektrinog polja

2. Druga jednadba govori da ne postoji tokasti izvor magnetskog polja
3. Trea jednadba je Faradayev zakon indukcije - govori da svaka promjena magnetskog polja
stvara elektrino polje
4. etvrta jednadba je proireni Amperov zakon - govori da oko vodia kojim tee struja
inducira se magnetsko polje, ali i svako promjenjivo elektrino polje inducirati e magnetsko
polje.

12. Kako se dobiva Kirchhoffov model iz Maxwellovog?

Pomou pretpostavki koje se zovu postulati elektrinih mrea

13. Koji su to postulati?

1. Dimenzije (elektrikih) naprava kao i od njih stvorenih mrea zanemarive su u odnosu prema
valnoj duini koja odgovara najvioj frekvenciji bitnoj za rad razmatranih naprava odnosno
mrea
2. Spojni vodii izmeu naprava beskonane su vodljivosti i oko njih nema elektromagnetskog
polja
3. Rezultantni naboj svake naprave u mrei jednak je nuli.
4. Nema magnetske veze izmeu naprava u mrei

14. Koje su temeljne varijable?

Napon i struja

15. Koje su izvedene temeljne i kako se dobivaju?

Naboj i tok, dobiju se integriranjem temeljnih veliina

16. to je element mree?

ELEMENT MREE je model kojim je predoen jedan fizikalni proces u napravi (otpor, kapacitet i
induktivitet)

17. to je konstitutivna relacija?

KONSTUTIVNA RELACIJA je veza izmeu temeljnih varijabli Kirchhoffovog modela definiranih na

prikljucima elemenata mree koja vrijedi za bilo koji poticaj i u bilo kojem trenutku

18. to je Kirchhoffova mree?

Mrea sastavljena od elemenata mree. Dobiva se iz stvarne mree tako da se svaka naprava zamijeni
skupom elemenata mree i ti se skupovi elemenata mree meusobno spoje na isti nain kako su
spojene naprave u stvarnoj mrei (nadomjesna shema spoja stvarne mree)

19. Koja je razlika izmeu mrea s koncentriranim i distribuiranim elementima?

Kod koncentriranih mrea se zanemaruju udaljenosti izmeu elemenata i vrijeme potrebno za irenje
elektromagnetske pojave

20. to je teorija mrea?

TEORIJA MREA je grana elektrotehnike koja se bavi analizom i sintezom Kirchhoffovih mrea
21. Kako se odreuju referentni smjerovi napona i struje elementa mree?

Struja ulazi u toku vieg potencijala

22. to moemo odrediti za element mree s obzirom na predznak trenutne i s obzirom na predznak
djelatne snage?

Moemo odrediti da li se element ponaa kao izvor (<0) ili troilo (>0)

23. Kako glasi KZS?

Za svaku Kirchhoffovu mreu, za svaki od njenih vorova, u bilo kojem trenutku, algebarski zbroj
struja grana spojenih na isti vor jednak je nuli

24. S kojim postulatom je KZS najvie povezan i na koji nain?

S treim postulatom. U skladu s treim postulatom rezultantni naboj svake naprave u mrei jednak je
nuli. To znai da je algebarski zbroj struja svih prikljuaka neke naprave u bilo kojem trenutku jednak
nuli (to vrijedi za naprave vrijedi i za modele tih naprava)

25. Kako glasi KZN?

Za svaku Kirchhoffovu mreu, za svaku njenu petlju, u bilo kojem trenutku, algebarski zbroj napona
grana du jedne petlje jednak je nuli

26. S kojim postulatima je KZN najvie povezan i na koji nain?

Sa drugim i etvrtim postulatom, prema kojima izvan naprava nema elektromagnetskog polja.
Faradayev zakon izrie da je zbroj svih napona u nekoj petlji jednak brzini promjene magnetskog toka
ulananog tom petljom. Ako polja nema, promjena je 0, prema tome i zbroj napona je 0

27. Povezati KZN i Maxwellovu jednadbu.

Faradayev zakon izrie da je zbroj svih napona u nekoj petlji jednak brzini promjene magnetskog toka
ulananog tom petljom. Ako polja nema, promjena je 0, prema tome i zbroj napona je 0

28. Kako glasi Tellegenov teorem?

Zbroj umnoaka trenutnih vrijednosti napona i struje u svim granama mree jednak je nuli.

() () = 0
=1

b = broj grana

k = trenutna grana
 2. CJELINA

1. to je prilaz?

PRILAZ je svaki par prikljuaka elementa mree sa svojstvom da je za svaki trenutak t struja koja ulazi
u jedan od prikljuaka jednaka struji koja izlazi iz drugog prikljuka

2. to je jednoprilaz/vieprilaz?

JEDNOPRILAZ je element mree sa 2 prikljuka

VIEPRILAZ je element mree sa vie od 2 prikljuka

3. to je jednoprilazni disipativni element (otpor) i kako ga definiramo?

JEDNOPRILAZNI DISIPATIVNI ELEMENT (OTPOR) je jednoprilaz kojem se za bilo koji poticaj u bilo
kojem trenutku t, napon i struja mogu prikazati krivuljom u ravnini U-I

4. Kada za otpor vrijedi Ohmov zakon?

Kada je otpor linearan

5. Kada je otpor upravljan naponom, strujom, a kada je monoton?

Otpor je naponom upravljan ako se struja otpora moe izraziti kao jednoznana funkcija napona na
otporu: () = [(), ]

Otpor je strujom upravljan ako se napon na otporu moe izraziti kao jednoznana funkcija struje
otpora: () = [(), ]

Otpor je monoton ako je i strujno i naponski upravljan

6. Kada je otpor aktivan/pasivan, a kada kvaziaktivan?

Da bi otpor bio pasivan karakteristika mu se mora nalaziti samo u I. i III. kvadrantu U-I ravnine (mora
prolaziti kroz ishodite)
Da bi otpor bio aktivan karakteristika mu ne smije prolaziti kroz ishodite
Otpor je kvaziaktivan ako se na njegovoj karakteristici mogu pronai dvije toke A i B za koje vrijedi
da je: [ (1 ) (2 )] [ (1 ) (2 )] < 0 (ako postoji dio karakteristike na kojem se ponaa
kao izvor)

7. Zato strujne i naponske izvore ubrajamo u otpor?

Zato to ih za bilo koju pobudu u bilo kojem trenutku moemo prikazati krivuljom u U-I ravnini

8. Zato kaemo da je naponski izvor poopeni kratki spoj?

Za naponski izvor vrijedi: u(t) = zadano, i(t) = po volji

Za kratki spoj vrijedi: u(t) = 0, i(t) = po volji

9. Zato kaemo da je strujni izvor poopeni prekid?

Za strujni izvor vrijedi: i(t) = zadano, u(t) = po volji

Za prekid vrijedi: i(t) = 0, u(t) = po volji
10. Kada je jalova snaga elementa jednaka nuli i zato?

