6.4.2016.

Cilj liberalizacije EU je da sve zemlje budu povezane jednom

MULTIMODALNI TRANSPORT
Kolegij: Transport i osiguranje
Autor: Izv. Prof. dr.sc. Jadranka Bendekovi
transportnom infrastrukturom.
Pan-European Sistem predvia prioritetni razvoj
kombiniranog sustava cesta - eljeznica - unutranji plovni
put.
Konvencija UN-a o meunarodnom multimodalnom
transportu usvojena je 25.05.1980. godine u Genevi od 78
zemalja.
DEFINICIJA MULTIMODALNOG TRANSPORTA: Multimodalni
prijevoz je kada istovremeno uestvuju dva prijevozna
sredstva iz razliitih prijevoznih grana i to tako da prvo
prijevozno sredstvo zajedno s teretom postaje teret za drugo
prijevozno sredstvo iz druge prijevozne grane.

TEMELJNA OBILJEJA MEUNARODNOG

Najee se radi o prijevozu cestovnih vozila zajedno s MULTIMODALNOG PRIJEVOZA
teretom na eljezniki plato vagon ili cestovno vozilo ili
eljezniki vagon na rijeni ili pomorski ro-ro brod.
1. Mjesto preuzimanja robe i mjesto predaje robe primatelju nalazi se u
dvije razliite drave;
2. Prijevoz robe obavlja se najmanje s dva sredstva prijevoza iz razliitih
grana prometa;
3. Cjelokupni poduzetniki pothvat temelji se samo na jednom ugovoru
o transportu kojeg je poduzetnik prijevoza sklopio sa poiljateljem
robe;
4. Teret prati samo jedna isprava o prijevozu robe;
5. Cjelokupni transportni proces organizira samo jedan poduzetnik
(najee meunarodni pediter;
6. Poduzetnik odgovara za radnje i propuste osoba koje je angairao u
pothvatu, kao i za svoje vlastite radnje i propuste i to od vremena
preuzimanja robe pa do njene isporuke primatelju.

1
 6.4.2016.

MULTIMODALNI TRANSPORTNI DOKUMENT

SADRI SLJEDEE PODATKE: 10. Mjesto i datum potpisivanja transportnog dokumenta;
11. Potpis multimodalnog transportnog operatera ili osobe koja ima za
to ovlatenje;
1. Opis tereta - vaee oznake za identifikaciju tereta, ukoliko se radi o
opasnom teretu to treba pravilno oznaiti, navesti broj komada ili 12. Vozarine za svaki vid transporta, ukoliko je tako dogovoreno meu
poiljaka, navesti obujam tereta (zapremninu) i teinu tereta; strankama, te navesti teaj po kojem e primatelj tereta platiti
2. Opisati trenutno stanje tereta; vozarine;
3. Ime i mjesto poslovanja multimodalnog transportnog operatera; 13. Navesti transportne rute odnosno etape prijevoza za svaki vid
4. Ime agenta koji je sklopio ugovor s transportnim operaterom; transporta, mjesta prekrcaja te ukoliko je poznato i njihovo
5. Ime primatelja tereta, ukoliko je on naveden u samom ugovoru; vrijeme;
6. Mjesto i datum kada je teret preuzet od strane multimodalnog
transportnog operatera; 14. Navesti bilo koje druge stavke oko kojih su se stranke dogovorile da
7. Mjesto isporuke tereta; se ubace u multimodalni transportni dokument, ukoliko nisu
8. Datum ili period kada bi trebala biti isporuka; protuslovne zakonu zemlje gdje je multimodalni transportni
9. Izjava da li se radi o negocijabilnom ili ne - negocijabilnom dokument procesuiran.
dokumentu.

MULTIMODALNE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE HUCKEPACK TEHNOLOGIJA

Istovremeno sudjeluju dva suvremena prijevozna sredstva iz razliitih
prijevoznih grana i to na nain da prvo prijevozno sredstvo zajedno sa
Cesta - eljeznica: teretom postaje teret drugog prijevoznog sredstva iz druge prometne
1. HUCKE PACK TEHNOLOGIJA grane.
2. BIMODALNA TEHNOLOGIJA 3 osnovne tehnologije:
1. Tehnologija A: predstavlja ukrcaj i iskrcaj kamiona ili tegljaa s prikolicom ili
poluprikolicom na eljezniki plato - vagon, pri emu voza ukrcava vozilo
Cesta - eljeznica - more (pomorski transport)
preko ulazno/izlazne rampe analogno pomorskim RO-RO prijevozima.
1. RO-RO TEHNOLOGIJA 2. Tehnologija B: predstavlja prikolica ili poluprikolica s teretom, vonjom
unazad ulaznom rampom na eljezniki plato-vagon, ili se vozilo pomou
krana podie na eljezniki vagon.
Pomorski transport:
3. Tehnologija C: predstavlja ukrcavanje zamjenjivih spremnika (kontejnera)
1. LO-LO TEHNOLOGIJA cestovnog vozila, kao kontejner na eljeznikom vagonu, pa je ova tehnika
2. FO-FO TEHNOLOGIJA analogna ukrcavanju kontejnera u pomorskom prijevozu po sustavu lift on-
lift-off.

2
 6.4.2016.

SPECIJALIZIRANA DRUTVA ZA HUCKEPACK

TRANSPORT

KOMBIVERKER - Njemaka
S-COMBI - vedska
NOVATRANS - Francuska
CEMAT - Italija
OKOMBI - Austrija
ADRIACOMBI - Slovenija
AGIT-H - Hrvatska
CROCOMBI - Hrvatska

NISKOPODNI RO-LA VAGONI

Komparativne prednosti kombiniranog RO-LA prijevoza
Poticajne mjere drave
U sklopu projekta modernizacije Hrvatskih eljeznica koji je proveden u
razdoblju od 2003. do 2007. godine vozni park H Cargo je osuvremenjen za
50 niskopodnih RO-LA vagona (ROLLENDE LANDSTRASSEX - kotrljajue
ceste)
FERREIRE CATTANEO SA - vicarska tvrtka za proizvodnju RO-LA vagona
RV d.o.o. akovec - proizvoa RO-LA vagona u Hrvatskoj

3
 6.4.2016.

