268443.theo Binder. Njemake Posuenice U Hrvatskom Govoru Osijeka PDF

Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet / Universitt Zagreb, Philosophische Fakultt
Odsjek za germanistiku / Abteilung fr Germanistik

FF-press
Nove zagrebake germanistike studije

Neue Zagreber germanistische Studien
Urednitvo biblioteke / Herausgegeben von

Svjetlan Lacko Viduli
Zrinjka Glovacki-Bernardi
Knjiga 2
Band 2
Urednica izdanja / Herausgegeben von

Zrinjka Glovacki-Bernardi
Recenzenti / Begutachter
doc. dr. sc. Branko Kuna
doc. dr. sc. Velimir Pikorec
Grafiko oblikovanje i raunalni slog

eljko Jelenski
Naslovnica
Boris Bui
Slika na naslovnici
Razglednica Osijeka, Gruss aus Osijek/Essegg. 1898 (Osijek/Esseg auf alten
Ansichtskarten, Osijek 2003)
Tisak
Zrinski d. d., akovec
ISBN 953-175-203-6 (niz)

ISBN 953-175-224-9
Tiskanje ove knjige financijski su pomogli. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Njemaka
narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj, Osijek.
Theo Binder
NJEMAKE POSUENICE U
HRVATSKOM GOVORU OSIJEKA
Preveo i za tisak priredio

Velimir Petrovi
Naslov originala
Die deutschen Lehnwrtet in der kroatischen Essegger Mundart
Zagreb, 2006.
SADRAJ
Sadraj
Rije prireivaa .7
Theo Binder: Njemake posuenice u hrvatskom govoru Osijeka ..24
1. Predgovor ..24
2. Esekerski dijalekt ..26
3. Intonacija u hrvatskom jeziku ...28
4. Njemake posuenice u osjekom govoru
i njihova tonska zakonomjernost ..31
5. Jezine potekoe i njihov utjecaj na oblikovanje njemakih
posuenica u osjekom govoru .33
6. Registar njemakih posuenica u osjekom govoru .35
7. Podjela na grupe ..105
7. 1 ivot ....................105
7. 2 Priroda .106
7. 2, I. Ljudske osobine ..106
7. 2, II. Biljke ..107
7. 2, III. ivotinje .107
7. 2, IV. Krajolik ..107
7. 2, V. Kemija, mineralogija ..108
7. 3 Boje .108
7. 4 Kultura stanovanja ..108
7. 4, I. enski runi rad ..109
7. 5 Alatke, stvari, sredstva 109
7. 5, I. Kuanski predmeti...111
7. 6 Odjea .111
7. 6, I. Nakit 112
7. 7 Njega ...112
7. 8 Kulinarstvo ..113
7. 8, I. ivene namirnice ...115
7. 8, II. Jela ...116
7. 8, III. Pia .117
7. 8, IV. Kuhinjski predmeti 117
7. 8, V. Kuhinjski poslovi ...118
7. 8, VI. Ostaci jela i tragovi rada u kuhinji ..118
7. 8, VII. Osobine jela i ivenih namirnica .118
7. 9 Djelatnost ..118
7. 10 Obrt, struni jezik ..120
7. 11 Tehnika ..121
7. 12 Zanimanja ..122
7. 13 Glagolske imenice .123
7. 14 Prilozi 124
7. 15 Pridjevi ..124
7. 16 Obitelj, lanovi obitelji, obiteljski ivot 124
7. 17 Puki ivot; obiaji 125
7. 18 Imena naroda .125
5
SADRAJ
7. 19 Drutvo; drutveni ivot, zabava ...125

7. 20 Umjetnost i kultura 126
7. 21 Crkva .126
7. 22 kolstvo .126
7. 23 Djeje igre .127
7. 24 Sport ..127
7. 25 Medicina 128
7. 26 Poljoprivreda .....129
7. 27 Trgovina i novac ...129
7. 28 Mjere .129
7. 29 Promet ...130
7. 29, I. Dopisivanje, robni promet ...130
7. 30 Vojska ...130
7. 31 Sluba 131
7. 32 Pravo, kriminalistika .131
7. 33 udoredno ponaanje 132
7. 34 Izrazi osjekog atrovakog govora ..132
7. 35 Ueniki argon 133
7. 36 Posebni izrazi osjekog govora .133
7. 37 Panorama grada Osijeka 134
8. Zavrna rije .......137
ivotopis Thea Bindera ...137
Dodatak ...139
Abecedni popis Binderovih germanizama ..141
Oglasi ..154
Zoran Timarac: Tintfi na ajskanalu .157
6
Rije prireivaa
0. Svoju doktorsku radnju Njemake posuenice u hrvatskom govoru Osijeka1 Theo

Binder je predao na ocjenu Filozofskom fakultetu Sveuilita u Beu 30. lipnja 1954. a
obranio 29. oujka 1956. godine, dakle u vrijeme kad je na prostorima ondanje Jugosla-
vije njemaki jezik kao jezik zemlje koja je bila glavni krivac za strahovita ratna razara-
nja i planski provoena masovna unitavanja ljudskog ivlja na prostorima Evrope
smatran neprijateljskim jezikom i kao takav bio slabo zastupljen u nastavnim planovima i
programima jugoslavenskih kola. Pripadnici njemake manjine, koja je do Drugog svjet-
skog rata bila snano zastupljena u sjevernim dijelovima Jugoslavije, povukli su se u
znatnom broju s njemakom vojskom. Preostali su veinom bili otjerani u logore u koji-
ma su u iznimno tekim ivotnim okolnostima stradali u velikom broju. Nakon ukidanja
logora dio preivjelih je protjeran. Samo je mali dio ostao i dalje ivjeti u Jugoslaviji.
0.1 Od hrvatskih gradova Osijek je od kraja 17. do poetke druge polovine 20. stolje-
a bio poznat upravo po izvanredno jako zastupljenom njemakom etnosu i intenzivnom
funkcioniranju njemakog jezika u svakodnevnoj jezinoj komunikaciji njegovih stanov-
nika. U viejezinoj osjekoj sredini njemaki jezik je vrlo dugo imao vodeu ulogu i kao
takav svojim elementima lako prodirao u hrvatski jezik, obogaivao ga leksikim elemen-
tima, ali i naruavao njegovu izvornost utoliko to su mnogi hrvatski izrazi, naroito u
razgovornom jeziku, ustupali mjesto njemakim elementima. Velikim smanjenjem broja
Folksdojera nakon Drugog svjetskog rata njemaki jezik se sustavno potiskuje, a hrvat-
ski se izraz poinje intenzivnije njegovati.
1. Roeni Eseker i izvorni govornik osjekog njemakog i osjekog hrvatskog jezika

Binder zasniva svoju doktorsku radnju na korpusu od 1754 posuenice koje je sluao od
djetinjstva i vjerojatno i upotrebljavao u govoru. U svom radu on polazi od njemake mo-
tivirajue rijei ukupno 1437 kojoj dodaje s desne strane hrvatski oblik posuenice s
gramatikim podacima o rodu i pripadnosti odreenoj vrsti rijei te o stilskoj razini i
eventualnoj regionalnoj ili dijalektalnoj obojenosti izvorne njemake rijei. Svaka posu-
enica obiljeena je naglaskom. Upravo u tom segmentu postoje velike razlike izmeu
Bindera i autora rjenika hrvatskog standardnog jezika. Umjesto etiri naglaska u hrvat-
skom standardnom jeziku Binder razlikuje sedam:
dugouzlazni ( / ) kratkouzlazni ( // ) dugouzlazno-silazni ( /\ )

dugosilazni ( \ ) kratkosilazni ( \ \ ) silazno-dugouzlazni ( \/ )
/
uzlazno-dugosilazni ( \ )
1
Atribut hrvatski u naslovu Binderove radnje (Die deutschen Lehnwrter in der kroatischen
Essegger Mundart) implicira viejezinost ondanje osjeke sredine.
RIJE PRIREIVAA
Ostaje otvoreno pitanje na osnovi ega je Binder ustanovio postojanje sedam vrsta
naglaska u hrvatskom jeziku. U vrijeme kad je sastavljao korpus za svoj rad malo je vje-
rojatno da je imao informante jer ih nigdje ne spominje. Nema ni podataka da se sluio
nekim mjernim instrumentima, pa ostaje pretpostavka da se kako u sastavljanju korpusa
tako i u odreivanju kvalitete naglaska oslanjao na svoj idiolekt i glazbeno obrazovanje.2
Potvrdu te pretpostavke nalazimo u sljedeem citatu iz poglavlja Intonacija u hrvatskom
jeziku:
Potreban je dobar sluh da bi se pravilno ula intonacija u hrvatskom jeziku.

Ovo naroito ako je se eli diferencirati u svoj njenoj mnogostrukosti.
Moram istaknuti da onaj tko nije odrastao u Hrvatskoj to je identino s
odrastanjem u hrvatskom jeziku nikada nee moi besprijekorno nauiti
hrvatsku intonaciju. Najvjerodostojnijom se ini ova tvrdnja kad se dozna da
dotinu intonaciju usprkos njenoj jakoj primjetljivosti ak i domai ne samo
to ne uju ve je tu i tamo posve pogreno biljee.
Sljedei primjeri zorno pokazuju razlike izmeu Bindera i Hrvatskog enciklopedijskog

rjenika (= HER) 3 u odreivanju vrste naglaska hrvatskih rijei.
Tabela 1: Razlike izmeu Bindera i HER-a u biljeenju naglaska hrvatskih rijei

Rije Vrsta naglaska kako ga biljei
Binder HER
kuk kratkosilazni ( \ \ )
kratkouzlazni ( / / )
uk dugosilazni (^)
prav, zid, jak dugouzlaznosilazni ( /\ ) dugosilazni (^)
pravo, tat, jad uzlaznodugosilazni ( /\ ) kratkosilazni ( \ \ )
1.1 Osim neslaganja u odreivanju kvalitete naglaska hrvatskih rijei postoje i razlike u
biljeenju naglaska germanizama, to jasno potvruje sljedea usporedba s Klaiem4 na
nasumce odabranim primjerima.
2
Binder je, naime, u Osijeku osim realne gimnazije pohaao i muziku kolu a u Beu je 1947.
godine primljen na studij muzike na Bekom konzervatoriju koji vjerojatno nije zavrio jer se
ve 1948. godine upisao na studij germanistike.
3
Vladimir Ani et al. (2003). Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber. (Biljeenje
akcenta u njemu proveo Ivo Pranjkovi.)
4
Bratoljub Klai (1978). Rjenik stranih rijei. Zagreb: Matica hrvatska.
8
RIJE PRIREIVAA
Tabela 2: Razlike izmeu Bindera i Klaia u biljeenju naglaska germanizama
Germanizam Vrsta naglaska kako ga biljei

Binder Klai
deka, flaa, fusekla, kratkouzlazni ( // ) kratkosilazni ( \\ )
pajcovati, plehmuzika
cajger, dauervelne, dekl, kratkouzlazni ( \ )
direktor, druker, rolna, kratkosilazni ( \\ )
rajndlika dugouzlazni ( / )
federmeser, pandla, kratkouzlazni ( \ )
pulna dugosilazni ( ) \
rola kratkosilazni ( \\ )
ganjak, pula kratkosilazni ( \\ )
grifl silaznodugouzlazni (\/) krakouzlazni ( \ )
cigla, germa, grundirati,
hofirati, kapuciner, kegla, dugouzlazni ( / )
nala, panga, trudla
griz, lunta dugosilazni (^)
dugouzlaznosilazni (/\ )
lingati kratkosilazni ( \\ )
kiler, rama, ranac, aga dugosilaznouzlazni (\/ ) dugouzlazni ( / )
1.1.1 Da u akcentuiranju Binderovih germanizama postoji neslaganje i meu hrvatskim

autorima rjenika, potvruje usporedba naglaska gore navedenih rijei kod Klaia i u
HER-u. Od ukupno 35 rijei sadranih u tabeli 2 HER ne biljei sljedee tri: fusekla, grifl
i pulna. Kod preostalih rijei neslaganje u naglasku postoji kod sedam imenica.
Tabela 3: Razlike u biljeenju naglaska germanizama kod Klaia i u HER-u

Rije Vrsta naglaska kako ga biljei
Klai HER
druker kratkosilazni ( \\ )
\
kratkouzlazni ( )
rolna, federmeser dugouzlazni ( / )
kiler dugouzlazni ( / ) kratkosilazni ( \\ )
rola dugouzlazni ( / )
lingati kratkosilazni ( \\ ) dugosilazni ( ^ )
ganjak kratkouzlazni ( \ )
9
RIJE PRIREIVAA
1.1.2 Najzastupljeniji naglasci u Binderovu korpusu su kratkosilazni ( \\ ) i kratkouz-

lazni ( // ), ukupno 1197 rijei. Zastupljenost ostalih naglasaka izgleda ovako:
silazno-dugouzlazni ( \/ ) 141 rije
dugouzlazno-silazni ( /\ ) 10 rijei
dugosilazno-uzlazni ( \/ ) 8 rijei,
dugouzlatni ( / ) 14 rijei
dugosilazni ( \ ) 67 rijei
1.1.3 Da bi se ustanovilo kolike su razlike u biljeenju naglaska germanizama

izmeu Bindera, Klaia i HER-a, provedena je analiza na korpusu od ukupno 368
leksikih jedinica. U njega su ule po 100 s Binderovim kratkouzlaznim i kratkosilaznim
naglaskom i sve rijei (ukupno 168) s njegovim ostalim naglascima koje su zabiljeene i
kod Klaia i u HER-u.
Tabela 4: Brojane razlike u biljeenju naglaska

Binder HER Klai
Vrsta
kratkouzlazni ( \ )
naglaska i
dugouzlazni ( / )
kratkosilazni ( \\ )
kratkouzlazni ( \ )
dugosilazni ( ^ )
dugosilazni ( ^ )
dugouzlazni ( / )
broj leksikih kratkosilazni ( \\ )

svega
svega
jedinica
dugouzlazni
( / ) 12 12 12 12 12
kratkouzlazni
( // ) 100 3 17 5 75 100 1 20 4 75 100
dugosilazni
( \ ) 46 37 4 2 3 46 32 9 2 3 46
kratkosilazni
( \\ ) 100 1 68 1 30 100 2 71 27 100
silazno-
dugouzlazni 81 7 1 5 94 85 6 3 94
( \/ ) 94
dugouzlazno-
silazni (/\ ) 9 2 7 9 2 4 3 9
dugosilazno-
uzlazni (\/ ) 7 5 1 1 7 6 1 7
368 141 97 16 114 368 140 106 10 112 368
10
RIJE PRIREIVAA
Podaci u tabeli pokazuju da Binderovu dugouzlaznom, dugosilaznom, silazno-

dugouzlaznom i dugosilazno-uzlaznom naglasku u najveem broju sluajeva odgovara
dugouzlazni u HER-u i kod Klaia, a kratkouzlaznom i kratkosilaznom kratkouzlazni.
Tako velika odstupanja u odreivanju kvalitete naglaska kao i upotreba znakova koji se
ne podudaraju s uobiajenim oznakama naglaska u hrvatskom jeziku imaju zbunjujui
karakter i bude sumnju u pouzdanost Binderova iskaza.
1.2 Binder je svoj rad pisao na pisaem stroju, a oznake naglaska unosio u tekst rukom.
Prijevod je pak raen raunalnom tehnikom koja ne raspolae programom za biljeene
slova s odgovarajuim naglasnim znacima. Zato se u prijevodu naglasne oznake ne
nalaze iznad naglaenog glasa, ve prethode leksikom unosu kako bi itatelj prije nego
to pokua realizirati akustinu sliku leksike jedinice bio upoznat s kvalitetom naglaska
kako ju biljei Binder. Sljedei primjeri pokazuju tu razliku u prezentaciji naglaska.
U originalu U prijevodu
pmpat /\ pmpat
rma \/ rma
klzer \/ klzer
/
trger trger
\\
jmpren jmpren
//
auskohraj auskohraj
\
hznice hznice
2. Binder se ne bavi sustavno opisom naina prilagodbe popisanih germanizama

sustavu hrvatskog jezika. Ovdje samo nekoliko primjera kao poticaj za takvo istraivanje.
a) Hrvatski govornik prilagouje njemaku imenicu ili pridjev hrvatskom
fonolokom sustavu, zadravajui u nominativu jednine njihovu izvornu morfoloku
strukturu. U ostalim padeima posuenice podlijeu zakonima fleksije hrvatskoga jezika:
ajnfort 5 < Einfahrt, aufhenger < Aufhnger, aufnit < Aufschnitt, drek < Dreck,
federwajs < Federwei, fuzbad 6 < Fubad, hajklih < heiklich, haustor < Hustor, hofirant
< Hofirant, kuplung < Kupplung, lak < Lack, leer < Lscher, lumperaj < Lumperei,
nahtkastn < Nachtkasten7, nusknaker < Nuknacker, pajl < Peischel, paradajs <
Paradeis, peh < Pech, pelcmantl < Pelzmantel, pludvurt < Blutwurst, rajskoh <
5
Mnogi germanizmi uli su u hrvatski jezik iz njemakih dijalekata. Tako je ajnfort uao u
hrvatski iz bekog dijalekta.
6
Za razliku od njemakog izgovora rijei Fubad [fu:sba:t] hrvatski govornik pretvara bezvuno
[s] pred zvunim [b] u zvuno [z], a umjesto [t] na kraju rijei izgovara [d] po naelu govori
kao to pie.
7
Kod rijei koje se zavravaju na -el i -en slovo e oznaava poluglas koji se u razgovornom jeziku
u pravilu ne realizira kao to to pokazuju rijei Mantel [mantl], Kasten [kastn] i mnoge druge.
Otuda nepostojanje slova e u grafikom liku posuenica: mantl, kastn.
11
RIJE PRIREIVAA
Reiskoch, ruksak < Rucksack, rumpl < Rumpel, ajser < Scheier, lic < Schlitz, pliter <
Splitter, prajcer < Spreizer, taubcuker < Staubzucker, vindler < Schwindler, vorc <
schwarz, tangelt < Taschengeld, taupl < Taupel, tenispraker < Tennispraker, verktat <
Werkstatt, vurt < wurscht
b) Njemaku imenicu na -e hrvatski govornik unosi u velikom broju u hrvatski jezik

bez zavrnog poluglasa [\]: krak < Krake [kra:k\], kramp < Krampe, lug < Lauge, pic
vrh < Spitze
c) Govornik prilagouje njemaku rije sustavu hrvatskog jezika, dodajui joj

hrvatski sufiks. U okviru ove prilagodbe dogaa se primjerice:
dodavanje hrvatskog sufiksa -a:
- jednoslonim njemakim imenicama sa suglasnikim zavretkom: klajda < Kleid,
larma < Lrm, nura < Schnur, tala < Stall, rima < Reim, ihta < Schicht, pica
< Spitz, korpa < Korb, sala < Saal
- imenicama na -el, -en 8, -ur: cigla < Ziegel, cucla < Zutzel, knedla < Kndel, krigla
< Krgel, lapla < Lappel, lefla < Lffel, modla < Model, nadla < Nadel, tanicla <
Stanitzel, vartla < Schwartel, rajndla < Reindel, vir(t)la < Wrstel, kibla <
Kbel, kugla < Kugel, kragna < Kragen, krafna < Krapfen, nudla < Nudel, pimzla
< Pinsel, rekla < Rckel, rigla < Riegel, rozbratna < Rostbraten, vekna < Wecken,
zokna < Soken, perokna < Sperrhaken, figura < Figur, politura < Politur
- imenicama na -e kao zamjena za -e: adresa < Adresse, bremza < Bremse, bina <
Bhne, flaa < Flasche, lunta < Lunte, klomfa < Klampfe, lampa < Lampe, lunta <
Lunte, marka < Marke, maina < Maschine, perla < Perle, prea < Presse,
pumpa < Pumpe, rina < Rinne, supa < Suppe, olja < Schale, nala < Schnalle,
nita < Schnitte, panga < Spange, prica < Spritze, putelaa < Stellage,
trombeta < Trombete, vurcupa < Wurstsuppe
zamjena njemakog zavrnog -e hrvatskim sufiksom -na: buksna < Bchse, rana <
Ratsche, focna < Fotze, kistna < Kiste, klupna < Kluppe, platna < Platte, pofezna <
Pofese, prina < Pritsche, roletna < Rollette, lajsna < Schleuse, jakna < Jacke
dodavanje sufiksa -ica njemakoj imenici u njenom osnovnom obliku: klamerica <
Klammer, oberica < Ober, vekerica < Wecker
zamjena osnovne rijei sloenice hrvatskim sufiksom -nica: vehternica <
Wchterhuschen
dodavanje hrvatskih glagolskih sufiksa -a-, -ova-, -i- u sprezi s infinitivnim
nastavkom -ti osnovi njemakih glagola: aphecovati (se) < (sich) abhetz(en), apcigati
< abzieh(en), klofati < klopf(en), knjaufat < knauf(en), lumpovati < lump(en)
8
Vidi primj. 7.
12
RIJE PRIREIVAA
zamjena njemakih pridjevskih sufiksa hrvatskim sufiksima -an, -ast, -av: saftan <
saftig, puklast/puklav < bucklig, lampav < schlampig
d) Prvi dio njemake sloenice govornik preuzima u postojeem obliku i povezuje ga

s hrvatskim prijevodnim ekvivalentom drugog dijela njemake sloenice. Tako stvara
hibridnu sloenicu, npr.: taubeer (Staubzucker), vokuhinja (Waschkche,
dijalektaski: woschn prati), lakcipele (Lackschuhe), trababa (Tratschweib), perploa
(Sperrplatte), laupsegdaica (Laubsgeholz).
e) Govornik stvara prijevodnu posuenicu poput mainovoa (Maschinenfhrer:

Maschine maina, Fhrer voa).
2.1 Dio leksikih jedinica u Binderovu popisu okazionalne su naravi pa im nije

mjesto meu pravim germanizmima koje inae karakterizira ukorijenjenost u hrvatskom
govornom jeziku Osjeana. Po svoj su prilici posljedica interferencije njemakog kao
materinskog jezika na upotrebu hrvatskog u sluajevima kad bilingvalan govornik u
odreenom momentu jezine komunikacije iz bilo kog razloga umjesto hrvatske
upotrijebi njemaku rije. Oni su dobri primjeri svakodnevne potvrde mijeanja jezika u
viejezinim sredinama kakva je dugo vremena bila osjeka. U tu grupu svakako spadaju
elementi kao: fam, fro, kfrer, gajl, gemiz, hen, hekstenc, geh, junges, liftig, hajklih,
dudapam, policaj, puc, ras, rouda cinouba, mer, nupe, seas, poc, tal, foter, cunk,
ucalaci, cvikipusi i mnoge druge.9
3. Uporaba germanizama u osjekom govoru danas nije vie onako intenzivna kao u
vrijeme Binderove mladosti, to se moe smatrati posljedicom ne samo vee brige o
hrvatskom jeziku, osvjeivanja govornika o potrebi njegovanja domaeg jezinog izraza
nego i vrlo velikog smanjenja broja pripadnika njemakog etnosa i odumiranja osjekog
njemakog narjeja. Iz vokabulara Osjeana nestali su elementi nekadanjeg atrovakog
idioma, ali i dio elemenata opeg jezinog korpusa, dok su elementi iz podruja obrta,
runog enskog rada i kulinarstva za one predmete i djelatnosti koje vrijeme nije
pregazilo jo uvijek vrsto pozicionirani u vokabularu obrtnika i domaica koji nisu
optereeni time da li oznaka zvui hrvatski ili ne. Potvrdu ovoj tvrdnji prua korpus od
250 elemenata za koje valja pretpostaviti da su se neko uestalo upotrebljavali jer
predstavljaju oznake predmeta i aktivnosti iz svakodnevnog ivota kao to su kuanski
predmeti, ribolov, enski runi rad, stambene prostorije, odjea, kulinarstvo te oznake
ljudi prema karakteristinoj osobini. Istraivanje je provedeno na sedmero informanata
koji su bili zamoljeni da uz navedenu posuenicu na listi odabranih germanizama dopiu
hrvatski ekvivalenat ili emu slui ono to ona oznaava, da, nadalje, odgovore na pitanje
da li tu rije upotrebljavaju ili ne te ako upotrebljavaju neki oblik koji se razlikuje od
zadanog, napiu koji je to. Svi informanti su roeni Osjeani, pa otuda pretpostavka da
su, ovisno o starosnoj dobi, bili manje-vie izloeni upotrebi germanizama u obiteljskom
okruenju. Ostali relevantni podaci o informantima mogu se iitati iz sljedeeg
tabelarnog prikaza.
9
Vidi znaenje u Registru.
13
RIJE PRIREIVAA
Tabela 5: Podaci o informantima

Informant
Pitanje
. B.10 E. P.11 D. R.12 M. Z.13 V. P.14 R. .15 O. G.16
Jeste li uili da da ne ne da da da
njemaki u kolii 8 g. 4 g.17 6 g. 18 8 g.19 4 g.
koliko dugo? (
Da li se govorilo
njemaki u Va- da da da da ne da ne
em domu?
Je li netko od
Vaih njemakog da da da da ne da da
porijekla?
Razumijete li
slabo da ne da da da donekle
njemaki?
Godina roenja 1946 1933. 1954. 1919. 1969. 1969. 1939.
U popisu germanizama kojim su testirani informanti brojke ispod inicijala

informanata u kombinaciji sa znacima + i -sadre sljedee informacije:
1: Informantu je rije poznata (+); informant ne zna to rije znai (-).

2: Informant koristi rije u navedenom obliku (+); informant ne koristi rije u navedenom
obliku (-).
3: Informant koristi neki drugi oblik germanizma (+); informant ne koristi neki drugi
oblik germanizma (-).
Zvjezdica * znai da informant navedenom germanizmu pripisuje znaenje koje ne

odgovara znaenju u Binderovu popisu.
10
Upravna referentica.
11
Sveuilina profesorica u mirovini.
12
Upravni referent.
13
Domaica.
14
Stolar.
15
Lektorica.
16
Via asistentica.
17
Studij germanistike.
18
2 godine u gimnaziji i 4 godine studija germanistike.
19
4 godine u gimnaziji i 4 godine studija germanistike.
14
RIJE PRIREIVAA
Rije . B. E. P. D. R. M. Z. V. P. R. . O. G.
123 123 123 123 123 123 123
flajmaina ++ +-- ++ ++ ++ +-- ++
vajdling ++ ++ +-- ++ +-+ +-+ ++
amper ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
aufhenker +-- +-+ +-+ +-+ +-+ +-+ ++
partvi ++ ++ ++ +-+ ++ ++ ++
aufsac +-- +-- - - - - -
topl ++ +-- ++ ++ ++ +-- ++
toplciger +-- +-- - ++ +-- +-- ++
rajbti - +-- - ++ +-- +-- ++
veker ++ +-- ++ ++ +-+ +-- ++
icer - - - - - - -
canteher - +-- - +-+ +-- +-- +--
miaufla +-- +-+ +-+ +-+ +-+ +-- ++
laupseg - ++ - - - - ++
krumpirdruker +-- +-- - +-+ - +-- -
hulcokna - - - +-+ - - -
rafciger ++ ++ ++ +-+ +-+ ++ ++
teker ++ ++ ++ ++ ++ +-- ++
tekdoza +-- +-- - ++ +-+ +-- ++
taupl - - ++ +-- - - +--
senkerica - - ++ +-- - - +--
fligerica - - ++ +-- - - +--
cvajerica - - - - - - +--
cvajangla - - - +-- - - +--
trajangla - - - +-- - - +--
hakna - +-- - +-+ - - -
keder - - ++ ++ ++ - ++
kederkanta - - ++ +-- +-- - +-
tankorajzl - - ++ ++ - - +--
vati - - - +-+ - - +--
erpa ++ ++ ++ ++ +-- ++ ++
modla ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
nusknaker - +- - +-+ +-- +-- -
nudlpret - +-- - ++ +-+ +-- ++
nudlvalger - ++ +-+ +-+ - - ++
ajskastn - +-- - ++ - +-- -
irajzl ++ +-- +-- +-- +-+ ++ ++
niclklopfer +-+ +-- - ++ +-- - +--
nelager - +-- +-- +-+ +-- +-- +--
eflefla +-+ ++ ++ +-+ +-+ +-+ ++
15
RIJE PRIREIVAA
123 123 123 123 123 123 123
vanoner - - - +-+ - - -
pukala - - - +-- - - -
penadla ++ ++ ++ +-+ ++ ++ ++
rajsnegla ++ ++ ++ +-+ ++ ++ ++
triknadla +-- +-- ++ +-+ ++ +-- ++
heknadla ++ +-- ++ +-+ ++ ++ ++
ziherica ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
pulna ++ +-- ++ +-+ +-+ ++ ++
karnicla +-+ +-- +-+ +-+ +-+ +-+ ++
trozak - +-- - +-+ - - +--
fusak - - - - - - -
tepihklopfer +-+ ++ ++ ++ +-+ +-+ ++
ligetul ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
nokir +-- +-- +-- +-- - - +--
hoznice - +-- - +-- - - +--
manetnknepfe +-- +-- - +-- - +-- +--
pumphozne +-- +-- - +-- +-+ - +--
ajnfort ++ +-- - +-- ++ ++ ++
haustor ++ ++ - +-- ++ ++ ++
tigne ++ +-- - ++ - - +--
pringroletna - +-- - ++ - - -
lafcimer +-- +-- +-- +-+ +-- +-- +--
pajscimer +-+ +-- +-+ +-+ +-- +-- +--
forcimer - +-- - +-+ +-- - +--
ganjak ++ +-- - +-+ ++ ++ +--
rumplkamer - +-- - +-- +-+ - -
henglovac - +-- - - - - -
nahkastn +-- +-- +-+ +-+ +-+ +-+ +--
firangla ++ +-- ++ +-+ +-+ +-- ++
tirtok ++ ++ ++ ++ - - +-
rajndlika ++ ++ ++ ++ ++ +-+ ++
radler - +-- - ++ +-+ - +--
rakiplicl - - - - - - -
klezenka - - - - - - -
ajncug - +-- - ++ +-- - +--
neue - +-- - +-- +-- - +--
liuhe ++ +-- ++ ++ ++ ++ +--
ulefla - +-- - +-+ +-- - +--
upertla ++ +-- +-+ +-+ +-+ - +-+
rolue ++ ++ ++ ++ +-+ ++ +--
16
RIJE PRIREIVAA
123 123 123 123 123 123 123
kalone - +-- - +-- - - +--
komoue - +-- - +-- - - -
wintermantl ++ +-- +-- +-+ +-- - +--
lafrok ++ ++ ++ +-+ ++ ++ ++
ircna +-- +-- - +-+ - - ++
lapa ++ +-- ++ ++ ++ +-- ++
gaahozne - +-- - ++ - - +--
gaapandl - +-- - +-- - - +--
hozntregeri ++ +-- ++ ++ ++ ++ ++
fusekla - +-- - ++ - - +--
trimfla ++ +-- - +-+ +-- - +--
trumpandla ++ +-- - +-- - - +--
partikla ++ +-- ++ +-+ ++ ++ ++
numftikla - +-- - +-+ - - +--
rajsferlus ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
brusthalter - +-- +-- ++ +-- +-- +--
klajda - +-- - +-+ +-- +-- -
os ++ +-- +-- ++ +-- +-- +--
handrajf - +-- - +-+ - - -
harnadla ++ +-- - +-+ +-+ +-- +--
dauervelne - +-- - ++ ++ +-- -
tucle - +-- - +-+ - - -
neklica - - - +-- - - -
knorbla - - - - - - -
halbec - - - - - - -
holbi - - - - - - -
fehter - +-- - - - - -
fraler - - - - - - -
frajla ++ +-- ++ +-- ++ ++ ++
cimerfrajla - *-- - *-- *-- - *--
medla - +-- - +-+ - - -
lermedla - +-- - +-+ - - -
buzerant - - +-- +-- - - ++
hofirant +-- +-- ++ ++ ++ +-- ++
cehmajster - - - +-- - - +--
mohirant - +-- - +-- - - -
drekfreser - - - ++ - - +--
fajnmeker - ++ - ++ ++ +-- +--
fajntimer - - - - - - *--
grosa - +-- - - - - -
fota - +-- - +-- - - -
omama +-- +-- +-- +-- +-- +-- +--
17
RIJE PRIREIVAA
123 123 123 123 123 123 123
otata +-- +-- +-- +-- +-- +-- +--
hauzmajster - +-- - +-+ +-+ +-- ++
holcnajder - +-- - ++ - +-- +--
veerica ++ +-- - +-+ - - +--
bedinerica +-- +-- - +-- ++ - +--
panalo - - - - - - -
kranclerica - +-- - +-- - - -
monika - +-- - - - - -
tajger - - - - - - +--
jumfer - - ++ +-+ +-+ +-- +--
luftigus ++ +-- +-- +-- +-+ +-+ +--
knjaufalo - +-- - +-- - +-- ++
ajser - +-- +-- +-- - - +--
hausfrajnd - +-- - + - - +--
hotapler ++ +-+ ++ +-+ + + ++ +--
picl - +-- - +-- - - -
vindler - +-- - ++ ++ - +--
traerica ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
cinober - - - - *+ - -
birta ++ ++ ++ ++ +-+ - ++
bircuz ++ +-- ++ ++ ++ +-- ++
bajbok +-- +-- ++ +-- ++ +-- ++
vehternica +-- +-- +-- - - - +--
virc - - - - - - -
ajmoh - - - - - - -
ajmpren +-- +-- - +-- +-+ ++ +--
ajmprensupa +-+ +-- ++ +-- +-+ ++ ++
vurcupa ++ +-- +-- +-- - - ++
fisupa ++ +-- ++ ++ +-+ +-- +-+
rincupa - +-- - ++ - +-- +--
virla ++ +-- +-- +-- ++ +-- +--
vurtika - +-- - - - - +--
brondika - +-- - +-- - - +--
rozbratna - +-- +-- +-+ +-+ +-- -
ufnudla ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
maknudle +-- +-- +-- ++ +-- - +--
sirnudle +-- +-- +-- ++ +-- - +--
ajernokla - +-- ++ ++ ++ ++ ++
krumpirnokle + +-- +- ++ +-- +-+ ++
cveknknedla - +-- - +-+ +-- +-- +--
damfknedla - - - +-- - - -
leberknedla - +-- - +-- ++ ++ +--
18
RIJE PRIREIVAA
123 123 123 123 123 123 123
trudla ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
gecogntrudla - +-- - +-- - - +--
kramelpogale - +-- - +-+ +-- +-+ ++
kremvirla - +-- - +-+ - - +--
nutangle - +-- ++ ++ ++ +-- +--
salctangle - +-- - +-- +-- +-- +--
merkifla ++ +-- +-- ++ - ++ ++
amrolna - +-- +-- ++ ++ ++ -
milihbrot - +-- +-- ++ +-- - +--
melpajs - +-- - ++ - ++ +--
pofezna - ++ - ++ - - -
kitnkez - +-+ ++ ++ - - -
rajskoh - +-- ++ ++ +-- +-- ++
griskoh - +-- +-- ++ +-- +-- ++
taubeer ++ +-- ++ +-+ ++ ++ ++
cukerdozna +-- +-- +-- ++ ++ +-- +--
gemiz - +-- +-- ++ - - -
krautflekle - +-- +-+ ++ +-+ +-+ ++
inknflekle - +-- - ++ - - -
cupajs ++ +-- +-+ +-+ +-+ +-+ +-+
puksendla - +-- - +-+ - - -
glivajn - +-- - ++ - - -
lembi - - - - - - -
lecelder - - - +- - - -
pricer ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++
auskoheraj - +-- - +-- - - -
veeraj ++ +-- +-- +-- ++ +-- +--
najderaj ++ +-- ++ ++ ++ +-- ++
tandleraj - --- - +-- - - +--
cipelcug ++ ++ ++ - ++ +-- +--
fuzuguz - +-- +-- +-+ ++ - +--
plehovati - - *-- - - - -
lajmovati +-- - +-- +-- - - ++
dunctati - +-- +.+ +-- - - +--
dinctati ++ +-+ +-+ +-+ +-+ +-+ +--
focniti - +-- +-- +-- - - +--
bagrovati - +-- - +-- - - -
fehtovati - +-- - +-- - - +--
lapniti - +-- - +-- - - +--
saufati - +-- - +-- - - +--
tandlovati - --- - +-- - - +--
tauplovati - - ++ +-- - - +--
19
RIJE PRIREIVAA
123 123 123 123 123 123 123
erbovati - +-- - +-- - +-- -
giftati se - +-- - *-- - - +--
krenkati - +-- - +-- - - +--
krenkati se - +-- - +-- - - +--
proluftirati se - +-- - ++ ++ ++ ++
izluftirati ++ +-- ++ ++ ++ ++ ++
napanovati ++ +-- ++ ++ ++ - ++
prevendati - +-- - *-- - - -
zapiiti ++ +-- ++ +-- - - +--
rinovati se - - ++ +-- ++ - ++
rodlati se - +-- - +-- - - -
napslati +-- +-- +-- +-- - - +--
mohirati se - +-- - ++ - - -
pusiti +-- +-- ++ ++ - - +--
hecati - +-- - +-- - - -
igrati seksera - - - - - - +--
nositi pukarance - +-- - +-- - - +--
praviti plodere - - +-- +-- - - +--
praviti pandle - +-- +-- ++ - - ++
nemati pajla - *-- *-- *-- *+ - *--
dati kome forpas - +-- - - - - -
puklav - +-- - - - - +--
picast ++ +-- ++ ++ +-+ ++ ++
hajklih - +-- - ++ - - +--
lampav ++ +-- ++ ++ ++ ++ ++
uslast - *-- - *-+ - - -
cukren ++ +-- +-- ++ +-- - +--
gajl - +-- - +-- - - -
hartan - +-- - - - - +--
hercig ++ +-- +-+ ++ ++ +-- +--
fadan - +-- - ++ - - -
fal - +-- - +-+ - - +--
fro ++ +-- - ++ - - +--
grindlih - +-- - ++ - - -
bangav - *-- *+ *-- *+ *-- *--
saftan ++ +-- ++ ++ ++ - ++
liftig - - - ++ - - -
liht - +-- - ++ ++ - +--
braon ++ +-+ ++ +-+ +-+ - ++
vadla - +-- - ++ - - -
haksne - +-- +-- ++ - - +--
kurlus ++ +-- +-+ ++ +-+ +-- +--
kirbaj ++ +-- +-+ ++ +-+ ++ +-+
fajromt - +-- +-+ ++ +-+ +-+ +-+
20
RIJE PRIREIVAA
Za razliku od ostalih informanata M. Z. upotrebljava u svom jeziku najvei dio

njemakih rijei onako kako se one izgovaraju u esekerskom njemakom narjeju, npr.:
hakn umjesto hakna

voti vati
vonona vanoner
triknodl triknadla
lofcimer lafcimer
furhang firanga
3.1 Podatke o tome u kojoj su mjeri zadani germanizmi poznati informantima mogu
se iitatu iz sljedeeg pregleda.
Tabela 6: Razumijevanje germanizama
Broj germanizama u skupini Broj20 informanata kojima su poznati germanizmi

65 7
25 6
28 5
30 4
33 3
39 2
16 1
14 0
Indikativan je podatak da tek neto vie od etvrtine zadanih germanizama razumiju

svi informanti. Nijednom od njih nisu poznate sljedee rijei: icer (titnik za olovke, ui,
koljena), cvajerica (nogometna lopta br. 2 po veliini), fusak (vrea za spavanje),
rakiplicl (boca za rakiju; boca rakije), klezenka (stakleni kliker), knorbla (kliker od
ilovae ili stakla, pekula), halbec (polucilindar), holbi (novi od pedeset para, pola
dinara), fraler (piljar), fajntimer (ugaa gudakih instrumenata), panalo (neznalica,
eprtlja), virc (zain), ajmoh (zaprka), lembi (cijeli kruh)
20
Broj manji od 7 ne znai da odreenu rije skupine poznaju isti informanti.
21
RIJE PRIREIVAA
3.2 Sljedei tabelarni pregled daje podatke o tome da li i koliko informanti rabe
zadane germanizme.
Tabela 7: Uporaba germanizama
Broj germanizama Broj21 informanata koji rabe zadane germanizme

18 7
17 6
21 5
14 4
16 3
31 2
61 122
72 0
Od ukupno 250 germanizama svega 18 sljedeih, djelomice u varijantnim oblicima,

rabe svi informanti: amper7 23, partvi6 / portvi1, rafciger5 / rafnciger1 / arafciger1,
erpa7, modla7, eflefla3 / efla2 / eflja1, penadla7, rajsnegla6 / rajsnogl1, ziherica7,
tepihklopfer4 / tepihklofer1 / klofer2, ligetul7, rajndlika6 / rajnlika1, lafrok6 / lofrok1,
rajsferlus7, traerica7, ufnudla7, trudla7, pricer7.
3.3 Razlike u znaenju ustanovljene su kod sljedeih rijei:
cimerfrajla (podstanarka) 24 sobarica (M. Z., V. P., ), djevojka (E. P.)

uslast (brzoplet, nepromiljen) nespretan (M. Z., E. P.)
bangav (nemuevan, mlitav, mlohav; dendijevskog dranja) mrzovoljan (M. Z.),
lo (E. P.), smotan (V. P.)
plehovati (plaati): stavljati titnike na cipele (D. R.)
giftati se (sekirati se, jediti se) otrovati se (M. Z.)
prevendati (preokrenuti) pretraiti (M. Z.)
nemati pajla (nemati zraka) nemati hrabrosti (D. R.), biti kukavica (E. P.), nemati
volje (V. P., O. G.), nemati zanimanje za neto (M. Z.)
21
Broj manji od sedam ne znai da isti informanti upotrebljavaju sve rijei odreene skupine.
22
M. Z. upotrebljava 45, D. R. 7, V. P. 5, O. G. 3 i . B. 1 germanizam.
23
Indeks kazuje koliko informanata upotrebljava navedeni oblik germanizma.
24
Znaenje navedeno u zagradi biljei Binder, a iza crtice informant.
22
RIJE PRIREIVAA
3.4 Premda se dobiveni podaci zasnivaju na iskazima malog broja informanata, oni
ipak upuuju na zakljuak da, to se tie jezika, dananji Esekeri nisu to su neko bili.
Esekerke se vie ne giftaju nego se deru to jedva vezuju kraj s krajem, dobre tate ne
nose djecu pukarance ve na leima a djeca ne prave plodere nego mjehure od sapunice,
ako ih uope prave, djeaci ne igraju seksera ni knorble ve radije surfaju po Internetu,
siromani ne idu u auskoheraj ve u puku kuhinju u kojoj katkad dobiju umjesto vurtike
kobasicu, pa nakon ruka poiste zube akalicom umjesto canteherom. Drekfreseri su
sada samo cicije, tajgeri enskari, buzeranti topla braa. Hausfrajnde su zamijenili kuni
prijatelji, krajclerice djeverue, cimerfrajle podstanarke. Henglovac je velika
nepoznanica. Nikakvo udo kad u Osijeku godinama nema javnog zahoda pa neprunceri
pruncaju gdje stignu.
4. Premda bi se s dananjeg stanja lingvistike teorije Binderovu radu mogle uputiti

neke zamjerke u odnosu na znanstvenu razinu i opseg istraivanja, neupitna je njegova
zasluga u tome to je na jednom mjestu dao tako reprezentativan korpus germanizama u
osjekom govoru i time znatno pridonio prouavanju povijesti jezine kulture grada
Osijeka. Valja oekivati da e njegova zapaanja o vrstama akcenta u hrvatskom jeziku
biti poticajna za nae fonetiare.
U Osijeku, oujka 2004. Velimir Petrovi
23
I. THEO BINDER NJEMAKE POSUENICE U HRVATSKOM GOVORU OSIJEKA
Theo Binder
Njemake posuenice u hrvatskom govoru Osijeka
1. Predgovor
Meu raznim njemakim dijalektima koji su u porau (nakon 1945.) bili izloeni
opasnosti da propadnu, da budu zaboravljeni i da nestanu iz jezinog atlasa nalazio se i
dijalekt moga rodnoga grada Osijeka glavnoga grada pokrajine Slavonije u Hrvatskoj.
alosna sudbina brojne njegove brae nije ni njega mimoila.
Istrgnuti iz zaviaja, s korijenom iupani iz hranjivog tla, izumirui ivotare njemaki
dijalekti jugoistonog podruja oko Drave i Dunava dijelom meu tamo preostalim
Nijemcima, broj kojih ni spomena nije vrijedan, dijelom u posve stranim zemljama
(Francuskoj, Engleskoj, panjolskoj, Americi, Australiji) u kojima e nestati u najskorije
vrijeme, a dijelom u njemakim zemljama (u Njemakoj i Austriji) meu veim,
snanijim dijalekatskim grupama ija su obiljeja ve vie nego prepoznatljivo utisnula
svoj ig na posljednje doseljenike.
Tako, primjerice, zrelije i starije podunavske vabe koji su se iselili u Ameriku
jo uvijek govore meu sobom svojim vlastitim jezikom, njihova djeca pak, iji je
materinski jezik ve u 2. domovini (podruje Drave i Dunava) zbog pohaanja kola na
stranom jeziku (hrvatskom ili srpskom) poeo djelomice odstupati od izvornog oblika i
koji je sada zbog novih ivotnih uvjeta osuen na izumiranje, ne govore vie jezikom
starih. ak i u nemijeanim nastambama jedva da e biti mogue spasiti stari jezini
sustav.
Bolje izglede na pravi, dui opstanak imaju oni dijalekti koji su se mogli
uvrstiti na tlu iz koga su prvotno potekli dakle na tlu Njemake i Austrije. Njima,
dodue, ni ovdje nije odreena sretnija sudbina od sudbine onih u tuini, ali uho ipak uje
oko sebe vlastiti materinski jezik, to svakako dovoljno snano koi brzu propast davno
naslijeenog dijalekta. Tu alosnu injenicu, propast slavonskih njemakih dijalekata,
nije vie, na alost, mogue zaustaviti. Oni su ak i na izvorno domovinskom tlu
doivljavali od generacije do generacije ne samo male, jedva primjetne (za jezikoslovca,
meutim, esto vane) nego i neto vee poremeaje. Stoga se ne moe osporiti tvrdnja
da e u tuim zemljama doivjeti nemale promjene.
Nakon nepristrane, temeljite analize dolazimo do sljedee slike injeninog stanja
u kome imamo posla s etiri generacije odnosno vida zaviajnog dijalekta:
a) sa starim, dakle sa zaviajnim dijalektom koji izumire zajedno s govornicima
b) s mlaim, zapravo jo starim, ali lake promjenjivim zaviajnim dijalektom
c) s mladim, ve primjetno promijenjenim zaviajnim dijalektom i
d) s najmlaim dijalektom onih koji su roeni u inozemstvu; zaviajni dijalekt
polako izumire zbog odluujueg utjecaja novog zaviaja.
Generaciji c) pripadam i ja, pripadamo svi mi koji smo ivjeli u staroj domovini s
izvornim govornicima dijalekta ili jo ivimo s njima izvan nje. Mi smo stoga sreom u
24
stanju dati informacije govorom i pismom o naem starom dijalektu. Na temelju te

sposobnosti nastao je i materijal za ovaj rad.
O osjekom njemakom jeziku ili, bolje reeno, o esekerskom dijalektu openito ima
samo malo napisanog. Najvee zasluge u vezi s tim pripadaju bez sumnje (meni osobno
poznatom) gospodinu LUJI PLEINU1 koji je sa svoja etiri2 sveska Die essekerische
Sprechart prvi uinio esekerski dijalekt dostupnim itavom svijetu. Ta etiri sveska ine
zbirku razgovora s ulica osjeke periferije u beletristikom obliku; znanstveno pak
esekerski dijalekt nije do sada obraivan ni u njima niti openito.3
O samom gradu Osijeku objavljen je u Austriji jedan kulturnopovijesni lanak u
asopisu Schwabenpost, 1. Jahrgang, Heft 5/6, MaiJuni 1949, str. 6. to se tie odnosa
srpskoga prema njemakom jeziku openito, ne bi smjelo ostati nespomenuto vrlo pouno
djelo gospodina prof. dr. MILOA TRIVUNCA Nemaki uticaji u naem jeziku, Beograd
1937., jer je relevantno i za njemako-hrvatske jezine odnose.
Kao pomoni znanstveni materijal za moj rad posluila su mi sljedea djela:
KELEMEN, Bla (1942). Magyar-Nmet Nagysztr. Budapest: Atheneum.