Kada je taj element linearan vremenski nepromjenjiv otpor. Jalova snaga elemenata u mrei jednaka
je nuli samo ako je ()() ()() = 0
Kako su t i nezavisne varijable, ovaj je uvjet mogue zadovoljiti samo ako je:
[ ()/ ()] = [ ()/ ()] = . =

11. Kakav element generira nove frekvencije? Vrijedi li to samo za otpor?

Nove frekvencije se pojavljuju kod svakog pasivnog elementa osim linearnog vremenski
nepromjenjivog otpora. Takoer vrijedi i za linearne vremenski nepromjenjive kapacitete i
induktivitete

12. to se smatra pod novim frekvencijama? Koje su to frekvencije?

NOVE FRENKVENCIJE su one koje se pojavljuju u odzivu, a u pobudi nisu postojale

13. Kakav otpor mora biti da bismo njime mogli ostvariti pojaanje?

Svaki kvaziaktivni otpor omoguuje pojaanje izmjeninog signala na raun dodatnog istosmjernog
izvora

14. to znai za "otpor" kada mu karakteristika nije jednoznana? to u tom sluaju govori smjer
obilaska karakteristike?

Ako karakteristika nije jednoznana onda je on reaktivan

Smjer obilaska govori da li je otpor kapacitivan ili induktivan

15. to je memristor?

MEMRISTOR je jednoprilaz kojemu se za svaki poticaju, u svakom trenutku tok i naboj mogu prikazati
krivuljom u ravnini q

16. Kada je karakteristika memristora jednaka karakteristici otpora? Zato se memristor ba tako
zove? Mogue primjene memristora?

Kada je memristor konstantan

Dolazi od rijei memory resistor
Primjena: u izgradnji memorija

17. to je to kapacitet?

KAPACITET je jednoprilaz kojemu se za bilo koji poticaj, u bilo kojem trenutku t, napon u(t) i naboj
q(t) mogu prikazati krivuljom u ravnini q-u

18. Kako se odreuje snaga kapaciteta? to govori njen predznak?

>
(0 , ) = () () <
0

0

19. Pod kojim uvjetom je uskladitena energija kapaciteta od trenutka (-inf) do bilo kojeg trenutka
t>=0 ?

Pod uvjetom da je kapacitet pasivan

20. Kako odrediti uskladitenu energiju kapaciteta grafiki iz karakteristike kapaciteta?

Uskladitena energija je jednaka povrini koju zatvaraju y-os (q-os) i krivulja koja predstavlja
karakteristiku

21. Opisati svojstvo pamenja?

Trenutna vrijednost napona (naboja) ovisi o svim strujama koje su dijelova od trenutka minus
beskonano do trenutka u kojem promatramo

22. Koji su za kapacitet poetni uvjeti?

Iznos naboja ili napona

23. Kada bi poetne uvjete pisali pomou integrala, kako bi oni glasili?

0 1 0
0 = () 0 = ()

24. Kako glasi svojstvo neprekidnosti i pod kojim uvjetom vrijedi?

( 0) = ( + 0);
U dva beskonano bliska trenutka naboj je jednak tj. nema skoka naboja. Ovo vrijedi ako struja nije
beskonana

25. Opiite svojstvo nedisipativnosti i pod kojim uvjetom vrijedi?

() = ( + )
Vrijedi ako je = () jednoznana (funkcija naboja nema histereze)

26. Zato je srednja vrijednost struje kapaciteta jednaka nuli u periodikom reimu rada? to bi se
dogodilo da ne vrijedi to svojstvo?

1 + 1 + 1 (+)
(0) = () = =
()

q(t) = q(t + T) iz ega slijedi da je srednja vrijednost struje 0

Da ovo svojstvo ne vrijedi ne bi vrijedilo svojstvo periodinosti

27. to znai da je induktivitet mree dualan kapacitetu?

Vrijede jednaki izrazi ako se zamijeni C L : uC(t)iL(t), iC(t)uL(t), q(t) (t)

28. Zato je srednja vrijednost napona induktiviteta jednaka nuli u periodikom reimu rada? to bi
se dogodilo da ne vrijedi to svojstvo?
1 (+)
Prema definiciji (0) = () podintegralna funkcija je 1 koja je jednoznana, a zbog

periodinosti tok u trenutku t i t+T je jednak. Iz toga slijedi da je srednja vrijednost uvijek 0. Kada
svojstvo ne bi vrijedilo naruilo bi se svojstvo periodinosti (a to je osnovna pretpostavka od koje smo
krenuli)

29. Kada je reaktivan element disipativan?

Kada nema jednoznanu karakteristiku

30. Utjee li smjer obilaska nejednoznane karakteristike na disipativnost?

Utjee, pojavljuju se gubitci (u obliku topline)

31. ime je odreen broj prilaza sa tri ili vie prikljuaka?

Nainom spajanja i nainu primjene

32. Navesti primjer bipolarnog tranzistora?

Ako se spaja kao pojaalo: ima 2 prilaza

Ako se spaja kao energetska sklopka: ima 1 prilaz

33. Koje su etiri osnovne vrste linearnih zavisnih izvora?

1. Naponom upravljani naponski izvor (NU/NI)

2. Naponom upravljani strujni izvor (NU/SI)
3. Strujom upravljani naponski izvor (SU/NI)
4. Strujom upravljani strujni izvor (SU/SI)

34. Zato je snaga upravljanja jednaka nuli?

Ako je izvor upravljan naponom onda je struja ulaza jednaka 0 pa je umnoak napona i struje, tj.
snaga 0. Ako je izvor upravljan strujom onda je napon 0

35. to znai da dvoprilaz nije reciproan?

Upravljaki prilaz djeluje na upravljani prilaz, ali obrat ne vrijedi

36. Kako glase konstitutivne relacije za etiri zavisna izvora?

1. SU/NI: U2 = r21 I1
2. SU/SI : I2 = I1
3. NU/NI : U2 = A I1
4. NU/SI : I2 = g21 U1

r21 prijenosna otpornost

prijenosni omjer struja
A prijenosni omjer napona
g21 prijenosna vodljivost

37. Koje su konstitutivne relacije za etiri zavisna izvora?

Vidi prolo pitanje

38. Zato idealni transformator ubrajamo u disipativne elemente?

Prijenos energije idealnim transformatorom ne moemo objasniti koristei pojmove vezane uz

reaktivne elemente

39. Koja je najvanija upotreba giratora?

Transformacija kapaciteta u induktivitet i obratno (vanija pretvorba kapaciteta u induktivitet)

40. Koje su konstitutivne relacije idealnog OP-a?

+ = 0, = 0

za linearno podruje rada: = 0, < <

za nelinearno podruje rada: 0, = (| |)

41. Koliko otprilike iznosi napon zasienja u stvarnoj komponent OP-a?

Priblino je jedan istosmjerno naponu napajanja

42. Postoji li kod stvarnog OP-a prikljunica 2'? Zato?

Ne postoji. Mi je dodajemo kako bi vrijedili KZS i KZN

43. Kako bi glasila konstitutivna relacija transformatora da dva namota nisu elektromagnetski blizu i
da nisu uronjeni u linearni izotropni medij?