NISKOPODNI RO-LA VAGONI

Izrada ovih vagona krenula je na temelju zajednikog partnerstva
Ovakav vagon slui za prijevoz kompletnih cestovnih vozila RV-akovec i vicarske firme FERREIRE CATTANEO SA.
(kamiona, lepera s prikolicom) Renomirana vicarska firma veliki je proizvoa RO-LA vagona koja
je na temelju zajednikog izvedbenog projekta ponudila
Izraen je u ovisnom drutvu kompletnu tehniku izvedbu i dokumentaciju, a sve u skladu s
Hrvatskih eljeznica RV - propisima UIC-a.
radionicama eljeznikih Radionica RV-akovec izradila je donje postolje vagona, koni
vozila d.o.o. akovec sustav i kompletnu montau vagona.

BIMODALNA TRANSPORTNA BIMODALNA TRANSPORTNA TEHNOLOGIJA

TEHNOLOGIJA

Ovaj vid tehnologije podrazumijeva kombinaciju cesta-

eljeznica s time da se pod kamione podvlae i privruju
dvoosovinska eljeznika podvozja na prednjem i stranjem
dijelu tako da kamion je sposoban za prijevoz na
tranicama, ali mu je potrebna lokomotiva.

4

POSTUPAK PRIKLJUIVANJA BIMODALNE PRIKOLICE S
DVOOSOVINSKIM ELJEZNIKIM PODVOZJEM
Procesi formiranja funkcionalnih i modernih prometnih sustava, uspostavljanja
pravila trinog poslovanja i uvoenje novih tehnologija u svakodnevna izvrenja
prijevoza putnika i roba su preduvjet za novu transformaciju prometnog sustava u
Hrvatskoj, a posebno nakon ulaska Republike Hrvatske u EU i liberalizirano
meunarodno trite.
Ulaskom u Europsku uniju uli smo u sferu globaliziranog trita, koja zahtjeva
stalne i brze promjene uvjeta poslovanja pa i cjelovita prometna rjeenja
(posebno integrirana). Takvo trite i brze promjene dovode do stalnog
pojavljivanja raznih problema u procesima rada i kao takvo uvjetuje brzo
prilagoavanje organizacijskih prometnih sustava u Republici Hrvatskoj. Kako bi
ukupni prometni sustav doivio pravu transformaciju i bio odriv, a sve sukladno
pripremi Europskog prometnog prostora za budunost i mi u Hrvatskoj moramo
pratiti smjernice Europske unije vezano za promet.
Republika Hrvatska je izuzetnog geografskog i geoprometnog poloaja, pa
strategija prometnog razvoja RH treba podupirati razvoj svih elemenata
intermodalnog prijevoza sa konanim ciljem smanjenja trokova prijevoza, zatite
okolia i poveanjem sigurnosti prijevoza. Sinkronizirani prijevoz prije svega
tereta morem, cestom, rijekama, eljeznicom i zrakom u sve veem obujmu
postaje nain prijevoza i u Hrvatskoj. Intermodalni prijevoz trenutno ini 15%
ukupnog teretnog prijevoza, a taj udio u razvijenim zemljama Europe i svijeta ve
dosee 25-30%. Intermodalni prijevoz postaje prioritet, posebno u onim
podrujima gdje je mogua kombinacija razliitih prometnih grana.
6.4.2016.
INTERMODALNI PRIJEVOZ
BREND PROMETNE PONUDE
REPUBLIKE HRVATSKE
Komparativna prednost Republike Hrvatske jest povezanost paneuropskih prometnih
koridora, i to V., VII. i X., s lukama jadranskog bazena i rijenim tokovima Save i
Dunava, a to se sada vidi i kod odreivanja glavnih koridora EU tj. od devet glavnih
koridora EU dva (Mediteranski koridor i koridor Rajna Dunav) prolaze kroz Hrvatsku.
Jadran je zaljev Sredozemnog mora koji je najdublje uvuen u Europsko kopno.
Dopremom robe kontejnerima morskim putem do sjevernog Jadrana koristi se
sigurno najjeftiniji prijevoz uz maksimalno skraenje puta za razliku od skupljeg
kopnenog prijevoza. To je prirodni, najkrai i najekonominiji put kojim se Europa
povezuje sa Sredozemljem, a nastavkom plovidbe kroz Sueski kanal s veinom
zemalja Azije, Afrike i Australijom, a i sama Europska unija u svojoj dugoronoj
prometnoj strategiji navela luku Rijeka kao matini intermodalni centar i ishodite
jednog od prometnih pravaca.
Plovidbena udaljenost izmeu Sueskog kanala i sjevernojadranske luke Rijeke je samo
1.254 km, dok je udaljenost do luka Sjevernog mora priblino trostruka. Iz toga
razloga plovidba od Sueza do luka Sjevernog ili Baltikog mora traje od 10 do 14 dana
due (u dolasku i ponovno u povratku). U uvjetima naglog poskupljenja fosilnih
goriva, prednost jadranskog pravca postaje sve izraenija. Jadranski prometni pravac
spaja dva velika, ekonomski komplementarna dijela svijeta.
5

