Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba
Ventilacija plinske kotlovnice -
praksa i stvarna potreba
Boiler room ventilation -
practice and realistic demand
Tomislav Pavi, dipl. ing. stroj.
Energonova d.o.o., Novaka 333, Zagreb
e-mail: tomislav.pavic@energonova.hr
Saetak lanak opisuje tehnike uvjete dimenzioniranja
ventilacije kotlovnice koji se provode u praksi i uvjete koji bi
trebali biti ukoliko elimo biti dobri gospodari. Iz lanka se
jasno moe vidjeti da trebamo mijenjati pristup projektiranju
kotlovnica (ali i drugih postrojenja gdje se koristi prirodni
plin). Rezultat promjena bit e znatno smanjenje trokova
gradnje i uporabe kotlovnice, poveanje energetske
uinkovitosti i ouvanje okolia smanjenjem emisije CO2.
Pitanje je: "Jesmo li spremni na promjene ili smo tako bogati
da se moemo i dalje razbacivati energijom?"
Kljune rijei kotlovnica, toplinski generator, prirodni plin,
propusnost plina, ugroeni prostor, eksplozivna atmosfera
Abstract Article describes the technical requirements for the
ventilation size of the boiler room which is implemented in
practice and conditions which should be, if we want to be good
masters. From the article can be clearly seen that approach
design to the boiler room (and other gas plants) we should
change NOW. The result of the changes will be a significant
reduction in construction costs and the use of the boiler room,
but also to increase energy efficiency and protect the
environment by reducing CO2 emissions.
The question is: "Are we ready to change this or we are so
rich that we could continue to waste energy?"
Keywords Boiler room, Boiler, Natural gas, Explosive
atmosphere, Leakage.
I. UVOD
U lanku su obraeni tehniki kriteriji koji moraju
biti zadovoljeni za ispravan rad plinske kotlovnice u
pogledu ventilacije prostora kotlovnice, a sa svrhom
osiguranja standardnih radnih uvjeta. lanak se
iskljuivo odnosi na prirodni plin kao gorivo.
Strukovni propisi na bazi kojih se projektira, izvodi,
nadzire i odrava plinska instalacija, osiguravaju takav
tehniki stupanj sigurnosti da se prostori kroz koje
prolazi plinska instalacija i u kojima se nalaze plinska
troila smatraju neugroenim prostorima*.
*U toki 3.4 norme HRN EN 60079-10-1:2009,
definicija neugroenoga prostora glasi: prostor u
kojem se ne oekuje prisutnost eksplozivne plinske
atmosfere u koliinama koje iziskuju posebne mjere
glede konstrukcije, ugradbe i uporabe ureaja
Problematika izvedbe i sigurnosti u radu plinskih
instalacija te ventilacije prostorija s plinskim troilima i
u kotlovnicama, razmatrat e se iskljuivo u kontekstu
(k1 - k9)
strukovnih propisa te se u tom kontekstu nee
razmatrati strukovni propisi protueksplozijske zatite
kao npr. PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima
sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u
prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom, NN
39/2006.
Ventilacija prostora kroz koje prolazi plinska cijevna
instalacija i prostora s plinskim troilom ili
generatorom topline u kotlovnici, kod nas u praksi nije
jasno rijeena. Razlog je tomu to to se projektiranjem
bavi dio ljudi koji ne poznaju pravila plinske struke pa
se prostor kroz koji prolazi plinska instalacija ili u
kojem se nalaze plinska troila, esto tretiraju kao
ugroeni prostori, a s time se znaajno poveavaju
trokovi krajnjem korisniku od faze projektiranja do
uporabe.
II. PLINSKA INSTALACIJA TEHNIKI
KRITERIJI IZVEDBE I NADZORA
Kada se govori o plinskoj instalaciji, u ovom se
lanku iskljuivo govori o instalaciji prirodnoga plina u
irokoj potronji koja je projektirana, izvedena i
nadzirana u skladu sa propisima plinske struke. Time
se prvenstveno podrazumijeva da je ista izvedena tako
da ne ugroava sigurnost korisnika i da se na nju ne
primjenjuju propisi protueksplozijske zatite.
A. Osnovna pravila za izradu, odravanje i nadzor
plinske instalacije
Plin mora biti odoriran, a to znai da mora imati jasno
prepoznatljiv miris koji moe osjetiti i prepoznati
svaka osoba. Odorizacija je osnovna sigurnosna mjera
u zatiti potroaa plina. (U sjevernom dijelu Zagreba,
na uzorku od 6 osoba, nekoliko je puta provoeno
ispitivanje koncentracije plina koja se moe osjetiti
njuhom. Mjerenjem je utvreno da se njuhom ve moe
osjetiti koncentracija plina u prostoru od 300 ppm
(<1% DGE) ).
Plinska instalacija mora biti izraena, ispitana i
odravana sukladno strukovnim propisima i pravilima
struke.
Sva oprema koja se ugrauje na plinsku instalaciju
mora biti izraena i ispitana u skladu s propisima i
normama pri emu se uz funkcionalnu uporabivost
naroita pozornost posveuje sigurnosti u pogledu
propusnosti opreme kod oteenja ili nakon poara.
Razvod plinske instalacije mora se izvesti u dobro
ventiliranim prostorima koji se ne smiju naknadno
zatvarati ili pregraivati bez odobrenja strunjaka za
plin. Prostori za boravak ili kretanje ljudi su, prema
strukovnim propisima, bez dileme dobro ventilirani
prostori. Ovdje se prvenstveno misli na razvod plinske
instalacije u oknima, ili iza zidnih ili stropnih obloga
gdje postoje zrane upljine. Zahtjev je da ti prostori
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba (k2 - k9)

