HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR

7. simpozij o sustavu voenja EES-a
Cavtat, 5. - 8. studenoga 2006. X-XX

Dragan Buan, ing.el.

Leopold Klauer, dipl.ing.el.
Jasna Banak, dipl.ing.el.
KONAR-MONTANI INENJERING
dragan.bucan@koncar-kmi.hr

RAZLOZI OBNOVE ZATITE AGREGATA U HE AKOVEC

SAETAK

HE akovec, sa instaliranom snagom 2x42 MVA, druga je elektrana po starosti na rijeci Dravi.
Njena vanost za elektroenergetski sustav razlog je za cjelokupnu modernizaciju. Sadanja zatita
agregata, generatora i blok transformatora izvedena je iz starije generacije statikih releja proizvodnje
BBC i Konar i optimirana je prema tadanjim spoznajama.
Referat obrauje rjeenje ugradnje zatite koja uz minimalne trokove pokriva redundantno sve
dosadanje zatite i uvodi nove, koje e pomoi stabilnom i sigurnom radu elektrane, a ujedno odgovara
zahtjevu za komunikacijom na tri nivoa.
Uz suelje RS 232 na prednjoj strani releja predvieno je i suelje RS 485 sa optoelektrikim
konvertorom i optiki ulaz opremljen sa IEC 61850 komunikacijskim sueljem. Tim se rjeenjem olakava
budua automatizacija elektrane.

Kljune rijei: hidroelektrana, zatita, komunikacija, optimizacija

REASONS FOR PROTECTION MODERNISATION IN HYDROELECTRIC POWER

PLANT AKOVEC

SUMMARY

Hydroelectric power plant akovec, with installed capacity of 2x42 MVA, is the second oldest
power plant on Drava River. Its importance for electric power system is the reason for comprehensive
modernisation. Current protection of machine, generator and unit transformer is constructed with older
generation of static releys manufactured in BBC and Konar, and then optimized according contemporary
practice.
This paper elaborates solution of protection, which with minimal costs covers redundantly all
previously installed protections and introduces new ones, that will assure stable and reliable power plant
operation. This solution at the same time ensures communication on three levels.
Along with RS 232 interface on the front side of reley, there is RS 485 interface with optoelectric
converter and optocoupler with IEC 61850 communication interface provided. Further automatisation of
power plant is facilitated with that solution.

Key words: hydropower plant, protection, communication, optimisation

1
1 UVOD
Hidroelektrana akovec je druga elektrana po starosti na rijeci Dravi, koja je zapoela sa
proizvodnjom 1982. godine. Hidroelektrana je derivacijskog tipa, s dvije turbine tipa Kaplan 2x40,3 MW i
dva generatora. Njena vanost za elektroenergetski sustav je razlog za cjelokupnu modernizaciju. HE
akovec se u energetskom smislu sastoji od dva generatora (A i B) 39,3 MW, dva blok transformatora
115/6,3 kV, rasklopnog postrojenja 110 kV vanjske izvedbe te pomonih pogona. Dva sinkrona
generatora A i B, proizvedena su u tvornici Konar odnosno Alsthom.
Dosadanja zatita agregata, generatora i blok transformatora izvedena je starijom generacijom
statikih releja proizvedenih u BBC i Konaru. Zatita je smjetena u dva ormara i optimirana prema
tadanjim spoznajama. Tijekom eksploatacije uoen je problem loih utjecaja tropolnih i dvopolnih
mrenih kvarova na agregate malih zamanih masa kakvi su ugraeni u elektranu. Godine 2001. je zbog
navedenih razloga postojeim relejima dodan jo jedan modul 7UM516 proizvodnje SIEMENS, koji je
sluio za memoriranje struja i napona kod eventualnih kvarova, te za ostvarivanje dodatnih zatitnih
funkcija koje do tada nisu bile primjenjene, a od kojih je najvanija zatita generatora od ispada iz koraka.

