Parametri MAG zavarivanja

Parametri MAG zavarivanja su najutjecajniji imbenik o kojem ovisi kvaliteta dobivenog zavarenog spoja. Na
kvalitetu zavarenog spoja kod MAG zavarivanja najvie utjeu:

jakost struje,
zavarivanja,
brzina zavarivanja,
slobodni kraj ice,
napon,
induktivitet,
protok zatitnog plina.

Podeavanjem ovih parametara regulira se nain prijenosa metala u elektrinom luku to direktno utjee na
kvalitetu zavarenog spoja.

STRUJA ZAVARIVANJA

Struja zavarivanja je jedan od glavnih parametara koji utjee na nain prijenosa metala u elektrinom luku. O
struji zavarivanja ovise: stabilnost luka, penetracija, koliina taline te brzina zavarivanja. Jakost struje ovisi o
debljini i vrsti materijala koji se zavaruje, poloaju zavarivanja te promjeru ice. Brzina dovoenja ice
proporcionalno ovisi o jakosti struje. to je struja vea i brzina dovoenja ice je vea.
NAPON

O naponu zavarivanja ovisi: nain prijenosa metala u elektrinom luku, stabilnost elektrinog luka te njegova
duljina i irina. Duljina elektrinog luka proporcionalna je naponu. Dulji elektrini luk zahtjeva vei napon to
rezultira irim zavarom i manjom penetracijom. Potrebni napon za pravilno izvoenje postupka varira ovisno o
razliitim vrstama prijenosa metala i promjeru dodatnog materijala. Kod prijenosa kratkim spojevima koriste se
niski naponi od 13 do 21 V. Prijenos prijelaznim lukom zahtijeva napon od 22 do 25 V. trcajui luk zahtijeva
napon od 25 do 40 V.

Najee se unosi struja zavarivanja ili brzina dovoenja ice, a onda se napon automatski podeava, preko
sinergijskih krivulja.

BRZINA ZAVARIVANJA

Brzina zavarivanja je faktor koji direktno utjee na produktivnost postupka zavarivanja. Brzina zavarivanja se
podeava u skladu s poloajem zavarivanja i jakosti struje zavarivanja. Promjena brzine zavarivanja utjee na
izgled profila zavara kao i na njegova mehanika svojstva. Poveanjem brzine zavarivanja profil zavara se suava
i penetracija opada, dok smanjenjem brzine zavarivanja zavar postaje iri i penetracija dublja.

SLOBODNI KRAJ ICE

Slobodni kraj ice je udaljenost od vrha kontaktne vodilice do poetka elektrinog luka. Slobodni kraj ice je
vaan parametar i utjee na jakost struje koja protjee kroz elektrini luk. Poveanje slobodnog kraja ice
poveava strujni otpor i struja u luku se smanjuje dok smanjivanje slobodnog kraja ice dovodi do smanjenja
otpora i poveanja jakosti struje. Razlikuje se za razliite prijenose metala. Kod prijenosa kratkim spojevima
trebao bi iznositi od 10 do 12 mm. Kod prijenosa trcajuim lukom ili pak zavarivanja impulsnim strujama iznosi
od 19 do 25 mm. Za konstantnu dubinu penetracije vrlo je bitno odravati jednaku duljinu slobodnog kraja ice.
INDUKTIVITET

Induktivitet je karakteristina kontrolna varijabla modernih izvora struje za MAG zavarivanje. Induktivitet ima
utjecaj samo na neke naine prijenosa metala u elektrikom luku (posebno kod prijenosa kratkim spojevima).
Poveanjem induktiviteta smanjuje se frekvencija kapljica u prijenosu kratkim spojevima. Induktivitet je
parametar kojim opisujemo brzinu porasta jakosti struje unutar vremenskog perioda nakon ostvarivanja
kratkog spoja. Induktivitet je jedan od glavnih parametara koji se moe podesiti na izvoru struje za zavarivanje
MAG postupkom. Koristi se kod zavarivanja kratkim spojevima dok se kod ostalih naina prijenosa metala u
elektrinom luku ne koristi jer ne dolazi do kratkog spoja nego je jakost struje priblino kontinuirana. Koristi se
zbog finog podeavanja parametara zavarivanja ime se postie efikasniji prijenos metala u elektrinom luku i
eljeni izgled zavara. Induktivitet se podeava prema debljini radnog komada, vrsti osnovnog materijala,
poloaju zavarivanja te vrsti zavarenog spoja. Dananji moderni izvori struje za zavarivanje imaju automatsku
regulaciju induktiviteta ovisno o nizu podeenih parametara.
PROTOK PLINA