imaju ventilacijske otvore, a plinska instalacija koja 2) Smanjena uporabivost postoji ako je propusnost
prolazi kroz njih ne smije imati nikakve rastavljive plina pri pogonskom tlaku izmeu 1 i 5 l/h
spojeve.
Ovlateni strunjaci periodiki ispituju plinske
instalacije u propisanim rokovima i s propisanim
kriterijima za ocjenu ispravnosti. Rokovi ispitivanja
propisani su u ovisnosti o namjeni i tlanom podruju
plinske instalacije.

B. Propusnost plinske instalacije

Pri projektiranju plinske instalacije projektanti esto

"pretpostavljaju" potencijalnu propusnost plina na bazi
koje prostor s plinskom instalacijom svrstavaju u
ugroeni prostor, sukladno pristupu norme HRN EN
60079-10-1, a to nema nikakve veze s pravilima
plinske struke.
Tehnikim pravilnikom za plinske instalacije,
DVGW-TRGI G 600 propisano je da plinska
instalacija mora biti nepropusna, a za postojee
Slika 2. Grafiki prikaz okolnoga prostora kod propusnosti plina od
instalacije u radu propisan je stupanj uporabivosti s 5 l/h kada je ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki.
obzirom na razinu propusnosti plinske instalacije.
3) Plinski je cjevovod neuporabiv ako je
Osnovna sigurnost plinske instalacije u pogledu
propusnost plina pri pogonskom tlaku > 5 l/h.
propusnosti postie se odorizacijom (dodavanjem jasno
prepoznatljiva mirisa koji moe osjetiti svaka osoba) Na primjeru propusnosti plina od 10 l/h, kada je
ime korisnik instalacije trajno nadzire potencijalnu ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki,
propusnost. Periodino, u propisanim rokovima, prikazan je utjecaj propusnosti na okolinu u
strunjaci za plin kontroliraju propusnost plinske neposrednoj blizini izvora isputanja.
instalacije.
Plinska cijevna instalacija, koja je u radu, razvrstava
se prema stupnju uporabivosti:
1) Neograniena uporabivost postoji ako je
propusnost plina pri pogonskom tlaku < 1 l/h.

Slika 3. Grafiki prikaz okolnoga prostora, koncentracija 100%

DGE je do 3 cm iznad izvora isputanja

Strukovnim je propisom definirana ukupna

propusnost plinske instalacije, a u grafikim prikazima
u tokama 1. do 3. prikazane su ukupne propusnosti
koncentrirane u jednoj toki.
Slika 1. Grafiki prikaz okolnoga prostora kod propusnosti plina od
1 l/h kada je ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki Iz grafikoga prikaza za neogranieno uporabivu i
smanjeno uporabivu plinsku instalaciju s maksimalnom
propusnou do 5 l/h u okolnome prostoru oko izvora
isputanja nema eksplozivne koncentracije plina. Ovdje
je vano napomenuti da se to odnosi i na zatvorene