2 KONCEPCIJA ZATITE
Za relejnu zatitu su odabrani novi IED (Inteligent Electronic Device) releji opremljeni LCD
ekranom za prikaz osnovnih funkcija i za parametriranje, koji mogu raunati i pamtiti podatke. Oni
komuniciraju raznim protokolima sa sebi srodnom tehnologijom, ali i sa drugim ureajima i raunalima.
Moe ih se daljinski nadzirati i parametrirati.
Zatitu generatora i blok transformatora ine uz postojei modul 7UM516 i dva nova
multifunkcionalna releja odabrana i prilagoena postojeoj zatiti te novim zahtjevima za poboljanjem
pouzdanosti i raspoloivosti agregata. Prema namjeni odabran je jedan relej prvenstveno za zatitu
transformatora i bloka, dok je drugi relej generatorske zatite prilagoen srednje velikim generatorima.
Opremljeni su odgovarajuim strujnim ulazima 1 i 5 A, naponskim ulazima 100 V, binarnim ulazima do
250 V DC i odgovarajuim brojem signalnih i isklopnih kontakata. Dodatno su opremljeni komunikacijskim
i servisnim portovima prema zahtjevima na mjestu ugradnje.
Relejna se zatita generatora sastoji od numerikih releja 7UM516 i 7UM621, a zatita bloka i
otcjepa od numerikog releja 7UT613. U sklopu relejne zatite vri se prihvat i drugih primarnih zatita
generatora i bloka kao to su Bucholz, kontaktni termometar, termoslika transformatora i termiki nadzor
generatora, a od signala uvodi se uklopno stanje prekidaa i automata naponskih grana. Takoer se
prosljeuju i potrebne isklopne komande. Primjenom takvog rjeenja zatite generatora i blok
transformatora znatno se podie razina tienja od kvara i smetnji, jer je broj zatitnih funkcija viestruko
povean u odnosu na poetno rjeenje.
Osnovne karakteristike odabranih numerikih releja su:
modularni numeriki sistem zatite
veliki izbor funkcija zatite sa programibilnim analognim mjernim ulazima
programibilni binarni ulazi i izlazi
visoka pouzdanost i raspoloivost
arhiviranje dogaaja i zapisa kvarova
mogunost lokalne komunikacije
mogunost povezivanja na nadreene centre nadzora i upravljanja
mogunost vremenske sinkronizacije
mogunost daljinskog parametriranja i oitanja

Udvostruavanjem i preklapanjem pojedinih zatitnih funkcija u predloenom rjeenju postie se i

bolja raspoloivost kako zatite tako i agregata u cjelini. Ukoliko iz bilo kojeg razloga otkae neki modul
preostali ispravni moduli raspolau s dovoljno vanih funkcija za pouzdanu zatitu agregata. Pri tome
treba naglasiti da se zastoj u radu svakog modula releja promptno dojavljuje pogonskom osoblju u
elektrani.
Redundancija se ostvaruje kroz sva tri releja, a isklopna funkcija preko brzih releja u kombifleks
izvedbi. Redundancija se dodatno postie i preko koritenja razliitih funkcija unutar pojedine numerike
zatite. Zatitne funkcije koje pokrivaju ugraeni numeriki releji su prikazane u tablici I.

2
 Tablica I. Zatitne funkcije

ZATITA BROJ FUNKCIJA 7UM621 7UT613 7UM516

87G/87T Diferencijalna zatita X X
49 Preoptereenje statora X X
51 Nadstrujna X X
59 Prenaponska X
81 Frekventna X X
32R Povratna snaga X X
24 Preuzbuda X X
40 Gubitak uzbude X
46 Nesimetrino optereenje X
59TN,27TN 3rd h 100% zat. statora s 3. harm. X
21 Podimpedantna zatita X X
78 Ispad iz koraka X
64 Statorska zatita X X
Unutarnje zatite transf. X

