3)POKRTAVANJE I KRISTIJANIZACIJA

Razliita tumaenja pokrtavanja

-dva miljenja: 1) Hrvati pokrteni u 7., 8.st. te kr prihvatili od sveenika koji su
dijelovali iz dalm. Gradova
2) Hrvate pokrstili franaki sveenici u 9.st
-ranonovovjekovno pokrtavanje:formalno prihvaanje vjere od strane elite i njezino
postupno irenje na zajednicu
Susret s kranstvom
-prvi dodiri s kr. Hrvati su ostvarili po doseljenju
-kransko stanovnitvu se odrava u priobalnim gradovima i otocima, enklavama u
zaleu
-Panonija-Sisak
-poticaj irenju kr. Davala su i organizirala CRKVA I CARSTVO(rimsko)
-sumlja se na ulogu HERAKLIJA i IVANA RAVENJANINA
-Heraklije je pruao gradekom patrijarhu moralnu i materijalnu potporu, kojemu je
osim zlata i srebra,dao 630g. I vrijedne relikvije
-car Heraklije-626g-odbio napad na prijestolnicu
-BIZANT-nakon avarsko-slavenskog poraza ima diplomatske vjetine, prevlast na
Moru , s Hrvatima se sklaa ugovor gdje oni dolaze u poloaj FEDERATA:
dokaz: iz Carigrada Hrvati dobivaju reskript kojim se odreuju njihovi odnosi sa
Splianima. Reskript su odaslali suvladari, to je oito nastalo u razdoblju od
626(nakon avarskog poraza), do 681(prestaje na neko vrijeme suvladarstvo)
-jedino istinsko suvladarstvo je postojalo za vrijeme KOSTANTINA III. I
HERAKLEONE(641)
--PAPE ovise uveliko o egzarhu
-za vrijeme misije Ivana Ravenjanina bizanstka se vlast u Italiji konsolidirala,nakon
pobuna i nemira, zahvaljujui egzarhu IZACIJU(prva pol. 7 st.)Carigrad kao pol.
Sredite a RIM kao crkveno pomagalo- IVAN IV. Rodom iz Salone, u to vrijeme
zauzimao stolisu sv. Petra. 641.g. alje opata Martina da od Slavena otkupljuje
sunjeve i da skuplja svete relikvije. Misija je zavrila uspjehom, to bi bilo nemogue
da odnosi izmeu Slavena i Carstva nisu bili ureeni.
IVAN RAVENJINA
- U Split
- Osporavanje njegova postojanja:N.Klai
- suprostavio R.Katii-poziva se na biljeki Ivana luciusa iz 1511. Koji spominje unuka Velikog
Severa(prema Tomi Arh. Bio je ugledni salonitanski/splitski graanin koji je pomogao Ivanu R.
I darovao mu kulu u Splitu za nadbiskupski dvor)
-Nakon smrti nadbiskupa TEODORA i pljake Salone, salonitanska crkva seli se u carsku
palau koja je pruala veu sigurnost. Tamo je bio upuen IVAN RAVENJANIN sa zadaom da
obnovi salonitansku nadbiskupiju ija je stolica bila prazna od smrti Teodora. Ivan po dolasku
u Split(o tome nam govori TOMA ARHIAKON) dao je izbaciti iz carskog mazuleja idole, a
zgradu je pretvorio u katedralu i posvedio je Blaenoj Djevici Mariji
-Ivan dolazi iz Rima na poticaj pape Ivana IV. Ili ak Heraklija
-njegova djelatnst usmjerena je na reorganizaciju crkvene hijerarhije i Crkve uope
-Ivan uivao potporu Rima vidi se iz pisma pape AGATONA (iz vremena kada je Ivan ve i bio
mrtav).Papa u tom pismu navdi uspjehe svojih misionara,pa i kod Slavena.
