Professional Documents
Culture Documents
Spojevi PDF
Spojevi PDF
Uvod
Zadatak spojeva je prenoenje optereenja, obrtnih momenata, poprenih i podunih sila sa
vratila, osovina i rukavaca na obrtne delove i obrnuto. S take gledita naina ostvarivanja veze
razlikuju se:
Spojevi, koji prenose obrtni moment preko otpora klizanju izmeu vratila i glavine.
Spojevi, koji prenose obrtni moment preko posebnog oblika dodirnih povrina.
Spojevi sa prednaponom, koji predstavljaju kombinaciju prve dve grupe i preteno se baziraju na
klinovima razliitog oblika.
1
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Sl. 1. Spojevi dvodelnim (a) i raseenim glavinama (b) i ema sila (v)
odnosno
2 CA T
Fb (3)
z d k
U izrazima (1)....(3) oznaeni su sa:
T - obrtni moment koji prenosi spoj,
k - koeficijent prianjanja,
CA - faktor radnih uslova,
d - prenik vratila,
l - duina glavine,
z - broj zavrtnjeva steznog spoja (obino je z=2 ili z=4),
pdoz - dozvoljeni povrinski pritisak spoja, koji iznosi:
pdoz=0,33Re - za glavine od elika ili elinog liva,
pdoz= 0,2Rm - za glavine od sivog liva.
2
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Sl. 2. Konstrukciono izvoenje (a) i ema sila (b) kod konusnog steznog spoja
Konusni stezni spoj ostvaruje se aksijalnim uklinjavanjem, pri emu se zbog malog ugla nagiba
dodirnih povrina , malom aksijalnom silom Fa ostvaruje velika normalna sila Fn. Sa sl. 2,b sledi
sin(+) = Fa/ F, a kako je cos = Fn/F i tan = , to se za poznatu aksijalnu silu Fa dobija normalna
sila izmeu dodirnih povrina
Fa
Fn (4)
sin cos
Obimna sila u trenutku proklizavanja - kritina obimna sila iznosi
F Fn
Da bi uslov (5) bio ispunjen uvodi se stepen sigurnosti protiv proklizavanja spoja S = 1,25...1,5
tako da dozvoljena obimna sila spoja Ft iznosi:
F Fn 2 T C
Ft A
(6)
S S d sr
gde je CA - faktor radnih uslova, a dsr - srednji prenik dodirnog konusa: dsr= (d1+d2)/2.
Iz izraza (6) sledi obrtni moment koji moe da prenese spoj:
d sr Fn
T (7)
2 C A S
Veliina normalne sile Fn ograniena je dozvoljenim povrinskim pritiskom na dodirnim
povrinama, odnosno na dodirnim povrinama ne sme doi do pojave plastinih deformacija. Pritisak
na dodirnim povrinama (sl. 2,b) priblino moe da se odredi prema:
Fn
p pdoz (8)
dr l
Dozvoljeni povrinski pritisak pdoz moe se uzeti u granicama: pdoz =0,33Re - za elik, odnosno
pdoz=0,2Rm - za sivi liv.
Shodno izrazu (8) maksimalna normalna sila na dodirnim povrinama spoja iznosi
Fn = dsrlpdoz tako da konusni spoj moe da prenese maksimalni obrtni moment
3
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
d sr2 l
T pdoz (9)
2 C A S
Prema izrazima (4) i (6) potrebna aksijalna sila utiskivanja Fa, koja se ostvaruje preko zavrtnja
odnosno navrtke, iznosi:
2 C A T S
Fa sin cos (10)
d sr
Reenje konusnog steznog spoja prikazano na sl. 2,a konstrukciono je vrlo jednostavno, ali je
sloena izrada dovoljno tanih konusnih povrina oba dela. Samim tim centriranje delova na vratilu,
kao i ravnomerna raspodela pritiska nisu obezbeeni. Ovakvo reenje moe se primeniti samo na
krajevima vratila. Zbog toga su konstrukciono definisana reenja sa posebnim konusnim prstenovima,
koji se izrauju u specijalizovanim preduzeima. Spoj se sastoji od dva cilindrina prstena, koji se
jedan po drugom dodiruju po konusnim povrinama (sl. 3,a). Pritezanjem ovih prstenova jedan u
odnosu na drugi aksijalnom silom, prstenovi klize jedan unutar drugog, pri emu se elastino
deformiu i uklinjavaju izmeu vratila i glavine. Ugao nagiba konusnih povrina prstenova iznosi
170, odnosno prstenovi nisu samokoei, to omoguuje laku montau i demontau sklopa. U toku
montae prstenovi se lako naulje. Zbog male irine prstenovi ne mogu da centriraju obrtni deo u
odnosu na vratilo.