2.1 Zatita generatora

SIPROTEC 4 7UM621 je zatitni relej koji integrira sve nune zatitne funkcije za zatitu
generatora, motora i transformatora. A budui da se izbor funkcija moe prilagoditi, pogodan je za
upotrebu kod generatora svih veliina.
Ovaj digitalni viefunkcijski zatitni relej je opremljen s mikroprocesorom visoke djelotvornosti. Svi
zadaci kao to su prikupljanje mjerenih vrijednosti i izdavanje naredbi prekidaima te drugoj isklopnoj
opremi se procesiraju digitalno. Relej sadrava biblioteku zatitinih funkcija, programibilnu isklopnu
logiku, programibilne binarne ulaze, izlaze, lokalnu signalizaciju, samonadzor, ispitivanje kroz program,
funkcije mjerenja, arhiviranje dogaaja i zapisa kvarova. Funkcije zatite, u biblioteci programske podrke
su sve zatite potrebne za kvalitetno tienje generatora i bloka. Maksimalan odabir broja koritenih
zatitnih funkcija je ogranien hardverskom konfiguracijom.
Relej ima vlastitu funkciju samonadzora i samodijagnoze. Time se postie stalna provjera svih
komponenti samog releja, obavlja se nadzor dijelova sustava, istosmjernog napajanja, te sekundarnih
strujnih i naponskih krugova. Detektiraju se neispravni moduli u sklopovljima, nemogunost komunikacije
itd. U sluaju dijagnoze kvara zatitnog releja, zatita se blokira i signalizira se stanje kvara zatite.
SIPROTEC 3 7UM516 je numeriki relej za generatorsku zatitu i uglavnom se koristi na veim
generatorskim jedinicama. Sva se podeenja mogu unositi putem zaslona ili preko PC-a. Sve softverske i
hardverske komponente se neprestano nadziru. Nepravilnosti se detektiraju i signaliziraju, to znaajno
poboljava zatitu sustava.

2.2 Zatita bloka i otcjepa

SIPROTEC 4 7UT613 je diferencijalni zatitni relej koji se koristi za brzo i selektivno iskljuenje
kvara u transformatorima na svim naponskim nivoima te u motorima i generatorima. Specifina se
aplikacija postie parametrizacijom.
Glavna prednost principa diferencijalne zatite je trenutaan isklop u sluaju kratkog spoja na bilo
kojoj toci unutar tiene zone. Kod koritenja za zatitu transformatora, ureaj je obino prikljuen na
mjerne transformatore koji odvajaju energetski transformator od preostalog energetskog sustava.

3
2.3 Ugradnja zatite
Zatita je smjetena u postojee ormare na mjestu dosadanje zatite agregata budui da se,
zbog ogranienog prostora i izvedbe ostalih ormara, novi ormari ne bi vizualno uklopili na mjesto
ugradnje.
Dosadanja zatita bila je ugraena u 19'' zakretne okvire pa je primjenjen isti nain ugradnje.
Svim relejima pridruena je odgovarajua ispitna utinica. Svaki relej zauzima okvira, a monitori su na
desnoj strani. Ispitna utinica montirna je u montanu kutiju smjetenu do releja. Ovim nainom ugradnje
smetnja vrata ormara i zakretnog okvira pri koritenju ispitne opreme znatno je manja. Takoer pri dnu
zakretnog okvira ugraena je utina letva za prikljuak ispitnih ureaja.
Pomona oprema, stezaljke, releji, pretvornici i automati pomonog napajanja smjeteni su na
montanu plou unutar ormara.

3 KOMUNIKACIJE

3.1 Komanda lanca Varadin

Komanda lanca Varadin je centar daljinskog nadzora i upravljanja hidroelektranama na rijeci
Dravi pod direktnom nadlenou Nacionalnog dispeerskog centra.
Podaci koji se prikupljaju, obrauju i arhiviraju u Komandi lanca Varadin omoguavaju znatno
bolji nadzor nad lancem hidroelektrana, a razmjenom kvalitetnih podataka i informacija ostvaruje se bolja
suradnja i koordinacija s Nacionalnim dispeerski centrom i centrom voenja uzvodnih elektrana (CV
DEM). Daljinskim nadzorom i upravljanjem postignut je znaajan napredak u voenju pogona, pri emu
optimizacija i planiranje proizvodnje rezultiraju poveanom proizvodnjom energije i smanjenjem broja
ukljuenja i iskljuenja agregata, a koordinacija i tono planiranje termina i trajanja poslova odravanja
poveanjem pogonske spremnosti. Povezivanjem s poslovnim informacijskim sustavom HEP-a
ovlatenim korisnicima omogueno je praenje arhivskih pa i trenutnih podataka putem osobnog
raunala.
Kroz funkcije operativnog voenja ostvaruju se sljedei osnovni zadaci Komande lanca Varadin:
poveanje proizvodnje elektrine energije optimizacijom koritenja voda,
poveanje pogonske spremnosti agregata planiranjem termina i trajanja poslova odravanja,
sigurno provoenje velikih vodnih valova kroz sustav HE.
Kako bi se odreene funkcije odvijale istovremeno u svim dijelovima sustava potreban je signal
apsolutnog vremena. Za sinkronizaciju vremena u sustavu Komande lanca Varadin koristi se
GPS(Global Positioning System) sustav tonog vremena. Signal sa satelita sprovodi se pomou antena
do odgovarajuih GPS dekodera koji ga s vrlo velikom preciznou pretvaraju u trenutno lokalno vrijeme.
U sluaju ispada GPS sustava, ulogu sinkronizacije preuzima SICLOCK TM prijenosnik, a u
sluaju njegovog ispada tu ulogu preuzima sam COM/DS posluitelj koji tada alje vremenske telegrame
svim posluiteljima u sustavu.