Pravilan izbor odgovarajueg plina te njegovog protoka za zavarivanje je od znaajnog utjecaja to se odraava
na penetraciju, irinu zavara, brzinu zavarivanja, zagrijavanje radnog komada, profil zavara, itd. Protok zatitnog
plina ovisi o jakosti struje, promjeru ice, obliku spoja, mjestu i uvjetima zavarivanja. Poveana potronja
zatitnog plina javlja se na otvorenom prostoru i pri zavarivanju kutnih spojeva sa vanjske strane. U sluaju
premalog protoka plina moe doi do pojave poroznosti. Poveanje jakosti struje zahtijeva i poveanje protoka
zatitnog plina da bi se smanjila mogunost pojave greaka u zavarenom spoju.
Argon (Ar) - najee koriten inertni plin. Ima nisku energiju ionizacije to za posljedicu imam profil zavara u
obliku prsta te lake paljenje luka. Glavni je sastojak plinskih mjeavina za MAG zavarivanje.
Helij (He) - Ima visoku toplinsku vodljivost to za posljedicu ima profil zavara koji je iri ali uz manju penetraciju.
Ugljini dioksid (CO2) - inertan pri sobnoj temperaturi,ali u elektrinom luku postaje aktivan plin. Poveanjem
udjela CO2 u mjeavini poveava se iznos kritine struje zavarivanja,smanjuje se stabilnost luka, poveava se
trcanje i gubitak metala. U manjem omjeru u mjeavini s argonom pridonosi stabilnosti luka i smanjuje kritinu
struju zavarivanja te se postie dobro kvaenje taline i oblik zavara u obliku prsta.
Kisik (O2) - u malim koliinama 1-5% u mjeavini sa argonom prua dobru stabilnost luka i odlian izgled zavara.
Vodik (H2) - u malim koliinama 1-5% u mjeavinama s argonom slui kao zatitni plin pri zavarivanju
nehrajuih elika i legura nikla. Velika toplinska vodljivost rezultira poboljanim kvaenjem i omoguuje vee
brzine zavarivanja.
Dvokomponentne mjeavine plinova kod MAG zavarivanja javljaju se u dva oblika kao mjeavina argona i CO2 ili
argona i kisika. Mjeavina argona i CO2 koristi se najee za ugljine elike te su mogua sva etiri naina
prijenosa metala u elektrinom luku. trcajui luk zahtjeva udio CO2 manji od 18%. Primjenjuju se i pri
prijenosu impulsnim lukom kod zavarivanja nehrajuih elika gdje je udio CO2 manji od 4% i kod ugljinih
elika gdje je 17 manji od 18%. Kod prijenosa kratkim spojevima udio CO2 je do 20%. Mjeavine argona i kisika
koriste se i na nehrajuim i na ugljinim elicima. Slika 12. pokazuje razlike u penetraciji kod
dvokomponentnih plinskih mjeavina u odnosu na isti CO2 dok tablica 4. Daje uvid u njihova svojstva.
NAINI PRIJENOSA MATERIJALA U ELEKTRINOM LUKU

Kod zavarivanja MAG postupkom poznata su etiri naina prijenosa metala u elektrinom luku i to su: prijenos
metala kratkim spojevima, prijenos metala prijelaznim lukom, prijenos metala trcajuim lukom i prijenos
metala impulsnim lukom. Nain prijenosa metala u elektrinom luku ovisi, kako je ve prethodno objanjeno, o
naponu, jakosti struje, vrsti zatitnog plina, polaritetu i dodatnom materijalu. U nastavku e biti objanjeni svi
naini prijenosa metala u elektrinom luku sa nekim specifinostima vezanim za primjenu te e biti navedeni
neki osnovni zatitni plinovi i plinske mjeavine podobne za svaki od naina prijenosa

Prijenos metala kratkim spojevima

Prijenos metala kratkim spojevima (eng. Short-Circuit Metal Transfer) je takav prijenos metala kod kojeg se
kontinuirano dobavljana ica tali uslijed kratkih spojeva. Prijenos materijala se dogaa kad je elektroda (ica) u
kratkom spoju sa osnovnim materijalom ili talinom. To je proces kod kojeg je karakteristian mali unos topline.
Na uspjenost ovog naina prijenosa metala utjee promjer elektrode i vrsta zatitnog plina.