KLUGE, Friedrich (1925). Etymologisches Wrterbuch der deutschen Sprache.
Strassburg.
KRANZMAYER, DR. EBERHARD (1944). Die deutschen Lehnwrter in der
slowenischen Volkssprache. Laibach: Institut fr Krtner Landesforschung.
LEXER, MATTHIAS (187278). Mittelhochdeutsches Handwrterbuch. Leipzig.
MAROUZEAU, J. (1951). Lexique de la terminologie linguistique, franais, allemand,
anglais, italien. Paris: Librairie orientaliste, Paul Geuthner.
PAUL, HERMANN (1944). Mittelhochdeutsche Grammatik. Halle/Saale.
SEEMLLER, JOSEF (1907). Deutsche Mundarten. Wien.
SPRACH-BROCKHAUS (1944). Deutsches Bildwrterbuch fr jedermann. Leipzig.
TRIVUNAC, DR. MILO (1937). Nemaki uticaji u naem jeziku. Beograd.
Za znanstveno usmjeravanje i savjete u vezi s mojim radom dugujem najiskreniju

zahvalnost svom uitelju, gospodinu profesoru dr. EBERHARDU KRANZMAYERU.
1
Lujo Plein je roen u Osijeku 28. oujka 1894. a umro u Stainzu kod Graza 4. lipnja 1973.
godine. Prim. prev.
2
Oito da Binderu nije bio poznat peti svezak Luje Pleina objavljen 1938. u vlastitoj nakladi u
Osijeku. Prim. prev.
3
Opsena studija o esekerskom dijalektu objavljena je tek 2001. godine. Usp. Velimir Petrovi
(Hrsg.) (2001). Essekerisch. Das Osijeker Deutsch. Wien: Edition Praesens. Prim. prev.
25
2. Esekerski dijalekt
Promatramo li tu neobinu jezinu tvorevinu kao cjelinu, doi emo do zakljuka da

zbilja imamo posla s neim to se odlikuje homogenom jezinom svojstvenou.
S obzirom na sveukupnu narav esekerkog dijalekta jedva da se moe nai neto
njemu slino. To je zbrka razliitih jezinih elemenata u kojoj se sjedinjuju izvorno
meusobno strane komponente u mjeavinu, ak u sklop koji domai osjeaju kao posve
usklaenu jezinu cjelinu. Toliko openito.
U sluaju podrobnije analize esekerskog dijalekta proizlazi sljedee: On se razluuje
na dva sloja: na esekerski mijeani dijalekt koji se sastoji od njemakih i hrvatskih
elemenata (s lakom primjesom maarskih utjecaja) i na isto njemaki govor koji,
meutim, u osnovi esto ne predstavlja nita drugo doli degradaciju staroaustrijskog
jezika inovnika i vojske.
Ta mjeavina jezika zacijelo je govorni jezik gradskih rubnih dijelova glavnoga
grada Slavonije i oznaava se kao ti Podravacnproh (tj. kao jezik stanovnika
Podravine, priobalnog dijela Gornjodravske obale 4; prema hrvatskom uzorku Podravac
stanovnici se nazivaju ti Podravacn. Njemaki nastavak -n oznaava mnoinu.
Taj mijeani dijalekt upotrebljavao se uglavnom u Gornjem gradu (tj. u zapadnom
dijelu Osijeka). Mjesta njegove izvorne uporabe inile su Strossmayerova ulica, Duga
ulica, Nova ulica, Ulica crvenoga kokota (Kokotova ulica), Ruina ulica i Nova Retfala
koja je izgraena izmeu grada Osijeka i granine njemake Retfale na njegovoj zapadnoj
strani.5 Tim se dijalektom govorilo i u Industrijskoj etvrti grada koja je nastala kasnije i
bila nastanjena najveim dijelom Esekerima starosjediocima; tamo je, u naselju
odolovci (esto nazivano i Razbojnika etvrt6), dao posebne bisere.
Kako je dolo do tog mijeanog dijalekta?
On ima svoje vrste povijesne temelje. Njemaki grad Essegg7, poznat u starom
vijeku kao rimski vojni logor Mursa koji su 387. nakon Krista razorili Goti, u svom
novom postojanju od ranog novog vijeka austrijska je tvorevina. Austrijsko vojno
plemstvo, dravni inovnici, obrtnici starih cehovskih udruga, sveenstvo, znanstvenici i
trgovci oblikovali su ivot u nekadanjem garnizonskom gradu stare Austrijske
Monarhije. Njemaki je bio slubeni jezik. Postojale su ope njemake novine (do oko
1931., a onda do 1945. samo za njemake stanovnike Osijeka). Ulice, sokaci i radnje
imali su njemaka imena i natpise. Najvea radnja pripadala je Franzu Sebastianu
Thrneru (17., 18. st.). Kasnije (u 19. st.) postala je vlasnitvom trgovca Peppija Blaua
4
Njemaki naziv: die Obere Drauzeile. Prim. prev.
5
Njemaki nazivi: die Strossmayergasse, die Lange Gasse, die Neue Gasse, die Roter-Hahn-
Gasse, die Rosengasse, Neu-Rieddorf. Prim. prev.
6
Njemaki naziv: Ruberviertel. Prim. prev.
7
Njemaki naziv za Osijek. Prim. prev.
26
(darodavca najveeg crkvenog zvona gotike crkve u Gornjem gradu, sagraene od

crvene opeke prema nacrtima profesora Langenbergera iz Bonna), a potom do 1945.
trgovaca Mayera i Petera. Moda e komu biti zanimljivo ako kaemo da je ova radnja
sve do u najnovije vrijeme nosila ime tvrtke Thrner.
Hrvatsko stanovnitvo tvorilo je onda manjinu. Tek pojaano prodiranje ili
doseljavanje hrvatskog puanstva dalo je povoda za stvaranje pravog mijeanog jezika
sporazumijevanja. Meutim, i u njemu je pretean dio njemaki. Maarski jezini
elementi dopirali su s dvije strane u esekerski dijalekt. Prvo, putem vojne i dravne
administracije stare Austro-Ugarske Monarhije i drugo, (u mnogo manjem opsegu)
posredstvom maarskog seoskog stanovnitva koje je ivjelo sjeverno od Drave i svoje
proizvode i vlastiti materinski jezik, u najboljem sluaju mjeavinu maarskog i
njemakog, donosilo na osjeke trnice. Konano, to se tie maarskih jezinih
elemenata u esekerskom mijeanom jeziku, znaajnu ulogu odigralo je i stanovnitvo
maarske Retfale (vidi u registru Rieddorf).
Moda djeluje iznenaujue podatak da u esekerskom dijalektu ima ak i turcizama,
to se opet da objasniti time da su Hrvati bili dugo vremena pod turskom vladavinom. Ti
su turcizmi, meutim, ponijemeni u duhu esekerskog narjeja tako da se uope ne
osjeaju kao tuice. Jedan primjer za to ini izmeu ostalog rije ekser koja u esekerskom
glasi ta eks.
Preduvjet za ivotni opstanak upravo spomenutog mijeanog dijalekta bio je
trvenjima neoptereen suivot njemakog i hrvatskog stanovnitva Osijeka koje je po
svojoj prirodi esto bilo usporeivano s bekim stanovnitvom. Nije uzalud Osijek
pokatkad bio nazivan Klein Wien8.
Divne, zanimljive primjere esekerskog narjeja (pod tim se nadalje uvijek misli na
mijeano narjeje koje i predstavlja na osnovni problem) nalazimo u upravo spomenuta
etiri sveska LUJE PLEINA (objavljena 1929. u vlastitoj nakladi u Osijeku). Dalji primjeri
mogli bi se nai u nedjeljnim brojevima, ukoliko su dostupni, nekadanjih dnevnih novina
Hrvatski list u kojima su svake nedjelje u vidu traa objavljivani prilozi pod naslovom
Ulina prislukivanja fetera Franje.
Vrijedno spomena je da su ti sastavi napisani u skladu s fonetskim pravopisom
hrvatskoga jezika. Neki drugi nain pisanja bio bi u sluaju esekerskog dijalekta gotovo
nemogu. Uzrok tomu je to ovdje imamo posla s rijeima koje bi se izvanredno teko
mogle prikazati ortografijom njemakog knjievnog jezika. Time bi se gotovo
onemoguilo itanje dotinih tekstova.
Preorijentacija na fonetsko itanje esekerskog dijalekta je laka, premda strancu
izgleda na papiru kao zbirka hijeroglifa.
8
Be u malom. Prim. prev.
27
Na dijalekt podreuje sve dolazee svom vlastitom jezinom ruhu. On slijedi

svoje posebne zakone i istie se veoma upadljivim osobitostima
Tipian primjer koji ak i kod iskusnih budi zanimanje je rije eknpljucer, dakle onaj
koji stoji na uglu ulice i pljucka unaokolo, tj. danguba, neradnik, bogu-dane-kradi. Kao
to vidimo, ova leksika tvorevina sloena je od jedne njemake i jedne hrvatske rijei s
njemakim nastavkom -er (eikn < Ecken + pljucer < pljuckati + -er).
Moram upozoriti jo na to da esekerski Hrvat kad upotrijebi neku rije iz esekerskog
(istog) njemakog jezika ili iz esekerskog mijeanog dijalekta, kao to je primjerice
upravo spomenuta, onda ju on realizira u odreenim sluajevima u
knjievnonjemakom obliku, dakle s knjievnom jeziku odgovarajuim nastavkom (-er:
eiknpljuc > eknpljucer). (Postoje, dodue, i neke iznimke koje emo jo sresti u
Registru). Osim toga njemaka se rije, a time naravno i esekerski dijalekt u ustima
Hrvata, prilagouje zakonima intonacije9 njegovog materinskog jezika.
Sljedee poglavlje treba dati neke obavijesti o intonaciji u hrvatskom jeziku.
3. Intonacija u hrvatskom jeziku
Potreban je dobar sluh da bi se pravilno ula intonacija u hrvatskom jeziku,

pogotovo ako ju se eli diferencirati u svoj njenoj mnogostrukosti. Moram istaknuti da
onaj tko nije odrastao u Hrvatskoj to je identino s odrastanjem u hrvatskom jeziku
nikada nee moi besprijekorno nauiti hrvatsku intonaciju. Najvjerodostojnijom se ini
ova tvrdnja kad se dozna da dotinu intonaciju usprkos njenoj jakoj primjetljivosti ak i
domai ne samo to ne uju ve je tu i tamo posve pogreno biljee.
Za grafiko obiljeavanje hrvatske intonacije koriste se, openito uzevi, pet10
znakova. Meutim, mora se ii dalje da bi se utvrdila velika koliina i vrsta intonacije (ili
akcentuacije, kako je neki ne posve tono nazivaju) koja daleko premauje broj
obino poznatih ili zabiljeenih znakova.
Cjeloviti grafiki intonacijski znakovi daju samo nesavren, pomoni ekvivalenat
za akustinu, jezinosupstancijsku tj. izgovorenu glasovnu vrijednost.
Moramo uzeti u obzir da grafiki intonacijski znak moe predstavljati samo glavno
obiljeje izgovorene glasovne vrijednosti. Obojenost, akcenatski intenzitet i svi ostali
9
Binderovu pojmu intonacija, kako ga on tumai, odgovara pojam akcenat odn. naglasak,
ma koliko se on trudio da dokae suprotno. Prim. prev.
10
U originalu je rije pet oznaena arapskim brojem, pa je stoga mogue da se radi o tipkarskoj
pogreci (5 umjesto 4) koju autor kasnije nije korigirao. Prim. prev.
28
faktori koji ovise o organskoj i psihikoj prirodi svakog pojedinog govornika mogu se
samo uti i promatrati (Kako da npr. zabiljeimo momenat duevnog raspoloenja
moda najvaniji propratni faktor?). Oni se, na alost, ne daju ustanoviti u grafikom
znaku koji prije svega treba biti jasan, a ne zbunjujui.
A sada bih u slici i na primjeru pokazao glavne oblike hrvatske intonacije. Ona se
razluuje na tri osnovna tipa. Radi lake preglednosti nazvat emo ih: A, B i C grupa.
Grupa A obuhvaa uzlazne glasove, grupa B silazne a grupa C uzlazno-silazne.

Openito se, dakle, govori o uzlaznom (A uzlazni ton), silaznom (B silazni ton) i o
uzlazno-silaznom tonu (C dvodjelni ton). Grafiki prikaz te tri glavne grupe izgleda
ovako:
/
A (uzlazni):
\
B (silazni):
C (uzlazno-silazni):
Ove tri glavne grupe imaju po dvije podgrupe.
Podgrupe grupa A i B su: kratak i dug, dakle kratkouzlazni i dugouzlazni i

kratkosilazni i dugosilazni.
Grafiki prikaz:
/
A (uzlazni):
A1 (kratkouzlazni): //
/
A2 (dugouzlazni):
\
B (silazni):
B1 (kratkosilazni): \\
\
B2 (dugosilazni):
Grupa C ima pored svog osnovnog oblika jo sljedea dva:
a) dugouzlazno-silazni
b) uzlazno-dugosilazni
29
Grafiki prikaz:
C (uzlazno-silazni):
a) (dugouzlazno-silazni): /\
b) (uzlazno-dugosilazni): /\
I grupa A2 ima jo jedan sporedni oblik, silazno-uzlazni. Njen grafiki lik izgleda
ovako: \/
Tako sve skupa daje sljedeu shemu:
A: uzlazni ton / B: silazni ton \ C: uzlazno-silazni ton

kratak dug kratak dug dugouzlazno- uzlazno-
silazni dugosilazni
// / \/ \\ \ /\ /
\
A1 A2 B1 B2 a) b)
A sada nekoliko primjera:11
Grupa A: A1 // : kk, k, tva

A2 / : grda. vrbat, trva
Grupa B: B1 \\ : brt, rt, prg

B2 \ : vl, l, slp
Grupa C: a) : prv, zd jk
b) : prvo, tt, jd
Na kraju ovog poglavlja elio bih jo rei da ove rijei, kao i sve ostale u hrvatskom
jeziku, mijenjaju svoju intonaciju u svakom padeu i da one, kad stoje same, bivaju
drukije naglaene nego kad su dio neke sloenice ili reenice.
11
O razlikama izmeu Bindera i Hrvatskog enciklopedijskog rjenika (2003) u odreivanju i
biljeenju naglaska hrvatskih rijei vidi Rije prireivaa. Prim. prev.
30
4. Njemake posuenice u osjekom hrvatskom govoru i njihova tonska

zakonomjernost
Nakon to sam u prethodnom poglavlju rekao najvanije o intonaciji u hrvatskom

jeziku, htio bih ovdje na osnovi nekoliko primjera usporediti izvorne oblike njemakih
motivirajuih rijei s oblicima odgovarajuih posuenica u osjekom hrvatskom govoru u
odnosu na njihovu tonsku zakonomjernost.
Da svaka rije ima razliite visine u tonskoj realizaciji, nije nikakva novost. Radi se
o psihiki i organski uvjetovanim akustinim pojavama. Zanimljiva je pritom raznolikost
akustine slike rijei kod razliitih govornika. Zatraimo li od tri ili etiri ovjeka koji ne
govore istim jezikom da izgovore jednu te istu rije nekog jezika, doi emo do zakljuka
da pored njenog izvornog normativnog oblika postoji onoliko varijanata (hou rei
nikakvim dijalektom izazvanih glavnih varijanata) koliki je broj govornika.
Ovisi li to o nekoj zakonomjernosti? Dakako.
to se toga tie, moemo razlikovati dvije vrste te zakonomjernosti. Prvo, opu ili
prirodnu prema kojoj je neka strana rije podreena fonolokim i morfolokim faktorima
jezika primatelja i, drugo, onu vrstu zakonomjernosti koja odreuje isto melodijsku
realizaciju intonacije. Pri odreivanju intonacije posuenica, moramo se pozabaviti ovom
drugom zakonomjernou. Tko ima fino uho, s lakoom e moi ustanoviti da svaka rije
koju izgovorimo ve u svom ravnom obliku (t.j. nepjevana, izgovorena) odgovara
nekoj muzikoj realizaciji, samo to su markantni vrhovi u tolikoj mjeri neustalasani,
odn. oslabljeni da u obinom razgovoru ostaju neprimjetni. Ako te markantne toke
istaknemo, izgovorena rije poprima obiljeja otpjevane. I stvarno, svaku rije moemo
uti kao otpjevanu, ne traei od kompozitora da joj prije toga da neku umjetniku
melodiju. Moemo ju i odsvirati na nekom gudakom instrumentu u njenom nepromi-
jenjenom obliku. Takoer moemo ovu ili onu rije otpjevati ili odsvirati na njemaki ili
francuski nain, u naem sluaju sukladno njemakom ili hrvatskom jeziku. Pjevanje je
najsrodnije govorenju. Sviranje pak, roeno iz pjevanja, jest onaj akustini stupanj koji
tei umjetnikoj formi i koji u daljem toku podlijee subjektivnom osjeanju linosti.
Iz svojih istraivanja izvukao sam kao primjer dva dokaza da ih ovdje prikaem. Prvi
koji u svojoj strukturi posve odgovara drugom i koji pokazuje istu osnovnu tendenciju
jest njemaka rije Schnheitsfleck koja je kao posuenica ula u hrvatski jezik u obliku
enhajcflek 12 .
12
Made. Prim. prev.
31
Svaki slog ini zaseban ton.
Zabiljeimo li tonove prema stupnju njihove realizacije, dobit emo brojani prikaz:
3 1 2.
Rije je dakle akustino vezana za odreene stupnjeve.
Uzmemo li sada drugi oblik, oblik posuenice, ustanovit emo na svoje uenje u
osnovi nepromijenjen rezultat. Pokazuje se logina, od prirode data pojava.
Ovdje brojani prikaz pokazuje sljedee stupnjevanje: 2 3 1. Ako sada oba slijeda
stavimo jedan ispod drugog, dakle:
3 1 2
2 3 1
vidjet emo da je poetak hrvatske intonacije za ton nii od poetka njemakog tonskog
sljeda. Ovdje je, polazei od njemake rijei, poetak postao srednji dio, srednji dio kraj a
kraj poetak.
Kao drugi dokaz uzeo sam 4. pade mnoine rijei Teppich. Njegova ralamba
nas dovodi do sljedeeg rezultata:
Brojani prikaz: 3 1 1
Posuenica (takoer 4. pade mn., koja u 1. padeu jedn. glasi tepih, daje sljedei
prikaz:
Brojana slika: 2 3 1
Ponovit emo i ovdje vrijednosti usporedbe intonacijskog stupnjevanja:
3 1 1
2 3 1
32
Jedina se razlika ogleda, kad usporedimo oba primjera, u zavrnom tonu. Ovdje su
oba zavrna tona jednaka. Razlog za to lei u tome to se njemaki zavrni ton spustio na
stupanj mirovanja.
Kao to vidimo, tonska zakonomjernost ima znatnu ulogu u realizaciji intonacije
neke rijei. Vjerujem da bi usporedni osvrt na nju u vezi s lakim a ipak egzaktnim
odreivanjem intonacije (navoenje vrste intonacije) mogao, openito uzevi, biti od
velike pomoi pri prouavanju posuenica.
5. Jezine potekoe i njihov utjecaj na oblikovanje njemakih posuenica u

hrvatskom jeziku
Vaan faktor u odnosu na oblikovanje i promjenu njemakih posuenica ne samo u

osjekom hrvatskom govoru ve i u hrvatskom jeziku openito predstavljaju jezine
potekoe, tj. one potekoe koje utjeu na izgovor strane rijei. Bez obzira na to to uho
moe esto i pogreno uti neku stranu rije moramo uzeti u obzir kao znaajnu
komponentu pri oblikovanju posuenica one jezine potekoe zbog kojih se rije
stranoga jezika pokatkad deformira osakauje ne bi bio toan izraz do zagonetne
neprepoznatljivosti. Nerijetko nam one pomau da doemo do jedinog rjeenja kad treba
odgonetnuti odreenu rije u sluajevima kad potpuno zakae iskustvo u oblasti
glasovnih zakonitosti. Stoga nije nikakvo udo to neke posuenice (openito) iz davno
prolih (historijskih) vremena nikada neemo moi objasniti. Ne moemo si predoiti
odgovarajue narode koji su, kao i mi danas, imali potekoa s jezikom da bismo na
temelju doivljenog izgovora prodrli u sr problema.
U sluajevima kakvi uvijek postoje u jezicima svih naroda mora se prije svega uzeti
u obzir praktino sluanje, sluno iskustvo.
Kao primjer elim sada navesti jednu njemaku rije u svojstvu posuenice u
njenom deformiranom obliku prouzrokovanom jezinom potekoom. Dopustite mi samo
da prije toga kaem kako sam sve primjere koje navodim u izlaganju uo svojim uima.
Ta posuenica glasi salsglais (fonetski transkribirano). Ovdje imamo posla s rezultatom
pogrene slune percepcije strane rijei koja je zbog jezine potekoe dobila
neprepoznatljiv oblik, ali znaenjski nije doivjela nikakvu promjenu. Radi se o
njemakoj rijei Salzgeist13 koja u esekerskom dijalektu glasi salcgajst. Gore spomenuta
deformacija je sporedni oblik koji sam uo (l945.) iz usta jednog Bosanca.
13
Hr.: solna kiselina. Prim. prev.
33
(Osim jezinih potekoa mogu nastupiti i drugi uzroci koji dovode do skoro
apsolutne deformacije kao to je npr. povrno, polovino ili pogreno proitan sadraj
neke poiljke itd.)
Jedan drugi neto uobiajeniji i manje kompliciran primjer jezinih potekoa, koje u
ovom sluaju moemo oznaiti kao fonetske potekoe, predstavlja njemaka rije
Sparherd. Njen posueni ekvivalenat u knjievnom jeziku zastupljen je s tri oblika:
a) paret b) parhet c) parert
a dijalektalna sa: poret i rjee porhet.

Oito je da ovdje najvea potekoa postoji u izgovoru meuslogovnog poetnog
[h]14 i da se tamo gdje se ono iskljuivo s mukom realizira to zbiva na raun nekog
drugog glasa, u ovom sluaju glasa [r] u krajnjem slogu. Dva daljnja primjera, od kojih
drugi vjerojatno spada u najdrastinije, jesu puksendla od njemakog Bockshrndel (=
Johannisbrot)15 i ringl od njemake rijei Rntgen za koju, naravno postoji ispravan
adekvat kao posuenica.
S upravo navedenim primjerima, meutim, ova materija nije iscrpljena, za to e
Registar posuenica, kome emo se sada posvetiti, pruiti najbolji dokaz.
14
Njemaki glas [h], tzv. Hauchlaut, stoji na poetku rijei ili sloga ispred samoglasnika. Po
intenzitetu je toliko slab, da ga se jedva uje, pa bi i to mogao biti razlog zato ga nema u
inaicama paret, parert i poret < Sparherd [pa:rhe:rt]. Prim. prev.
15
Hr.: roga.. Prim. prev.
34
6. Registar
njemakih posuenica u osjekom hrvatskom govornom jeziku s osvrtom na neke tuice
unesene u hrvatski posredstvom njemakog jezika1
Kratice:
austr. = austrijski
be. = beki
bav. = bavarski
bav.-austr. = bavarsko-austrijski
bzv. = bezvuan
l. = lan (za oznaku roda imenice)
dijalekt. = dijalektalni
esek. = esekerski (osjeko njemako narjeje s elemen-
tima hrvatskog i drugih jezika u kontaktu)
franc. = francuski
gl. = glagol, glagolski
hr. = hrvatski
im. = imenica
j. = jezik
jedn. = jednina
jnj. = junonjemaki
knj. j. = knjievni jezik
ma. = maarski
mn. = mnoina
m. r. = muki rod
nvnj. = novovisokonjemaki
nj. = njemaki
pej. = pejorativno
pov. gl. = povratni glagol
rsrvnj. = ranosrednjevisokonjemaki
razg. = (raz)govorni jezik
s. r. = srednji rod
sjnj. = sjevernonjemaki
1
Za razliku od originala prijevod Registra prilagoen je hrvatskom itaocu. Otuda izvjesne
razlike u broju kratica i broju i izgledu znakova. Izostavljeni su za hrvatskog itaoca posve
nebitni podaci u vezi s izgovorom nekih posuenica. Kratice koje ukazuju na porijeklo ili stilsku
razinu leksikog elementa ne odnose se kao, uostalom, ni u originalu na posuenicu, ve na
izvornu njemaku rije. Prim. prev.
35
slov. = slovenaki
srvnj. = srednjevisokonjemaki
stand. = standardni jezik
stvnj. = starovisokonjemaki
tal. = talijanski
zagr. = zagrebaki
. r. = enski rod
Objanjenje pojedinih znakova
[ ] oznaava izgovor rijei ili glasa.

. ispod samoglasnika oznaava glavni naglasak rijei.
/
dugouzlazni naglasak
//
kratkouzlazni naglasak Oznake vrste naglaska navedene
\
dugosilazni naglasak su ispred leksike jedinice i
\\
kratkosilazni naglasak odnose se na glas ispod koga
/
\ uzlazno-dugosilazni naglasak stoji toka.
/\ dugouzlazno-silazni naglasak
\/ silazno-dugouzlazni akcenat
_ iznad oznake glasa oznaava duinu i nema nieg zajednikog s naglaskom.

___ ispod rednog broja izvornog elementa oznaava one strane rijei koje su
posredstvom njemakog jezika dospjele u hrvatski govor Osijeka kao posuenice i
koje su potvrene i u razgovornom hrvatskom jeziku openito.
predstavlja kratkou glasa.
unutar Registra ukazuje na to kojoj grupi odn. kojim grupama u poglavlju Podjela
na grupe pripada odreena posuenica.
> oznaava da je jezini elemenat s desne strane nastao od elementa s lijeve strane.
< kazuje da je jezini elemenat s lijeve strane nastao od elementa s desne strane.
: oznaava duinu glasa u transkripciji.
ispred unosa oznaava znaenje odreenog germanizma koje Binder nije naveo, a
prevoditelj ga navodi da bi korisniku publikacije olakao rad.
36
\\
1. abhetzen, sich phecovat se, be., 7.9 = umoriti se od mnogo (uurbanog)
hoda ili rada
\\
2. Abwaschwasser bvavaser, m. r., 7.8, VI = voda u kojoj je prano kuhinjsko
posue; loe pripremljena juha
\\
3. Abziehbild pcigbild, m. r., mn.: \\pcigbilderi, posuenica iz stand. j. s
dijalekt. [g], 7.23 = slika koja se sa svoje osnovne podloge
moe prenijeti na neku drugu podlogu
\\
4. abziehen pcigovat, stand., \\pcigovat, razg., be., 7.9 = napraviti
preslik
\\
5. Abzug! pcug!, be., rije ula u stand. nj. jezik, 7.34 = Makni se
odavde! Udalji!
6. acht habt! //
haptk; \hp //tk!, 7.30 = habt acht!, razg., posuenica iz
staroaustrijskog vojnozapovjednog jezika Pozor!
//
7. Adresse adrsa, . r., stand., //atrsa, ., razg., bav., 7.31 = adresa na
potanskim poiljkama
/
8. Allee alja, . r., 7.2, II, III, IV = drvored
//
9. also zo, esek., 7.1 = dakle (kao uzvik, npr. azo tako ta!)
10. alter Scheier stri \\jser, be., 7.1; 7.2, I = podrugljiv naziv za starije
mukarce, stari seronja
\\
11. Ambo mbus, m. r., starija posuenica, 7.5; 7.10 = nakovanj
\\
12. Ampel mpl, m. r., razg., 7.4; 7.5 = visea svjetiljka
\\
13. Amper mper, m. r., be. [amp] , 7.5 = kabao, vedro, kofa
/
14. Antenne antna, . r., 7.5; 7.11 = radioantena
\\
15. Anzug jncug, m. r., 7.5; 7.6 = muko odijelo (ovaj je oblik uao u
osjeki govor iz jezika slavonskog seoskog stanovnitva)
\\
16. Apfel pflpita, . r., hibridna posuenica (//pta, . r. = kola, trudla),
7.8, II = vrsta kolaa s jabukama
/
17. Apotheke apotka, . r., stand., /apatka, . r., razg., 7.25
\\
18. Apotheker apotkr, m.r., stand., \\apatkr, razg., 7.25
\\
19. As s, m. r., 7.19 = as, kec u igraim kartama
\\
20. A s, m. r., razg., be., 7.25 = ir (usp. srvnj. ei, m. r.)
\\
21. Aufhnger ufhenker, m. r., \\ufhenger, m. r., 7.5; 7.6 = vjealica za
odijela
\\
22. aufpumpen npumpt (npr. zranice na kotaima), 7.9; 7.33; u
atrovakom: oploditi (enu)
\\
23. Aufsatz ufzac, m. r., stand. s razg. [s], \\ufsoc, razg., be., 7.5; 7.8,
IV = posebno izraen tanjur ili zdjela za serviranje voa ili
kolaa, tacna, pladanj
\\
24. Aufschnitt ufnit, m. r., be., 7.8, I = na tanke ploke narezana
kobasica/salama, narezak
//
25. aus (!) us (!), be., 7.19 = uzvik koji kazuje da je zavreno kartanje
ili neka druga drutvena igra: Gotovo!, Svreno!
37
\\
26. ausbgeln spglat, bav.-austr., razg., 7.9 = izglaati odjeu, rublje i sl.
\\
27. Ausgu uzgus, m. r. ([s] pred [g] > [z]!), 7.4; 7.5 = koljka kroz koju
se izlijeva prljava voda, izlivnik
//
28. Auskocherei auskohrj, m. r., esek., 7.8 = javna kuhinja, privatna menza
\
29. Auslage zlog, m. r., 7.5; 7.27 (ova je posuenica primjer za tip
posuenica nastalih prevoenjem izvorne rijei: iz- = aus-)
/
30. auslften izluftrat, esek. [ausluftin, luftin], razg., 7.9 = provjetriti
neku prostoriju; /izluftrat se (povr. gl.), 7.9 = izai na svje
zrak, proetati
\\
31. auswalgern zvalgat, 7.8, IV; 7.9 = izvaljati tijesto (prijevodna
posuenica; iz- = aus-)
//
32. Auto uto, m. r. 7.29 = skraenica za automobil
//
33. Automobil automobl, m. r., 7.29
//
34. backen phovat, stand.; //phovat razg., be. bk, 7.8, V; 7.9 = priti
panirano (prethodno u jaja, brano ili mrvice uvaljano) meso
//
35. Bcker pkar, m. r., stara posuenica s razg. [p], 7.12
\\
36. Bckerei pkara, . r., 7.12 = poduzee koje proizvodi kruh; prodavao-
nica kruha
//
37. Backhndel phendla, . r., stand. [a], razg. [p] (be.)., //phendla, . r.,
razg., be., 7.8, II. = pohanac (pile prikladno za pohanje;
pohano pile)
38. Bagger \/bger, m. r., stand., 7.5; 7.11 = jarualo, blatnjaa
//
39. baggern bgrovat, esek., 7.9; 7.34; 7.36 = teko raditi, rintati
//
40. Baggern, das bgrovanje, s. r., esek., gl. imenica, 7.13; 7.36 = teak rad,
muenje, rintanje
\\
41. Balkon blkn, m. r. (tal. balcone nj. balke), 7.4 = otvoren ispust na
katu gradskih kua, otvoren doksat
\\
42. Ballon baln, m. r., 7.5; 7.6; 7.23; 7.29 = luftbalon kao djeja
igraka; mantil balonac; demion (od preko 5 litara)
\
43. Band, das pndlika, . r., \pntljika, . r., razg., be. [pandl], s. r.), 7.6 =
bilo kakva traka; tu spada i hibridna posuenica //gapandl, m.
r., kao prava esekerska tvorenica (\\ge, . r., mn.). 7.36 =
ukur na gaama, uzica na nogavicama gaa
//
44. bang bngav, esek., be., 7.2, I.; 7.34; 7.36 = labilan, kolebljiv;
dendijevskog dranja, nemuevnog, mlitavog dranja
//
45. Banger Bngar, m. r., esek. (prema 44.), 7.2; 7.36 = nadimak jednog
osjekog prosjaka
46. Banknote \/banknta, . r.. 7.27 = papirnata novanica
\\
47. Barchent prht, m. r., razg., 7.6 = tkanina od pamuka s njenim
dlaicama na naliju; upotrebljava se za izradu toplijih odjevnih
predmeta
38
\\
48. Brendreck pndrek, m. r., razg., be. [pendrek], m. r.), 7.32; 7.36 =
policijska gumena palica nazvana pendrek zbog boje i slinosti
po obliku sa eernim tangama od ovrslog soka sladia
//
49. Brenzucker brncuker, m. r., stand., \\pncuk, m. r., razg., be. [pencuk],
m. r., 7.8, I = eerne tange od sladieva soka
\\
50. Baron brn, m.r., stara posuenica (stvnj. barn, m.r.), 7.12 =
plemika titula
\
51. Bartwisch prtvi, m. r., razg. [p], bav., ali sa stand. [a], 7.5, I = pahalica,
pahaljka
//
52. Batzen pcka, . r., stand. [a] i razg. [p], 7.1 = udarac ibom po
ispruenom dlanu kao kazna za poinjen prijestup
\\
53. Bauchfleck puflek, m. r., mlaa razg. posuenica u jeziku sportaa (oko
1910.), be., 7.24 = pogrean skok u plivakom sportu (bolni
udar trbuhom po vodenoj povrini)
//
54. Bauer por, m. r., razg. posuenica [p]; bav., usp. //mor, m. r. (der
Maurer), 7.12; 7.26 = seljak
//
55. Buerin porkinja, . r., 7.12; 7.26 = seljakinja
/
56. Bayonnett bajnta, , r., razg. (austr.) iz vojnikog jezika; uz to i oblik
/
panganta, . r., koji je uao u esekekrski iz jezika slavonskog
seoskog stanovnitva, 7.5; 7.30 = no na puci
\\
57. Beamter bemter, m. r., stand., \\bijmter, razg., 7.12; 7.31

administrativni slubenik, inovnik
//
58. Becher phar, m. r., razg., bav.-austr., 7.5; 7.8, IV; 7.24 = vr, pokal
/
59. Bedienerin bednerica, . r., be., 7.12= ena koja povremeno dolazi u
kuu i uz novanu naknadu pomae u kunim poslovima
//
60. Behlter behlter, m. r., stand., 7.5 = posuda
\\
61. Beisel pjzl, m. r., razg., be., 7.1 = krma, neugledna gostiona
//
62.Beize pjc, m. r., stand., ali s dijalekt. [p]; pc, m. r., razg., 7.8, II =
stolarsko moilo, luilo; salamura (slana voda s razliitim
zainima u kojoj se dri meso prije suenja ili peenja)
//
63. beizen pjcovat, stand.; //pcovat, razg., be., 7.8, V; 7.9 = luiti
drvo (radi smekavanja ili bojadisanja); stavljati meso u
salamuru
64. Belichtungsmesser //belhtungsmeser, m. r., stand., nova posuenica iz strunog
jezika optike, 7.5; 7.11 = svjetlomjer
\\
65. Bestie btija, . r., razg., be., 7.2, I = ivotinja; okrutna osoba,
neovjek; kurva
//
66. Bettdecke bdeka, . r. (-tt- + d- > -d-!), 7.4 = prekriva koji preko dana
titi krevet od praine
\\
67. Beuschel pjl, m. r., razg., be., 7.8, I, II; 7.35 = ivotinjska plua u
sirovom stanju, pluica, bijela digerica; u osjekom
atrovakom: dah (npr. nemam pajla nemam daha)
39
68. Binde bnda, . r., 7.6, 7.25 = ukur na gaama; higijenski uloak za
ene
\\
69. Bischofsbrot bofsbrot, m. r., be., stand., 7.8 = kola s groicama,
ljenjacima i dr. voem
//
70. Blaha plhta, . r., austr., razg. (rije ula u hrvatski preko
slovenakog), 7.5 = prostirka za krevet, ponjava; platno
71. Blase \/plder, m. r., be. ([p], ali stand. izgovor nastavka), 7.1; 7.23
= plik na nozi (od hodanja), mjehur na vodi, mjehur (organ),
mjehur od sapunice, riblji mjehur, mjehur prouzrokovan kapima
kie
72. Blasen machen praviti \/pldere (m. r., mn.), esek., be., 7.9; 7.23 = praviti
mjehure od sapunice (djeja igra): demo prvit \/pldere
//
73. Blublau plplau, m. r., esek. (od pleb blau be., 7.1; 7.5 = plavilo za
bijelo rublje, veplav; strailo za djecu
//
74. Blue plb, m. r.; //plba, . r., (-a hr. nastavak za enski rod), be.
7.5, I; 7.10 = Blulau //plplau
//
75. bluen plbat, esek., be., 7.9 = plaviti rublje
//
76. Blech plh, m. r., razg. [p]!, be., 7.5 = lim
//
77. blechen plhovat, razg., be., 7.34 = plaati, platiti
//
78. Blechmusik plhmuzika, . r. (razg. [p], . r.: -a), 7.20 = limena glazba
//
79. bleichen bljhat, 7.7; 7.9 = posvijetliti kosu, obojiti je u blond
//
80. Bleispitzer bljpicer, m. r., stand., 7.5; 7.11 = iljilo za olovke
//
81. Bleischtzer bljicer, m. r., 7.5 = tuljac, titnik mine na olovci
//
82. Bleiwei pljvas, m. r., bav. (rsrvnj.), 7.5; 7.29, I; 7.35 = olovka
83. Blende blnda, . r., nova posuenica iz optike, 7.5; 7.11 = mali otvor
u fotografskom aparatu koji regulira ulaz svjetla u objektiv
\\
84. Block blk, m. r., 7.5 = blok (svezak papira) za crtanje, blok za
pisanje, blok iz koga se kidaju listovi; drveni panj, blok od
plastike i sl.
85. Bluse \/blza, . r., 7.6 = vojniki kratak kaput, kratak gornji dio
odjee openito
\\
86. Blutwurst pldvurt, m. r., be., 7.8, I = krvavica
\\
87. Blutzer rkiplicl, m. r., 7.36 = boca za rakiju. Ova rije je primjer za
pravu osjeku hibridnu tvorenicu koja je u osjekom njemakom
narjeju srednjeg roda. Prvi dio rijei raki uzet je od hr. rakija,
. r.; drugi dio, dakle plicl, umanjenica je od nj. rijei Blutzer
(m. r.) > bltzerl (s. r.) > bltzli > plitzl. Rije plicl, s. r., znai
tikva. Suhe tikve se esto koriste kao boce za rakiju a oznaka
rakiplicl, s. r., (m. r.), prenesena je na svaku bocu od stakla ili
drugog materijala (gline, metala).
//
88. Bockshrndel pksendla, . r., be., 7.8, I = roga(ica) (plod rogaa u vidu
duguljaste, mesnate mahune okoladne boje i slatkog okusa)
89. Bgel \/pgla, . r., bav. pgel, 7.5, I; 7.10 = glaalo
40
90. bgeln /\ pglat bav., razg.: pegeln, 7.9 = glaati

//
91. Bgler pgler, m. r., 7.12 = glaar
//
92. Bglerin pglerica, . r.(-ica hr. nastavak za enski rod), 7.12 =
glaarica
//
93. Bglerei peglrj, m. r., razg., be., 7.12 = glaaonica
\\
94. Bhme Pmac, m. r., razg., be., 7.18 = eh
95. bhmischer Zirkel pmski \\crkl, m. r., be., 7.1; 7.32 = kraa, pokret za 180o;
ovaj izraz oznaava pokret ruke (gestu) koji nagovjetava krau
\
96. Bohrer brer, m. r., stand.; \/prer, m. r., razg., (bav. [p]!), 7.5; 7.11 =

svrdlo; builica
//
97. Bohrmaschine brmaina, . r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = builica
\\
98. Bolzen blcna, . r., 7.5; 7.10; 7.11, 7.24 = tane za zranu puku;
svornjak, spojni element u stroju
\\
99. Brsel brzl, m. r., be., 7.27 = novanik, lisnica
\\
100. Borte brtna, . r., austr., razg., (u sluaju stand. posuenice rije bi
glasila \\brta, 7.4, I = bilo koja vrsta trake, gajtana: ukrasna
traka, traka na rublju, odjei i sl., 7.5; 7.6
\\
101. Brtel prtl, m. r.; \\prtla, . r., razg., bav.-austr., 7.5; 7.6 = uzica,
uzica za cipele
\\
102. Brasse prksl, m. r., \\prksla, . r., razg., be., austr., 7.2, III =
deverika, sinj (vrsta slatkovodne ribe, rijena riba)
//
103. braun brun (ali se ee uje oblik //bron jer je Hrvatima laki za
izgovor, [au] > [ao]), 7.3
//
104. Braunschweiger brunvajger, m. r., stand.; u osjekom je govoru stvorena
vlastita oznaka \/brndika, . r., esek.: ta brndi, m. r. vrsta
braunvajgske kobasice), 7.8, I; 7.34; 7.36
//
105. Bremse brmza, . r., 7.29 = konica na vozilu
//
106. bremsen brmzat, 7.9; 7.29 = aktivirati konicu vozila, zaustraviti
vozilo koei, koiti
//
107. brennen brnovat, 7.9 = kovrati kosu brenerama
//
108. Brennen, das brnovanje, s. r., gl. imenica od brenovat (= brennen), 7.13 =
kovranje kose brenerama
\\
109. Brennschere brnere, . r., mn. (!), 7.7 = frizerska naprava za kovranje
kose
\\
110. Bretzel prec, m. r., \/perca, . r., \\percla, . r., razg., be., [p]!, 7.8,
I, II = vrsta peciva, u njemakom osjekom narjeju ova rije
glasi [pericn], . r.
//
111. Briefpapier brfpapir, m. r., 7.5; 7.29, I = papir za pisma
//
112. Brieftrger brftreger, m. r., 7.12 = pismonoa, potar
\
113. Brsel brzle, . r., mn., razg., \przle, . r., mn., razg., be., 7.8, I =
mrvice od samljevenog isuenog kruha ili zemiaka
41
\\
114. Brot u rugaprout, m. r., 7.34; 7.36 = vekna od crnog brana
posoljena zrncima soli; kruh je dobio ime prema ozloglaenom
slavonskom razbojnikom voi Josipu arugi2 a, prema
narodnom vjerovanju, troi se i kao zatvoreniki kruh (prut, s. r.
= kruh)
\\
115. Brotsack brcak, m. r., posuenica iz vojnikog jezika, 7.5; 7.30 =
torba za kruh 3
//
116. Brunzgassl prncgasl4, m. r., aljiv naziv za jedan usjek poploan turskom
kaldrmom u Gornjem gradu (dio Osijeka); u stvarnosti taj put se
nazivao Klanac, m. r.; nadimak su mu dali koijai koji su se
tamo zaustravljali5. Klanac je povezivao Strossmayerovu ulicu
s Gornjodravskom obalom (desna obala Drave), 7.36; 7.37
//
117. Brustfleck prsluk, m. r., //prsluk, m. r., razg., bav.-austr. [p], 7.5; 7.6
\\
118. Bubikopf bbikopf, m. r., be., 7.7 = vrsta enske frizure (s kratkom
kosom i ikama na elu)
\\
119. Buchse bksna, . r., razg. (-na!), be., 7.5; 7.11 = utinica u
elektrotehnici
\\
120. Bchse pksa, . r., stand., ali s razg., bav.-austr. [p], \\pksna, . r.,
razg., be., 7.5, I = limena kutija, konzerva; podrugljiv naziv za
glavu
//
121. buckelig pklav, //pklast, razg. [p]!, be., 7.1; 7.2, I = grbav
//
122. Buckelkraxe \/pukarnce, pukarncl, razg., be., austr. s adverbijalnim
znaenjem, 7.23 = huckepack nakrkake, nsiti \/pukarnce
(//pukarancl) = nositi na leima
\
123. Bude bda, . r., 7.27 = kiosk (odgovara bekom tandu na kome se
prodaju kobasice)
124. Budike \/bdika, . r., 7.27 = isto znaenje kao pod 123
\\
125. Bgelbrett pglbret, m. r., stand., ali s dijalekt. [p]; dijalekt. [p] ispred [r]
(piglpret) se zbog prethodeeg mu [gl] nije moglo odrati, 7.10
= daska za glaanje
126. Bhne \/bna, . r., 7.20 = pozornica
//
127. Bund buntvnk, m. r., stara posuenica (imenica Bund nastala je od
srvnj. bunt, a ova prema Bundschuh obua na vez, opanak),
7.32 = pripadnik nekom savezu odn. grupi pobunjenika,
odmjetnika; historijski ova je rije stvarno u vezi s pokretom pod
nazivom Bundschuhbewegung seljaka buna. Usp. TRIVUNAC,
Nemaki uticaji u srpskom jeziku, Beograd, 1937.
//
128. Brger prgar, m. r., stara posuenica (iz srvnj.), 7.12 = stanovnik
grada, graanin
2
Hrv. encikl. rjenik (2003:194): aruga Jovo Stanisavljevi, odmetnik i voa razbojnike
bande u Slavoniji 30-ih godina 20. stoljea. Prim. prev.
3
Ibid., str. 149: torba koja se u opremi lovca, planinara itd. nosi preko jednog ramena. Prim.
prev.
4
Sloenica pruncgasl sastoji se od gl. pruncn (nj. brunzen) piati i imenice gasl (Gassl) ulica.
Prim. prev.
5
itaj: praznili mjehur. Prim. prev.
42
\\
129. Brgermeister prgermajster, m. r., stara posuenica, 7.12; 7.31 =
gradonaelnik
//
130. Burgunder burgnder, m. r., 7.8, III = burgundsko vino, burgundac
\
131. Busenhlter bzenhalter, m. r., stand., ali s dijalekt. izgovorom (-a- umjesto
--)6, 7.6 = dio enskog rublja, grudnjak
132. Buser \/bzer, m. r., razg., be., 7.25; 7.33 = homoseksualac; napast,
muitelj
//
133. Buserant buzernt, m. r., 7.25; 7.33 = kao pod 132
//
134. Buserfrisur buzerntska \/frizra, . r., 7.36 = dendijevska frizura, tango
frizura, tarzanska frizura (izgovor u osjekom njemakom
dijalektu: [bu:zfrizu ], . r.)
135. buserieren \/buzerrat be., 7.9; 7.33 = sekirati, dosaivati, uznemiravati
muiti; homoseksualno uznemiravati
//
136. bussen psit, razg., be., 7.9 = (po)ljubiti
//
137. Busserl psa, . r., (oznaka za . r. -a kao pribliavanje izgovoru
njemakog -er7; glas [l] se gubi ; //psica, . r., umanjenica
izvedena od imenice pusa, razg., be., 7.1 = poljubac, poljupi
\\
137a Busserl psla, . r., (ovdje je zadrano dijalekt. beko [l] u -erl ), 7.8,
II = vrsta kolaa ( od bjelanjaka i eera)
//
138. Butter ptar, m. r., razg., 7.8, I
\\
139. Butterbrot pterbrot, m. r., stand., ali s dijalekt. [p], 7.8, II = kruh
namazan maslacem
\\
140. Buttermilch ptermilh, m. r., razg., be., sa standardnojezinim [er] 8, 7.8,
II = tenost koja nastaje pri tuenju vrhnja u stapu: mlaenica
\\
141. Butzen pcn, m. r.; \\pcna, . r., razg., be., 7.8, VI = unutarnji dio
ploda jabuke koji sadri sjemenke: usploe, srika
\\
142. Chevalier vlr, m. r., starija posuenica iz vojnikog jezika koja je iz
franc. preko austr. ula u hrv. j.; razg., 7.16 = ljubavnik,
oboavatelj, udvara
Od ove je imenice u hrv. j. (u njegovom slavonskom narjeju)
izvedena imenica enskog roda \\vlrka (nastavak -ka
oznaava enski rod), 7.16 = ljubavnica
6
Glas [a] umjesto glasa []. Prim. prev.
7
-er se, naime, u njemakom jeziku izgovara kao poluglas, npr. Busser [bs] poljubac. Prim.
prev.
8
Binder misli na tzv. Bhnenaussprache (normiran izgovor u njemakom standard-nom jeziku,
kakav je neko bio obvezatan u kazalitu), prema kome se u zavrnom -er izgovaraju oba glasa.
Prim. prev.
43
143. Dachtropfenbajazzo //thtroupfmpojacl, m. r., esek., 7.36 = kina kap koja padne
s krova ili iz rine u kinu baru ili u bure za kinicu. Pri udaru u
povrinu vode poleti uvis pri emu lii na vodenjaka. Rije se
upotrebljava za oznaku nemirnog, ivahnog ovjeka.
\\
144. Dackel dkl, m. r., be., razg., 7.2, III= jazavar
//
145. dampfen dmfat, esek. [deimpfn], 7.9; 7.34; 7.36 = puiti duhan (rije
potjee iz atrovakog)
//
146. Dampfkndel dmfkndla, . r., be., 7.8, II = posebno pripravljen valjuak,
okruglica
//
147. Daube dga, . r., stara posuenica (srvnj. duge, . r.,), \\dica, . r.,
umanjenica od duga, 7.5; 7.10 = duga (na bavi)
\\
148. Dauerwellen duervelne, . r., mn., 7.7 = trajna ondulacija; posuenica iz
razg. jezika u kojoj je zadrano dijalekt. [n]: welln, . r.
//
149. Decke dka, . r., 7.4 = vunena pokrivka, pokrivka openito
\\
150. Deckerl dkl , m. r., be., prema njoj i umanjenica \\dkl, m. r., 7.4, I
= iskakan ili ispleten ili u vidu ipke uraen tableti
//
151. Detektor detktor, m. r., katkad i //dedktor, m. r., esek., pri emu je [d]
nastalo od [t] zbog glasovne asimilacije, 7.5; 7.10; 7.11 =
detektor u radiotehnici
\\
152. Direktor drektor, m. r., 7.12 = ravnatelj
/
153. doppeln duplrat (prema osjekom njemakom narjeju u kome se kae
[duplin]), 7.9 = staviti potplate na cipele //tmplat, razg.,
bav.-austr., uobiajen izraz u jeziku slavonskog sela i odatle uao
u osjeki govor, 7.9 = kao duplirat; //tmplat se, refl., 7.9;
7.34 = futuere ( eviti se)
//
154. Douche t, m. r., esek., dijalekt. [t]!, 7.4
/
155. douchieren turat se, esek. sih tuian, refl. gl., 7.7
\\
136. Draht drt, m. r., razg., be., 7.5; 7.10; 7.32; 7.34; 7.36 = ica,
metalna ica. U esekerskom atrovakom: policajac
//
157. Drahtbinder drtr, m. r., 7.12 = krpalonce, loncokrpa (tko ide od kue
do kue i popravlja lonce, kotlove i sl.)
\\
158. drap drp, be., 7.3 = boja orahove ljuske
//
159. Draperie draprija, . r., 7.4 = zastor u naborima; dekoraterstvo
//
160. Drechsler drksler, m. r., stand., i //trksler, m. r., razg., be., s glasom
[t]! U oba sluaja standardni izgovor zavrnog skupa glasova:
[er]!, 7.12 = tokar
\\
161. Dreck drk, m. r., 7.2 = bezvrijedna stvar; izmet; prljavtina
//
162. Dreckfresser drkfreser, m. r., be., 7.1; 7.2, I = tvrdica, cicija; zavidljivac
\
163. Drehbank drbank, m. r., i \drbonk, razg., be., 7.5; 7.10; 7.11 =
tokarski stroj, strug
\
164. Dreher drjer, m. r., 7.12 = kovinotokar, drvotokar
44
\\
165. Dreier drjerica, . r., iz jezika sportaa, 7.24 = veliina nogometne
lopte br. 3, nogometna lopta trojka
\\
166. Drescher drer, m. r., 7.12; 7.26 = radnik na vralici
//
167. Dreschmaschine drmaina, . r., 7.10; 7.26 = poljoprivredni stroj (vralica);
//
tr. m. r., razg., bav.-austr., 7.10; 7.26 = kao gore
168. drucken //
drkat, //drkovat, posuenica iz jezika sportaa, 7.9, 7.24;
7.36 = navijati na sporskoj utakmici za ljubimca sportaa ili za
omiljeni klub, razg., kao u
\\
169. Drucker drker, m. r., razg., [u]!, 7.24, 7.36 = navija u sportskom
smislu, navija za neki sportski klub; vrsta dugmeta, kope
\\
170. Drcker drker, m. r., 7.4, I; 7.5; 7.10 = vrsta dugmeta, kope na
odjei
//
171. Druckerei drukraj, m. r., 7.10; 7.12 = tiskara; prodavnica za enski
runi rad i sredstva za enski runi rad (jer se tamo na platnu i sl.
tiskaju uzorci za rune radove)
\\
172. Dufter dfter, m. r., esek., 7.1; 7.2, I; 7.32 = nitarija, neradnik,
probisvijet; ovjek koji ispari, tj. nestane kad se pojavi policija,
7.33; 7.34; 7.36
173. dumm tp, stara posuenica (srvnj. tump, tumb), 7.2, I = glup; //tpav,
isto to samo s nastavkom -av (za muki rod) = glup
tp (u odnosu na predmete) bez otrice. Prema njemu gl.
izvedenica /otpit. 7.9 = postati bezosjeajan, prestati reagirati;
/
istpit, 7.9 = uinit neto tupim
\\
174. dunkel dnkl, razg., 7.3 = pridjev kojim se poblie oznaavaju tonovi
boje, npr. dunklblau (tamnoplav) i sl.
//
175. Dunst dnct, m. r., 7.8, II; 7.35 = para (kuhinjska para); ukuhano
voe ili povre (ukiseljeno povre); u jeziku uenika: pojam u
odnosu na znanje ili umijee (npr. nemati duncta o neemu)
//
176. dunsten dnctat, 7.8, V; 7.9 = ukuhavati voe ili povre (krastavce,
papriku, rajice i dr.); kao pov. gl.: //dnctat se = muiti se
(uobiajen u jeziku uenika)
//
177. dnsten dnctat, //dnctovat, be., 7.8, V; 7.9 = nain pripremanja jela
pri kuhanju, pirjati
\\
178. Dutzend tce, s. r., \\tcet, m. r., stara posuenica (srvnj. dutzent; izvorno
iz franc. jezika), 7.28
//
179. E, G, D gede, . r., mn., nazvano prema gudakim icama E, G, D,
7.20 = violina: svirat u egede = svirat violinu)
\\
180. Eiernockel jernokle, . r., mn., be., 7.8, II = vrsta jela od brana i jaja
\\
181. Eierspeise jerpajs, m. r., be., ali sa stand. izgovorom [aier], 7.8, II =
kajgana
\\
182. Eierspeisklub jerpajsklub, m. r., esek., 7.36 = posprdni naziv nekadanjeg
nogometnog kluba u Osijeku; openito: sportski klub koji postie
slabe rezultate
45
\\
183. Eierstock jertok, m. r., 7.25 = jajnik
\\
184. Einbrenne jmpren, m. r., be., dijalekt. [p]!, 7.8, II = zaprka
\\
185. einbrennen jmprenovat, be., 7.8, V; 7.9 = pomijeati jelo pri kuhanju
sa zaprkom (zapriti)
\\
186.Einbrennsuppe jmprensupa, m. r., be., 7.8, II = pregana juha
\\
187. Einmache jnmoh, m. r., \\jmoh, m. r., be., razg., 7.8, II = zaprka
\\
188. Einfahrt jnfort, m. r., razg., be., 7.4 = kolni ulaz, velik ulazni
hodnik, iroka natkrovljena vea
//
189. einkassieren jnkasirat, be., razg, 7.9 = naplatiti (raun)
//
190. eins jnc, m. r., esek., 7.19 = kartaka igra (drutvena igra)
\\
191. eins d jnca, 7.19 = iz prve, odmah. Ovaj je izraz prodro u
osjeki govor iz jezika slavonskih seljaka.
\\
192. Eisen jzn!, be., 7.34 = izvrsno, odlino, sjajno, divno (izraz
oduevljenja)
\\
193. Eisenbahn jziban, m. r., 7.5; 7.29 = eljeznica; rije se upotrebljava i u
jeziku slavonskih seljaka, a u obliku tepanja (ajzi) pojavljuje se i
u djejem govoru
\\
194. Eisenbahner jznbaner, m. r., 7.12; 7.29 = eljezniar, eljezniki
namjetenik
//
195. Eiskasten jskastn, m. r., be., 7.4; 7.5 = hladnjak za ivene namirnice
7.8, IV
//
196. Elektrik elktrika, . r., 7.5; 7.11; 7.29 = elektrina struja, elektrino
osvjetljenje; tramvaj (prema bekom uzoru die Elektrische);
//
eltrika, . r. = isto to (bez [k] zbog izgovornih potekoa); ovaj
oblik je najei kod seoskog stanovnitva Slavonije
//
197. endeln ndlat, 7.4, I; 7.9; 7.10 = opivati, porubljivati, praviti rubove
(na enskim runim radovima)
//
198. Endeln, das ndlanje, s. r., 7.4, I; 7.10; 7.13 = gl. izvedenica od endlat
//
199. entgleisen zgljzat, posuenica iz jezika eljezniara (ula u gradski
govor), 7.9 = iskliznuti (i figurativno)
//
200. erben rbovat, 7.9; 7.32 = naslijediti
//
201. Erben, das rbovanje, s. r., 7.13; 7.32 = gl. im., izvedenica od erbovat
\\
202.Elingrolette slingroletna, . r., be., razg., iz jezika tapetara, 7.4 = vrsta
roleta (rebrenica) za prozore na stambenim zgradama, roleta od
dugih, uskih letvica (smrekovine)
//
203. Ezeug scajg, m. r., be., 7.5; 7.8, IV = pribor za jelo
//
204. Fackel bklja, . r., stara posuenica (srvnj. vackel, . r.); [f] u
inicijalnom poloaju > [b] kao [w] > [b] (usp. Wchter > bokter,
Wirt > birta), 7.4; 7.5 = lu, zublja
//
205. Fackeltrger bkljonoa, m. r., prevedenica (-noa, m. r., = nosa), 7.12
206. Fackelzug \/bakljda, . r., (usp. tal. fiaccolata, . r., -ata > -ada). 7.17
46
//
207. falsch fl, \\flian, 7.2, I; 7.14 = laan, kriv; neiskren; s nekom
manom
208. falsche Suppe //
fl //spa, . r., \\flina //spa, . r., be., 7.8, II = vrsta juhe