Preporuene tolerancije:
za prenik vratila d 38 mm: vratilo h6, otvor glavine H7 (za tolerancije prstenova E7/f7);
za prenik vratila d 38 mm: vratilo h8 (h9), otvor glavine H7 ili H8 (za tolerancije prstenova
E8/e8);
Reenje pomou prstenova omoguuje privrivanje obrtnih delova na bilo kom mestu u
aksijalnom pravcu glatkog vratila, kao i ugaono podeavanje delova na vratilu. Pored lake montae i
demontae, kod ovakvog spoja smanjena je i koncentracija napona na vratilu u odnosu na spojeve
pomou klina. Jedno od estih konstrukcionih reenja spoja sa konusnim prstenovima prikazano je na
sl. 3,b,v. Kod rednog postavljanja veeg broja parova konusnih prstenova, njihova nosivost se
smanjuje (sl. 3,v).
Sl. 3. Konusni stezni prstenovi (a), konstrukciono izvoenje spoja (b) i nosivost redno postavljenih prstenova (v)
Jedno od najboljih konstrukcionih reenja je veza vratila i glavine pomou sklopa sastavljenog od dva
para konusnih prstenova (sl. 5,a). Ovaj sklop sastoji se od spoljanjeg (1) i unutranjeg (2)
4
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
cilinrdinog prstena koji su na jednom mestu aksijalno raseeni. Prstenovi imaju klinasti oblik sa
dvostrukim konusnim povrinama. Izmeu ovih povrina postavljena su jo dva bona pritisna prstena
(3), koji su meusobno povezani veim brojem zavrtnjeva (4). Pritezanjem zavrtnjeva prstenovi (1) i
(2) radijalno se pomeraju, udaljavajui se jedan od drugog, ime se ostvaruje pritisak izmeu vratila
odnosno glavine.
Sl. 5. Konusni stezni sklop sa dva para prstenova (a) i konstrukciono izvoenje spoja (b)
Sl. 6. Spoj ostvaren pritisnom elastinom aurom (a) i talasastom aurom (b)
5
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Olebljeni spojevi
Kod olebljenih spojeva obrtni moment se prenosi preko posebnog oblika dodirnih povrina.
Vratilo i glavina su olebljeni, tako da se konture njihovih lebova meusobno poklapaju (sl. 7).
Optereenje istovremeno prenosi vei broj bonih povrina (4 do 20) rasporeenih po celom obimu
spoja. Ovakvi spojevi mogu preneti velike, naizmenino promenljive obrtne momente, odnosno
omoguuju kompaktnu konstrukciju sa malom duinom glavine. Spoj je mogue izvesti sa vrstim
naleganjem izmeu vratila i glavine, kao i sa labavim naleganjem gde je mogue aksijalno pomeranje
spojenih delova na vratilu.
Sl. 8. Centriranje preko unutranje (a) i bone (b) povrine kod olebljenih spojeva
6
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Za alatne maine posebno su predvieni olebljeni spojevi sa manjim brojem lebova odnosno
klinova (DIN 5471, SRPS M.C1.440 - sa 4 klina, odnosno DIN 5472, SRPS M.C1.441 - sa 6 klina).
Proraun olebljenih spojeva sastoji se u proveri povrinskog pritiska izmeu noseih bonih
povrina lebova. Raspodela optereenja po obimu spoja nije ravnomerna, to se uzima u obzir
faktorom r, koji zavisi od stepena tanosti izrade i moe se uzeti u granicama r = 1,25... 1,35.
Provera pritiska noseih bokova lebova (klinova) vri se prema sledeem izrazu:
2 CA T
p r pdoz (11)
d m l ha z
T - nominalni obrtni moment, koji prenosi spoj;
CA - faktor radnih uslova;
l - nosea duina spoja;
dm= (d1+d2)/2 - srednji prenik spoja;
ha - nosea visina spoja;
z - broj klinova spoja;
r - faktor neravnomerne raspodele optereenja;
pdoz - dozvoljeni povrinski pritisak slabijeg materijala u spoju;
pdoz= Re/S=Re/(2...3) - za elik
pdoz= Rm/S=Rm/(3...4) - za sivi liv.
Za usvojenu vrednost pdoz mogue je prema izrazu (11) odrediti potrebnu duinu glavine l.
Ozubljeni spojevi
Za razliku od olebljenih spojeva, gde su po obimu postavljeni klinovi, kod ozubljenih spojeva
po obimu su za prenos obrtnog momenta postavljeni zupci. Zupci mogu biti trouglastog oblika sa
ravnim bokovima (sl. 9,a) i evolventnog oblika sa bokovima u obliku evolventi (sl. 9,b).