INTERMODALNI PRIJEVOZ I ULOGA EUROPSKIH KORIDORA
U REPUBLICI HRVATSKOJ SADANJOST I BUDUNOST
Geoprometna, geostrateka i ekoloka odrivost pojedinih prometnih grana ne moe se postii bez
stratekih ulaganja u svu prometnu infrastrukturu posebno eljezniku, luku, rijenu, cestovnu, zranu
i u terminale i robno logistike centre koji objedinjavanjem u jednu cjelinu mogu omoguiti nesmetani
razvoj intermodalnog prijevoza.
U Republici Hrvatskoj imamo zadovoljavajuu cestovnu infrastrukturu, ali koju bi jo trebalo nadopuniti
do Dubrovnika i na dionici Zagreb-Sisak kako bi imali zaokruenu cjelinu nune cestovne infrastrukture.
U uvjetima kada meunarodna robna razmjena obuhvaa prijevoza robe morem i kada su
kontejnerski brodovi nove generacije definirani u tehniko-tehnolokom smislu dolo je vrijeme za
razvijanje pojedinih grana prometa i popratnih sadraja u cilju primjene uspjenog intermodalnog
prijevoza na teritoriju Republike Hrvatske.
Prednost primjene intermodalnog prijevoza je u povezivanju svih operatera i sudionika u meunarodnoj
trgovini izmeu Jugoistone Azije i zemalja EU s ciljem da udio manipulativnih transportnih trokova u
cijeni kotanja robe bude to manji za to su zainteresirani europski potroai.
EU je donijela meunarodnu konvenciju 28. lipnja 2010. u Szczecinu po kojoj se luku Rijeka odreuje
kao input/output luku ili juna vrata na Vb koridoru za meunarodni promet robom izmeu Jugoistone
Azije i zemalja Jugoistone Europe (Njemaka, Austrija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska te u
budunosti baltike zemlje).
INTERMODALNI PRIJEVOZ I ULOGA EUROPSKIH KORIDORA
U REPUBLICI HRVATSKOJ SADANJOST I BUDUNOST
Kako je Luka Rijeka od vanog stratekog znaaja za zemlje EU, stoga su u
potpunosti ekonomski opravdane sljedee investicije:
1. U novi kontejnerski terminal Omialj otok Krk koji je dio gravitacione zone
luke Rijeka,
2. U izgradnju nove nizinske elektrificirane dvokolosijene pruge Rijeka -
Zagreb,
3. Ureenje plovnosti rijenog prometnog pravca Sava-Dunav.
Sve ove investicije daju mogunost pune primjene intermodalnog prijevoza u
Republici Hrvatskoj koristei tako svoj izuzetno povoljan geoprometni poloaj.
Interes EU je da se zemlje Jugoistone Europe, koje osjeaju izvjesnu izolaciju
u snabdijevenosti preko sjevernoeuropskih luka prvenstveno zbog
prekapaciranosti istih, da roba namijenjena upravo tim tritima izabere
jeftiniji i sigurniji put preko luke Rijeka koristei intermodalni prijevoz.
6.4.2016.
PANEUROPSKI KORIDORI KOJI PROLAZE KROZ
HRVATSKU
Izvor: http://croatia.eu/article.php?lang=2&id=8
ULOGA LUKE RIJEKA U INTERMODALNOM
PRIJEVOZU
Geoprometni poloaj i znaaj luke Rijeka predstavlja sredinju prometnu i gospodarsku toku RH i
EU jer se radi o sjecitu morskih i kopnenih putova, hrvatskih i europskih prometnih koridora koji
su preko Vb povezani na X, VII i XI, a to su mediteranski koridor, podunavski koridor te koridor
Baltik-Jadran. Luka Rijeka lanica je udruenja NAPA (North Adriatic Ports Association). Sve luke
Sjevernog Jadrana su luke koje su najdublje uvuene u europsko kopno za razliku od ostalih
mediteranskih luka. Prednost toga je to brodari birajui sjvernojadranske luke za iskrcaj biraju
najjeftiniju rutu s obzirom da roba koja putuje morem ili rijenim plovnim putevima ima najniu
cijenu prijevoza u odnosu na ostale grane prijevoza. Srednjorona i dugorona potranja za
prekrcajem u lukama lanicama NAPA-e prelazi sadanje kapacitete. Stoga se namee potreba
primjene poznatog modela pod nazivom ARA (Amsterdam Rotterdam Antwerpen) da se luke
sjevernog Jadrana specijaliziraju po principu komparativnih prednosti. Iz ovog je donesena odluka
za Luku Rijeka da postane glavna kontejnerska luka Sjevernog Jadrana.
S obzirom da kontejnerski promet na kopnu preferira eljezniki prijevoz koji u kombinaciji s
rijenim prijevozom daje pravu isplativost tog prijevoza predlae se gradnja matinog
kontejnerskog terminala Omialj, otok Krk a koji bi bio direktno povezan novom nizinskom
eljeznikom prugom koja bi ulazila novoizgraenim mostom u poslovnu zonu Omialj, otok Krk
gdje se sada nalaze Janaf, DINA-Petrokemija te LNG terminal.
Komparativna prednost luke Rijeka u odnosu na ostale luke lanice NAPa-e je:
1. Dubina gaza pristanita do 20 m te stoga moe primiti brodove najnovije generacije u pogledu
tehniko -tehnolokih dostignua
2. Mogunost koritenja rijenog plovidbenog pravca Sava-Dunav-Rajna, a to ostale luke
sjevernog Jadrana ne posjeduju.
6
 6.4.2016.

IZGLED BUDUEG KONTEJNERSKOG TERMINALA LUKE

RIJEKA NA OTOKU KRK Luka Rijeka u budunosti e, uz kontejnerski terminal na otoku Krku koji e biti
direktno povezan novom nizinskom eljeznikom prugom, rijenim plovnim
putovima i punim profilom autoceste, predstavljati snaan multiplikator razvoja
hrvatskog gospodarstva i gospodarstava zemalja jugoistonog dijela EU.

Razlog za gradnju kontejnerskog terminala na otoku Krku (gravitacijska zona Luke

Rijeka) je to prijevoz robe kontejnerom ima svoju punu ekonomsku opravdanost
ako u svom transportu koristi intermodalni prijevoz i to pomorski, eljezniki i
rijeni. U ekonomskom smislu to je najprihvatljiviji nain prijevoza jer su trokovi
prijevoza najnii. Kako danas na pomorskom tritu najveu stopu rasta pokazuje
potranja za kontejnerskim prijevozom robe logino je da intermodalni prijevoz, a
koji je od gospodarskog interesa EU i RH ima svoju potpunu ekonomsku
prihvatljivost i opravdanost.

Za sada Luka Rijeka raspolae s terminalom Brajdica 300.000 TEU i Zagrebaka

obala 700.000 TEU. S obzirom da je svoje prostorne kapacitete Luka Rijeka u
potpunosti iskoristila i nema vie prostora donesena je odluka o gradnji
kontejnerskog terminala 4.2 mil TEU na otoku Krku (Omialj).