Pri prijenosu metala kratkim spojevima,u usporedbi sa ostalim nainima, koristi se manji napon i manja jakost
struje zavarivanja. Karakteristine vrijednosti napona kreu se od 13 do 21V dok se struje zavarivanja kreu od
50 do 170A. Broj ciklusa pri ovom nainu prijenosa metala dostie i 200 ciklusa/sekundi. Zbog malog unosa
topline posebno je pogodan za zavarivanje tanjih materijala (0,6-5,0 mm), a esto se koristi pri zavarivanju
korijena kod cjevovoda. Elektrode koje se koriste pri ovom nainu prijenosa metala promjera su od 0,6 mm do
1,1 mm u zatitnoj atmosferi 100% CO2 ili u mjeavini sa 75-80% argona sa 25-20% CO2. Mogue su jo
mjeavine argona i O2 ili kod nekih posebnih aplikacija mjeavine s tri komponente: argon,CO2 i O2. Prednosti
ovog naina prijenosa metala su: mogunost zavarivanja u svim poloajima, dobro podnosi greke u pripremi
zavara, manje deformacije zavara uslijed manjeg unosa topline, velika iskoritenost elektrode-vie od 93%.
Ogranienja ovakvog prijenosa metala su: kod rada na terenu potrebno zatititi podruje zavarivanja od
utjecaja vjetra, pojava pretjeranog trcanja i nedovoljno protaljivanje ako nije dobra kontrola procesa, samo za
tanje materijale.

Prijenos metala prijelaznim lukom

Prijenos metala prijelaznim lukom (eng. Globular Transfer) je nain prijenosa kod kojeg se kontinuirano
dobavljana ica tali uslijed kombiniranog djelovanja kratkih spojeva i naina prijenosa metala trcajuim lukom.
Kapljice u prijelaznom luku su vee, nepravilno oblikovane te imaju vei promjer od promjera elektrode (slika
8.) to je posljedica veeg napona (22-25V) i vee struje zavarivanja (170-235A). Ovaj nain karakterizira teka
kontrola plinskoj mjeavini argona i CO2. Danas se vie ne koristi i uspjeno je zamijenjen prijenosom metala
impulsnim lukom. Prednosti ovog naina prijenosa su: uporaba jeftini zatitni plin i plinske mjeavine,
mogunost zavarivanja velikim brzinama, jeftini dodatni materijal, jeftina oprema za zavarivanje. Ogranienja
ovog naina su: skupa naknadna obrada zbog prskanja te manja iskoritenost elektrode (87-93%).

Prijenos metala trcajuim lukom

Prijenos metala trcajuim lukom (eng. Axial Spray Transfer) je nain prijenosa metala u elektrinom luku kojeg
karakterizira velik unos topline pri emu se kontinuirano dobavljana ica tali uslijed te topline i u obliku malih
kapljica, slobodnim padom, putuje du elektrinog luka bez da elektroda dodiruje radni komad. Odabir ovog
naina prijenosa ovisi o debljini osnovnog materijala i mogunosti zavarivanja u odreenim, povoljnim,
poloajima. Naziv je dobio zbog toga to te male kapljice padaju aksijalno na radni komad.

Parametri zavarivanja su vei nego kod prethodnih naina prijenosa metala i iznose: za napon: 25-40V i za
struju zavarivanja: 200-600A. Da bi se postigao nain prijenosa trcajuim lukom koriste se plinske mjeavine:
argon+1,5% O2 i argon+CO2 (gdje % CO2 mora biti manji od 18%). Duboka penetracija dobiva se
plinskom mjeavinom od 95% argona+5% O2 dok se plinskim mjeavinama u kojima ima vie od 10% CO2 zavar
zaobljuje i ima manju penetraciju. Prijenos metala trcajuim lukom koristi se za zavarivanje ugljinih elika,
visokolegiranih elika kao i legura nikla. Prednosti ovog naina su: velik depozit, velika iskoritenost elektrode
(vie od 98%), mogunost koritenja irokog spektra dodatnih materijala i velikog raspona promjera ice, nema
prskanja i ne zahtjeva naknadno ienje, vrlo lako za automatiziranje. Nedostaci ovog postupka su:
ogranienost u vidu poloaja zavarivanja, zatitni plinovi su skuplji nego kod prijanjih naina i mogunost
primjene samo na debljim materijalima.