Da nisu blizu: 1 = 1 1 , 2L2i2

Da medij nije izotropan: 1 = 1 1 + 12 2, 2 = 21 1 + 2 2

44. emu je jednak faktor elektromagnetske veze i koje vrijednosti moe poprimiti?
||
0= 1
1 2

45. ime je odreen predznak meuinduktivnosti?

Odreen je odabranim referentnim smjerovima struje i fizikalnom situacijom tj. razmjetaj zavojnica
u prostoru

46. Kako je rijeen predznak meuinduktivnosti na razini modela?

Meuinduktivnost Mjk je pozitivna ako referentni smjerovi struja ij i ik izlaze (ili ulaze) iz toki
naznaenih na simbolima odgovarajuih induktiviteta. U protivnom, meuinduktivnost Mjk je
negativna!

47. to mora vrijediti za struje primara i sekundara da bi bio mogu prijenos energije u periodikom
reimu rada?

Ne smiju biti proporcionalne (mora biti histereza u grafu i1 i2)

48. Na koji se nain moe poveati snaga transformatora uz iste dimenzije?

Promjenom meuinduktiviteta, poveanjem frekvencije i poveanjem iznosa struje

49. Je li mogu prijenos energije u periodikom reimu rada kod savrenog transformatora? Zato?

Mogue je, zato to struje i1 i i2 nisu proporcionalne

50. Kako iz konstitutivnih relacija znamo da savreni transformator pripada reaktivnim elementima?

Struja magnetiziranja je omjer toka i induktiviteta (a induktivitet je reaktivan element)

51. Koje modele transformatora smo radili? Poredati ih po sloenosti.

Od najjednostavnijeg do najsloenijeg:
Idealni transformator
Savreni transformator
Linearni dvonamotni transformator

52. Za koji od ta tri modela vrijedi Ampereov zakon i zato?

Vrijedi za savreni i linearni dvonamotni. U idealnom modelu nema struje magnetiziranja

Dodatno:
 3. CJELINA

1. to je to ustaljeno stanje? Vrste?

Svako stanje mree u kojem veliine (napon i struja) poprimaju odreenu vrijednost
Ne ovise o vremenu - periodiko - kvaziperiodiko - kaotino

2. to je to prijelazno stanje?

PRIJELAZNO STANJE je svako stanje mree koje nije ustaljeno

3. to je to nestabilno stanje?

NESTABILNO STANJE je prijelazno stanje koje ne vodi u ustaljeno stanje tj jedna od varijabli tei u
beskonanost

4. to je to komutacija?

KOMUTACIJA je svaka brza promjena u mrei. Pod brzom promjenom se smatra da je vremenski
interval promjene neusporedivo mali naspram ostalih vremenskih intervala vanih u mrei

5. Nastaje li odmah nakon komutacije novo ustaljeno stanje?

Ne. Biti e potrebno neko vrijeme da bi se uspostavilo novo ustaljeno stanje

6. Kada ima, odnosno nema prijelaznog stanja? Zato nastaje prijelazno stanje?

Prijelaznog stanja ima kada imamo reaktivne elemente u mrei a ako imamo samo disipativne, nee
biti prijelaznog stanja. Komutacija se dogodi trenutno (vrlo brzo), a pojave u mrei koje uzrokuje ne
odvijaju se trenutno

7. Kako glasi zakon komutacije u stvarnim mreama?

Energija u kapacitetu i induktivitetu jednaka je u trenutku prije komutacije i u trenutku nakon

komutacije

8. Kada je mrea dobro definirana?

Kada u njoj vrijede Kirchoffovi zakoni

9. Kako glasi zakon komutacije u dobro definiranim mreama za kapacitet/induktivitet/linearni

dvonamotni transformator/savreni transformator/idealni transformator?

Kapacitet koliina naboja a time i napon su jednaki u trenutku prije i nakon komutacije
Induktivitet magnetski tok odnosno struja su jednaki u trenutku prije i nakon komutacije
Linearni dvonamotni stransformator struje prije i nakon komutacije su jednake

10. Kako glasi zakon komutacije loe definirane mree?

Ne vrijedi KZ i vraamo se na Maxwellov model. Za kapacitivnu petlju vrijedi da je u voru prije i

nakon komutacije ouvana koliina naboja a za induktivan vor vrijedi da je u petlji ouvan tok

11. Kako prepoznati loe definiranu mreu s pomou sheme mree?

Ako ima kapacitivnu petlju ili induktivni vor

12. Koje su dvije vrste loe definiranih mrea?

Mrea sa kapacitivnom petljom i petlja sa induktivnim vorom

13. Opisati to znai da su loe definirane mree disipativne.

To znai da e energija nakon komutacije biti manja nego prije. Razlika se disipira na onom elementu
mree koji je izazvao komutaciju

14. Imamo poetno ustaljeno stanje, komutaciju, prijelazno stanje, i zatim novo ustaljeno stanje. Za
koja od navedenih stanja vrijede KZN/KZS u dobro/loe definiranim mreama? Ovisi li odgovor na
prethodno pitanje za loe definirane mree o vrsti loe definirane mree?

KZN i KZS ne vrijede samo za vrijeme komutacije u loe definiranim mreama.

Kapacitivna petlja nevrijedi KZS jer u trenutku komutacije struja je beskonana
Induktivni vor nevrijedi KZN jer je u trenutku komutacije napon beskonaan

15. Koje su to mree prvog reda?

Mree koje imaju jedan nadomjesni kapacitet ili indukivitet i mree otpora

16. Na koja se dva naina moe rastaviti potpuni odziv?

Potpuni odziv = slobodni + prisilni

Potpuni = prijelazno + ustaljeno stanje

17. Kako utjee vremenska konstanta na slobodni, a kako na prisilni odziv?

Na slobodni odziv utjee tako to je konstanta manja to se bre gubi informacija o poetnom uvjetu,
a slobodni odziv je linearna funkcija poetnih uvjeta

Prisilni odzivi su linearne funkcije vanjskog poticaja. Vremenska konstanta nee utjecati na ako su
poticaji davno nastupili (dosta vie od vremenske konstante)

18. Zato u mreama s istosmjernim poticajem znamo da e u ustaljenom stanju odziv biti takoer
istosmjeran?

Jer su elementi u Kirchoffovom modelu linearni

19. Kako ovisi stabilnost mree o predznaku vremenske konstante?

Ako je pozitivna sustav je stabilan, ako je negativna sustav je nestabilan (imamo negativan otpor tj
izvor)

20. Moe li jednostavna mrea s OP-om biti nestabilna i zato?

Moe. OP sadri istosmjerne izvore, oni mogu energiju koja mreu ine nestabilnom

21. Koje su to mree drugog reda?

Svaka mrea koja se sastoji od dva nadomjesna reaktivna elementa, jednog ili vie otpora i nezavisnih
izvora naziva se mreom drugog reda

22. Kako glasi karakteristina jednadba? Koji su parametri karakteristine jednadbe?

2 + 2 + 0 2 = 0
= faktor guenja
0 = vlastita frekvencija
23. Kako se dobiva karakteristina jednadba iz diferencijalne?