-vrlo dobre veze istone obale jadrana s Ravenom u to vrijeme otkriva i biskupovanje
ravenskog biskupa DAMJANA(kraj 7 st. Po. 8.) rodom Dalmatinca.
-legendarni ugovor Hrvata s Papom o emu pie Konstantin.-Hrvati su se obvezali da nee
napadati susjedne narode to se moglo odnositi samo na dalm. Romane. Konstantin govori o
 papi koji je bio u vrijeme Heraklija, mogli bismo ovaj ugovor vezati uz IVANA IV. I reskript
rimskih careva kojima se zabranjuje Slavenima napadati Spliane.

CRKVENA JURISDIKCIJA PO OBNOVI BISKUPIJE

-salonitanski biskup nadlean samo za podruje grada Splita i nekih otoka
-na hrv. Podruju- biskupi iz dalm. Gradova
-L. Margeti-dalm. Crkva podvrgnuta papi
-Spominjanje dalmatinskih biskupa(osorskog, spitskog i rapskog) na DRUGOM NICEJSKOM
KONCILU 787.g. svjedoi o postojanju crkvene organizacije a njihovi potpisi nalaze se meu
onima nadbiskupa, to bi se moglo govoriti o pokuaju privlaenja dalmatinske crkve od
strane carigrada nego i o zaprav nadbiskupskom poloaju st. Prelata Ivana.

FRANCI POKRTAVAJU HRVATE

-Intenzivno pokrtanje Hrvata zapoinje nakon franakog vajanja Liburnije i Dalmacije
-uoi konsolidiranja prilika krajem franakog bizanskog rata 811. Karlo je izvrio
razgranienje jurisdikcije salcburkog nadbiskupa i akvilejkog patrijaha granicom to je rekla
du rijeke Drave.
-Spominje sam Karantanija kao interesno podruje to se dijeli meu dvjema velikim
crkvama, te si se hrvati nalazili u dijelu istonih granica franakog kranstva
-812.g. dolazi do sklapanja AACHENSKOG MIRA, kojim su uspostavljene stoljetne granice na
istonom jadranu. Dalmacija je politiki podjeljena izmeu Franaka i Bizanta. Crkvena
jurisdikcija nije spominjana u ugovoru.
-Trpimirova darovnica autentinost jezina analiza O.PERIA
-odbacimo li peticiju kao kasniji upetak, otpada iz darovnice dio koji se
odnosi na crkvu sv.JURJA NA PUTALJU, kao i tvrdnju da granice
salonitanske crkveseu do DUNAVA i po itavom HR.Kraljestvu.
-Trpimir naziva nadbiskupa KUMOM, te mu potvruje sve posjede na
hrvatskom podruju. Daruje mu neko zemljite i dodjeljuje prihod
desetine s klikog podruja to je prethodn uinio i MISLAV.
-salonitanska biskupija i dalje bila nadlena za sredinji dio hrv.
Kneevine.
-dosada se odlazak izaslanstva Dalmatinaca pod vodstvom zadarskog biskupa DONATA i duksa
PAVLA na KARLOV dvor malo poslije BOIA 805.g. tumaio kao predaja itave Dalmacije Francima.
-Donatova misija u Carigrad urodila je plodom.-BISKUP za sobom donio kosti SV.ANASTAZIJE koja se
tovala na istoku. Ona je bila u vezi sa sv. Donatom. Prenjeta je u Zadar. To oznaava pokoravanje
Bizantu i njegove veze s Akvilejom.
-Najintenzivnija aktivnost franakih misionara u PANONIJI odvija se u vrijeme PAULINOVIH
nasljednika, patrijarha URSA I MAKSENCIJA u prvim desetljeima 9.st. ak su istarski Slaveni
vjerojatno tek tada prihvatili kranstvo, jer se jo na RIANSKOM SABORU predstavnici gradova
bune protiv naseljavanja poganskih slaena na njihove zemlje.
