OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

1
SADRAJ:

1. POJAM SKLADITA 3
1.1 SKLADITENJE .... 4
1.2 SKLADINI SISTEMI .... 6
1.3 VRSTE SKLADITA .. 6
1.4 PROJEKTOVANJE SKLADITA . 7
2. PALETNI REGALI ..... 7
2.1 REGALNE STRANICE ... 8
2.2 NOSAI PALETA 8
2.3 MJESTO POSTAVLANJA . 9
2.4 KORITENJE REGALA ....... 10
2.5 ODRAVANJE REGALA ..11
3. AUTOMATSKA VISOKOREGALNA SKLADITA .. 13
3.1 PLANIRANJE I ORGANIZACIJA . 13
3.2 CILJEVI I STEPEN AUTOMATIZACIJE .. 14
3.3 VARIJANTE IZVEDBI . 14
3.4 UPRAVLJANJE SKLADITEM 15
3.5 OSNOVNI PROCESI U SKLADINOM SISTEMU . 16

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

2
 1. POJAM SKLADITA

Prema osnovnoj namjeni skladite se moe definisati kao prostor za

privremeno uvanje raznih materijalnih sredstava u komadnom, rasutom ili
tenom obliku.

Ta sredstva su palnirana za ukljuenje u proizvodnju, distribuciju ili potronju.

Skladita se formiraju sa ciljem da ujednae neravnomjernost koja se javlja na relaciji

potreba potroaa i mogunosti nabavke.

Osobine skladita:

- visok kvalitet gradnje,

- dobra saobraajna
ifrastruktura (putevi
nabavke i distribucije),
- da omogui pravilan
smetaj, uvanje i
odravanje materijala, lak
nadzor i pristup, brzu i
jednostavnu manipulaciju i
dobru unutranju
komunikaciju,
- pravilno odstojanje od
naseljenih mesta zavisno
od uvanog materijala,
- da je na suvom zemljitu sa
povoljnim klimatskim
uslovima i dovoljno prirodnog svjetla
- da ima zakonom predvienu protivpoarnu zatitu,
- da postoji mogunost prikljuenja skladita na energetsku mreu.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

3
Opti uslovi koje skladita moraju da ispune:

- tehniko reenje objekta koje

spreava dnevna kolebanja
temperature,
- posjedovanje potrebnog broja
prozora za provjetravanje i
osvetljenje,
- da omoguava lak pristup
transportnim sredstvima,
- da su obezbjeena
protivpoarna sredstva i gromobrani,
- krovna konstrukcija prilagoena klimatskim uslovima,
- da podovi mogu da izdre maksimalna optereenja prema visini slaganja,
- unutranje povrine da su ravne, bez rupa, i pukotina,
- pod u prizemlju se izvodi u visini rampe za drumski i elezniki transport,
- obezbeenje od samozapaljenja i drugih nesrea.
1.1 Skladitenje

Skladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja, a

ukljuuje fiziki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih
procesa. U industrijskom poduzeu, skladite je ureeno i opremljeno mjesto za
privremeno i sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tokom i
poslije njihova troenja i upotrebe u procesu proizvodnje.

Iz svrhe skladitenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci :

1. Glavna zadae skladita je dinamiko uravnoteenje tokova materijala, koliinski
i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz uinkovitu primjenu unutarnjeg
transporta, skladite treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet
osigurava tako da tok materijala tee po unaprijed odreenom redu, planski i
sistemski, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodnim
sistemima, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sistema, njegovoj preradi i
doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

4
 2. Proces skladitenja treba realizirati uz najnie trokove skladitenja i uz
najmanja mogua financijska sredstva angairana u zalihe.

3. U skladitu se mora odravati stalna kvalitet zaliha materijala uvanjem, zatitom

i odravanjem fiziko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti
rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha.
4. Skladite treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces
poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava
vezanih u zalihe.
5. Svojim poslovanjem skladite treba uticati na poveanje konkurentske
sposobnosti poslovnog sistema.