U dif.jed. uvrtavamo pretpostavljeno rjeenje q = Kest

24. Za odreivanje kojeg odziva se koristi karakteristina jednadba?

Slobodnog odziva

25. Koja su rjeenja karakteristine jednadbe i kako se zovu?

Prirodne frekvencije. Mogu biti realni ili konjugirano kompleksni

1,2 = 2 0 2

26. Koje su nepoznanice u dobivenom rjeenju karakteristine jednadbe? Kako se one odreuju?

Iz poetnih uvjeta

= 1 1 + 2 2
27. ime je odreena stabilnost slobodnog odziva?

Prirodnim frekvencijama
Ako je realni dio od s1 i s2 manji od nule onda je sustav stabilan
Ako je realni dio s1 i s2 vei od nule onda je sustav nestabilan

28. Kada e odziv biti priguen?

> 0
29. Kada e odziv biti pseudoperiodian? Zato se tako naziva?

< 0 , = cos( + )

Zato jer je period tj vrijeme izmeu 2 maksimuma jednako, ali ti maksimumi opadaju po
eksponencijalnoj krivulji

30. Kada e odziv biti kritino priguen, a kada e biti nepriguen? Javlja li se kod nepriguenog nova
frekvencija u odzivu (ustaljenom stanju)? Ako se javlja, naruava li se time zakljuak da se jedino kod
linearnih, vremenski nepromjenljivih elemenata ne javljaju nove frekvencije?

= 0 kritino priguen

= 0 ne priguen

Javlja se, ali nije naruen zakljuak jer se on odnosi na stacionarno stanje. Kritino prigueni odziv
moemo smatrati prijelaznim stanjem koje nikad ne zavrava

Nije naruen zakljuak, zato to nove frekvencije uzrokuju poetni uvjeti, a ne pobuda

31. Od svih navedenih za koji e se najprije postii najbolje ustaljeno stanje?

Kritino prigueni odziv

32. U serijskom RLC krugu, kada je mogue da se uskladitena energija smanjuje, poveava, ili ostaje
ista iz periode u periodu?

Mislim da ovisi o iznosu otpora. Ako je pozitivan onda se smanjuje ako je negativan onda se poveava
ako je 0 onda ostaje ista
33. Zato slobodni odziv moemo gledati kao prisilni odziv na istosmjerni poticaj?

Jer poetni uvjet napona na kapacitetu moemo prikazati kao serijski spoj naponskog izvora i
kondezatora. Dualno vrijedi i za induktivitet

34. U kojem obliku diferencijalna jednadba odgovara jednadbi za dobivanje prijelaznog stanja?

U homogenom obliku

35. Partikularno rjeenje je ujedno i:

a) Rjeenje za prijelazno stanje

b) Rjeenje za ustaljeno stanje
c) Rjeenje za slobodan odziv
d) Rjeenje za prisilni odziv

36. Kako grafiki odrediti uskladitenu disipiranu energiju u serijskom RLC krugu uz pomo
karakteristike kapaciteta?

Povrina u q-u dijagramu izmeu karakteristike i q osi

37. Na koji nain je mogue smanjiti disipiranu energiju pri punjenju kapaciteta u serijskom RLC
krugu?

Puniti kondezator u koracima

38. Na koji nain se rauna ustaljeno stanje u jednoharmonijskim krugovima?

Ustaljeno stanje je jednako partikularnom rjeenju diferencijalne jednadbe tog kruga.

Napiemo diferencijalnu jednadbu tog kruga. Uvrtavamo prepostavljeno rjeenje u poetnu

diferencijalnu jednadbu. Zbog ortagonalnosti kosinusa i sinusa izjednaavamo pripadne dijelove
lijeve i desne strane jednadbe imo dobivamo rjeenje amplitudu i fazni pomak, dok je kruna
frekvecija poznata jer je ista kao i pobuda.

39. S koliko parametara je odreeno ustaljeno stanje? Kako se odreuje koji parametar?

Za jednoharmonijski poticaj moramo dobiti jednoharmonijski odziv. Jednoharmonijska funkcija

odreena je s 3 parametra: amplituda, frekvencija i fazni pomak ili dvije amplitude i frekvencija.
Frekvencija je jednaka kao u pobudi, a amplitudu i fazni pomak odreujemo po izrazima:

40. Kako se odreuje prijelazno stanje u jednoharmonijskim krugovima? S koliko je parametara

odreeno? Kako se odreuje koji parametar?

Prijelazno stanje se odreuje tako da traimo homogeno rjeenje

Odreeno je s 4 parametra: S1 S2 K1 K2
Iz karakteristine jednadbe odredimo S1 i S2, a K1 i K2 iz poetnih uvjeta

41. Kako se odreuje potpuni odziv u jednoharmonijskim krugovima?

Prijelazno stanje + ustaljeno stanje

 4. CJELINA

1. to je fazor?

FAZOR je kompleksni broj kojim je prikazana jednoharmonijska funkcija. Nije rotirajui vektor jer
nema vremenske komponente

2. Pod kojim uvjetima moemo primijeniti fazorsku transformaciju?

Poticaj mora biti jednoharmonijski, mrea mora biti linearna vremenski ne promjenjiva, traeni odziv
mora biti ustaljeno stanje

3. to dobivamo kao rjeenje fazorske transformacije?

Ustaljeno stanje

4. Kako bismo dobili to rjeenje da fazorska transformacija nije otkrivena/izumljena?

Rjeavanjem u vremenskoj domeni

5. Koja je prednost fazorske transformacije u odnosu na taj drugi nain?

Operacije deriviranja i integriranja se svode na operacije mnoenja odnosno dijeljenja sa jw

6. Na koliko naina je mogue transformirati napon u=Usint ?

Na beskonano mnogo naina

7. Zato kvocijent/umnoak fazora nije fazor?

Zato to se dijeljenjem/mnoenjem ne dobije jednoharmonijska funkcija, tj. te operacije nisu linearne

8. to je funkcija mree?

