Predmet : Osnove ininjerske ekonomije u saobraaju

Tema : PROFIT
( seminarski rad )

Predmetni nastavnik: Student:

Profit

1 Sadraj

1 Sadraj...........................................................................................................................................2
2 Uvod..............................................................................................................................................3
3 Pojam ukupnog prihoda................................................................................................................3
4 Profit(dobit)...................................................................................................................................3
4.1 Neto dobit..............................................................................................................................3
5 CIJENA KOTANJA I PROFIT...................................................................................................4
6 PROFITNA STOPA......................................................................................................................5
7 FAKTORI KOJI UTIU NA PROFITNU STOPU......................................................................5
8 PROSJENI PROFIT...................................................................................................................6
9 TRINA VRIJEDNOST,TRINA CIJENA I EKSTRA PROFIT...........................................6
10 ZAKON TENDENCIJSKOG PADANJA PROFITNE STOPE...............................................7
11 Zakljuak...................................................................................................................................8
12 Literatura...................................................................................................................................8

2
Profit

2 Uvod
U svom seminarskom radu u obratiti panju na profit. Profit se moe razliito tumaiti: profit kao
implicitni prinos, kao naknada za inovaciju i poduzetnitvo, kao naknada za neizvjesnost i rizik, kao
preobraeni oblik vika vrijednosti.

3 Pojam ukupnog prihoda

U uslovima potpunog djelovanja trinog mehanizma trina cijena je ravna vrijednosti tih
proizvoda,tada vrijednost proizvodnje postaje izraz rezultata poslovanja. Kako se pri dkelovanju
ekonomskih zakona ne postie ravnotea ponude i tranje na tristu proizvoda, ekonomija ostvaruje
prihod vei ili manji od vrijednosti proizvoda. Ukupan prihod predstavlja novani izraz realizovane
proizvodnje i uslova na tritu. On se sastoji od:

1. Vrijednosti prodate robe

2. Vrijednosti izvrenih usluga
3. Drugih prihoda ostvarenih poslovanjem
4. Vanrednih prihoda

Ukupan prihod je jedan od izraza rezultata poslovanja preduzea i on je finansijski rezultat

poslovanja preduzea i sastoji se od naplaenih iznosa za prodatu robu, gotove proizvode i izvrene
usluge i ostalih prihoda.

3 Profit(dobit)

3.1 Neto dobit

Neto dobit se moe rasporediti:

- za isplatu dividende dioniarima,
- za ostale obveze premaulagaima, za razliite rezerve,
- za pokrie prenesenog gubitka iz prole godine
- kad se sve podmiri ostatak neto-dobiti se prenosi na zadranu dobit ili se moe
podijelitiu dividende.

Neto dobit je poslovni rezultat koji u cijelosti pripada vlasnicima poduzea. Neto dobit je
utemeljena je na prihodima i rashodima tj. razlici prihoda i rashoda.Raun dobitka i gubitka
prikazuje prihode i rashode (ukljuivi i poreze) tijekom izvjetajnograzdoblja (najee jedne
godine) te razliku izmeu prihoda i rashoda, odnosno dobit ili gubitak.Raun dobiti i gubitka se u
strukturi pozicija razlikuje ovisno o djelatnostima ije rezultate poslovnih operacija iskazuje.Tako je
raun dobiti i gubitka u proizvodnoj djelatnosti specifian po nainu iskazivanjatrokova za
prodano, odnosno rashoda iz osnovne aktivnosti.
Uskladitivi trokovi (izravni materijal, izravni rad, opti trokovi proizvodnje ili
trokovi proizvodne reije)
Neuskladitivi trokovi (trokovi uprave i prodaje, opti trokovi financiranja i drugi optitrokovi)

3
Profit
Osnovno pravilo kod tereenja trokova proizvodnje, tj. uskladitivih trokova, na rashode
(zarazliku od tereenja neuskladitivih trokova) jest da se trokovi proizvodnje terete na rashodetek
kad se dogodi prodaja gotovih proizvoda.Kod uporabe standardiziranih izvjetaja rauna dobiti i
gubitka za potrebe menaderske analize javljaju se dva problema koja menaderski raunovoa
mora uzeti u obzir i to:
u standardiziranim izvjetajima rauna dobiti i gubitka trokovi za prodano tj.
proizvodnirashodi iz osnovne aktivnosti nisu prikazani odvojeno od ostalih rashoda koji se
odnosena trokove razdoblja.
prikazani trokovi u raunu dobiti i gubitka po strukturi i svoti su trokovi
obraunskograzdoblja a ne rashodi koji pripadaju prihodu

4 CIJENA KOTANJA I PROFIT

Viak vrijednosti ne pojavljuje se kao proizvod promjenljivog kapitala,niti ga industrijalac prisvaja
u cijelosti,nego se pojavljuje u nekoliko vidova:
- u vidu profita,
- u vidu interesa ili kamate,
- trgovakog prifita i zemljine rente.