Izvor: www.lokalpatrioti-rijeka.com

Tablica: Prognoza prometne potranje za sve vrste tereta za luku Rijeka (u tonama)
Generalni Rasuti Drvo Tekui Kontejneri UKUPNO
ELJEZNIKA PRUGA VISOKE UINKOVITOSTI ZAGREB-
2020. 978.628 4.283.563 441.976 7.171.299 7.551.130 20.426.596 RIJEKA-BOTOVO
2025. 1.134.498 4.729.399 537.732 7.537.108 12.048.280 25.987.017
2030. 1.315.194 5.221.639 654.233 7.921.576 18.346.690 33.459.332
2035. 1.524.671 5.765.111 795.574 8.352.656 26.268.310 42.679.732 Prema projektu izgradnje nove nizinske dvokolosijene elektrificirane pruge Zagreb-Rijeka pruga
2040. 1.767.511 6.365.149 968.424 8.750.348 36.336.680 54.188.112 se protee od Zagreba do Karlovca te prolazi pokraj Duge Rese i Ogulina do Josipdola Drenice
Izvor: Dundovi, C., Kolanovi, I., Grubii, N. (2011). Integralni pristup planiranju rijekoga lukog sustava, Suvremeni
do Novog Vinodolskog preko Velike Kapele. Jedna trasa bi vodila do Bakra i Rijeke, a druga trasa
promet, 31(5-6), str. 505 novoizgraenim mostom. Za cestovni i eljezniki promet direktno do spomenute operativne
zone kontejnerskog terminala Omialj (otok Krk). Duljina nove pruge (maarsko-hrvatska
granica) Botovo-Zagreb-Rijeka iznosila bi 328,7 km, dok bi se duljina pruge Zagreb-Rijeka skratila
za 57 km. Novoizgraenom prugom teretni kapacitet pruge poveat e se za pet puta, teretni
Nove lokacije odreene su na podruju Omilja, otok Krk koje bi u potpunosti zadovoljavale vlakovi vozit e priblino 120km/h, a putniki od 160 do 200 km/h. Teretni vlakovi na ovoj pruzi
ulazak najveih brodova s obzirom da takoer imaju dubinu gaza od 20m. Lokacije su obuhvaat e 80%, a putniki 20% od ukupne koliine.
sljedee:
1. Pua (otok Krk) lokacija Krk 1 eljezniki promet u kombinaciji s rijenim unutarnjim plovnim putevima najprihvatljiviji je nain
2. Tenka punta (otok Krk) lokacija Krk 2 prijevoza robe jer u potpunosti zadovoljava tako danas naglaeni model 3E (ekoloka odrivost,
3. Blatna (otok Krk) lokacija Krk 3. energetska racionalnost i ekonomska isplativost). Stoga EU nalae da ova kombinacija
prijevoznih puteva i sredstava (eljeznica, rijeni plovni putevi) u prijevozu robe treba biti
zastupljena 85% dok bi uee cestovnog prijevoza trebalo biti svega 15%. Komparativna
Najvei pretovarni kapaciteti bi bili na lokaciji Krk 3. Sve tri lokacije ulaze u poslovnu zonu prednost eljeznice u kombinaciji s rijenim prijevozom prua:
otoka Krka, a to obuhvaa sjeverno-istoni dio Krka, podruje grada Omilja. Cilj EU na tom 1. Nie transportne trokove
prostoru je da se razvije veliko intermodalno vorite poznato ve od strane europskih
eksperata kao Juni Rotterdam. 2. Vee prijevozne kapacitete
3. Manji utroak energenata
Najvanije karakteristike za luku Rijeka sada i u budunosti koja e biti dio globalnog interesa 4. Zatitu okolia
svih sudionika ,a koji e koristiti usluge luke Rijeka da prua: dobru prekrcajnu tehnologiju, 5. Nema stvaranja guvi tj. uskih grla u transportu roba.
dobru informatizaciju, pretovarne kapacitete terminala, siguran vez za nadolazee brodove,
prihvatljiva cijena lukih pristojbi i trokova prekrcaja te dobra povezanost s zaleem. Sve
ove komponente uinit e Luku Rijeka konkurentnijom i privlanom za sudionike transporta.

7

Prijedlog razvitka mree pruga Hrvatskih eljeznica 2020.
godine (s osvrtom na pruge koridora Vb)
Izvor: Ministarstvo pomortsva, prometa i veza (1999). Strategija prometnog razvitka RH, Zagreb, str. 52
UTJECAJ PROMETNOG KORIDORA PODUNAVLJE-JADRAN
NA RAZVOJ INTERMODALNOG PRIJEVOZA
Uspostavljanje nove rijeno-eljeznike veze izmeu Podunavlja i Jadrana
odnosno izmeu Luke Rijeka i Vukovara sastoji se od izgradnje
vienamjenskog kanala Dunav-Sava, ureenja rijeke Save od Slavonskog
amca-Vukovar i od Slavonskog amca do Siska za dostizanje IV klase
plovnosti te izgradnje nove eljeznike pruge visoke uinkovitosti Zagreb-
Rijeka. Hrvatski unutarnji vodni putovi dio su VII. dunavskog koridora.
Prometno znaenje vienamjenskog kanala Dunav-Sava izuzetno je vano s
obzirom da e povezivati VII. Dunavski i X. Paneuropski koridor te ogranak
Vb paneuropskog prometnog koridora. Stvaranjem mree hrvatskih
unutarnjih vodnih putova i njihovim povezivanjem s Dunavom i nadalje s
kanalom Rajna-Majna-Dunav s jedne strane te povezivanjem istih puteva
na nizinsku prugu Zagreb-Rijeka stvoreni su i zadovoljeni svi uvjeti za
uspjenu primjenu intermodalnog prijevoza.
6.4.2016.
Budua nizinska pruga Zagreb-Rijeka
UTJECAJ PROMETNOG KORIDORA PODUNAVLJE-JADRAN
NA RAZVOJ INTERMODALNOG PRIJEVOZA
Primjena intermodalnog prijevoza u upravo navedenim koridorima je od posebnog
gospodarskog znaaja jer se na taj nain ostvaruje vrlo bitna komunikacija sa znaajnim
gospodarskim i prometnim sreditima Srednje Europe. Eksploatacijom kanala Dunav-
Sava stvorit e se uvjeti za preseljenje odreenih prometnih tokova na rijeni promet
to bi trokovno odgovaralo sudionicima meunarodne robne razmjene, a odrazilo bi se
pozitivno na ukupni gospodarski razvoj Hrvatske. Prometni koridor Podunavlje-Jadran
kao intermodalni rijeno-eljezniki pravac koji povezuje Luku Rijeka s Lukom Vukovar
obuhvaao bi ukupnu duljinu od 566,9 km i to:
1. Kanal Dunav-Sava od Vukovara do amca duljina 61,4km
2. Vodni put rijeke Save IV. Klase plovnosti duljine 345,5 km (Sisak-amac)
3. Nizinsku eljezniku prugu Zagreb-Rijeka duljine 160 km.
Za valorizaciju intermodalnog prometnog pravca Podunavlje-Jadran nuno je takoer
izgraditi drugi eljezniki kolosijek izmeu Zagreba i Siska te sveobuhvatnu
rekonstrukciju rijekog i zagrebakog vorita. Projekt izgradnje nizinske pruge treba
razmatrati zajedno s projektom izgradnje vienamjenskog kanala Dunav-Sava na
koridoru Podunavlje-Jadran. Na taj nain ostvaruje se intermodalni prijevozni put
duine 566,9 km koji e povezivati Dunavski koridor VII, Paneuropski koridor X te
ogranak Vb paneuropskog prometnog koridora. U tu svrhu EU je zainteresirana za
izvedbu tih projekata i spremna je financirati putem koncesionara iz strukturnih i
kohezijskih fondova.
8
 6.4.2016.