FUNKCIJA MREE je omjer fazora odziva i fazora poticaja:

9. Koje su ulazne funkcije mree?

Impedancija i admitancija

10. Kako glase impedancije za otpor, induktivitet i kapacitet?

Otpor: R
Induktivitet: jL
Kapacitet: 1/(jC)

11. Koje su prijenosne funkcije mree?

1. Prijenosna impedancija
2. Prijenosna admitancija
3. Prijenosni omjer struja
4. Prijenosni omjer napona

12. Jesu li funkcije mree fazori i zato?

Nisu fazori zato to su rezultat dijeljenja to nije linearna funkcija, tj. zato to nisu jednoharmonijske
funkcije
13. S pomou koje dvije karakteristike se grafiki prikazuje funkcija mree?

Pomou amplitudne i frekvencijske karakteristike

14. to je rezonancija?

REZONANCIJA je pojava u mrei pri kojoj amplitudna karakteristika funkcije mree dosee maksimum
za odreene frekvencije

15. to je rezonantna frekvencija?

REZONANTNA FREKVENCIJA je frekvencija pri kojoj dolazi do rezonancije

16. Koliko (razliitih) rezonantnih frekvencija moe imati mrea? Zato?

Mrea moe imati vie rezonantnih frekvencija zato to moemo traiti rezonantnu frekvenciju za bilo
koju funkciju mree, a njih moe biti vie u mrei

17. Ako se amplituda struje promatra kao varijabla odziva, zato je kod serijskog RLCkruga na
rezonantnoj frekvenciji I = U/R, tj. zato struja ne ovisi o ostalim elementima mree?

Zato to nema gubitaka u rezonantnom krugu (izmeu L i C)

18. Zato se kod serijskog RLC-kruga za vrijeme ulaska u rezonanciju mijenja fazni odnos izmeu
struje i narinutog napona?

Ulaskom u rezonanciju promjenom frekvencije mijenja se amplituda, da bi se ouvao zakon o

ouvanju energije dolazi do promjene faznog pomaka

19. Kako se openito (matematiki) odreuje rezonantna frekvencija?

Imaginarni dio funkcije mree izjednaimo s nulom, i iz dobivenog izraza raunamo frekvenciju

20. Kako se odreuje rezonantna frekvencija ako se mijenja vlastita frekvencija?

(0 )
1. Rezonantna frekvencija u odnosu na struju se odredi iz uvjeta: =0
0

(0 )

2. Rezonantna frekvencija u odnosu na napon iz uvjeta: 0
=0

21. to je otrina rezonancije?

Pod otrinom rezonancije smatra se irina pojasa frekvencije B unutar kojeg amplituda odziva nije
1
manja od puta vrijednosti amplitude odziva u rezonancijskoj toki
2

22. Zato kaemo da je rezonancija odziv na jednoharmonijski poticaj?

Rezonancija nee nastupiti za bilo koji periodini poticaj, nastupa samo za one signale koji u svom
rastavu imaju jednoharmonijsku funkciju na rezonantnoj frekvenciji

23. Zato je pojam utitravanje u rezonanciju proturjean?

Zato to je rezonancija vrsta ustaljenog stanja

24. Koja je ovisnost trajanja utitravanja o faktoru priguenja?

to je rezonancija otrija (manji faktor priguenja ), to ona kasnije nastupa

25. Kada e zavriti utitravanje za alfa = 0 i zato?

Utitravanje nee zavriti zato to imamo neogranien porast odziva

26. to su filtri?

FILTRI su frekvencijski selektivni dvoprilazi

27. Osnovne vrste filtara?

1. Niski propust
2. Visoki propust
3. Pojasni propust
4. Pojasna brana
 5. CJELINA

1. Koje su mree jednoharmonijske? Jesu li one u opem sluaju rjeive?

U opem sluaju su rijeive. JEDNOHARMONIJSKE MREE:

1. Istosmjerne mree s linearnim i/ili nelinearnim vremenski nepromjenljivim elementima

2. Izmjenine linearne vremenski nepromjenljive mree u kojima djeluje jednoharmonijski
poticaj

2. Koje su mree linearne vieharmonijske? Jesu li one u opem sluaju rjeive?

Ove su mree u opem sluaju rjeive. LINEARNE VIEHARMONIJSKE MREE: sve mree sa linearnim
vremenski nepromjenljivim elementima u kojima djeluju periodini nesinusni poticaji

3. Koje su mree nelinearne vieharmonijske? Jesu li one u opem sluaju rjeive?

Ove su mree u opem sluaju nerjeive. NELINEARNE VIEHARMONIJSKE MREE:

1. Neistosmjerne mree s nelinearnim vremenski nepromjenljivim elementima

2. Mree s vremenski promjenljivim elementima

4. Na koji se sve nain moe postii nesinusoidalno ustaljeno stanje?

1. Nesinusnom pobudom
2. Nelineranim elementima
3. Vremenski promjenjivim elementima

5. Pod kojim uvjetom se za dobiveno nesinusoidalno ustaljeno stanje smije upotrijebiti fazorska
transformacija? Opisati postupak.

Ako se sve pobude mogu rastaviti u Fourierov red. Pobude se rastavljaju u Fourierov red, rauna se
odziv za svaki harmonik posebno i zatim se dobivena parcijalna rjeenja zbrajaju kako bi dobili
ukupan odziv

6. Pod kojim se uvjetima mrea moe rijeiti kao linearna po vremenskim odsjecima? Opisati
postupak.

Za svaki odsjeak mrea mora biti linearna vremenski nepromjenjiva. Za svaki odsjeak posebno
piemo varijable stanja i rjeavamo diferencijalnu jednadbu

7. Kako se odreuju poetni uvjeti za svaki odsjeak? Zato se odreuju poetni uvjeti za svaki
odsjeak?

Poetni uvjeti se odreuju iz svojstava periodinosti i neprekinutosti napona na kapacitetu i struje

kroz induktivitet. Odreujemo ih jer nam trebaju za rjeenje diferencijalne jednadbe

8. Opii naelo ravnotee harmonijskih lanova.

Kada pretpostavimo neko jednoharmonijsko ili vieharmonijsko rjeenje i uvrstimo u diferencijalnu

jednadbu, moemo izjednaavati harmonike iste frekvencije s lijeve i desne strane

9. Zato je tako dobiveno rjeenje priblino kod nelinearnih mrea?

Zato to se pojavljuju koeficijenti koje nije mogue uravnoteiti ( zato to ih nismo pretpostavili u
rjeenju ), njih zanemarujemo i tako unosimo pogreku
10. to je ferorezonantni krug i ega je on model (dva sluaja)? to je modelirano pritom izmjeninim
izvorom? to je modelirano pritom kapacitetom? to je modelirano pritom induktivitetom (i
otporom)?

Krug koji se sastoji od izmjeninog izvora, linearnog kapacitet, linearnog otpora i nelinearnog
induktiviteta. On je model dijela elektroenergetske mree. Izmjenini izvor je model napajanja.
Kapacitet je model kapaciteta izmeu vodova, kapaciteta izmeu vodova i zemlje, te kapaciteta lune
komore. Induktivitetom i otporom modeliran je primar transformatora

11.to je ferorezonantni skok?