-irenje franakih kultova u Hrvatskoj=broj zapadnih svetaca je velik:Asel, Krevan, Ambrozije,
Mohor, Marcel, Martin. Osim u NINU kao glavnom vjerskom sreditu Hrvata, nalazimo ih uz vladarske
dvorove:U BIAIMA SV.MARTU i uz MISLAVOV DVOR sv.MARTINA
-irenje kulta sv. BARTOLOMEJA(bartola):nalazimo ga u benediktinskom samostanu sv. Bartola u
Kninu
-kult sv.bartola dolazi iz Beneventa,(gdje se uvaju njegove
Relikvije
-u Biaima niz grada vpodigao je sveenik Gumpert, a u Ninu je za vrijeme Branimira djelovao pat
Teudebert.
-gradnja i oprema crkvi sredinom 9st.: Trpimirova zadubina u Rinicama(namjenjena benediktincima
), crve na Lopukoj glavici, crkva u Vrpolju kod Knina, aviu kod Bribira i Kaiu kod Zadra. ,
Samostan sv. Bartolomeja u Kninu.
 -zapadni obred i latinsko pismo u to su vrijeme prihvaeni kao dravni oblik izraavanja vjere.

NINSKA BISKUPIJA
-snutkom ninske bisk. Prvi puta na hrv. Podruju se organizira crkvena hijerarhija
-osnovana je u vrijeme pontifikata NIKOLE 1. Nakon to je dalm. Sveensto pristalo uz FOCIJA,
a DOMAGOJ postao knezom( po. Dr. Pol. 9 st.) iznio M.Barada
-na elu crkve je stajalo arhiprezbiter podloan zadarskom biskupu
-otpada mgunost da su Franci uspostavili crkvenu organizaciju u Ninu(jer je ona postojala i
prije)
-Nin je i luka
-Franci su koristili i ZADAR: Kratki boravak AMALARIJA iz Metza 813.g. u Zadru je jedina
ilustracija veza koje su se ostvarile izmeu dalmatiske metropole i Zapada. Zadar ima ulogu u
povezivanju Akvilejske patrijaije i Dalmacije . Podizanje crkve Sv. Krevana(akvilejskog
svetaca krajem 9. Ili po.10 st)
-nasljednici zadaraskog priora Andrije odluivali su 986.g. o
obnavljanju i ponovnom darivanju samostana sv. Krevana to ga je
Podigao prior i ponovno stekao patronatsko pravo nad njim. Patronat
je institucija to su je uveli Franci,a koju je Rim prihvatio za podruje
srednje Italije u vrijeme Karla Velikog.
-najvaniji centar :crkva sv. Marije u Biskupiji
-prvi trag osnivanja biskupije nalazi se u pismu pape Nikole I. (izmeu 858 i 867.)
-okolnosti osnivanja biskupije: izmeu carigradskog patrijarha Focija i pape Nikole i. Po prvi
puta dolazi do ozbiljnog sukopa zasnovanog na teolokoj osnovi. Crkva u Hrvatskoj vee se uz
Zapad, dok se dalmatinsko sveenstvo priklanja Carigradu.Kako se zadar naao na strani
Focija pukle su veze dalmatinske metropole i Nina.Trpimir(ili Domagoj) je trebao odluiti o
podrvrgavanju Crkve u Hrvata nekoj vioj jurisdikciji,pri emu je birao ili papu ili Focija.
-zbog ovisnosti pape o carevima(CONSTITUTIO ROMANA 824.g.)
-Ninsko sveenstvo samoinicijativno osniva bikupiju(vidi se iz papina pisma)
-postaje papin sufragan,izravno podreen Rimu
-problem ninske bisk. Javlja se u vrijeme biskupa Teodozija kada je smru Focija(886)
omoguen prekif shizme.
