FRIKCIJE NA TRITU RADA

U analizi trita rada tvrdi se da troak rada za poslodavce ima dvije karakteristike.
Prvo, pretpostavlja se da je nadnica koju poslodavci plaaju dana, tj. utvrena na
tritu pa je time i krivulja ponude rada horizontalna. Poslodavac ne moe radnicima
platiti niu nadnicu od trine jer bi to uzrokovalo da svi radnici daju otkaze i prijeu
kod drugih poslodavaca koji plaaju viu nadnicu. Takoer, plaanje iznad trine
nadnice uvjetovalo bi rast trokova rada i gubitak konkurentne pozicije na tritu.
Druga karakteristika je varijabilnost troka rada, odnosno troak rada je
proporcionalan duini trajanja rada radnika pri emu se troak rada moe smanjiti
smanjenjem sati rada. Pod tom pretpostavkom pretpostavljamo da poduzea mogu
trenutano prilagoditi input rada i sve mu pridruene trokove kako se uvjeti na tritu
rada mijenjaju.

No, pitanje je to se dogaa s potranjom za radom ako pretpostavimo da je i

radnicima i poduzeima skupo initi promjene u ponaanju kada se mijenjaju uvjeti
ponude i potranje? Vei trokovi koji uzrokuju promjene utjeu na to da i radnici i
poslodavci postaju neskloni promjenama to se naziva frikcijama. Frikcije su
posljedice koje nastaju u situaciji kada je radnicima skupo mijenjati poslodavce
odnosno traiti nova radna mjesta i kada je poduzeima skupo zapoljavati ili
otputati radnike.

Frikcije na strani radnika

Hipoteza jednostavnog modela trita rada jest da mobilnost radnika ne izaziva

nikakve trokove to je jednostavno testirati: radnici koji imaju jednake vjetine
unutar zanimanja primat e jednaku plau. Ova implikacija je poznata pod nazivom
"zakon jedne cijene" i temelji se na pretpostavci da se radnici mogu kretati od
poslodavca do poslodavca bez ekanja i bez trokova. To zapravo znai da bi
poslodavac, koji plaa makar i lipu ispod trine nadnice, izgubio sve radnike koji bi
preli kod poslodavaca koji plaa trinu nadnicu. Takoer, zbog injenice da
poslodavac moe uposliti sav rad s (konkurentnog) trita po danoj trinoj nadnici,
nee dobiti nikakvu prednost ako plaa iznad te vrijednosti jer se trite brine da
radnici s istim vjetinama primaju jednaku plau. No, problem ovoga modela je da
stvarni podaci s trita rada nisu u skladu s ovom pretpostavkom. (Tablica 1)

Tablica 1. Usporedne plae mjesta IV. vrste (spremaica)

Izvor: Prezentacija Marka Kritofa "Plae u javnom sektoru u Hrvatskoj" s okruglog stola "Politika
plaa u Republici Hrvatskoj" odranog 25. listopada 2012. u Tvornici kulture u organizaciji Banka
magazina i Matice hrvatskih sindikata

Da su radnici potpuno mobilni u mijenjanju radnih mjesta, razlike u plaama

(geografske, unutar poduzea ili unutar industrija) ne bi postojale. Radnici bi dali
otkaze i preli u poduzea u kojima se isplauje via plaa. injenica da se to ne
dogaa ukazuje na postojanje trokova mobilnosti radnika, koja je upravo zbog toga i
ograniena. Troak mobilnosti moe biti monetarne (printanje ivotopisa, kupnja
odjee za intervju, najam vozila i radnika za pomo pri preseljenju,) i nemonetarne
prirode (troak vremena, gubitak nemonetarnih koristi prethodnog radnog mjesta,
napor prilikom socijalizacije, stres zbog preseljenja,). Pretpostavka da je mobilnost
radnika skupa ima duboke teoretske implikacije na oblik krivulje ponude rada za koje
se smatralo da je horizontalna. Krivulja ponude rada postaje pozitivnog nagiba
(upward sloping) pod pretpostavkom da je mobilnost radnika skupa.