Razlozi za skladitenje materijala u industrijskom preduzeima mogu se prikazati na

slijedeim primjerima:

a) skladitenje sirovina
dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa,
dobavljaevo zakanjenje isporuke,
povremeni nedostatak materijala na tritu,
pojava karta u proizvodnji,
promjene u planovima proizvodnje,

b) skladitenje poluproizvoda
odstupanje od proizvodnog plana,
zastoji u proizvodnji,
razlike u trajanju tehnolokih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih
dijelova,
razlike u veliini serija,
rad u vie smjena,
kvarovi strojeva,
razlike u kapacitetu pojedinih strojeva,
potreba za veom iskoristivou kapaciteta,
posebni zahtjevi tehnolokog procesa,

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

5
Skladini proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladitu, dok se pod
nazivom skladite podrazumijeva skladini sistem. Osnovne komponente (elementi)
skladinog sistema su:

skladini objekti (npr. zgrade)

sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za
oblikovanje jedininih tereta)
transportna sredstva
pomona skladina oprema

1.2 Skladini sistem

Prilikom skladitenja posebno treba obratiti panju na sledee odluke:

- izbor skladine opreme ukljuujui i model upravljanja skladitem,

- stepeni centralizacije skladita,
- dranje sopstvenog skladita ili korienje skladita u tuem vlasnitvu,
- izbor lokacija skladita i
- visinu skladinih zaliha.

Pitanje lokacije skladita se reava i istrauje u okviru plana layout-a odnosno plana
strukture distribucije. Utvrivanje visine skladinih zaliha spada, po pravilu, u okvire
sistema planiranja proizvodnje i sistema upravljanja proizvodnjom.

1.3 Vrste skladita

Pojedine funkcije skladita omoguavaju njihovu klasifikaciju prema raznim

kriterijumima.

a) vlasniki status (vlastitio ili javno skladite),

- sopstveno
- javno

b) trini odnosi i znaaj sa poslovnom delatnou,

- nabavno
- prodajno

c) stepen centralizacije, automatizacije i tehnike manipulacije,

- kompjuterizovano povezano informacionim sistemima
- poluautomatizovano (mehanizovano)
- automatizovano

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

6
d) sredstva transporta i oprema skladita,
- regali
- palete
- rezervoari
- ormari

e) proces uveanja vrednosti skladitene robe i njena pozicija za vrijeme dok je

uskladitena,
- materijali
- proizvodi
- poluproizvodi
- alati
- rezervni dijelovi

f) nain gradnje i izbor lokacije skladita,

- otvorena,zatvorena i natkrivena
- logistika nabave
- logistika proizvodnje
- marketing logistika
- organizacione i strategija skladista

1.4 Projektovanje skladita

Projektiranje skladita u
naelu obuhvaa sve
projektantske radove
neophodne za izvedbu
skladine zgrade, odnosno
skladinih prostorija, kao i
definiranje transportnih
ureaja, te dodatne i
pomone skladine opreme,
koja e se u odreenom
skladitu koristiti. Cilj
projektiranja skladita je
oblikovanje skladinog
sistema koji e zadovoljiti
sve tehnike, tehnoloke,
informatike, organizacijska i ekoloke zahtjeve uz najmanje trokove. Svako rjeenje
skladitenja temelji se na koliini materijala, definiranim tokovima materijala proizvodnih

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

7
 procesa i rasporedu objekata firme.

Redni
Stare izvedbe Nove izvedbe
broj
bez posebnosti gradnje posebnosti gradnje
smjeteni u zajednikim posebne forme
1. Objekti
zgradama odvojene zgrade
viestruka funkcija samo za skladitenje
jednostavni regali (esto
samogradnja) regali velike nosivosti
mala dodatna oprema veliki izbor opreme
2. Tehnika
veliki udio runog rukovanja specijalizirana oprema
univerzalna oprema dinaminost
statinost
standardizacija i tipizacija
sloboda u dimenzijama
3. Jedinini tereti uvjet za automatizaciju
nesigurno rukovanje
sigurno rukovanje
Podruja (zone) gruba struktura stroga struktura
4.
skladita bez posebne opreme za svaku zonu posebna oprema
5. Radnici niska kvalifikacija visoka kvalifikacija

2. Paletni regali

Regalni sistem karakterizira jednostavna montaa i viestruke mogunosti. Svako

regalno polje sastoji se od stranica i od nosaa paleta.

2.1 Regalne stranice

Regali se isporuuju rastavljeni.