FEROREZONANTNI SKOK je naglo poveanje struje nelinearnog induktiviteta pri maloj promjeni
nekog od parametara mree

12. Opii to znai da je rjeenje nejednoznano. O emu e ovisiti stvarno rjeenje?

Analitiki dobijemo za iste parametre kruga vie razliitih rjeenja. O poetnim uvjetima, odnosno
uvjetima koji prethode traenom rjeenju

13. to je viljukasta bifurkacija? to je kod te bifurkacije nejednoznano, te ime je u konanici

odreeno?

VILJUKASTA BIFURKCIJA je pojava ustaljenog stanja, a naziva se jo i lom simetrije

14. to je udvostruenje periode?

UDVOSTRUENJE PERIODE je pojava u mrei kod koje odziv sustava ima periodu dvostruko duu od
periode poticaja (pojavljuju se podharmonici)

15. Koje se sve vrste ustaljenog stanja mogu pojaviti u ferorezonantnom krugu? Koji se sve pritom
harmonici mogu pojaviti?

1. Jednoharmonijsko ustaljeno stanje

2. Ustaljeno stanje s neparnim viim harmonicima
3. Ustaljeno stanje s parnim i neparnim viim harmonicima
4. Ustaljeno stanje s podharmonicima
5. Kaotiko ustaljeno stanje

Mogu se pojaviti parni i neparni vii harmonici te podharmonici

16. Koja su osnovna svojstva kaosa?

1. Osjetljivost na poetne uvijete i parametre mree

2. Topoloko mijeanje
3. Guste periodike orbite

17. Koji su openito uvjeti za pojavu kaosa?

Sustav treba biti diskretan ili kontinuiran treeg ili vieg reda

18. Koja je razlika izmeu kaosa i stohastikih podataka?

Kaos je predvidljiv u vremenu, a stohastiki podaci nisu

 6. CJELINA

1. to je topologija?

TOPOLOGIJA je grana matematike koja se bavi onim svojstvima geometrijskih tvorevina koja ostaju
ouvana ako se geometrijske tvorevine deformiraju, ali tako da se ne raskine nita to je bilo spojeno,
niti ne spoji ono to je bilo rastavljeno

2. to je vor?

VOR je mjesto spoja dvaju ili vie elemenata mree

3. to je grana?

GRANA je dio mree koji se sastoji od jednog ili vie elemenata mree tvorei jednoprilaz

4. to je graf?

GRAF je prikaz mree s pomou vorova i grana pri emu su sve grane predoene linijskim
segmentima, a svi vorovi tokama

5. to je petlja?

PETLJA je povezani podgraf nekog grafa sa svojstvom da su samo po dvije grane tog podgrafa spojene
sa svakim vorom podgrafa

6. to je rez?

REZ je skup grana nekog povezanog grafa sa svojstvima:

- uklanjanjem svih grana iz tog skupa preostali graf (podgraf) prelazi u dva odvojena grafa
- uklanjanjem svih grana iz tog skupa, osim jedne, i to bilo koje grane, preostali graf (podgraf) ostaje
povezan

7. to je stablo?

T je povezani podgraf nekog povezanog grafa G koji sadri sve vorove grafa G, ali niti jednu petlju

8. to su spojnice?

SPOJNICE su grane grafa koje nisu dio stabla

9. to je temeljna petlja?

TEMELJNA PETLJA je petlja koja se sastoji od grana stabla i tono jedne spojnice

10. to je temeljni rez?

TEMELJNI REZ je rez koji se sastoji od spojnica i tono jedne grane stabla

11. Ako je poznat broj vorova i ukupan broj svih grana:

- Kako odrediti broj grana stabla: Broj vorova 1
- Kako odrediti broj spojnica: ukupan broj grana broj vorova + 1
- Kako odrediti broj KZS-a: jednak broju grana stabla
- Kako odrediti broj KZN-a: jednak broju spojnica
- Kako odrediti broj konstitutivnih relacija: jednak ukupnom broju grana
- Kako odrediti broj jednadbi mree: 2 x ukupan broj grana
12. Kojim je sve jednadbama mrea opisana?

1. KZN
2. KZS
3. Konstitutivne relacije

13. Nakon to se dobiju jednadbe mree, koji su naini za rjeavanje?

Uvrtavanje: konstitutivne KZS KZN ili konstitutivne KZN KZS

Jo postoje: jednadbe struje petlje i napona vorova

14. Koja je razlika izmeu rjeenja dobivenih analitiki i numeriki?

Analitiko rjeenje je rjeenje za sve vrijednosti poticaja, a numeriko samo za odreene vrijednosti

15. Koje su varijable stanja i zato su ba te?

U linearnim vremenski nepromjenljivim mreama: naponi na kapacitetima i struje induktiviteta

U nelinearnim i vremenski promjenljivim odnosno nepromjenljivim mreama: naboji na kapacitetima
i tokovi induktiviteta
Koristimo ba ove zato to imaju svojstvo neprekidnosti

16. Koje su jednadbe stanja?

Diferencijalne jednadbe prvog reda koje sadre varijable stanja

17. Gdje kapacitet mora biti smjeten i zato?

Kapacitet mora biti smjeten u granu stabla, kako bi odmah dobili jednadbu stanja, to jest kako
diferencijalna jednadba ne bi bila vea od 1. reda. Ovako ne moe nastati kapacitivna petlja

18. Gdje induktivitet mora biti smjeten i zato?

Induktivitet mora biti smjeten u spojnicu, kako bi odmah dobili jednadbu stanja, to jest kako
diferencijalna jednadba ne bi bila vea od 1. reda. Ovako ne moe nastati induktivni vor

19. Gdje otpornik moe biti smjeten i zato?

Moe biti i u grani stabla i u spojnici zato to nema derivacije. U loe definiranim mreama nema
uvjeta za otpore

20. Gdje nezavisni naponski izvor mora biti smjeten i zato?

U granu stabla. Napon svake spojnice odreuju naponi svih grana stabla koje s tom spojnicom ine
petlju. Budui da je po definiciji napon nezavisnog naponskog izvora zadan, on se ne moe odrediti iz
napona drugih grana koje ine stablo

21. Gdje nezavisni strujni izvor mora biti smjeten i zato?

U spojnici. U temeljnom rezu, struja kroz granu stabla je odreena elementima spojnice, a struja na
nezavisnom strujnom izvoru je zadana

22. emu je jednak red sloenosti mree i zato?

Red mree je jednak broju reaktivnih elemenata umanjen za broj kapacitivnih petlji i induktivnih
rezova
23. Kada su jednadbe u normalnom obliku?