Prednosti ozubljenih u odnosu na olebljene spojeve su sledee:
vei broj zubaca po obimu manje visine, tako da je i slabljenje vratila i glavine manje;
mogunost izrade postupkom relativnog kotrljanja, ime se postie vea tanost, a samim tim i vea
nosivost pre svega za udarna optereenja;
vei broj zubaca prua vei broj moguih ugaonih poloaja obrtnih delova na vratilu.
Nedostatak ozubljenih veza u odnosu na olebljene veze je to su nosee dodirne povrine
postavljene pod uglom u odnosu tangentni pravac podeone krunice, tako da se pri prenosu obrtnog
momenta indukuje dodatna radijalna komponenta sile. Ova sila ima tendenciju radijalnog irenja
glavine (sl. 9,v).
Sl. 9. Ozubljeni spoj sa ravnim (a) i evolventnim (b) bokovima zubaca i nain prenoenja optereenja (v)
7
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Poligonalni spojevi
Nedostatak olebljenih i ozubljenih spojeva je to znatno slabe presek vratila i izazivaju
koncentraciju napona. Ovi nedostaci otklonjeni su primenom poligonalnih spojeva. Najei teorijski
profil poligonalnih spojeva su ravnostrani trougao ili kvadrat. Stranice i uglovi teorijskih profila su
odgovarajue zaobljeni, tako da spoj lei izmeu dva koncentrina kruna cilindra (sl. 10,a,b). Prelazi
su kontinualni, tako da je koncentracija napona vrlo mala.
Poligonalni spojevi prenose obrtne momente i predvieni su za vrste (nepokretne) i labave
(aksijalno pokretne) spojeve vratila i glavine. U odnosu na olebljene spojeve izrada poligonalnih
spojeva je jednostavna, ali se izvodi na specijalnim mainama. Pri prenoenju obrtnog momenta na
dodirnim povrinama nastaju veliki povrinski pritisci (sl. 10,v), koji znatno radijalno napreu
glavinu, tako da ovi spojevi imaju manju nosivost u odnosu na olebljene spojeve. Izrada profila u
kvalitetu 6 obezbeuje zadovoljavajuu centrinost ose glavine i ose vratila i povoljnu raspodelu
pritiska.
U pogledu naponskog stanja spoj sa kvadratnim profilom je povoljniji u odnosu na spoj sa
trouglastim profilom. Trouglasti profili primenjuju se za nepokretne spojeve, a kvadratni profili i za
nepokretne i za aksijalno pokretne spojeve.
Poligonalni spojevi primenjuju se u optem mainstvu, kod alatnih maina, kod teretnih vozila
kao i u elektroindustriji.
Proraun poligonalnih spojeva sastoji se u proveri maksimalnog povrinskog pritiska izmeu
dodirnih povrina vratila i glavine:
8
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
9
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
spoj nema uticaj na centrinost delova. Za sigurno prenoenje obrtnog momenta neophodno je izmeu
noseih dodirnih povrina ostvariti odgovarajue vrsto naleganje.
Prednosti ovih spojeva:
- jednostavna montaa i demontaa bez primene udarnih sila;
- jednostavna izrada lebova i samog klina;
- mogunost poveanja nosivosti spoja postavljanjem dva klina;
- primena i za aksijalno pokretne spojeve;
- spoj nema uticaja na centrinost povezanih delova.
Sl. 11. Konstrukciono izvoenje spoja klinom bez nagiba (a) i optereenje spoja (b)
10
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Sl. 12. Standardni oblici klinova bez nagiba (a) i njihov poloaj u lebu vratila (b)
Standardom su predviene dve visine klinova h - visoki i niski klinovi bez nagiba. Kod niskih
klinova slabljenje i koncentracija napona kod vratila je manja, ali je manja i nosivost takvih spojeva.
Kod alatnih maina i kod tekih teretnih vozila u primeni su spojevi sa segmentnim klinovima
(sl. 13). Klin je oblika krunog odseka, tako da zadire u vratilo na veoj dubini. To dosta slabi vratilo
i izaziva visoku koncentraciju napona, pa je i nosivost takvih spojeva manja.
Kao materijal za izradu predvien je hladno valjani elik C45, ali se po potrebi mogu da koriste
i drugi materijali.