3.2 Povezivanje Komande lanca Varadin s hidroelektranama

Povezivanje centra s hidroelektranama ostvareno je svjetlovodnim kabelima pribline duine oko
0.5 km prema HE Varadin, 22 km prema HE akovec i 42,5 km prema HE Dubrava. Svjetlovodno
povezivanje realizirano je u SDH (Synchronous Digital Hierarchy) tehnologiji prijenosa, s prstenastom
arhitekturom mree na nacionalnoj razini, kako bi se ostvarili i rezervni spojni putevi, a time i vrlo visoka
pouzdanost i raspoloivost veza. Prstenasta struktura predstavlja optimalno rjeenje, jer omoguuje
ostvarenje alternativnog spojnog puta za svaki glavni spojni put, to je od osobitog znaaja u sluaju
kvara na glavnom spojnom putu.
Na svakoj elektrani nalazi se daljinska stanica RTU SINAUT LSA (SIEMENS) koja je pomou
svjetlovoda povezana s telekomunikacijskim meusklopom (TIF) u centru. Za prijenos podataka koristi se
standardni telekomunikacijski protokol IEC 870-5.
Lokalni procesni informatiki sustav na HE akovec bio je sustav starije tehnologije (DS8) pa je
tijekom 1999. godine zamijenjen novim suvremenim sustavom ABB Advant OCS. Tada su takoer bili
potrebni i dodatni zahvati na sustavu upravljanja.

4
3.3 Funkcije komande lanca
Komanda lanca Varadin kao suvremeni centar voenja omoguava provoenje sljedeih
SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) funkcija:
prikupljanje, obrada i arhiviranje podataka o mjerenjima iz pogona, ali i drugih centara
upravljanja (CV DEM),
prikupljanje, obrada i arhiviranje podataka s brojila,
prikupljanje i arhiviranje alarma i poruka o promjenama stanja i ostalim pogonskim
dogaajima,
prosljeivanje odreenih informacija i podataka u nadreeni centar (NDC), te centar
gospodarenja vodama (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Varadin),
nadzor stanja opreme i objekata,
daljinsko upravljanje postrojenjima hidroelektrana zadavanjem postavnih vrijednosti ili naloga
za ukljuenje/iskljuenje, pokretanje/zaustavljanje agregata i sl.,
tablini i grafiki prikaz arhiviranih podataka.

Grafiki prikazi omoguavaju pored kompletnog nadzora stanja sustava i daljinsko upravljanje
postrojenjima. Pomou upravljakih programa omogueno je slanje komandi (naloga) za promjenu
statusa i postavnih vrijednosti. Tako se ostvaruje upravljanje prekidaima i rastavljaima te aktiviranje
programa za pokretanje i zaustavljanje agregata. Upravljanje prekidaima i rastavljaima moe biti
pojedinano (ukljuenje/iskljuenje pojedinog elementa) ili slijedno (niz ukljuenja odnosno iskljuenja
prema odgovarajuem redoslijedu - npr. prebacivanje napajanja kod dvostrukih sabirnica). Zadavanjem
postavnih vrijednosti ostvaruje se daljinsko upravljanje agregatima i hidromehanikom opremom brana.
Optimizacijom rada lanca hidroelektrana nastoji se kroz planiranje rada ostvariti poveana
proizvodnja elektrine energije uz jednaku koliinu raspoloive vode odnosno uz jednak dotok u sustav.