Kada je derivacija sa lijeve strane, a sve ostalo sa desne

24. Gdje treba smjestiti prilaze vieprilaznih elemenata (SU/NI, SU/SI, NU/SI, NU/NI, idealni
transformator) i zato?

SU/NI: obje u stablo, upravljaka strana je kratki spoj, to moemo promatrati kao specijalni sluaj
naponskog izvora, upravljana strana je naponski izvor
SU/SI: upravljaka strana u stablo (kratki spoj), upravljana strana u spojnicu (strujni izvor)
NU/NI: upravljaka grana u spojnicu (prekid), upravljana strana u stablo (naponski izvor)
NU/SI: obje u spojnice, (upravljaka strana je prekid, upravljana strujni izvor)
Idealni transformator: jedna grana u spojnice, a druga u stablo (moemo promatrati kao SU/SI ili
NU/NI)
 7. I 8. CJELINA

61. Kako je definirana funkcija jedininog skoka?

SKOKOVNI ODZIV je prisilni odziv mree na koju je narinut poticaj u obliku fukncije jedininog skoka.
Definira se kao () = lim (). Postoje dvije vrste odziva:
0

1. Na stepeniasti poticaj
2. Na poticaj po volji

62.Ako znamo skokoviti odziv neke mree onda znamo i prisilni odziv te mree na bilo koji
stepeniasti odziv. Zato?

Uoimo da istinitost polazne tvrdnje o odzivu na stepeniasti poticaj ovisi samo o istinitosti tvrdnje da
se svaka stepeniasta funkcija moe shvatiti kao zbroj funkcija skoka, a to oigledno uvijek vrijedi.
Zakljuujemo da ako znamo skokovni odziv s(t) neke mree onda stepeniasti poticaj zadan izrazom:

() = ( )
=0

Uzrokuje odziv valnog oblika: n broj intervala u koji je razdijeljena stepeniasta funkcija poticaja

() = ( )
=0

63. to moramo znati da odredimo odziv mree s pomou Du Hamelovog integrala?

Ako znamo skokovni odziv s(t) neke mree, onda znamo prisilni odziv te mree na bilo koji poticaj.

64. to moramo znati da odredimo odziv mree s pomou konvolucijskog integrala?

Moramo znati poticaj i impulsni odziv.

65. Kako je definirana funkcija jedininog skoka?

Skokovni odziv je prisilni odziv mree na koju je narinut poticaj u obliku funkcije jedininog skoka.
Definira se kao S (t ) lim S (t ) . Postoje dvije vrste odziva: na stepeniasti poticaj i na poticaj po volji.
0

66. Kako je definirana funkcija jedininog impulsa?

Impulsni odziv je prisilni odziv mree na koju je narinut poticaj u obliku jedininog impulsa. Definira se
(t ) 0

kao:
(t )dt 1

Funkcija jedininog skoka jednaka je integralu jedininog impulsa.

Jedinini impuls je derivacija funkcije jedininog skoka.

67. Na koje funkcije moemo primijeniti Laplaceovu transformaciju?

Laplaceovu transformaciju moemo primijeniti za funkcije definirane u vremenskom podruju, koje se

transformiraju u funkciju kompleksne varijable. Tj. za funkcije eksponencijalnog reda. (funkcije za koje
se uvijek moe nai realna konstanta)

68. Je li to ogranienje od praktine vanosti u tehnikim primjenama i zato?

To ogranienje jeste od praktine vanosti jer za funkcije u tehnikim primjenama se moe uvijek nai
realna konstanta takva da je:

69. Koja je veza izmeu konvolucijskog integrala i Laplaceove transformacije?

Primjenom konvolucijskog integrala i Laplaceove transformacije postie se veza izmeu ope analize
linearnih vremenski nepromjenjivih mrea u vremenskom podruju s opom analizom tih istih mrea
u frekvencijskom podruju. MORAM BOLJE PROUITI PA TI JAVIM, OVO MI JE MUTNO, MISLIM DA IMA
VEZE S ODREIVANJEM POTICAJA TEMELJEM ODZIVA

70. Kada donja granica definiranog integrala mora biti -0, a kada +0?

Kada je analizirana mrea loe definirana donja granica definiranog integrala mora biti 0. Ako je mrea
dobro definirana, te ne postoji diskontinuitet poetnih uvjeta, svejedno je hoemo li za donju granicu
definicijskog integrala koristiti 0 ili +0.

71. Kod transformacije koje matematike operacije je vidljiva donja granica?

Deriviranja (ima poetne uvjete unutar transformacije).

72. Kakva se rjeenja mogu dobiti fazorskom, a kakva Laplaceovom transformacijom?

Fazorskom transformacijom se povezuju fazori u mrei, a Laplaceovom transformacijom se odreuje u

frekvencijskom podruju prisilni odziv mree na bilo koji poticaj.

Fazorskom dobivamo samo ustaljeno stanje, a Laplaceom potpuni odziv. PROVJERI !!!

73. Pod kojim uvjetom se smije upotrijebiti Laplace?

Ako funkcija koja se transformira pripada fjama eksponencijalnog reda (ima u skripti).

74. Usporedi te uvjete s uvjetima za fazorsku transformaciju.

U sluaju kada su svi poetni uvjeti u trenutku t= 0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije
identina su pravilima fazorske transformacije s tim da se varijabla s zamijeni sa j.
75. Napisati konstitutivne relacije za R,L,C u frekvencijskom podruju (znati napisati i nacrtati
nadomjesne sheme)

Otpor - R ima istu vrijednost u domeni vremena i u domeni kompleksne frekvencije. U R (s) RI R (s)

Kapacitet

Nadomjesna shema:

Induktivitet

Nadomjesna shema:
76. Naponski i strujni izvor u nadomjesnoj shemi su koje funkcije u vremenskom podruju?

Poetni uvjeti na induktivitetu/kapacitetu.

77. Pod kojim uvjetom se transformirana impedancija i admitancija ponaaju kao otpor i vodljivost?

Transformirana impedancija i admitancija ponaaju se kao otpor i kao vodljivost pod uvjetom da je
mrea mrtva tj. da su svi poetni uvjeti (struje kroz induktivitet i naponi na kapacitetima) jednaki nuli.

78. emu je jednaka funkcija mree definirana za Laplace i po emu se razlikuje od funkcije mree
definirane za fazore?

Kod fazora je fja mree kompleksan broj koji pomnoen s fazorom poticaja daje fazor odziva.
Laplaceova transformacija poopuje tako da je fja mrea doista funkcija (u frekvencijskom podruju)
definirana kao omjer transformata funkcija prisilnog odziva i poticaja.

79. Koje su ulazne, a koje prijenosne funkcije mree?

Ulazne funkcije mree su kod kojih su poticaji i prisilni odziv definirani na istom prilazu mree. A
prijenosne funkcije mree su kod kojih su poticaj i prisilni odziv definirani na razliitim prilazima mree.

80. Objasniti pomou polova i nula funkcije mree koje se sve frekvencije mogu pojaviti u odzivu?

U odzivu se mogu pojaviti prisilne frekvencije, i prirodne frekvencije. Polovi funkcija mree H(s)
podskup su frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija. Samo polovi definiraju valni oblik funkcije, tj broj
frekvencija, kao zbroj prisilnih i prirodnih frekvencija.