Izuavajui profit, mi treba da se upoznamo kakva je stvarna razlika izmeu profita i vika
vrijednosti. Svaka kapitalistika proizvedena roba,sastoji se iz utroenog postojanog kapitala
plaene vrijednosti radne snage dijela vrijednosti koji besplatno prisvaja kapitalista vika
vrijednosti.

Promjenljivi dio kapitala je,u stvari,ona suma vrijednosti koju je kapitalista utroio-platio za radnu
snagu,a viak vrijednosti to je viak koji besplatno prisvaja kapitalista. Vrijednost se sastoji iz
prenjete vrijednosti,utroenog postojanog kapitala i novostvorene vrijednosti.

Ako posmatramo strukturu vrijednosti robe,mi emo vidjeti to da kapitalista plaa jedan dio,a jedan
dio viak vrijednosti prisvaja besplatno. Ovaj plaeni dio naziva se cijena kotanja.

Viak vrijednosti,rezultat besplatnog rada radnika,je to ona vrijednost koju radnik stvara za vrijeme
vika rada,ali na povrini se to pojavljuje tako,kao da je viak vrijednosti rezultat ne samo
promjenljivog kapitala,nego rezultat i poromjenljivog i postojanog kapitala.

Kategorija profita je vana ekonomska kategorija. U profitu se prikrivaju odnosi kapitalistike

proizvodnje,jer profit posmatran kao rezultat cijelokupnog kapitala,ne daje sliku od kuda potie
viak vrijednosti. Ukoliko kapitalista prodaje robu po vrijednosti,on realizuje viak
vrijednosti,odnosno profit,ali on realizuje uvijek neki profit im prodaje robu iznad cijene kotanja.
Tu mogunost prodaje robe ispod vrijednosti,ali ipak sa profitom,kapitaliste mogu upotrijebiti kao
sredstvo borbe protiv drugih kapitalista ili protiv prostih robnih proizvodjaa. Najnia granica po
kojoj moe kapitalista prodavati robu jeste cijena kotanja robe. Ako padne prodajna cijena ispod
cijene kotanja,kapitalista gubi izvjestan dio predujmljene kapital-vrednosti. Zato kapitalista cijenu
kotanja smatra unutranjom vrijednou robe,a profit kao viak prodajne cijene iznad njene
vrednosti.

U prostoj robnoj proizvodnji naprotiv,nema razlike izmeu vrijednosti i cijene kotanja. Vrijednosti
robe je materijalizovani ljudski rad u robi. Ona se odreuje prema radu koji je potreban za
4
Profit
proizvodnju robe. Zanatlija mora da kupi sirovine,alat i ostala pomona sredstva,zatim,mora
izvjesno vrijeme da radi,da troi svoju radnu snagu da bi proizveo novu upotrebnu vrijednost. Znai
cijena kotanja zanatlijski proizvedene robe ravna je vrijednosti robe.

5 PROFITNA STOPA

Ako se stavi viak vrijednosti,odnosno profit,u odnos ne samo prema promenljivom kapitalu,ve
prema cijelokupnom kapitalu,onda se dobija profitna stopa. Obrazac za izraunavanje profitne stope
izgleda ovako:

Profitna stopa pf1=profit pf/cijelokupni predujmljeni kapital (p+pr)

Stopa vika vrijednosti i stopa profita su dva razliita mijerenja iste veliine koja usled razliitosti
mijerila izraavaju u isti mah i razliite srazmijere ili odnos iste veliine. Profit je u masi jednak
viku vrijednosti,dok profitna stopa nikad nije jednaka stopi vika vrijednosti,ve se brojano
razlikuje od nje.
Ta razlika dolazi otuda to se pri izraunavanju stope vika vrijednosti,viak vrijednosti stavlja u
odnos samo prema jednom dijelu cijelokupnog kapitala-promjenljivom kapitalu,dok kod stope
profita-prema ukupnom kapitalu. Samo u onom sluaju stopa profita bila bi ravna stopi vika
vrijednosti,ako bi postojani kapital bio ravan nuli,ali to je samo teoretska predpostavka. U praksi ne
moe postojati ni u kom sluaju. U viku vrijednosti odnos izmeu kapitala i rada izlazi na vidjelo.
U odnosu izmeu kapitala i profita,tj izmeu kapitala i vika vrijednosti,kakav se ispoljava sa jedne
strane kao viak preko prodajne cijene robe realizovan u prometnom procesu,a sa druge strane,kao
viak koji je izblie odreen svojim odnosom prema cijelokupnom kapitalu,kapital se ispoljava kao
odnos prema samom sebi,odnos u kome se on kao prvobitna suma vrijednosti razlikuje od nove
vrijednosti koju je sam rodio.

