KRONINI BRONHITIS

SADRAJ:

1. UVOD (PLAN I PROGRAM)

2. DEFINICIJA PREMA WHO

3. IMBENICI UTJECAJA

4. PATOLOKE, MIKROSKOPSKE I HISTOLOKE PROMJENE

5. PODJELA BRONHITISA

6. SIMPTOMI KRONINOG BRONHITISA

7. RIZINE SKUPINE

8. POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

9. LIJEENJE

10. PREVENCIJA
 1. UVOD

Kronini bronhitis pripada u kronine opstruktivne bolesti plua(KOBP).

Najee kronine opstrukcijske bolesti plua su kronini bronhitis,
bronhiektazije i emfizem plua. To su bolesti dinog sustava.
Kronini bronhitis smatra se glavnim uzrokom u ak 85% sluajeva KOBP-a.
Bolesnici koji boluju od kroninog bronhitisa imaju potekoa s oteanim
protokom zraka, tonije s njegovom opstrukcijom protoka.
Tijekom ovog seminara detaljno emo proi samu bolest, rizine skupine koje
oboljevaju, pretrage koje vri lijenik kako bi postavio dijagnozu, tijek lijeenja
koje se zahtjeva i nain njegove primjene, promjene u ivotu bolesnika nakon
postavljanja dijagnoze, lijekove potrebne za ublaavanje simptoma, razne
komplikacije pojavljivane na putu izljeenja i mogunost prevencije, naravno
koliko je mogue, te bolesti.

2. DEFINICIJA

Kronini bronhitis je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije,

karakteriziran produktivnim kaljem 3 mjeseca 2 godine zaredom. Podjelili smo
ga prema klinikoj slici na: kronini neopstruktivni bronhitis, kronini
opstruktivni bronhitis, kronini bronhitis sa sekundarno razvijenim emfizemom
plua. Etioloki se vee uz neke dugotrajne podraaje, kao na primjer odreene
infekcije i puenje.
 3. IMBENICI UTJECAJA

imbenici utjecaja kroninog bronhitisa su unutarnji i vanjski. Unutarnji

imbenici su ee nasljedni poput slabosti dine sluznice, hipersenzibilnost na
okoline imbenike i poremeeno irenje i suavanje bronha, dok su vanjski:
oneieni zrak, infekcija i puenje Stoga ne postoji pua s godinama
konzumiranja cigareta iza sebe, a da ne boluje od nekog oblika bronhitisa.
Puai imaju problema s kaljanjem i iskaljavanjem, cijanozom i dispnejom.
Zahvaenost odrasle populacije je 10-15%.

4. PATOLOKE, MIKROSKOPSKE I HISTOLOKE PROMJENE

Makroskopski je uoljiva crvena i nateena bronhalna sluznica sa sluzavim i

sluzavo-gnojnim sadrajem.

Patoloke promjene oituju se kroz kronino podraivanje uz hipersekreciju

sluzi. Upravo to pojaano izluivanje sluzi je pogodno za naseljavanje
mnogobrojnih bakterija uzrokujui mukopurulentnu upalu s izuzetno tekim
simptomima. Histoloki se vide bronhi sa zadebljanim bronhalnim lijezdama. U
bronhijima se kod takvih sluajeva uoavaju hipertrofije i hiperplazije mukoznih
lijezda.
 5. PODJELA BRONHITISA

Podjela bronhitisa je sljedea: akutni, subakutni i kronini.

Od akutnog bronhitisa esto obolijevaju mala djeca. To je akutna infekcija
dunika i bronha. Uzrokuju ga respiratorni virusi i pojavnost mu je u zimskim
mjesecima kada broj oboljelih raste ubrzano. Osim respiratornih virusa akutni
bronhitis mogu uzrokovati i virus influenze, adenovirus, rinovirus, dok kod male
djece predkolske dobi to mogu biti respiratorni sincicijski virus i virus
parainfluenze. Adenovirusi su raireni u vojnim kolektivima.
Akutni bronhitis najei je za vrijeme gripe i prehlade od prosinca pa do
veljae. Upravo zbog pojave kapljinog irenja infekcije, epidemije gripe,
zadravanje zraka u prostorima zbog hladnoe, takoer suh zrak oteuje
sluznicu bronha to dodatno pospjeuje simptome.
Subakutni bronhitis est je kod puaa, osoba koje rade na otvorenom izloene
hladnom vlanom zraku i atmosferskim zagaivaima. Oituje se neprekidnim
kaljem 3-6 tjedana. Proces bolesnika sa subakutnim bronhitisom usporen je, uz
svu propisanu terapiju i pretrage, zbog devijacije nosa, upale sinusa ili
pacijenata s probavnim potekoama, kao to su gastritis ili GERB.
Slijedei je kronini bronhitis koji se razvije ako se ne lijei prethodno navedeni
tip bronhitisa, gdje od najvee koristi je prestanak puenja, to ljudi esto
zanemaruju. Ukoliko se stanje ne shvati ozbiljno i ne krene u aktivno lijeenje i
promjene ivotnih navika nastupa tei oblik bronhitisa.
Od bakterija Mycoplasma pneumoniae moe sekundarno inficirati sluznicu
bronha ili mogu dovesti do pogoranja stanja kod kroninog bronhitisa. Stanje
kroninog bronhitisa se poveava, uslijed oteenosti imunosnog sustava, koji
reagira na svaku obinu prehladu jo veim oteenjem bronhalnog epitela,
stvarajui nepotrebnu sluz, ali ovaj put puno guu i u obilnijim koliinama.
Takva sluz u ovoj fazi bronhitisa oteava iskaljavanje, bronhalne cijevi se
skrauju, kada plua postaju sve manje elastina, to dovodi do emfizema,
osjeaja nedostatka zraka u pluima i potekoe pri izdisaju.