-Ivan VIII. Ponudio zadarskom i ostalim biskupima da izmeu seve izaberu nadiskupa kojega
e on posvetiti predajui mu PALIJ posveen na PETROVOM GROBU. Vjerojatno je izabran ua
nadbiskupa MARTIN, ali time nije dolo do bitnih organizacijskih promjena unutar Crkve na
istonom Jadranu jer je Ninska biskupija i dalje odvojena.
-Branimir i Teodezije iskoristili su priliku da nakon smrti nadbiskupa Martina pokuaju
sjediniti Ninsku biskupiju s dalmatinskom Crkvom. Tome ide i u prilog smrt cara Bazilija I.
(886g.) te uspostava dobrih odnosa izmeu crkava nakon to je Focije prepustio patrijariku
stolicu Bazilijevom mlaem sinu. Teodozije je prekrio zakon zasjevi na dvije stolice
istovremeno (salonitansku /splitsku i ninsku).
-spor oko crkve Sv. Jurja na Putalju rijeen je u korist splitskog nadbiskupa, pokazuje se da je
hrv. Vladar stajao na strani nadbiskupa.(vrs. Ninske biskupije)

SLAVENSKA MISIJA MEU HRVATIMA

-Barada upozorava na jedan od zakljuka st. sabora 928.g.
-u zakljuku upozorava biskupe Kotora, Dubrovnika i Stona da se u svemu dre ispravnog
nauka kranske vjere. Kako je razlog za saziv sabora 925.g., to se tie Ivana X. , bio uzbijanje
Metodove doktrine, dakle krivog uenja, upozorenje ovim biskupima odnosilo se na irenje
slavenskog bogosluja unutar njihovih dijeceza.
-O uporabi glagoljice na prostoru od Huma do Duklje svjedoe skromni osraci neto kasnijeg
rukopisa, ali i jedan nedavn pronaeni ulomak natpisa iz Konavala. Pokrtavanje to ga
 provodi Bazilije I. Dokumentirano je ne samo navodima Kostantina VII. Neko i pisanjem
perzijskog kozmografa IBN RUSTA, koji je tvrdio da je Bazilije pokrstio Neretvane i dr. Slavene
BENEDIKTINSKE ZAJEDNICE
-Isprava iz 852.g. sam knez Trpimir istie da je dao sagraditi samostan
-u Riinicama je iskopan ulomak oltarne pregrade s imenom kneza Trpimira pa je navjerojatnije
tu bio onaj samostan spomenut iz ispave 852.g.
-Na Trpimirovu dvoru je 851.g. boravio benediktina GOTTCSHALK iz Orbaisa, a na margini je
EDADSKOG EVANELISTARA zabiljeeno i ime kneza Trpimira.
-na natpisu kneza Branimira iz Nina spominje se opndrija u oporuci iz 918. Ostavlja neka dobra
crkve sv. Krevana i opatu Odolbertu. Germanska podrijetla tih imena upuuju na franako
podrijetlo tih samostana.
- Prva zajednica koja je bila izravno vezana uz benediktinsku maticu u Monte Cassinu bio je
obnovljeni samostan sv. Krevana u Zadru 986.g. Franako-akvilejsko djelovanje na
istonojadransko redovnitvo u 9 .st. zamjenjuje od kraja 10 st. Benediktinci
-11. St.mrea benediktinskih samostana: Madijevska Cika i samostan sv. Marije u Zadru,
Splianin Petar Crni i samostan sv. Petra u Selu., kralj Petar Kreimir IV. I biogradski samostan sv.
Ivana i Sv.Tome
-samostan sv. Marije na Lokrumu ispred Dubrovnika(1023).1050.g. utemeljitelj mu je predao
crkvu sv. Silvestra na otoku Bievu
NA POETKU:KAMENI NATPISI
-razvoj latinskog pisma na istonom jadranu nakon 800.g. u 9. I 10 st. Osvjetljavaju epigravski
spomenici, na podruku kneevske Hrvatske, ali i isprave ili kodeksi na pergameni
(Klesarstvo):-dva natpisa kneza Branimira iz 80-tih godina 9 st.: iz opota kod Benkvovaca i
iz Gornjeg Mua, datiran 888.godine.