Prijenos metala impulsnim lukom

Prijenos metala impulsnim lukom (eng. Pulsed Spray Transfer) je visoko kontrolirana verzija trcajueg luka.
Izvori struje generiraju promjenjiv oblik struje (mijenja se od vrne vrijednosti do vrijednosti osnovne struje) tj.
impuls. Kad je iznos struje maksimalan tj. kad dosegne vrnu vrijednost impulsne struje jedna kapljica se odvaja
i putuje slobodnim padom du elektrinog luka. Nakon toga vrijednost struje pada na osnovnu vrijednost koja
osigurava stabilnost elektrinog luka i srednju vrijednost unosa topline. Frekvencija impulsnog zavarivanja
proporcionalno raste s brzinom dovoenja ice. Kombinacijom ta dva parametra regulira se srednja struja
zavarivanja koja omoguuje zavarivanje irokog spektra debljine osnovnog materijala impulsnim lukom.
Elektrode koje se koriste pri ovom nainu prijenosa materijala su: pune elektrode (promjera od 0,8 mm do 1,6
mm) i prakom punjene elektrode (promjera od 1,1 mm do 2,0 mm). Ovaj nain prijenosa postie se samo
plinskim mjeavinama bogatim argonom, dok se kod ugljinih elika mogu koristiti plinske mjeavine s
maksimalno 18% CO2. Prednosti ovog naina su: izostanak ili vrlo malo prskanja, smanjene deformacije uslijed
manjeg unosa topline, mogunost automatiziranja, mogue velike brzine zavarivanja, velika iskoritenost
elektrode. Nedostaci su: oprema je skuplja nego kod prijanjih metoda, zatitne plinske mjeavine su skuplje,
dodatna zatita zavarivaa zbog vee energije elektrinog luka.
EKSPERIMENTALNI DIO

Koriteno:

Fronius TPS 320i

Zatitni plin Ferroline C18 M21
Dodatni materijal SG2 1,2 mm
Osnovni materijal S235, = 10 mm

Ispitivanje se vrilo za tri razliita sluaja slobodnog kraja ice 12, 17 i 22 mm, te za svaki taj iznos ispitalo se
utjecaj kvalitete sinergijske karakteristike za tri naina korekcije visine luka (-10, 0, 10).

Slobodni kraj ice 12 mm

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost -10. (Daje nam nestabilan elektrini luk)

Na slici prikazan je navar (1.A) koji je navaren nestabilnim elektrinim lukom. Karakterizira ga velik broj kapljica
na osnovnom materijalu, koje su posljedica velikog trcanja tokom navarivanja i nejednolik izgled.

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost 0. (Daje nam stabilan elektrini luk)
Na prikazan je navar stabilnog elektrinog luka. Vidljive su sitne kapljice na osnovnom materijalu, koje su
posljedica trcanja tokom navarivanja. Njihova pojava nije karakteristina za ove parametre.

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost +10. (Daje nam granino stabilan elektrini luk)

Prikazani navar (3.A) karakterizira dobar estetski izgled, talina je tokom navarivanja razlivena bez brazdanja i
trcanje je minimalno.

Slobodni kraj ice 17 mm

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost -10. (Daje nam nestabilan elektrini luk)

Ako se usporedi dinamika karakteristika elektrinog luka navara 1.A i navara 1.B vidljivo je,
da je za manji slobodni kraj ice elektrini luk nestabilniji, kojeg karakteriziraju
nekontrolirani skokovi napona i struje. Moe se opaziti sa slike 44., da je zbog kapljica na
osnovnom materijalu, tijekom navarivanja bilo prisutno jako trcanje. Oblik navara je
nejednolik i povrina mu je narebrena.
Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost 0. (Daje nam stabilan elektrini luk)

Na slici prikazan je navar (2.B) stabilnog elektrinog luka. Odlikuje ga izvrstan estetski izgled i kvaliteta. Tokom
navarivanja nije se pojavilo trcanje i po cijeloj duini se jednoliko razlila talina bez brazdanja.