6 FAKTORI KOJI UTIU NA PROFITNU STOPU

Stopa profita zavisi od mase vika vrijednosti i veliine predujmljenog kapitala. Prema tome,svi oni
elementi koji utiu da se masa vika vrijednosti ili smanjuje u odnosu prema odreenom
kapitalu,koji je upotrebljen za proizvodnju te mase vika vrijednosti,uticae i na stopu profita. Ti
elementi su:
- stopa vika vrijednosti,
- organski sastav kapitala,
- obrt kapitala,
- ekonomija u postojanom kapitalu.

Ukoliko je stopa vika vrijednosti vea utoliko e stopa profita bito vea. Ukoliko je manja utoliko
e i stopa profita biti manja.
Pod organskim sastavom kapitala podrazumjevamo sa jedne strane,raspored vrijednosti kapitala za
sredstva za proizvodnju i na radnu snagu,a sa druge,odnos tehnike prema ivoj radnoj snazi.
Organski sastav kapitala izraava produktivnost rada u jednom preduzeu. Ukoliko se eli vea
tehnika treba ulagati vie kapitala u postojani dio kapitala,naroito u maine. Ali,to poveava
produktivnost rada i mogunost radnika da obrade veu masu sirovina,pa je potreban i vei kapital
za kupovinu sirovina,pogonskog pomonog materijala i dr. Meutim, masa vika vrijednosti ne
5
Profit
zavisi od veliine cijelokupnog kapitala,nego samo od promjenljivog dijela kapitala. I ukoliko je taj
dio kapitala relativno manji u odnosu prema cijelokupnom kapitalu,utoliko e biti i manja masa
profita.
Trei elemenat koji utie na stopu profita jeste obrt. Pod njim podrazumjevamo kruno kretanje
kapitala i to ne kao pojedinano zbivanje,ve kao stalni proces.
Vrijeme obrta sastoji se od vremena proizvodnje i vremena prometa. Samo dok se nalazi u oblasti
proizvodnje kapital proizvodno funkcionie,tj,stvara viak vrijednosti,ali i za sve to vrijeme on nije
proizvodan. Dok se kapital povremeno nalazi u prometu kao neprodata roba ili u novcu kao novani
kapital ili u proizvodnji kao rezervne sirovine,za to vrijeme taj dio kapitala ne stvara nikakav viak
vrijednosti.
Viak vrijednosti stvara promenljivi kapital i to samo onoliko koliko se on stvarno promjenjuje u
proizvodnji. Ukoliko je zbog duine obrtnog perioda potreban vei predujam promjenljivog kapitala
utoliko se on srazmjerno mijanje oplouje. Uopte uzev masa vika vrijednosti,u odnosu prema
nekom kapitalu bie utoliko vea ukoliko se taj kapital vie obrne,te e i profitna stopa biti vea.
etvrti elemenat koji utjee na stopu profita jeste ekonomija u postojanom kapitalu. Postojani
kapital,kapital uloen u sredstva za proizvodnju,ne stvara viak vrijednosti,ali prilikom odreivanja
profitne stope taj kapital utie na stopu profita.
Ekonomija u primjeni postojanog kapitala znai smanjiti postojani kapital prema viku vrijednosti.
Ekonomija u postojanom kapitalu sastoji se u tome da kapitalista tedi postojani kapital i na taj
nain relativno smanjuje taj kapitala prema promjenljivom kapitalu prema profitu. Ovdje treba
ujedno zapamtiti da ukoliko kapitalista vie tedi na postojanom kapitalu,utoliko vie troi radnu
snagu.