81. Zato polinomi P(s) i Q(s) moraju biti realni i pozitivni brojevi?

Linearne vremenski nepromjenjive mree sastoje se od pasivnih elemenata (R>0,L>0,C>0) koji su

pozitivni pa je svojstvo oigledno.

82. Zato polovi i nule, ako su kompleksni brojevi, moraju biti konjugirano kompleksni?

Inae ostaje imaginarna jedinica koje nema u Laplaceovovj transformaciji pa ona nije mogua tada.

83. Zato realni dio svih polova i nula mora biti negativan ili nula?

Sve mree sastavljene od pasivnih elemenata su stabilne, da nije uvjet tako postavljen, odziv bi bio
nestabilan.

84. Zato pol ili nula moraju biti jednostruki ako je njihov realni dio jednak nuli?

Viestruki polovi uzrokuju da se u vremenskom podruju dobiva neogranien odziv.

85. Zato u polinomima P(s) i Q(s) moraju postojati svi lanovi od najvieg do najnieg stupnja osim ako
ne nedostaju ili svi parni ili svi neparni lanovi polinoma?

Svi parametri elemenata mree su pozitivni kao i koeficijenti polinoma i nema naina da se uvedu
negativni koeficijenti tako da bi se eventualno neki koeficijenti polinoma ponitili osim ako su svi
lanovi polinoma oblika ( 2 + ) ili ako polinom ima jednostruki pol u ishoditu, a preostali parametri
su ( 2 + ) i mnoe se sa s.

86. Zato je stupanj polinoma P(s) i Q(s) jednak ili se razlikuje za jedan stupanj?
Pri visokim frekvencijama jednoprilaz e s eponaati kao nadomjesni induktivitet,kapacitet ili otpor pa
svaki oblik polinoma nije mogu pri predoavanju ulaznih funkcija mree.

87. Zato se stupnjevi polinoma P(s) i Q(s) mogu razlikovati najvie za jedan stupanj?

Isto kao i 86. uz to da prijenosna funkcija doputa mnoenje sa s,1 ili 1/s da bi mogla ponovno biti
reducirana.

88. Kako glasi teorem zamjene?

Ako imamo mreu M i M', moe se iskazati na 3 naina:

- Ako je struja i1(t) jednoprilaza M' poznata, jednoprilaz M' moe se zamijeniti strujnim izvorom
i1(t).

- Ako je napon u1(t) jednoprilaza M' poznat, jednoprilaz M' moe se zamijeniti naponskim
izvorom u1(t).

- Ako su napon u1(t) i struja i(t) jednoprilaza M' poznati, jednoprilaz M' se moe zamijeniti bilo
kojim elementom mree s indentinom u1-i1 karakteristikom.

89. Kako glasi teorem superpozicije?

Za linearnu mreu M prisilni odziv koji je posljedica je djelovanja svih nezavisnih izvora jednak je
zbroju svih prisilnih odziva koje bi prouzrokovao svaki nezavisni odziv pojedinano.
Svaki nezavisni naponski izvor koji se ne promatra kratko se spaja,a svaki nezavisni strujni izvor se
prekida. Naponski izvor je poopeni kratki spoj, a strujni je poopeni prekid. Ogranienje na prisilni
odziv je bitno jer potpuni odziv nije linearna funkcija poticaja, a prisilni odziv jest.

90. Kako se primjenjuje na poetne uvjete?

Uskladitenu energiju treba shvatiti kao djelovanje ekvivalentnih istosmjernih nezavisnih naponskih
odnosno strujnih izvora na mrtvu mreu do trenutka t=0. Zavisne izvore ne promatramo. U linearnoj
mrei nema meudjelovanja izmeu odziva nastalih kao rezultat razliitih poticaja.

91. Kako glasi teorem recipronosti?

Mrea M je reciprona ako zamjenom mjesta poticaja i odziva, odzivi prije i poslije zamjene mjesta
ostaju jednaki. Na mreu djeluje samo jedna poticaj,to znai da je mrea prije provedbe pokusa bila
mrtva.

92. Kakva karakteristika elementa u U-I ravnini mora biti da bude reciproan?

Mora biti u1 = u2 i i2 = i1(potez).

Mora element biti linearan, to se onda vidi iz njegove karakteristike.

93. Jesu li reaktivni elementi mree reciproni i zato? ( jer se ponaaju kao otpori )

Reciproni su ako se ponaaju kao linearni otpori za koje vrijedi Ohmov zakon.

94. Pod kojim uvjetima su reciproni?

Svojstvo linearnosti (navedeno u 93. Pitanju) je samo dovoljan uvjet. Iz definicije recipronosti
(zamjena mjesta poticaja i odziva) proizlazi da e i svaki nelinearni otpor neparno simetrine
karakteristike biti reciproan element. Ti linearni i dio nelinearnih otpora zovu se bilateralni otpori i za
njih svijedi recipronost.

95. Iz kojeg svojstva vidimo da je linearni dvonamotni transformator je reciproan?

Fizikalno gledano, pretpostavka o izotropnosti medija je pretpostavka o recipronosti. Izotropnosst

daje da je M12 = M21 = M, dakle jednako djeluje primar na sekundar kao i sekundar na primar.

96. Jesu li linearni zavisni izvori reciproni i zato?

To su modeli elektrinih dvoprilaza kod kojih upravljana varijabla ovisi o upravljakoj, ali obrat ne
vrijedi-zato nisu reciproni.

97. Je li girator reciproan i zato?

Nije jer za poticaje i1=i2 (i2 potez) dobijemo odzive u1=-u2.

98. Opa svojstva recipronih mrea s obzirom na prijenosne funkcije?

Jednakost prijenosnih admitancija Y21(s)=Y12(s)

Jednakost prijenosnih impedancija Z21(s)=Z12(s)

Jednakost prijenosnog omjera napona i struje a21(s)=A12(s)

Znai, zamjenom mjesta poticaja i odziva struktura mree M se ne smije promijeniti!

99. Iz kojeg teorema se izvode i iz kojih pokusa?

Izvode se iz Tellegenovog teorema, a pokuse imate u skripti, svode se na uvrtavanje (poopenih)

strujnih ili naponskih izvora na prilaze.

100. Koje smo teoreme koristili za izvod Thevenen-Nortonovog teorema?

Teoreme zamjene i superpozicije.

101.Pod kojim uvjetima smijemo primijeniti Thevenen-Nortonov teorem?

Mislim da jedan prilaz mora biti linearan, ali nisam siguran.

102. Pod kojim je uvjetom mogu prijenos maksimalne snage?

Z(jw) = (jw) = - impedancija troila jednaka je konjugiranoj vrijednosti Theveninove

impedancije.