-natpis kraljice Jelene iz 976.g.
JADRANSKI EVANELISTARI
-prvi je od njih Splitski evanelistar: osnovni tekst napisan u 7. Ili 8.st. vjerojatno iz Italije
prenesen u Split, 6 biljeaka je uneseno u Splitu( u ST.Evanelistar), to dokazuje ona
najznamenitija, na listu 284: In sancti Domnioni( O svetkovini Sv.Dujma) to je moglo biti samo
zabiljeeno u Splitu.
-edatski evanelistar:napisan u 6. Ili 7.st , nepoznato mjesto postanka. Na rubovima
kodeksta zabiljeena su imena kneza Trpimira i kneza Branimira. Zabiljeen i Trpimirov sin
Petar, te se potpisao i Presila.
-injenica da su u biljeenju jedne sadrajne cjeline na margini lista 23. edatskog
Evanelistara(Presila) sudjelovale dvije razliite minuskule jak je dokaz tezi da su biljeku o
Trpimiru napisali doljaci iz Hrvatske.
-Minuskula biljeke o knezu Branimiru i kneginki Marui pravilnija je od Trpimirove.
OD RUSTINOSTI DO SAVRENSTVA
-spomenici dalmatinske benevetane 11. St. Uglavnom pripadaju tzv. Oblom tipu te minuskule
kak se razvio u Junoj Italiji(Bari)
-dva jadranska evanelistara: OSORSKI-nasao je u samostanu sv.Nikole na Osoru,napisan
sredinom druge pol. 11. St. Dalmatinskom oblom benevetanom. Znamenit je po laudama u
ast bizantskom cara i hrv. Kralja(Petar Kreimir i Zvonimir)
-VEKENEGIN(split, Cividale), djelo je najznamenitijeg benevetanskog skriptorija u
Dalmaciji, samostana sv. Krevana u Zadru, napisan u posljednjim desetljeu 11.sr., njegova
benevetana je obla
-epigrafska umjetnost: epitaf opatice Vekenege iz 1111.g. u samostanu sv. Marije u Zadru.
DUGOVNO ROENJE SLAVONIJE
-POTKRAJ 11.ST.
- Zagrebaka je biskupija nakon utemeljenja 1094.g. dobila prve liturgijske kodekse. To su bili
Sakramentar sv. Margarete, Missale antiquissimum i Benedikcional napisan karolinpkom
 minuskolom 11.st.
-Biskupska kancelarija u Zagrebu se utemeljuje u drugoj etvrtini 13.st. za biskupa Stjepana II.
Tada i zagrebaki kaptol postaje vjerodostojnim mjestom u kojemu su se sastavljale i pisale
isprave
LATINISTIKA OSNOVA
-najstariji kameni natpisi kneevske Hrvatkse na latinskom jeziku
-9 st., stoljee latinskog jezika u hrv. Povijesti
IRILOMETODSKA SVJETLOST
-rani irilometodski spisi uope ne spominju Hrvate, ali sadre nagovjetanje Svete Brae na
dalmatinskoj obali.
-drugo Naumovo itije spominje njihovo djelovanje u Dalmaciji prije odlaska u Moravsku 863.
-metodijevi uenici doli su na istoni jadran nakon njegove smrti 885. U propale misije u
Moravskoj.
- prve vijesti o glagoljanju na hrv. Prostoru sadre dva pisma pape Ivana X. Napisana uoi
splitskog crkvenog sabora 925. Prvo je upueno salonitanskom/split. Nadbiskupu Ivanu i
njegovim sufraganima ,a drugo kralju Hrvata Tomislavu te knezu Humljana Mihajlu,
nadbiskupu Ivanu, svim sveenicima,narodu Slav. I Dalm.