Na grafikome prikazu 1. (crna linija) je prikazana situacija u kojoj poduzee A plaa

primjerice 4000 kn mjeseno i odlui podignuti plau na 4300 kn mjeseno, poveat
e se broj radnika koji su voljni raditi za tu novu plau s E 0 na E1. Via plaa e
privui i radnike iz nekih drugih poduzea iji su trokovi preseljenja relativno niski i
smanjit e anse da trenutni radnici koji rade u poduzeu odu u drugo poduzee. No,
poveanje plae zasigurno nee utjecati da svi radnici na tritu ostave svoje poslove i
dou u to poduzee, ak i da se mogu zaposliti, jer su nekim radnicima trokovi
mobilnosti visoki. Takoer, ako poduzee A smanji plau na 3700 kn mjeseno (crna
linija) broj radnika koji su voljni raditi za tu plau e se smanjiti s E 0 na E2 no nee
svi radnici dati otkaze i otii kod drugih poslodavaca zbog visokih trokova
mobilnosti. Ako su trokovi mobilnosti visoki (krivulja ponude rada je manje elastina
- plava linija), poveanje plaa e rezultirati manjim poveanjem koliine ponude
rada (E1') a smanjenje plaa e rezultirati manjim smanjenjem koliine ponude rada
(E2').

Grafiki prikaz 1. Ponuda rada za poduzee A: Trokovi mobilnosti radnika poveavaju nagib
krivulje ponude rada individualnih radnika

Manje elastina
Plaa
Vie elastina
4300
4000
3700

E2 E2' E E1' E1
Radnici 0

Ekonomisti dovode u vezu postojanje pozitivno nagnute krivulje ponude rada s

monopsonistikim uvjetima na tritu rada. Monopsonist na tritu rada je poduzee
koje je jedini kupac rada na tom tritu rada. Poslodavac se suoava (poto je jedini
poslodavac na tritu) s trinom krivuljom ponude rada. Da bi primjerice taj
poslodavac poveao ponudu rada ne moe ostati pri trinoj nadnici, ve je mora
poveati kako bi privukao radnike iz drugih mjesta, iz drugih zanimanja ali i one koji
su neaktivni a radno sposobni.

Monopsonistika trita rada su trita rada koja nisu potpuno konkurentna, tj.
trokovi mobilnosti sprjeavaju radnike da ulaze i izlaze iz razliitih mjesta
zaposlenja.
Postojanje trokova mobilnosti radnika znai da oni moraju donijeti odluke o tome
kada traiti novo zaposlenje (i suoiti se s trokovima traenja) a kada priekati. Te
odluke imaju interesantne implikacije koje mogu objasniti zbog ega plae rastu s
iskustvom na tritu rada i duini vremena (staa) kod odreenog poslodavca. Vidjeli
smo da trokovi mobilnosti izazivaju monopsonistike uvjete zbog ega postoje
razlike u plaama no nije uvijek to razlog razlika.

U odreenoj mjeri, na radnika i njegovu plau takoer utjee i srea. Neki radnici e
biti dovoljno sretni pa e dobiti dobro plaeni posao dok drugi nee. Kada radnici
smatraju da mogu dobiti dobru poslovnu ponudu i prihvate trokove koji nastaju
uslijed traenja poslodavaca, misli se najee na proces odgovaranja ("matching") na
relaciji radnika i poslodavca koji zna potrajati. Radnici ele nai najbolje mogue
zaposlenje a traenje boljega od toga znai pojavu novih trokova. Oni koji svoje
poslove smatraju slabim izborom (slabi "match") imaju veu motivaciju da trae
druge ponude u odnosu na radnike koji su bili dovoljno sretni i ostvarili uspjean
"match". S vremenom, nesretni radnici imaju puno veu vjerojatnost pronalaska
boljeg "matcha" no i smanjuju se mogunosti za poboljanje plae pa nakon
odreenog perioda nastavak traenja vie nee biti vrijedan troka.