ZAKLJUAK
POMORSKI TRANSPORT
Uloga i znaaj intermodalnog prijevoza definirani su kao dio prometne politike RH i ire regije unutar EU.
Nuno je odrediti prioritete dinamike investiranja i sustav financiranja izgradnje prometnog terminala na otoku
Krku te popratne infrastrukture. Najvei dio investicija bit e uloen u rekonstrukciju postojeih i izgradnju
novih objekata prometne infrastrukture na podruju Republike Hrvatske.

Kapitalno intenzivna ulaganja novog razvojnog potencijala u kontejnerski terminal Omialj otok Krk, nizinsku
eljezniku prugu punog profila Rijeka-Zagreb, drugog eljeznikog kolosijeka Zagreb-Sisak te izgradnju
1. RO-RO TEHNOLOGIJA
vienamjenskog rijenog puta Sava-Dunav prema nekim istraivanjima bit e profitabilna za potencijalne
privatne partnere. 2. LO-LO TEHNOLOGIJA
Postoji ekonomska opravdanost za primjenu razliitih modela IPP-a (koncesija i PIF-a) kao najprilagoenijih
modaliteta hrvatskom gospodarstvu, kao najboljeg izbora dravi, odnosno tijelima javne uprave za razvijanje 3. FO-FO TEHNOLOGIJA
pojedinih grana gospodarstva uz minimalno optereenje dravnog prorauna. Interes RH za sklapanje ugovora
na bazi IPP-a je uz financijski element svakako i izgradnja te operativno upravljanje prometnom
infrastrukturom od strane privatnog partnera.

Izgradnja i operativno koritenje kapitalnih objekata moderne intermodalne prometne infrastrukture na

meunarodnim koridorima Vb, X i VII je kljuni imbenik u strategiji razvoja prometa i gospodarstva zemalja
Sredinje Europe i Republike Hrvatske te strateka poveznica (sprega) EU sa zemljama Bliskog, Srednjeg i
Dalekog Istoka koje s 2/3 svih svjetskih potroaa/proizvoaa predstavlja najvee svjetsko trite danas i u
budunosti.

Intermodalnost podrazumijeva suradnju, a iskljuuje bespotednu konkurenciju pojedinih oblika prijevoza. RH

prua velike mogunosti za razvoj intermodalnog prijevoza stoga to treba postati brend prometne ponude
prema EU, Europi i ostatku svijeta, ali i generator razvoja gospodarstva zemalja EU i RH to podrazumijeva
stvaranje novih vrijednosti.

RO-RO TEHNOLOGIJA Prednosti RO-RO tehnologije

1. Smanjuje se zakrenost svjetskih luka,
RO-RO: roll on - roll off (dokotrljaj-otkotrljaj)
2. Nema skladitenja robe jer kamion ili drugo prijevozno sredstvo dolaze tono
Horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava na
u vrijeme kada je brod pristao u luku,
kotaima (utovarenih kamiona, prikolica, tegljaa, autobusa)
3. Ukrcaj ili iskrcaj se moe odvijati i nou bez ikakvih potekoa,
Teret se ukrcava i iskrcava s broda vlastitim kotaima preko ukrcajno -
4. RO-RO tehnologija omoguuje velike prekrcajne uinke (1 RO-RO brod
iskrcajne rampe koja spaja brodsko skladite i obalu to znai da zamjenjuje 2-3 konvencionalna broda),
jednom ukrcani teret u prijevozno sredstvo u mjestu polaska se ne 5. RO-RO tehnologija omoguuje transport robe od vrata skladita proizvoaa
pretovaruje u toku transporta do odredita. do skladita kupaca,
6. RO-RO tehnologija, u odnosu na druge tehnologije prijevoza (osim sustava
LASH), zahtijeva najnie luke investicije. RO-RO brodovi mogu obavljati
ukrcaj i iskrcaj tereta gotovo u svakoj luci jer je potreban samo operativni vez i
operativna povrina uz taj vez bez ikakvih dizalica i skladita.

Nedostaci RO-RO tehnologije

1. Nedovoljna iskoristivost brodskog prostora,
2. Utovarna rampa samog broda je 1/3 brodskog prostora.

9
 6.4.2016.

RO-RO BRODOVI SPECIJALNI RO-RO BRODOVI

CAPA - za prijevoz kamiona RO-RO BRODOVI ZA KOMBINIRANI PRIJEVOZ- prevoze robu na
CACA - za prijevoz automobila kotaima u kamionima, vagonima, ali moe prevesti i u dijelu
CONV - konvencionalni za ukrcaj vozila na kotaima na broda rasuti teret, kontejnere.
nekoliko paluba
CONT - konvencionalni brodovi za kontejnere na kotaima s STO-RO (STOWABLE RO-RO)- specijalizirani brodovi za prijevoz
drvenih proizvoda (trupaca, dasaka). Ovi brodovi prevoze IKEINE
vie paluba proizvode iz vedske u zemlje Srednje i Zapadne Europe, a
PACA - putniki trajektni brodovi za prijevoz automobila na godinji promet za to podruje iznosi 50 milijuna eura.
kraim relacijama
HYBR - osim za prijevoz RO-RO tehnologije slui i za prijevoz RO-RO BRODOVI SAMO ZA PRIJEVOZ ELJEZNIKIH VAGONA
drva, nafte, ulja i tekih tereta

RO-RO KONTEJNERSKI BROD LO-LO TEHNOLOGIJA

LO-LO: lift on - lift off (podigni-spusti)

Vertikalan ukrcaj i iskrcaj tereta ujedinjenog u paletama ili

kontejneru.

Prednosti LO-LO tehnologije:

Utede u trokovima prijevoza (prijevoz robe u kontejnerima)

Nedostaci LO-LO tehnologije:

1. Velika ulaganja u luku prekrcajnu tehnologiju.
2. Velika ulaganja u brod.

10
 6.4.2016.