Standardne mere visokih klinova bez nagiba date su zavisno od prenika vratila, odnosno sklop
je tako konstrukciono definisan da su dimenzije saglasne sa nosivou spoja. Shodno tome proraun
nosivosti spoja sastoji se samo u proveri povrinskog pritiska noseih bonih povrina (sl. 11,b):
Ft 2 CA T
p r r pdoz (15)
ha la z d ha la z
Ft - nominalna obimna sila na mestu spoja;
T - nominalni obrtni moment, koji prenosi spoj;
CA - faktor radnih uslova;
la - nosea duina spoja: la = l - b - za oblik A; la = l - za oblik B;
d - prenik vratila;
ha - nosea visina spoja: ha = hV , odnosno ha = hG;
11
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Spojevi sa prednaponom
Klinovi sa nagibom
Klinovi sa nagibom imaju mali nagib (1:100) tako da se spoj izvodi sa prednaponom izmeu
vratila i glavine. Spoj je konstrukciono tako izveden da se pri montai aksijalnim utiskivanjem klina
ostvaruje pritisak izmeu glavine i klina sa jedne strane (posredan dodir vratilo-glavina) i
cilindrinih povrina vratila i glavine (neposredan dodir). Prenos obrtnih momenata i aksijalnih sila
ostvaruje se preko otpora klizanju koji nastaje na ovim povrinama (sl. 14). Dakle nosee su gornja i
donja povrina klina, dok se bone povrine izvode sa malim zazorom u odnosu na lebove na vratilu i
glavini (naleganje D10/h9). U sluaju da nosivost preko otpora klizanju bude prekoraena,
optereenje mogu da prenose i bone povrine (kinematika veza).
Sl. 14. Spojevi klinovima sa nagibom: a) spoj polutke spojnice sa vratilom; b) ekscentrini poloaj glavine i
vratila; v) optereenje spoja; g) klin oblika A; d) klin oblika B
12
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Spojevi klinom sa nagibom mogu da prenose udarne naizmenino promenljive obrtne momente
kod sporohodih vratila i primenjuju se mahom u tekoj mainogradnji - kod bagera, kranova,
poljoprivrednih maina, presa itd. Negativna strana ovog spoja je ekscentrini poloaj vratila i
glavine kao posledica deformacije spojenih delova u radijalnom pravcu (sl. 14,b).
Za izradu ovih klinova najee se koristi hladno valjani elik C45. Oblik klinova sa nagibom
odgovara obliku klinova bez nagiba (oblici A i B na sl. 14,g,d). Razlika je samo nagib 1:100 na
spoljanjoj povrini.
Sl. 15. Standardna konstrukciona izvoenja spojeva klinovima sa nagibom: a) klin oblika A; b) klin oblika B; v)
klin sa kukom; g) izdubljeni klin; d) pljosnati klin; ) segmentni klin
13
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
5. Spojevi pljosnatim klinom (sl. 15,d - DIN 6883), gde je umesto leba na mestu spoja vratilo
tetivno poravnato (preteno dinamika veza). Postoji i konstrukciono izvoenje spoja pljosnatim
klinom sa kukom - DIN 6884.
6. Spojevi segmentnim klinom (sl. 15, - DIN 6888), gde se nagib izrauje na lebu glavine, a
montaa izvodi aksijalnim utiskivanjem glavine. leb u vratilu izaziva visoku koncentraciju napona i
znatno slabi vratilo, pa ovi spojevi imaju malu nosivost.
Taan proraun spojeva klinom sa nagibom nije mogu zbog niza uticajnih faktora koji se ne
mogu dovoljno tano odrediti.
Na sl. 15 prikazani su konstrukcioni oblici spojeva klinom sa nagibom sa osnovnim merama. U
toku montae klinovi se lako naulje, ime se smanjuje mogunost oteenja i korozije. Naleganje
vratila i glavine kod ovih spojeva treba biti neizvesno ili vrsto sa malim preklopom, na primer
H7/k6, H7/m6, H7/n6, odnosno N7/h6, N7/h8.
Tangentni klinovi
Nedostatak spojeva klinovima sa nagibom je to su delovi u spoju maksimalno optereeni ve
tokom montae, dakle nezavisno od obrtnog momenta koji prenose. Kod spojeva tangentnim
klinovima nosee dodirne povrine su priblino upravne na pravac delovanja obimne sile. Klinovi se
ugrauju u parovima (sl. 16) a povrine njihovog meusobnog dodira imaju nagib 1:60 do 1:100. U
toku montae na dodirnim povrinama spoja ostvaruje se mali povrinski pritisak radi obezbeenja
samokoenja.
Jedan par klinova prenosi obrtni moment samo u jednom smeru, pa se za prenos naizmenino
promenljivih obrtnih momenata ugrauje dva para tangentnih klinova pod uglom od 1200. Pri prenosu
obrtnih momenata na dodirnim povrinama nastaju pritisci koji su proporcionalni obimnoj sili na
mestu spoja.