7 PROSJENI PROFIT
Vrijednosti proizvedene robe ravna je cijeni kotanja viak vrijednosti.
Ako mijesto vika vrijednosti dodamo prosjean profit dobija se nova ekonomska kategorija-cijena
proizvodnje. Cijena proizvodnje sastoji se iz dva elementa:cijene kotanja i prosjenog profita.
Cijena kotanja se utvruje za svaki artikal ponaosob prema prosjenim uslovima utroka kapitala u
odreenoj grani proizvodnje. Ona je razliita za svaku granu proizvodnje i za svaki artikal.
Prosjeni profit ne utvruje se na osnovu mase profita,to ga proizvodi neki kapital u odreeno
vrijeme,u svojoj grani proizvodnje,ve na osnovu ukupne mase profita,to ga proizvodi cijelokupni
kapital drutva. Cijena proizvodnje bie ravna vrijednosti robe samo onda ako se organski sastav
kapitala te grane proizvodnje slae sa prosjenim drutvenim sastavom kapitala. Ako saberemo
cijene proizvodnje svih grana proizvodnje u jednom drutvu,onda e zbir cijena proizvodnje
proizvedenih roba biti jednak zbiru njihovih vrednosti.

8 TRINA VRIJEDNOST,TRINA CIJENA I EKSTRA PROFIT

U proizvodnji postoji dvojaka konkurencija:
- sa jedne strane,konkurencija izmeu preduzea koja proizvode istu vrstu robe,
- a sa druge,izmeu raznih grana proizvodnje.
Konkurencija izmeu istovetnih preduzea svodi individualne vrijednosti roba na trinu
vrijednost,a konkurencija izmeu raznih grana svodi prosjene profitne stope za svaku oblast
proizvodnje na optu profitnu stopu.
Da bi se roba prodavala po cijenama koje priblino odgovaraju vrijednosti robe potrebni su daleko
nii uslovi proizvodnje nego uslovi pod kojima se cijena ravna prema cijeni proizvodnje.Prodaja
robe po vrijednosti trai samo to:
- da razmjena robe vie nije sluajna pojava,

6
Profit
- da se robe proizvode priblino prema drutvenoj potrebi,to se utvruje na osnovu iskustva
na tritu
- i da ne postoji nikakav prirodni ili vjetaki monopol,koji bi osposobio neku grupu
proizvoaa,da namee onakvu cijenu pri kojoj moe ostvariti najveu korist.
Trina vrijednost sainjava centar kolebanja za trine cijene-a ove su pak iste za robe iste
vrste.Ako ponuda roba po prosjenoj vrijednosti preovlauje,onda robe ija individualna vrijednost
stoji ispod trine vrijednosti realizuju ekstra viak vrijednosti ili ekstra profit,dok one ija
individualna vrijednost stoji iznad trine ne mogu realizovati jedan dio u njima sadranog vika
vrijednosti.
Ekstra profit je razlika izmeu nie individualne vrijednosti i trine vrijednosti,odnosno razlika
izmeu nie individualne cijene kotanja i cijene kotanja koja drutveno vai.
Konkurencija izmeu grana proizvodnje pretvara trinu vrijednost u vrijednost proizvodnje.
Cijene se vie ne ravnaju po trinoj vrijednosti nego po cijeni proizvodnje. Formiranjem cijene na
osnovu cijene proizvodnje ne ukida se mogunost ostvarenje vee mase profita od strane pojedinih
kapitalista u jednoj godini proizvodnje.Oni koji imaju vei organski sastav od prosjenog
ostvarivae vei profit.Prosjena profitna stopa predstavlja stihijski rezultat masovnog dejstvovanja
zakona vrijednosti.

9 ZAKON TENDENCIJSKOG PADANJA PROFITNE STOPE

Izuavajui akumulaciju kapitala zakljueno je da je akumulacija,odnosno proirena

reprodukcija,zakon kapitalistike proizvodnje.Sa akumulacijom kapitala poveava se i
produktivnost rada,tj, isti broj radnika pokree veu masu sredstva za proizvodnju.Na taj nain
potojani dio kapitala srazmjerno raste vie od promjenljivog kapitala.
Ovaj zakon zove se zakon padanja profitne stope.Zakon progresivnog padanja profitne stope,ili
relativnog opadanja prisvojenog vika rada u poreenju sa masom opredmeenog rada,koju ivi rad
pokree,ni na koji nain ne iskljuuje da poraste apsulutna masa rada koju pokree i eksploatie
drutveni kapital,a stoga i apsolutna masa vika rada koju on prisvaja. Zakon padanja profitne stope
ima tendencijski karakter jer itav niz okolnosti utie da koe njegovo apsolutno djelovanje.Zato se
i ovaj zakon naziva zakon tendencijskog padanja profitne stope.
Faktori koji djeluju na to da profitna stopa ne pada apsulutno,ve ima samo tendenciju da pada su :
poveanje stepena eksploatacije.
Sa poveanjem organskog sastava kapitala poveava se i produktivnost rada.Poveana
produktivnost rada zahvata i one grane proizvodnje,koje proizvode sredstva za ivot radnike
klase.Na taj nain smanjuje se vrijednost radne snage,te pada najamnina.Pored poveanja vika
vrijednosti,sa uvoenjem maina,poveava se viak vrijednosti veom intenzifikacijom rada
produenog radnog dana,proirenjem polja eksploatacije,iskoriavanjem enskog i djeijeg rada.
iznajmljivanje radne snage ispod vrijednosti
Sa razvitkom kapitalizma broj nezaposlenih je sve vei.Maina zamjenjuje radnike,stvara se
relativno suvino stanovnitvo.Pored toga,masa sitnih robnih proizvoaa i sitnih kapitalista gubi
svoje sredstvo za proizvodnju i ide u redove najamnih radnika.Sve to pojaava konkurenciju meu
radnicima,te srozava najamninu ispod vrijednosti radne snage.
relativna prenaseljenost.
Zbog velikog broja nezaposlenih radnika,kapitalisti ne uvode maine.Kapitalista zamenjuje runi
rad mainskim radom samo ako je vrijednost maine manja od iznosa najamnine radnika koje je ta
maina zamjenila.