Svaka stranica se sastoji od:

1. vertikalni stub
2. vodoravna veza
3. dijagonalna veza
4. podloga stupa
5. vijci
6. plastini umetak

Od navedenih dijelova sastavlja se stranica regala. Stubovi imaju utore uobliku V, iji
razmak po visini je cca 70 mm.

2.2 Nosa paleta

Nosa slui za odlaganje paleta. Izraeni su od profila koji na svakom kraju imaju
posebne sastave. Svaki kraj ima 3 zuba, koji se umeu u utore regalnih stubova.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

8
2.3 Regal i mjesto postavljanja

Paletni regali se moraju uvrstiti za pod. Iznimka su runo posluivani regali male visine
ili takvi, koji su uvreni na drugi nain (povezani sa zidom, meusobno privreni i sl.)
Pod u skladitu za postavljanje regala moe imati maksimalnu visinsku razliku od 3 mm
na duljini od 1 m, i mora imati toliku minimalnu nosivost, koja bi odgovarala pritisku na
podlogu regalnog stupa pod punim optereenjem regala s paletama. Fiksiranje regala za
pod vri se elinim tiplama dimenzije npr.M10/90. Za takvo fiksiranje mora biti
minimalna debljina betonske podloge 100 mm. Beton mora imati minimalnu kvalitetu
oznake C20/25 (B25), cement portlandski PC42,5R, a kameni agregat 0 16.(prema EN
206-1). Za stanje poda I njegovu kvalitetu odgovara naruitelj regala.

Isporuka paletnih regala moe biti dopunjena slijedeim dijelovima:

- titnici za stubove, titnici za palete

- Krini spojevi meu stranicama za stabilnost
- Ploe i mree za zatvaranje regala
- Podnice za police profili, iverica 28 ili 38 mm, limeni paneli.

Povrina skladinih regala je zatiena peenom prakastom i lak bojom. Standardne

boje su plava RAL 5010 za stupove i naranasta RAL 2004 za horizontalne nosae.
Regali se mogu isporuiti i zatieni galvanizacijom ili toplim cinanjem.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

9
2.4 Koritenje regala

Pri koritenju regala nuno je pridravati se slijedeih pravila:

- regali radi sigurnosti rada moraju biti punjeni, odravani i popravljani u skladu s
propisanim pravilima.
- regali bilo prazni, djelomino ili potpuno puni moraju biti stabilni.
- nosivost regalne police i stranice mora biti oznaena na vidljivom mjestu, potpuno i
itljivo.
- u sluaju oteenja regala, i njegovog odstupanja od mjera zadanih pri montai,
nuno je prestati s koritenjem regala do popravka konstrukcije u potrebno stanje.
Ako se neki dio konstrukcije zbog nepravilne upotrebe vidljivo deformirao, treba
taj dio hitno izmijeniti.
- regal ne smije biti preoptereen i mora biti optereen ravnomjerno od donjih
skladinih nivoa i po cijelom regalnom polju. Nije dozvoljeno stavljati na policu
paletu vee teine nego je nosivost paletnog mjesta niti u sluaju da time ne bi
bila prekoraena maksimalna nosivost police.

- nosivost regalne stranice se smanjuje kako se poveava visinska udaljenost izmeu

nosaa paleta. Pri visinskom pomicanju nosaa paleta nuno je prilagoditi teinu
stavljenih paleta.Teinu palete je nuno smanjiti i tada, ako doe do poveanja broja
nivoa. Pri poveanjubroja skladinih nivoa mijenja se geometrija regalne stranice i zato
je nuno za izmjene konzultirati isporuitelja regala.

- za garantiranu stabilnost regala je nuno, da svaka regalna stranica ima minimalno 4

horizontalna nosaa paleta (2 para). U sluaju kada se to ne moe provesti, mora svako
regalno polje biti uvreno krinim spojevima za stabilnost.
- pri punjenju regala paletama, djelatnik je duan pratiti kretanje palete kroz otvor za
cijelo vrijeme postupka. U sluaju da se pri dizanju palete pojavi opasnost od udarca u
prepreku ili ako bi paleta bila loe uloena, djelatnik treba vratiti paletu na poetnu
poziciju. Nakon to djelatnik izvri potrebne prilagodbe na paleti, tek onda je ulae
ponovno u regal..

- po zavretku procesa punjenja mora djelatnik vizualno prekontrolirati ispravnost

poloaja palete u polju i po potrebi ispraviti nepravilnosti.