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba
prostore koji su ventilirani sukladno pravilima plinske
struke.
Prema tehnikome propisu, propusnost plina izmeu
1 i 5 l/h mora se trajno sanirati u roku ne duem od 30
dana,
a izvor poviena proputanja plina mora se odmah
privremeno sanirati. Jedna je od metoda privremene
sanacije omatanje propusnoga mjesta tzv. "masnom
trakom".
C. Rokovi kontrole plinske instalacije
Minimalni rokovi kontrole propisani su Zakonom o
zapaljivim tekuinama i plinovima, NN 108/95 i 56/10.
U zakonu su definirani maksimalni rokovi koji za
ispitivanje plinskih instalacija u stanovima iznose 10
godina, a za plinske instalacije u prostorima javne
namjene ili gdje se obavlja gospodarska djelatnost 5
godina uz napomenu ako drugim propisom nije
odreen krai rok.
Za plinske kotlovnice propisani su rokovi kontrole
PRAVILNIKOM o tehnikim normativima za
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih
kotlovnica, SL list 10/90 i 52/90. Rokovi kontrole
plinskih kotlovnica iznad 350 kW jednom su godinje,
a za kotlovnice 50 350 kW nije izrijekom u
Pravilniku propisan rok, ali se u praksi primjenjuje
jednom u dvije godine.
D. Situacija u praksi na distribucijskom podruju
Gradske plinare Zagreb (GPZ)
Na distribucijskom podruju GPZ prema procjeni
ima vie od 2000 plinskih kotlovnica. Prema podacima
GPZ-a u posljednjih 10 godina ni u jednoj kotlovnici
nije dolo do bilo kakve nezgode koja bi bila vezana uz
propusnost plina na unutarnjoj plinskoj instalaciji.
Na bazi iskustva autora lanka u periodu od 1987. do
1995. godine bile su dvije eksplozije u kotlovnicama i
to:
Eksplozija u kotlovnici u stambenoj zgradi u Vrapu.
Eksplozija nije bila na plinskoj instalaciji nego u
komori izgaranja toplinskoga generatora, a uzrok je
bila upravljaka automatika loe kvalitete koja nije bila
odgovarajua za ugraeni plamenik. Nije bilo nikakvih
posljedica jer je na dimnjai kotla bila ugraena
protueksplozijska klapna putem koje se rasteretio
nastali predtlak unutar loita.
Eksplozija u kotlovnici u stambenoj zgradi u
Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Eksplozija nije bila na
plinskoj instalaciji nego u komori izgaranja toplinskoga
generatora, a uzrok je bila krivo ugraena opruga u
elektromagnetskome ventilu prilikom njegova
servisiranja.
(k3 - k9)
Jasno je vidljivo da propusnost plinske instalacije u
kotlovnicama nije uzrokovala havarije na predmetnim
promatranim uzorcima.
U suradnji s GPZ-om tvrtka ENERGONOVA d.o.o.
2008. godine bila je nositelj pilot projekta ispitivanja
plinskih instalacija u stanovima i kuama na objektima
gdje se plinske instalacije nisu ispitivale vie od 13
godina. Starost ispitivanih plinskih instalacija kretala
se iznad 40 godina.
TABLICA I.
TABLINO JE PRIKAZAN BROJ ISPITANIH
INSTALACIJA I OCJENA UPORABIVOSTI INSTALACIJE
Stan i obiteljska Broj
Smanjeno
Neuporabiva
uporabiva
kua instalacija instalacija
instalacija
Obiteljske kue 290 8 (2,7%) 1 (8 l/h)
Stan u zgradi 425 8 (1,9%) -
Uzroci propusnosti instalacija u kuama iskljuivo su
bile naknadne preinake koje su raene nestruno.
U starijim stanovima u zgradama instalacije su se u
pravilu izvodile podbukno navojnim spojevima
brtvljenim kudjeljom to je bilo u redu kada se koristio
gradski plin koji je bio vlaan. Prirodni je plin suh i
propusnosti koje su uoene na instalacijama u pravilu
su uzrokovane nainom brtvljenja.
III. TEHNIKI KRITERIJI ZA ISPRAVNU
VENTILACIJU KOTLOVNICE
U praksi se prilikom dimenzioniranja ventilacijskih
otvora kotlovnica u pravilu primjenjuju dvije metode
prorauna:
Proraun na bazi n = 5 h-1 u prostoriji kotlovnice
Proraun na bazi ukupne snage toplinskih generatora
koji mogu istovremeno raditi, to je propisano
PRAVILNIKOM o tehnikim normativima za
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih
kotlovnica, Sl. list 10/90 i 52/90.
Metoda prorauna na bazi n = 5 h-1 u prostoriji
kotlovnice nema nikakvo uporite u plinskoj struci.
Primjerice, kotlovnica moe imati mali obujam zraka i
instaliran toplinski generator velike snage, te izmjena