- u prvom papa kori dalm. Biskupe to doputaju Metodijevu doktrinu, opominje ih
da se sluba boja mora vriti na latinskom jeziku(a ne na slavenskom)
GLAGOLJSKI I IRILSKI PROSTOR
-Glagoljica se s jugoistoka Balkana irila prema sjeverozapadu i istonojadranskoj obali.
Potkraj ).st. u Bugarskoj za vrijeme cara Simona stvorena IRILICA, junim je smerom poela
dopirati do hrv. Zemlja. Do 12.st. junim se smerom prema Hr. Gibaju irila i glagoljica a od
12.samo irilica.
-glagoljica se u Bosni odrala do 13.st.
-potkraj 12.st. irilica je zasvjedoena i na sredinjem djelu istonog jadrana,gdje je na otoku
Brau nastaje tzv. POVALJSKI PRAG(1184)- pie ju u sredini 13.st. splitski kanonik IVAN
-DIPLOMSKA MINUSKULA-posebna vrsta irilskog brzopisa, u 14.st. nastala u srpskoj
kancelariji, prela je u doba kralja Tvrtka I.
-bosanica:brzopis u Bosni,
-na ranijim glagoljakim natpisima ima i irilska sloca, na primjer Baanska ploa. Na nekima
kao to je Supetarski ulomak iz 12 st. Nalazi se usporedno i irilica i glagoljica.
CVAT ILI RAZNORODNOST PISMENOSTI?
-prvi latinistiki hrv. Tekstovi sauvani su iz sredine 14.st. :zadarski Red i zakon, ibenska
molitva, Pohvale Gospi
-natpis nastao oko 1200g., pronaen pod ruevinama benedik.samostana u Rudinama
(Psunj,Slavonija) izmeu dva kria uklesene su latinicom 2 rijei: brat ban. Prema autoru to
je najstariji spomenik koji svjedoi o upotrebi latinice za pisanje hrv.tekstova.-KATII
-U djelu Marka Marulia na razmeu 15.i.16. st, ravnopravni su latinksa i hrv. Proza
-bitka za glagoljicu u liturgiji traje 3 st. Od splitskog crkvenog sabora(10st9 do sredine 13.st.
kada je papa INOCENT IV. Na zamolbu senjskog biskupa FILIPA ,godine 1248. Dopustio
upotrebu glagoljice u slubi bojoj
POSLJEDICE RASKOLA 1054.G.
-Dukljanskom kralju Mihajlu znakove kraljevske asti 1077.g. alje papa GRGUR VII. Stefan,
sin rakog velikog upana Stefana Nemanje, jo na poetku 13.st. (1217) dobiva kraljevsku
krunu od pape Honorija III.
-glavna uporita Zapadne crkve na junom dijelu istonog Jadrana u 11.st. Dubrovnik i Bar
-Dubrovaka biskupija: utemeljena na kraju 10 st. , 1000.g. dubrovaki nadbiskup prisegao je
na vjernost mletakom dudu Petru II. Orseolu. 1022. Papa Benedikt VIII. Odredio je
metropolijsko podruje Dubrovnika, a dubrovakom nadbisk. Poslao je PALIJ. Bar je postao
dubrovakim sufraganom. Kada je papa kelemnt III. ,1089.g. na molbu dukljanskog kralja
 Bodina utemeljio BARSKU NADBISKUPIJU, otvoreno je dugo razdoblje sukoba tih dvaju
biskupija. Spor okonan sredinom 13 st. U korist Barske biskupije.
STVARANJE KATOLIKOG I PRAVOSLAVNOG PROSTORA
-sukobi Pravoslavne i katolike crkve
-Pravoslavna crkva poinje prodirati prema Jadranu i potiskivati utjecaj latinske Crkve
-Pojavljuje se pojam LATINSKE HEREZE :
-Srpska autokefalna crkva: 1219.g., utemeljitelj Sava Nemanji- on ve 1222g. Poziva
latinske hereze da se odreknu krivovjerja.