Jedna od stvari koje ine traenje posla skupim procesom jest to to zahtijeva vrijeme
i trud. Takoer, objava novih radnih mjesta se vie ili manje pojavljuje sluajno,
prema odreenoj trinoj dinamici, tako da je mogue da u jednome periodu dok je
radnik na tritu nisu sva dobra/atraktivna radna mjesta oglaena. Kako vrijeme
prolazi, objavljuju se natjeaji za nova radna mjesta i radnici imaju mogunost
odluivanja gdje e se prijaviti. Oni koji su proveli vie vremena na tritu rada imaju
vie ansi da dobiju bolje ponude. Time, i anse i plae radnika se poboljavaju to je
radnik due aktivan na tritu rada.

S relativno skupim procesom traenja posla, radnici koji su bili dovoljno sretni da
nau dobro plaene poslove nee biti motivirani na dalje traenje nekog drugog posla
dok e oni manje sretni i dalje traiti optimalan "match". To znai da radnici koji su
dugo zaposleni u poduzeima imaju i vie plae jer nisu motivirani na traenje novih
radnih mjesta. Oito postoji pozitivna korelacija izmeu staa (u jednome poduzeu) i
zarada. I empirijske studije su pokazale da meu radnicima s jednakim vjetinama i
iskustvom na tritu rada, oni koji imaju dui sta kod jednoga poslodavca imaju vie
plae.

Trokovi traenja posla takoer mogu pomoi u objanjenju razine nezaposlenosti.

Traenje poslovnih ponuda je neto to nezaposleni moraju initi i taj proces zahtijeva
i vrijeme i trud. to je due potrebno da radnik primi prihvatljivu ponudu, to e due
nezaposlena osoba ostati nezaposlena. Dakle, vii trokovi traenja posla e produiti
trajanje nezaposlenosti i poveati stopu nezaposlenosti.

Frikcije na strani poslodavaca

Poslodavci se takoer suoavaju s frikcijama u traenju i zapoljavanju radnika. Te

frikcije utjeu na to da poduzea snose trokove koji su povezani s brojem zaposlenih
radnika a ne sa satima rada i nazivaju se kvazi-fiksnim trokovima jer ih je ili teko ili
nemogue sniziti u kratkome roku - za razliku od varijabilnih trokova

Poslodavci esto ine znatne kvazi-fiksne trokove zapoljavanjem i davanjem

kompenzacija svojih radnika. Openito govorei, ti trokovi spadaju u dvije
kategorije: a) investicije u zaposlene i b) ostale koristi za zaposlene.

Investicije u zaposlene su prva kategorija trokova i odnose se na a) troak

zapoljavanja i b) troak investiranja u obrazovanje. Kada poslodavac ima slobodno
radno mjesto, potrebno je snositi odreene trokove kako bi se to radno mjesto
popunilo. Mora ga promovirati, analizirati pristigle ponude, provesti razgovor za
posao s potencijalnim kandidatima. Kada se radnik zaposli, nastaju trokovi uvoenja
u posao i troak plaa. Troak zapoljavanja se ne smije previdjeti, pogotovo jer je
esto tema politikih debata, jer je rije o troku ukidanja radnika. Svakog radnika
kojeg poduzee zaposli mora biti spremno i otpustiti ako ekonomski uvjeti ili posao
takvo to zahtijeva. Politike koje zahtijevaju otpremninu i ostale sline trokove
poveavaju troak prekida radnog odnosa to znai da se poveavaju i kvazi-fiksni
trokovi zapoljavanja radnika.