LO-LO BRODOVI
MEDITERANSKE LUKE
LO-LO brodovi za prijevoz kontejnera mogu se svrstati u sljedee skupine:
POTPUNO KONTEJNERSKI BRODOVI (FULL CONTAINER SHIPS)
namijenjeni su iskljuivo za prijevoz kontejnera te imaju smjetaj
kontejnera u unutranjosti broda i u vie redova na palubi broda.
DJELOMINO KONTEJNERSKI BRODOVI (PARTICULAR CONTAINER
SHIPS) kombinirani su za prijevoz kontejnera, ali i dijelom za prijevoz
generalnog tereta.
PREUREDIVI KONTEJNERSKI BRODOVI (CONVERTIBLE CONTAINER
SHIPS) mogu se preurediti za prijevoz kontejnera, a mogu se koristit i
za prijevoz nekontejneriziranog tereta.
Napomena: Luke oznaene utom bojom u posljednjih 5 godina ostvarile su rast vei od 130%.
SEA-TRAIN BRODOVI imaju tri palube s tranicama koje slue za Izvor: http://www.iaphworldports.org/LinkClick.aspx?fileticket=PMewveDCUUg%3d&tabid=4879
prijevoz kontejnera koji se razmjetaju unutar broda po tranicama.

MEDITERANSKE LUKE VODEE LUKE U SJEVERNOJ EUROPI

Napomena: Luka oznaena utom bojom u posljednjih 5 godina ostvarila je rast vei od 130%.
Izvor: http://www.iaphworldports.org/LinkClick.aspx?fileticket=PMewveDCUUg%3d&tabid=4879 Izvor: http://www.iaphworldports.org/LinkClick.aspx?fileticket=PMewveDCUUg%3d&tabid=4879
Napomena: Luke oznaene utom bojom u posljednjih 5 godina ostvarile su rast vei od 150%.

11
 6.4.2016.

EUROPSKE KONTEJNERSKE LUKE TRIPLE E

(1000 TEU)
Najnovija klasa brodova koja se proizvodi za danskog brodarskog
magnata Maersk Line nazvana je Triple E za zadovoljavanje tri
glavne svrhe: ekonomske uinkovitosti, energetske
uinkovitosti i ekolokih poboljanja.
Triple-E proizvodi 20 posto manje CO2 po kontejneru u odnosu
na Emma Maersk te 50 posto manje od prosjeka industrije
Azije i Europe. Takoer, troi 35 posto manje goriva po
kontejneru nego brodovi manjeg kapaciteta (13100 TEU).
Triple E brod je znaajan korak prema rjeavanju ekolokih
izazova povezanih s prijevozom robe diljem svijeta.
Cijena ovog broda je oko 190 milijuna dolara, a maksimalna
brzina 23 vora.

Izvor: http://www.portofrotterdam.com/SiteCollectionDocuments/Top%2020%20European%20container%20ports.pdf

TRIPLE E MAERSK MC-KINNEY MOLLER

Najnoviji brod Maersk Line, Maersk Mc-Kinney Moller, porinut je 28.06.2013.

12
 6.4.2016.

FO-FO: float on - float off (doplutaj-otplutaj)

MSC OSCAR Horizontalan i vertikalan ukrcaj-iskrcaj mauna (bari, teglenica) u i iz LASH
brodova.
Mauna je plovno sredstvo bez vlastitog pogona, razliitih oblika, dimenzija
i nosivosti. Maune su pravokutnog oblika, izgraene su od elika ili
fiberglasa.
Nakrcanu maunu u luci, terminalu od mjesta ukrcaja do broda nosaa
potiskuje-gura remorker i kada stigne do broda nosaa, brod ju pomou
vlastitih dizalica ili dizala podie zajedno s teretom iz mora te ju smjeta
horizontalno na jednu od svojih paluba.

Najnoviji brod MEDITERRANEAN SHIPPING COMPANY S.A., MSC Oscar, porinut

je 08.01.2015. Ukupna nosivost ovog broda je 19 224 TEU te je stoga trenutno
najvei kontejnerski brod na svijetu. Plovi pod panamskom zastavom, a sagraen
je u Daewoo Industry Shipbuilding u Junoj Koreji.

Vrste brodova nosaa mauna:

Prednosti FO-FO tehnologije: LASH BRODOVI (eng. Lighter Aboard ship) u upotrebi je od 1969. godine.
LASH brod ima kapacitet 73 maune po 375 tona nosivosti; a brod ima
Konvencionalni (obini) brod vri ukrcaj/iskrcaj 100 t za 1h,
dizalicu 500 tona.
kontejnerizirani brod 600 t za 1h dok LASH brod 1500-2000 t
SEE - BEE (morska pela) u upotrebi je od 1972. godine. SEE-BEE brod ima
za 1h. kapacitet 38 mauna po 850 tona. Brod ima vlastitu dizalicu tzv. SYNCROLIFT
Ne optereuju se luke ve se odvija izvan nje. kapaciteta 2000 tona.
BACAT BRODOVI (Barges Aboard Catamaran) su u upotrebi od 1976.
godine. BACAT brodovi mogu ukrcati 10 mauna po 140 tona, a dizalica ima
Nedostaci FO-FO tehnologije: nosivost od 400 tona koja istovremeno podie ili sputa po dvije maune.
1. FO-FO tehnologija se ne moe primijeniti (iskrcaj i ukrcaj) pri FEEDER - LASH je plovei dok duljine 80 m, irine 27 m, brzine 8 vorova,

nepovoljnim vremenskim prilikama. moe prenijeti 8-10 LASH mauna. Ovakav brod se uroni u vodu do
odreenog gaza kada na njegovu palubu doplutaju (ukrcaj) ili otplutaju
2. Velik poetni kapital za gradnju jedne maune. (iskrcaj) maune s teretom nakon ega se tankovi isprazne (ukrcaj), a brod
3. Usluge remorkera koji je neophodan, su vrlo skupe u svim izroni iz vode do odreenog gaza i tako nakrcan prevozi maune do lokalnih
lukama svijeta. morskih luka ili pristanita u unutranjosti plovnih rijeka.

13
 6.4.2016.