-zakonik Stefana Duana iz 1349g. Sadri stroge odredbe protiv latinskih hereza i
lat.sveenika.
-DO KRAJA 12.ST. U Stonu se nalazila zahumska lat. Biskupija. Tada je latinskog biskupa iz
Stona potjerao zahumski knez MIROSLAV, brat rakog velikog upana Nemanje. Oko 1220.g.
u Stonu je utemeljena srpska episkopija za Travunju i Hum, ali se kasnije povukao srpski
episkop u zalee. Poto su Dubrovani 1333.g. kupili od STEFANA DUANA Ston i Stonski rat,
bilo je predvieno da na tom podruju boravi popo srpski. Dubrovani su pozvali 1344.g.
franjevce da se nasele u Ston.
IZMEU NJIH:BOSNA
-1089.g. u fudacijskoj ispravi za Barsku biskupiju, prvi put se spominje crkva bosanska.
-crkva bosanska je bila podreena Barskoj crkvi i ukljuena u jurisdikciju Zapadne crkve
-u 12.st. postaje sufraganom Dubrovake biskupije
-1199/1200.g. dukljanski knez VUKAN obavijestio je papu Inocenta III. Da se u susjednoj Bosni
pojavilo krivovjerje. Rim je proveo promjenu u ustrojstvu Bosanske Niskupije. 1233. Izuzeta je
iz jurisdikcije Dubrov. Nadbiskupije, a na njezino elo stavljen je stranac:dominikanac IVAN
WILDESHAUSEN . Napokon se bosanski biskup moramo 1247.g. povui iz Bosne u novo
sjedite akovo.
KAKO JE NIKNULA HEREZA
-u spisima sabora pto je odran 1167.g. u dvorcu Saint-Felix-de-Caraman u blizini
Toulousea(Francuska) spominje se meu 5 dualistikih crava Istoka i ecclesia Dalmatiae.-
najstariji podatak o postojanju dualistike hereze na zapadnom jadranskom dijelu
-osnivanje bratovtina
-papa Urban III. Nalae 1186.g. splitskom nadbiskupu Petru da ne dopusti njigovo
osnivanje
- potkraj 12.st. na Jadranu se ve bila toliko proirila hereza da je njezine nosioce BRAU
MATEJA I ARISTODIJA sinove Zorobabea potjerao 1200g. Spolitski nadbiskup Bernard
-Papa Inocent III. U pismu kralju Emeriku od 11.10.1200. istie da je bosanski ban Kulin
pruio utoite patarenima
-Dukljanski knez Vukan obavjestio je 1199/1200 g. Papu Inocenta III. Da je u Bosni veliki broj
pristaa krivovjerja.
GIBANJE HEREZE
-dualistika hereza se proirila iz Istoka
-O hereticima: spis dominikanca Anselma iz Alessandrije, oko 1270g. prema njemu u
Carigrad su najprije doli Francuzi(kriari), a potom zbog trgovine i neki iz Bosne, tu su oni
upoznali dualistiki uenje,te kad su se vratili u svoju zemlju broj njih je porastao
-prema jednom spisu to je nastao izmeu 1210 g. I 1214.g. katari iz Mantove i Vicenza u
sjevernoj Italiji odravali su veze s dualistima u Bosni. Njihovi su biskupi u Sklavoniji primili
svoj red to znai da su prihvaali umjereni dualizam Crkve bosankse.
GUALTERIUS DE ANGLIA
-boravak Gvalterija iz Engleske u Splitu 1383.g.
-djeluje protiv Crkve u Splitu
PROMJENA RAVNOTEE
-glagoljica-traje 1000g.
-diplomatska minuskula-posbna vrsta irilskog brzopisa