Uz troak zapoljavanja, poduzea provode i programe obuke pa postoje tri troka

koja spadaju u ovu kategoriju:
 eksplicitni monetarni troak slubeno zapoljavanje trenera i
omoguavanje materijala za obuku
implicitni monetarni troak je troak izgubljene proizvodnje djelatnika
koji demonstriraju poslovne zadatke novozaposlenima i pritom ne rade
implicitni ili troak vremena trenera

Trokovi zapoljavanja i investiranja u obuku se mogu kategorizirati kao investicije

jer se dogaaju u sadanjosti i imaju koristi, u obliku poveane produktivnosti, u
budunosti. Investicije su uvijek i rizik jer jednom kada se poduzmu, trokovi su
nepovratni i nema garancije za budui povrat.

Poto poduzee snosi troak zapoljavanja i investiranja u obuku radnika, u interesu

im je da taj troak bude to nii. Upravo e zato preferirati zaposlene koje brzo ue jer
nee trebati mnogo ulagati u njihovu obuku. Naalost, bilo bi vrlo skupo za poduzea
da opseno prouavaju pozadinu svakog pojedinca koji se prijavi na natjeaj za posao
kako bi se otkrila razina vjetina ili sposobnost uenja. Jedan od naina da se taj
troak smanji je oslanjanje na uvjerenja ili signale u procesu zapoljavanja.
Primjerice, u prosjeku su osobe sa zavrenim fakultetom produktivnije od osoba sa
zavrenom srednjom kolom pa poslodavac fakultetsku diplomu moe odrediti kao
uvjet za zapoljavanje. Problem je to meu fakultetski obrazovanim osobama moe
biti neproduktivnih i lijenih radnika no ako se signali (edukacija, brano stanje,
godine) koriste esto, povremeno nezadovoljavajue zapoljavanje radnika koji i ne
ispunjava uvjete posla nee biti vrlo skupo i problematino za poduzee. Jedna od
tekoa u zapoljavanju radnika je to je vrlo teko ocijeniti osobne karakteristike
(motivacija, iskrenost, fleksibilnost, lojalnost) na razgovoru za posao, testovima ili
ak preko preporuka. Upravo je zato esta pojava internih trita rada odnosno trita
rada u samim poduzeima pri emu se radnici raspodjeljuju s radnih mjesta na druga
radna mjesta unutar samoga poduzea. Ova politika daje poslodavcima mogunost da
promatraju stvarnu produktivnost radnika i ta informacija se koristi u odluivanju tko
ostaje u poduzeu i koliko brzo napreduje. Koristi od koritenja internih trita rada
jesu u tome to poduzee zna dosta o radnicima koja rade u njemu pa popunjavanje
radnih mjesta od strane ve zaposlenih radnika nee dovesti do mnogih iznenaenja.
Troak koritenja internih trita rada je povezan s ograniavanjem konkurencije za
bolje poslove na one zaposlene u poduzeu. Moda radnici koji rade nisu najbolji
mogui izbor za bolja radna mjesta no u ovoj situaciji jedini su koje poduzee
razmatra. Poduzea koja e se bez obzira na ovaj troak odluiti na dalje koritenje
internih trita rada jesu ona iji bolji poslovi zahtijevaju specifina znanja za njihova
poduzea i obuku koja se obavlja na samome radnome mjestu pa im je korisnije
zaposliti postojeeg radnika.

Druga kategorija kvazi-fiksnih trokova su koristi radnika. Osim njihove direktne

plae, radnici primaju i nemonetarnu kompenzaciju i obliku osiguranog zdravstvenog
i mirovinskog osiguranja, osiguranje od nezaposlenosti, godinjih odmora i ostalih
koristi. Postoje neke koristi koje ne spadaju u kategoriju kvazi-fiksnih trokova jer su
varijabilne prirode odnosno mogu se mijenjati i u kratkome roku i rije je o
trokovima koji se vezuju uz produktivnost radnika, primjerice stimulacija na plau.