zraka u prostoru kotlovnice n = 5 h-1 nije dovoljna za
normalan rad kotlovnice. Postoji i obrnut primjer kada
je obujam kotlovnice velik, a instalirana snaga
toplinskoga generatora mala, pri emu i n = 1 h-1 moe
biti dovoljan za ispravan i siguran rad.
Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se
osigura potrebna koliina zraka za izgaranje i
odravanje standardnih radnih uvjeta. Pritom se mora
osigurati dijagonalno ventiliranje prostora kotlovnice.
Popreno je ventiliranje osigurano tako da je pri podu
jednoga zida kotlovnice dovodni otvor za zrak, a pri
stropu suprotna zida odvodni otvor.
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba
Ventilacijom prostora kotlovnice mora se osigurati:
Dobava zraka za izgaranje
Odvoenje vika topline nastale zagrijavanjem
instalirane opreme u kotlovnice
Propisana kvaliteta zraka u prostoru
Sigurnost u sluaju eventualne propusnosti prirodnoga
plina.
A. Ope pravilo za ispravan dovod zraka do
toplinskoga generatora
Prethodno navedeni zahtjevi za ventilaciju
kotlovnice i dobavu zraka za izgaranje bit e ispunjeni
ako su osigurani sljedei uvjeti:
Dovod zraka u kotlovnicu, za vrijeme rada toplinskoga
generatora 1,6 m3/kW nazivne snage toplinskih
generatora koji mogu istovremeno raditi.
Podtlak u prostoriji za vrijeme rada toplinskoga
generatora nije vei od 4 Pa u odnosu na vanjski tlak.
Ope je pravilo za ispravan dovod zraka do
toplinskoga generatora propisano Tehnikim
pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI G
600 i primjenjivo je za sve prostore u kojima se nalaze
plinska troila koja uzimaju zrak za izgaranje iz
prostorije s troilom.
Na bazi navedenih kriterija trebale bi biti propisane
veliine ventilacijskih otvora plinskih kotlovnica.
B. Dobava zraka za izgaranje propisana Pravilnikom
za plinske kotlovnice (Sl. list 10/90 i 52/90)
Za projektiranje, nadzor i odravanje plinskih
kotlovnica u Republici Hrvatskoj ve je 22 godine na
snazi PRAVILNIK o tehnikim normativima za
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih
kotlovnica, Sl. list 10/90 i 52/90 (U daljnjem tekstu:
Pravilnik za kotlovnice). Za dovod zraka za izgaranje i
ventilaciju kotlovnice ovim su pravilnikom propisani
tehniki uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za siguran
rad.
Posebno je bitan lanak kojim se definira ventilacija
kotlovnice:
lanak 22.
Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se
osigura potrebna koliina zraka za izgaranje i
odravanje standardnih radnih uvjeta. Provjetravanje
mora biti prvenstveno prirodno, a ako to nije mogue,
moraju se stvoriti tehniki uvjeti za prisilnu ventilaciju.
Kotlovnice s atmosferskim plamenicima moraju imati
iskljuivo prirodnu ventilaciju.
Pri radu kotlovnice prostor kotlovnice ija ventilacija
udovoljava odredbama l. 22. do 34. ovoga pravilnika,
uz uvjet da su spojevi na cjevovodima plina kvalitetno
izvedeni i da kvaliteta odravanja i eksploatacije
odgovara zahtjevima poglavlja 9. i 10. ovoga
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
(k4 - k9)
pravilnika, smatra se neugroenim prostorom prema
hrvatskoj normi HRN N.S8.007.
Vaeim Pravilnikom za kotlovnice propisane su
veliine ventilacijskih otvora kotlovnica za sljedee
situacije:
Zrak za izgaranje uzima se direktno iz prostorije
kotlovnice,
Zrak za izgaranje uzima se izravno izvana, a ne iz
prostora kotlovnice,
Kotlovnica se izvodi s prisilnom ventilacijom.
U ovom se lanku razmatra najee primijenjen
sluaj gdje se zrak za izgaranje uzima direktno iz
prostora kotlovnice.
Minimalna efektivna povrina dovodnoga otvora za
ventilaciju i zraka za izgaranje iznosi:
1) za kotlovnice kapaciteta do 1200 kW
Ao = 5,8 Q
2) za kotlovnice kapaciteta veeg od 1200 kW
Ao = 200 Q0,5
Minimalna efektivna povrina odvodnoga otvora
iznosi:
A1 = 1/3 Ao
gdje je:
Q - ukupni kapacitet kotlovnice, u kW
Ao - minimalna efektivna povrina dovodnoga otvora,
u cm2
A1 - minimalna efektivna povrina odvodnoga otvora,
u cm2
Ovdje je vano napomenuti da je Pravilnik stupio na
snagu 1990. god., a baza za njegovu izradu bili su