( juha bez mesa)
\\
209. Falschheit flinost, . r., 7.2, I
210. Fltchen fltica, . r., 7.4, I; 7.10
211. Falte flta, . r., 7.4, I; 7.10 = nabor na odjei; bora. 7.25
212. Farbe frba, . r., 7.10
213. frben frbat, 7.9; 7.10
214. Frben, das frbanje, s. r., 7.13
215. Frber frbr, m. r., 7.12
//
216. Frberei ferbrj, m. r., 7.10; 7.12 = bojadisaonica (kem.) za odjeu,
tkanine i sl.
\\
217. Farbhandlung frbrnica . r., esek., 7.12; 7.27
\\
218. Fasan fzn, m. r., 7.2, III
\\
219. Fasche fna, . r., razg., be., 7.5; 7.6, 7.25 = zavoj za rane; gamaa
za namatanje
\\
220. faschen fnat, be., esek., 7.9, 7.25 = zavojem obmotati, povezati,
previti ranu
//
221. Faulenzer fulencer, m. r., stand., 7.5; 7.29, I = pomono sredstvo za
ravno pisanje, tj. list vrstog papira s debelim crtama koji se kao
podloga stavlja ispod papira za pisanje
222. Faum fm, m. r., esek., (be, austr., razg.), 7.8, II; 7.25 = pjena,
umueni bjelanjak; slina, vale, pjena u sluaju bjesnila
\\
223. Faumkoch fumkoh, m. r., esek., be., 7.8, II = vrsta nabujka od
bjelanjka (sladak desert od utucanog bjelanjka i marmelade)
\\
224. Fauteul ftl, m. r., \/fotla, . r., \/fotlja, . r., stara posuenica, (stvnj.
faldstuol > franc. fauteuil > be. fotl), 7.4 = sjedalica s
naslonima za ruke i lea
\\
225 . Faxe fksna, . r., be., razg., 7.1
//
226. Fechtbruder fhtbrder, m. r., be., stand., (-er!), 7.2, I; 7.33 = prosjak,
pokuarac, torbar
//
227. fechten fhtat, be., esek., 7.9 = prosjaiti
\\
228. Fechter fhter, m. r., be., esek., sa standardnim izgovorom (-er!),
7.33 = isto kao pod 226
\
229. Feder fder, m. r., 7.5; 7.11 = elina opruga, spiralna opruga
\
230. Federmesser fdermeser, m. r., 7.5, I; 7.11= sklopiv no(i), aklja

231. federn \/federrat (prema esek. fed ri n), 7.9
\
232. Federsitz fdersic, m. r., esek., 7.29 = sjedalo na spiralnim oprugama (u
koijama)
47
\
233. Federstiel fdertil, m. r., 7.5; 7.29, I = dralo
\
234. Federwei fdervajs , m. r., 7.25 = mastika, milovka, talkovo bjelilo,
panjolska kreda (upotrbljava se kod obuvanja tijesnih cipela)
//
235. fehlen flit, 7.9 = nedostajati
\\
236. Fehler flnga, . r., \\flnka, . r., esek., 7.2; 7.10 = (po)greka (u
odnosu na neko djelo, in, radnju),
\\
237. Feierabend fjromt, m. r., esek., be., razg., 7.10 = svretak radnog
vremena, prestanak s radom
//
238. feige fga, . r., stara posuenica (srvnj. vge), 7.1; 7.2, II = smokva
(juno voe); gesta (vidi 239!)
239. Feigen zeigen pokzat //fge (4. pade. . r., mn.; srvnj. vgen bieten), 7.1; 7.9
= gesta (ispruen palac izmeu kaiprsta i srednjeg prsta) kojom
se eli rei: ipak!
240. fein fn, m. r., fna, . r., fno, s. r., pridjev, 7.2; 7.14 = fin, otmjen,
dobro odgojen
\\
241. Feinheit fina, . r., 7.2
//
242. Feinschmecker fjnmeker, m. r., be., 7.8 = sladokusac, gurman
//
243. Feinstimmer fjntimer, m. r., nova posuenica, stand., 7.20 = ugaa
gudakih instrumenata (radi preciznog usklaivanja visine
tonova na elinim icama)
\\
244. Feldbett fljdbet, m. r., 7.4; 7.5 = poljski krevet (vrsta sklopivog
kreveta)
\\
245. Feldflasche fldflaa, . r., 7.30 = (vojnika) utura
\\
246. Fensterbrett fnsterbret, m. r., 7.4 = prozorska daska
\\
247. Fensterpolster fnsterpolster, m. r., 7.4 = prozorski jastui
\\
248. Fensterstock fnstertok, m. r., 7.4 = doprozornik (drveni okvir u zidu
u koji se usauje prozor)
//
249. fest fst, 7.14 = vrsto, snaano
250. festschrauben \/priarfit, esek., 7.9 = zategnuti vijak, neto privrstiti
zavrtnjem; kao frazem: priarfit nkome pritegnuti nekoga,
satjerati ga u kozji rog
//
251. feucht fjhtno, pridjev, s. r., 7.2; 7.15 = vlano, ovlaeno
\\
252. Fiaker fijker, m. r., be., 7.29 = koija
253. Figur \/figra, . r., 7.20 = ljudska prilika, lik, oblik
//
254. Filz flc, m. r., 7.6; 7.10 = sukno od grubo izatkane vune ili
napravljeno od zalijepljenih i sabijenih vunenih dlaka
\\
255. Fingerhut fngerhut, m. r., 7.4, I; 7.5; 7.10 = naprstak
//
256. Firnis frnis, m. r., i //frniz, m. r., firnajs, m. r., i //frnajz, m. r., be.,
razg., 7.5; 7.10 = pokost (uljevita ili smolasta tekuina za
premazivanje drveta ili kovine radi zatite od vlage)
//
257. Fisch hlasfi, m. r., esek., hibridna posuenica (ma. az hal = riba,
ma. halasz = ribi, njem. Fisch riba), 7.8, II = posebno
pripremljena riblja juha, zapravo riblji gula
48
//
258. Fischpaprikasch fpaprika, m. r., esek, hibridna posuenica (nj. Fisch, ma.
paprikas), 7.8, II = ljutom paprikom zainjena riblja orba
//
259. Fischsuppe fsupa, . r., esek., be., 7.8, II = riblja juha, riblja orba
//
260. flach flh, 7.2; 7.15 = plitak, plosnat
261. flachen flhnit, esek. flahn [fla:xn], 7.9; 7.34; 7.36 = opaliti, tui,
udariti; izraz se zasniva na pojmu Flche > flchen dlanom
udariti, tui
//
262. Flachzange flhcange, . r., mn., stand., //flhcangne, . r., mn., stand. (s
razg. zavretkom), //flhcange, . r., mn., (s razg. [o]),
//
flhcangne, . r., mn., s razg. [o] i razg. zavretkom (razg.
oblici prema bekom dijalekt. uzorku), 11; 7.10; 7.11 =
plosnata klijeta
//
263. Flasche fla, . r., stara posuenica (srvnj. vlasche, . r.), 7.5; 7.8, IV
= boca
//
264. Fleck flk, m. r., //flka, . r., 7.2, 7.25 = mrlja; pjega na koi (pjega
boje jetre, pjega od konog osipa itd.)
//
265. Fleckerl flklica, . r., be., razg., s bekim [l] u -erl i hrvatskim
umanjenikim sufiksom . roda -ica, 7.8, II = u sitne
kvadratie isjeckano juno tijesto, vrsta tjestenine
//
266. fleckig flkav, m. r., //flkava, . r., //flkavo, s. r., pridjev; //flkavo,
prilog, 7.2; 7.14; 7.15
267. fleckig machen \\
zflekat, \\flekat, 7.9 = zamrljati
//
268. Fleischmaschine fljmaina, . r., nova posuenica, 7.8, IV; 7.35 = stroj za
mljevenje mesa; u akom argonu dio frazema u znaenju biti
ispitivan (esek.): hait kum ih in da flaimain = danas mi ne gine
flajmaina, danas e me (profa) imikati
269. Flo fls, m. r., austr., 7.29 = od sirovih debala napravljena splav
drvosjea; mala gornjogradska splav (esek. ta flos (= der Flo),
m. r.!, vidi 7.37!)9
//
270. Formular formlr, m. r. 7.31 = obrazac
\\
271. Fotzen fcna, . r., be., austr., razg., 7.34; 7.36 = amar; batine
//
272. Fotzen geben fcnit, be., austr., razg., 7.9; 7.34; 7.36 = oamariti, amarati,
tui, batinati
273. fraise(n) frs, m. r., be., razg., 7.25 = strahom pruzrokovan gr (kod
djece), usp. srvnj. vreise, . r. = strah
274. Franziskaner \/franciskner, m. r., stara beka posuenica sa standardnim
izgovorom zavrnog sloga, 7.12; 7.21 = franjevac, redovnik,
sveenik franjevakog reda
//
275. Fratschler frler, m. r., be., esek., 7.12 = prodava povra i peradi;
piljar koji svoju robu otkupi od seljaka pa je preprodaje,
preprodava (povra, voa, peradi)
9
Binder upozorava na promjenu roda posuene imenice koja je u standardnom njemakom jeziku
srednjeg roda. Prim. prev.
49
//
276. Fratschlerin frlerica, . r., 7.12 = isto kao pod 275, samo . roda
277. Frulein frjla, . r., (usp. rajnsko-franaki frule, s. r.), 7.2, I; 7.12 =
gospoica; uiteljica, odgojiteljica
278. frei frj, 7.1; 7.10; 7.14; 7.35 = slobodan, bez radne obveze, na
dopustu
\\
279. Freier frjer, m. r., stand., rajnsko-franaki, esek., 7.1; 7.2, I; 7.33;
7.34 = momak; neradnik; kico
\\
280. Freilauf frjlauf, m. r., be., nova posuenica, 7.10; 7.11, 7.24 = bicikl
sa slobodnim pogonskim kotaem (vrsta bicikla s napravom na
osovini pomou koje se pogonski kota moe iskljuiti)
//
281. frisch frko, be., 7.2; 7.14 = svjee; urno
//
282. frisch u. gsund! frunksund!, be. frisch un gsund!, 7.17 = elja koja se
izrie uz lako udaranje prutom na Dan nevine djeice, a znaenje
joj je Budi io i zdrav!
//
283. Friseur frzr, m. r., be., 7.10; 7.12
284. frisieren \/frizrat, be., 7.9; 7.10
//
285. Frisiermantel frizrmantl, m. r., be., 7.7; 7.10 = kratak ogrta koji se pri
eljanju (ena) prebaci preko ramena
286. Frisur \/frizra, . r., 7.7; 7.10
287. froh fr, esek., 7.2, I = zadovoljan, veseo
\\
288. Frhjahrsmantel frjarsmantl, m. r., be., 7.6 = prijelazni ogrta, lagan ogrta
za proljetno vrijeme, mantil
//
289. Frhstck frtik, m. r., be., austr., \\frtuk, m. r., rajnsko-franaki, bav.,
i \\frtik, m. r., esek., 7.8, II = doruak
\\
290. frhstcken frtikat, be., austr., \\frtukat, rajnsko-franaki, 7.9 =
dorukovati
291. Flle fl, m. r., esek., \/fla, . r. (prema standardnonjemakom uzorku
(. r.), 7.8, II = nadjev (za razna peenja i jela)
//
292. fllen flovat, 7.8, V = nadijevati peenje, razna jela (papriku, sarmu
i dr.)
//
293. Fllfeder flfeder, m. r., nova posuenica, stand., //flac, m. r., aki
argon, 7.5; 7.29, I; 7.35; 7.36 = naliv-pero
\\
294. Fnfer fmverica, . r., 7.24 = u sportskom argonu oznaka za
nogometnu loptu veliine br. 5
295. Fu fz//ugz i //fzuguz, m. r., esek. hibrid, 7.34; 7.36 = doslovan
prijevod nogu u guzicu; ova hibridna tvorenica je mukoga
roda zato to se pod njom podrazumijeva udarac nogom
//
296. Fubad fzbad, m. r., razg., ( = [s] > [z] ispred [b], 7.25 = vrua
kupka nogu radi lijeenja (hunjavice, prehlade i sl.)
\\
297. Fusack fsak, m. r., esek., 7.4; 7.5 = vrea za spavanje
50
//
298. Fusocke fsekla, . r., bav.-austr., razg., 7.6 = kratka arapa
\\
299. Futter fter, m. r., stand., 7.6 = podstava
//
300. fttern ftrovat, esek., 7.9; 7.10 = priiti podstavu na odjeu
//
301. Gabelfrhstck gblec, m. r., zagr., be., austr., 7.8, II
//
302. gagern ggrovat, esek., (usp. srvnj. ggern = vikati kao guske ga),
7.9; 7.34; 7.36 = govoriti, gakati, brbljati, truati gluposti
\\
303. Galosche kalna, . r., razg., rajnsko-franaki, \\kljaa, . r., esek.
[kaloun], . r., 7.6 = gumena cipela koja se navlai na konu
cipelu radi zatite od snijega, vode i blata
//
304. Gang gnk, m. r., (srvnj. ganc), \/gnjak, m. r., esek., 7.4 = hodnik,
predvorje, trijem
//
305. gargeln grglovat, esek., srvnj. gargeln, be. [okrgln], 7.9; 7.34;
7.36 = prerezati grkljan, zaklati
//
306. Grtner grtner, m. r., stand., 7.12 = vrtlar
//
307. Grtnerei gertnrj, . r., esek., gradski, 7.12 = vrtlarstvo
308. Gas gs, m. r., nova posuenica, 7.4; 7.5; 7.10; 7.11; 7.34 =
rasvjetni plin; pogonski plin za vozila; gas! u atrovakom
znai kidnuti, npr. gs, puan, ta //drot kumt Kidac, deki, ide
pajkan!)
\\
309. Gatter gter, m. r., bav.-austr., 7.4; 7.5 = vrsta vrata (u vodoravnom
poloaju) koja vode na tavan ili u podrum a zatvaraju se bravom
s oprugom; ograda ( od irokih letava)
\
310. Gaze gza, . r., 7.25 = gaza za rane, vrsta zavoja za obradu rana
//
311. Gebackenes phanac, m. r., be. [bkans], s. r., 7.8, II = peeno pile; pile
za peenje
312. gebackenes Schnitzel //
phovana \\ncla, . r., be., stand. [pa]: paniert!,
//
phovana \\ncla, . r., be., razg., 7.8, II = paniran, pren
odrezak (telei odrezak)
\\
313. Gefreiter gefrjter, m. r., posuenica iz austr. vojnikog jezika, 7.30 =
kaplar ( najnii in u mnogim vojskama)
//
314. Gfrett kfrt, m. r., be., bav.-austr., prema Gefreise, srvnj. vreise, m.
r., nevolja, srvnj. vretten muiti, gnjaviti, 7.1 = muka, nevolja,
nedaa
//
315. gfretten, sich kfrtat se, razg., esek., be., bav.-austr., usp. 314, 7.9 = s
mukom se provlaiti kroz ivot, muiti se, boriti se s
potekoama
316. Gfrr kfrr, m. r., esek., be., bav.-austr., 7.25 = promrzlina
317. gefllte Brust //
flovana //prsa, mn., be., 7.8, II = punjena telea prsa
318. gefllter Paprika flovana \\pprika, . r., be., 14, II = punjena paprika
//
319. geflltes Huhn //

flovana //kko, . r., 7.8, II = punjena koko
//
320. geil gjl, esek. < be., 7.2; 7.8, VII = vrlo obilno (u odnosu na
jelo), vrlo slatko, vrlo masno (nikada u odnosu na ljude!10)
10
U standardnom se nj. jeziku rije geil upotrebljava (esto) pejorativno u odnosu na ljude u
znaenju: pohotan, seksualno uzbuen; pohlepan. Prim. prev.
51
//
321. geieln gjzlovat, esek., stara posuenica, 7.9; 7.34 = nekoga goniti,
loviti, muiti, kinjiti (zapravo: goniti biem), juriti za nekim
322. Gekrse \/krzle, . r., mn., be, esek., 7.8, I = iznutrica iz ivotinjske
utrobe u sirovom stanju i kao posebno pripremljeno jelo
\\
323. Gekrsefleisch krclflaj, m. r., esek., be., razg., kao 322, 7.8, I; 7.34 =
prema 322; u atrovakom: prost puk, svjetina, olo, bagra,
fukara, rulja
//
324. Gelnder gelnder, m. r., stand., be., 7.4 = stubina, ograda, balkonska
ograda
325. Gemse gemz, m. r., esek., be., 7.8, I, II = povre u sirovom stanju i
pripravljeno kao jelo (kuhano)
//
326. Gendarm ndar, m. r., be., razg. [andr], m. r., 7.12; 7.32 = policajac
327. geriebenes Gerstl /\rbani \\grtl, m. r., be., 7.8, II = od tvrdog odn. tvrdo
zamijeenog tijesta s jajima naribane mrvice koje se ukuhavaju u
juhu, tarana
328. Germ \/grma, . r., be., 7.8, I = kvasac
//
329. Germteig grmtajg, m. r., be., 7.8, II = s kvascem pripremljeno tijesto
(tijesto za kolae)
//
330. gerstete Kartoffeln rstani \/krumpr, m. r., mn., //rstovani \/krumpr, m.
r., be., 7.8, II
\\
331. Gerste grtl, m. r., (bav. >) be.,\\grl, m. r., isto to samo bez [t]
(zbog izgovornih potekoa), 7.8, I = naribana jemena zrnca
kao dodatak juhi
//
332. Geschft kft, m. r., be., razg., 7.1; 7.27; 7.34 = profit, dobit, korist,
prednost; posao; smisao (u frazemu: teiz is ka keift! to nema
nikakvog smisla, od toga nemam nita, to nije nikakav posao, to
je u tome pogodnost za mene?
333. geschoppte Gans //pana //gska, . r., be., 7.8, I = tovljena guska
//
334. Geselchte, das slhovano, s. r., be. , 7.8 = dimljeno meso
//
335. gestreift trjfast, m. r., pridjev, stand., trfast, isto to, razg., be.,
7.2 = prugast (u raznim nijansama)
//
336. Gewicht gevht, m. r., 7.28 = teina (ustanovljena na vagi); uteg
//
337. Gewinde, das kvnt, m. r., ba., bav.-austr., 7.10; 7.11 = navoj (na cijevi,
grlo na arulji itd.)
338. gezogener Strudel \/gecgntrudla, . r., be., 7.8, II = savijaa od vuenog
tijesta (tijesto se izvue posve tanko)
//
339. giften, sich gftat se be., 7.9 = derati se, jediti se zbog neega
340. Gigerl \/ggl, m. r., be. Gigerl = Gockerl, Kickl, Hhnchen pijetli)
7.2, I; 7.33 = kico, minker
//
341. Gips gps, m. r., 7.5; 7.10
//
342. gipsen gpsat, 7.9 = raditi s gipsom, obraivati gipsom
\\
343. Gitter gter, m. r., stand., 7.4 = reetka (bilo koje vrste)
52
//
344. Glanz glnc, m. r., stand., //glnc, m. r., razg., be., 7.2; 7.3 = sjaj
345. glnzen glncat, esek., prijelazni gl. = latiti voskom, polirati; glncat se,
pov. gl. (prema hr. uzorku sjati se), 7.9
346. Glaser \/klzer, m. r., razg. sa standardnim izgovorom sufiksa -er, esek.
[klzr], 7.2, III; 7.36 = libela, vilin konjic, konjska smrt
(kukac); njemaki naziv (doslovan prijevod staklar) nastao je
zbog kukevih staklastih, providnih krila
//
347. Glaskugel klznka, . r., esek. < zagr. njem., 7.23 = stakleni kliker
//
348. Glaspapier glspapir, m. r., 7.5; 7.10 = brusni papir
349. Glasur \/glazra, . r., 7.5; 7.8, II
//
350. Glott glt, m. r., //klt, m. r., razg., be. < engl. cloth, 7.6 = vrsta
tkanine, vrsta tkanja; lanena/pamuna tkanina ija je prava
strana glatka i sjajna
//
351. Glhwein glvajn, m. r., be., 7.8, III = kuhano vino
352. Goal gl, m. r., be. < engl., posuenica iz sportskog jezika, 7.24 =
pogodak u mreu u nogometu
//
353. Goalman glman, m. r., be. < engl., 7.12, 7.24 = vratar u nogometu
\\
354. Goiserer gjzerica, . r., be., austr., 7.6 = vrsta cipele za planinare
355. Gpel \\gpel, m. r., 7.10; 7.26 = vitao, ekrk, kolotur koji pokreu
konji, zastarjelo: vitlo vralice koje pokreu konji
//
356. Graben grba, . r., 7.2, IV = jarak
\\
357. Grber grbar, m. r., bav., razg., 7.12 = onaj koji kopa grobove i
obavlja tehnike poslove ukopa
//
358. Graf grf, m. r., (srvnj. grve), stara posuenica, dijalekt. [o] < [],
austr., 7.12
//
359. grau gru i //gro, (au > ao zbog izgovornih potekoa), 7.3
\
360. Grenadier / grenadr, m. r., posuenica iz starog austrijskog vojnikog
jezika, 7.12; 7.30 = pjeak (vojnik)
//
361. Greling krajzl, m. r., i //korjzl, m. r., esek., 7.2, III = vrsta rijene
ribe ( veliine dlana i vrlo lijepih boja) = Steingreling
sunanica11
362. Grie /\grz, m. r., rajnsko-franaki, ([s] > [z]), 7.8, I = krupica
\\
363. Griekoch grskoh, m. r., be., esek., 7.8, II = kaa od krupice s
mlijekom
//
364. grielich grzlast, pridjev, m. r., ([s] pred [l] > [z]), 7.2 krupiast,
hrapav
//
365. Grienudel grsnudle, . r., mn., be., 7.8, II = vrsta tjestenine, rezanci
pomijeani s uprenim krupicama
//
366. Griff grf, m. r., be., (ali: imati to u \/grfu, 6. pade, lokativ = biti
vjet u neemu), 7.5, 7.24 = zahvat u sportu, npr. u hrvanju;
majstorija; drka na posudi
11
Usp. Zoran Timarac (1995). Tintfi na ajskanalu. Udica 5: 43. Prim. prev.
53
367. Griffel \/grfl,

m. r., austr., 7.22 = pisaljka za pisanje na tablici od
kriljevaca (to je ranije bio sluaj u prvom razredu osnovne
kole)
//
368. Grind grnt, m. r., bav.-austr., 7.25 = kona bolest, koni osip,
krasta, liaj
//
369. grindig grntav, pridj. m. r. od 308, 7.25 = krastav
370. grob grb, pridj. m. r., razg. (zatvoreno [] > []), 7.2,I
371. Gromutter \/grsa, . r., esek., be., (gradski govor), hipokoristik, 7.1;
7.16 = baka
372. Grundamt \\
grntvni \red, m. r., stara posuenica, 7.31 = ured u kome
se vode zemljine knjige
373. Grundamtsbeamter \\grntvniar, m. r., 7.12; 7.31 = slubenik koji vodi
zemljine knjige
\\
374. Grundbirne krmpr, m. r., i \\krmpr (razg), m. r., junonj. dij., rajnsko-
franaki: [ti krmbir], . r., mn., 7.8, I
375. Grundbirndrucker krmpir\\drker, m. r., razg. sa standardnim izgovorom
\\
zavrnog dijela, esek., 7.5; 7.8, IV = kuhinjska sprava za

gnjeenje krumpira
376. Grundbirnnockerl \\krmpir\\nkle, . r., mn., esek., bav.-austr., rajnsko-franaki,
7.8, II = jelo od tijesta i krumpira, (poznato pod bekim nazivom
grenadirmar), trganci s krumpirom
\\
377. Grundbuch grntvnica, . r., 7.31 = zemljina knjiga (u koju se unose
nekretnine), posjedovnica
378. grundieren \/grundrat, 7.9; 7.10 = obojiti temeljnom bojom na koju
dolazi druga boja (u slikarstvu)
\\
379. grndlich grndlih, pridjev, be., razg., 7.1; 7.14 = u jeziku domaica
znai grndlich machen temeljito obaviti, tj. itav stan
temeljito pospremiti i oistiti
//
380. Grnzeug grncajg, m. r., esek., be., 7.8, I = zelen za juhu (perin i dr.)
//
381. Gruppe grpa, . r., stand., 7.1
//
382. gurgeln grglat, esek., 7.9, 7.25 = u sluaju oboljenja i upale ispirati
grlo ljekovitim sredstvima, grgljati
//
383. Gurgeln, das grglanje, s. r., izvedenica od gurglat, 7.13, 7.25 = ispiranje
grla, grgljanje
//
384. Gurt grt, m. r., i \\grtna, . r., razg., be., 7.5; 7.10 = remen za
prijenos robe, tapetarska traka u madracu, traka/remen openito
\\
385. Grtel grtl, m. r., be., 7.5; 7.6 = remen, pojas, opasa, kai
386. Gu gs, m. r., 7.5; 7.10; 7.11 = ljevano eljezo
\\
387. Germpel krmpl, m. r., esek., be., razg., 7.5 = drangulije, stvari male
vrijednosti
//
388. Haarnadel hrnadla, . r., be., 7.7 = ukosnica
54
389. habt acht! \

hp //tk! i //haptk, m. r., 7.30 = staroaustrijska vojnika
zapovijed: Pozor! Mirno!
\\
390. Hachse hksna, . r., be., bav.-austr., 7.1 = noga, stopalo
//
391. hacke rein! hakerjn! < hack herein! ili hacke rein! i //hakerin, m. r.,
esek., 7.36 = veseli uzvik: hajde, naprijed (u puni ivot); kao
imenica u frazemima, npr. hait mohma hakerajn danas emo se
zabaviti/proveseliti, danas idemo u ivot
//
392. hkeln hklat, be., 7.4, I; 7.9 = kukiat, u enskom runom radu
plesti iglom kukaom
//
393. Hkelnadel hknadla, . r., esek., razg., (prvo [l] izostavljeno zbog
potekoa u izgovoru), 7.4, I = igla za kukianje, kukaa,
kakalica
\\
394. halb hlbi, m. r., esek., be, esekerska tvorenica od dijlekt. hlb
(be.) i hr. umanjenikog sufiksa -i, 7.27; 7.34; 7.36 = novi
od 50 para (pola dinara)
//
395. Halbzylinder hlbec, m. r., esek., be., (od: hlbes, hlb\t\s > //halbec), razg.,
7.6 = vrsta eira, polucilindar
//
396. Halle hla, . r., 7.4 = trijem, predvorje, dvorana
//
397. Handreifen hndrajf, m. r., be., razg., esek., 7.6, I = narukvica od
plemenitog metala kao ukras, grivna
//
398. Hanswurst hansvrtk, m. r., posuenica iz knjievnog odn. kazalinog
jezika, razg. ([t]!, (-ak je hr. nastavak za oznaku mukog roda)
7.20 = znaenje kao u njemakom jeziku ( komino lice u
njemakoj kazalinoj umjetnosti)
//
399. hart hrtno, esek, (hart + hr. priloki nastavak), 7.1; 7.14; 7.34;
7.36 = kao be. kla, klassisch, tj. besprijekorno, divno, bez
greke; neustraivo, hrabro
\\
400. Htschel hl, m. r., be., razg., 7.8, I, II = ipak, marmelada od ipka,
pekmez od ipka
//
401. Haupttreffer huptrefer, m. r., stand., 7.27 = glavni zgoditak
402. Hausmannskost \\
dma //kta, . r., be., 7.8, II = jednostavna, krepka
hrana
//
403. Hausmeister huzmajster, m. r., be., stand., 7.12 = kuepazitelj
//
404. Hausmeisterin huzmajsterica, . r., //huzmajsterka, . r., be., (-ica i -ka su
nastavci za . rod), 7.12 = kuepaziteljica
405. Haustror \\
hustor, m. r., i //ustor, m. r.. (bez [h] zbog izgovornih
potekoa u vidu isto organskog napora uvjetovanog jaim
pritiskom pri izgovoru naglaenog [a]), 7.4
406. Haus, z cz, be., junoalemanski, od zu hus zu Hause (= nach Hause),
razg., 7.34; 7.36 = kui
\\
407. heikelig hjklih, stand., \hglih, razg., be., 7.2; 7.15 = osjetljiv;
izbirljiv
408. Heiligenstriezel \\
hjligtricla, . r., \\hjlingtricla , . r., esek., be., razg., 7.8
I, II; 7.17 = vrsta peciva koje se jede na Dan svih svetih
55
\\
409. Hengel, uz F. N. hnglovac, esek., 7.34; 7.36 = javni zahod u Gornjem gradu
Osijeka koji je sagraen ?1935. za vrijeme gradonaelnika dr.
Hengla (1926. uveo u Osijeku i elektrini tramvaj) i po njemu
dobio aljivo ime. Tvorenica govori o veseloj prirodi Esekera.
Vrijedno je spomenuti da su Esekeri i javne zahode drugih
gradova zvali henglovac, npr. zagrebaki henglovac =
zagrebaki javni zahod.
\\
410. Henkel hngl, m. r., be., razg., 7.5; 7.8, IV = ruka, drka na posudi
\
411. Henne hn, . r., esek. [ti hin], . r., 7.34; 7.36 = djevojka, npr. to ti
je hartna hen!, esek.: tiziza harte hein! to je krasna cura!
\
412. Hering hring, m. r., be., razg., \hringa, . r., 7.8, I, II = sle
\\
413. Herz hrc, m. r., be., 7.19 = karta u kartakoj igri
414. Herz-Unter \\
herc //nter, m. r., be., razg., (u ovom sluaju rije herc nije
naglaena!, (usp. akcenat sloenica u austr. govoru!), 7.19 =
414 spada, kao i ostale herc karte, pod 413.
\\
415. herzig hrcig be., 7.2, I; 7.15 = mio, ljubak, draestan, umiljat
\\
416. Hetze hec, m. r., be., 7.19 = ala, radost, uitak
//
417. Himbeere hmber, m. r., be., razg., 7.8; 7.8, III = malina (plod, bun,
sok)
\\
418. Himbeersaft hmbersaft, m. r., be., razg., 7.8, III = sok od malina
\
419. Hobel hbl, m. r., razg., 7.10 = blanja, strugalica
//
420. hobeln hblat, 7.9; 7.10 = blanjati, strugati
\
421. Hobelschatten hblatne, . r., mn., be.. 10 = blanjevina, strugotina

422. hochstapeln \/hohtaplrat i \/hotaplrat, esek. hohtapli n, 7.9; 7.33 =
ponaati se kao hohtapler, izdavati se za neto vie nego to je u
stvarnosti
//
423. Hochstapler hhtapler, m. r., stand., //hotapler, m. r., (bez [h] ispred []
zbog oteanog izgovora), 7.2, I; 7.33 = netko tko se izdaje za
neto vie nego to jest, varalica otmjenog ponaanja
\\
424. hchstens hkstnc, esek., 7.1; 7.14; 7.36 = najvie; u najboljem sluaju
\\
425. Hockerl hkla, . r., i \\hklica, . r., umanjenica, be., 7.4 = kuhinjska
stolica bez naslona za lea i ruke
//
426. Hofirant hofirnt, m. r., esek., 7.16 = ljubavnik, oboavatelj, tko se
udvara nekoj djevojci, tko hoda s nekom djevojkom
//
427. Hofirantin hofirntica, . r., esek., 7.16; 7.36 = ljubavnica, djevojka.
Ovaj izraz je nepatvorena konstrukcija osjekih utokljunaca
kojom su mlai zadirkivali stariju brau ili prijatelje kad bi
govorili o njihovim djevojkama. Sam besmisleni oblik ove
tvorenice govori jasno da potjee od djece.
428. hofieren \/hofrat, stara posuenica, 7.9 = udvarati se (nekoj eni);
hodati s nekom djevojkom; hofrat se = esek., udvarati se jedno
drugom (muko i ensko), hodati, biti ljubavni par
56

429. Hofieren, das \/hofrnje, s. r., izvedenica od 428, 7.13 = udvaranje,
hodanje
430. Hofierer \/hofrer, m. r., 7.16 = ljubavnik; tko hoda s nekom djevojkom
//
431. Hohlhippe holpna, . r., razg., be., 7.8, II = cjevasta vafla, tanko
hrskavo cjevasto pecivo koje se jede sa sladoledom
\\
432. Hohlschliff hllif, m. r., nova posuenica, 7.10 = lijeb na nou klizaljke
//
433. Holzhacke hlcokna . r., razg., austr., (usp. narjeja Gradia i Slovake),
esek., 7.5, I; 7.10 = sjekira
//
434. Holzschneider hlnajder, m. r., be., ([c] + [] = []!, 7.10; 7.12 =
drvoreza, radnik ogrjevne firme koji doe u kuu zajedno s
isporukom loivog drva da bi, ako je potrebno, izrezao drva
//
435. Hornist hornst, m. r., 7.20; 7.30 = svira u rog
436. ho, ruck! h //rk!, be., esek., 7.1; 7.37 = uzvik koji treba da potakne
istovremeni pokret pri podizanju ili guranju tekog tereta;
Horuk, m. r., naziv plae na lijevoj obali Drave. Ime potjee od
osjekih veslaa koji su pokatkad tamo vjebali veslanje a odnosi
se na uzvik ho ruck! pri udaru vesla u vodu, potom na potrebu da
se povea snaga zaveslaja jer se u blizini plae nalaze mnogi
vrtlozi (to je za veslae veoma naporno).
\
437. Hose hznice, . r., mn., esek., umanjenica od razg. be. [hz], . r.,
(-ice = mn. nastavka za . rod -ica; -a u mnoini postaje -e!),
7.6 = hlae, djeje hlaice, gae (vrijedi i za ensko rublje)
438. Hosentrger \
hzn\trgeri, m. r., mn., (u hrvatskom jeziku nema oblika za
jedninu!), razg. sa standardnim izgovorom nastavka ([er]!), 7.6
= naramenica, poramenica
\
439. Hoserl hzlice, . r., mn., (nema jednine!), esek., be., usp. 437, 7.6 =
hlae, hlaice; gae (vai i za ensko rublje)
\
440. Hhnerauge hneraug, m. r., be., razg., 7.25 = kurje oko na stopalu (na
nonom prstu), bolna ronata tvorevina na stopalu
\\
441. Hundsfott hncut, m. r., i //ncut, m. r., usp. 405 (kao kod haustror), be.,
esek., 7.19 = aljivina
\\
442. Hundsftterei huncutrija (< \\huncfutrija), . r., esek., od huncuter, m. r., <
be. [hundsfud], m. r., sa standardnim izgovorom nastavka -er
= aljivina (usp. 441), be. [hundsfoudri], . r., 7.19 = ala,
razuzdano veselje, glupa vragolija, nestaluk
443. hundsfottieren \/huncutrat, esek., usp. 441, 442, 7.9; 7.19 = aliti se,
vragolijati, zbijati prihvatljive nepodoptine
444. hurra! //
hr! i //r!, 7.1
//
445. hutzen hckat, austr., lovaki argon, srvnj. huzen hukati na gonjenje,
7.9 = (na)hukati protiv nekoga
//
446. Inkassant inkasnt, m. r., 7.12 = naplaiva, blagajnik neke ustanove
koji, obilazei dunike, ubire novac izvan firme
57
447. inkassieren \/inkasrat, 7.9 = naplatiti, ubirati novac

448. Isolator izoltor, m. r., nova posuenica, 7.10; 7.11 = izolator u
elektrotehnici
//
449. Isolierband izolrband, m. r., stand., 7.5; 7.10; 7.11 = traka za izoliranje
elektrinih ica
450. isolieren \/izolrat, 7.9; 7.11 = izolirati (u elektrotehnici i medicini)
\\
451. Jacke jkna, . r., razg., i \\jknica, . r., umanjenica (-ica,
umanjeniki sufiks za . rod), 7.6 = kratki gornji kaput, haljetak
452. jh gh, esek., rajnsko-franaki, 7.1; 7.14 = brzo, iznenada
//
453. jammern jmrat, //jmrovat, be., austr., 7.9 = jadikovati, kukati
454. Jammern, das //
jmranje, //jmrovanje, s. r., 7.13 = jadikovanje, kukanje
\\
455. Jause juzn, m. r., \\juzna, //jina, //ina ([j] izostavljeno, [s] >
[]), . r., be., 7.8, II = uina, prijepodnevni obrok oko 10 sati;
popodnevni obrok
456. jausen \\
juznat, \\juznovat, //jinat, //inat, be., razg., 7.8; 7.9 =
uinati
//
457 jodeln jdlat, //jdlovat, be., austr., 7.9 = pjevati na osobit nain,
tj. izmjenjujui prsne s grlenim glasovma (uobiajeno u Alpama)
//
458. Jodeln, das jdlovanje, //jdlanje, s. r., usp. 457, 7.13
//
459. Jodler jdler, m. r., be., austr., usp. 457, 7.19 = pjeva koji jodluje
\\
460. Joppe jpa, . r., be., 7.6 = haljetak, kaputi
\\
461. Jungfer jnkfer i \\jmfer, m. r., standardni izgovor nastavka -er! ,
7.1; 7.2, I; 7.33; 7.34 = mukarac bez seksualnog iskustva.
Nastavkom -ica Esekeri su konstruirali tvorenicu enskog roda
\\
jnkferica, \\jmferica u znaenju nevina djevojka
\\
462. Junges jnges, m. r., be., esek., 7.8, II = nogice, glava, vrat i krilca
zaklane peradi (sitni se ukuhava u pileu juhu a nakon toga jede
s nekim umakom (prije peenja kao glavnog jela); k tomu: //spa
od \\jngesa, . r., = juha od spomenutih dijelova peradi
\\
463. Kabel kbel, m. r., nova posuenica, 7.10; 7.11; 7.29 = elektrini
kabel u radiotehnici i elektrotehnici
\\
464. Kachel khl, m. r., mn.: \\khlovi i \kljevi, stara posuenica (srvnj.
kachele, kachel, . r.); kod kaljevi izostavljeno [h] i palatalizirano
[l] u [lj]; gubljenje glasa [h] uvjetovano je naglaenim [a] koje
mu prethodi, 7.4; 7.10 = ploica za zidanje pei (od keramike)
\\
465. Kachelofen khlofn, m. r., razg., 7.4 = kaljeva pe (hibridna prevedenica,
pe = Ofen)
466. Kaiserschmarren \\
kjzer\mrn, m. r., be., austr., 7.8, II = carski drobljenac
(jelo od jaja, brana i mlijeka preno na maslacu)
\\
467. Kaiserschnitt kjzernit, m. r., 7.25 = kirurki zahvat pri poroaju
58
\\
468. Kaisersemmel kjzerica, . r., be., 7.8, I = vrsta peciva ; doslovan prijevod
na njemaki bio bi zapravo Kaiserin ( carica) jer je nastavak
za . r. -ica samo dodat osnovnoj rijei Kaiser ( car), (usp. 461),