KONTEJNERIZACIJA I PALETIZACIJA

PALETIZACIJA
Palete se prema dimenzijama dijele na:

Palete se prema obliku razlikuju: 1. A palete: 1.200 x 800 mm

2. B palete: 1.200 x 1.000 mm
3. C palete: 1.600 x 1.200 mm
1. Ravne palete (EURO-PALETE) 4. D palete: 1.800 x 1.200 mm
2. Palete s nadgraem (ravnoj drvenoj paleti se dograde bone
stijene ili vertikalni stupovi ako se slau jedna na drugu)
3. Boks palete (slue za transport i skladitenje sitnog rasutog Najee su upotrebi palete A i B ili Euro palete. Palete
tereta) A slue za distribuciju pia, a palete B u preraivakoj
4. Specijalne palete (koriste se za transport i skladitenje robe industriji. Palete C i D koriste se u pomorskom i
kojoj je potrebna posebna briga). rijenom transportu te se zovu LUKE PALETE.

14
 6.4.2016.

DRVENA BOX PALETA EKONOMSKE PREDNOSTI PALETIZACIJE

1. Ubrzava utovar i istovar robe, to znatno utjee na poveanje

proizvodnosti rada gospodarskih subjekata;
2. Omoguuje utede u prostoru i to kako pri skladitenju tako i pri
njenom transportu;
ROTACIJSKA PALETA
3. Pospjeuje upotrebu raznih mehaniziranih i automatiziranih
ureaja i sredstava prilikom manipulacije, to znatno ubrzava
transport i distribuciju robe;
4. Olakava fiziki rad zaposlenih radnika i smanjuje trokove kvara,
loma , rastura, krae i raznih dr. gubitaka.

KONTEJNERIZACIJA EKONOMSKE PREDNOSTI KONTEJNERIZACIJE

1. Utede u pakiranju i signiranju robe (kod pomorskog

prijevoza iznose ak do 80%);
TIP DUINA BRUTO ZAPREMNINA 2. Mogunost transporta robe od vrata do vrata bez
TEINA
pretovara;
1A 40 stopa 30 tona 70 m3
1B 30 stopa 25 tona 54 m3 3. Smanjenje rizika od oteenja, krae loma i rastura robe;
1C 20 stopa 20 tona 36 m3
1D 10 stopa 10 tona 17 m3
4. Bolje koritenje transportnih i skladinih kapaciteta;
5. Lake i bre carinjenje robe i dr. administrativnih poslova.

15
 6.4.2016.

MSC OSCAR
IZGRAENO DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
2014 396 59 19224 193000 MSC (vicarska)

NAJVEI
KONTEJNERSKI
BRODOVI

CSCL GLOBE MSC NEW YORK

IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA IRINA MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
2014 (Heavy Industry, South Korea) CSCL Globe 400 58,6 19100 187541 CSCL (Kina) (m) (m)
2014 MSC New York 399 54 18270 176490 MSC (vicarska)

1. Plovi pod zastavom Hong Konga.

16
 6.4.2016.

MAERSK MC-KINNEY MOLLER CMA CGM MARCO POLO

IZGRAENO DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
2013 398 58 18270 174500 Maersk (Danska) 2012 CMA CGM Marco Polo 396 54 16020 175343 CMA CGM (Francuska)

CMA CGM ALEXANDER VON

CMA CGM JULES VERNE
HUMBOLDT
IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
2013 CMA CGM Alexander von Humboldt 396 54 16020 153022 CMA CGM (Francuska) 2013 CMA CGM Jules Verne 396 54 16020 153022 CMA CGM (Francuska)

17
 6.4.2016.

EMMA MAERSK CSCL STAR

IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
2006 Emma Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska) 2010 CSCL Star 366 52 14074 165300 CSCL (Kina)

VODEA SVJETSKA PODUZEA ZAKUPODAVATELJI NAJVEE SVJETSKE KONTEJNERSKE LUKE

KONTEJNERA (1000 TEU)
REDNI NAZIV KONTEJNERSKI % PROCENT. VRIJEDNOST % SJEDITE
BROJ PODUZEA PARK U 000 TEU UDIO UDIO REFRI KONTEJNERSKOG UDIO
TANK TEU PARKA U MLN USD
1. Genstar 950 32,6 1,6 2125 27,8 San Francisco,
USA
2. Tiplook Group 430 14,8 1,0 925 12,1 London, UK

3. Transamerica 300 10,3 5,0 825 10,8 New York,

Leasing USA
4. Triston 200 6,8 5,0 550 7,1 San Francisco,
Container USA
5. Trans Ocean 200 6,8 8,0 630 8,2 San Francisco,
Ltd USA
6. Textainer 150 5,1 0,3 300 3,9 San Francisco,
Group USA
7. Sea Containers 120 4,1 17,0 550 7,1 London, UK
Ltd
8. Cronos 110 3,8 10,0 385 5,2 London, UK
Container
9. Matson Leasing 90 3,0 - 180 2,3 San Francisco,
USA
10. Clou Group 70 2,4 - 140 1,8 Trieste, Italy

Ostala 300 10,3 10,0 1050 13,7

poduzea Izvor: http://www.portofrotterdam.com/SiteCollectionDocuments/Top%2020%20World%20container%20ports.pdf
UKUPNO 2920 100,0 4,2 7660 100,0

18
 6.4.2016.

VODEI BRODARI U KONTEJNERSKOM TRANSPORTU, MEDITERRANEAN SHIPPING COMPANY S.A.

01.05.2015. (TEU)
(MSC)

Osnovao ju je 1970. godine u Bruxellesu kapetan Gianluigi

Aponte
Sjedite: eneva
Predstavnitvo u Hrvatskoj: MSC Croatia pomorska
agencija i otpremnistvo d.o.o., Korzo 11, Rijeka

STATISTIKA
1. 480 ureda koji posluju u 150 zemalja,
2. Preko 24 000 zaposlenih,
3. flota od 480 kontejnerskih plovila ukupnog kapaciteta
od 2 milijuna i 600 tisua TEU.

Izvor: United Nations Conference on Trade and Development: Review of Maritime Transport 2015, str. 37

MAERSK LINE CMA CGM S.A.