njemaki strukovni propisi DVGW-TRGI 1972 iz
1972. godine i Feuerungsverordung (FeuVO) iz 1975.
godine. Od toga vremena do danas napravljeni su
znaajni koraci u poveanju kvalitete i sigurnosti
opreme te poveanju energetske uinkovitosti.
Meutim, u izvornim propisima koji su bili podloga
za izradu Pravilnika za kotlovnice, definicija veliine
ventilacijskih otvora znaajno odstupa od one koja je
primijenjena u Pravilniku.
Proraun ukupne povrine efektivnih otvora prema
izvornim strukovnim propisima raunao se po formuli:
A= 300 + 2,5(Q - 50) cm2
gdje je:
A = ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2
Q = ukupna nazivna toplinska snaga ugraenih toplinskih
generatora koji mogu istovremeno raditi, ovisnih o zraku iz
prostorije u kW.
Ve od poetka primjene Pravilnika za kotlovnice
ventilacijski su otvori bili predimenzionirani 2 do 3
puta u odnosu na izvorne strukovne propise.
Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba
C. Dobava zraka za izgaranje propisana Tehnikim
pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI
G 600, 2008. godina
Tehniki pravilnik za plinske instalacije objavljen je
2008. godine i temelji se na najnovijim postignuima u
plinskoj tehnici uvaavajui i najnovije graevne
zahtjeve utede energije i smanjenja emisije CO2.
Ovim je pravilnikom propisano da se ventilacijski
otvori i otvori za dovod zraka za izgaranje moraju tako
dimenzionirati da kod najveega mogueg strujanja
zraka u prostoriji s toplinskim generatorom, ne moe
nastati podtlak vei od 4 Pa. Proraun ukupne povrine
efektivnih otvora rauna se po formuli:
A= 150 + 2(Q + VE/1,6 - 50) cm2
gdje je:
A= ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2
Q= ukupna nazivna toplinska snaga ugraenih toplinskih
generatora koji mogu istovremeno raditi, ovisnih o zraku
iz prostorije u kW,
VE = volumenski kapacitet zraka odsisnoga ureaja u m3/h.
Ovom su formulom obuhvaeni toplinski generatori,
ali i eventualno postojei odsisni ventilatori koji mogu
istovremeno raditi i s toplinskim generatorima.
Otvore treba izvesti u donjoj i gornjoj zoni prostorije
pri emu je povrina jednoga otvora A/2. Ako se za
odvod zraka iz prostorije koristi odsisni ventilator,
onda ukupna povrina otvora za dovod zraka treba biti
A.
U Republici Sloveniji tehnika je regulativa za
projektiranje plinskih kotlovnica u fazi donoenja
(Smjernice SZPV 407 Poarna varnost pri nartovanju,
vgradnji in rabi kurilnih in dimovodnih naprav) i
usklauje se s njemakom regulativom
(Feuerungsverordnung FeuVO, izdanje 2009.
godine).
A 150 cm2 + (Qn 50 kW) x 2 cm2 *)
*Izraunata povrina je efektivna
Slika 4. Izvedbe dovoda zraka za izgaranje
(k5 - k9)
Slika 5. Primjeri izvedbe ventilacije prema FeuVO
odnosno SZPV 407
IV. DIMENZIONIRANJE VENTILACIJSKIH
OTVORA KOTLOVNICE
U nastavku je prikazana usporedba dimenzioniranja
ventilacijskih otvora kotlovnice prema tehnikim
kriterijima za ispravnu ventilaciju kotlovnice koji su
navedeni u prethodnome poglavlju.
Za primjer je uzeta kotlovnica s toplinskim
generatorom nazivne snage 900 kW. Cilj je ovog
prorauna da se prikau ukupne povrine ventilacijskih
otvora i usporede meusobna odstupanja.
A. Proraun prema opem pravilu za ispravan dovod
zraka
a) Podtlak u prostoriji ne smije biti vei od 4 Pa.
Efektivna povrina ventilacijskoga otvora, ukljuivo
i sve otpore na reetki i u dovodnome kanalu treba biti
takva da podtlak u prostoriji za vrijeme rada
toplinskoga generatora ne bude vei od 4 Pa.
Brzina strujanja zraka na ventilacijskome otvoru
rauna se prema formuli:
w = (2qref/)-2
Gdje je:
w srednja brzina strujanja zraka na ventilacijskom otvoru,
u m/s
qref tlak zraka koji odgovara srednjoj brzini strujanja zraka, u Pa
(qref = 4 Pa)
gustoa zraka, u kg/m3 (=1,25 kg/m3)
Proraunom po prethodnoj formuli maksimalna
teorijska brzina strujanja zraka na ventilacijskome
otvoru ne smije biti vea od 2,5 m/s.
Uzevi u obzir da je gustoa zraka zimi vea, te
dodatni faktor sigurnosti, maksimalna brzina strujanja
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba (k6 - k9)