zemika
\\
469. Kamin kmn, m. r., 7.4 = starinsko otvoreno loite u sobi, otvorena
pe s izravnim dimnjakom za zagrijavanje prostorija neposred-
nim plamenom
//
470. Kammgarn kmgar, m. r., razg., 7.6 = vrsta tkanine, vrsta tkanja u
industriji tkanina (tkanina za odjeu)
\\
471. Kanal knl, m. r., 7.4
472. Kanalisation \/kanalizcija, . r., 7.4
\
473. Kandel kndla, . r., i \kndilica, . r., umanjenica, razg., be., (srvnj.
kandel, . r.), 7.5; 7.8, IV = kantica, kantica za mlijeko
\\
474. Kandelzucker kndlcuker, m. r., be., 7.8, I = uti kristalni eer od eerne
trske
475. Kanne knta, . r., stara posuenica (nvnj.; 16., 17. stoljee, kante =
Kanne), 7.5; 7.8, IV; 7.33 = kanta; u atrovakom: anus, vulva
( k tomu glagol kantat se = futuere, eviti se)
//
476. Kaplan kapln, m. r., stara posuenica (srvnj. kapeln, m. r.), 7.12;
7.21 = crkveni dostojanstvenik, kooperator, pomoni sveenik,
pomonik upnika
//
477. Kappe kpa, . r., stara posuenica (srvnj. kappe, . r.), 7.6 = vrsta
pokrivala za glavu
\\
478. Kapsel kpsla, . r., be., 7.4; 7.5; 7.10; 7.30 = mali metalni cilindar
ili kapica na mecima, napunjena eksplozivom; papirnata petarda;
cilindrini poklopac kojim se zatvara otvor na dimovodnoj cijevi
da ne bi pri uklanjanju cijevi a dospjela u stan
//
479. Kaputze kapca, . r., razg., //kapcna, . r., be., razg., stara
posuenica (srvnj. kabtze, s. r.), 7.6 = kukuljica, kapuljaa
480. Kapuziner \/kapucner, m. r., be., 7.21; 7.8 = redovnik franjevakog
reda; crna kava s malo mlijeka
481. Karbonnade \/karmandla, . r., razg., 7.8, I = svinjski kare, svinjska
karmenadla (odrezak, kotlet)
//
482. Karfiol karfl, m. r., be. stand., 7.8, I = cvjetaa
\\
483. Kassier ksr, m. r., be., austr. administrativni jezik), 7.12 =
blagajnik
//
484. Kassierin kasrica, . r.., 7.12 = blagajnica
//
485. Kastanie ksten, m. r., be., (esek. [keist], . r.), razg., 7.2, II = plod
kestena
486. Kegel \/kgl, m. r., i \/kgla, . r., be., 7.19 = unj
//
487. Kegelbahn kuglna, . r., esek., 7.19
//
488. keilen kjlovat esek., 7.9; 7.34; 7.36 = zadirkivati, peckati, rugati se,
praviti koga budalom
59
//
489. Kellner klner, m. r., be., austr., 7.12
//
490. Kellnerin klnerica, . r., be., austr., 7.12
//
491. Keramik kermika, . r., stand., nova posuenica, 7.12
//
492. Keramiker kermiar, m. r., 7.12
//
493. Keuchhusten kjhustn, m. r., be., razg., 7.25 = hripavac, veliki kaalj
\\
494. Kiebitz kbic, m. r., be., austr., 7.19 = promatra kod drutvenih igara
495. kiebitzieren \/kibicrat, esek., 7.9; 7.19; 7.36 = promatrati kako igraju
sudionici u nekoj drutvenoj igri; \/kbit (tvorenica u argonu
esekerskih uenika i u atrovakom) buljiti
496. Kipfel \/kfla, . r., be., 7.8, I, II = vrsta peciva, roi
//
497. Kirchweih krvaj, m. r., esek., rajnsko-franaki, //krbaj, m. r., 7.1; 7.17;
7.21 = crkveni god; godinji sajam
\\
498. Kiste kstna, . r., be., razg., \\ktra, . r., stara posuenica (srvnj.
kiste, . r.), 7.4; 7.5; 7.10; 7.27 = sanduk, drveni sanduk,
sanduk za otpremanje robe; lijes
//
499. Kitt kt, m. r., nova posuenica, 7.10 = prozorski kit (staklara)
//
500. kitzeln gclat, be., razg., 7.9 = golicati
\\
501. Klammer klmerica, . r., (i ovdje opet nastavak za . r. -ica, da bi se
ostalo vjerno njemakom uzorku i u odnosu na rod), 7.10 = sve
vrste spajalice, pritegae, skobe (uredska, zidarska itd.)
502. Klampfe klmfa, . r., (be., razg., 7.5; 7.10 = skoba, vea eljezna kuka
za spajanje veih predmeta u graditeljstvu
\\
503. Klavier klvr, m. r., be., austr., 7.20
504. Kleid kljda, . r., esek., stand. oblik djejeg jezika, 7.6 = haljina,
haljinica
\\
505. Kleister kljster, m. r., stand., 7.10 = ljepilo od brana, krobni
ljepak
506. klopfen \/klfat, esek., [pf] > [f] zbog potekoa u izgovoru, klofat tepihe
praiti tepihe; klofat meso lupati meso, klofat komu tur praiti
komu tur (= tui), 7.9
\\
507. Klopfer klpfer, m. r., stand., esek., 7.5, I; 7.8, IV = tepihklopfer
ispraiva za tepihe, flajklopfer bat, eki za meso (kojim se
izlupa meso prije nego to se stavi da se pee, npr. odrezak)
//
508. Kloster kltar, m. r., razg., rajnsko-franaki [klut\], s. r., stara
posuenica (srvnj. Klster, s. r.), 7.21 = samostan
\\
509. Klucker klker, m. r., esek., 7.23 = kuglica od ilovae ili stakla (kojom
se igraju djeca), pekula, kliker (usp. srvnj. klecken udariti,
pogoditi i pritom proizvesti zvuk; kleckel, m. r. = bat na zvonu),
(gornjonjemaki Klucker, m. r.)
510. Klumpen klmpa, . r., i klmpa, . r., esek. rajnsko-franaki, 7.6 =
cipela, papua od drveta
60
\\
511. Kluppe klpna, . r., be., razg., 7.5, I = tipaljka za rublje
//
512. knaufen knjufat be., austr., 7.9 = dosaivati jadikovkama,
zanovijetanjima
//
513. Knaufen, das knufanje, s. r., i //knjufanje, s. r., 7.13 = dosadno
jadikovanje; zanovijetanje
//
514. Knauferl knjufalo, s. r., be., esek., 7.2, I = plaibaba (to dosauje
svojim jadikovkama); zanovijetalo
515. Kndel \/kndla, . r., be., 7.8, II = valjuak, okruglica
516. Knpfelzieher \\
knpfl\cger, m. r., be., razg, 7.6 = vrsta uice kojom se
zakopava dugmad na cipelama
\\
517. Knorpel knrbla, . r., esek,, 7.23 = kuglica od ilovae ili stakla,
pekula, kliker
//
518. knorpeln knrblat se, esek., 7.9; 7.23 = igrati se pekulama, pekulati
se
519. Kntel \/kndla, . r., be., razg., (kntl, kndl, [t] > [d]), 7.7 =
puna, vor od spletene kose (enska frizura)
//
520. Koch kh, m. r., be., esek., 7.8, II = nabujak
//
521. Koch khar, m. r., (stariji oblik //kuha, m. r., vie se ne
upotrebljava), 7.8; 7.12 = netko kome je poziv pripremanje
jela, tko se obrazovao za pripremanje jela
//
522. Kchin kharica, . r., 7.8; 7.12
//
523. kochen khat i //kvat ([h] > [v]), stara posuenica, 7.8, V; 7.9
\\
524. Kocher kher, m. r., nova posuenica, stand., 7.5, I; 7.8, IV; 7.11 =
elektrino kuhalo, reo
\\
525. Kochlffel khaa, . r., 7.8, IV
526. Kder \/kder, m. r., stand., 7.24 = mamac u ribiolovu. U esekerskom,
meutim, ova rije ima posebno znaenje, pod [kid], m. r., se
naime ne podrazumijeva svaka vrsta mamca za lov udicom, ve
iskljuivo jedna mlada, mala riba koja se u skladu s namjenom
nabada na udicu. Eseker i kae jasno: host a vum od a keid af
ta ogl? ima li crva ili keder na udici? ili: tust mida ked
peits?12 peca li kederom?
\\
527. Koffer kfer, m. r., novija posuenica, i \\kfer, m. r., starija
posuenica, 7.5, I; 7.29 = putniki koveg
//
528. Kohl klj, m. r., razg., bav.-austr. [khl], be. [khix]13, 7.8, I
529. Kohlrabi \/kelerba, . r., bav.-austr., razg., 7.8, I
12
ts u [peits] je meunarodni fonetski znak za glas [c], a [] se izgovara kao hrvatsko n u
rijei Anka. Prim. prev.
13
[x] = fonetski znak za tzv. Ach-Laut, glas koji je neto jai od hrvatskog [h]. Prim. prev.
61
//
530. Kolbeneisen klmajzn, m. r., od dijal. [koulbmaizn], s. r., izostavljanjem
glasa [b], esek., 7.10 = lemilo, limarski alat za lemljenje,
letkolben
531. Kommodschuhe \/komue, . r., mn., austr., gradski govor, esek., 7.6 = kune
cipele, papue
\\
532. Kompott kmpot, m. r., be., 7.8, II
533. Kondensator \/kondenztor, m. r., nova posuenica iz elektrotehnike, 7.5;
7.10; 7.11
//
534. Kontukteur kondktr, m. r., nova posuenica iz austr. administrativnog
jezika, 7.12; 7.29; 7.31 = pratilac prometnih sredstava koji
pregledava odn. prodaje vozne karte
535. Knig \/knig, m. r., stand., 7.19 = karta u igraim kartama: kralj,
pop
//
536. Konserve konzrva, . r., nova posuenica, stand., 7.8, I
537. konservieren \/konzervrat, nova posuenica, stand., 7.8, V; 7.9
//
538. Kontrollor kontrlr, m. r., nova posuenica iz jezika administracije,
7.12; 7.29; 7.31
//
539. Konzert koncrt, m. r., 7.20
540. Konzertmeister //
koncrtmajster, m. r., i //koncrtni //mtar (usp. rajnsko-
franaki. [mt\r], m. r., [t\r], m. r.), novija posuenica,
7.12; 7.20 = prva violina u orkestru
\\
541. Koralle krlj, m. r., stara posuenica, (srvnj. koral, m. r.), 7.6, I
\
542. Korb krpa, . r., stara posuenica (srvnj. korp, m. r.), 7.5, I; 7.10 =
koara (i u figurativnom znaenju)
\\
543. Korbmacher krpr, m. r., 7.12
//
544. Kost kta, . r., be., rajnsko-franaki [t], razg., 7.8, II = hrana,
prehrana
\
545. kosten ktat, razg., 7.8, V; 7.9 = probati hranu
\\
546. Kotzen kcna, . r., be., austr., razg., 7.4; 7.5 = grub vunen pokriva
\\
547. Krach krh, m. r., nova beka posuenica (iz Njemake), 7.1 =
svaa
548. krachen, u: \/skrahrat, esek., 7.1; 7.9; 7.27 = propasti (u jeziku poslovnih
ljudi)
\\
549. Kracherl krhl, m. r., be., 7.8, III = vrsta pjenuavog osvjeavajueg
pia sa sodom
\
550. Kragen krgn, m. r., i \krgna, . r., austr., stand., 7.6 = okovratnik na
kaputu, koulji; vrat, potiljak
551. Krake krk, m. r., sjevernonjemaki, 7.1 = krak u geometriji;
ovjeja noga
552. krakig krkat, 551, 7.1; 7.2, I = dugonog
\
553. Krmer krmar, m. r., be., razg., 7.10; 7.12 = vlasnik male trgovake
radnje
\\
554. Krampe krmp, m. r., razg., be. [krmpm], i krmpa, . r., stand., stara
posuenica, 7.10 = trnokop
62
555. krampen krmpat, esek., 7.9 = raditi teke poslove, muiti se; raditi
krampom
//
556. krnken, (sich) krnkat, i //krnkat se, be., austr., 7.9 = uvrijediti nekoga;
alostiti se, jediti se, biti tuan
//
557. Krnken, das krnkanje, s. r., 7.13 = gl. imenica od 556, vrijeanje;
tugovanje
\\
558. Krnzel krncla, . r., i umanjenica \\krnclica, . r., s nastavkom za .
r. -ica ([krantsl], s. r., be. + -ica), razg., ( > a!), 7.8, II = vrsta
peciva, vrsta kolaa, vjeni
\\
559. Kranzeljungfer krnclerica, . r., be., austr., esek., 7.1; 7.16 = djeverua (u
svatovima)
\\
560. Krapfen krpfna, . r., i \\krfna, . r., ([pf] > [f] zbog tekog izgovora),
stand., i //krpfna, . r., i //krfna, . r., razg., be., austr., 7.8,
II = vrsta kolaa, utipak, pokladnica
//
561. Krautfleckerl krutflekle, . r., mn., be., 7.8, II = vrsta jela, trganci s
kupusom
//
562. Krautstrudl kruttrudla, . r., be., 7.8, II = savijaa s kupusom
\
563. Kreide krda, . r., (usp. sloven. krejda, . r.), 7.22; 7.27 = kreda,
kreda za pisanje, kolska kreda; figurativno: obveznica
564. Kreide, auf na \/krdu, 7.27 = na zajam (jer se dug biljeio kredom na
crnoj ploi)
//
565. Krenwrstel krmvirtla, . r., i //krmvirla, . r., bez [t] zbor tekog
izgovora, 7.8, I, II = vrsta kobasice koja se jede kuhana, vrua,
s naribanim hrenom (ili senfom), hrenovka
\\
566. Kreuzer krjcer, m. r., be. i \\krjcara, . r., stara posuenica, 7.27 =
star austrijski novi; rije se upotrebljava i u frazemima kao:
nemam ni \\krjcera ili nemam ni krajcare.
\\
567. Kristall krstl, m. r., 7.2, V; 7.8, I = kristal u prirodi, kemiji,
mineralogiji, industriji; kristalno staklo; kristalni eer
//
568. Kristallzucker kristlcuker m. r., stand., i kao hibridna prevedenica,
//
kristleer, m. r., 7.8, I
569. Krgel krgla, . r., i krglja, . r., bav.-austr., be., 7.5; 7.8, IV = vr
iz koga se pije neto, vr/krigla piva, vr vina
\\
570. Kbel \/kbla, . r., nova posuenica, i kbao, m. r., stara posuenica
(srvnj. kbel, m. r.), 7.5; 7.8, IV; 7.25 = kabao, abar, vjedro
za vodu; kabao za bolesne za vrenje nude (u tom sluaju samo:
kibla)
\\
571. Kche khinja, . r., i \\kinja, . r., 7.4; 7.8
\
572. Kugel kgla, . r., 7.5; 7.10; 7.11, 7.24, 7.25 = kugla openito;
kuglasti dio ramenog zgloba (anatomija)
63
\\
573. Kugellager kgllager, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = kuglini
leaj;
//
574. kugeln (sich) kglat i kuglat se, 7.9; 7.19 = kuglati se; valjati se, koturati
(se)
//
575. Kugeln, das kglnje, s. r., 7.19 = gl. imenica od 574
576. Khler \/kler, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11; 7.29 = hladnjak
motornog vozila
//
577. Kmmel km, m. r., bav., razg., 7.8, I
//
578. knsteln knctlovat, esek., be., 7.9 = boriti se s potekoama (posebno
u novanim i gospodarskim stvarima)
//
579. kuppeln kplovat, nova posuenica, 7.9; 7.10 = aktivirati kvailo kod
strojeva i motornuh vozila
\\
580. Kupplung kplung, m. r., nova posuenica, 7.10; 7.29 = kvailo kod
strojeva i motornih vozila
//
581. Kupplerei kuplrj, m. r., esek., 7.1; 7.32 = bordel, javna kua;
figurativno: ludnica, veliki nered
\\
582. Kurbel grbl, m. r., esek., 7.5; 7.10, ([g] > [k]! = kurbl, ruica koja
slui za pokretanje motora, obrtaljka
//
583. kurbeln grblat, esek. , 7.9 = kurblati, okretati kurblu da bi se motor
stavio u pogon
\\
584. Kurzschlu krlus, m. r., ([c] + [] > []!), nova posuenica, 7.1; 7.10;
7.11 = kratki spoj u elektrotehnici (tehniki pojam)
//
585. Ku klec, m. r., (preuzeto iz zagr. govora), 7.1 = poljubac
\\
586. Kutscher ker, m. r., be., 7.12; 7.29 = koija
587. kutschieren \/kurat be., 7.9; 7.29 = upravljati kolima s konjskom
zapregom; upravljati vozilom
\
588. Kuttelfleck kdlflek, m. r., be., (razg. [d] < [t], 7.8, I = dio ivotinjske
utrobe ( naroito govei eludac) od koga se pripremaju jela;
ime samoga jela, fileci, fileki
\\
589. Ktze kcelja, . r., rajnsko-franaki, razg., (srvnj. ktzeln, s. r. =
haljina, gornja haljina) = pregaa; lagana haljina koja se poput
pregae zatvara trakama na leima (odgovara radnom ogrtau).
Rije je nastala od njemakog dijalekat. oblika ktzl (ktzel), s.
r., > kitsel i hr. nastavka -a za . rod; [i] je postalo [e] pod
utjecajem sljedeeg [e] poduprtog glasom [a], 7.6
//
590. Lack lk, m. r., 7.3
591. lackieren \/lakrat (dugo [i:] kao i u njemakom jeziku u -ier), 7.9
592. Lackierer \/lakrer, m. r., stand. posuenica, austr., 7.10; 7.12
//
593. Lackschuhe lkcipele, . r., mn., hibridna tvorenica (nj. Lack + hr. cipele),
7.6
594. Lager lgor, m. r., posuenica iz starijeg austr. vojnikog govora,
7.30 = vojni logor, izviaki logor, turistiki logor, logor pod
atorima
64
595. Lager- lgorski, pridjev kao odrednica u sintagmama, npr. logorski ivot
(= das Lagerleben), 7.30
\
596. Lager lger, m. r., stand., 7.27 = zalihe; skladite u podruju
poslovanja i trgovine
597. Lager, haben auf mati na \lgeru, (imati = haben, na = auf), 7.27
598. lagern lgorovat austr. vojniki govor, starija posuenica, 7.9 =
logorovati (kod vojnih vjebi), logorovati u prirodi (izviai)
//
599. Lagern, das lgorovanje, s. r., 7.30
\\
600. Laib lmbi, m. r., \\lmbika, . r., \\lmbo, m. r., s ma. nastavkom -
os, esek.; hibridna tvorenica od dijalekt. lb, m. r. = kruh cijeli),
7.34; 7.36 = kruh, cijeli kruh (npr. a tuk lembi komad kruha);
\\
lmbika i \\lmbo se vie upotrebljavaju u hrvatskom osjekom
govoru)
601. Lampe lmpa, . r., 7.5; 7.34 = pored osnovnog znaenja (svjetiljka)
rije znai i glava u atrovakom govoru
\\
602. Lappel lpla, . r., be., 7.6 = depni preklopac (na kaputu), patna,
klapna
603. Lrm lrma, . r., stara posuenica prema bav. izgovoru, 7.1 =
galama, buka
604. lrmen lrmat, stara posuenica prema bav. izgovoru, 7.1; 7.9 =
galamiti
605. Lrmen, das lrmanje, s. r., 7.13 = gl. izvedenica od 604
\\
606. Laubsge lupseg, m. r., esek., nova posuenica, stand., 7.5; 7.10 = pod
tim se podrazumijeva ne samo itava sprava za rezbarenje (luk
pile, list, svrdlo itd.) nego i drvo za rezbarenje (usp. pitanje: Je li
to iz laupsega? = Je li to napravljeno od rezbarenog drveta?)
\\
607. Laubsgeholz lupsegdaica, . r., esek., hibridni oblik, 7.10 = daica za
rezbarenje
\\
608. Lufer lufer, m. r., \\ljfer, m. r., razg., 7.19 = figura u ahu ( lovac)
609. Lauge lg, m. r., strnj. posuenica, i //lina, . r., ([g] ispred [i] > []),
7.2, V; 7.5
//
610. laugen lit, 7.9 = potopiti rublje u luinu
611. Laugenschaff lnica, . r., 7.5, I = ovea drvena kaca u kojoj se lui rublje
\\
612. Laugenstein lugntajn, m. r., 7.2, V; 7.5 = soda caustrica (NaOH),
kaustrina soda
//
613. Lautsprecher lupreher, m. r., nova posuenica iz radiotehnike, akustike,
7.5; 7.11 = zvunik radioaparata
614. Leberkndel \/lberknedla, . r., be., 7.8, II = jetreni valjuak (u juhi)
\
615. Leberwurst lbervurt, m. r., be., razg., 7.8, I, II = vrsta kobasice,
jetrenica
65
\\
616. Lebzelt lpcelt, m. r., i (novija posuenica) \\lceld, m. r., (usp. srvnj.
lebezelte, m. r.), 7.8, I, II = medenjak
\\
617. Lebzelter lcelder, m. r., 7.12 = prodava medenjaka koji na svjetovnim
i crkvenim praznicima postavlja ator s raznim medenjacima,
svijeama i svjetiljkama, licitar, mediar
//
618. Lebzelter lcitar, m. r., stara posuenica, (usp. slov. lecetar, m. r.), 7.12
= kao i 617; svjear (zato to prodaje i medenjake i svijee);
ovamo spada i \/licitcija, . r., i \/lictirat = prodavati na drabi
(jer se pritom kao na godinjim sajmovima roba oglaava
glasnim povicima)
\
619. Lederapfel lderaa, . r., 7.8, I, II = vrsta jabuke ( s oporom korom,
lederica, koara)
\\
620. Leerlauf lrlauf, m. r., nova posuenica iz strojarstva, 7.10; 7.11 =
prazan hod motora, ler
\\
621. leger lrno, adverb, be. < franc., gradski govor, 7.1; 7.14 =
neusiljeno, komotno
//
622. Lehrmdel lrmedla, . r., (-a je hr. nastavak za enski rod), be., 7.10;
7.12 = uenica u privredi, naunica
\\
623. Leibel ljbl, m. r., be, 7.6 = prsluk, veslaki prsluk; topla potkoulja
//
624. Leim ljm, m. r., 7.5 = tutkalo, ljepilo, lijepak
//
625. leimen ljmovat, 7.9 = lijepiti
\\
626. Leiter, die ljtre, . r., mn., i \/ltre, . r., mn., (nema oblika za jedninu!)14,
stara posuenica, 7.5, I; 7.10 = ljestve
//
627. licht lht, pridjev, 7.3; 7.15 = kao oznaka stupnja obojenosti, npr.
//
lht gro = svijetlosiv, //lht \/bron svijetlosme
//
628. Lieferant lifernt, m. r., austr., posuenica iz poslovnog i trgovakog
jezika, 7.10; 7.12 = isporuitelj robe
//
629. liefern lfrat, //lfrovat, 7.9; 7.34 = isporuiti (robu); u atrovakom
govoru (ali samo oblik lifrovat): roditi, dobiti dijete
//
630. Liefern das lfrovanje, s. r., 7.13 = isporuivanje (robe)
631. Liegestuhl \/lgetul, m. r., nova posuenica, gradski govor, be., 7.4 =
stolica na sklapanje na kojoj se moe leati, lealjka
//
632. lila lla, be., 7.3 = violet, ljubiastoplav
\\
633. Locke lkna, . r., be., razg., 7.7 = uvojak kose, kovra
//
634. lockig lknast, 7.7 = kovrast
\\
635. Lorbeer lrber, m. r., be., stand., 7.8, I = lovorov list kao zain
\\
636. Los lza, . r., be., austr., 7.27 = sreka (kod lutrije), loz
//
637. Lsche, die l, m. r., be., razg., 7.2, V = ljaka, troska, zgura
\\
638. Lscher ler, m. r., be., stand., 7.5; 7.29, I = upija, bugaica
14
Binderu je oito promakao oblik lojtra u jednini. Usp. Hrvatski enciklopedijski rjenik (2003),
str. 680. Prim. prev.
66
//
639. Lot lt, m. r., stara posuenica (srvnj. lt, s. r.), //lt, m. r., (< Lt),
esek., 7.5; 7.10; 7.11 = metalno sredstvo za lemljenje, lemni
kalaj
//
640. lten ltovat, novija posuenica, i //ltat, vrlo stara posuenica, 7.9;
7.10 = lemiti, lotati
//
641. Ltkolben ltkolm, m. r., be., razg., 7.10 = sprava za lemljenje, lemilo,
letkolben
//
642. Ltlampe ltlampa, . r., 7.5; 7.10; 7.11 = alat koji jakim plamenom
omoguuju lemljenje ili skidanje stare uljane boje s podloge
\\
643. Lotterie ltrija, . r., (nj. zatvoreno [o] > [u], razg.), 7.27
//
644. Luft lft, m. r., 7.34; 7.35 = uzduh, dah (kad nekome ponestane
daha, onda on kae: nemam vie lufta)
//
645. Luftballon lfbalon, m. r., (bez [t] zbog tekog izgovora), i //lmbalon, m.
r., (od //lfbalon s asimilacijom [f] u [b] > //lbbalon u kome
samo prvo [b] postaje [m]: lumbalon), nova posuenica, 7.5;
7.11; 7.23 = djeja igraka od gume
//
646. Luftbremser lftbremzer, m. r., esek., 7.33; 7.36 = danguba, lijenina
//
647. lften lftat, stand. posuenica, //lftat, i \/luftrat, razg. posuenica,
(u esekekerskom nj. narjeju [luftin]), esek., 7.9 = prozraiti
prostoriju
\\
648. lftig lftig, stand. posuenica, esek., 7.2 (u odnosu na prostorije) =

zraan
\\
649. Luftikus lftigus, m. r., be., austr., iz jezika studenata, 7.1; 7.33 =
vjetropir, prevrtljiv ovjek, luftiguz
//
650. lumpen lmpovat, be, austr., 7.9 = tereveniti, pijanevati; od toga
\\
prlmpat = provesti cijelu no u pijanevanju; propiti sav
novac
//
651. Lumperei lumprj, m. r., stand. posuenica, i (prema esek. lumpari, .
r.), //lumprj, m. r., be., austr., 7.1; 7.19 = terevenka, veselo
pijanevanje uveer u drutvu
652. Lunte /\lnta, . r., stara posuenica iz vojnikog govora (kod mornara
jo i danas: Pfeifen und Lunten aus! = zapovijed za odlazak na
spavanje ( doslovce: Gasite lule i fitilje!), 7.5; 7.30 = fitilj

653. machen \/mohrat se, esek. sih mohi n praviti se vaan, 7.9; 7.36 =
praviti se vaan; od toga imenice //mohirnt, m. r.,
//
mohirntica, . r., tko se pravi vaan; i priloka oznaka
//
mohirntski u stilu onoga tko se pravi vaan
\\
654. Macher mher, m. r., be., stand., \\moher, m. r., be., razg., 7.12 =
voditelj firme, predvodnik, spiritus movens nekog poduzea,
glavna osoba, glavni poduzetnik
67
\\
655. Macherlohn mherlon, m. r., be, stand., 7.10 = naknada kojom se plaa
samo rad (ne i materijal)
//
656. Maibaum mjpam, m. r., be., austr., razg., 7.17 = svibanjsko stablo:
a) posjeeno stabalce mlade breze koje se za majskih sveanosti
vezuje za kuni dovratak; b) po starom obiaju izmeu proljea i
ljeta, naroito prilikom narodnih sveanosti postavljeno visoko
stablo s koga su posjeene grane i skinuta kora i na ijem vrhu
visi vijenac od jele, ukraen arenim trakama)
657. malen \/mljat (umjetniki i obrtniki), //mlovat i //mlovat
(posuenica iz razg. j.), samo u odnosu na obrtniku djelatnost,
7.9; 7.10
//
658. Malen, das \/mljnje, s. r., (umjetniko i obrtniko), mlovanje, s. r., i
//
mlovanje, s. r., (obrtniko), 7.13; 7.20 = lienje; kreenje
//
659. Maler mler, m. r., stand., i //mler, m. r., be., razg., 7.1; 7.10; 7.12
= u oba sluaja: liilac, soboslikar (ali ne umjetniki slikar); od
toga bezazlena, vesela esekerska psovka: //mlera mu! (razg.)
//
660. Malererde mlererdn, . r., be., razg., 7.5; 7.10 = glina
//
661. Malzbonbon mlcbombon, m. r., esek., be., 7.8, I = bombon (od slada)
protiv kalja i za proiavanje grla
//
662. Malzzucker mlccuker, m. r., stand., be., 7.8, I = sladni eer, maltoza
\\
663. Manchettenknpfe mantnknepfe, m. r., mn., be., stand., (ch = [] > , 7.6 =
dugmad za manete
//
664. Mandel mndula, . r., 7.25 = tonzila, krajnik
\\
665. Mnnchen mnika, m. r., esek., i //mni, m. r., esek., 7.36 = muko;
ovjeuljak; mu, mui; (usp. s nazivima od milja mukog roda:
Toni, Tonika)
\\
666. Mantel mntl, m. r., be., razg., nova posuenica, 7.6; 7.10, 7.24;
7.29 = ogrta kao odjevni predmet; vanjska guma na kotau
//
667. Marke mrka, . r., 7.5; 7.27; 7.29, I = potanska marka; oznaka
firme, tvornice; njemaki novac (u esek. narjeju jo se koristi
stari oblik ein Mark umjesto eine Mark)
668. markieren \/markrat, 7.9 = pretvarati se, zavaravati; u kazalinom
argonu: igrati (toboe) ulogu nekog glumca kad je ovaj odsutan
ili svoju ulogu na manje vanim probama
669. Markieren, das \/markrnje, s, r., 7.13 = gl. imenica od 668
\\
670. Masche mna, . r., be., razg., 7.6 = mana za kosu; mana openito;
kravata; umanjenica: \\mnica, . r., = oica na enskoj arapi
671. Maschine \/mana, . r., nova posuenica, 7.5; 7.10; 7.11
672. Maschinenfhrer //manovoa, m. r., nova posuenica, hibridni oblik (voa =
Fhrer, Leiter), 7.10; 7.12; 7.29 = vlakovoa
673. Maschinengewehr //mangever, m. r., stand., i \/maingvera, . r., prema govoru
slav. sela, nova posuenica iz vojnikoga govora, 7.5; 7.30
68
674. Maschinenschlosser //manloser, m. r., razg. (usp. 672), nova posuenica, 7.10;
7.12 = strojobravar
//
675. Maschinerie mainrija, . r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = skup strojeva,
pogon, mehanizam
\\
676. Masseur msr, m. r., 7.12, 7.25
\\
677. Masseurin msrka, . r., 7.12, 7.25
678. massieren \/masrat, 7.9, 7.25
679. Maulbeerbaum //
dda\pam, m. r., esek., hibridna rije (od dud/duda i nj. dijalekt.
pm drvo), 7.36 = dud
//
680. Maurer mor, m. r., ([ao]) < [au] kao u //por, m. r., < Bauer = seljak;
grao < grau, braon < braun), 7.10; 7.12 = zidar
//
681. Maurerohrfeige morska, . r., pridjev, misli se zapravo //morska uka, . r.,
(usp. uka, . r., = amar), prema esek. uzorku murafoucn, . r.,
= teak amar kakav opaljuje zidar svojom tekom rukom, 7.1;
7.36
\\
682. Meiel msl, m. r., be., razg., 7.5; 7.10; 7.11 = dlijeto (ali samo
onakvo kakvim se obrauje eljezo)
683. Meister mjstor, m. r., i //mtar, m. r., rajnsko-franaki [mt\r], m. r.,
usp. srvnj. mster, 7.10; 7.12
//
684. Mesner mzner, m. r., be., stand., 7.12; 7.21 = crkvenjak
\\
685. Messing msing, m. r., 7.5; 7.11
//
686. Meter mtar, m. r., prema izgovornom obliku [mt], 7.28
687. Mieder \/mder, m. r., be., austr., 7.6, 7.25 = korzet, grudnjak, steznik
\\
688. Milchbrot mlihprot, m. r., be., razg., 7.8, II = vrsta kolaa, fino pecivo,

kola od dizana tijesta s groicama, ekstraktom limuna i ruma
//
689. Milchner mlhner, m. r., esek., be., 7.8, I = aran (mujak)
//
690. Mistschaufel maufl, m. r., //maufla, . r., //majfla, . r., esek., be.,
([st] je pred [] postalo [t]15), 7.5, I = lopata za smee
\\
691. Mitlauf mtlauf, m. r., nova posuenica, 7.10; 7.11, 7.24 = bicikl za
dvoje
692. Mittelohrentzndung \\mtloren\\cndung, m. r., 7.25 = otitis media, upala
srednjeg uha
\
693. Mode mda, . r., be., austr., 7.6
\
694. Model mdla, . r., be., razg., 7.8, IV = kalup za kolae
//
695. modern mdrno, prilog; pridjev, s. r., 7.6; 7.14
//
696. Modistin modstica, . r., i //modstkinja, . r., be., (nastavak -ica i -
inja/-kinja oznaava enski rod i odgovara njemakom nastavku
-in), 7.12 = kitniarka, ena koja izrauje enske eira
15
Neprecizna formulacija. Binder eli rei da je [t] nadalje u kombinaciji sa [] dalo [].
Prim. prev.
69
\\
697. Mrsel mrzl, m. r., be., razg., 7.5; 7.8, IV = stupa, avan
\\
698. Mrser mr, m. r., stara posuenica iz vojnikog govora, ([] < [s],
usp. aga, . r., < Sge; aifa, . r., < Seife), 7.5; 7.17; 7.30 =
merzer (vrsta malog topa), prangija
\\
699. Mrtel mlter, m. r., be. [mlt], 7.5; 7.10 = buka
//
700. Most mt, m. r., rajnsko-franaki [mut], m. r., (slov. mt), 7.8,
III = mlado vino
//
701. Muff mf, m. r., 7.6 = krzno za grijanje ruku
//
702. Mundstck mntik, m. r., (gubljenje glasa [d] zbog tekog izgovora),
7.5; 7.20 = pisak na puhakom instrumentu
//
703. mrbe mrb, m. r., pridjev, (u odnosu na pecivo, kolae i sl.), 7.8,
VII = mekan, koji se topi u ustima
\\
704. Mrbeteig mrbertajg, m. r., be., stand., 7.8, II = posebno pripremljeno
tijesto za kolae ili pecivo
//
705. Muster mstra, . r., 7.4, I; 7.5; 7.10 = uzorak
//
706. musstern mtrat, razs., rajnsko-franaki [mt\rn]; [mt\r], s. r., esek.,
7.9; 7.22 = kritiki postupati prema nekome pri poduavanju,
strogo poduavati
//
707. das Mustern mtranje, s. r., 7.22 = gl. imenica od 706, strogo
poduavanje
\\
708. Mutter mter, m. r., stand., 7.10; 7.11 = matica zavrtnja
\\
709. Mutter mterka, . r., \\mterica, . r., esek., (-ka i -ica su hr. nastavci
za . rod), tvorenica (od milja) u akom govoru, 7.1; 7.16 =
majka
//
710. Nachtgeschirr nkir, m. r., esek. (od be. [nxtgi], s. r.), 7.4; 7.5 = nona
posuda
//
711. Nachtkasten nhtkastn, m. r., stand., //ntkastn, m. r., (u slavonskom
seoskom govoru, //nhkastn, m. r., esek., stand. posueni oblik u
kome je izostavljen glas [t]; u sva tri sluaja realizira se
polunazalni zavrni glas [n], 7.4 = noni ormari
//
712. Nachttopf nhtopf, m. r., gradski govor, stand., 7.4 = nona posuda
//
713. Nachtwchter nhtvehter, m. r., stand., 7.12 = noni uvar
//
714. Netz nc, m. r., 7.4, I; 7.5; 7.7 = mrea, mrea za kosu
//
715. netzen ncovat, 7.4, I; 7.9; 7.10 = djelatnost u enskom runom radu:
plesti mreasto, mrekati
//
716. Neugewrz njkvirc, m. r., be., razg., 7.8, I = vrsta zaina: piment,
krupni papar
\\
717. Nickel nkl, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = metal nikal
\\
718. nickeln nklen, 7.1 = od nikla
//
719. Nocken nkla, . r., be., razg., //nklica, . r., umanjenica, 7.8, II =
linjak
70
\
720. Nudel ndla, . r., be., 7.8, II = rezanac
\
721. Nudelbrett ndlpret, m. r., be., razg., 7.8, IV = daska za valjanje tijesta
\
722. Nudelwalger ndlvalger, m. r., be., 7.8, IV = valjak za tijesto, oklagija
//
723. Nuknacker nsknaker, m. r., stand., 7.5; 7.8, IV = krckalica za orahe
//
724. Nustrudel ntrudla, . r., be., ([s] + [] = []), 7.8, II = vrsta kolaa,
orahnjaa
//
725. Nustrangerl ntangla, . r., be., ([s] + [] = []), 7.8, II = vrsta kolaa:
tanglica s orasima
726. Ober \/ber, m. r., stand., be., 7.12; 7.19 = glavni konobar (kome se
plaa); odreena karta u igraim kartama (npr. herc ober),
gornjak, dama
727. Oberin \/berica, . r., (s hr. nastavkom -ica), 7.12; 7.21, 7.25 =
opatica, glavna sestra (u manastiru i Crvenom kriu)
\
728. Obers brst, m. r., be., razg., 7.8, I, II = vrhnje; koica na skuhanom
mlijeku
//
729. Ogrosel grozla, . r., be., razg., 7.8, I, II = ogrozd
\\
730. Omama mama, . r., be., nova posuenica iz govora dadilja/dojilja
7.1; 7.16 = baka
\\
731. Onkel nkl, m. r., be., 7.16 = ujak, stric
\\
732. Orgel rgulje, . r., mn., 7.5, 7.20, 7.25 = muziki instrumenat
orgulje; teko disanje kod bronhitisa; umanjenica: \\rguljice, .
r., mn., 7.2, III = male orgulje; stara posuenica (srvnj. orgel;
orgele, . r.)
//
733. Orgeler orgljr, m. r., i //orglj, m. r., (esek., dijalekt. nastavak -a),
7.12; 7.20 = svira na orguljama, organist
//
734. orgeln orgljat, stara posuenica (srvnj. orgelen; orgeln), 7.9; 7.20,
7.25 = svirati na orguljama; teko disati
//
735. Orgeln, das orgljnje, s. r., 7.13, 7.25 = gl. imenica od 734, sviranje na
orguljama; nestruno, eprtljavo sviranje (drndanje); teko
disanje kod bronhitisa
//
736. Outrichter utrihter, m. r., hibridna posuenica (engl. out i nj. Richter, m.
r.), 7.24 = pomoni sudac na nogometnoj utakmici
737. Paar pr, m. r., stara posuenica: od nje i: prni broj, m. r., //nparni
broj, m. r., nepar, m. r., par-nepar = igra s ljenjacima, 7.28
\
738. paaren, sich prit se, 7.9
739. Paaren, das \/prenje, s. r., 7.13
\\
740. Pckchen pkl, m. r., razg., umanjenica (od be. pakl, s. r., i hr.
deminutivnog nastavka -i), 7.5; 7.27 = paketi; paklo duhana
//
741. packen pkovat, 7.9 = pakirati robu/putn(ik)u prtljagu
\\
742. Packer pker, m. r., stand., i \\pker, m. r., be., razg., 7.10; 7.12 =
onaj koji pakira robu
71
//
743. Packpapier pkpapir, m. r., stand., 7.5; 7.27; 7.29, I
\\
744. Paket pkt, m. r., stand., 7.5; 7.27; 7.29, I
745. panieren \/panrat, be., 7.8, V; 7.9 = panirati meso, panirati odrezak, tj.
meso prije prenja umoiti u brano, jaje i mrvice
//
746. Paniertes pnrano, s. r., be., 7.8, II = panirano meso (pile, odrezak)
747. Panierung \/panrung, m. r., be., 7.8, II = sve to je potrebno za
paniranje mesa
748. panschen pnat, 7.1; 7.9 = brkati se, praakati se u vodi; sprakti neko
jelo
//
749. Pantscher pnalo, s. r., be., 7.2, I = malo dijete; lo kuhar; tko ne
vlada svojom strukom, neznalica, eprtlja
\\
750. Panzer pncer, m. r., stand., nova posuenica (Prvi svjetski rat 1914.
1918.), 7.30 = tenkovski top; tenk, oklopno vozilo
\\
751. Panzerhemd pncr kulja, . r., stara posuenica (srvnj. panzier, s. r.),
7.30 = dio srednjovjekovne ratnike opreme, ispleten od
eljeznih prstenova ili ice radi zatite gornjeg dijela tijela
752. Papagei papagj, m. r., i \\ppiga, . r., esek., stand., 7.2, III
//
753. Papp pp, m. r., be., razg. posuenica, 7.5; 7.10 = obuarsko,
postolarsko ljepilo
\\
754. Pappendeckel ppmdekl, m. r., be., razg., sa stand. [a], 7.5; 7.11 =
kartonski poklopac
//
755. Paradeis paradjz, m. r., i //paradjzija, . r., be., 7.8, I = rajica
//
756. Paradeissauce paradjsos, m. r., be., razg., 7.8, II = umak od rajica
\\
757. Park prk, m. r., 7.2, II, IV
//
758. Partezettel prtacetl, m. r., be., stara posuenica, (srvnj. parte, ./s. r.),
esek., 7.1; 7.21 = osmrtnica
//
759. Pa pso, m. r., hibridna tvorenica s maarskim nastavkom -os,
nova posuenica, 7.29 = putovnica
//
760. passen psovat, 7.6; 7.9 = odgovarati, pristajati (u odnosu na odjeu)
\\
761. passend psent, 7.6; 7.15 = koji pristaje, odgovara po veliini (u
odnosu na odjeu), tmn
762. passieren \/pasrat, 7.8, V; 7.9 = protiskivati kroz sito, preati
763. Passierer \/pasrer, m. r., be., stand., 7.8, IV = sito za pasiranje; prea
\\
764. Patschen pna, . r., be. i razg. \\pna, . r., 7.6 = kuna cipela,
papua
//
765. patzen pckat, be., 7.9 = brljati, mazati, mrljati
//
766. Patzer pckalo, s. r., 7.1; 7.2, I = brljalo, mazalo; zamazanko (vidi.
tvorbuenicu s -lo pod 749)
\\
767. Pech ph, m. r., be., stara posuenica (srvnj. pech, s. r.), 7.1; 7.2,
V = smola; asfalt; nesrea
72
//
768. Pechvogel phfogl, m. r., be., 7.1 = zlosretnik, nesretnjakovi, ovjek
kome nita ne polazi za rukom
//
769. Pelz plc, m. r., stara posuenica, 7.6 = krznen kaput; krzno; krzno
za vrat
//
770. pelzen plcovat, 7.9, 7.25 = cijepiti protiv bolesti; kalemiti, okulirati,
oiti
//
771. Pelzen, das plcovanje, s. r., be., 7.13, 7.25 = cijepljenje; kalemljenje,
okuliranje
\\
772. Pelzer plcer, m. r., be., stand., 7.2, II = kalem, cijep (u vrtlarstvu),
grana ili pup za kalemljenje
//
773.Pelzkragen plckragn, m. r., be., 7.6 = krzneni ovratnik
//
774. Pelzmantl plcmantl, m. r., be., 7.6 = krznen kaput, bunda
\\
775. pension pnzija, . r., i \\pmzija (dijalekt.), . r., 7.27 = mirovina
776. pensionieren \/penzijonrat i \/penzijunrat, esek., 7.9 = umiroviti,
penzionirati
777. Pensionist \/penzijonrac, m. r., \/penzijunrac, m. r., 7.12 =
umirovljenik, penzioner
\\
778. Perle prla, . r., \\prlica (umanjenica), . r., stara posuenica, 7.6,
I = biser, staklena kuglica, biser kao nakit
//
779. per Schub perp, m. r., be., austr., 7.29; 7.32 = prisilno, po odluci
vlasti provedeno vraanje izbjeglica i skitnica u mjesto ili kraj
odakle su doli
780. Persianer \/perzijner, m. r., be., stand., 7.6 = bunda od perzijanera,
crnog ovjeg krzna
//
781. petzen pcat, esek., 7.9; 7.36 = loviti ribu. Rije je o njemakom
petzen odati, utinuti, tipati koja u esekerskom zapravo
oznaava pokret plovka udice, to znai da je riba zagrizla. Na
esekerskom se takoer pita: Peicta un? = Peca li ve? Misli se
na ribu. Od tog glagola Eseker tvori imenicu //pcaro, m. r., s
maarskim nastavkom -os (u esekerskom narjeju mnoina glasi
ti pecaron), 7.36 = ribi. Ovamo spadaju jo glagol \\pecat
uloviti, uhvatiti (i u odnosu na ljude) i imenica \\pcaljka, . r. =
udica
//
782. Pfand fnd, m. r., ([pf] > [f]), 7.19 = zalog kod igranja fote
(drutvena igra)
\\
783. Pfanne fndla, . r., umanjenica: \\fndlica, . r., be., razg., austr.,
7.5; 7.8, IV = tava, tava s drkom
//
784. Pfefferon fefrn, m. r., be., razg., 7.8, II = mala, vrlo ljuta zelena
paprika u octu, feferonka
\\
785. Pflaster flster, m. r., stand., ([pf] > [f]), 7.25 = melem, flaster za rane
//
786. pflastern flstrovat, be., stand., 7.9, 7.25 = poploati tlo kamenjem;
pokriti melemom/flasterom za rane
73
787. Pfund fnta, . r., stara posuenica, 7.28 = mjera za teinu ( pola
kilograma)
\\
788. Pfuscher fer, m. r., stand. ([pf] > [f]); 7.10 = lo obrtnik
//
789. Philosoph filozf, m. r., stand., 7.22 = znanstvenik, mislilac, tko
prouava filozofiju
//
790. Philosophie filozfija, . r., stand., 7.1; 7.22
//
791. Pick pk, m. r., be., 7.1; 7.22; 7.35 = imati na nekoga pik, biti
kivan na nekoga
//
792. Pick pk, m. r., be., esek., 7.5; 7.10 = ljepilo
//
793. Pickel pknja, , r., esek., 7.1 = bubuljica
\\
794. Pinsel pmzl, m. r., \\pmzla, . r., stand., ali s dijalekt. [m]; \\pmzla, .
r., be., razg., 7.5; 7.10 = kist
//
795. pinseln pmzlat, stand. s dijalekt. [m] umjesto [n], //pmzlat, razg.
(be.), 7.9, 7.25 = raditi kistom, bojiti, liiti
\\
796. Plastron plstron , m. r., be., 7.6 = ukrasni prsni umetak na
mornarskoj bluzi
\\
797. Platte pltna, . r., be., razg., 7.5 = ploa na pei
//
798. Plattfu bltfus, m. r., razg, ali s [b] zbog sljedeeg [l], esek., 7.25 =
ravno stopalo, bolesne promjene na stopalu
//
799. Platz plc, m. r., stand., 7.37 = gradski trg, trnica
800. Pofese \/pofzna, . r., be., razg., (od tal. pavse = tit iz Pavie16), 7.8,
II = u mlijeko i jaja umoena, pa isprena krika bijelog kruha
koja se najee jede sa pinatom
\\
801. Pokal pkl, m. r., 7.24 = nagradni pehar, pobjedniki pehar na
natjecanjima
802. polieren \/polrat, 7.9 = ulatiti do sjaja
803. politieren \/politrat, 7.9 = lakirati namjetaj (ali ne bojama!)