- palete moraju u regal biti unoene ravnomjerno rasporeene da se osigura

manipulativni razmak, koji iznosi minimalno 50 mm izmeu paleta ili izmeu stupa i
palete.

- maksimalna ukupna visina palete mora biti tolika da ostavlja razmak od minimalno 80
mm izmeu gornjeg ruba palete i donjeg dijela prvog horizontalnog nosaa iznad te
palete.

- nije dozvoljeno punjenje regala oteenim paletama.

- dijelovi regala su i klinovi za osiguranje horizontalnog nosaa palete u regalnom stupu.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

10
Po jedan klin mora biti u svakom nosau paleta montiranom na regalnom stupu. U
sluaju da klinovi nedostaju, bilo kakva manipulacija u regalu je zabranjena.

- palete moraju biti poravnane tako, da toka u kojoj je teite palete ne prijee sredinu
regala vie od 50 mm. U svakom sluaju treba paziti na to da paleta lei na nosaima
paleta. Palete ne smije biti slagane bez nosaa paleta. Ispravno uloena paleta stoji u
regalu simetrino po svojoj osi, tj. ostatak palete koji viri na oba nosaa je jednako velik.

- penjanje na regal s teretom ili s visokopodiznim viljukarom je zabranjeno.

- dodatno premjetanje pojedinanih parova nosaa paleta moe se provoditi samo na

ispranjenim regalnim poljima. Pri tome se ne smije u susjednim poljima vriti nikakva
manipulacija s robom.

- regali su predvieni za skladitenje paleta koje su navedene u dokumentaciji. Pri

ulaganju paleta drugaijeg tipa, dimenzija ili teine, nuna je konzultacija s isporuiteljem
regala.

- zabranjeno je penjati se po regalu, odnosno u njega ulaziti.

2.5 Odravanje regala

Za odravanje eljezne konstrukcije regala u skladitu treba se pridravati zakonskih

propisakoji normiraju to podruje. U pravilu bi trebalo najmanje jednom godinje vriti
kontrolu cijele konstrukcije. Voditelji odravanja moraju biti upoznati s propisima i
normama.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

11
 OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA
12
 3. Automatska visokoregalna skladita

Automatizirano visokoregalno
skladite je tip sustava u kojem se
svakim teretom rukuje
pojedinano, a slui za odlaganje i
izuzimanje tereta od 250 kg do 500
kg i vie.
Teret je smjeten na paletama ili u
plastinim, drvenim ili metalnim
sanducima.

Sustav je raunalno upravljan za

automatsko skladitenje i
izuzimanje robe sa zadanih
lokacija za skladitenje. Koristi se
kod skladita s velikim koliinama
robe koju je potrebno skladititi
gdje je preciznost sustava i
sigurnost materijala vrlo bitna kako
ne bi dolo do oteivanja i gdje je,
zbog prostornih ogranienja, potrebna visoka gustoa skladitenja.
Skladita ovakvog tipa imaju jedan ili vie dugih i uskih prolaza duljine i do 290 metara
koji s obje strane imaju eline ili aluminijske konstrukcije. elini okviri, ije visine su
od 10 do 50 metara, slue kao regali za pohranu na koje se skladiti teret.

Horizontalne brzine dizalica mogu biti od 1,8 do 4,4 m/s, dok su vertikalne od 0,4 do 1,3
m/s. Brzina prihvatne stanice iznosi od 7,5 do 12 s.

Sve tri kretnje dizalice; horizontalno (niz prolaz), vertikalno (uz jarbol) i dizalica su
meusobno nezavisne i raunalno kontroliran.

3.1 Planiranje i organizacija

Automatizacija skladinih operacija omoguuje smanjenje skladinog prostora,

poveanje tonosti u upravljanju inventarom, smanjenje trokova rada i smanjenje
oteenja proizvoda.
Poeljno je da rukovanje u takvim sistemima budu to tonije sa to manjim
investicijama.
Sistem mora zadovoljiti odreene zahtjeve za propusnost (broj zahtjeva za skladitenje
i izuzimanje tereta u vremenu) i dimenzije skladita, uzimajui u obzir ogranienja
infrastrukture (npr. maksimalna visina zgrade).