zraka na ventilacijskome otvoru kotlovnice u kojoj je uvaavaju opa pravila za ispravan dovod zraka te su
ugraen toplinski generator, ne smije biti vea od 2,2 odstupanja izraunatih povrina neznatna.
m/s.
b) Koliina dovedenoga zraka treba V. PRIMJERI IZ PRAKSE
biti 1,6 m3/kW U poglavlju III. navedeno je da se u praksi pri
Koliina dovedenoga zraka za kotlovnicu s dimenzioniranju kotlovnica projektanti opredjeljuju za
toplinskim generatorom snage 900 kW treba biti V = dvije metode prorauna:
1,6 900 kW = 1.440 m3/h. Proraun na bazi n = 5 h-1 u prostoriji kotlovnice
c) Povrina ventilacijskih otvora Proraun na bazi Pravilnika za kotlovnice
Prema dobivenim podacima u a) i b) izrauna se esto se zna raditi kombinacija ovih dviju metoda, a
ukupna povrina ventilacijskih otvora koja iznosi: dimenzioniranje otvora izvodi se prema nepovoljnijem
A= V/(0,36 w) kriteriju.
Gdje je: U nastavku su prikazana dva konkretna primjera iz
A - ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2 prakse gdje tvrtka ENERGONOVA ispituje plinske
V potrebna koliina dovedenoga zraka u kotlovnicu u m3/h instalacije.
w srednja brzina strujanja zraka na ventilacijskome otvoru,
u m/s
A. Primjer 1. - Dimenzioniranja ventilacijskih otvora
Povrina ventilacijskih otvora treba biti
industrijske kotlovnice prema razliitim kriterijima
A = 1.440/(0,362,2) = 1818 cm2.
Samostojea industrijska kotlovnica snage 1690 kW
B. Proraun prema Pravilniku za plinske kotlovnice smjetena je u prostoriji obujma 607 m3. Osni razmak
iz 1990. godine ventilacijskih otvora je 7,8 m.
Prema Pravilniku za plinske kotlovnice minimalna Dimenzioniranje ventilacijskih otvora izraeno je
efektivna povrina dovodnoga otvora za zrak iznosi: usporedno prema kriterijima koje navode:
Ao = 5,8 Q = 5,8 900 = 5.220 cm2 - Pravilnik za plinske kotlovnice, Sl. list 10/90 i
a odvodnoga otvora iznosi: 52/90
- Tehniki pravilnik za plinske instalacije,
A1 = 1/3 Ao = 1/3 5.220 = 1740 cm2
DVGW-TRGI G 600, 2008. g
Ukoliko se radi o toplinskome generatoru s
- Uvjet n = 5 h1 i t = 3 0C (razlika temperatura
atmosferskim plamenikom, povrina odvodnoga otvora
zraka u kotlovnici i van nje koja se do sada
treba biti jednaka povrini dovodnoga otvora, te iznosi
uobiajeno koristila u proraunima).
A1 = 5.220 cm2.
Ukupna povrina ventilacijskih otvora za:
Kotlovnicu s toplinskim generatorom s predtlanim
plamenikom iznosi A = 6.960 cm2
Kotlovnicu s toplinskim generatorom s atmosferskim
plamenikom iznosi A = 10.440 cm2
Usporedivi povrine ventilacijskih otvora iz toke
"A" s rezultatima dobivenim u toki "B" oigledno je
da su povrine ventilacijskih otvora propisane
Pravilnikom za plinske kotlovnice iz 1990. godine u
konkretnom primjeru predimenzionirane 3 puta za
kotlovnice s predtlanim plamenikom i 5 puta za
kotlovnice s atmosferskim plamenikom.