Osniva: Arnold Peter Moller
Godina osnivanja: 1928 Osniva: Jacques Saad

Sjedite: Kopenhagen (Danska) Godina i mjesto osnivanja: 1978., Marseille (Francuska)

Predstavnitvo u Hrvatskoj: MAERSK CROATIA d. o. o. , Sjedite: Marseille (Francuska)

Fiorella La Guardia 13, Rijeka Predstavnitvo u Hrvatskoj: CMA CGM CROATIA D.O.O., rtava faizma
2, Rijeka

STATISTIKA
STATISTIKA
1. 374 ureda u 116 zemalja,
1. 655 ureda u 160 zemalja,
2. 30 100 zaposlenih,
2. Preko 22 000 zaposlenih,
3. Flota od 604 kontejnerska broda ukupnog kapaciteta od 3 milijuna
TEU. 3. Flota od 470 brodova ukupnog kapaciteta od 1 milijuna i 880 tisua
TEU.

19
 6.4.2016.

LISTA NAJVEIH IZGRAENIH KONTEJNERSKIH BRODOVA

RANG IZGRAENO NAZIV BRODA DUINA (m) IRINA (m) MAXIMUM TEU BRUTO TONAA VLASNIK
10 VODEIH BRODOGRADILITA, 30.06.2014.
1
2
2014
2014
MSC Oscar
CSCL Globe
396
400
59
58,6
19224
19100
193000
187541
MSC (vicarska)
CSCL (Kina) (mil CGT)
3 2013 Magleby Maersk 398 58 18270 174500 Maersk (Danska)
4 2014 MSC New York 399 54 18270 176490 Maersk (Danska)
5 2013 Madison Maersk 398 58 18270 174500 MSC (vicarska)
6 2013 Maersk Mc-Kinney Moller 398 58 18270 174500 Maersk (Danska)
BRODOGRADILITE DRAVA TONAA (mil CGT)
7 2013 Majestic Maersk 398 58 18270 174500 Maersk (Danska) Hyundai Heavy Industry - Ulsan Juna Koreja 11.02
8 2013 Mary Maersk 398 58 18270 174500 Maersk (Danska)
9 2013 Marie Maersk 398 58 18270 174500 Maersk (Danska)
Daewoo Shipbuilding - Okpo Juna Koreja 5.96
10 2012 CMA CGM Marco Polo 396 54 16020 175343 CMA CGM (Francuska) Samsung Heavy Industry - Geoje Juna Koreja 5.50
11 2013 CMA CGM Alexander von Humboldt 396 54 16020 153022 CMA CGM (Francuska)

12 2013 CMA CGM Jules Verne 396 54 16020 153022 CMA CGM (Francuska)
Hyundai Mipo - Ulsan Juna Koreja 4.82
13 2006 Emma Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska) Imabari Shipbuilding - Marugame Japan 4.18
14 2006 Estelle Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska)
15 2007 Eleonora Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska)
STX Offshore and Shipbuilding Juna Koreja 3.88
16 2007 Evelyn Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska) Japan Marine United Japan 3.36
17 2007 Ebba Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska)
18 2007 Elly Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska) Shangai Waigaoqiao - Shangai Kina 2.84
19 2007 Edith Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska) Yangzijiang Shipbuilding Kina 2.6
20 2008 Eugen Maersk 397,7 56,4 15500 151687 Maersk (Danska)
21 2010 CSCL Star 366 52 14074 165300 CSCL (Kina) Hudong Zhonghua Shipbuilding Kina 2.38
22 2011 CSCL Saturn 366 52 14074 158000 CSCL (Kina)
23 2011 CSCL Mercury 366 52 14074 155470 CSCL (Kina)
Izvor: izraeno prema podacima s http://www.statista.com/statistics/257865/leading-shipbuilding-companies-worldwide-based-on-volume/
24 2011 CSCL Mars 366 51,2 14074 150853 CSCL (Kina)
25 2012 CSCL Uranus 366 52 14074 150853 CSCL (Kina)
26 2012 CSCL Neptune 366 52 14074 150853 CSCL (Kina)
27 2011 CSCL Jupiter 365,5 52 14074 158000 CSCL (Kina)

Izvor: http://www.moggom.com/list-of-largest-container-ships

NAJVEE KONTEJNERSKE RUTE U 2013. TEHNIKI PARAMETRI ISO KONTEJNERA

POLAZITE ODREDITE TEU (milijuni)
Azija Sjeverna Amerika 23.125
Azija Sjeverna Europa 13.706
Azija Mediteran 6.739
Azija Bliski Istok 5.014
Sjeverna Europa Sjeverna Amerika 4.710
Australija Daleki Istok 2.923
Azija Istona obala June Amerike 2.131
Sjeverna Istona obala June Amerike 1.680
Europa/Mediteran
Sjeverna Amerika Istona obala June Amerike 1.306
Izvor: http://www.worldshipping.org/about-the-industry/global-trade/trade-routes

20
 6.4.2016.

KONTEJNER CISTERNA S OKVIROM KONTEJNERI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA

NATOVARENI NA ELJEZNIKI VAGON

FEEDER SERVIS BRODOVI

Kontejnerski brodovi manjeg kapaciteta do 1500 TEU jedinica, a
svrha im je da razvoze kontejnere sa veih mega kontejnerskih
brodova u manje luke to jest iz HUB luka u SPOKE luke ili
dovoze kontejnere iz manjih luka (SPOKE luka) u glavnu
kontejnersku luku (HUB luka) radi ukrcavanja na brod.

21
 6.4.2016.

PITANJA ZA PREDROK
1. Kada i gdje je donesena Konvencija UN-a o meunarodnom multimodalnom transportu.
Navedite definiciju multimodalnog transporta.
2. Navedite koje podatke sadri multimodalni transportni dokument.
3. Navedite multimodalne transportne tehnologije.
4. Objasnite huckepack tehnologiju te tri osnovne tehnologije (RO-LA). Problematika RO-LA vlakova
u Hrvatskoj.
5. Objasnite RO-RO tehnologiju te navedite njene prednosti i nedostatke.
6. Navedite i objasnite RO-RO brodove.
7. Objasnite LO-LO tehnologiju te navedite njene prednosti i nedostatke.
8. Uloga i karakteristika Mediteranskih luka.
9. Navedite i objasnite LO-LO brodove.
10. Navedite tri vodee luke u Sjevernoj Europi.
11. Koji su najvei kontejnerski brodovi.
12. Navedite karakteristike TRIPLE-E broda.
13. Objasnite FO-FO tehnologiju te navedite njene prednosti i nedostatke.
14. Navedite i objasnite palete prema dimenzijama.
15. Navedite ekonomske prednosti kontejnerizacije.
16. Navedite tri najvee svjetske kontejnerske luke.
17. Objasnite feeder servis brodove.

22