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

13
 3.2 Ciljevi i stepen automatizacije

Prvi korak u oblikovanju automatiziranog visokoregalnog skladita je utvrivanje ciljeva

planiranja, projektiranja i gradnje ovakvog sustava. Neki od opravdanih ciljeva su
poboljanje kontrole robe, smanjenje inventara, poboljanje produktivnosti, uklanjanje
pretjeranog rukovanja materijalom, poveanje kapaciteta (postojeeg) podnog prostora,
poboljanje upotrebe skladita ili nekretnine, gradnja postrojenja za rast poslovanja,
smanjenje gubitaka zbog oteenja, krae ili zagubljene robe, poboljanje sigurnosti
radne okoline ili tednja energije. Ovdje nisu obuhvaeni svi ciljevi, no dobra su podloga
za generiranje drugih.

Stepen
automatizacije

Stepen 2 Stepen 4
Stepen 1 Stepen 3 vrlo mala
vrlo dobro dobro mala
aaaddaaakjglksdjuuaua automatizacija)

3.3 Varijante izvedbi

Postoje razliite varijacije izvedbi automatiziranih visokoregalnih skladita koje se mogu

kombinirati da bi se zadovoljili neki od ciljeva planiranja i projektiranja sistema. Osnovni
oblik gdje su prolaz i regal jednostruke irine doputa pristup teretu s obje strane regala,

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

14
no ukoliko postoji zahtjev za veim kapacitetom postoji opcija s regalom dvostruke irine.
Isto tako, mogue je i poveanje irine prolaza.

PROLAZ JEDNOSTRUKE IRINE PROLAZ JEDNOSTRUKE IRINE PROLAZ DVOSTRUKE IRINE

DUPLI REGALI DUPLI REGALI

3.4 Upravljanje skladitem

Da bi se osiguralo besprekorno funkcionisanje u skladita, kao i transportovanje u

skladitu i iz skladita do odredita, potrebni su efikasan sistem upravljanja i odgovorno
rukovoenje skladitem. Ti sistemi imaju zadatak da optimalno organizuju:

- proces upravljanja skladitem materijala,

- procese i operacije skladitenja materijala,
- nadzornu funkcija nad zalihama i
- kontrolu tokova u skladitu po vrsti, koliini i vrednostima.

Drugim reima, upravljanje skladitem podrazumeva aktivnosti planiranja, organizacije

kontrole i rukovoenja navedenim procesima da bi se procesi i operacije odvijali bez
smetnji, tano po terminima, i da se mogu planirati i izriti po to je mogue niim
trokovima.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

15
3.5 Osnovni procesi u skladinom sistemu

Osnovni procesi u skladitu ukljuuju uvanje, premetanje i prenos informacija.

uvanje se odnosi na fiziko raspolaganje proizvodom unutar skladita. To je primarna
funkcija skladita. Ono moe biti privremeno ili polutrajno. Privremena osnova znai
uvanje proizvoda koji je nuan za dopunu zaliha. Polutrajna uvanja se koristi za
zalihe koje premauju trenutne potrebe i nazivaju se sigurnosnim zalihama.
Za pravilno skladitenje proizvoda, premetanje je nuno, a to se odvija u etiri
odvojena podruja:

Prijem, pregled i sortiranje dolazee robe od prevoznika i obavljanje provere

kvaliteta i kvantiteta.
2. Prenos robe sa prijemnih platformi i premetanje do pojedinih mesta za uvanje
unutar skladita.
3. Priprema za isporuku tj. izbor naruenih proizvoda (komisioniranje) a ispunjenje
narudbine kupaca ukljuujui, proveru, pakovanje i transport do otpremnih rampi.
4. Isporuka robe prema kupcu odreenim nainom prevoza.

Poslednji proces, prenos informacija, javlja se u isto vreme dok se proizvod prima,
premeta i uskladiti. Informacija o prijemu ispravnog proizvoda izvrilac upuuje
isporuiocudirektno ili preko prevoznika. Menadment uzima informacije o nivou zaliha,
lokaciji zaliha,protoku, iskorienosti prostora i ostale informacije nune da bi se
osiguralo uspeno funkcionisanje skladita. Informacije se mogu koristiti za procenu
uinka skladitenja ispitivanjem stepena iskorienosti opreme, produktivnosti rada i
iskorienosti prostora.

OSNOVE VISOKOREGALNIH SKLADITA

16