C. Proraun prema Tehnikom pravilniku za plinske

instalacije iz 2008. godine
Za kotlovnicu s toplinskim generatorom nazivne Slika 6. Presjek samostojee kotlovnice snage 1690 kW
snage 900 kW te s prirodnom ventilacijom ukupna
povrina otvora za zrak iznosi:
A= 150 + 2(900 - 50) = 1850 cm2
Iz ovog je primjera vidljivo da se novim Tehnikim
pravilnikom za plinske instalacije iz 2008. godine

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba (k7 - k9)

U konkretnu je primjeru ventilacija kotlovnice a) Proraunski rezultati i odabrano rjeenje:

izraena prema Pravilniku za kotlovnice. Da se radila Obujam kotlovnice V = 2.790 m3, faktor zapunjenosti f
prema DVGW-TRGI G 600, utedjelo bi se godinje = 0,8, Vef = 2.232 m3.
do 1000 m3 prirodnoga plina i smanjila bi se emisija Efektivna povrina ventilacijskoga otvora za dovod i
CO2 za 2.000 kg/a. odvod zraka 10,18 m2 svaki.
Da se ventilacija kotlovnica radila prema uvjetu n = Visinska razlika osi ventilacijskih otvora, H = 6 m
5 h1, emisija CO2 poveala bi se za 9.400 kg/a i Proraunska temperatura za dimenzioniranje
potroilo bi se 5.000 m3/a plina. ventilacijskih otvora t = 3 0C (razlika temperatura
Ovo se ne moe uzeti kao pravilo jer je svaka zraka u kotlovnici i izvan nje)
kotlovnica specifina. Kako bi se utedila energija, Proraunski je dobiveno n = 8,86 h-1 uz zakljuak
svakom bi sluaju trebalo pristupati posebno. projektanta zadovoljava jer se prihvatljiva izmjena
zraka u kotlovnicama kree u granicama 5 - 10 puta.
TABLICA II. Na bazi prorauna projektant se opredijelio za:
TABLINO JE PRIKAZANA USPOREDBA VELIINA VENTILACIJSKIH
OTVORA, UTROKA ENERGIJE ZA POKRIE VENTILACIJSKIH GUBITAKA I ventilacijski otvor za dovod zraka efektivne povrine
EMISIJA CO2.
11,1 m2
Tehniki ventilacijski otvor za odvod zraka efektivne povrine
Pravilnik za
pravilnik za 13,3 m2
plinske
kotlovnice, Uvjet Primjenom proraunske metode iz projekta, za
instalacije,
Sl. list 10/90 n = 5 h1
i 52/90
DVGW- odabrane ventilacijske otvore, n = 10,58 h-1, odnosno
TRGI G 600,
2008. g
unutar kotlovnice treba osigurati 23.614 m3/h svjeeg
zraka za osiguranje od eventualne propusnosti plina.
Ukupna povrina otvora
10.963 3.430 26.250*
cm2 b) Procjena trokova zbog povienih
Broj izmjena zraka kod
ventilacijskih gubitaka
1,4 0,65 5
T=3 0C Za kotlovnicu obujma 2.790 m3 zbog potencijalne
Procijenjena srednja temperaturna razlika u sezoni grijanja T=7 0C** propusnosti plina nije potrebno izvoditi nikakve
ventilacijske otvore to obrauje poglavlje II. Plinska
Broj izmjena zraka kod
T=7 0C
2,14 1 7,64 instalacija tehniki kriteriji izvedbe i nadzora.
Koliina odvedenoga Ukoliko se za proraun ventilacijskih gubitaka
zraka ventilacijom m3/h 1.299 606 4.636 promatra samo ogrjevna sezona kao u primjeru A. uz
kod T=7 0C procijenjenu razliku temperature zraka T = 7 0C u
Energija za pokrie kotlovnici i izvan nje rezultat je sljedei:
ventilacijskih gubitaka
kWh/a kod T=7 0C
15.582 7.269 55.600
srednji broj izmjena zraka , n = 16,73 h-1
koliina odvedenoga zraka u atmosferu 37.350 m3/h
Procijenjena potronja
plina za pokrie potronja plina oko 54.000 m3/a
1.900 900 6.900
ventilacijskih gubitaka emisija CO2 105.000 kg/a
m3/a
financijski gubitak oko 180.000 kn/a bez PDV-a
Emisija CO2, kg/a 3.677 1.716 13.124
Kao rezervno gorivo koristi se teko loivo ulje
* Dimenzioniranje ventilacijskih otvora izraeno je na bazi (mazut), pri emu emisija CO2 za pokrie nepotrebnih
n = 5 h-1 (pet izmjena zraka na sat) i s t = 3 0C (razlika temperatura ventilacijskih gubitaka u sezoni grijanja iznosi 149.000
zraka u kotlovnici i izvan nje).
kg/a.
** Na lokaciji kotlovnice srednja temperatura vanjskoga zraka u
sezoni grijanja je 5,3 0C, a pretpostavljena temperatura u prostoriji Trenutno stanje u kotlovnici - Najvei dio
kotlovnice 12 0C. ventilacijskih otvora zatvoren kartonima jer je
nemogue boraviti u kotlovnici, a ovakvih primjera u
B. Primjer 2. - Izvedeno rjeenje ventilacije praksi ima puno.
jedne TOPLANE
C. Primjer 3. Ventilacija kotlovnice i zatita od
U kotlovnici je ugraen toplinski generator nazivne smrzavanja
snage 58.000 kW koji zrak za izgaranje uzima direktno
iz vanjske atmosfere (neovisan je o zraku iz prostorije). Kotlovnica snage 1930 kW ima izvedene
Projektant je prirodnu ventilaciju kotlovnice ventilacijske otvore ukupne efektivne povrine 18.720
dimenzionirao tako da se "onemogui stvaranje cm2. Kotlovnica se nalazi u regiji gdje temperature
eksplozivne atmosfere u kotlovnici" (citat iz projekta). zimi znaju pasti ispod 20 0C. Korisnici kotlovnice
imaju problem u zimskom periodu jer kod vanjske