804. Politur \/politra, . r., be., stand., 7.2; 7.10 = bezbojni lak za
zavrno premazivanje drvenih izraevina; vanjski sjaj
//
805. Polizei polcija, . r., 7.32
//
806. Polizeimann polcaj, m. r., esek. ta polici, m. r., razg., \/policjac, m. r., isto
znaenje, samo s nastavkom -ac; zanimljiv primjer posuenice
kod koje je upotrijebljen samo prvi dio strane rijei, 7.12; 7.32
//
807. Porzellan porcln, m. r., esek., (be. [potsln), razg. 7.5; 7.11
\\
808. Pottasche ptaa, . r., 7.2, V = kalijev spoj (kalijumkarbonat), K2 CO3
16
tit iz tal. grada Pavie odlikovao se time to je na svom donjem kraju imao metalnu bodlju koja
se mogla zabiti u zemlju. Prim. prev.
74
\\
809. Pracker prker, m. r., stand., be., 7.5, I; 7.10, 7.24 = ispraiva,
mlatilo za ispraivanje sagova; reket; tapetarski eki
810. Prahm \/prmac, m. r., s nastavkom -ac (usp. 806), stara posuenica,
(srvnj. prm, m. r.), 7.5; 7.29 = amac; pramac na brodu
//
811. Presse pra, . r., esek., 7.5; 7.11 = tlailica, tijesak za groe,
muljaa
//
812. Prinz prnc, m. r., 7.12
813. Prinzessin \/princza, . r., 7.12
\\
814. Prinitz brznic, m. r., izgovor prema bekom narjeju, 7.25 = prsni
oblozi kod tekih prehlada, nazvani prema lijeniku dr. Prissnitzu
\\
815. Pritsche prna, . r., be., razg., 7.4 = drveni leaj od dasaka; grubo
istesan krevet bez slamarice, bez madraca, bez mekane podloge,
kakav se nalazi u straarnicama vojarni
816. Pudding \/pding, m. r., be., 7.8, II
\
817. Puder pder, m. r., stand., 7.7 = puder za lice, puder za minkanje
//
818. pudern, sich pdrat se, 7.9 = staviti puder na lice
//
819. Pult plt, m. r., 7.5; 7.20; 7.27 = prodajni pult u trgovinama; notni
pult; nastavniki pult u uionicama
820. Pumpe pmpa, . r., 7.5; 7.11
821. pumpen pmpat, 7.9; kao povratni gl.: pmpat se, 7.34 = u
atrovakom: eviti se (ensko); \\npmpat, 7.34 = napuhati;
obremeniti (atrovaki)
822. Pumpen, das /\pmpanje, s. r., 7.13 = gl. izvedenica od 821; u atrovakom
jo i coitus
//
823. Pumphose pmphozne, . r., mn., be., razg., i esek. //pmparice, . r.,
mn., 7.6 = vrsta hlaa, iroke, ispod koljena stegnute hlae
koje ne pokrivaju listove nogu
824. Purzelbaum \\
prclbaum, m. r., stand., \\prclpaum, m. r., razg., //prclp\am,
m. r., razg., be., 7.23 = premetanje, prevrtanje preko glave
//
825. Putz pc, m. r., esek., 7.32; 7.34; 7.36 = policajac
//
826. Putzerei pucrj, . r., be., stand., 7.12 = kemijska istiona
//
827. Quitt kvt, be., razg., 7.1 = izjednaen; sad smo kvit sad smo
poravnali raune
\\
828. Quittenkse ktnkez, m. r., be., razg., 7.8, II = tvrdo ukuhani pekmez od
dunja da ga se moe rezati
//
829. Radel rdler, m. r., esek., prema bekom rdl, s. r., sa stand. [-er],
7.8, IV = nazubljen kotai za rezanje tijesta
\
830. Radio rdio, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = radioaparat,
radioprijemnik
831. Rahmen \/rma, . r., 7.5; 7.10; 7.20 = okvir za slike; metalni okvir, npr.
na penoj ploi; okvir na tkalakom stanu; okvir na koji se natee
platno za vez ili goblen (eref), okvir za runi rad; okvir
openito
75
\\
832. Rahmenerzeuger rmr, m. r., esek., 7.12 = tko proizvodi okvire
833. Ranzen \/rnac, m. r., posuenica iz austr. vojnikog govora, 7.30 =
naprtnjaa, teleak
//
834. ranzig rs, pridjev, be., razg., esek., 7.8, VII = uegnut
\\
835. Ratsche rna, . r., be., austr., razg., 7.5; 7.11; 7.17 = egrtaljka;
propeler zrakoplova, propeler
\\
836. rauben rbit, stara posuenica (srvnj. rouben), 7.9; 7.32 = pljakati
//
837. Rebschnur rpnura, . r., stara posuenica, 7.10 = posebna vrsta uzice
koja se upotrebljava u tapetarskom obrtu
\\
838. Rechenmaschine rhnmaina, , r. nova posuenica, 7.5; 7.11; 7.27 =

raunalo, raunski stroj
\\
839. Rechenschieber rhniber, m. r., nova posuenica, stand., 7.11; 7.28 =

logaritamsko (tehniko) raunalo
\
840. Regenmantel rgnmantl, m. r., razg., 7.6 = kini ogrta, kina kabanica

841. reiben \/rbat, stara posuenica, (srvnj. rben), 7.9 = trljati, trti:
istiti, prati (podove)
//
842. Reibeisen rbajz, m. r., stara posuenica (srvnj. rbesen) i \/rbe, m. r.,
([] < [z], usp. aga, . r., od Sge, esek., 7.8, IV = kuhinjska
sprava, trenica za mrkvu, krumpir i sl.
//
843. Reifen rjf, m. r., razg., be., esek., 7.23 = kolut, obru (djeja
igraka)
844. Reim \/rma, . r., stara posuenica, (srvnj. rm, m. r.), 7.20 =
podudaranje krajnjih slogova u poeziji
\\
845. Rein rjndla, . r., i \\rjndlika, . r., be., razg. (s hr. nastavkom za
. r. -a, -ka), esek., 7.8, IV = kuhinjska posuda, erpa
\\
846. Reiskoch rjskoh, m. r., be., esek., 7.8, II = nabujak od rie (s
groicama)
\\
847. Reibrett rjzbret, m. r., ([s] pred [b] > [z]!), stand., a u esekreskom
akom govoru i \\rjzika, . r., (s nastavkom za . r. -ka
predstavlja zapravo umanjenicu), 7.5; 7.11; 7.20; 7.22; 7.35 =

daska kao podloga za tehniko crtanje, crtaa daska
//
848. Reifeder rjsfeder, m. r., stand., (ovdje ostaje [s] jer za njim slijedi
bezvuno [f]), 7.5; 7.11; 7.20 = crtae pero (specijalno pero za
izvlaenje crta tuem)
//
849. Reinagel rjsnegl, m., r., i //rjsnegla, . r., esek., (prema njem. obliku za
mnoinu stvoren oblik jednine, vjerojatno na osnovu natpisa
Reingel na pakovanju; znai da se ovdje radi o posuenici iz
pisanog jezika), 7.5= avli sa irokom glavom za pribadanje
ega na neku podlogu, pribada
\\
850. Reischiene rjina, . r., ([s] + [] = []), a u esek. akom idiomu i
srednjeg roda (s nastavkom -lo za srednji rod) \\rjilo, s. r.,
7.5; 7.11; 7.20; 7.22; 7.35 = veliko ravnalo s okomitom
preagom na jednom kraju za izvlaenje dugih vodoravnih i
okomitih ravnih linija
76
//
851. Reiverschluss rjsferlus, m. r., nova posuenica, stand., 7.6 = patentni
zatvara, smiak
852. Rente rnta, . r., posuenica iz jezika administracije, 7.27 =
mirovina
//
853. resch r, pridjev, be., 7.8, VII = re peen, hrskav
\\
854. Restel rstl, m. r., be., 7.6; 7.10 = ostatak tkanine koji se najee
kupuje jevtinije nego ista roba u balama; ostatak tekstila
//
855. Ribisel rbizla, . r., be., austr., 7.8, I = ribiz
856. Ried rt, m. r., (srvnj. riet, s. r.; stara posuenica), 7.2, II, IV =
movarno podruje kraj rijeke ili jezera, obraslo trskom
857. Rieddorf \/Rtfala, . r., hibridna posuenica, nastala od Riet, s. r., i ma.
falu (selo) s hr. nastavkom -a odn. asimilacijom -u u -a;
\
Rtfala, . r., (prema ma. izgovoru s hr. -a.), 7.37 = prvo
susjedno selo (prvo susjedno mjesto) zapadno od Osijeka.
Istonom dijelu Retfale prikljuilo se neto kasnije (nakon to su
njemaki stanovnici kultivirali movarno tlo) jedno malo naselje
pridolih Maara; zvalo se Maarska Retfala (ovdje vidimo
primjer preuzimanja ma. i hr. izgovora u njemako narjeje).
Sama Retfala slubeno se oznaavala kao Njemaka Retfala i
bila je isto njemako naselje.
\
858. Riegel \/rgla, . r., s hr. -a, i rgl, m. r., prema njem. izgovoru, 7.4;
7.11 = reza na vratima, prozoru itd.
//
859. Riemen rmen, m. r., razg. posuenica, (prema rajnsko-franakom: [tr
reima] = remen), 7.5; 7.6; 7.11 = remen na hlaama; pogonski
remen kod strojeva
//
860. Riemer remnr, m. r., stara posuenica, rajnsko-franaki, 7.12 =
obrtnik koji pravi remene
\\
861. Rindsuppe rncupa, . r., be., 7.8, II = govea juha
//
862. Ring rng, m. r., nova posuenica iz jezika sportaa, 7.24 = prostor
na kome se bore bokseri i hrvai
\\
863. Ringel rnglica, . r., umanjenica od ringla, . r., be., razg., 7.5; 7.10
= svaka vrsta karike/prstena, npr. kod zastora; suprotno tome
oblikom ringla, . r., oznaava se kolut na tednjaku koji se moe
maknuti pri kuhanju na otvorenom plamenu.
\\
864. Ringelspiel rnglpil, m. r., be., 7.19 = vrtuljak, karusel
865. Ringlotte \/ringlva, . r., (u njem. esek. narjeju: ringl/ril, . r.), be.,
austr., (iz franc. reine-claude), razg., 7.8, I = vrsta plemenite
ljive
//
866. Rinne rna, . r., 7.2, IV; 7.5 = lijeb, oluk na krovu; lijeb
77
//
867. rinnen rnovat se, esek., razg., 7.9; 7.36 = prepustiti se pri plivanju
rijenoj struji
//
868. Rist rst, m. r., 7.2 = gornji dio stopala
//
869. ritzen rsat, stara posuenica (srvnj. rn = crtati), 7.9; 7.20 = crtati
pisaljkom ili perom
//
870. Ritzen, das rsanje, s. r., 7.13; 7.20 = gl. imenica od 869, crtanje; nastava
crtanja
//
871. Ritzerei risrija, . r., izvedenica od 869, 7.20 = crte, umjetniki
crte
\
872. Rckel rkla, . r., i umanjenica \/rklica, ., r., be., austr., razg., 7.6
= kaputi; kratak muki kaput (dio narodne nonje)
873. Rodel \/rdle, . r., mn., be., austr., 7.5, 7.24 = sportske saonice
//
874. rodeln rdlat se, be., austr., 7.9, 7.24 = sanjkati se
//
875. Rodeln, das rdlanje, s. r., gl. imenica od 874, 7.13, 7.24 = sanjkanje
\
876. Rhre rrna, . r., be., austr., razg., 7.4; 7.8, IV = penica
\\
877. Rohrzange rrcange, . r., mn., stand., nova posuenica, 7.10 = vrsta
klijeta, klijeta za cijevi, cijevna klijeta
//
878. Rohseide rzajde, . r., stand., 7.6 = sirova svila
\
879. Rolle rla, . r., i \/rlja, . r., stand., i \\rlna, . r., razg., be., 7.5;
7.7; 7.10; 7.11; 7.27 = svaka vrsta svitka/smotka; vrsta enske
frizure

880. rollen \/rljat, 7.9 = uvijati, savijati, motati

881. Rollen, das \/rljanje, s. r., 7.13 = savijanje, motanje
//
882. Rollette rolta, . r., stand., i //roltna, . r., razg., be.; uz to:
\\
slingroletna, . r., i //prngroletna, . r., (vidi pod E i Sp!),
7.4 = prozorska roleta
\\
883. Rollschuh rlua, . r., nova posuenica, stand., 7.24 = koturaljka
\\
884. Rollschuhe rlue, . r., mn., 7.24 = koturaljke
\\
885. Rntgen rndgen, m. r., \\rngen, m. r., ([d] izostavljeno zbog tekog
izgovora; postoji i rijetko upotrebljavana dijalekt. tvorenica u
jeziku seoskog stanovnitva: //ringl, m. r.), 7.25 = rendgenski
aparat; rendgentski pregled
886. rntgenisieren \/rendgenizrat, \/rengenizrat, vidi 885, 7.9, 7.25 =
pregledati rendgentskim zrakama
//
887. Rostbraten rzbratn, m. r., be., ([st] je pred zbunim [b] postalo [z]), 7.8
= ( govee) meso ispeeno na rotilju (postoji, meutim,
pogreno miljenje da je u pitanju konjsko meso)17
\\
888. Rstel rtlj, m. r., razg. posuenica (od bav. rotl, rtl, s. r., 7.8,
IV
//
889. rsten rstat, //rstovat, 7.8, V; 7.9 = priti to na masti ili ulju
890. roter Zinnober rud cinub, m. r., esek., 7.36 = podrugljiv naziv za
crvenokose ljude
17
Zbog glasovne slinosti rijei Rost (rotilj) i Ro (konj). Prim. prev.
78
//
891. Rotlauf rdlauf, m. r., dijalekt. [d], 7.25 = crveni vjetar, vrbanac
(kona bolest)
//
892. Ruck rk, m. r., be., 7.1 = trzaj, udarac
//
893. rcken rkovat, razg., be., (dijalekt. u umjesto ), posuenica iz austr.
vojnikog idioma, 7.9; 7.30 = otii u vojsku
\\
894. Rucksack rksak, m. r., stand., i \\rksok, m. r., razg., be., 7.5, I; 7.24,
7.25 = naprtnjaa
895. Ruder \/rdo, s. r., 7.29 = rudo na zaprenim kolima; veslo s dvije
lopatice
\\
896. Rumpel rmpl, m. r., be., austr., 7.5,I = valovita ploa od lima ili
drveta za trljanje rublja pri pranju
//
897. Rutschbahn rban, m. r., be., stand., ([t] je pred zvunim [b] postalo [];
u hrvatskom jeziku bezvuan glas postaje uvijek zvuan ako za
njim slijedi zvuan), 7.19 = tobogan
\
898. Saal sla, . r., 7.4 = dvorana, velika sveana prostorija
899. Sack und Pack //
ckum//pk i //ckum//bk (prema izgovornom obliku [sk um
pk]); inicijalni glas [c] nastao je od zavrnog glasa [t] prijedloga
mit i inicijalnog [s] rijei Sack, 7.1: = mit Sack und Pack
(davonziehen) odseliti sa svom imovinom. Posuenica
//
ckumbak pojavljuje se i u hrvatskoj pjesmi Ja posijah proju i
to: haj, huj cukumbak, nek od prove (= proje) bude mak! u
znaenju dovraga cukumbak, nek od proje bude mak (tako
otpjevava u spomenutoj pjesmi seljak svojoj eni koja mu
neprestano proturjei).
\\
900. Saft sft, m. r., stand. i razg. (be.) //sft, m. r., 7.8, II = voni sok,
sok od peenja, od jela
//
901. saftig sftno, pridjev, (-no je hrvatski nastavak pridjeva sredneg roda i
priloki nastavak), 7.8, VII; 7.15
902. Sge \/ga, . r., ([] umjesto [s], vidi Semmel > emlja, . r.), 7.5;
7.10 = pila
\\
903. Salbei lfija, . r., stara posuenica (stvnj. salveia), ([] umjesto [s],
vidi Semmel, Sge), 7.2, II; 7.25
904. Saliter //
salter, m. r., i \\slitra, . r., lska \\slitra, . r., stara
posuenica (srvnj. saliter, m. r., 7.2, V
\\
905. Salon sln, m. r., be., austr., 7.4
//
906. Samt smt, m. r., razg. 7.6 = barun
//
907. Sandriegel sntrigl, m. r., stand., i razg. //sontrigl, m. r., esek., 7.2, IV =
pjeani prud (ljeti se na Dravi pojavljuju kilometarski pjeani
prudovi)
//
908. Sattel sdlo, s. r., stara posuenica (srvnj. sdel, s. r., m. r.), 7.5,
7.24; 7.29
79
//
909. Sattler sdlr, m. r., 7.12 = tko pravi sedla
\\
910. Satz sc, m. r., stand., //sc, m. r., razg., 7.8, VI = talog od pia i
jela (talog od kave; talog od mrvica u masti od peenja; vinski
talog)
//
911. saufen sufat, razg., (ova se rije pojavljuje i u jednoj pjesmi iz
sjeverozapadne Hrvatske: pri kakega metra ti si bil, ki te je
saufat nauil?); (u njemakom osjekom narjeju upotrebljava se
pored saufen i siafln), 7.9 = pijanevati, lokati
912. Schabe \/vbo, m. r., be., razg., 7.2, III = ohar
//
913. Schaff kf, m. r., stara posuenica, (srvnj. schaf, s. r., schaffe, m. r.),
7.5, I = drveni abar, abar za pranje kuhinjskog posua, abar
openito
914. Schale lica, . r., stand. (s hr. nastavkom -ica, umanj.) i razg. \lja, .
r., ljica, . r., umanj.; esek., be., 7.8, IV
\\
915. Schalter lter, m. r., razg., nova posuenica, 7.5; 7.11; 7.29; 7.31 =
prekida za elektrino svjetlo, rasvjetna sklopka; alter u
uredu/ustanovi (za komunikaciju sa strankama)
//
916. Schanze nac, m. r., i \\mac, m. r., esek., stara posuenica, 7.2, IV;
7.30 = rov, jarak
917. schattieren \/atrat, 7.9; 7.20 = sjenati (prilikom crtanja)
//
918. Schatz ca, . r., razg., be., austr., esek., (s nastavkom -a za enski
rod), 7.1 = ljubavnica, dragana
\\
919. Schaumpita mpita, . r., esek., hibridna posuenica nastala od njem.
dijalekt. [m], m. r., pjena i hr. //pta, . r., = vrsta kolaa
(usp. Apfelpita, . r.), 7.8 = vrsta kolaa s pjenom od bjelanjaka
920. Schaumrolle \/amrlna, . r., razg., be., (usp. faum [fa:m] pod F), 7.8, II =
vrsta kolaa od cjevastog peenog tijesta ispunjenog pjenom od
bjelanjaka
921. Scheibe jba, . r., 7.5; 7.34; 7.36 = prozorsko okno; naoale (u
atrovakom jeziku)
922. scheiben jbat, be., esek., 7.9, 7.24 = Fuball spielen (= den Ball
scheiben; bav.) igrati nogomet
//
923. Schein jn, m. r., esek., 7.35 = u atrovakom jeziku. pojam (u
odnosu na znanje ili umijee)
//
924. Scheinwerfer jnverfer, m. r., nova posuenica, stand., 7.5; 7.11; 7.29;
7.30 = reflektor
\\
925. Scheier jser, m. r., be., austr., razg., ali sa stand. [er], 7.1; 7.2, I =
nesposoban ovjek; seronja
//
926. Scheierei ajsraj, m. r., be., razg., 7.1 = beskoristan, bezuspjean rad;
petljanje, sranje
\\
927. Scheitel jtl, m. r., be., 7.7 = razdjeljak u kosi (frizura s razdjeljkom)
\
928. Schemel mla, . r., i umanj. \\mlica, . r., razg., bav.-austr., 7.4
80
929. Scherbe \/rpa, . r., 7.4; 7.5; 7.8, IV

\\
930. Scherbel rbl, m. r., i \\rbla, . r., bav.-austr., be., razg., 7.4; 7.5 =
nona posuda
\\
931. Scherben rpenja, . r., be., razg., usp. be. [eabm], m. r., 7.4; 7.5,;
7.8, IV = erpa; i podrugljivo: lo glazbeni instrument
//
932. Scherbenflicker erpnja, m. r., esek., 7.12 = tko krpa lonce (ide od kue do
kue i krpa lonce, rajndle/rajngle), vikao bi: krpam lonce,
rajndle. Vremenom je zato i nazvan krpalonce, m. r., pa je taj
izraz uao i u njemako osjeko narjeje: ta krpalnce
//
933. Schere kre, . r., mn., stara posuenica, (stvnj. skari), 7.5, I; 7.10
\\
934. Scherzel rcl, m. r., be., 7.8 = okrajak kruha
//
935. Schicht hta, . r., 7.10 = radna smjena; rad u smjeni
936. schielen \/kljit, stara posuenica (srvnj.: schilhen) i kljat, 7.9, 7.25
//
937. schielend kljav, m. r., pridjev, 7.25
938. Schieler \/kljo, m. r., esek., 7.25 = kiljav ovjek
//
939. Schiene nja, . r., nova posuenica, 7.29 = tranica
//
940. Schinder nter, m. r., i (prema be. dijalektu) intar, m. r., 7.12 =
strvoder, ivoder
941. Schinken nka, . r., razg., (usp. rajnsko-franaki [tr ug], 7.8, I
\\
942. Schinkenfleckerl nknflekle, . r., mn., be., 7.8, II = jelo od tijesta i komadia
unke: flekice/trganci sa unkom
//
943. Schlacke ljka, . r., stand., 7.2, V = talog iz visokih metalurgijskih
pei koji se koristi za posipanje cesta (u Osijeku je postojao tzv.
Crni put koji je vodio od tramvajske postaje kod Tvre prema
Klasijama. Ime je dobio po boji ljake.
\\
944. Schlafrock lfrok, m. r., stand., 7.6 = kuna (jutarnja) haljina
//
945. Schlafzimmer lfcimer, m. r., stand., nova posuenica, gradski jezik, 7.4 =

spavaa soba
946. Schlag lg, m. r., stand., be., 7.8, I; 7.24; 7.36 = tueno slatko
vrhnje; u hrvatskom osjekom idiomu pojavljuje se rije lag i u
frazemu na lag = odmah, smjesta; kreni!, naprijed!, npr.: na
lag, idemo dalje (nekamo drugamo)! U argonu veslaa rije
lag znai odreeno mjesto u veslakom amcu.
947. Schlag lg, m. r., stand., i razg., be., lg, m. r., 7.25 =
srani/modani udar
\
948. Schlager lger, m. r., nova posuenica, gradski jezik, 7.1; 7.19 =
glazbeni hit (plesna glazba); modni hit
\\
949. schlagiert lgran, stand., i \\lgran, razg., esek., 7.25 = pogoen
modanim udarom (uzet)
//
950. Schlagoberst lgobrst, m. r., be., razg., 7.8, I = tueno slatko vrhnje
81
//
951. Schlamperei lampraj, m. r., stand., i //lamprija, . r., dijal. (u njem.
osjekom narjeju govorilo se lamparaj, . r.); hrvatski nastavak
-ija odgovara njemakom nastavku -ei , usp. npr. Schweinerei i
svinjarija, 7.2 = aljkavost, neurednost; nered
//
952. schlampig lmpav, -a, -o, pridjev, 7.2, I; 7.14 = aljkav, neuredan
//
953. Schlappen lpa, . r., stand., 7.6 = papua
\\
954. Schlappen lpna, . r., be., razg., esek., 7.34; 7.36 = amar (zapravo
udarac papuom odn. slobodnom potplatom papue; tu jo
spadaju laptike, . r., mn., esek., istog znaenja, i glagol
lapnit, esek., = oamariti, udariti)
\\
955. Schleier ljer, m. r., stand., 7.6 = svadbeni veo, vjenani veo, veo
openito
956. schleifen ljfat, 7.9; 7.10 = otriti noeve i sl.; kao povratni glagol
lajfat se, esek., be., 7.24 = klizati se na ledu
//
957. schleifen lfovat, esek., 7.9; 7.10 = brusiti staklo, kamen i sl.; (rije
lifovat potjee od participa perfekta odn. participa pasiva
geschliffen.
//
958. Schleiferei lajfraj, m. r., be., 7.12 = brusionica noeva, kara
\\
959. Schleifer ljfer, m. r., 7.12 = brusa/otra noeva, kara
//
960. Schleim ljm, m. r., 7.25
//
961. Schleppe lp, m. r., be., razg., 7.6 = skut/lep na haljini
//
962. Schleppschiff lp, m. r., be., esek., 7.29 = teglenica
\\
963. Schleuse ljsna, . r., be., razg., 7.2; 7.37 = ustava (Osjeani pod tim
podrazumijevaju gat na Foku, potoku koji se kod Gornjeg grada
uliva u Dravu.)
//
964. Schliff lf, m. r., 7.10 = izbruenost stakla/kamena, fina dotjeranost
965. Schlinge /\lnga, . r., 7.10 = petlja u enskom runom radu; laso; oma
966. schlingen /\lngat, 7.4, I; 7.9; 7.10 = vesti
967. Schlingen, das /\lnganje, s. r., 7.4, I; 7.10; 7.13 = vezenje
\\
968. Schlipper lper, m. r., stand., iz staroaustr. jezika eljezniara, 7.5; 7.29
= eljezniki prag (ova je rije osim u osjekom idiomu
zastupljena i u ekoj)
\\
969. Schlittschuhe luhe, . r., mn., razg., be., austr., \/luje, . r., mn., stand.,
7.5; 7.24 = klizaljke
970. Schlittschuh laufen \\luhat se, esek., i \\lugat se, esek., 7.5; 7.9, 7.24 =
klizati se na klizaljkama
//
971. Schlitz lc, m. r., 7.6 = razrez/prorez/rasporak na odjei
//
972. Schlosser lser, m. r., stand., 7.12 = bravar
//
973. Schlosserei losraj, m. r., stand., 7.12 = bravarija, bravarska radionica
974. Schluss ls, m. r., be., 7.6 = struk (u lsu = u struku); kraj
\
975. Schmarren mrn, m. r., be., austr., 7.8, II = austrijsko jelo od brana,
mlijeka i jaja: drobljenac; bezvrijedna stvar, trice
82
//
976. schmecken mkat, be., 7.8 = prijati
//
977. schmeicheln mjhlat se, be., gradski idiom, 7.9 = maziti se (djeca);
umiljavati se (djeca; make, psi); ulagivati se
978. Schmer mr, m. r., rajnsko-franaki, esek., 7.8, I, II = salo
//
979. Schmerkipfel mrkifla, . r., rajnsko-franaki, esek., 7.8 = salenjak (kola
od lisnatog tijesta koje se priprema sa svjeim svinjskim salom i
puni pekmezom; pravi se naroito u vrijeme kolinja)
980. Schminke mnka, . r., 7.7 = crvenilo za usne; rumenilo za lice
981. schminken, sich mnkat se, 7.9 = mazati usne crvenilom za usne; minkati lice
\\
982. Schmirgel mrgl, m. r., be., 7.5; 7.10 = brusni papir
//
983. schmirgeln mrglat, 7.9 = istiti brusnim papirom
\\
984. Schmirgelpapier mrglpapir, m. r., be., stand., 7.5; 7.10 = brusni papir
//
985. Schmi ms, m. r., be., gradski argon, 7.2 = polet, pokret, ivost
(npr. kod orkestra za plesnu glazbu); (nova posuenica)
//
986. Schmuck mk, m. r., 7.6, I = nakit, ukras
\\ \
987. Schnalle \/nla, . r., stand., nlna, . r., razg., nla, . r., razg., 7.6

= kopa, preica
988. Schnaps, Schnapsel \\npsl, m. r., //nps, m. r., esek., be., 7.19 =
kartaka igra ( za dvije, tri i etiri osobe s 20 karata)
989. schnapseln, schnapsen //npslat, //npsat, esek., be., 7.9; 7.19 = igrati napsl
//
990. Schneckerl nklica, . r., be., 7.7 = kovrda, loknica
991. Schnee n, m. r., be., 7.8, II = umuen i izlupan bjelanjak za kolae
//
992. Schneenockerl nnokle, . r., mn., be., 7.8, II = linjaci od tuenih
bjelanjaka, preliveni kremom od umanjaka i mlijeka
//
993. Schneeschlger nlager, m. r., be., razg., 7.8, IV = tuak za jaja, pjenjaa
\
994. Schneeschuhe nue, . r., mn., nova posuenica, razg., 7.6 = gumene cipele
za snijeg koje se zimi navlae na obuu, kaljae
//
995. Schneider njder, m. r., stand., \njco, m. r., aljiv osjeki naziv, 7.12
= kroja
//
996. Schneiderei najdraj, m. r., 7.12 = krojaka radionica
//
997. Schneiderin njderica, . r., I //njderka, . r., 7.12 = krojaica
//
998. Schnitt nt, m. r., 7.6, 7.25 = kroj; operacijski rez u kirurgiji (usp.
Kaiserschnitt = carski rez)
//
999. Schnitte nta, . r., 7.8, II = krika/komad kruha/kolaa; narezak
kobasice i sl.
\\
1000. Schnitzel ncla, . r., be., 7.8, II = odrezak, beki odrezak
1001. Schnitzelklopfer \\nclklopfer, m. r., be., 7.8, IV = bat za tuenje mesa, drveni
eki kojim se lupanjem omeka meso za peenje
//
1002. schnffeln nflat, razg., esek., be., 7.9 = turati u sve svoj nos; biti
znatieljan, njukati unaokolo
1003. Schnffeln, das //nflanje, s. r., razg., 7.13 = njukanje
83
//
1004. schnuppe npe, razg., sjevernonj., esek., 7.1 = (nekome je neto)
svejedno; u esek. nurc (vjerojatno iz nekog sjevernonj.
dijalekta)
1005. Schnur \/nra, . r., nova posuenica, 7.5 = uzica, vrpca, konopac
\
1006. Schnrer nrer, m. r., nova posuenica, 7.5, 7.24 = metalni prsteni
za niranac na konom omotu nogometne lopte
//
1007. Schnrriemen nranac, m. r., i \\nralica, . r., (od dijalekt. Schnrl, s. r.),
7.6, 7.24 = remen za stezanje
\\
1008. Schober bara, . r., 7.6 = visoka kapa od krzna u hrvatskih i srpskih
seljaka; krznena kapa openito (rije potjee vjerojatno od
njemakih kolonista, od podunavskih vaba kao oznaka za
spomenutu kapu koja svojim izgledom podsjea na stog sijena;
dijalekt. [:b\r], m. r., poluglas [\] se realizira kao [a], a
njemako dugo zatvoreno [] uje Hrvat kao [u]. Ova rije moe
biti samo razgovornoga podrijetla.
1009. Schnheitsfleck \\nhajcflek, m. r., be., 7.7 = made
1010. schn tun \/nit se, esek., slavonski, 7.9 = nekati se, ne usuditi se
//
1011. Schpflffel pflefl, m. r., i //flefl, m. r., //pflefla, . r., i //flefla, . r.,
7.8, IV = kutlaa, zaimaa
//
1012. schoppen pat, be., 7.8, V; 7.9 = toviti perad ( silom hraniti nadebelo
gusku, purana itd.)
1013. Scho s, m. r., be., 7.6 = suknja
\
1014. Schotter der, m. r., be., 7.5; 7.10 = ljunak
\
1015. Schragen rgna, . r., be., austr., razg., s nastavkom -a za . r., 7.5;
7.10 = nogari koji se koriste kad se neto pili
\\
1016. Schraube rf, m. r., razg., be., 7.10 = vijak, zavrtanj

1017. schrauben \/arfit, razg., 7.9; 7.10 = zavrtati, vijati
1018. Schraubenzieher arufnciger, m. r., stand., be., //rfciger, m. r., 7.10 =
//
odvija, izvija
//
1019. Schraubstock aruptok, m. r., stand., //aruftok, m. r., stand., ali s glasom
[f], \\rftok, m. r., razg., be., austr., 7.10 = steza, krip,
kripac
1020. schreiben rjbat, esek., (-at je hrv. gl. nastavak koji odgovara njemakom
-en), 7.9; 7.35 = pisati
1021. Schreibmaschine //rjbmaina, . r., nova posuenica, stand., 7.5; 7.11 =
pisai stroj
\\
1022. Schreibtisch rjbti, m. r., 7.5 = pisai stol
//
1023. Schublehre bler, m. r., dijalekatski., nova posuenica, 7.28 = pomino
mjerilo
//
1024. Schuhlffel lefl, m. r., //lefla, . r., 7.6 = lica/kaika za cipele,
nazuvnik, obuvaa
84
//
1025. Schuhnagel negla, . r., pisani jezik, od oblika mnoine tvorena jednina
(usp. Reinagel, 849), 7.6 = postolarski avao
//
1026. Schupfnudel pfnudla, . r., //fnudla, . r., esek., (bav.), 7.8 = vrsta jela
od brana: od krumpirovog tijesta uvaljanog u oblik kobasice;
izrezani mali komadi uvaljaju se dlanom na dasci za valjanje
tijesta u male vretenaste valjuke; u vapskom dijalektu valjuci
se zbog svog oblika zovu jo [pvpetsle], s. r., t. j. penis pueris
( kurii, djeji pimpeki)
//
1027. Schuppen pa, . r., 7.4 = upa za skladitenje i uvanje ogrjevnog drva
i dr. gorivog materijala (ogrjeva)
\\
1028. Schuppen pne, . r., mn., esek., 7.25 = perut
//
1029. Schreisen rajzn, m. r., stand., //rajzl, m. r., razg., austr., //rajz, m. r.,
7.5, I = ara
\\
1030. Schrze rcna, . r., be., razg., 7.6 = pregaa
//
1031. schusselig slast, 7.2, I = brzoplet, nepromiljen
//
1032. Schuster ster, m. r., i stariji oblik //tar, m. r., (usp. dijalekt. [u:tr],
m. r. rajnsko-franaki), 7.12 = postolar
\\
1033. Schusterba sterbas, m. r., be., stand., 7.1; 7.2, I; 7.20 = pjevanje bez
sluha, pogreno pjevanje
//
1034. Schutzborte cbortna, . r., razg., 7.6; 7.10 = traka, bort(n)a za zatitu
rubnog dijela nogavica (na mukim hlaama) od krzanja (priiva
se s unutarnje strane)
\\
1035. Schtze cer, m. r., esek., (pogreno prema drugim njemakim rijeima
na -er ), 7.12; 7.36 = strijelac, dobar strijelac (pukom, lukom i
strijelom)
\\
1036. Schtzer cer, m. r., stand., esek., 7.5 = titnik za olovke; titnik za ui,
koljena itd.
1037. Schwabe \/vbo, m. r., 7.18 = Nijemac, vabo, njemaki seljak
\\
1038. Schwbin vbica, . r., 7.18 = Njemica, vabica, njemaka seljanka
koja donosi svoju robu u grad na trnicu
\\
1039. Schwarte vrtla, . r., be., i \\vrgla, . r., esek., 7.8, II = ko(uric)a
na slanini18
//
1040. schwarz vrc, razg., be., (ali blisko bav. i rajnsko-franakim
dijalektima u kojima se glas [r] izgovara s izrazito jasnim
vibriranjem jezika), esek., 7.1; 7.2, I = biti varc, biti crnjo,
tj. biti bez novaca
//
1041. schwrzen vrcat, esek., i //vrcovat, 7.9; 7.32 = krijumariti robu
18
Binder navodi ovdje samo znaenje nj. rijei Speckschwarte, a ne i znaenje germanizma
vargl(a) (suen svinjski ili telei eludac punjen zainjenom smjesom slanine, mesa i krvi)
koje je preuzeto od nj. rijei Schwartenmagen odn. Presskopf. Prim. prev.
85
\\
1042. Schwrzer vrcer, m. r., esek., 7.32 = krijumar robe
1043. Schwarzer Morast //vacmaroust, m. r., esek., (usp. morast > marust, be.
humr > ham), 7.37 = ribom bogato movarno podruje u
okolini Osijeka (sjeverno od lijeve obale Drave)
1044. Schwarzknstler //vrckinctler, m. r., stand., 7.12 = maioniar
1045. Schweiapparat //vjsaparat, m. r., nova posuenica, 7.10 = aparat za
zavarivanje
//
1046. schweien vjsat, //vjsovat, stand., vsovat, razg., be., esek., 7.9;
7.10; 7.33; 7.34; 7.36 = zavarivati metal; u osjekom
atrovakom: lokati, pijanevati
1047. Schwiegermutter \vgermuter, . r., stand., 7.16 = svekrva; punica, tata
1048. Schwiegervater \vgerfater, m. r., stand., 7.16 = svekar; punac, tast
\\
1049. Schwimmer vmer, m. r., stand., 7.5; 7.11, 7.24 = plovak na ventilu u
kotliu za vodu; plovak na udici koji pokazuje kad riba zagrize
\\
1050. Schwindel vndl, m. r., be., 7.1, 7.25; 7.32 = prijevara, (bezazlena)
obmana, opsjena; nesvjestica, osjeaj vrtoglavice (i kao znak
bolesti)
//
1051. schwindeln vndlat, be., esek., 7.9 = varati
//
1052. Schwindler vndler, m. r., be., esek., 7.1; 7.2, I; 7.32 = prevarant,
varalica, lupe
//
1053. Schwindlerei vindlrj, m. r., be., esek.: [vidlari], . r., 7.1; 7.32 =
prijevara, obmana
//
1054. schwitzen vcat, esek., 7.9 = znojiti se
//
1055. Schwung vng, m. r., 7.1 = polet, elan
\\
1056. Sechser skser, m. r.. be., austr., 7.23; 7.27 = stari kovani novi,
estak (u staroj Austriji kovani novi od est krajcara, kasnije u
Austro-Ugarskoj od 20 filira: dvadesetak)
1057. Sechser spielen igrat \\sksera, esek., 7.9; 7.23 = igrati se kovanim novcem
(Grupa djeaka stane ispred nekog zida i svatko od njih baci svoj
novi. Igru i sve novie dobiva onaj iji novi bude najblii
zidu. Za tu igru se kod kue dobivao najee stari novac, ali se
izraz igrati seksera prenio i na igru s novim, vaeim novcem u
kome odavna vie nije bilo seksera.)
\\
1058. Seiher sjher, m. r., razg., be., 7.8, IV = cjedilo za aj, cjediljka
1059. sekkieren \/sekrat, be., 7.9 = zadirkivati koga, dosaivati kome, gnjaviti
koga; sekirat se, esek., jediti se, derati se zbog neega
1060. Sekkieren, das \/sekrnje, s. r. = zadirkivanje, dosaivanje, uzrujavanje;
sekircija, . r., (prema esek. [sekiraciun], . r., 7.13 =
sekiranje
//
1061. Sekretr sekrtr, m. r., iz jezika austr. administracije; 7.12; 7.31
//
1062. Sekretariat sekretarjt, m. r., 7.31
\\
1063. Sekretrin sekretrica, . r., 7.12; 7.31
86
//
1064. selchen slhovat, be., razg., 7.8, V; 7.9 = suiti meso u dimu
\\
1065. Semmel mika, . r., \\zmika, . r., \\zmlika, . r., \\mlja, . r.,
be., (nastavak -ika potjee vjerojatno iz ekog; [s] > [] kao
kod Sge, Salbei; [z] je prema njem. stand. jeziku), 7.8, I
//
1066. Senf smf, m. r., be., razg., 7.8, I = senf, zain od goruice
//
1067. servus! sas!, esek., razg., prema be. [sava:s], 7.1 = pozdrav
servus ( meu bliskim osobama pri sastanku i rastanku)
1068. servus Krbis! sabus kabus!, esek., 7.1; 7.36 = vickast, aljiv esekerski
pozdrav ( servus tikvo/servus tikve!)
//
1069. setzen scovat, esek., be., 7.9; 7.13 = igrati na neki broj u lutriji ili
lotu; //secovat se, be., esek. = staloiti se, slegnuti se (kaveni
talog i sl.); //scovanje, s. r., gl. imenica od secovati
1070. Sicherheitsnadel \\zherica, . r., esek., od sicher i hrv. -ica , nova posuenica,
7.5; 7.6 = zapinjaa, igla sigurnica
\\
1071. Sicherung zherung, m. r., nova posuenica iz elektrotehnike, stand.,
7.5; 7.11 = elektrini osigura
//
1072. Sitz sc, m. r., razg., 7.5; 7.29 = sjedalo u kolima; sedlo; sjedite
\\
1073. Sitzer scer, m. r., esek., 7.36 = pun pogodak, dobar pogodak, dobro
ciljan hitac, hitac koji dobro sjedne
\\
1074. Socke skna, . r., razg., \\zkna, . r., razg., ali sa stand. [z]19,
\\
sknica, . r., umanjenica, \\sklica, . r., umanjenica prema
be. [skerl], s. r., 7.6 = kratka arapa
\\
1075. Sockel skl, m. r., be., razg., 7.10 = isturen donji dio zida,
postament, cokl; obojen donji dio vanjskog zida na graevinama
koji nije profiliran
\\
1076. Sockenhalter zknhalter, m. r., stand., 7.6 = elastina podvezica kojom se
pridrava kratka muka arapa
//
1077. Soldat sldat, m. r., 7.12; 7.30 = vojnik
\\
1078. Sonntagsjger sntagsjeger, m. r., stand., 7.24 = (pej.) tko rijetko ide u lov,
lo lovac
1079. Sonntagsraucher \\sntagsrauher, m. r., stand., 7.24 = (pej.) tko rijetko pui,
slab pua
\
1080. Spandel pndla, . r., be., austr., razg., \\pndlica, . r., umanjenica
7.5, I = trijeica za potpalu vatre
1081. Spandel machen pravit \/pndle, be., esek., razg., 7.9 = cijepkati drva u
trijeice za potpalu
1082. Spange \/pnga, . r., stand., 7.6; 7.7 = kopa, nala za kosu, na
odjei, na remenu
\
1083. sparen prat, 7.9 = tedjeti; dobro gazdovati; tedjeti novac
19
Rije Socke u standardnom se nj. jeziku izgovara [zk\]. Prim. prev.
87
\\
1084. Spargel prgla, . r., stand., be., 7.8, I = paroga
\\
1085. Sparherd prhet, m. r., i \\pret, rjee \\prert, m. r., stand.; \\pret,
m. r., razg., be., austr., 7.4; 7.8, IV = tednjak
\\
1086. Sparkasse prkasa, . r., stand., \\prkasa, . r., razg., 7.27 = krabica,
kutija za spremanje uteenog novca
//
1087. Spatz pc, m. r., esek., 7.33; 7.34 = penis

1088. spazieren \/pancrat, esek, (slavonski gradski argon), 7.9 = etati
\\
1089. Spazierung pncr, m. r., 7.9 = etnja

//
1090. Spazierstock pancrtok, m. r., stand.,, 7.5; 7.24 = tap za etnju
//
1091. Speck pk, m. r., 7.8, I = slanina
//
1092. Speisekammer pjza, . r., be., razg., 7.8 = ostava, prostorija za uvanje
jela i ivenih namirnica
//
1093. Speisezettel pjscetl, m. r., be., 7.8, IV = jelovnik; kravata zaprljana
jelom za koju se aljivo kae da pokazuje sva jela koja je dotini
jeo
//
1094. Speisezimmer pjscimer, m. r., nova posuenica, stand., 7.4 =
blagovaonica
//
1095. Spekulant pekulnt, m. r., nova posuenica, 7.32 = iardija/trgovac
ivenim namirnicama koji svojim nainom poslovanja teti
svojim najbliim i dravi
1096. Spekulation \/pekulcija, . r., 7.32 = iarenje ivenim namirnicama
(usp. 1095)

1097. spekulieren \/pekulrat, 7.9 = baviti se pekulacijama
1098. Spekulieren, das \/pekulranje, s. r., 7.13 = gl. izvedenica od 1097,
\\
1099. Spendel pndla, . r., stara posuenica, (srvnj. spndel, spnlde, . r.,),
7.5; 7.6; 7.10 = pribadaa (esek.)
//
1100. Spengler pngler, m. r., stand., 7.12 = limar
//
1101. Spenglerei penglraj, m. r., 7.12 = limarija
//
1102. Spennadel pnadla, . r., stand., //pnodla, . r., be., razg., 7.5; 7.6;
7.10 = pribadaa (usp. 1099)
//
1103. Sperrhaken prhakn, m. r., //prakn, m. r., stand., //prokna, . r., razg.,
bez [h] i s hr. nastavkom -a za enski rod. 7.5; 7.10 = kalauz,
otpira, naprava za nasilno otvaranje brava
\\
1104. Sperrplatte prplatna, . r., nova posuenica, stand., i hibridna posuenica
\\
prploa, . r., iji drugi dio ini hrvatska rije ploa, 7.10
//
1105. Spezerei pecraj, m. r., be., u obliku jednine znai prodavnica
ivenim namirnicama, u mnoini \/pecerji) ivene
namirnice, 7.8, I
//
1106. spicken pkovat, be., esek., 7.8, V; 7.9 = nadijevati meso za peenje
komadiima slanine (npr. pikovati zeca)
//
1107. Spicknadel pknadla, . r., be., razg., 7.8, IV = igla za nadijevanje mesa
slaninom
88
1108. Spiegel \/pgl, m. r., razg., 7.4; 7.6; 7.7 = ogledalo; ulateno mjesto na
turu iznoenih hlaa

1109. Spiegelei \/pglaj, m. r., be., 7.8, II = jaje na oko
1110. Spiel pl, m. r., 7.19 = drutvena igra; snop igraih karata
//
1111. spielen plat se, //plovat se (pov. gl. posuenica kao u bekom: sich
spielen), razg., be., esek., 7.9 = igrati se
//
1112. Spielerei pilraj, m. r., be., esek, = igraka; \/pilerji, mn. = igrake
(esek.), 7.23
//
1113. Spielhose plhozne, . r., mn., be., razg., 7.6 = djeje hlae za igru
//
1114. Spielschule plul, m. r., be., esek., gradski idiom, 7.22 = djeji vrti.
Odraslija djeca (kolarci) su od te rijei stvorili aljiv naziv
//
piul, m. r., kola u kojoj djeca pike u gae.
\\
1115. Spinat pnt, m. r., 7.8, I, II = pinat (u sirovom ili kuhanom stanju)
//
1116. spinnen pnat, //pnovat, be., 7.9 = imati glupe/lude ideje
1117. spintisieren \/pintizrat, be., esek.; 7.9 = kao i 1116
\\
1118. Spital ptlj, m. r., be., austr., 7.25 = bolnica
//
1119. Spitze pca, . r., 7.2 = zbog iljatog oblika tako nazvana vona
kotica (naroito kotica ljive)
//
1120. Spitze pc, m. r., be., razg., 7.2; 7.5 = vrh openito (npr. vrh
olovke, vrh noa itd.)
\\
1121. Spitze pcna, . r., be., razg., 7.6 = ipka
\\
1122. Spitzel pcl, m. r., be., 7.12 = policijski agent, dounik, uhoda
1123. spitzen \/upcit se, 7.9 = uiljiti se, smraviti
\\
1124. Spitzer pcer, m. r., 7.5; 7.11 = iljilo za olovke
//
1125. spitzig pcast, 7.2 = iljast, iljat
\\
1126. Splitter plter, m. r., stand., 7.5 = trijeska, iver, trn; krhotina openito
\\
1127. Spreizer prjcer, m. r., 7.5, I = podupira konopca za rublje
\\
1128. Sprieel prsla, . r., be., razg., 7.5 = preka na ljestvama, na stolici
//
1129. Springrollette prngroletna, . r., razg., be., nova posuenica, 7.4 =
prozorska zavjesa koja se podie i namata pomou oprunog
mehanizma
//
1130. sprinten prntat, nova posuenica iz jezika sportaa, 7.9, 7.24 =
takmiiti se u tranju
\\
1131. Sprintschuh prnterica, . r., nova posuenica, 7.24 = sportska cipela za
trkae
//
1132. Spritze prca, . r., 7.5; 7.11
1133. spritzen \/prcat, 7.9
\\
1134. Spritzer prcer, m. r., esek., prema be. Gspritzts , 7.8, III = vino sa
soda-vodom
\\
1135. Sprungbrett prngbret, m. r.. 7.24 = odskona daska npr. na kupalitu,
openito odskona daska
89
//
1136. spucken pkovat, esek., 7.9 = biti ljut, bijesniti; isijavati veliku
toplinu (pe)
//
1137. Spuckschale pkala, . r., esek., (be., razg.), 7.25 = pljuvanica, pljuca
(za bolesnike)
\
1138. Spule \/pla, . r., stand., plna, . r., razg, be., 7.5; 7.10 = kalem
za konac (jezik tkalaca), openito kalem
\\
1139. Spundus pndus, m. r., \\pndika, . r., esek., 7.1 = strah (posuenica
iz jezika studenata)
1140. Stab tp, m. r., stara posuenica (srvnj. stap, m. r.), 7.5 = tap za
etnju
\
1141. Stahl tgla, . r., stara posuenica (srvnj. stahel, m. r.), s dijalekt. [o],
7.5, I; 7.10 = eljezni klip za glaalo koji se uari i stavi u
glaalo radi glaanja; krojako glaalo
//
1142. Staken tka, . r., sjevernonj. posuenica, esek., 7.5, 7.25
//
1143. Stall tla, . r., 7.26 = staja za stoku
1144. stampfen tmpfat = nabijati tlo (pri cestogradnji i sl.); tmpat = tiskati
(knjige); tmpa, . r. = tisak (novine); \\tmpr, m. r.= tiskar;
//
tamprija, . r. = tiskara tmpanje, s. r. = gl. imenica od
tampat, 7.1; 7.9; 7.12; 7.13
\\
1145. Stndchen tnthen, m. r., i \\tnhen, m. r. (s izostavljenim [t] zbog
potekoa u izgovoru), 7.1 = podoknica; serenada
\\
1146. Stnder tnder, m. r., stand., 7.5; 7.34 = notni pult; stalak za cvijee i
sl.; u atrovakom jeziku: ( ukruen) penis

1147. Stange \/tnga, . r., 7.5 = motka, ipka
\\
1148. Stangel tnglica, . r., umanjenica od 1147, be., 7.5; 7.8, II = u
kulinarskom jeziku oznaka za razne vrste kolaa duguljastog
oblika (tanglica od orahnjae, eerna tanglica)
//
1149. Stanitzel tancla, . r., //tancl, m. r., be., //karncl, m. r. i //karncla,
. r., esek., 7.5; 7.27 = papirnata vreica
1150. Strke trka, . r., be., austr., 7.2, V = krob od krumpira, od
peninog brana, krutilo za rublje
1151. strken trkat, 7.9 = tirkati rublje
\
1152. Station stcija, . r., a u slavonskom seoskom jeziku esto: \\tncija, .
r., 7.29 = eljeznika postaja, tramvajska postaja; kolodvor
//
1153. Staubzucker tubcuker, m. r., stand., i hibridni oblik //tubeer, m. r.,
7.8, I = eer u prahu
\\
1154. Stecker tker, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = utika; utinica (u
elektrotehnici)
r
1155. Steigel \/tgalj, m. r., razg., bav.-austr. [tag l], s. r., 7.26 = tavanski
dio staje na kome se dri sjeno
\\
1156. Steige, die tjgna, . r., be., austr., razg., 7.26 = kokoinjac
90
\\
1157. Steiger tjger, m. r., be., stand., 7.33 = enskar
//
1158. Steingreling tnkorajzl, m. r., esek., 7.2, III = slatkovodna riba, rijena
riba ( sunanica)20
1159. Stellage \/tela, . r., stand., primjer njemake posuenice s francuskim
nastavkom (usp. npr. Takellage = takelaa (cjelokupna oprema
jedrenjaka), 7.4
//
1160. Stemmeisen tmajzn, m. r., 7.10 = dlijeto
//
1161. Stemmeiel tmajzl, m. r., 7.10 = dlijeto
//
1162. stemmen tmovat, 7.9; 7.10 = raditi ekiem i dlijetom ( dupsti
dlijetom)
//
1163. Stemmen, das tmovanje, s. r., 7.10; 7.13 = gl. imenica od 1162
\\
1164. Stengel tngl, m. r., razg., be., 7.2, II = peteljka (lista), stepka
(vonog ploda), struk (biljke)
\\
1165. Stichschaufel tharica, . r., stara posuenica (srvnj. sticher, m. r.), 7.5 =
vrtna lopata ( tihaa, aov)
//
1166. sticken tkat, 7.4, I; 7.9 = djelatnost u okviru enskog runog rada,
vesti
//
1167. Sticken, das tknje, s. r., 7.4, I; 7.13 = gl. imenica od 1166 ( vezenje)
//
1168. Stickerei tikrj, m. r., 7.4, I = izvedenica od 1166 ( vez, vezivo)
\
1169. Stiege tgne, . r., mn., razg., \\tngle, . r., mn., esek., \\tnge, . r.,
mn., esek., 7.4 = stube, stepenice
\\
1170. Stieglitz tglc, m. r., be., austr., 7.2, III = eljugar
//
1171. stimmen tmat, 7.9 = usklaivati glazbene instrumente; biti toan, npr.
raun; biti istinit, toan openito
\\
1172. Stimmer tmer, m. r., 7.20 = usklaivaka zvidaljka za davanje tona
pri usklaivanju gudakih instrumenata
\\
1173. Stimmung tmung, m. r., be., nova posuenica, 7.1; 7.19; 7.20 =
ugoaj, raspoloenje; ugoaj u slikarstvu u odnosu na neki
prikaz, slika ugoaja
//
1174. Stckerl tklica, . r., be., nova posuenica, 7.6 = visoka potpetica
(na enskim cipelama)
\\
1175. Stockerl tkla, . r., i umanjenica \\tklica, . r., 7.4 = kuhinjski
stolac bez naslona, hoklica za sjedenje, razg., be., esek.
//
1176. Stoff tf, m. r., 7.6 = tkanina za odjeu
//
1177. stopfen tpat, be., razg., 7.9 = krpati arape; krpati tkaninu i dr.;
\\
ztopat, 7.9 = isto to
\\
1178. Stopfer tper, m. r., be., esek., razg., 7.4, I; 7.5 = drvena naprava u
vidu peurke za krpanje arapa
\\
1179. Stoppel tpl, m. r., be., razg., 7.5; 7.8, IV = ep za boce
20
Usp. 361. Greling . Prim. prev.
91
\\
1180. Stoppelzieher tplcger, m. r., be., razg., 7.5; 7.8, IV = vadiep
\
1181. Storch trkljo, m. r., //trklja, m. r., prema junonjemakom dijalekt.
torkl, s. r. = roda, umanjenica), esek., 7.2, I = (asocijacija na
mrave rodine noge) mrav ovjek
//
1182. strchig trkljast, m. r., izvedenica od 1181, 7.2, I = mrav (kao
akalica), digljast
1183. Sto ts, m. r., 7.1 = hrpa, naslaga (knjiga, papira); udarac, udarac
u rebra
//
1184. Strahl \/strla, . r., i umanjenica strlica, . r., stara posuenica (srvnj.
strale, . r., m. r.; strl, m. r., strijela; munja), 7.5; 7.30; 7.36 =
strijela
\/strljac, m. r., = strijelac
//
streljna, . r.
\/strljat = gaati; streljati
\/strljanje, s. r.
\/ustrlit se
\/nastrlit (se) = raniti (se) vatrenim orujem (usp. srvnj.
strlen), 7.36
Esekersko narjeje tvori jo nekoliko oblika, zanimljivih ne samo
zbog glasovnih promjena ve i zbog razliitog akcenta; radi se o
tvorenicama u jeziku djeaka:
/
strli, . r. (samo u osjekom njemakom narjeju), \strlika, .
r., //strmbi, . r., (kao i struli), \\strmbika, . r., (kao i
strulika), 7.36 = sva etiri oblika imaju u hrvatskom jeziku za
ekvivalenat rije praka 21
1185. Strang trnga, . r., mn. trange, stara posuenica (srvnj. stranc, m. r.),
7.29 = konopac, ue na konjskoj zapregi
\\
1186. Strngel trngla, . r., be., 7.4, I = svitak vune ili konca
\\
1187. Strapaze trpc, m. r., be., razg., 7.1 = muan posao; teak put;
napor
1188. strapazieren, sich \/trapacrat se, be., razg., 7.9 = muiti se, naprezati se
1189. Streber \/trber, m. r., razg., be., esek., 7.1; 7.2, I; 7.33; 7.35 =
(prezirno) vrijedan, ambiciozan, pomalo malograanski
nastrojen, plaljiv ovjek; vrlo estit uenik ili slubenik koji
nema hrabrosti da sudjeluje u nekoj podvali, gadosti ili da je
inscenira
//
1190. Strecke trka, . r., nova posuenica, 7.29 = eljeznika tranica;
prometna linija, prometni pravac
//
1191. Streif trjf, m. r., stand., trf, m. r., be., razg., 7.5 = kona traka
ili traka od tkanine; prugast potez u boji (etkicom); traka
openito
21
U Binderovu originalu: praka, to ukazuje na nerazlikovanje glasova [] i [] u osjekom
govoru. Prim. prev.
92
1192. streifen trfnit, razg., be., 7.9 = okrznuti; dotaknuti