Spojevi tangentnim klinovima imaju visoku nosivost i sigurnost u radu. Nedostatak je to je za
jedan spoj neophodna ugradnja 4 klina, za iju montau je potreban pristup sa obe strane. Primenjuje
se za jako optereene spojeve velikih dimenzija.
Dimenzije tangentnih klinova propisane su standardom DIN 271 i 268, odnosno SRPS
M.C2.040 i 041. Spojeve sa mirnim optereenjem obuhvata DIN 271 odnosno SRPS M.C2.040. Za
spojeve tangentnim klinovima za prenoenje udarnih i naizmenino promenljivih optereenja DIN
268, odnosno SRPS M.C2.041 predvia neto vee dimenzije.
14
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Elastini prstenovi
Ugrauju se u krune lebove na vratilima ili otvorima i slue za osiguranje delova od
aksijalnog pomeranja i prenoenje aksijalnih sila. Prstenovi se pri montai elastino deformiu i
aksijalnim pomeranjem lako ugrauju u odgovarajui leb. Konstrukciono je definisano i standardima
predvieno vie oblika elastinih prstenova (sl. 17).
Elastini uskonik pored osiguranja od aksijalnog pomeranja moe da prenese i znatne aksijalne sile.
Spoljanji elastini uskonik (sl. 17,a) ugrauje se u lebove vratila i definisan je standardom DIN 471
odnosno SRPS M.C2.401. Unutranji elastini uskonik (sl. 17,b) ugrauje se u lebove otvora i
definisan je standardom DIN 472 odnosno SRPS M.C2.400. Uskonici se izrauju od elika za
opruge, imaju malu debljinu a oblik im je tako izveden da se pri ugradnji (specijalnim kletima)
elastino deformiu i ostvaruju radijalni pritisak u lebu. Zbog velike koncentracije napona koji
izazivaju popreni preseci na vratilu, elastini uskonici se ugrauju na krajevima vratila i osovina.
U primeni su i nazubljeni elastini uskonici (DIN 983 i 984) ime je elastina oslona povrina
poveana (sl. 17,v,g).
Za aksijalno uvrivanje delova sa velikim zakoenjem ili zaobljenjem primenjuje se puni elastini
prsten (sl. 17,d - DIN 988). Prsten je izraen od elika za opruge i ugrauje se na glatko vratilo
aksijalnim utiskivanjem. Primenjuje se i kao distantni prsten (sl. 18).
Sl. 17. Elastini prstenovi: a) spoljanji elastini uskonik; b) unutranji elastini uskonik; v,g) nazubljeni
elastini uskonici; d) puni elastini prsten; ,e) elastini prstenovi - osigurai; ) elastini potkoviasti osigura
Za osiguranje poloaja i prenos manjih aksijalnih sila u primeni su elastini prstenovi - osigurai, koji
mogu biti pravougaonog (sl. 17, - DIN 5417) ili krunog (sl. 17,e - DIN 7993) poprenog preseka.
Elastini potkoviasti osigura (sl. 17, - DIN 6799) koristi se kod malih prenika vratila kod aparata i
u preciznoj industriji. Ugrauje se radijalno neposredno u odgovarajui leb na vratilu i ima relativno
veliku oslonu povrinu.
15
Univerzitet u Niu, Mainski fakultet / Mainski elementi I / Predavanje 5
Rascepke
ica od mekog konstrukcionog elika (ree od bakra, CuZn- ili Al-legura) odgovarajue
savijena (sl. 19,a - DIN 94) postavlja se u odgovarajui otvor i slui za aksijalno osiguranje. Ovakav
osigura naziva se rascepka i najee se primenjuje kod zglobnih veza osovinicom (sl. 22.1,a) i za
osiguranje zavrtanjskih veza od samoodvrtanja. Pri ugradnji slobodni krajevi se savijaju i spreava
ispadanje rascepke. U sluaju da se koristi za osiguranje od samoodvrtanja zavrtnjeva krunastom
navrtkom (sl. 21.48,a) posle demontae uvek se ugrauje nova rascepka.
Neelastini prstenovi
Neelastini (kruti) prstenovi slue za ogranienje aksijalnih zazora vratila i osovinica ili za
bono voenje delova na vratilu. Njihov aksijalni poloaj na vratilu osiguran je pomou navojne ivije
(sl. 19,b - oblik A - DIN 705), a u sluaju da prenose velike aksijalne sile uvruju se na vratilu preko
konusne ivije (sl. 19,v - oblik B - DIN 705).
16