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba
temperature od 15 0C, izmjerena je temperatura zraka
u prostoriji ispod 0 0C te postoji opasnost od
smrzavanja.
Slika 7. Projektantsko tehniko rjeenje protiv pothlaivanja
kotlovnice
Za prethodnu sliku komentar je suvian, meutim,
tehniki propis prema kojemu je ventilacija konkretne
kotlovnica trebala biti napravljena, definira:
"lanak 79.
Troila moraju imati osiguran dovoljan dovod zraka za
izgaranje.
Dovod zraka za izgaranje dovoljan je ako u prostor
dotie prirodnim putem ili drugim mjerama 1,6 m3/h
zraka za izgaranje na 1 kW zajednike toplinske snage
troila ukupna nazivnog uinka svih troila koja su
ovisna o zraku u prostoriji, ako pri izmjeni zraka za
izgaranje iz prostora podtlak u prostoru u odnosu na
vanjski tlak nije vei od 0,04 mbar."
Prema propisanu tehnikome kriteriju efektivna
povrina ventilacijskih otvora treba biti 3.910 cm2 to
je 4,8 puta manje od izvedenog.
VI. DOKAZ ISPRAVNOSTI DOVODA ZRAKA
Dokaz ispravnosti dovoda zraka, ukoliko postoji
sumnja u izvedeno tehniko rjeenje, ostvaren je
postupkom mjerenja 4-Pa-Testom koji je propisan
strukovnom smjernicom MJERNO-TEHNIKO
dokazivanje dovoljne opskrbe zrakom za izgaranje
(DVGW G 625, izdanja 1992. g. i 2010.g.).
Druga je metoda ispitivanja koja se moe
promijeniti, mjerenje zrakonepropusnosti (Blower door
test) kojom se dokazuje broj izmjena zraka u prostoru
prema HRN EN 13829.
Tvrtka ENERGONOVA d.o.o. uz to to se bavi
ispitivanjem plinskih instalacija moe izvoditi i
prethodno navedena ispitivanja za dokazivanje
ispravnosti dovoda zraka u kotlovnicu.
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
(k8 - k9)
VII. ZAKLJUAK
U prvom dijelu lanka opisani su kriteriji izvedbe,
nadzora i odravanja plinske instalacije sukladno
strukovnim propisima koji se primjenjuju na
distribucijskim podrujima prirodnoga plina u
Hrvatskoj. Primjena strukovnih propisa osigurava
tehniki stupanj sigurnosti da se prostori kroz koje
prolazi plinska cijevna instalacija i u kojima se nalaze
plinska troila, smatraju neugroenim prostorima
sukladno HRN EN 60079-10-1.
U nastavku lanka opisani su tehniki uvjeti
dimenzioniranja ventilacije kotlovnice koji se provode
u praksi i uvjeti koji bi trebali biti, ukoliko elimo biti
dobri gospodari. Iz lanka se jasno moe vidjeti da
trebamo MIJENJATI pristup projektiranju kotlovnica
(ali i drugih postrojenja gdje se koristi prirodni plin). S
tim emo znatno smanjit trokove u gradnji i uporabi
kotlovnica, ali isto tako dati veliki doprinos u ouvanju
okolia smanjenjem emisije CO2.
Na alost kod nas u praksi esto vlada stav:
PLIN = OPASNOST
A posljedica je toga da se rade besmislena tehnika
rjeenja kojima se osiguravamo od vlastita neznanja:
Prekomjerna ventilacija (prirodna i prisilna)
Prisilna ventilacija prostorije kotlovnice prije svakog
paljenja toplinskoga generatora (pomijeani pojmovi
prostorije kotlovnice s komorom izgaranja)
Postavljanje zona opasnosti gdje ne postoje
Ugradnja senzora za detekciju plina na neprimjerenim
mjestima i na mjestima gdje nisu uope potrebni
Za manje od godinu dana trebali bismo ui u
Europsku uniju te smo svoje zakonodavstvo prilagodili
zakonodavstvu Europske unije. Uinimo jedan mali
korak i postojei PRAVILNIK o tehnikim
normativima za projektiranje, gradnju, pogon i
odravanje plinskih kotlovnica (Sl. list 10/90 i 52/90)
zamijenimo s europskom praksom.
Ne moramo traiti daleko jer je susjedna Slovenija u
fazi donoenja Smjernica SZPV 407 Poarna varnost
pri nartovanju, vgradnji in rabi kurilnih in dimovodnih
naprav (u prijevodu: Sigurnost od poara u
projektiranju, izgradnji i koritenju toplinskih
generatora i dimovodnih naprava).
Na kraju si svatko od nas mora postaviti pitanje:
Jesmo li spremni na promjene ili smo tako bogati da
se moemo i dalje razbacivati energijom?
Ako smo spremni na promjene, koja e interesna
skupina ili institucija pokrenutu te promjene?
Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba (k9 - k9)

LITERATURA
[1] PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja
radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i
ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom, NN
39/2006.
[2] PRAVILNIK o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju,
pogon i odravanje plinskih kotlovnica, SL list 10/90 i 52/90.
[3] Tehniki pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI G 600,
izdanja 1972., 1986.,1996. i 2008. Godine
[4] Tumaenje Tehnikoga pravilnika za plinske instalacije, DVGW-
TRGI G 600, izdanja 2008. Godine
[5] Mjerno-tehniki dokaz dovoljne opskrbe zrakom za sagorijevanje,
DVGW G-625, 1992.i 2010. godina
[6] Naknadno ispitivanje plinskih instalacija, DVGW G 624, 1998. godina
[7] Ureaj za podeavanje i sloeni ureaj za podeavanje za plinovita
goriva, DIN 3391/79 (HRN M.E3.573) - EN 126/95
[8] Energonova: Proputanje plinskih instalacija, struni rad 2008 g.
Tomislav Pavi, eljko Krklec, Hrvoje Peut (Objavljeno na 23.
Meunarodni znanstveni struni susret strunjaka za plin, Opatija
2008.)
[9] Smjernice SZPV 407 Poarna varnost pri nartovanju, vgradnji in rabi
kurilnih in dimovodnih naprav - u donoenju
[10] Feuerungsverordnung FeuVO, izdanje 2009. godina
[11] Feuerungsverordnung ( FeuVO) mit Kommentar, 1997. godina
[12] Gas+FeuVO, Die praktische Anwendung, Krmer, 1978. godina
[13] HRN EN 60079-10-1:2009 - Eksplozivne atmosfere - Dio 10-1:
Klasifikacija ugroenih prostora - Eksplozivne atmosfere plinova

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2