6. SIMPTOMI KRONINOG BRONHITISA

Simptomi kroninog bronhitisa su posljedica upalnih promjena na sluznici

bronha. Oituju se promjenama iritacijom bronha, kaljem, pojaanim
stvaranjem sekreta u dinim kanalima. Iskaljaj je bijele, ute ili zelene boje
ovisno o stupnju sazrijevanja i izbacivanja tetnih tvari iz bronha.
esto se uz kaalj i iskaljavanje javlja povremeno i osjeaj oteanog disanja
(obino uz nove infekte). Simptomi se pogoravaju svakom sljedeom
prehladom, u kojoj pojaana upala dalje oteuje bronhalni epitel, stvara jo
obilniju i guu sluz, oteava iskaljavanja i dovodi do suenja bronhalnih cijevi
(tada je glavni simptom je stalni kaalj) i/ili gubitka elastinosti plua u sluaju
emfizema kad je glavni simptom osjeaj nedostatka zraka u naporu zbog
usporenog istiskivanja zraka iz plua ).
Sve ove simptome prati i poviena tjelesna temperatura, oteano disanje i bol u
prsima. Kod male djece moe doi do komplikacija jer imaju male dine puteve i
stvaranjem gnojne sluzi teko iskaljavaju nakupljeni sadraj, to im jako smeta
prilikom disanja i stvara im dodatni napor za miie.
 7. RIZINE SKUPINE

Pojava bolesti je irokog spektra od dojenake dobi do najstarije dobi.

Najrizinije skupine su djeca, starije osobe i osobe koje ve boluju od nekih
drugih kroninih bolesti sa slabom imunolokom otpornou.
Javlja se najee kod osoba starijih od 45 godina. Takoer, mnogi odrasli koji
razvijaju kronini bronhitis su puai.
Puenje i postojanje postojee bolesti plua znatno poveavaju rizik od
bronhitisa. Kontakt s prainom, kemijskim parama i isparavanjem povezani s
odreenim poslovima takoer poveava rizik za ovo stanje. Primjeri ukljuuju
radna mjesta u rudarstvu, proizvodnji tekstila, stoarstvom...
Zagaenje zraka, infekcije i alergije mogu pogorati simptome kroninog
bronhitisa, pogotovo u puaa.

8. POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

Dijagnosticira se najee na temelju simptoma,

klinikim pregledom plua i dodatnim pretragama (laboratorijske analize krvi,
bakterioloke pretrage iskaljaja, RTG snimci plua, sadraj kisika u krvi, testovi
plune funkcije, alergoloke pretrage i dr.) s ciljem postavljanja ispravne
dijagnoze i iskljuivanja drugih bolesti sline simptomatologije (upale plua,
astma, bronhiektazije...)
 9. LIJEENJE

Kod akutnog bronhitisa propisuju se antibiotici, to nije u tolikoj mjeri

potrebno jer veini pacijenata treba samo dovoljna koliina hidratacije,
odmaranje i paracetamol.
Pri kroninim promjenama lijei se lijekovima za irenje bronha
(bronhodilatatori) i terapijom antibioticima.
Jedan od najboljih naina lijeenja akutnog i kroninog bronhitisa je uklanjanje
izvora iritacije i oteenja plua to ukljuuje i prestanak puenja.

10. PREVENCIJA

U cilju preveniranja nastanka kronine bolesti vano je:

pravovremeno dijagnosticiranje i lijeenje akutne bolesti

spreavanje ponovnih infekcija

cijepljenje djece i kroninih bolesnika

prestanak puenja kod puaa

izbjegavanje dugotrajne izloenosti aerozagaenju (koritenjem zatitne

opreme, promjenom mjesta rada, boravka i sl. ).
LITERATURA:

Jaki-Razumovi, arevi, Seiwerth: Patologija, ZVU, Naklada Slap, 2009.

godina, 143.-144. str.

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/42/Kronicna-opstrukcijska-
bolest-pluca.html

http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/bronhitis-simptomi-oblici-i-
lijecenje/

https://medlineplus.gov/chronicbronchitis.html

https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/brnchi