//
1193. streifig trjfast, m. r., pridjev, stand., trfast, razg., 7.2; 7.3 =
prugast
//
1194. Streifwagen trjfvagn, m. r., be., stand. i. //trfvogn, m. r., razg, 7.29 =
velika otvorena konjska kola
//
1195. Streik trjk, m. r., nova posuenica, 7.10 = trajk radnika
//
1196. streiken trjkat, //trjkovat, 7.9; 7.10
\\
1197. Streiker trjka, m. r., esek., (-a je posueno iz maarskog), 7.10 =
radnik koji trajka
//
1198. Strick trk, m. r., 7.5 = ue, konopac
//
1199. stricken trkat, 7.4, I; 7.9 = djelatnost u okviru enskog runog rada

( plesti)
//
1200. Stricken, das trkanje, s. r., 7.13 = glagolska imenica od 1199
\\
1201. Stricker trker, m. r., stand., (rajnsko-franaki), 7.12 = pleta vunenih
stvari i pletene obue (pletenu obuu ine papuaste crne vunene
cipele s konim onom kakve nose njemaki seljaci)
//
1202. Strickerei trikraj, m. r., 7.12 = pletiona; pletenina
//
1203. striegeln trgat, prema njemakom standardnom jeziku, 7.9 = strii
ovce
\\
1204. Striezel trcla, . r., be., razg., i //trca, . r., esek., 7.8, II = vrsta
kolaa, peciva (usp. Heiligenstriezel) ( uskrnje pecivo od
bijelog brana duguljastog oblika, najee u vidu pletenice)
//
1205. Strohsack trzak, m. r., stand., //strak, m. r., //stra, . r., (usp. [s] >
[]: Sge, Semmel), 7.4 = slamarica
1206. Strudel \/trdla, . r., be., austr., 7.8, II = vrsta kolaa (npr. trudla
sa sirom, trudla s jabukama, trudla s makom, trudla s
kupusom, strudla s bundevom, orahnjaa, trudla s trenjama,
vinjama itd.)
1207. Strumpf trmfla, . r., razg., be., 7.6 = arapa
//
1208. Strumpfband trmpandla, . r., razg., be., austr., 7.6 = podvezica
//
1209. Stubenmdel tmadla, . r., razg., be., 7.12 = sobarica
\\
1210. Stckel tkli, . r., esek., razg., od be. stkl, s. r., i hrv. umanjenikog
nastavka -i, 7.1; 7.36 = komadi (npr. kruha ili kobasice itd.);
mlada lakomislena osoba; objeenjak, spadalo
//
1211. stckeln tklat, prema njem. stand. jeziku = nadostavljati (komad na
komad), dodavati, krpati, \\ntiklat = dodavanjem komada
poveati ili produiti, 7.9
//
1212. Student tudnt, m. r., 7.12; 7.22 = student na visokoj koli;
gimnazijalac
1213. studieren \/tudrat, 7.9; 7.22 = znanstveno prouavati; razmiljati;
mudrovati
//
1214. Stufe stba, . r., [f] > [b], usp. kod Fackel), 7.4 =
stepenica
93
\\
1215. Stulpe tlpna, . r., razg., be., 7.6 = maneta, posuvratak na
nogavicama hlaa
1216. stumpf machen \/tpit, stara posuenica, usp. pod dumm, 7.9 = tupiti neki
otar predmet
\\
1217. Stutzen tcna, . r., razg., be., 7.6 = kratka zimska arapa od debele
vune
//
1218. stutzen tcat, 7.9, 7.25 = potkratiti kosu; potkresati voke; openito
potkratiti; imati tucavicu
//
1219. Stutzen, das tcanje, s. r., 7.13 = glagolska imenica od 1218
\\
1220. Stutzerl tclica, . r., umanjenica od 1217; mnoina: \\tclice, 7.6;
7.7 = eoni pramenovi kose kod frizura kakve su nosili paevi
//
1221. Sulze slc, m. r., be., razg., 7.8, II = hladetina
1222. Suppe //
spa, . r., razg., tu spada i hibridna rije \\spita, . r., nastala
od sup. . r., (razg., rajnsko-franaki za Suppe22), i pita, . r., (=
kola), vrsta palainke23 (juno, dakle tekue tijesto se sipa u
tavu i pee), esek., 7.8, II
\\
1223. Taler tlr, m. r., stara posuenica (16. st. 1519.), 7.27 = starinski
srebrni novac
//
1224. Tandeln tndlovat, be., esek., 7.9 = prodavati stare stvari, trgovati
starim stvarima; cjenkati se
//
1225. Tandler tndler, m. r., be., esek., 7.12 = staretinar
//
1226. Tandlerei tandlraj, m. r., be., esek., 7.12 = staretinarnica
//
1227. Tanz tnac, m. r., posuenica koja se upotrebljava u pjesnikom
hrvatskom jeziku (visok stilski sloj), 7.19 = ples, kolo
1228. tanzen tncat, 7.9 = plesati; biti nemiran, koprcati se
1229. Tanzen, das tncanje, s. r., 7.13 = glagolska imenica od 1228
//
1230. Tanzmeister tncmajster, m. r., be., stand., 7.12; 7.20 = uitrlj plesa
\\
1231. Tanzschule tnul, m. r., be., razg.([c] + [] = []), 7.19; 7.20 = plesna
kola
//
1232. Tapezierer \/tapecrer, m. r., be., stand., taptr, m. r., 7.12
\\
1233. Taschengeld tngelt, m. r., be., razg. 7.27 = deparac
\\
1234. Tasse tcna, . r., \\tclica, . r., (umanjenica s nastavkom -ica ), be.,
razg., \\tca, . r., esek., 7.8, IV = pladanj, posluavnik
//
1235. Taste tpka, . r., prema njem. gl. tippen, nova posuenica, 7.5; 7.11
= glasovirska tipka; tipka na pisaem stroju
\\
1236. Taster tster, m. r., stand., nova posuenica, 7.11 = tastatura na
telegrafu u radiotelegrafiji
22
Klai (1978) ne dovodi rije supita u vezu sa supa, ve s turskom rijei st ,mlijeko + pita.
Prim. prev.
23
Za Klaia (1978) je supita vrsta pite od umuenih jaja i mlijeka. Prim. prev.
94
\\
1237. Taupel tupl, m. r., esek., prema srvnj. touf, m. r. = ronjenje, dubina
(mora), srvnj. bre, br, m. r. = vreasta mrea za ulov ribe; usp.
Egger: Glossar zu d. Tirol. Weist.: taupl = ribarska mrea s vrlo
velikim oicama, 7.24 = ribarska mrea, mreica za hvatanje
kedera24
//
1238. taupeln tuplovat, esek., 7.9; 7.24 = loviti ribu vreastom mreom
unakrsnih oica, lovitim mreicom (tauplom) male ribe
(kedere)25
1239. Teer tr, m. r., 7.2, V = katran; kolomaz
1240. Teil tl, m. r., esek., austr., 7.1; 7.28 = dio; porcija, pripadajui dio
//
1241. Telegramm telegrm, m. r., nova posuenica, 7.11; 7.29
//
1242. Telegraph telegrf, m. r., nova posuenica, 7.11; 7.29
1243. telegraphieren \/telegrafrat, nova posuenica, 7.9; 7.29
1244. telephonieren \/telefonrat, 7.9; 7.29
1245. Tennispracker \/tnispraker, m. r., esek., razg., be., 7.24 = reket, teniska
lopatica
\\
1246. Teppich tpih, m. r., a u slavonskom seoskom govoru: \\tpik, m. r.,
7.4; 7.5
\\
1247. Teppichklopfer tpihklopfer, m. r., be., stand., 7.5, I = predmet za
ispraivanje sagova
\
1248. Tiegel tgla, . r., stara posuenica (stvnj. tegel, srvnj. tgel, m. r.),
7.5; 7.8, IV = posuda za mast; posuda za skorup; posuda
openito; kao umanjenica: //tglica, . r. = nategaa (sprava
kojom se iz bureta izvlai vino)
1249. Tinte tnta, . r., stara posuenica (srvnj. tinte, . r.), 7.3
\\
1250. Tintenfa tntrnica, . r., \\tntara, . r., (= s istim znaenjem, ali u
akom argonu znai i glava), 7.5; 7.35
//
1251. tippen tpkat, nova posuenica, 7.9 = pritisnuti tipku; pisati na
pisaem stroju
//
1252. Tippfrulein tipkica, . r., nova posuenica, 7.12 = stenotipistkinja
//
1253. Tischler tler, m. r., stand., stara posuenica (srvnj. tischer, tischler, m.
r.), 7.12 = stolar
//
1254. Tischlerei tilrj, m. r., 7.12 = stolarska radionica
\\
1255. Topfenkndel tpfnkndla, . r., be., 7.8, II = valjuak, okruglica sa sirom
\\
1256. Topfenstrudel tpfntrdla, . r., be., 7.8, II = trudla sa sirom
1257. Tor tr, m. r., stara posuenica, (usp. srvnj. tor, torgat, s. r. = tor,
obor), 32 = tor, obor za ovce (ili koze)
24
Usp. Zoran Timarac (1995): Tintfi na ajskanalu. Udica 5: 43. Prim. prev.
25
Tako informant D. R. Prim. prev.
95
//
1258. Tornister tornster, m. r., posuenica iz vojnikog argona, 7.5, 7.24;
7.30 = teleak, naprtnjaa
1259. Torte trta, . r., be., 7.8, II
/
1260. Trger trger, m. r., be., stand., 7.12 = nosa (prtljage); oblik
mnoine \trgeri = nosai; naramenice na hlaama, 7.6; 7.12
//
1261. Trambahn trmbaj, m. r., ([b] < [v]), esek.; //tramblaj, m. r., aljivo,
esek.; //trmvaj, m. r., be., i //trjvan, m. r., (od Treibwagen:
traibvagen > traivvagen > traiva > traivan)26, 7.29 = elektrini
tramvaj
//
1262. Trmel trjem, m. r., stara posuenica (srvnj. drmel, drm, drme,
trm, trme, m. r. = greda; drmen, trmen, slab glagol =
opremiti gredama), 7.4; 7.5 = u ravni zemlje ili samo nekoliko
stepenika povien krov na stupovima hodnik, otvoren hodnik
ije natkrovlje poiva na stupovima, gredama. Ova vrsta gradnje
zastupljena je u vrlo velikoj mjeri na selu (u seoskim kuama).
1263. Traminer \/tramnac, m. r., stara posuenica (srvnj. tramner, m. r. = vrsta
groa i vina iz Tramina 27), 7.8, III = vino traminac
//
1264. Tratsch tr, m. r., be., 7.1; 7.33 = bezazleno avrljanje, brbljanje;
zlobno ogovaranje
//
1265. tratschen trat, //trovat; //trkat = samo u bezazlenom smislu, 7.9
= avrljati, brbljati; ogovarati
//
1266. Tratschen, das trkanje, s. r., (usp. be. tratscherln avrljati), 7.1; 7.33 =
bezazleno ogovaranje, avrljanje, zabavan razgovor
//
1267. Tratscherei traraj. m. r., be., 7.1; 7.33 = kao 1264
//
1268. Tratscherin trerka, . r., \\trerica, . r., be. (nastavci -ka i -ica
odgovaraju njemakom -in), 7.1; 7.2, I; 7.33
\\
1269. Tratschweib trbaba, . r., esek., hibridna posuenica (baba, . r. = stara
ena), 7.1; 7.2, I; 7.33 = traerica, torokua
/
1270. Treber trber, m. r., stara posuenica (srvnj. treber), 7.8, III = kom;
komovica
//
1271. treffen trfit sa sporednim oblicima \\ptrefit (pogoditi), \\ntrefit (kao
potrefit), 7.9 = pogoditi
\\
1272. Treffer trfer, m. r., stand., be., 7.24; 7.27 = pogodak openito (u
sportu, igri, poslu itd.)
\\
1273. Trinkgeld trngelt, m. r., be., razg., 7.27 = napojnica
//
1274. trippeln drbljat, be., razg., 7.9, 7.24 = driblati u nogometu
//
1275. Trippeln, das drbljnje, s. r., 7.13, 7.24 = glagolska imenica od 1274
26
Za razliku od Bindera tramvaj je za Klaia (1978) posuenica iz engleskog jezika (tramway).
Prim. prev.
27
Pokrajina u Junom Tirolu u Italiji. Prim. prev.
96
//
1276. Tripper trper, m. r., (muki rod prema razg. jeziku, be.), \/tra, . r.,
esek. (aljivo), 7.25 = gonoreja (spolna bolest)
1277. Trippenkranker //tripr, m. r. (-a posueno iz maarskog jezika), 7.25 = tko
ima triper
1278. Trompete \/trumbta, . r., stara posuenica (usp. srvnj. trumbe, . r.),
7.20 = truba
//
1279. Trompeter trumbta, m. r., 7.12; 7.20 = truba
//
1280. Trulla drlja, . r., stara posuenica (usp. srvnj. trolle, m. r. = gruba
osoba), 7.2, I: 7.33 = ljubavnica; kurva
//
1281. tunken tnkat, //tnkovat, be., esek., 7.8, V; 7.9 = umakati kruh u
umak; umakati kola u mlijeko ili kavu
\\
1282. Trstock trtok, m. r., 7.4; 7.5 = okvir za vrata, dovratnik
//
1283. Tusche t, m. r., be., razg., 7.3 = tu za crtanje, za izvlaenje linija
1284. tuschieren \/turat, esek, 7.9 = crtati tuem
\\
1285. berschu berus, m. r., 7.27 = viak robe, novca i sl.
\\
1286. berzieher bercir, m. r., stand., \\berciger, m. r., razg. ali sa stand.
nastavkom, be., 7.6 = proljetni ogrta, ogrta za prijelaznu
zonu
\\
1287. Unter nter, m. r., be., 7.19 = odreena karta u kartakoj igri (npr.
herc-doljnjak i dr.) = doljnjak, pub, deko u kartama
\\
1288. Vater fter, m. r., be., esek., razg., \\fjdo, m. r., esek. (atrovaki),
(-o potjee iz maarskog jezika), 7.1; 7.16; 7.34; 7.36 = otac
//
1289. Verband frbnd, m. r., esek., (rajnsko-franaki), sa stand. [a], 7.25 =
zavoj
\\
1290. verfeinert prfinjen, m. r., pridjev, (prijevodna posuenica), 7.2, I
1291. Vergaser \/fergzer, m. r., nova posuenica, 7.5; 7.11 = rasplinja
motora, karburator
//
1292. vergnnen frgnovat, esek., razg. (usp. rajnsko-franaki frgunne =
zavidjeti, 7.9 = priutiti, dopustiti
\\
1293. vernickeln pniklovat, nova posuenica (prijevodna posuenica; po- =
ver-), 7.9 = poniklovati
//
1294. verpacken ferpkovat, stand., 7.9 = pakirati robu i sl.
\\
1295. Verpackung ferpkung, m. r., stand., 7.5; 7.27 = pakiranje robe; ambalaa
//
1296. verpfusschen sfat, esek., (s- = ver-), 7.9; 7.10 = loe uraditi, pokvariti,
sprtljati (lo kroja)
1297. Verrcktes Luder /Frukclda, m. r., esek., (be.), razg., 7.17 = posljednja veer
fanika, poklada
1298. verschanzen, sich \\anit se, posuenica iz staroaustr. vojnikog idioma, (u- =
ver-, ein-), 7.9; 7.30
\\
1299. verstimmen rtimat, (raz- + timat; raz- = ver-), esek., 7.9; 7.20 =
ratimati ice glazbenog instrumenta
//
1300. verzichten ferchtovat, esek., stand., 7.9 = odrei se
97
\\
1301. Viertel, das frtalj, m. r., //frtalj, m. r., razg., (rajnsko-franaki fertl, s. r.;
tl, m. r., dijalekatski, = dio), esek, 7.28 = etvrt, etvrtina
\\
1302. Vorhang frhang, m. r., stand., \\frngla, . r., starija posuenica (usp.
srvnj. vrhanc, m. r.), razg., bav., 7.4 = prozorska zavjesa,
zastor
\\
1303. vordrucken frdrukovat, prema stand. jeziku, be., esek., 7.4, I; 7.9; 7.10
= dati napraviti preslik uzorka runog rada (na platnu ili nekoj
drugoj tkanini)
\\
1304. Vorpa frpas, m. r., esek., (usp. srvnj. vrba), 7.1; 7.34 =
Laufpas ( otkaz, otpust) tj. kad se nekoga otpusti, izbaci
\\
1305. vorschieben fribovat, esek., stand., iz postolarskog idioma, 7.9; 7.10 =
obnoviti prednji dio cipele
\\
1306. Vorschub frub, m. r., (prema 1305), 7.6; 7.10 = obnavljanje prednjeg
dijela obue
//
1307. Vortchel prtihla, . r., esek., (of bav. Vrtchl, s. r.; pogreno shvaeno
kao Barttchel s prevedenim dijalekt. [] u [a]: vrtchl > vor-
tchl > portixl > partixla; -a je enski nastavak; p < v, usp. b <
w-!), 7.6 = oprnjak za malu djecu koji treba da im zatiti
odjeu od prljanja za vrijeme jela
//
1308. Vorzimmer frcimer, m. r., stand., nova posuenica, 7.4 = predsoblje
\
1309. Waage vga, . r., 7.28 = vaga (sprava za mjerenje teine)
\\
1310. Waage vgr, m. r., 7.5; 7.29 = poluga o koju se preu konji,
drepanik, jarmac na konjskim kolima
\\
1311. Wache bjbok, m. r.; od baj + bok = bei Wache pod straom, (srvnj.
[vx]28), b < w, k < ch; (usp. Wirt, Wirtshaus), treba da znai
zur Wache, 7.32 = zatvor (Hrvati kau kad prijete: stii e ti
u bajbok)
\\
1312. Wchter bkter, m. r., razg., (usp. be., [vxt], m. r. = straar, w > b,
7.12 = uvar, uvar pruge; policajac
1313. Wchterhuschen \\vhtrnica, . r., stand. (s nastavkom -nica), \\bktrnica, . r.,
razg., 7.29 = kuica uvara pruge (posuenica iz jezika
eljezniara)
1314. Wade \/vdla, . r., be., razg., 7.1 = list noge, gnjat
\\
1315. Waffel vfla, . r., \\vflica, . r., to isto s umanjenikim nastavkom
-ica, 14, II = vrsta finog peciva
1316. wgen (wiegen) \/vgat, 7.9 = mjeriti na vagi, izmjeriti
1317. Wgen, das \/vganje, s. r., 7.13 = glagolska imenica od 1316
1318. Walze \/vljak, m. r., stara posuenica (srvnj. walk, walke, . r.), 7.5
28
[] = fonetski znak za zatvoreno a koje prelazi u o; [x] = fonetski znak za ch iza tzv. tamnih
vokala i diftonga: a, o, u, au. Prim. prev.
98
1319. walzen \/vljat, (usp. srvnj. waln, walen), 7.9 = valjati, kotrljati
1320. wlzen, sich \/vljat se, kao 1319 samo refleksivno, 7.9 = valjati se
\\
1321. Walzer vlcer, m. r., be., 7.19 = ples valcer
//
1322. Wandschoner vnoner, m. r., razg., (-d + - = t-), 7.4 = zidni tepih, goblen
i sl. kao zidna zatita kraj stola, kreveta itd.; papirnata zidna
zatita
//
1323. Wanne vna, . r., 7.4 = kada za kupanje
//
1324. Wrter vrter, m. r., stand., 7.12, 7.25 = bolniar
//
1325. Wrterin vrterica, . r., sa enskim nastavkom -ica, stand., 7.12, 7.25
= bolniarka
//
1326. Wsche v, m. r., razg., be., 7.6 = rublje; dan pranja rublja, pranje
rublja; posteljina; prljavo rublje
//
1327. Wscheblue vblau, m. r., be., razg., 7.2, V = plavilo za rublje
//
1328. waschen vnit, esek., s dijalekt. [o], razg., (be.), = tui, mlatiti, udariti;
vtike, . r., mn., esek., vtike, . r., mn., esek., (u njemakom
osjekom narjeju: //vti. . r., = udarac pri tunjavi), 7.9; 7.34
= batine
//
1329. Wscher ver, m. r., 7.12 = pera; vlasnik, ef praonice
//
1330. Wscherin verica, . r., i //verka, . r., be., esek., 7.12 = pralja
//
1331. Wscherei veraj, m. r., be., 7.12 = praonica rublja
//
1332. Waschkche vkuinja, . r., hibridna posuenica (od va- + kinja), be.,
7.4 = vakuhinja, praonica rublja
\\
1333. Waschtisch vti, m. r., stand., 7.4 = umivaonik, praonik (u sobi)
\\
1334. Wasserbank vserbank, m. r., be., austr., esek., 7.4; 7.8, IV = klupa u
praonici na kojoj su stajali vedra ili kante sa svjeom vodom za
pie. Najee je bilo tako da je u jednom vedru (zapravo kofi s
poklopcem) bila voda za pie (dakle svjea bunarska voda) a u
drugom dravska voda. Dravsku vodu su, kad u Osijeku jo nije
bilo vodovoda, ljudi nabavljali od porodavaa vode (ovi su
prodavali i pitku vodu po kuama koje su imale lou bunarsku ili
ak nebunarsku vodu) ili su je, ako su stanovali blizu Drave,
sami donosili. Poto je bila mekana upotrebljavala se za pranje.
Neki su je i pili.
//
1335. Wasserglas vserglas, m. r., nova posuenica, stand., 7.2, V = vodeno
staklo, silikatni alkalij, konzervans
\\
1336. Wassermann vserman, m. r., stand., \\vsamon, m. r., razg., (be.), 7.12 =
vodar, prodava vode; koija na kolima za polijevanje ulica koji
se u osjekom dijalektu pojavljuje i kao strailo (prema
vjerovanju djece trpao je zloeste u bure za vodu)
\\
1337. Wasserwaage vservaga, . r., stand., 7.28 = libela
\\
1338. Wasserwellen vservelne, . r., mn., be., stand., 7.7 = vodena ondulacija
99
//
1339. Watte vta, . r., 7.25
1340. wattieren \/vatrat,
7.9 = podstaviti ili ispuniti vatom
\\
1341. Wecken, der vkna, . r., i umanjenica \\vknica, . r., be., 7.8, I =
duguljasto oblikovan kruh ili kola,
\\
1342. Wecker vker, m. r., stand., \\vkerica, . r., 7.5 = budilica
\\
1343. Weidling vjdling, m. r., i esek. \\vjndling, m. r., be., razg., 7.8, IV =
velika kuhinjska zdjela ( obino za pranje popsua)
\\
1344. Weiher bjer, m. r., stand., w > b (usp.: Wchter, Wirt, Wirtshaus),
7.2, II, IV = ribnjak, malo jezero
1345. Weinchaudeau //vjnat, m. r., razg., be., esek., 7.8, II = preljev od bijelog
vina, umanjka i eera
//
1346. Weinherin vjsnrica, . r., esek., 7.12 = valja bijelog rublja
\\
1347. Wellen vlne, . r., mn., razg., (jednina: \\vlna, . r.), be., 7.7 =
umjetno napravljeni valovi, kovre u kosi
//
1348. wellig vlnast, m. r., pridjev uz 1347, 7.7
//
1349. wenden vndovat, posuenica iz krojakog jezika, 7.9; 7.10 =
preokrenuti odjeu (= tako je obnoviti da unutarnja strana
postane vanjska)
//
1350. Wenden, das vndovanje, s. r., 7.10; 7.13 = glagolska imenica od 1349
\\
1351. Werkel vrgl, m. r., razg., be., 7.17; 7.19 = orguljice
1352. Werkelmann (Werkeler) //vrgl, m. r., razg., be., s ma. nastavkom -a), esek.,
7.12
//
1353. werkeln vrglat, esek., (be.), 7.9 = svirati na verglu; brbljati; raditi
nestruno
//
1354. Werkeln,das vrglanje, s. r., 7.13 = gl. imenica od 1353
\\
1355. Werksttte vrktat, m. r., be., austr., sa standardnim [a] (Werkstatt),
starija posuenica iz jezika obrtnika, 7.10 = radionica
//
1356. wichsen vksat, be., 7.9 = navotiti, latiti voskom
1357. Wichsleinwand //vkslajvand, m. r., be., razg., 7.4 = votano platno
1358. Wiener Walzer bki \\vlcer, m. r., 7.19
\\
1359. Wimmerl vmla, . r., i umanjenica s nastavkom -ica: \\vmlica, . r., be.,
razg., 7.25 = bubuljica
\\
1360. wimmerlig vmliav, pridjev od 1359, 7.25 = bubuljiav
\\
1361. Wintermantel vntermantl, m. r., stand., 7.6 = zimski kaput
//
1362. Winzer vinclr, m. r., stara posuenica., (srvnj. wnzrl), 7.12 =
vinogradar
\\
1363. Wirt brt, m. r., esek., -a je posueno iz maarskog jezika; b < w
(usp. Weiher, Wchter), 7.12 = gostioniar
\\
1364. Wirtin birtica, . r., esek., w > b kao kod 1363, s maarskim
nastavkom -a i hrvatskim -ica. 7.12 = gostioniarka
//
1365. Wirtshaus brcz, m. r., esek., pod junoalemanskim utjecajem (wirtshz,
s. r.), 7.19 = gostionica
100
//
1366. Witz vc. m. r., 7.19 = vic, ala, vragolija
//
1367. witzig vckast, pridjev, m. r., esek., (-kast je pridjevski nastavak za
oznaku mukog roda) 7.19
\\
1368. Wrfelzucker vrflcuker, m. r., stand., nova posuenica, 7.8, I = eer u
kockama
//
1369. Wurst vrt, be., razg., prilog; //vrtno, esek., isto to i vurt, samo s
hr. nastavkom -no, 7.14 = svejedno; \\vrtika, . r., esek., od
be. vuti = umanjenica od Wurst, 7.8, I = kobasica
\\
1370. Wrstel vrtla, . r., be., razg., (s elementom -a za enski rod), \\vrla,
. r., isto znaenje, samo to je izostavljen glas [t], 7.8, I =
hrenovka
\\
1371. Wurstspritze vrprica, . r., posuena sloenica iji prvi dio pripada
razgovornom, drugi standardnom jeziku; be., esek., 7.8, IV;
7.30 = prica/brizgalica za punjenje crijeva pri pravljenju
kobasica; podrugljiv naziv za strojnicu s vodenim doboem za
hlaenje
\\
1372. Wurstsuppe vrcupa, . r., be., austr., (usp. naroito 1371!), esek., 7.8,
II = kobasice, koje se ne sue dimljenjem, kuhaju se u velikom
kazanu da se ne bi kvarile, a voda u kojoj su se kuhale zove se
tako (vrlo je ukusna)
//
1373. Wrze vrc, m. r., be., razg., esek., 7.8, I = zain za jelo
\\
1374. Wurzel vrcna, . r., be., razg., 7.1; 7.2, I; 7.33 = ovjek koji se da
iskoritavati i koga iskoritavaju
//
1375. wrzen vrcat, //vrcovat, 7.8, V; 7.9 = zainiti (jelo)
\\
1376. Zacke ckna, . r., razg., be., esek, 7.4, I; 7.7 = vitica na enskim
runim radovima (uzorak kod enskih runih radova); uvojak na
kosi, uvojak na elu; uvojak, kovra openito
1377. zahlen cltat, esek., (pod utjecajem dijalekt. [o:]: coln, esek., be.),
7.9; 7.34; 7.36 = plaati, platiti
//
1378. Zahnpasta cnpasta, . r., nova posuenica, stand., 7.5; 7.7, 7.25 =
zubna pasta
//
1379. Zahnstocher cnteher, m. r., esek., 7.5; 7.7 = akalica za zube
\\
1380. Zauberin cprnica, . r., stara posuenica (srvnj.: zouberrinne, . r.),
7.2, I = runa ena, vjetica
//
1381. zaubern cprat, stara posuenica, 7.9 = vraati, arati
//
1382. Zeche ch, m. r., stara posuenica, 7.12; 7.27 = obrtniko udruenje,
7.19 = raun koji valja platiti pri drutvenim izlascima
\\
1383. Zechemeister chvski mjstor, m. r., stara posuenica, 7.12 = majstor
obrtnik koji pripada cehovskom udruenju; onaj koji je na elu
ceha
//
1384. zechen chovat, esek., be., 7.9 = troiti novac, lumpovati, astiti
piem, piti, pijanevati (u gostionici)
101
//
1385. Zechmeister chmajster, m. r., stand., esek., (be.), 7.19 = glavni platia
pri drutvenim izlascima, onaj koji asti piem, domain
\\
1386. Zecke ckna, . r., razg., be., 7.2, III = nogari, kozli
\\
1387. Zeiger cjger, m. r., stand., \/cger, m. r., razg., (be.), 7.5; 7.11 =
kazaljka na satu
//
1388. Zement cemnt, m. r., stara posuenica, //cimnt, m. r., esek., (razg.,
be.), posuenica iz jezika zidara, 7.5; 7.10 = graevni
cement (usp. srvnj. cment, zmnt, m. r.)
1389. zementieren \/cementrat, 7.9
1390. Zentralheizung //centrlhajcung, m. r., stand., nova posuenica, 7.4 =
centralno grijanje vodenom parom
\\
1391. zerren crit se, refl. gl., esek., 7.9 = cerekati se, praviti grimase
\\
1392. Zerren, das crnje, s. r., 7.13 = gl. izvedenica od 1391 (cerekanje,
pravljenje grimasa)
1393. Ziegel \/cgla, . r., 7.5; 7.36 = opeka; crijep; u Drugom svjetskom ratu
rije \/cgla znaila je u esekerskom govoru ratni kukuruzni
kruh (jer je bio vrlo tvrd i teak kao cigla)
1394. Ziegeldecker \/cgldeker, m. r., be., nova posuenica, 7.12 = krovopokriva
//
1395. Ziegelei ciglna, . r., esek., 7.10 = tvornica opeka, opekara
1396. Ziel clj, m. r., 7.1, 7.24; 7.30
/
1397. zielen cljat, esek., 7.9, 7.24; 7.30
//
1398. Zielscheibe cljajba, . r., stand. 7.24; 7.30 = meta
\\
1399. Zigarrenspitze cigrpic, m. r., razg., (rajnsko-franaki), (be.), 7.5 =
cigarluk, usnik
1400. Zigarretenspitze //cigartnpicl, m. r., razg., be., //cigartnpicla, . r., znaenje
isto, 7.5 = usp. 1399.
//
1401. Zimentel cimntla, . r., razg., be., esek., 7.5; 7.28 = cimenta, mjerna
posuda s urezanim oznakama za mjerenje vrhnja ili mlijeka,
zrnaca, bobica itd., mjerica
//
1402. Zimt (Zimmet) cmt, m. r., \\cmet, m. r., stara posuenica, 7.8, I = cimet u
prahu, kora cimeta
\\
1403. Zimmerherr cmerher, m. r., nova posuenica, be., stand., 7.4 =
podstanar
1404. Zimmerfrulein \\cmerfrajla, . r., be., stand., esek., 7.4 = podstanarka
1405. Zinnober \/cinber, m. r., stand., 7.3 = rumenica; u esekerskom narjeju
crvenokosa osoba (usp. 890: roter Zinnober)
\\
1406. Zippersamen cperzamen, m. r., mn., posuenica iz gradskog govora (be.),
esek, 7.25 = isiotovo sjeme (semen cinae), sredstvo protiv
glista u medicini
//
1407. Zither ctra, . r., bav.-austr., 7.17; 7.20 = citra (glazbalo)
//
1408. Zockel ckula, . r., stara posuenica, (srvnj. zockel, m. r. = drvena
cipela), 7.6 = vojnika cipela (teka cipela)
102
\\
1409. Zgger cker, m. r., be., razg., esek., 7.5; 7.8, IV = torba za trnicu
ispletena od prua ili aa
1410. Zoll cl, m. r., 7.10; 7.28 = mjerna jedinica za duinu ( 26 mm)
\\
1411. Zollstock cltok, m. r., 7.10; 7.28 = sklopiva naprava za mjerenje
duine sa skalom u centimetrima i colovima
//
1412. Zopf cpf, m. r., 7.7 = pletenica
//
1413. Zucker ckor, m. r., 7.8, I = eer
\\
1414. Zuckerdose ckerdozna, . r., be., (stand.), 7.5; 7.8, IV = stolna posuda
za eer, eernica
\\
1415. zuckern ckren, pridjev, m. r., be., esek., 7.2, I = mio, sladak,
draestan, lijep
1416. Zug cg, m. r., nova posuenica, 7.8, III; 7.29; 7.33 = vlak; gutljaj
iz ae kad se neto pije; //cgovat, //cgat, esek., = piti (samo
alkoholna pia)
\\
cgro, m. r., esek., (s maarskim nastavkom -o) = pijanac
\\
cpelcug, m. r., esek., hibridna tvorenica (od \\cpela i Zug) =
pjeice (rije bi se mogla prevesti na njemaki Schuhzug),
7.9; 7.33; 7.34; 7.36
//
1417. Zugehr cgeher, m. r., stand., posuenica iz jezika krojaa, 7.6 =
dugmad, podstava, konac itd., sve osim tkanine to je potrebno
za izradu odjevnog predmeta
//
1418. Zgenglckel cnglekl, m. r., //cnglekla, . r., razg., be., esek., 7.21 =
zvono ubogih; pogrebno zvono u tornjiu osjeke katedrale29
(Velike crkve u Gornjem gradu), koje je oglaavalo pogrebe
1419. zu Hause cz, razg., be., s junoalemanskim utjecajem (zHaus, zHus =
nach Hause), 7.36 = kui
//
1420. Zunk, der cnk, m. r., esek. novotvorenica, 7.36 = neto smijeno,
beskorisno, bezvrijedno, marn
\\
1421. zuriegeln zriglat, 7.9 = zakraunati, zasunuti (za- odgovara
njemakom zu-)
//
1422. Zuspeise cpajz, m. r., be., i //pajz, m. r., (od t Zuspeis = die
Zuspeis(e)), razg., (usp. Zwetschkenkndel), 7.8, II = povre,
krumpir i sl. kao prilog mesu; preni krumpir; jelo od povra
\\
1423. zuspendeln zpendlat, esek., posuenica iz jezika krojaa, (za- odgovara
njemakom zu-, usp. 1421.), 7.9 = privrstiti, zatvoriti
pribadaama (kod odjevnih predmeta)
1424. zuspitzen \/zapcit, \/zapit, ([] je nastalo pod utjecajem prethodnog
[p]), 7.9 = zailjiti neki pretmet
29
Misli se na crkvu Sv. Petra i Pavla koju neki pogreno nazivaju katedralom. Prim. prev.
103
\\
1425. Zutzel ccl, m. r., \\ccla, . r., razg., be., esek., 7.1; 7.7 = dudica,
varalica
//
calaci, m. r., esek., djeji govor, 7.1 = vreica od istog
platna napunjena eerom u prahu koja se dojenetu stavlja u
usta da je sie
//
1426. zutzeln cclat, be., esek., razg., 7.9 = dudlati, sisati
//
1427. Zuwaage cbak, m. r.. sa standardnojezinim [a]; cubok, m. r., razg.,
(be.), (b < w, usp. Wache, Wchter, Wirt, Wirtshaus), (usp. nj.
dijalekt. twak < tbak = Tabak duhan, m. r.), 7.8, I = kosti
koje se pri kupnji mesa dobiju kao dodatak ( privaga); u
razgovornom obliku (cubok, m. r.) i kao prilog jelu, 7.8
\\
1428. Zweier cvjerica, . r., esek., stand., posuenica iz jezika nogometaa,
7.24 = nogometna lopta br. 2 (dvojka po veliini)
1429. Zwetschkenkndel \\cvknknedla, . r., razg., (austr., be.), usp. 1422., 7.8, II =

valjuak od ljiva
\\
1430. Zwickbusserl cvkipusi, m. r., be., esek., razg., (djeji jezik), 7.16 =
poljubac pri kome se palcem i kaiprstom utinu obrazi onoga
kome se daje poljubac
\\
1431. Zwickel cvkl, m. r., be., esek., razg., 7.6; 7.36 = klinast komad
tkanine za umetanje pri popravljanju ili proirivanju odjevnog
predmeta; u esekerskom narjeju rije Zwickel ima i preneseno
znaenje klin, tjesnac (jmdm. einen Keil, Zwickel eintreiben
= pokazati kome prirediti kome neugodnosti
//
1432. zwicken cvkat, 7.9 = utinuti, tipati; //cvkat krte = buiti vozne
karte markirnim klijetima
\\
1433. Zwicker cvker, m. r., stand., be., austr., 7.25 = vrsta naoala bez
drka i okvira
//
1434. Zwickzange cvkcange, . r., mn., //cvkconge, . r., mn., razg., 7.5; 7.10;
7.11 = klijeta za presijecanje ice
//
1435. Zwieback cvbak, m. r., stand., //cvbok, m. r., razg. (be., austr.), 7.8, II
= dvopek, prepeenac
\\
1436. Zwillich cvlih, m. r., stara posuenica (usp. srvnj. zwilich, m. r.), 7.6 =
dvonitka, dvostruko tkano, jako platno
//
1437. Zylinder cilnder, m. r., stand., nova posuenica, 7.6; 7.11 = cilindrian
eir; stakleni cilindar kod rasvjetnih tijela (kod svjetiljke na
petroleumu, plinske svjetiljke itd.); cilindar kod motora
104
7. Podjela na grupe
7. 1 ivot
Also azo; alter Scheier stari ajser
Batzen packa; Beisel pajzl; Blase ploder; Blaublau pleplau; bhmischer Zirkel
pemski cirkl; buckelig puklav, puklast; Busserl pusa, pusica, pusla
Dreckfresser drekfreser; Dufter dufter
Faxe faksna; Feige figa; Feigen zeigen pokazat fige; frei fraj; Freier frajer
Gfrett (Gefreise) kfret; Gescheft keft; Gromutter grosa; grndlich grindlih;
Gruppe grupa
Hachse haksna; hart hartno; hchstens hekstnc; ho, ruck! ho, ruk!, Horuk!; hurra!
hura!, ura!
jh geh; Jungfer junkfer, jumfer, junkferica, jumferica
Kirchweih kirvaj, kirbaj; Krach krah; krachen skrahirat; Krake krak; krakig
krakat; Kranzlerjungfer kranclerica; Krempel krempl; Kupplerei kupleraj;
Kurzschlu kurlus; Ku kulec
Lrm larma; Lrmen, das larmanje; leger leerno; Luftikus luftigus; Lumperei
lumperaj, lumparaj
da ihn der Maler! molera mu!; Maurerohrfeige maorska; Mutter muterka, muterica
nickeln niklen; Omama omama
panschen panat; Partezettel partacetl; Patzer packalo; Pech peh; Pechvogel
pehfogl; Philosophie filozofija; Pick pik; Pickel piknja
quitt kvit; Ruck ruk
Sack und Pack cakumpak, cukumbak; Schatz oca; Scheier ajser; Scheierei
ajseraj; Schlager lager; schnuppe nupe, nurc; Schusterba usterbas; schwarz.
vorc; Schwindel vindl; Schwindler vindler; Schwindlerei vindleraj; Schwung
vung; servus! seas!; servus Krbis! seabus kiabus!; Spundus pundus, pundika;
stampfen tampfat, tampat; Stndchen tenthen, tenhen; Stimmung timung; Sto
tos; Strapaze trapac; Streber treber; Stckel tikli
Teil tal; Tratsch tra; Tratschen, das trakanje; Tratscherei traeraj; Tratscherin
traerka, traerica; Tratschweib trababa
Vater foter, fojdo; Vorpa forpas
Wade vadla; Wurzel vurcna
Ziel cilj; Zutzel cucl, cucla, ucalaci
105
7. 2 Priroda
Allee aleja
bang bangav; Banger bangar; Bestie betija; Brasse praksl, praksla
Dackel dakl; Dreck drek; dumm tup, tupav
falsch fal, falian; Fasan fazan; Fehler falinga, falinka; fein fin, fina, fino;
Feinheit finoa; feucht fajhtno; flach flah; Fleck flek, fleka; fleckig flekav, -a., -
o; frisch friko; froh fro
geil gajl; gestreift trajfast, Glanz glanc, glonc; Glaser klozer; Graben graba;
Greling korajzl; grielich grizlast; grob grub
heikelig hajklih, haglih; herzig hercig
Kastanie kesten; Kristall kristal
Lsche, die le; lftig liftig
Papagei papagaj, papiga; Park park; Pech peh; Pelzer pelcer; Politur politura
Ried rit; Rist rist
Salbei alfija; Saliter salitra, ilska salitra; Sandriegel santrigl, sontrigl; Schabe
vabo; Schanze anac, amac; Schlacke ljaka; Schlamperei lamparija; schlampig
lampav, lampava, lampavo; Schleuse lajsna; Schmi mis; schusselig uslat;
Spitze pica, spic, spicna; spitzig picast; Steingreling tankorajzl; Stengel
tengl; Stieglitz tiglic; Storch trkljo, trklja; strchig trkljast; streifig trajfast,
trafast
verfeinert profinjen
Weiher bajer
Zecke cekna
zuckern cukren
7. 2, I. Ljudske osobine
alter Scheier stari ajser
bang bangav; Bestie betija; buckelig puklav, puklast
Dreckfresser drekfreser; Dufter dufter; dumm tup, tupav
falsch fal, falian; Fechtbruder fehtbruder; fein fin; Frulein frajla; Freier
frajer, froh fro
Gigerl gigl; grob grub
herzig hercig, Hochstapler hohtapler, hotapler
Jungfer junkfer, jumfer, junkferica, jumferica
106
krakig krakat
Pantscher panalo; Patzer packalo
Scheier ajser; schlampig lampav, lampava, lampavo; schusselig uslast;
Schusterba usterbas; schwarz vorc; Schwindler vindler; Storch trkljo, strklja;
strchig trkljast; Streber treber
Tratscherin traerka, traerica; Tratschweib trababa; Trulle drolja
verfeinert profinjen
Wurzel vurcna; zuckern cukren
7. 2, II. Biljke
Allee aleja
Kastanie kesten
Park park; Pelzer pelcer
Ried rit
Salbei alfija; Stengel tengl
Weiher bajer
7. 2, III. ivotinje
Brasse praksl, praksla
Dackel dakl
Fasan fazan
Glaser klozer; Greling korajzl
Orgel orguljice
Papagei: papagaj, papiga
Schabe vabo; Steingreling tankorajzl; Stieglitz tiglic
Zecke cekna
7. 2, IV. Krajolik
Allee aleja
Graben graba
Park park
Ried rit; Rinne rina
107
Sandriegel santrigl, sontrigl; Schanze anac, amac

Weiher bajer
7. 2, V. Kemija, mineralogija
Kristall kristal
Lauge lug, luina; Laugenstein laugntajn; Lsche, die le
Pech -peh; Pottascha potaa
Saliter saliter, salitra, ilska salitra; Schlacke Ijaka; Strke tirka
Teer ter
Wasserglas vaserglas; Wsche veblau
7. 3 Boje
braun braun, braon
drap drap; dunkel dunkl
Glanz glanc, glonc; grau grau, grao
Lack lak; licht liht; lila lila
streifig trajfast, trafast
Tinte tinta; Tusche tu
Zinnober cinober
7. 4 Kultura stanovanja
Ampel ampl; Ausgu ausgus
Balkon balkon; Bettdecke bedeka
Decke deka; Deckerl dekl, dekli; Draperie draperija
Einfahrt ajnfort; Eiskasten ajskastn; Elingrollette eslingroletna
Fackel baklja; Fauteuil fotel, fotela, fotelja; Feldbett feljdbet; Fensterbrett
fensterbret; Fensterpolster fensterpolster; Fensterstock fenstertok; Fusack fusak
Gang gank, ganjak, Gas gas; Gatter gater; Gelender gelender; Gitter giter
Halle hala; Haustor haustor, austor; Hockerl hokla, hoklica
Kachel kahl; Kachelofen kahlofn, kaljeva pe; Kamin kamin; Kanal kanal;
Kanalisation kanalizacija; Kapsel kapsla; Kiste kistna., kitra; Kotzen kocna
Liegestuhl ligetul
Nachtgeschirr nokir; Nachtkasten nahtkastn, nahkastn; Nachttopf nahtopf
108
Pritsche prina; Rhre rerna; Rollette roleta, roletna

Saal sala; Salon salon; Schemel amla, amlica; Scherbe erpa; Scherbel erbl;
Scherben erpenja; Schlafzimmer lafcimer; Schuppen upa; Sparherd parhet,
paret, parert; Speisezimmer pajscimer; Spiegel pigl; Springrollette
springroletna; Stellage telaa; Stiege tigne, tingle, stenge; Stockerl tokla,
toklica; Strohsack rozak, stroak, stroa; Stufe stuba
Teppich tepih, tepik; Trmel trijem; Trstock tirtok
Vorhang forhang, firangla; Vorzimmer forcimer
Wandschoner vanoner; Wanne vana; Waschkche vakuinja; Waschtisch vati;
Wasserbank vaserbank; Wichsleinwand vikslajvand
Zentralheizung centralhajcung; Zimmerherr cimerher; Zimmerfrulein cimerfrajla
7. 4, I. enski runi rad

Borte bortna
Deckerl dekl, dekli; Drcker driker
endeln endlat; Endeln, das endlanje
Fltchen faltica; Falte falta; Fingerhut fingerhut
hkeln heklat; Hkelnadel heknadla
Muster mustra
Netz nec; netzen necovat
schlingen lingat; Schlingen, das linganje; sticken tikat; Sticken, das tikanje;
Stickerei tikeraj; Stopfer toper; Strngel trengla; stricken trikat
vordrucken fordrukovat
Zacke cakna
7. 5 Alatke, stvari, sredstva