7
Profit
pojeftinjavanje elemenata postojanog dijela kapitala.
Uslled poveanja produktivnosti rada smanjuje se vrijednost postojanog kapitala.Na primer,neko je
kupijo mainu od pedeset konjskih snaga za sto hiljada dinara.Meutim,pri obnovi maine poslije
njene amortizacije,maina staje sedamdeset hiljada dinara.Ako on nabavi sada dve maine,tako da
stvarno dvostruko povea tehniku opremu preduzea,ipak e se vrijednosni sastav kapitala
relativno malo poveati.

spoljna trgovina.
Razvijena spoljna trgovina razliito utjee na poveanje mase vika vrijednosti.Ona omoguava da
se ivotne namirnice dopreme iz raznih krajeva,gde je proizvodnja jeftinja,te na taj nain smanjuje
vrijednost radne snage.Utjee na pojeftinjenje postojanog dijela kapitala i to je ujedno i
najglavnije,ona omoguava kapitalistikim dravama da trgujui sa nerazvijenim zemljama vre
eksploataciju nad njima.Robe se na svijetskom tritu ne prodaju na osnovu utroka rada u
proizvodnji razvijenih zemalja,nego na osnovu prosjenih uslova u raznim zemljama.Na taj nain
razvijene zemlje su u mogunosti da prodaju robu iznad vrijednosti i ostvaruju ekstra profit.
I kao esto,u najrazvijenijim kapitalistikim zemljama sve vei broj preduzea prelazi u svojinu
drave ili komunalnih tijela.Kapital uloen u ta preduzea donosi njihovim sopstvenicima ( za
organizovanje tih preduzea,drava i komunalna tijela uzimaju novac na zajam ) samo
kamatu.Kamata je manja od prosjenog profita,zapravo je dio prosjenog profita.Otuda profit
proizveden u tim preduzeima ne ide u zajedniki fond za raspodjelu,kao to ni kapitali plasirani u
ta preduzea ne dobijaju odgovarajui dio prosjenog profita.

Ako analiziramo itavu kapitalistiku proizvodnju vidimo da joj je cilj profit.Kapitalista ne

proizvodi robu radi zadovoljenja ljudskih potreba,nego je proizvodi da bi postigao profit.
Znai,sav unutranji razvitak kapitalizma dovodi do protivrenosti u kapitalizmu i jasno pokazuje
da je ovaj sistem neodriv,da mora da propadne i da se zamjeni novim drutvenim sistemom.Kada
e se ta promjena izvriti zavisi,s jedne strane, od objektivnih momenata od razvitka proizvodnih
snaga,a s druge od subjektivnih od radnike klase, od njenog razvitka i politike svijesti ,od
organizovanosti i borbe,kako u samoj zemlji tako i u itavom svijetu.

10 Zakljuak
Raditi rad na temu profit bez trokova je poprilino komplikovan, poto trokovi i profit idu jedno
uz drugo. Bez potronje (resursa) nema proizvodnji i samim tim nema ni dobiti tj profita. Profit je
jedina stvar zbog kojeg sva preduzea i postoje on je glavni on je razlog zato se preduzea
razvijaju proiruju zato trae novije inovativnije naine poslovanja, zbog ega proiruju svoju
djelatnost, takoe razlog zbog ega preduzea i padaju ukoliko ne vodde rauna o trokovima.

11 Literatura
Hilmija Hasanagi, Sveta Popovi, Kurs iz politike ekonomije, Narodna knjiga,Beograd,1952.
Prof. dr Milenko R. Stani Poslovna ekonomija Banja Luka, 2008