3.4 Komunikacije u HE akovec

Na ovako izgraenu komunikacijsku strukturu, nova je zatita implementirana viestruko pa tako
postoji:
Nivo za direktnu komunikaciju u postrojenju, izmeu prijenosnog raunala i zatite. Na
svakom sklopu postoji RS 232 ulaz na prednjoj strani terminala. Ova se veza ostvaruje
klasinim kabelom sa konektorima.
Nivo daljinske komunikacije izmeu generatorskih zatita u elektrani i inenjera zatite u
uredu. Za ovu komunikaciju koriste se ulazi na stranjoj strani sklopa. Novi releji koriste
ulaz RS 485 koji se preko konvertera RS 485/FO povezuju na optiki koncentrator, dok
se postojei relej spaja optikim kabelima direktno na koncentrator. Optiki koncentrator
opremljen je izlazima za prikljuak modema. Postoje dva modema jedan za vezu prema
inenjeru zatite u komandi lanca, a drugi za vezu prema inenjeru zatite OPS-a. Ovom
komunikacijom mogu je dohvat arhiviranih podataka zabiljeenih u zatitama i provjera
podeenih parametara.
Dodatno su novi releji opremljeni optikim ulazima za IEC 61850 komunikacijskim
sueljem kao osnovom za buduu modernizaciju elektrane
Signalizacija stanja zatita i pomonih ureaja te eventualne prorade rjeene su putem
slobodnih kontakata i uklopljene u postojei raspoloivi sustav signalizacije i procesne
stanice elektrane i tako raspoloive na svim nivoima nadzora
U elektrani postoji i podsustav za vremensku sinkronizaciju koji je povezan u sustav vremenske
sinkronizacije u sustavu Komande lanca. Preko LAN-a sinkroniziraju se svi posluitelji u sustavu, tako da
se u mreu u intervalima od 1 min odailje signal o stvarnom vremenu. Ovaj signal uvodi se u prijemni
ureaj 7XV5654 i putem T-adaptera distribuira se preko tzv ''Y'' kabela na nove releje na port A, a na
stare releje (7UM516) signal se distribuira preko oklopljenog kabela na binarni ulaz.
Povezivanje komunikacija na razini HE akovec je prikazano na slici 1.

5
 Slika 1. Povezivanje komunikacija u HE akovec

4 ZAKLJUAK
Nova mikroprocesorska zatita sa velikim izborom zatitnih funkcija i opremljena sklopovljem za
mjerenje, zapis i arhiviranje dogaaja te sa opremom koja omoguuje komunikacijsko povezivanje znatno
poboljava sustav i podie raspoloivost tiene opreme.
Uz ove poznate prednosti ormari tipa VSK6 sa zakretnim 19'' okvirom pokazali su se pogodnima
za ugradnju nove zatite. Ugradnjom zatite u ove ormare ne naruava se cjelokupni izgled postrojenja
jer su i ostali ormari s opremom u nizu takoer tipa VSK6. Kod ovog rjeenja minimlno se zadire u
kabelske veze, mada je na prijedlog da se zamjene kabeli za strujne i naponske grane. Ovom zamjenom
koristili bi se kabeli sa platom za zatitu od smetnji, a usput bi se zaobila mjesta raniranja to je u
rjeenjima iz osamdesetih bio est sluaj.

5 LITERATURA
[1] Izvedbeni projekt, ''Zamjena elektrinih zatita HE akovec'', Konar Montani inenjering,
oujak 2006.
[2] M. Brezovec, D. Kua, G. Bui, M. Slunjski, "Komanda lanca Varadin Centar daljinskog
nadzora i upravljanja hidroelektranama na rijeci Dravi, 5. savjetovanje HO CIGRE, Zbornik radova,
Cavtat, Hrvatska, studeni 2001.
[3] M. Perkov, D. Bukva, "Ethernet u sekundarnim sustavima Budunost automatizacije
elektroenergetskih postrojenja, 7. savjetovanje HO CIGRE, Zbornik radova, Cavtat, Hrvatska,
studeni 2005.
[4] B. Filipovi-Gri, I. Ivankovi, H. Bulat, Z. erina, "Zatita od ispada iz koraka generatora, 5.
savjetovanje HO CIGRE, Zbornik radova, Cavtat, Hrvatska, studeni 2001.
[5] Numerical Machine Protection 7UM516 V3.1 and V3.2, Siemens, 1995
[6] Multifunctional Machine Protection 7UM62 V4.6, Siemens
[7] Differential Protection 7UT6 V4.0, Siemens