Ambo ambus; Ampel ampl; Amper amper; Antenne antena; Anzug ajncug;
Aufhnger aufhenger, aufhenker; Aufsatz aufsac, aufsoc; Ausgu auzgus; Auslage
izlog
Bagger bager; Ballon balon; Bartwisch partvi; Bayonnett bajneta, panganeta;
Becher pehar; Behlter behelter; Belichtungsmesser belihtungsmeser; Blahe
plahta; Blublau pleplau; Blech pleh; Bleischtzer blajicer; Bleispitzer
blajapicer; Bleiwe plajvas; Blende blenda; Block blok; Bgel pegla; Bohrer
borer, purer; Bohrmaschine bormaina; Bolzen bolcna; Barte bortna; Brtel pertl,
pertla; Briefpapier brifpapir; Brotsack brocak; Brustfleck prsluk, prusluk; Buchse
buksna; Bchse piksa, piksna
109
Daube duga, duica; Detektor detektor, dedektor; Draht drot; Drehbank drebank;
Drcker driker; Eisenbalm ajziban; Eiskasten ajskastn; Elektrik elektrika, eletrika;
Ezeug escajg
Fackel baklja; Fasche fana; Faulenzer faulencer; Feder feder; Federmesser
federmeser; Federstiel federtili Feldbett feljdbet; Fingerhut fingerhut; Firnis
firnis, firnajs, firnajz; Flachzange flahcange; Flasche flaa; Fllfeder filfeder, filac;
Fusack fusak
Gas gas; Gatter gater; Gips gips; Glaspapier glaspapir; Glasur glazura; Griff
grif; Grundbirndrucker krumpirdruker; Gurt gurt, gurtna; Grtel girtl; Gu gus
Henkel hengl; Holzhacke hulcokna; Isolierband izolirband
Kandel kandla, kandlica; Kanne kanta; Kapsel kapsla; Kiste kistna., kitra;
Klampfe klomfa; Klopfer klopfer; Kluppe klupna; Kocher koher; Koffer kofer,
kufer; Kondensator kondenzator; Korb korpa; Kotzen kocna; Krgel krigla,
kriglja; Kbel kibla, kabao; Kugel kugla; Kugellager kugllager; Khler kiler;
Kurbel gurbl; Lampe lampa; Laubsge laubseg; Lauge lug, luina; Laugenschaff
lunica; Laugenstein laugntajn; Lautsprecher lautpreher; Leiter, die lojtre, lotre;
Lscher leer; Lot lot, let; Ltlampe letlampa; Luftballon lufbalon, lumbalon;
Lunte lunta
Malererde malererdn; Marke marka; Maschine maina; Maschinengewehr
maingever, maingevera; Maschinerie mainerija; Meiel masl; Messing mesing;
Mistschaufel miaufl, miaufla, Mrsel merzl; Mrser muar; Mrtel malter;
Mundstck muntik; Muster mustra; Nachtgeschirr nokir; Netz nec; Nickel
nikl; Nuknacker nusknaker; Orgel orgulje, orguljice
Pckchen pakli; Packpapier pakpapir; Paket paket; Papp pop; Pappendeckel
papmdekl; Pfanne fandla, fandlica; Pick pik; Pimsel pimzl, pimzla, pemzl, pemzl,
pemzla; Platte platna; Porzellan porculan; Pracker praker; Prahm pramac; Presse
presa; Pult pult; Pumpe pumpa
Radio radio; Rahmen rama; Ratsche rana; Rechenmaschine rehnmaina;
Reibrett rajzbret, rajzika; Reifeder rajsfeder; Reinagel rajsnegl, rajsnegla;
Reischiene rajina, rajilo; Restel restl; Riegel rigl, rigla; Riemen remen; Ringel
ringla, ringlica; Rinne rina; Rodel rodle; Rolle rola, rolja, rolna; Rucksack
ruksak, ruksok; Rumpel rumpl
Sge aga; Sattel sedlo; Schaff kaf; Schalter alter; Scheibe ajba; Scheinwerfer
ajnverfer; Scherbe erpa; Scherbel erbl, erbla; Scherben erpenja; Schere
kare; Schlipper liper; Schlittschuhe liue, liuje; Schmirgel mirgl;
Schmirgelpapier mirglpapir; Schnur nura; Schnrer nirer; Schotter oder;
Schragen ragna; Schreibmaschine rajbmaina; Schreibtisch rajbti; Schreisen
irajzn, irajzl, irajz; Schtzer icer; Schwimmer vimer; Sicherheitsnadel ziherica;
Sicherung, ziherung; Sitz sic; Spandel pandla, pandlica; Spazierstock pacirtok;
Spendel pendla; Spennadel penadla; Sperrhaken perhakn, perakn, perokna;
Spitze pic; Spitzer picer; Splitter pliter; Spreizer prajcer; Sprieel prisla;
110
Spritze prica; Spule pula, pulna; Stab tap; Stahl togla; Staken taka; Stnder
tender; Stange stanga; Stangel tanglica; Stanitzel tanicl, tanicla, karnicl,
karnicla; Stecker teker; Stopfer toper; Stoppel topl; Stoppelzieher toplciger;
Strahl strela, strelica, struli, strulika, strumbi, strumbika; Streif trajf, traf; Strick
trik
Taste tipka; Teppich tepih, tepik; Tiegel tegla, teglica; Tintenfa tintarnica,
tintara; Tornister tornister; Trmel trijem; Trstock tirtok
Vergaser fergazer; Verpackung ferpakung
(od:) Waage vagir; Walze valjak; Wecker veker, vekerica; Zahnpaste canpasta;
Zahnstocher canteher; Zeiger cajger, cager; Zement cement, ciment; Ziegel cigla;
Zigarrenspitze cigarpic; Zigarettenspitze cigaretnpicl, cigaretnpicla; Zimentel
cimentla; Zgger ceker; Zuckerdose cukerdozna; Zwickzange cvikcange, cvikconge
7. 5, I. Kuanski predmeti
Bartwisch partvi; Blue pleb, pleba; Bgel pegla; Bchse piksa, piksna
Federmesser federmeser
Holzhacke hulcokna
Klopfer klopfer; Kluppe klupna; Kocher koher; Koffer kofer, kufer; Korb korpa
Laugenschaff lunica; Leiter, die lojtre, lotre
Mistschaufel miaufl, miaufla, miajfla
Pracker praker
Rucksack ruksask, ruksok; Rumpel rumpl
Schaff kaf; Schere kare; Schreisen irajzn, irajzl, irajz; Spandel pandla,
pandlica; Spreizer prajcer; Stahl togla
Teppichklopfer tepihklopfer
7. 6 Odjea
Anzug ajncug; Aufhnger aufhenger, aufhenker
Ballon balon
Band pandlika, pantlika, pantljika; Barchent parhet; Binde binda; Bluse bluza;
Borte bortna; Brtel pertl, pertla; Brustfleck prsluk, prusluk; Busenhalter
buznhalter
Fasche fana; Filz filc; Frhjahrsmantel frijarsmantl; Fusocke fusekla; Futter
futer
Galosche kalona, kaljaa; Glott glot, klot; Goiserer gojzerica; Grtel girtl
111
Halbzylinder halbec, halbcilinder; Hose hoznice; Hosentrger hozntregeri; Hoserl

hozlice
Jacke jakna, jaknica; Joppe jopa
Kammgarn kamgar; Kappe kapa; Kaputze kapuca, kapucna; Kleid klajda;
Klumpen klumpa, klompa; Knpfelzieher knepflciger; Kommodschuhe komoue;
Kragen kragn, kragna; Ktze kecelja
Lackschuhe lakcipele; Lappel lapla; Leibel lajbl
Manchettenknpfe manetnknepfe; Mantel mantl; Masche mana, manica; Mieder
mider; Mode moda; modern moderno; Muff muf
passen pasovat; passend pasent; Patschen pana, pona; Pelz pelc; Pelzkragen
pelckragn; Pelzmantel pelcmantl; Persianer perzijaner; Plastron plastron; Pumphose
pumphozne, pumparice
Regenmantel regnmantl; Reiverschlu rajsferlus; Restel restl; Riemen remen;
Rckel rekla, reklica; Rohseide rozajde
Samt samt; Schlafrock 1afrok; Schlappen lapa; Schleier lajer; Schleppe lep;
Schlitz lic; Schlu lus; Schnalle nala, nalna, nola; Schneeschuhe neue;
Schnitt nit; Sohnrriemen niranac, niralica; Schober ubara; Scho os;
Schuhlffel ulefl, ulefla; Schuhnagel unegla; Schrze ircna; Schutzborte
ucbortna; Sicherheitsnadel ziherica; Socke sokna, zokna, soknica, soklica;
Sockenhalter zoknhalter; Spange panga; Spendel pendla; Spennadel penadla;
Spiegel pigl; Spielhose pilhozne; Spitze picna; Stckel teklica; Stoff tof;
Strumpf trimfla; Strumpfband trumpandla, Stulpe tulpna; Stutze tucna;
Stutzerl tuclica; Trger tregeri
berzieher ibercir, iberciger
Vorschub forub; Vortchel partihla
Wsche ve; Wintermantel vintetmantl
Zockel cokula; Zugehr cugeher; Zwickel cvikl; Zwillich cvilih; Zylinder
cilinder
7. 6, I. Nakit
Handreifen handrajf
Koralle koralj
Perle perla, perlica
Schmuck muk.
7. 7 Njega
bleichen blajhati; Brennschere brenere; Bubikopf bubikopf
Dauerwellen dauervelne
112
Frisiermantel frizirmantl; Frisur frizura

Haarnadel harnadla
Kntel knedla
Locke lokna; lockig loknast
Netz nec
Puder puder
Rolle rolna
Scheitel ajtl; Schminke minka; Schnecker neklica; SchnheitsfIeck
enhajtsflek; Spange panga; Spiegel pigl; Stutzerl tuclica
Wasserwellen vaservelne; wellig velnast
Zacke cakna; Zahnpaste canpasta; Zahnstocher canteher; Zopf copf; Zutzel
cucl, cucla
7. 8 Kulinarstvo
Apfelpita apflpita; Aufschnitt aufnit; Auskocherei auskoheraj
backen pahovat, pohovat; Backhndel pahendla, pohendla; Brenzucker berncuker,
pencuk; Beize pajc, pac; beizen pajcovat, pacovat; Beuschel pajl; Bischofsbrot
biofsbrot; Blutwurst pludvurt; Bockshrndel puksendla; Braunschweiger
braunvajger, brondika; Bretzel perec, pereca. perecla; Brsel brezle, prezle;
Burguder burgunder; Busserl pusla; Butter putar; Butterbrot puterbrot;
Buttermilch putermilih; Butzen pocn, pocna
Dampfkndel damfknedla; Dunst dunct; dunsten dunctat; dnsten dinctat,
dinctovat
Eierspeise ajerpajs; Einbrenne ajmpren; einbrennen ajmprenovat; Einbrennsuppe
ajmprensupa; Einmache ajnmah, ajmoh
falsche Suppe fal supa, falina supa; Faum fam; Faumkoch faumkoh;
Feinschmecker fajnmeker; Fleckerl fleklica; Frhstck fritik, frutuk, frutik;
Flle fil, fila; fllen filovati
Gabelfrhstck gablec; Gebackenes pohanac; gebackenes Schnitzel pahovana
nicla, pohovana nicla; gefllte Brust filovana prsa; geflltes Huhn filovana koko;
gefllter Paprika filovana paprika; Gekrse kresle; Gekrsefleisch kreclflaj;
Gemse gemiz; geriebenes Gerstl ribani gertl; Germ germa; Germteig germtajg;
gerstete Kartoffeln restani krumpiri, restovani krumpiri; Gerste gertl, gerl;
geschoppte Gans opana guska, Geselchte, das selhovano, Glasur glazura;
Glhwein glivajn; Grie griz; Griekoch griskoh; Grienudel grisnudle;
Grundbirne krumpir, krompir; Grundbirnnockerl krumpirnokle; Grnzeug grincajg
113
Htschel hel; Hausmannskost domaa kota; Heiligenstritzel hajligtricla,

hajlingtricla; Hering haring, haringa; Himbeere himber; Himbeersaft himbersaft;
Hohlhippe holipna
Jause jauzn, jauzna, juina, uina; jausen jauznat, jauznovat, juinat, uinat
Kaiserschmarren kajzermarn; Kaisersemmel kajzerica; Kandelzucker kandlcuker;
Karbonnade karmanadla; Karfiol karfiol; Kipfel kifla; Kndel knedla; Koch koh;
Koch kuhar, kuha; kochen kuhat, kuvat; Kocher koher; Kchin kuharica;
Kochlffel kuhaa; Kohl kelj; Kohlrabi keleraba; Kompott kompot; Konserve
konzerva; konservieren konzervirat; Kost kota; kosten kotat; Kracherl krahl;
Krnzel krancla, kranclica; Krapfen krapfna, krafna, kropfna, krofna; Krautfleckerl
krautflekle; Krautstrudel krauttrudla; Krenwrstel kremvirtla, kremvirla; Kristall
kristal; Kristallzucker kristalcuker, krlstaleer; Kche kuhinja, kuinja; Kmmel kim;
Kuttelfleck kudlflek
Leberwurst lebervurt; Lebzelt lepcelt, leceld; Lederapfel lederaa; Lorbeer lorber
Malzbonbon malcbombon; Malzzucker malccuker; Milchbrot milihprot; Model
modla; Mrsel merzl; Most mot
Neugewrz najkvirc; Nocken nokla, noklica; Nudel nudla; Nudelbrett nudlpret;
Nudelwalger nudlvalger; Nuknacker nusknaker; Nustangerl nutangla;
Nustrudel nutrudla
Obers obrst; Ogrosel ogrozla
panieren panirat; Paniertes panirano; Panierung panirung; Paradeis paradajz,
paradajzija; Paradeissauce paradajsos; passieren pasirat; Passierer pasirer; Pfefferon
feferon; Pofese pofezna; Pudding puding
Quittenkse kitnkez
Radel radler; ranzig ras; Reibeisen ribajz, ribe; Rein rajndla, rajndlika; Reiskoch
rajskoh; resch re; Ribisel ribizla; Rindsuppe rincupa; Ringlotte ringlova;
Rostbraten rozbratn; Rstel rotilj; rsten restat, restovat
Saft saft, soft; Satz sac, soc; Schale alica, olja, oljica; Schaumpita ampita;
Schaumrolle amrolna; Scherzel ercl; Schinken unka; Schinkenfleckerl
inknflekle; Schlag slag; Schlagobers lagobrst; Schmarren marn; schmecken
mekat; Schmer mer; Schmerkipfel merkifla; Schnee ne; Schneenockerl
nenokle; Schneeschlager nelager; Schnitte nita; Schnitzel nicla; Schpflffel
epflefl, eflefl, epflefla, eflefla; schoppen opat; Schupfnudel upfnudla, ufnudla;
Schwarte vartla, vargla; Seiher sajher; selchen selhovat; Semmel emika,
zemika, zemlika, emlja; Senf semf; Spargel pargla; Sparherd parhet, paret,
parert, poret; Speck pek; Speisekammer pajza; Speisezettel pajscetl; Spezerei
peceraj, peceraji; spicken pikovat; Spicknadel piknadla; Spiegelei piglaj;
Spinat pinat; Spritzer pricer; Stangel tanglica; Staubzucker taubcuker; Striezel
tricla, truca; Strudel trudla; Sulze sulc; Suppe supa; Suppita supita
114
Topfenkndel topfnknedla; Topfenstrudel topfntrudla; Torte torta; Traminer

traminac; Treber treber; tunken tunkat, tunkovat
Waffel vafla, vaflica; Wecken, der vekna, veknica; Waidling, vajdling, vajndling;
Weinchaudeau vajnato; Wrfelzucker virflcuker; Wurst vurtika; Wrstel virtla,
virla; Wurstspritze vurprica; Wurstsuppe vurcupa; Wrze virc: wrzen vircat,
vircovat
Zimt cimt, cimet; Zucker cuker; Zuspeise cupajz, upajz; Zuwaage cubak,
cubok; Zwetschkenkndel cveknknedla; Zwieback cvibak, cvibok
7. 8, I. ivene namirnice
Aufschnitt aufnit
Brenzucker berncuker, pencuk; Beuschel pajl; Blutwurst pludvurt; Bockshrndel
puksendla; Braunschweiger braunvajger, brondika; Bretzel perec, pereca, perecla;
Brsel brezle, prezle; Butter putar
Gekrse krezle; Gekrsefleisch kreclflaj; Gemse gemiz; Germ germa; Gerste
gertl, gerl; geschoppte Gans opana guska; Grie griz; Grundbirne krumpir,
krompir; Grnzeug grincajg
Htschel hel; Heiligenstriezel hajligtricla, hajlingtricla; Hering haring, haringa
Kaisersemmel kajzerica; Kandelzucker kandlcuker; Karbonnade karmanadla;
Karfiol karfiol; Kipfel kifla; Kohl kelj; Kohlrabi keleraba; Konserve konzerva;
Krenwrstel kremvirtla, kremvirla; Kristall kristal; Kristallzucker kristalcuker,
kristaleer; Kmmel kim; Kuttelfleck kudlflek
Leberwurst lebervurt; Lebzelt lepcelt, leceld; Lederapfel lederaa; Lorbeer lorber
Malcbonbon malcbombon; Malzzucker malccuker; Milchner milhner
Neugevrz najkvirc
Paradeis paradajz, paradajzija
Ribisel ribizla; Ringlotte ringlova
Schinken unka; Schlag lag; Schlagobers lagobrst; Schmer mer; Semmel
emika, zemika, zemlika, emlja; Senf semf; Spargel pargla; Speck pek;
Spezerei peceraj, peceraji; Spinat pinat; Staubzucker taubcuker, taubeer
Wecken, der vekna, veknica; Wrfelzucker virflcuker; Vurst vurtika; Wrstel,
virtla, virla; Wrze virc
Zimt cimt, cimet; Zucker cukor; Zuwaage cubak, cubok.
115
7. 8, II. Jela
Apfelpita apflpita
Backhndel pahendla, pohendla; Beize pajc, pac; Beuschel pajl; Bretzel perec,
pereca, perecla; Busserl pusla; Butterbrot puterbrot; Buttermilch putermilih
Dampfkndel damfknedla; Dunst dunct
Eierspeise ajerpajs; Einbrenne ajmpren; Einbrennsuppe ajmprensupa; Einmache
ajnmoh, ajmoh
falsche Suppe fal supa, falina supa; Faum fam; Faumkoch faumkoh;
Fischpaprikasch fipaprika; Fischsuppe fisupa, halasfi; Flackerl fleklica;
Frhstck fritik, frutuk, frutik; Flle fil, fila
Gabelfrhstck gablec; Gebackenes pohanac; gebackenes Schnitzel pahovana
nicla, pohovana nicla; gefllte Brust filovana prsa; gefltes Huhn filovana koko;
gefllter Paprika filovana paprika; Gemse gemiz; geriebenes Gerstl ribani gertl;
Germteig germtajg; gerstete Kartoffeln restani krumpiri, restovani krumpiri;
gezogener Strudel gacogntrudla; Glasur glazura; Griekoch griskoh; Grienudel
grisnudle; Grundbirnnockerl krumpirnokle
Htschel hel; Hausmannskost domaa kota; Heiligenstriezel hajligtricla,
hajlingtricla; Hering haring, haringa; Hohlhippe holipna; Jause jauzn, jauzna,
juina, uina
Kaiserschmarren kajzermarn; Kipfel kifla; Kndel knedla; Koch koh; Kompott
kompot; Kost kota; Kranzel krancla, kranclica; Krapfen krapfna, krafna, kropfna,
krofna; Krautfleckerl krautflekle; Krautstrudel krauttrudla; Krenwrstel
kremvirtla, kremvirla
Lebervurst lebervurt; Lebzelt lepcelt, leceld; Lederapfel lederaa
Milchbrot milihprot; Mrberteig mirbertajg; Nocken nokla, noklica
Nudel nudla; Nustangerl nutangla; Nustrudel nutrudla
Paniertes panirano; Panierung panirung; Paradeissauce paradajsos; Pfefferon
feferon; Pofese pofezna; Pudding puding
Quittenkse kitnkez
Reiskoch rajskoh; Rindsuppe rincupa; Rostbraten rozbratn
Saft saft, soft; Schaumrolle amrolna; Schinkenfleckerl inknflekle; Schmarren
marn; Schmerkipfel merkifla; Schnee ne; Schneenockerl nenokle; Schnitte
nita; Schnitzel nicla; Schwarte vartla, vargla; Spiegelei piglaj; Spinat pinat;
Stangel tanglica; Striezel tricla, truca; Strudel trudla; Sulze sulc; Suppe
supa; Suppita supita
Topfenkndel topfnknedla; Topfenstrudel topfntrudla; Torte torta
116
Waffel vafla, vaflica; Weinchaudeau vajnato; Wurstsuppe vurcupa

Zuspeise cupajz, upajz; Zwetschkenkndel cveknknedla; Zwieback cvibak,
cvibok
7. 8, III. Pia
Burgunder burgunder
Glhwein glivajn
Himbeere himber; Himbeersaft himbersaft
Kracherl krahl
Most mot
Spritzer spricer
Traminer traminac; Treber treber
Zug cug
7. 8, IV. Kuhinjski predmeti

Aufsatz aufsac, aufsoc; Ausgu auzgus
Becher pehar
Eiskasten ajskastn; Ezeug escajg
Flasche flaa
Grundbirndrucker krumipirdruker
Henkel hengl
Kandel kandla, kandlica; Kanne kanta; Klopfer klopfer, Kocher koher; Kochlffel
kuhaa; Krgel krigla, kriglja; Kbel kibla, kabao
Model modla; Mrsel merzl
Nudelbrett nudlpret; Nudelwalger nudlvalger; Nuknacker nusknaker
Passierer pasirer; Pfanne fandla, fandlica
Radel radler; Reibeisen ribajz, ribe; Rein rajndla, rajndlika; Rstel rotilj
Schale alica, olja, oljica; Scherbe erpa; Scherben erpenja; Schneeschlger
nelager; Schnitzelklopfer niclklopfer; Schpflffel epflefl, eflefl, epflefla,
eflefla; Seiher sajher; Sparherd parhet, paret, parert, poret; Speisezettel
pajscetl; Spicknadel piknadla; Stoppel topl; Stoppelzieher toplciger
Tasse taca, tacna, taclica; Tiegel tegla, teglica
Wasserbank vaserbank; Weidling vajdling, vajndling; Wurstspritze vurprica
Zgger ceker; Zuckerdose cukerdozna
117
7. 8, V. Kuhinjski poslovi
auswalgern izvalgat
backen pahovat, pohovat; beizen pajcovat, pacovat
dunsten dunctat; dnsten dinctat, dinctovat
elnbrennen ajmprenovat
fllen filovat
kochen kuhat, kuvat; konservieren konzervirat; kosten kotat
panieren panirat; passieren pasirat
rsten restat, restovat
schoppen opat; selchen selhovat; spicken pikovat
tunken tunkat, tunkovat
wrzen vircat, vircovat
7. 8, VI. Ostaci jela i tragovi rada u kuhinji

Abwaschwasser abvavaser
Btzen pocn, pocna; Satz sac, soc
7. 8, VII. Osobine jela i ivenih namirnica

geil gajl
mrbe mirb
ranzig ras; resch re
saftig saftno.
7. 9 Djelatnost
abhetzen, sich aphecovat se; abziehan apcigovat, opcigovat; aufpumpen napumpat;
ausbgeln ispeglat; auslften izluftirat, izluftirat se; auswalgern izvalgat
backen pahovat, pohovat; baggern bagrovat; beizen pajcovat, pacovat; Blasen machen
praviti plodere; bluen plebat; bleichen blajhat; bgeln peglat; bremsen bremzat;
brennen brenovat; buserieren buzerirat; bussen pusit
dmpfen demfat; doppeln duplirat, tumplat, tumplat se; drucken drukat, drukovat;
dunsten dunctat, dunctat se; dnsten dinctat, dinctovat
einbrennen ajmprenovat; einkassieren ajnkasirat; einrahman uramit; endeln endlat;
entgleisen zglajzat; erben erbovat
118
frben farbat; faschen fanat; fechten fehtat; federn federirat; fehlen falit; Feigen
zeigen pokazat fige; festschrauben priarafit, priarafit nekome; flachen flahnit;
fleckig machan uflekat, zaflekat; Fotzen geben focnit; frisieren frizirat; frhstcken
fritikat, frutukat; fllen filovat; fttern fitrovat
gagern gagrovat; gargeln garglovat; geieln gajzlovat; giften, sich giftat se; gipsen
gipsat; glnzen glancat, glancat se; grundieren grundirat; gurgeln gurglat
hkeln heklat; hobeln hoblat; hochstapeln hochstaplirat, hotaplirat; hofieren
hofirat, hofirat si; hundsfottieren huncutirat; hutzen huckat
inkassieren inkasirat; isolieren izolirat
jammern jamrat, jamrovat; jausen jauznat, jauznovat, juinat, uinat; jodeln jodlat,
jodlovat
keilen kajlovat; kiebitzieren kibicirat, kibit; kitzeln giclat; klopfen klofat; knaufen
knjaufat; knorpeln knorblat se; kochen kuhat, kuvat; konservieren konzervirat;
kosten kotat; (od:) krachen skrahirat; krampen krampat; krnken (sich) krenkat,
krenkat se; kugeln kuglat, kuglat se; knsteln kinctlovat; kuppeln kuplovat; kurbeln
gurblat; kutschieren kuirat
lackieren lakirat; lagern logorovat; lrmen larmat; laugen luit; leimen lajmovat;
liefern lifrat, lifrovat; lten letovat, letat; lften liftat, luftat, luftirat; lumpen
lumpat, prolumpat
machen mohirat se; malen maljat, malovat, molovat; markieren markirat; massieren
masirat; mustern mutrat
netzen necovat
orgeln orguljat
paaren, sich parit se; packen pakovat; panieren panirat; panschen panat; passen
pasovat; passieren pasirat; patzen packat; pelzen pelcovat; pensionieren
penzijonirat, penzijunirat; petzen pecat; pflastern flastrovat; pinseln pimzlat,
pemzlat; polieren polirat; politieren politirat; pudern, sich pudrat se; pumpen
pumpat, pumpat se, napumpat
rauben robit; reiben ribat; rinnen rinovat se; ritzen risat; rodeln rodlat se; rollen
roljat; rntgenisieren rendgenizirat, rengenizirat; rsten restat, restovat; rcken
rukovat
saufen saufat; schattieren atirat; scheiben ajbat; schielen kiljit. kiljat; schleifen
lajfat, lajfat se; schleifen lifovat; schlingen lingat; Sohlittschuh laufen liuhat
se:, liugat se; schmeicheln majhlat se; schminken minkat, minkat se; schmirgeln
mirglat; schnapsen napslat, napsat; schnffeln nuflat; schoppen opat; schn
tun enit se; schrauben arafit; scbreiben rajbat; schwrzen vercat, vercovat;
schweien vajsat, vajsovat, vasovat; schwindeln vindlat; schwitzen vicat;
Sechser spielen igrat seksera; sekkieren sekirat, sekirat se; selchen selhovat; setzen
secovat, secovat se; Spandel machen pravit pandle; sparen parat; spazieren
pancirat; spekulieren pekulirat; spicken pikovat; spielen pilat se, pilovat se;
spinnen spinat, spinovat; spintisieren spintizirat; spitz werden upicit se; sprinten
119
printat; spritzen pricat; spucken pukovat; stampfen tampfat, tampat; strken

tirkat; stemmen temovat; sticken tikat; stimmen timat; stopfen topat,
zatopat; strapazieren, sich strapacirat se; streifen trafnit; streiken trajkat,
trajkovat; stricken trtkat; striegeln trigat; stckeln tiklat, natiklat; studieren
tudirat; stutzen tucat; stumpf machen tupit
tandeln tandlovat; tanzen tancat; taupeln tauplovat; telegraphieren telegrafirat;
telephonieren telefonirat; tippen tipkat; tratschen traat, traovat, trakat; treffen
trefit, potrefit, natrefit; trippeln dribljat; tunken tunkat, tunkovat; tuschieren tuirat
vergnnen frgunovat, vernickeln poniklovat; verpacken ferpakovat; verpfuschan
sfuat; verschanzen, sich uanit se; verstimmen ratimat; verzichten fercihtovat;
vordrucken fordrukovat; vorschieben foribovat
wgen (wiegan) vagat; walzen valjat; wlzen sich valjat se; waschen vonit;
wattieren vatirat; wenden vendovat; werkeln verglat; wichsen viksat; wrzen
vircat, vircovat
zahlen coltat; zaubern coprat; zechen cehovat; zementieren cementirat; zerren
cerit se; zielen ciljat; (od:) Zug cugat, cugovat; zuriegeln zariglat; zuspendeln
zapendlat; zuspitzen zapicit; zutzeln cuclat; cwicken cvikat
7. 10 Obrt, struni jezik

Ambo ambus
Blue pleb, pleba; Bgel pegla; Bolzen bolcna; Bgelbratt piglbret
Daube duga, duica; Detektor detektor, dedektor; Draht drot; Drehbank drebank,
drebonk; Dreschmaschine dremaina; Drcker driker; Druckerei drukeraj
endeln endlat; Endeln, das endlanje
Fltchen faltica; Falte falta; Farbe farba; frben farbat; Frberei ferberaj; Fehler
falinga, falinka; Feierabend fajromt; Filz filc; Fingerhut fingerhut; Firnis firnis,
firnajs, firnajz; Flachzange flahcange, flahcangne, flohcange, flohcangne; frei fraj;
Freilauf frajlauf; Friseur frlzer; frisieren frizirat; Frisiermantel frizirmantl; Frisur
frizura; fttern fitrovat
Gas gas; Gewinde, das kvint; Gips gips; Glaspapier glaspapir; Gpel gepl;
grundieren gundirat; Gurt gurt, gurtna; Gu gus
Hobel hobl; hobeln hoblat; Hobelschatten hoblatne; Hohlschliff hollif;
Holzhacke hulcokna; Holzschneider holcnajder
Isolator izolator; Isolierband izolirband
Kabel kabel; Kachel kahl; Kapsel kapsla; Kiste kistna; kitra; Kitt kit; Klammer
klamerica; Klampfe klomfa; Kleister klajster; Kolbeneisen kolmajzn; Kondensator
120
kondenzator; Korb korpa; Krmer kramar; Krampe kramp, krampa; Kugel

kugla; kuppeln kuplovat; Kupplung kuplung; Kurbel gurbl; Kurzschlu kurlus
Lackierer lakirer; Laubsge laupseg; Laubsgeholz laupsegdaica; Leerlauf
lerlauf; Lehrmdel lermedla; Leiter, die lojtre, lotre; Lieferant liferant; Lot lot, let;
lten letovat, lotat; Ltkolben letkolm; Ltlampe letlampa
Macherlohn maherlon; malen maljat, malovat, molovat; Maler maler, moler;
Malererde malererdn; Mantel mantl; Maschine maina; Maschinenfhrer
mainovoa; Maschinenschlosser mainloser; Maurer maor, Meiel masl; Meister
majstor, metar; Mitlauf mitlauf; Mrtel malter; Muster mustra; Mutter muter
netzen necovat
Packer paker, poker; Papp pop; Pfuscher fuer; Pick pik; Pinsel pimzl, pimzla,
pemzl, pemzla; Politur politura; Pracker praker
Rahmen rama; Rebschnur repnura; Restel restl; Ringel ringlica; Rohrzange
rorcange; Rolle rola, rolja, rolna
Sge aga; Schere kare; Schicht ihta; schleifen lajfat, lifovat; Schliff lif;
Schlinge linga; schlingen lingat; Schlingen, das linganje; Schmirgel mirgl;
Scbmirgelpapier mirglpapir; Schotter oder; Schragen ragna; Schraube araf;
schrauben arafit; Schraubenzieher araufnciger, rafciger; Schraubstook rauptok,
arauftok, raftok; Schutzborte ucbortna; Schweiaparat vajsaparat; schweien
vajsat, vajsovat, vasovat; Sockel sokl; Spendel pendla; Spennadel penadla;
Sperrhaken perhakn, perakn, perokna; Sperrplatte perplatna, perploa; Spule
pula, pulna; Stahl togla; Stemmeisen temajzn; Stemmeiel temajzl; Stemmen,
das temovanje; Streik trajk; streiken trajkat, trajkovat; Streiker trajka
verpfuschen sfuat; vordrucken fordrukovat; vorschieben foribovat; Vorschub
forub
wenden vendovat; Wenden, das vendovanje; Werksttte verktat
Zement cement, ciment; Ziegelei ciglana; Zoll col; Zollstock coltok; Zwickzange
cvikcange, cvikconge
7. 11 Tehnika
Antenna antena
Bagger bager; Belichtungsmesser belihtungsmeser; Bleispitzer blajspicer; Blende
blenda; Bolcen bolcna; Bohrer borer; Bohrmasehine bormaina; Buchse buksna
Detektor detektor, dedektor; Drehbank drebank, drebonk
Elektrik elektrika, eletrika
Feder feder; Federmesser federmeser; Flachzange flahcange, flahcangne, flohcange,
flohcangne; Freilauf frajlauf
121
Gas gas; Gewinde, das kvint; Gu gus

Isolator izolator; Isolierband izolirband
Kabel kabel; Kocher koher; Kondensator kondenzator; Kugel kugla; Kugellager
kugllagar; Khler kiler; Kurzschlu kurlus
Lautsprecher laupreher; Leerlauf lerlauf; Lot lot, let; Ltlampe letlampa;
Luftballon lufbalon, lumbalon
Maschine maina; Maschinerie mainerija; Meiel masl; Messing mesing; Mitlauf
mitlauf; Mutter muter
Nickel nikl
Pappendeckel papmdekl; Porzellan porculan; Presse prea; Pumpe pumpa
Radio radio; Ratsche rana; Rechenmaschine rehnmaina; Rechenschieber
rehniber; Reibrett rajzbret, rajzika; Reifeder rajsfeder; Reischiene rajina,
rajilo: Riegel rigl, rigla; Riemen remen; Rolle rola, rolja, rolna
Schalter alter; Scheinwerfer ajnverfer; Shreibmaschine rajbmaina; Schwimmer
vimer; Sicherung siherung; Spitzer picer; Spritze sprica; Stecker teker
Taste tipka; Taster taster; Telegramm telegram; Telegraph telegraf
Vergaser fergazer
Zeiger cajger, cager; Zwickzange cvikcange, cvikconge; Zylinder cilinder
7. 12 Zanimanja
(Osobine, stalei, titule)
Bcker pekar; Baron baron; Bauer paor; Buerin paorkinja; Beamter beamter,
bijomter; Bedienerin bedinerica; Bgler pegler; Bglerei pegleraj; Bglerin
paglerica; Brieftrger briftreger; Brger purgar; Brgermeister purgermajster
Direktor direktor; Drahtbinder drotar; Drechsler dreksler; treksler; Dreher drejer;
Drescher dreer; Druckerei drukeraj
Fackeltrger bakljonoa; Frber farbar; Frberei ferberaj; Franziskaner
franciskaner; Fratschler fraler; Fratschlerin fralerica; Frulein frajla; Friseur
frizer
Grtner gertner; Grtnerei gertneraj; Gandarm andar; Goalmann golman; Graf
grof; Grber grobar; Grenadier grenadir; Grundamtsbeamter gruntovniar
Hausmeister hauzmajster; Hausmeisterin hauzmajsterica, hauzmajsterka;
Holzschneider holcnajder
Inkassant inkasant
Kaplan kapelan; Kassier, kasir; Kassierin kasirica; Kellner kelner; Kellnerin
kolnerica; Keramik keramika; Keramiker keramiar; Koch kuhar, kuha; Kchin
122
kuharica; Kondukteur kondukter; Kontrollor kontrolor; Konzertmeister

kancertmajster, koncertni metar; Korbmacher korpar; Krmer kramar; Kutscher
kuer
Lackierer lakirer; Lebzelter lecelder, licitar; Lehrmdel lermedla; Lieferant
liferant
Macher maher, moher; Maler maler, moler; Maschinenfhrer mainovoa; Masseur
maser; Masseurin maserka; Maurer maor; Meister majstor, metar; Mesner
mezner; Modistin modistica, modistkinja
Nachtwchter nahtvehter
Ober ober; Oberin oberica; Orgeler orguljar, orgulja
Packer paker, poker; Pensionist penzijonirac, penzijunirac; Polizeimann policaj,
policajac; Prinz princ; Prinzessin princeza; Putzerei puceraj
Rahmenerzeuger ramar; Riemer remenar
Sattler sedlar; Scherbenflicker erpenja; Schinder inter, intar; Schleifer lajfer;
Schleiferei lajferaj; Schlosser loser; Schlosserei loseraj; Schneider najder;
Schneiderei najderaj; Schneiderin najderica, najderka; Schuster uster, otar;
Schtze icer; Schwarzknstler varckinctler; Sekretr sekretar; Sekretrin
sekretarica; Soldat soldat; Spengler pengler; Spenglerei pengleraj; Spitzel picl;
(od:) stampfen (Buchdrucker) tampar; Stricker triker; Strickerei trikeraj;
Stubenmdel tumadla; Student tudent
Tandler tandler; Tandlerei tandleraj; Tanzmeister tancmajster; Tapezierer
tapecirer; Tippfrulein tipkaica; Tischler tiler; Tischlerei tileraj; Trger
treger; Trompeter trumbeta
Wchter bokter; Wrter verter; Wrterin verterica; Wscher veer; Wscherin
veerica, voerka; Wscherei veeraj; Wassermann vaserman, vosamon; Weinherin
vajsneerica; Werkelmann (Werkeler) vergla; Winzer vincilir; Wirt birta; Wirtin
birtaica
Zeche ceh; Zechmeister cehovski majstor; Ziegeldecker cigldeker
7. 13 Glagolske imenice
Baggern, das bagrovanje; Brennen, das brenovanje
Endeln, das endlanje; Erben, das erbovanje
Farben, das farbanje; Gurgeln, das gurglanje
Hofieren, das hofiranje
Jammern, das jamranje, jamrovanje; Jodeln, das jodlovanje, jodlanje; Knaufen, das
knaufanje, knjaufanje; Krnken, das krenkanje; Lrmen, das larmanje; Liefern, das
lifrovanje
Malen, das maljanje, malovanje, molovanje; Markieren, das markiranje
Orgeln, das orguljanje
123
Paaren, das parenje; Pelzen, das pelcovanje; Pumpen, das pumpanje

Ritzen, das risanje; Rodeln, das rodlanje; Rollen, das roljanje
Schlingen, das linganje; Schnffeln, das nuflanje
Sekkieren das sekiranje, (sekiracija); Setzen, das secovanje; Spekulieren, das
pekuliranje; Stampfen, das tampanje; Stemmen, das temovanje; Sticken, das
tikanje; Stricken das trikanje; Stutzen, das stucanje
Tanzen, das, tancaje; Trippeln, das dribljanje
Wgen (Wiegen), das vaganje; Wenden, das vendovanje; Werkeln, das verglanje
Zerren, das cerenje;
7. 14 Prilozi
falsch fal, falino; fein fino; frei fraj; frisch friko; froh fro
grndlich grindlih
hart hartno; hchstens hekstnc
jh geh
leger leerno
modern moderno
schlampig lampavo
wurst vurtno
7. 15 Pridjevi
feucht fajht, fajhtan, fajhtna, fajhtno; flach flah, floh
heikelig hajklih, haglih; herzig hercig
licht liht
passend pasent
saftig saftan, saftna, saftno
7. 16 Obitelj, lanovi obitelji; obiteljski ivot

Chevalier valer, valerka
Gromutter grosa
Hofirant hofirant; Hofirantin hofirantica; Hofierer hofirer
Kranzeljungfer kranclerica
124
Mutter muterka, muterica

Omama omama; Onkel onkl
Schwiegermutter vigermuter; Schwiegervater vigerfater
Vater foter, fojdo
Zwickibusserl cvikipusi
7. 17 Puki ivot; obiaji

Fackelzug bakljada; frisch und gsund! friunksund!
Heiligenstriezel hajligtricla, hajlingtricla
Kirchweih kirvaj, kirbaj
Maibaum majpam; Mrser muar
Ratsche rana
verrcktes Luder frukcluda
Werkel vergl
Zither citra
7. 18 Imena naroda
Bhme Pemac
Schwabe vabo; Schwbin vabica
7. 19 Drutvo; drutveni ivot, zabava

As as; aus (!) aus (!)
eins ajnc; (od:) eins od ajnca
Herz herc; Herz-Unter herc unter:, Hetze hec; Hundsfott huncut; Hundsftterei
huncutarija; hundsfottieren huncutirat
Jodler jodler; Kegel kegl, kegla; Kegelbahn kuglana; Kiebitz kibic; kiebitzieren
kibicirat; Knig kenig; kugeln kuglat, kuglat se; Kugeln, das kuglanje
Lufer laufer, lajfer; Lumperei lumperaj, lumparaj
Ober ober
Pfand fand
Ringelspiel ringlpil; Rutschbahn ruban
Schlager lager; Schnaps, Schnapsel naps, napsl; Spiel pil; Stimmung timung
Tanz tanac; Tanzschule tanul
125
Unter unter
Walzer valcer; Werkel vergl; Wiener Walzer beki valcer; Wirtshaus bircuz; Witz
vic; witzig vickast
Zeche ceh; Zechmeister cehmajster
7. 20 Umjetnost i kultura
Bhne bina; E, G, D egede
Feinstimmer fajntimer; Figur figura
Hanswurst hansvurtak; Hornist hornist
Klavier klavir; Konzert koncert; Konzertmeister koncertmajster, koncertni metar
Malen, das maljanje; Mundstck muntik
Orgel orgulje
Pult pult
Rahmen rama; Reim; rima; Reibrett rajzbret, rajzika; Reifeder rajsfeder;
Reischiene rajina, rajilo; Ritzen, das risanje; Ritzerei risarija
schattieren atirat; Schusterba usterbas; Stimmer timer; Stimmung stimung
Tanz tanac; Tanzmeister tancmajster; Tanzschule tanul; Trompete trumbeta;
Trompeter trumbeta
verstimmen ratimat
Zither citra
7. 21 Crkva
Franziskaner franciskaner
Kaplan kapelan; Kapuziner kapuciner; Kirchweih kirvaj, kirbaj; Kloster klotar
Mesner mezner
Oberin oberica
Partezettel partacetl
Zgenglckel cinglekl, cinglekla
7. 22 kolstvo
Griffel grifl
mustern mutrat
126
Philosoph filozof; Philosiphie filozofija; Pick pik

Reibrett rajzbret, rajzika; Reifeder rajsfeder; Reischiene rajina, rajilo
Spielschule pilul, piiul; Student student; studieren tudirat
7. 23 Djeje igre
Abziehbild apcigbild
Ballon balon; Blasen machen praviti plodere; Buckelkraxen tragen nositi pukarance,
nositi pukarancl
Glaskugel klezenka
Klucker kliker; Knorpel knorbla; knorpeln knorblat se
Luftballon lufbalon, lumbalon
Purzelbaum purclbaum, purclpaum, purclpam
Reifen, der rajf
Sechser spielen igrat seksera; Spielerei pileraj, pileraji
Ovom prilikom valja spomenuti i jednu staru brojalicu koja se mogla uti jo u vrijeme
Prvog svjetskog rata meu osjekom djecom:
Eins, zwei Polizei;
drei, vier Grenadier;
fnf, sechs alte Hex;
sieben, acht gute Nacht!;
neun, zehn schlafen gehn!;
elf, zwlf fressn dich die W1f;
drezehn, vierzehn brennen die Kirzen/Kerzen.
7. 24 Sport
Bauchfleck pauflek; Becher pehar; Bolzen bolcna
Dreier drajerica; drucken drukat, drukovat; Drucker druker
Freilauf frajlauf; Fnfer fimverica
Goal gol; Goalmann golman; Griff grif
Kder keder; Kugel kugla
Mantel mantl; Mitlauf mitlauf
Outrichter autrihter
127
Pokal pokal; Pracker praker

Ring ring; Rodel rodla; Rollschuh rolua; Rollschuhe rolue; Rucksack ruksak,
ruksok
Sattel sedlo; scheiben ajbat; Schlag lag; schleifen lajfat; Schlittschuhe liue;
Schlittschuh laufen liuhat se, liugat se; Schnrer nirer; Schnrriemen niralica;
Schwimmer vimer; Sonntagsjger sontagsjeger; Sonntagsraucher sontagsrauher;
Spazierstock pacirtok; sprinten printat; Sprintschuh printerica; Sprungbrett
pringbret
taupeln tauplovat; Tennispracker tenispraker; Tornister tornister; Treffer trefer;
trippeln dribljat; Trippeln, das dribljanje
Ziel cilj; zielen ciljat; Zielscheibe ciljajba; Zweier cvajerica
7. 25 Medicina
Apotheke apoteka, apateka; Apotheker apotekar, apatekar; A as
Binde binda; Buser buzer; Buserant buzerant
Eierstock ajertok
Falte falta; Fasche fana; Faum fam; Fraise fras; Fubad fuzbad
Gaze gaza; Gfrr kfrer; Grind grint; grindig grintav; gurgeln gurglat
Hhnerauge hineraug
Kaiserschnitt kajzernit; Keuchhusten kajhusten; Kbel kibla; Kugel kugla
Mandel mandula; Masseur maser; Masseurin maserka; massieren masirat; Mieder
mider; Mittelohrentzndung mitlorencindung
Oberin oberica; Orgel orgulje
Pelzen pelcovanje; Pflaster flaster; pinseln pimzlat; Plattfu blatfus; Prinitz
briznic
Rntgen rendgen, rengen, ringl; Rotlauf rodlauf
Salbei alfija; schielen kiljit, kiljat; schielend kiljav; Schieler kiljo; Schlag
lag, log; schlagiert lagiran, logiran; Schleim lajm, Schnitt nit; Schwindel
vindl; Spital pitalj; Spuckschale pukala; Staken taka; Stutzen, das tucanje
Tripper triper, tria; Tripperkranker tripera
Verband frband
Wrter verter; Wrterin verterica; Watte vata; Wimmerl vimla, vimlica;
wimmerlig vimliav
Zahnpaste canpasta; Zippersamen ciperzamen; Zwicker cviker
128
7. 26 Poljoprivreda
Bauer paor; Buerin paorkinja
Dreschmaschine dre, dremaina; Drescher dreer
Gpel gepl
Stall tala; Steigel tagalj; Steigen, die tajgna
Tor tor
7. 27 Trgovina i novac
Auslage izlog
Banknote banknota; Brsel berzl; Bude buda; Budike budika
Geschft keft
halb holbi; Haupttreffer hauptrefer
Kiste kistna, kitra; krachen skrahirat; Kreide kreda; auf Kreide na kredu; Kreuzer
krajcer, krajcara
Lager lager; auf Lager na lageru; Los loza; Lotterie lutrija
Marke marka
Pckchen pakli; Packpapier pakpapir; Paket paket; Pult pult
Rechenmaschine rehnmaina; Rente renta; Rolle rola, rolja, rolna
Sechser sekser; Sparkasse parkasa; Stanitzel tanicl, tanicla, karnicl, karnicla
Taler talir; Taschengeld tangelt; Treffer trefer; Trinkgeld tringelt
berschu iberus
Verpackung ferpakung
Zeche ceh.
7. 28 Mjere
Duzend tuce, tucet
Gewicht geviht
Meter metar
Paar par; Pfund funta
Rechenschieber rehniber
Teil tal
129
Viertel frtalj, fertalj

Waage vaga; Wasserwaage vaservaga
Zimentel cimentla; Zoll col; Zollstock coltok
7. 29 Promet
Auto auto; Automobil automobil
Ballon balon; Bremse bremsa; bremsen bremzat
Eisenbahn ajziban; Eisenbahner ajznbaner; Elektrik elektrlka, eletrika
Fiaker fijaker; Flo flos
Kabel kabel; Koffer kofer, kufer; Kondukteur kondukter; Kontrollor kontrolor;
Khler kiler; Kutscher kuer; kutschieren kuirat
Mantel mantl; Maschinenfhrer mainovoa
Pa paso; per Schub perup; Prahm pramac
Rucksack ruksak, ruksok; Ruder rudo
Sattel sedlo; Schalter alter; Scheinwerfer ajnverfer; Schiene inja; Schlipper
liper; Sitz sic; Station tacija, tancija; Strang tranga; Strecke treka;
Streifwagen trajfvagn, trafvogn
Telegramm telegram; Telegraph telegraf; Trambahn trambaj, trambelaj, tramvaj,
trajvan
(od:) Waage vagir; Wchterhuschen vehternica, bokternica
Zug cug
7. 29, I. Dopisivanje, robni promet

Bleiwei plajvas; Briefpapier brifpapir
Faulenzer faulencer; Federstiel federtil; Fllfeder filfeder, filac
Lscher leer
Marke marka
Lackpapier 1akpapir
Paket paket;
7. 30 Vojska
Bayonnett bajneta, panganeta; Brotsack brocak
Feldflasche feldflaa
130
Gefreiter gefrajter; Grenadier grenadir

habt acht! haptak!; Hornist hornist
Kapsel kapsla
Lager logor; Lager... logorski; Lagern, das logorovanje; Lunte lunta
Maschinengewehr maingever, maingevera; Mrser muar
Panzer pancer; Panzerhemd pancir koulja
Ranzen ranac; rcken (einrcken) rukovat
Scheinwerfer ajnverfer; Soldat soldat; Strahl strela, strelica
Tornister tornister
Wurstspritze vurprica
Ziel cilj; zielen ciljat; Zielscheibe ciljajba
7. 31 Sluba
Adresse adresa, atresa
Beamter beamter, bijomter; Brgermeister purgermajster
Formular formular
Grundamt gruntovni ured; Grundamtsbeamter gruntovniar; Grundbuch
gruntovnica
Kondukteur kondukter; Kantrollor kontrolor
Schalter alter; Sekretr sekretar; Sekretariat sakretarijat; Sakretrin sekretarica
7. 32 Pravo, kriminalistika
Brendreek pendrek; bei Wache bajbok, bhmischer Zirkel pemski cirkl; (od:) Bund
buntovnik
Draht drot; Dufter dufter
erben erbovat
Gendarm andar
Kupplerei kupleraj
per Schub perup; Polizei policija; Polizeimann policaj, pollcajac; Putz puc
rauben robit
schwrzen vercat, vercovat; Schwrzer vercer; Schwindel vindl; Schwindler
vindler; Schwindlerei vindleraj; Spekulant pekulant; Spekulation pekulacija
Wache, bei bajbok
131
7. 33 udoredno ponaanje
aufpumpen napumpat
Buser buzer; Buserant buzerant; buserieren buzerirat
Dreckfresser drekfreser; dufter dufter
Fechtbruder fehtbruder; Fechter fehter; Freier frajer
Gigerl gigl
hochstapeln hohtaplirat; Hochstapler hohtapler, hotapler
Jungfer junkfer, jumfer, junkferica, jumferica
Kanne kanta; (od:) Kanne kantat se
Luftbremser luftbremzer; Luftikus luftigus
pumpen pumpat, pumpat se
schweien vasovat; Spatz poc; Steiger tajger; Streber treber
Tratsch tra; Tratschen, das trakanje: Tratscherei traeraj; Tratscherin traerka,
traerica; Tratschweib trababa; Trulle drolja
Wurzel vurcna
Zug cug, cugat, cugovat. cugaro
7. 34 Irazi osjekog atrovakog govora