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost +10. (Daje nam stabilan elektrini luk)

Na slici prikazan je navar 3.B kojeg karakterizira dobar estetski izgled, ujednaenost kroz
cijelu duinu. Tokom navarivanja trcanje nije bilo prisutno, te se talina razlila ravnomjerno
bez brazdanja. irina navara se je poveala u odnosu na ranije primjere navara, to se je i
oekivalo jer se je napon poveao.

Slobodni kraj ice 22 mm

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost -10. (Daje nam nestabilan elektrini luk)

Na slici prikazan je navar koji je karakteristian za nestabilan elektrini luk. Na povrini

osnovnog materijala ima puno kapljica to ukazuje na veliko trcanje tokom navarivanja.
Oblik zavara je nejednolik po duini i irini, te mu je povrina narebrena.

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost 0. (Daje nam stabilan elektrini luk)

Na prikazan je navar stabilnog elektrinog luka. Na osnovnom materijalu vidljiva je mala prisutnost kapljica,
koje su posljedica blagog trcanja tokom navarivanja. trcanje nije karakteristino za tako postavljene
parametre.

Korekcija visine luka za postavljenu vrijednost +10. (Daje nam granino stabilan elektrini luk)

Na slici 54. prikazan je navar (3.C) za postavljenu funkciju +10. Nisu se pojavile kapljice koje
bi bile posljedica trcanja tokom navarivanja, te navar cijelom svojom duinom ima ujednaen
izgled. Dakle, lokalne nejednakosti perioda i kratkog spoja nisu utjecale na izgled navara.
ANALIZA REZULTATA

Iz tablice 9. vidljivo da je najvee vrijeme trajanja perioda u sva tri sluaja slobodnog kraja ice najvea za iznos
Korekcije visine luka +10. Naime, za taj iznos Korekcije visine luka (+10) znatno je povean period trajanja
elektrinog luka. Iz prikazanih rezultata vidljivo je, da je za manje iznose Korekcije visine luka (-10, 0) frekvencija
vea, trajanje kratkog spoja je krae. Tokom eksperimenta kako se poveavao slobodni kraj ice struja
navarivanja je padala (poveanje otpora), unesena toplina se smanjivala, a napon se poveavao. Vidljivo je da u
sva tri pokusa najnestabilniji elektrini luk se javljao za iznos Korekcije visine luka -10. Periode su bile
neujednaene, te dinamike karakteristike napona i struje navarivanja imale su nekontrolirane skokove. Navari
(1.A, 1.B, 1.C) su neujednaenog profila po duini i irini te je tokom navarivanja bilo prisutno jako trcanje.

Za neutralnu visinu luka 0 u sva tri pokusa kod dinamikih karakteristika jednoliko su rasporeene periode i
trajanje kratkog spoja kod struje i napona je jednako. Navari (2.A, 2.B, 2.C) za tu vrijednost korekcije visine luka
pravilnog su izgleda kroz cijelu duinu te nema kapljica na osnovnom materijalu. Navedena svojstva su
karakteristike stabilnog elektrinog luka.

Za najveu visinu luka +10 u sva tri pokusa dinamike karakteristike struje i napona imale su
blage lokalne nestabilnosti, male razlike izmeu trajanja perioda napona i struje. Te lokalne nestabilnosti nisu
utjecale na izgled i kvalitetu navara (3.A, 3.B, 3.C) jer kod tog parametra nisu vidljive kapljice na osnovnom
materijalu, koje su posljedica trcanja. Dakle, radi se o stabilnom elektrinom luku.

Iz provedenog eksperimenta vidljivo je da za koritenje funkcije Korekcije visine luka (eng. Arc length
correction) u rasponu vrijednosti od 0 (neutralna visina luka) do +10 (najvea visina luka) daje stabilan elektrini
luk, to potkrepljuju izgledi navara (2.A, 2.B, 2.C, 3.A, 3.B, 3,C). Dakle, za postupak zavarivanja u realnim
uvjetima uz ukljuenje navedene funkcije najbolje je koristiti u rasponu od 0 (neutralna visina luka) do +10
(najvea visina luka). Uz pravilno postavljanje osnovnih parametara uz pomo sinergijskih karakteristika i
koritenje ove funkcije u navedenom rasponu garancija su za zavar visoke kvalitete i dobrog estetskog izgleda.