Abzug! apcug!
baggern bagrovat; bang bangav, bangava, bangavo; Braunschweiger brondika; (od:)
Brot arugaprout
dampfen damfat; Draht drot; Dufter dufter
Eisen! ajzn!
flahen flahnit; Fotzen focna; Fotzen geben focnit; Freier frajer; Fu in
fuzuguz
gagern gagrovat; gargeln garglovat; Gas! gas!; geieln gajzlovat; Gescheft keft
halb holbi; hart hartno; zHaus zus; (od:) F. N. Hengel henglovac; Henne hen
Jungfer junkfer, junkferica, jumfer, jumferica
keilen kajlovat
Laib (Brot) lembi, lembika, lembo; Lampe lampa; liefern lifrovat; Luft luft
Putz puc
Scheibe ajba; Schlappen lapna, laptike, lapnit; schweien vasovat; Spatz
poc; Stnder tender
132
Vater fojdo; Vorpa forpas

waschen vonit, votike , vutike
zahlen coltat; Zug cug, cugat, cugovat, cipelcug, cugaro
7. 35 Ueniki argon
Beuschel pajl; Bleiwei plajvas
Dunst dunct
frei fraj; Fllfeder filac
Luft luft
Pick pik
Reibrett rajzika; Reischiene rajilo
Schein ajn; schreiben rajbat; Streber treber; Tintenfa tintara
(U ostalim segmentima osjeki uenici upotrebljavaju sve izraze atrovakog jezika i

jezika uliara)
7. 36 Posebni izrazi osjekoga govora

baggern bagrovat; Baggern, das bagrovanje; Band, das (Hosenband) gaapandl;
bang bangav; Banger bangar; Brendreck pendrek; (od:) Blutzer rakiplicl;
Braunschweiger brondika; (od:) Brot arugaprout; Buserfrisur buzerantska frizura
Dachtropfenbajazzo tohtroupfmpojacl; dampfen demfat; Draht drot; drucken
drukat, drukovat; Drucker druker; Dufter dufter
Eierspeisklub ajerpajsklub
flachen flahnit; Fotzen focna; Fllfeder filac; Fu in fuzuguz
gagern gagrovat; gargeln garglovat; Glaser klozer
hacke rein! hakerajn; halb holbi; hart hartno; zHaus cuz; (od:) F. N. Hengel
henglovac; Henne hen; hchstens hekstnc; Hofierantin hofirantica
keilen kajlovat; kiebitzieren klbicirat, kibit
Laib (Brot) lembi, lembika, lembo; Lampe lampa; Luftbremser luftbremzer
machen mohirat se, mohirant, mohirantica, mohirantski; Mnnchen monika, moni;
Maulbeerbaum dudapam
petzen pecat, pecaro, pecaljka; Putz puc
rinnen rinovat se; roter Zinnober rouda cinouba
133
Scheibe ajba; Schlag lag; Schlappen lapna, laptike, 1apnit; Schtze sicer; schweien
vasovat; servus Krbis! seabus kiabus!; Strahl struli, strulika, strumbi, strumbika; Stckel
tikli
Vater fojdo
zahlen coltat; Ziegel cigla; Zug cug, cugat, cugovat, cugaro, cipelcug; Zunk
cunk; Zwickel cvikl
7. 37 Panorama grada Osjeka
Dijelovi grada
Njemaki (prvotni) nazivi osjekih etvrti, uliica i ulica bili su u upotrebi u osjekom
razgovornom jeziku pored (kasnije nastalih) hrvatskih naziva jo u najnovije vrijeme
(dakle prije 1946!). Stari svijet upotrebljava skoro iskljuivo njemake nazive. Hrvatski
nazivi predstavljaju skoro bez iznimke prijevod njemakih naziva.
Festung Tvra
Fischplatz Ribji trg, (na Riblji trg se nadovezivao tzv. Prater/Osjeki Prater/,
sajmite)
Fruchtplatz itni trg
Glacis Klasije
Neustadt Novi grad
Oberstadt Gornji grad
Unterstadt Donji grad
Regiments-Park (Regiments-Garten) Tomislavov Perivoj
Stadtgarten Gradski vrt
I stanovnici Osijeka nazivali su se prema etvrti ili ulici u kojoj su stanovali:

Najgasler (stanovnik Nove ulice)
Najtetler (stanovnik Novoga grada)
Obertetler (stanovnik Gornjega grada)
Rozngasler (stanovnik Ruine ulice)
trosmajagasler (stanovnik Strossmayerove ulice) itd.
Sljedeu vrlo staru, veselu narodnu pjesmu pjevale su bakice maloj djeci (nauio
sam je kao posve mali djeak od ene staroga ika Mihla, krojaa koji se zapravo zvao
Michael Klein):
134
Ulice
Bckersgasse Bckersova ulica

Hafnergasse Lonarska ulica (ovo ime potjee jo iz vremena obrtnikih cehova)
Hahngasse (Roter Hahn-Gasse, tako nazvana prema negdanjoj gostionici Zum
roten Hahn = Kod crvenog pijetla) Kokotova ulica (Esekeri su izmislili
podrugljiv naziv Kokotngossn, vjerojatno da bi se narugali novini odn. novom
imenu dotine ulice.)
Herrengasse Aleksandrova, potom Starevieva ulica
Kapuzinergasse Kapucinska ulica (prema u njoj smjetenom samostanu i crkvi bekih
kapucinera)
Komitatsgasse upanijska ulica (prema zgradi upanijskog ureda, tj. nekadanjoj
palai upanijskog ureda)
Kuhaeva ulica (prema skladatelju Kuhau, ije je pravo ime bilo Franz Koch (usp.
kuha, m. r., pod Koch u Registru!)
Lange Gasse Ilirska ulica
Neue Gasse Nova ulica
Prunzgassl, u stvarnosti Klanac (usp. u Registru pod Prunzgassl)
Reisnergasse Reisnerova ulica (nosila je ime prema imenu porodice von Reiser,
negdanjim vlasnicima Tvornice igica u istoimenoj ulici)
Rochusgasse Rokova ulica i Rochusplatz Rokov trg (nazvani prema Crkvi sv. Roka)
Rosengasse Ruina ulica
Schanzelgasse amaka ulica
Sonnengasse Sunana ulica (prema gostionici Zur Sonne = Kod sunca (vlasnik se
zvao Zwrtila)
Strossmayergasse Strossmayerova ulica (prema biskupu Josefu Georgu Strossmayeru,
porijeklom iz Linza)
135
Poznata mjesta i okolina grada Osijeka
Das Flo, u esekerskom dijalektu der Flo mala splav za pristajanje, lancima privezana
za obalu; u sredini je imala etverougaon otvor kroz koji se mogla crpsti dravska voda,
to je bilo od velikog znaaja za okolne graane u vrijeme kad jo nije bilo vodovoda
(naroito za domaice kojima je za pranje rublja bila potrebna meka voda). Flos se
nalazio ispod Ulice Doma siroadi (Waisenhausgasse), u blizini gornjogradske vodene
pumpe na desnoj obali Drave. Na njemu su se vrlo esto igrali djeaci ili lovili ribu. U
hrvatskom osjekom govoru nazivali su ovu splav flos, m. r., ba kao i u njemakom
jeziku.
Flock, m. r. ribom bogat potok (usp. pod Kder u Registru), koji je proticao
Podravinom (dijelom grada uz desnu dravsku obalu) i ulivao se u Dravu.
Horuck, m. r. plaa na lijevoj obali Drave, preko puta Regimentsparka

(Tomislavovog perivoja) (vidi Registar)
Kaisergraben kajzergrabm, m. r. (nekadanje lovno podruje cara Franca Josipa,

sjeverno od lijeve dravske obale)
Scharfes Eck oafes ek, m. r. otar rijeni zavoj sa strmim obalama na lijevoj strani
Drave, preko puta tzv. Pampasa, prostranog panjaka koji se protezao sjeverno od Retfale
u zapadnom smjeru.
Schleuse lajsna, . r., (vidi Registar), ustava na uu Foka na kojoj su esekerski

pecaroi vrlo rado lovili ribu tauplom (mreom).
Schwarzer Morast voacmaroust, m. r. (vidi Registar), ribom bogato barsko

podruje na lijevoj obali Drave
Steinernes Kreuz Kameni kri, m. r. vrlo omiljeno hodoasniko mjesto
136
8. Zavrna rije
Na koncu ovoga rada moram bezuvjetno ukazati na to da se njemake posuenice
svojom daljom prisutnou potvruju kao dalekoseni faktor irenja njemake kulture i
na dananjem jugoistonom prostoru, dakle u Jugoslaviji.
To moemo ustanoviti ne samo u razgovornom jeziku, koji, kao to je poznato,
predstavlja najivlji izraz promiljanja stanovnitva, nego prije svega u knjievnosti i
novinarstvu1 (!) Jugoslavije, usprkos sudbini njemakih dijalekata toga geografskog kraja.
To je dokaz da su rezultati kulturalne oplodnje putem njemakog duhovnog blaga nali
ovdje i za budunost svoje trajno postojanje.
ivotopis
Thea Bindera, stud, phil.

Wien, III, Kleistgasse 21/9
Roen sam 2. rujna 1924. kao sin opernog tenora Johanna Bindera i Leopoldine
Stanich u Esseggu (Osijek, glavni grad Slavonije). Tu sam pohaao puku kolu,
hrvatsku i njemaku realnu gimnaziju i muziku kolu.
1942. 1945. vojni rok
1947. primljen sam kao student muzike na Beki konzervatorij a 1948. sam se
upisao kao redoviti student na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Beu, gdje sam
studirao germanistiku, francuski i talijanski. U ljetnom semestru 1952. godine
zavrio sam 8. semestar svojih studija.
1
Lijep primjer meu bezbrojnima nalazimo u novinama Omladinski borac. List narodne
omladine Hrvatske, god. XII, broj 22 (425), Zagreb, 15. August 1953, na str. 5, stupac 1, redak
42. i 43. odozdo, gdje se u jednoj reenici kae: , umjesto turog obavjetavanja , to
odgovara njemakom an Stelle sturen Benachrichtigens
137
II. DODATAK
Dodatak
139
II. DODATAK
O vo poglavlje ne postoji u originalu. Cilj mu je da abecednim popisom germanizama

iz Binderova korpusa olaka korisniku publikacije bri pristup do aktualnog germa-
nizma, a oglasima i ribikim tekstom potkrijepi nekadanju intenzivnu prisutnost njema-
kog jezika u osjekom govoru.
140
II. DODATAK
Abecedni popis Binderovih germanizama

Broj iza leksike jedinice odnosi se na redni broj pod kojim je u Registru navedena
njemaka rije od koje je nastala posuenica. Tamo je navedeno i njeno znaenje.
aphecovat se 1 aus 25 blajicer 81

abvavaser 2 auskoheraj 28 blajpicer 80
adresa 7 austor 405 blatfus 798
ajernokle 180 auto 32 blenda 83
ajerpajs 181 automobi 133 blok 84
ajerpajsklub 182 autrihter 736 bluza 85
ajertok 183 auzgus 27 bokter 1312
ajmoh 187 azo 9 bokternica 1313
ajmpren 184 bager 38 bolcna 98
ajmprenovat 185 bagrovanje 40 borer 96
ajmprensupa 186 bagrovat 39 bormaina 97
ajnc 190 bajbok 1311 bortna 100
ajncug 15 bajer 1344 braon 103
ajnfort 188 bajneta 56 braun 103
ajnkasirat 189 baklja 204 braunvajger 104
ajnmoh 187 bakljada 206 bremza 105
ajskastn 194 bakljonoa 205 bremzat 106
ajziban 193 balkon 41 brenovanje 108
ajzn 192 balon 42 brenovat 107
ajznbaner 194 Bangar 45 brenere 109
aleja 8 bangav 44 brezle 113
ambus 11 banknota 46 brifpapir 111
amper 13 barun 50 briftreger 112
ampl 12 beamter 57 briznic 814
antena 14 beki valcer 1358 brocak 115
apateka 17 bedeka 66 brondika 104
apatekar 18 bedinerica 59 bubikopf 118
apcigbild 3 behelter 60 buda 123
apcigovat 4 belihtungsmeser 64 budika 123
apcug 5 berncuker 49 buksna 119
apflpita 16 berzl 99 buntovnik 127
apoteka 17 betija 65 burgunder 130
apotekar 18 bijomter 57 buzer 132
as 19, 20 bina 126 buzerant 133
atresa 7 binda 68 buzerirat 135
aufhenger 21 bircuz 1365 buznhalter 131
aufhenker 21 birta 1363 cager 1387
aufsoc 23 birtaica 1364 cajger 1387
aufnit 24 biofsbrot 69 cakna 1376
aufzac 23 blajhat 79 cakumbak 899
141
II. DODATAK
cakumpak 899 cuclat 1426 dreer 166

canpasta 1378 cug 1416 dremaina 167
canteher 1379 cugaro 1416 dribljanje 1275
cehmajster 1385 cugat 1416 dribljat 1274
cehovat 1384 cugeher 1417 driker 170
cehovski majstor 1383 cugovat 1416 drolja 1280
ceker 1409 cukerdozna 1414 drot 156
cekna 1386 cukor 1413 drotar 157
cement 1388 cukren 1415 drukat 168
cementirat 1389 cunk 1420 druker 169
centralhajcung 1390 cupajz 1422 drukeraj 171
cerenje 1392 cuz 406, 1419 drukovat 168
cerit se 1391 cvajerica 1428 dudapam 679
cigaretnpicl 1400 cveknknedla 1429 dufter 172
cigaretnpicla 1400 cvibak 1435 duga 147
cigarpic 1399 cvibok 1435 dunct 175
cigla 1393 cvikat 1432 dunctat se 176
ciglana 1395 cvikcange 1434 dunctat 176
cigldeker 1394 cvikconge 1434 dunkl 174
cilinder 1437 cviker 1433 duplirat 153
cilj 1396 cvikipusi 1430 duica 147
ciljat 1397 cvikl 1431 egede 179
ciljajba 1398 cvilih 1436 elektrika 196
ciment 1388 arugaprout 114 eletrika 196
cimentla 1401 upajz 1422 endlanje 198
cimerfrajla 1404 dakl 144 endlat 197
cimerher 1403 damfknedla 146 erbovanje 201
cimt 1402 dauervelne 148 erbovat 200
cinglekl 1418 dedektor 151 escajg 203
cinglekla 1418 deka 149 eslingroletna 202, 882
cinober 1405 dekl 150 fana 219
cipelcug 1416 dekli 150 fanat 220
ciperzamen 1406 demfat 145 fajhtno 251
citra 1407 detektor 151 fajnmeker 242
cokula 1408 dinct(ov)at 177 fajntimer 243
col 1410 direktor 152 fajromt 237
coltok 1411 drajerica 165 faksna 225
coltat 1377 drap 158 fal supa 208
copf 1412 draperija 159 fal 207
coprat 1381 drebank 163 falian 207
coprnica 1380 drebonk 163 falinost 209
cubak 1427 drejer 164 falinga 236
cubok 1427 drek 161 falinka 236
cucl 1425 drekfreser 162 falit 235
cucla 1425 dreksler 160 falta 211
142
II. DODATAK
faltica 210 filozof 789 frajla 277

fam 222 filozofija 790 frajlauf 280
fand 782 fimverica 294 franciskaner 274
fandla 783 fin 240 fras 273
fandlica 783 fingerhut 255 frband 1289
farba 212 finoa 241 frgunovat 1292
farbanje 214 firangla 1302 frijarsmantl 288
farbar 215 firnajz 256 friko 281
farbarnica 217 firnis 256 fritik 289
farbat 213 fipaprika 257 fritikat 290
faulencer 221 fisupa 258 friunksund 282
faumkoh 223 fitrovat 300 frizer 283
fazan 218 flah 260 frizirat 284
feder 229 flahcange 262 frizirmantl 285
federirat 231 flahcangne 262 frizura 134, 286
federmeser 230 flahnit 261 fro 287
federsic 232 flajmaina 268 frtalj 1301
federtil 233 flaster 785 frukcluda 1297
federvajs 234 flastrovat 786 frutik 289
feferon 784 flaa 263 frutukat 290
fehtat 227 flek 264 funta 787
fehtbruder 226 fleka 264 fusak 297
fehter 228 flekav 266 fusekla 298
feldflaa 245 fleklica 265 fuer 788
feljdbet 244 flohcange 262 futer 299
fensterbret 246 flohcangne 262 fuzbad 296
fensterpolster 247 flos 269 fuzuguz 295
fenstertok 248 focna 271 gablec 301
ferberaj 216 focnit 272 gaapandl 43
fercihtovat 1300 fojdo 1288 gagrovat 302
fergazer 1291 forcimer 1308 gajzlovat 321
ferpakovat 1294 fordrukovat 1303 gank 304
ferpakung 1295 forhang 1302 ganjak 304
fertalj 1301 formular 270 garglovat 305
fest 249 forpas 1304 gas 308
figa 238, 239 foribovat 1305 gater 309
figura 253 forub 1306 gaza 310
fijaker 252 fotel 224 gecogntrudla 338
fil 291 fotela 224 gefrajter 313
fila 291 fotelja 224 geh 452
filac 293 foter 1288 gelender 324
filc 254 fraler 275 gemiz 325
filfeder 293 fralerica 276 gepel 355
filovana 317 fraj 278 germa 328
filovat 292 frajer 279 germtajg 329
143
II. DODATAK
gertl 331 gurblat 583 hofiranje 429

gertner 306 gurglanje 383 hofirat se 428
gertneraj 307 gurglat 382 hofirat 428
geviht 336 gurt 384 hofirer 430
giclat 500 gurtna 384 hohtapler 423
giftat se 339 gus 386 hohtaplirat 422
gigl 340 haglih 407 hokla 425
gips 341 hajklih 407 hoklica 425
gipsat 342 hajligtricla 408 holbi 394
girtl 385 hajlingtricla 408 holnajder 434
giter 343 hakerajn 391 holipna 431
glanc 344 haksna 389 hollif 432
glancat se 345 hala 396 hornist 435
glancat 345 halasfi 259 Horuk 436
glaspapir 348 halbec 395 hotapler 423
glazura 349 handrajf 397 hotaplirat 422
glivajn 351 hansvurtak 398 hozlice 439
glonc 344 haptak 6, 389 hoznice 437
glot 350 haring 412 hozntregeri 438
gojzerica 354 harnadla 388 huckat 445
gol 352 hartno 399 hulcokna 433
golman 353 hauptrefer 401 huncut 441
graba 356 haustor 405 huncutarija 442
grao 359 hauzmajster 404 huncutirat 443
grau 359 hauzmajsterka 404 hura! 444
grenadir 360 hec 416 iberciger1286
grif 366 hel 400 ibercir 1286
grifl 367 heklat 392 iberus 1285
grincajg 380 heknadla 393 igrat seksera 1057
grindlih 379 hekstnc 424 inkasant 446
grint 368 hen 411 inkasirat 447
grintav 369 hengl 410 ispeglat 26
griskoh 363 henglovac 409 istupit 173
grisnudle 365 herc unter 414 izvalgat 31
griz 362 herc 413 izlog 29
grobar 357 hercig 415 izluftirat 30
grof 358 himber 417 izolator 448
grosa 371 himbersaft 418 izolirat 450
grub 370 hineraug 440 izolirband 449
grundirat 378 ho ruk 436 jakna 451
gruntovni ured 372 hobl 419 jaknica 451
gruntovnica 377 hoblat 420 jamranje 454
gruntovniar 373 hoblatne 421 jamrat 453
grupa 381 hofirant 426 jamrovanje 454
gurbl 582 hofirantica 427 jamrovat 453
144
II. DODATAK
jauzn 455 kasirica 484 knaufanje 513

jauzna 455 kecelja 589 knedla 515
jauznat 456 keder 526 knedla 519
jauznovat 456 kegl 486 knepflciger 516
jodlanje 458 kegla 486 knorbla 517
jodlat 457 keleraba 529 knorblat se 518
jodler 459 kelner 489 knjaufalo 514
jodlovanje 458 kelnerica 489 knjaufanje 513
jodlovat 457 kelj 528 knjaufat 512
jopa 460 kenig 535 kocna 546
jumfer 461 keramiar 492 kofer 527
jumferica 461 keramika 491 koh 520
junges 462 kesten 485 koher 524
junkfer 461 kfrer 316 kolmajzn 530
junkferica 461 kfret 314 komoue 531
juina 455 kfretat se 315 kompot 532
juinat 456 kibic 494 koncert 539
kabao 570 kibicirat 495 koncertmajster 540
kabel 463 kibit 495 kondenzator 533
kahl 464 kibla 570 kondukter 534
kahlofn 465 kifla 496 kontrolor 538
kajhustn 493 kiler 576 konzerva 536
kajlovat 488 kim 577 konzervirat 537
kajzerica 468 kinclovat 578 korajzl 361
kajzermarn 466 kirbaj 497 koralj 541
kajzernit 467 kirvaj 497 korpa 542
kalona 303 kistna 498 korpar 543
kaljaa 303 kitra 498 kota 402
kamgar 470 kit 499 kota 544
kamin 469 kitnkez 828 kotat 545
kanal 471 klajda 504 krafna 560
kanalizacija 472 klajster 505 kragn 550
kandla 473 klamerica 501 kragna 550
kandlcuker 474 klavir 503 krah 547
kandlica 473 klezenka 347 krahl 549
kanta 475 kliker 509 krajcara 566
kapa 477 klofat 506 krajcer 566
kapelan 476 klomfa 502 krak 551
kapsla 478 klompa 510 krakat 552
kapuca 479 klopfer 507 kramar 553
kapuciner 480 klotar 508 kramp 554
kapucna 479 klot 350 krampa 554
karfiol 482 klozer 346 krampat 555
karmanadla 481 klumpa 510 krancla 558
kasir 483 klupna 511 kranclerica 559
145
II. DODATAK
kranclica 558 kuvat 523 liftat 647

krapfna 560 kvint 337 liftig 648
krautflekle 561 kvit 827 ligetul 631
krauttrudla 562 lager 596, 597 liht 627
kreclflaj 323 lajbl 623 lila 632
kreda 563 lajm 624 logor 594
krempl 387 lajmovat 625 logorovanje 599
kremvirla 565 lak 590 logorovat 598
kremvirtla 565 lakcipele 593 logorski 595
krenkanje 557 lakirat 591 lojtre 626
krenkat se 556 lakirer 592 lokna 633
krenkat 556 lampa 601 loknast 634
krezla 322 lapla 602 lorber 635
krigla 569 larma 603 lot 639
kriglja 569 larmanje 605 lotre 626
kristal 567 larmat 604 loza 636
kristalcuker 568 laupreher 613 lufbalon 645
kristaleer 568 laufer 608 luft 644
krofna 560 laugntajn 612 luftat 647
krompir 374 laupseg 606 luftbremzer 646
kropfna 560 laupsegdaica 607 luftigus 649
krumpir 374 leberknedla 614 luftirat 647
krumpirnokle 376 lebervurt 615 lug 609
keft 332 leceld 616 lumbalon 645
kuer 586 lecelder 617 lumparaj 651
kuirat 587 lederaa 619 lumperaj 651
kudlflek 588 lembi 600 lumpovat 650
kufer 527 lembika 600 lunta 652
kugllager 573 lembo 600 lutrija 643
kugla 572 lepcelt 616 luina 609
kuglana 487 lerlauf 620 luit 610
kuglanje 575 lermedla 622 lunica 611
kuglat se 574 le 637 maher 654
kuha 521 leer 638 maherlon 655
kuhaa 525 letkolm 641 majpam 656
kuhar 521 letlampa 642 majstor 683
kuharica 522 letovat 640 malcbombon 661
kuhat 523 leerno 621 malccuker 662
kuhinja 571 licitacija 618 maler 659
kuinja 571 licitar 618 malererdn 660
kupleraj 581 licitirat 618 malovanje 658
kuplovat 579 liferant 628 malovat 657
kuplung 580 lifrat 629 malter 699
kurlus 584 lifrovanje 630 maljanje 658
kulec 585 lifrovat 629 maljat 657
146
II. DODATAK
mandula 664 molovat 657 opcigovat 4

manetnknepfe 663 moni 665 orguljanje 735
mantl 666 monika 665 orguljar 733
maor 680 mot 700 orgulja 733
maorska 681 muf 701 orguljat 734
marka 667 muntik 702 orgulje 732
markiranje 669 mustra 705 orguljice 732
markirat 668 mutranje 707 otupit 173
mase 676 mutrat 706 packa 52
maserka 677 muter 708 packalo 766
masirat 678 muterica 709 packat 765
masl 682 muterka 709 pacovat 63
maina 671 muar 698 pana 764
mainerija 675 na kredu 564 pahendla 37
maingever 673 nahkastn 711 pahovana nicla 312
mainovoa 672 nahtkastn 711 pahovat 34
mainloser 674 nahtopf 712 pajc 62
mana 670 nahtvehter 713 pajcovat 63
manica 670 najkvirc 716 pajl 67
merzl 697 napumpat 22 pajzl 61
mesing 685 napumpat 821 paker 742
metar 686 nastrelit (se) 1184 paket 744
mezner 684 natiklat 1211 pakli 740
mider 687 natkastn 711 pakovat 741
milhner 689 natrefit 1271 pakpapir 743
milihprot 688 nec 714 pancer 750
mirb 703 necovat 715 pancir koulja 751
mirbertajg 704 nikl 717 panalo 749
miajfla 690 niklen 718 panat 748
miaufl 690 nokla 719 pandlika 43
miaufla 690 noklica 719 panganeta 56
mitlauf 691 nokir 710 panirano 746
mitlorencindung 692 nudla 720 panirat 745
moda 693 nudlpret 721 panirung 747
moderno 695 nudlvalger 722 pantljika 43
modistica 696 nusknaker 723 paor 54
modistkinja 696 nutangla 725 paorkinja 55
modla 694 nutrudla 724 papagaj 752
moher 654 ober 726 papiga 752
mohirant 653 oberica 727 papmdekl 754
mohirantica 653 obrst 728 paprika 318
mohirantski 653 od ajnca 191 par 737
mohirat se 653 ogrozla 729 paradajsos 756
moler 659 omama 730 paradajz 755
molovanje 658 onkl 731 paradajzija 755
147
II. DODATAK
parenje 739 pereca 110 poniklovat 1293

parhet 47 perecla 110 pop 753
parit se 738 perla 778 porculan 807
park 757 perlica 778 potaa 808
partacetl 758 perup 779 potrefit 1271
partihla 1307 pertl 101 praker 809
partvi 51 pertla 101 praksl 102
pasent 761 perzijaner 780 praksla 102
pasirat 762 piglbret 124 pramac 810
pasirer 763 pik 791, 792 pravit pandle 1081
paso 759 piknja 793 pravit plodere 72
pasovat 760 piksa 120 prea 811
pauflek 53 piksna 120 prezle 113
pecaljka 781 pimzl 794 prina 815
pecaro 781 pimzla 794 princ 812
pecat 781 pimzlat 795 princeza 813
pegla 89 piiul 1114 priarafit 250
peglar 91 plac 799 profinjen 1290
peglat 90 plahta 70 prolumpat 650
pegleraj 93 plajvas 82 prsluk 117
peglerica 92 plastron 796 pruncgasl 116
peh 767 platna 797 prusluk 117
pehar 58 pleb 74 puc 825
pehfogl 768 pleba 74 puceraj 826
pekar 35 plebat 75 puder 817
pekara 36 pleh 76 puding 816
pelc 769 plehmuzika 78 pudrat se 818
pelcer 772 plehovat 77 pukarance 122
pelckragn 773 pleplau 73 pukarancl 122
pelcmantl 774 ploder 71 puklav 121
pelcovanje 771 pludvurt 86 puksendla 88
pelcovat 770 pocn 141 pult 819
Pemac 94 pocna 141 pumpa 620
pemski cirkl 95 pona 764 pumpanje 822
pemzija 775 pofezna 800 pumparice 823
pemzla 794 pohanac 311 pumpat se 821
pemzlat 795 pohendla 37 pumpat 821
pencuk 49 pohovat 34 pumphozne 823
pendrek 48 pokal 801 purclbaum 824
penzija 775 policaj 806 purclpaum 824
penzijonirac 777 policajac 806 purer 96
penzijonirat 776 policija 805 purgar 128
penzijunirac 777 polirat 802 purgermajster 129
penzijunirat 776 politirat 803 pusa 137
perec 110 politura 804 pusica 137
148
II. DODATAK
pusit 136 re 853 ruksok 894

pusla 137a Retfala 857 rul 892
putar 138 ribajz 842 rumpl 896
puterbrot 139 ribani gertl 327 sac 910
putermilh 140 ribat 841 saft 900
rana 835 ribe 842 saftno 901
radio 830 ribizla 855 sajher 1058
radler 829 rigl 858 sala 898
rajf 843 rigla 858 saliter 904
rajndla 845 rima 844 salitra 904
rajndlika 845 rina 866 salon 905
rajsfeder 848 rincupa 861 santrigl 907
rajsferlus 851 ring 862 saufat 911
rajskoh 846 ringlica 863 seabus kiabus! 1068
rajsnegl 849 ringlova 865 seas 1067
rajsnegla 849 ringlpil 864 secovanje 1069
rajilo 850 rinovat se 867 secovat 1069
rajina 850 risanje 870 sedlar 909
rajzbret 847 risarija 871 sedlo 907
rajzika 847 risat 869 sekiranje 1060
rakiplicl 87 rist 868 sekirat 1059
rama 831 rit 856 sekretar 1061
ramar 832 Ritfala 857 sekretarica 1063
ranac 833 robit 836 sekretarijat 1062
ras 834 rodlanje 875 sekser 1056
ratimat 1299 rodlat se 874 selhovano 334
regnmantl 840 rodlauf 891 selhovat 1064
rehnmaina 838 rodle 873 semf 1066
rehniber 839 rola 879 sfuat 1296
rekla 872 roleta 882 sic 1072
reklica 872 roletna 882 sicer 1073
remen 859 rolna 879 skrahirat 548
remenar 860 rolua 883 samt 906
rendgen 885 rolue 884 soc 910
rendgenizirat 886 rolja 879 sokl 1075
rengen 885 roljanje 881 soklica 1074
rengenizirat 886 roljat 880 sokna 1074
renta 852 rorcange 877 soknica 1074
repnura 837 rotilj 888 soldat 1077
rerna 876 rozajde 878 sontagsjeger 1078
restan 330 rozbratn 887 sontagsrauher 1079
restat 889 rudo 895 sontrigl 907
restl 654 ruban 897 stacija 1152
restovan 330 rukovat 893 strela 1184
restovat 889 ruksak 894 strelac 1184
149
II. DODATAK
strelica 1184 erpenja 932 logiran 949

streljana 1184 icer 1035, 1036 loser 972
streljanje 1184 ihta 935 loseraj 973
streljat 1184 inknflekle 942 lus 974
stroa 1205 inter 940 ljaka 943
stroak 1205 inja 939 majhlat se 977
struli 1184 irajz 1029 marn 975
strulika 1184 irajzl 1029 mekat 976
strumbi 1184 irajzn 1029 mer 978
strumbika 1184 ircna 1030 merkifla 979
stuba 1214 kaf 913 minka 980
sulc 1221 kare 933 minkat se 981
supa 1222 karnicl 1149 mirgl 982
ajba 921 karnicla 1149 mirglat 983
ajbat 922 kiljav 937 mirglpapir 984
ajn 923 kiljit 936 mis 985
ajnverfer 924 kiljo 938 muk 986
ajser 10 lafcimer 945 najco 995
ajser 925 lafrok 944 najder 995
ajseraj 926 lag 946, 947 najderaj 996
ajtl 927 lager 948 najderica 997
alica 914 lagiran 949 najderka 997
alter 915 lagobrst 950 nala 987
amac 916 lajer 955 nalna 987
amla 928 lajfat 956 naps 988
ampita 919 lajfer 959 napsat 989
amrolna 920 lajferaj 958 napsl 988
anac 916 lajm 960 napslat 989
araf 1016 lajsna 963 ne 991
arafit 1017 lamparija 951 neklica 990
araufnciger 1018 lampav 952 nenokle 992
arauftok 1019 lamperaj 951 nelager 993
arauptok 1019 lapa 953 neue 994
atirat 917 lapna 954 nicla 1000
eflefl 1011 lep 961, 962 nicla 312
eflefla 1011 lic 971 niclklopfer 1001
enhajcflek 1009 liuhat se 970 niralica 1007
enit se 1010 liuhe 969 niranac 1007
epflefl 1011 lif 964 nirer 1006
epflefla 1011 lifovat 957 nit 998
erbl 930 linga 965 nita 999
erbla 930 linganje 967 nuflanje 1003
ercl 934 lingat 966 nuflat 1002
erpa 929 liper 968 nupe 1004
erpenja 931 log 947 nura 1005
150
II. DODATAK
oca 918 piknadla 1107 tampar 1144

oder 1014 pikovat 1106 tamparija 1144
olja 914 pil 1110 tampat 1144
oljica 914 pilat 1111 tampfat 1144
opan 333 pileraj 1112 tancija 1152
opat 1012 pilhozne 1113 tanga 1147
os 1013 pilul 1114 tanglica 1148
pajscetl 1093 pinat 1115, 1116 tanicl 1149
pajscimer 1094 pinovat 1116 tanicla 1149
pajza 1092 pintizirat 1117 tankorajzl 1158
pancir 1089 pitalj 1118 tap 1140
pancirat 1088 pliter 1126 taubcuker 1153
pancirtok 1090 poc 1087 taubeer 1153
pandla 1080 poret 1085 teker 1154
pandlica 1080 porkasa 1086 teklica 1174
panga 1082 prajcer 1127 telaa 1159
parat 1083 prica 1132 temajzl 1161
parert 1085 pricat 1133 temajzn 1160
paret 1085 pricer 1134 temovanje 1163
pargla 1084 pringbret 1135 temovat 1162
parhet 1085 pringroletna 1129 tender 1146
parkasa 1086 pringroletna 882 tenge 1169
peceraj 1105 printat 1130 tengl 1164
pek 1091 printerica 1131 tenhen 1145
pekulacija 1096 prisla 1128 tenthen 1145
pekulant 1095 pukovat 1136 tigli 1170
pekuliranje 1098 pukala 1137 tigne 1169
pekulirat 1097 pula 1138 tiharica 1165
penadla 1102 pulna 1138 tikanje 1167
pendla 1099 pundika 1139 tikat 1166
pengler 1100 pundus 1139 tikeraj 1168
pengleraj 1101 rafciger 1018 tiklat 1211
penodla 1102 raftok 1019 tikli 1210
perakn 1103 ragna 1015 timat 1171
perhakn 1103 rajbat 1020 timer 1172
perokna 1103 rajbmaina 1021 timung 1173
perplatna 1104 rajbti 1022 tingle 1169
perploa 1104 pigl 1108 tirka 1150
pic 1120 tagalj 1155 tirkat 1150
pica 1119 tajger 1157 tof 1176
picast 1125 tajgna 1156 togla 1141
picer 1124 taka 1142 tokla 1175
picl 1122 tala 1143 toklica 1175
picna 1121 tampa 1144 topat 1177
piglaj 1109 tampanje 1144 toper 1178
151
II. DODATAK
topl 1179 ucbortna 1034 tancat 1228

toplciger 1180 ufnudla 1026 tancmajster 1230
tos 1183 ulefl 1024 tanul 1231
traf 1191 ulefla 1024 tandler 1225
trafast 1193 unegla 1025 tandleraj 1226
trafnit 1192 unka 941 tandlovat 1224
trafvogn 1194 upa 1027 tapecirer 1232
trajf 1191 upfnudla 1026 tapetar 1232
trajfast 335 upne 1028 taster 1236
trajfvagn 1194 uslast 1031 tangelt 1233
trajk 1195 uster 1032 taupl 1237
trajka 1197 usterbas 1033 tauplovat 1238
trajkat 1196 vabica 1038 tegla 1248
trajkovat 1106 vabo 1037 teglica 1248
tranga 1185 vabo 912 telefonirat 1244
trapac 1187 vajsaparat 1045 telegraf 1242
trapacirat se 1188 vajsat 1046 telegrafirat 1243
treber 1189 vajsovat 1046 telegram 1241
treka 1190 valer 142 tenispraker 1245
trengla 1186 valerka 142 tepih 1246
tricla 1204 varckinstler 1044 tepihklopfer 1247
trigat 1203 vargla 1039 tepik 1246
trik 1198 vartla 1039 ter 1239
trikanje 1200 vasovat 1046 tinta 1249
trikat 1199 vercat 1041 tintara 1250
triker 1201 vercer 1042 tintarnica 1250
trikeraj 1202 vercovat 1041 tipka 1235
trimfla 1207 vicat 1054 tipkaica 1252
trklja 1181 vigerfater 1048 tipkat 1251
trkljast 1182 vigermuter 1047 tirtok 1282
trkljo 1181 vimer 1049 tiler 1253
trozak 1205 vindl 1050 tileraj 1254
truca 1204 vindlat 1051 tohtroupfmpojacl 143
trudla 1206 vindler 1052 topfnknedla 1255
trumpandla 1208 vindleraj 1053 topfntrudla 1256
tucanje 1219 voacmaroust 1043 tor 1257
tucat 1218 vorc 1040 tornistar 1258
tuclica 1220 vung 1055 torta 1259
tucna 1217 taca 1234 tra 1264
tudent 1212 taclica 1234 traat 1265
tudirat 1213 tacna 1234 trababa 1269
tulpna 1215 tal 1240 traeraj 1267
tumadla 1209 talir 1223 traerica 1268
ubara 1008 tanac 1227 traerka 1268
ubler 1023 tancanje 1229 trakanje 1266
152
II. DODATAK
trakat 1265 vaflica 1315 veerica 1330

traovat 1265 vaga 1309 veerka 1330
trambaj 1261 vaganje 1317 vic 1366
trambelaj 1261 vagat 1316 vickast 1367
traminac 1263 vagir 1310 viksat 1356
tramvaj 1261 vajdling 1343 vikslajvand 1357
treber 1270 vajndling 1343 vimla 1359
trefer 1272 vajnato 1345 vimlica 1359
trefit 1271 vajsneerica 1346 vimliav 1360
treger 1260 valcer 1321 vincilir 1362
treksler 160 valjak 1318 vintermantl 1361
tre 167 valjat se 1320 virc 1373
trijem 1262 valjat 1319 vircat 1375
tringelt 1273 vana 1323 vircovat 1375
triper 1276 vanoner 1322 virflcuker 1368
tripera 1277 vaserbank 1334 virla 1370
tria 1276 vaserglas 1335 virtla 1370
trumbeta 1278 vaserman 1336 vosamon 1336
trumbeta 1279 vaservaga 1337 vonit 1328
tuce(t) 178 vaservelne 1338 votike 1328
tumplat se 153 vakuinja 1332 vurcna 1374
tumplat 153 vati 1333 vurcupa 1372
tunkat 1281 vata 1339 vurprica 1371
tunkovat 1281 vatirat 1340 vurt 1369
tup 173 vehternica 1313 vurtno 1369
tupav 173 veker 1342 vutike 1328
tupit 1216 vekerica 1342 zaflekat 267
tu 1283 vekna 1341 zariglat 1421
tu1 54 veknica 1341 zapendlat 1423
tuirat se 155 velna 1347 zapicit 1424
tuirat 1284 velnast 1348 zapiit 1424
ucalaci 1425 vendovanje 1350 zatopat 1177
uflekat 267 vendovat 1349 zemika 1065
uncut 441 vergl 1351 zemlika 1065
unter 1287 verglanje 1354 zglajzat 199
upecat 781 vergla 1352 ziherica 1070
ura! 444 verglat 1353 ziherung 1071
ustrelit se 1184 verktat 1355 zokna 1074
uanit se 1298 verter 1324 zoknhalter 1076
upicit se 1123 verterica 1325 aga 902
uina 455 ve 1326 alfija 903
uinat 456 veblau 1327 andar 326
vadla 1314 veer 1329 emika 1065
vafla 1315 veeraj 1331
153
II. DODATAK
Oglasi
U viejezinom Osijeku najzastupljeniji su bili hrvatski, njemaki, srpski i maarski. Ovdje pet
oglasa iz 1929. godine na njemakom i hrvatskom jeziku.
154
II. DODATAK
155
II. DODATAK
Izvor oglasa: Lujo Plein. Die essekerische Sprechart. Gesammelte Gesprche aus
Osijeker Gassen der Peripheie. II. Band. Osijek, 1929.
156
II. DODATAK
Zoran Timarac
Tintfi na ajskanalu1
B
ilo je davno kad smo Pepika i ja jo bili mladi. esto smo ili zajedno pecati po
barama uz Dravu Damrini, Kajzergrabenu, Halaevu i drugim te u Dravi.
Pepika je jako volio lagati, izmiljati vie nego to pravi pecaro treba, pa smo se
stoga znali i posvaati.
Tako je jednom priao kako je zimi vidio Jozu da peca tintenfie na ajskanalu.
Peca li? pita ga Pepika.
Slabo odgovara Jozo ne otvarajui usta.
Zato tako govori? pita ga dalje Pepika.
Drim glite u utima da mi e ne mrnu.
Jedanput smo sredinom proljea ili rano ujutro pecati u Halaevo. Kompa je vozila
tek od est sati, pa nas je Pita prevezao svojim iklom preko Drave. On je sa svojim
senkericama esto bio uz neki liman na Dravi, pa ak i zimi hvatao rutlove iza bogna na
mali poranj. Vratit e nas natrag, a mi mu trebamo donijeti blaumajzle koji su odlini
kederi.
Voda je bila visoka i u Halaevu, koji je imao vezu s Dravom, svata se moglo
upecati. Ponijeli smo gliste, tauplom smo nahvatali kedere i pecanje je poelo.
Ajnlegovali smo na senk i na federkil. Pepika je na tuku ajnlegovao na senk, a ja na
topl. Za tuke sam koristio cvajangle, a Pepika trajangle, tvrdei da su tri hakne
sigurnije.
I fligerice su bile tu, ako ne bude pecalo neto ozbiljnije. Imao sam fligericu od
prisovanog bambusa, trodjelnu s lijepim hilznama na kojoj mi je Pepika zavidio. Nudio
mi je tri senkerice za nju, ali ja nisam htio tandlovati.
Dobro je pecalo. Nahvatali smo prakslova, linjaka, pastata, kljoca Onda je
Pepika rekao da je uhvatio tankorajzla. Ja sam tvrdio da nema tankorajzla u Halaevu i
traio da mi ga pokae. Nije htio. Meni se silk zamrsio i onda smo se posvaali zbog
njegovog laganja, ali glavni razlog je bio to smo obojica bili zaljubljeni u ker
komparoa. To smo krili jedan od drugoga i nismo spominjali.
I tako smo poslije pecanja otili svatko na svoju stranu: Pepika na kompu, a ja na
Dravu, nosei sam kederkantu s blaumajzlima Piti. Kad sam doao do njega, upravo je
1
Autor o prii: Pridjev esekeski nastao je od starog naziva Osijeka, pa se i za Osjeanina kae
Eseker. Esekerski je argon koji je neko ovdje bio u uporabi, a inio ga je iskvaren njemaki uz
poneku hrvatsku i maarsku rije. Mnoge takve rijei su se zadrale u svakodnevnoj upotrebi, i to
osobito kod starih Osjeana. Mnogo takvih rijei su ribolovni pojmovi ili su vezani za ribolov. Ne-
ke rijei ovdje nisu iskljuivo esekerske niti su ribike. Ova pripovijetka je, dakako, izmiljena, a
napisana je tako da se upotrijebi to vie esekeskih rijei. To, inae, nije uobiajeno, ali je uinjeno
stoga to slinih pripovijedaka (barem od ovog autora) nee biti uskoro.
157
II. DODATAK
drilovao neto krupno. Pomogao sam mu s meredovom. Bio je to lijepi bajko od oko tri
kile. Pita je uhvatio i par lijepih praksla.
Dok sam sjedio pored njega, stalno je raubovalo. Odjednom je federkil na fligerici
auflegovao i izvukao jednog lijepog protfia. Priao mi je da je imao jedan straan ambis
u abfalu, gdje uvijek anleguje. Abmontirao ga je, a on misli da je to bio krupan ulj.
Pepika nas je ekao s druge strane Drave i, kao da nita nije bilo, predloio da
skuhamo fipaprika. Napravili smo ljuti fi kod Pepike, popili po tamplicu rakije, a
pricere nismo brojali. Fi je bio takav da su prsti lajmali. Dogovorili smo se da emo
opet tako napraviti to vie vrsta ribe, to je fi bolji.
2
Esekerski rjenik
tintfi riba iznutra crna, npr. podust
ajskanal ispust gradske kanalizacije u rijeku
kompa skela
ikl dugaak drveni amac s plitkim gazom
senkerica tap za dubinski ribolov
rutl menjka
bogn zavoj na rijeci
poranj kamena pregrada na rijeci
blaumajzl glavica, vrsta ribe
keder sitna riba za mamac
taupl mreica za hvatanje kedera
ajnlegovati zabaciti
na senk dubinski ribolov
federkil plovak (od pera)
topl vei pluteni plovak
cvajangla dvostruka udica
trajangla trostruka udica
hakna kuka
2
Meu posuenicama u Timarevu popisu najbrojniji su germanizmi. Preteno su dijalektskog
porijekla. Neki od njih realiziraju u ribikom argonu znaenje koje se razlikuje od znaenja
zabiljeenog u Klaievu rjeniku. V. P.
158
II. DODATAK
fligerica tap(i pribor) za pravu ili umjetnu muicu, mala udica

prisovani bambus tap od lijepljenih dijelova bambusa
hilzne metalni dijelovi za sastavljanje tapova
tandlovati trgovati (mijenjati se)
praksl deverika
pastat ameriki somi
kljoca manja tuka
tankorajzl sunanica
silk najlon
komparo ovjek koji upravlja kompom
kederkanta posuda za dranje i prijenos kedera
drilovati umarati ribu prilikom izvlaenja
bajko bucov
raubovati kad grabeljiva riba radi uz povrinu vode
auflegovati kad riba podigne mamac, a plovak legne
protfi je
ambis kad riba naglo povue vrh tapa ili plovak
abfal nagla promjena dubine u rijeci iz manje u veu
abmontirati kad riba otkine najlon ili prelomi tap
ulj smu
tampla aica
lajmati lijepiti
Izvor: UDICA 5/1995, str. 43.
159

268443.theo Binder. Njemake Posuenice U Hrvatskom Govoru Osijeka PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

268443.theo Binder. Njemake Posuenice U Hrvatskom Govoru Osijeka PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

268443.theo Binder. Njemake Posuenice U Hrvatskom Govoru Osijeka PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet / Universitt Zagreb, Philosophische Fakultt

Odsjek za germanistiku / Abteilung fr Germanistik

Nove zagrebake germanistike studije

Urednitvo biblioteke / Herausgegeben von

Urednica izdanja / Herausgegeben von

Grafiko oblikovanje i raunalni slog

ISBN 953-175-203-6 (niz)

Tiskanje ove knjige financijski su pomogli. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Preveo i za tisak priredio

7. 19 Drutvo; drutveni ivot, zabava ...125

ivotopis Thea Bindera ...137

0. Svoju doktorsku radnju Njemake posuenice u hrvatskom govoru Osijeka1 Theo

1. Roeni Eseker i izvorni govornik osjekog njemakog i osjekog hrvatskog jezika

dugouzlazni ( / ) kratkouzlazni ( // ) dugouzlazno-silazni ( /\ )

Potreban je dobar sluh da bi se pravilno ula intonacija u hrvatskom jeziku.

Sljedei primjeri zorno pokazuju razlike izmeu Bindera i Hrvatskog enciklopedijskog

Tabela 1: Razlike izmeu Bindera i HER-a u biljeenju naglaska hrvatskih rijei

Tabela 2: Razlike izmeu Bindera i Klaia u biljeenju naglaska germanizama

Germanizam Vrsta naglaska kako ga biljei

1.1.1 Da u akcentuiranju Binderovih germanizama postoji neslaganje i meu hrvatskim

Tabela 3: Razlike u biljeenju naglaska germanizama kod Klaia i u HER-u

1.1.2 Najzastupljeniji naglasci u Binderovu korpusu su kratkosilazni ( \\ ) i kratkouz-

1.1.3 Da bi se ustanovilo kolike su razlike u biljeenju naglaska germanizama

Tabela 4: Brojane razlike u biljeenju naglaska

broj leksikih kratkosilazni ( \\ )

Podaci u tabeli pokazuju da Binderovu dugouzlaznom, dugosilaznom, silazno-

2. Binder se ne bavi sustavno opisom naina prilagodbe popisanih germanizama

b) Njemaku imenicu na -e hrvatski govornik unosi u velikom broju u hrvatski jezik

c) Govornik prilagouje njemaku rije sustavu hrvatskog jezika, dodajui joj

d) Prvi dio njemake sloenice govornik preuzima u postojeem obliku i povezuje ga

e) Govornik stvara prijevodnu posuenicu poput mainovoa (Maschinenfhrer:

2.1 Dio leksikih jedinica u Binderovu popisu okazionalne su naravi pa im nije

Tabela 5: Podaci o informantima

. B.10 E. P.11 D. R.12 M. Z.13 V. P.14 R. .15 O. G.16

Godina roenja 1946 1933. 1954. 1919. 1969. 1969. 1939.

U popisu germanizama kojim su testirani informanti brojke ispod inicijala

1: Informantu je rije poznata (+); informant ne zna to rije znai (-).

Zvjezdica * znai da informant navedenom germanizmu pripisuje znaenje koje ne

Za razliku od ostalih informanata M. Z. upotrebljava u svom jeziku najvei dio

hakn umjesto hakna

Tabela 6: Razumijevanje germanizama

Broj germanizama u skupini Broj20 informanata kojima su poznati germanizmi

Indikativan je podatak da tek neto vie od etvrtine zadanih germanizama razumiju

Tabela 7: Uporaba germanizama

Broj germanizama Broj21 informanata koji rabe zadane germanizme

Od ukupno 250 germanizama svega 18 sljedeih, djelomice u varijantnim oblicima,

3.3 Razlike u znaenju ustanovljene su kod sljedeih rijei:

cimerfrajla (podstanarka) 24 sobarica (M. Z., V. P., ), djevojka (E. P.)

4. Premda bi se s dananjeg stanja lingvistike teorije Binderovu radu mogle uputiti

U Osijeku, oujka 2004. Velimir Petrovi

stanju dati informacije govorom i pismom o naem starom dijalektu. Na temelju te

Kao pomoni znanstveni materijal za moj rad posluila su mi sljedea djela:

KELEMEN, Bla (1942). Magyar-Nmet Nagysztr. Budapest: Atheneum.

Za znanstveno usmjeravanje i savjete u vezi s mojim radom dugujem najiskreniju

Promatramo li tu neobinu jezinu tvorevinu kao cjelinu, doi emo do zakljuka da

Kako je dolo do tog mijeanog dijalekta?

(darodavca najveeg crkvenog zvona gotike crkve u Gornjem gradu, sagraene od

Na dijalekt podreuje sve dolazee svom vlastitom jezinom ruhu. On slijedi