u ovom broju

Studeni 2.

3.
NA PODRU^JU UPRAVE [UMA DELNICE
Izabrano boi}no stablo za Vatikan
ZA[TITA [UMA

[
umari su kona~no dobili Ekolo{ka funkcija {ume sve vi{e ispred
doministra u Ministarstvu gospodarske!
poljoprivrede I {umarstva.
To je prof. Dr. Ivica Grbac,
raniji dekan [umarskog fakulteta u 4. JESENSKI UZGOJNI RADOVI
Zagrebu. Mjesto doministra je, Ove jeseni u obnovu {uma
podsje}amo, nakon odlaska HSLS- uloit }e se 48 milijuna kuna
a u opoziciju ve} due vrijeme
bilo prazno, kao i dva mjesta u
Upravi Hrvatskih {uma. Za 6. NOVE TEHNOLOGIJE U ISKORI[TAVANJU [UMA
o~ekivati je da bi tim ~inom sa Ho}e li harvester na}i primjenu
svojevrsne mrtve to~ke mogao biti
pokrenut (nastavljen) proces u hrvatskom {umarstvu?
restrukturiranja Hrvatskih {uma kao
i aktivnosti oko dono{enja Nacio- 9. ENERGIJA
nalne {umarske politike i strategije. Bioenergija je zelena energija
Gdje se stalo i gdje je zapelo?
Na Kona~nom izvje{}u {to ga je 12. BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA
irska tvrtka Coillte predo~ila
Odboru za restrukturiranje ({to ga Razglednica s U~ke
je imenovalo Ministarstvo), na koje 14. UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE U HRVATSKIM [UMAMA
je (opet) bilo dosta primjedbi i
prijedloga. Re~eno je da se Jesmo li s obzirom na broj
izvje{}e doradi. Primjedbe su se visokoobrazovanih kadrova dovoljno
odnosile na neke na~elne posta-
vke (H[ nisu samo i isklju~ivo
kreativni?
komercijalno poduze}e nego je 15. NAKON EUROFORUMA 2002. _ POGLED U BUDU]NOST [UMARSTVA I
{umarstvo, vano i zbog ostalih LOVSTVA
op}ekorisnih funkcija); potom na
neke olako izre~ene presude (npr. [uma daje za{titu {uma treba za{titu
nekim radnim jedinicima koje se
predlagalo likvidirati bez pravih
17. [PANJOLSKA _ ME\UNARODNI INTERKALIBRACIJSKI SEMINAR ZA
argumenata), te neke druge. PROCJENU O[TE]ENOSTI [UMA
Primjedbe i mi{ljenja je trebalo Stru~njaci iz {est mediteranskih zemalja o
dostaviti Coillteu, no one su i{le s
razli~itih mjesta, pa je i to, moglo
o{te}enosti {uma
se ~uti na nedavnoj sjednici 18. SA PIROTEHNI^ARIMA NA MALOJ KAPELI
Glavnoga radni~kog vije}a koje je
o tome raspravljalo, kod konzul- Ovdje se gre{ke ne opra{taju
tantske tvrtke izazvalo nedoumice. 20. [UMARIJA ILOK BAVI SE VINOGRADARSTVOM I PODRUMARSTVOM
No, ~lanovi Radni~koga vije}a su
jo{ jednom pozvali sve sudionike U potrazi za izgubljenim vinogradima
u ovom procesu da se uklju~e u
zavr{ne poslove. Zapitali su se 22. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVA
zbog ~ega vlast, drava, slijedom Borovi
svojih ovla{tenja nije jednostavno
zaduila poslovodstvo, ili nekoga, 25. SLOVENSKO [UMARSTVO
da se poduze}e restrukturira.
Moda i bi, kao kod nekih drugih
^etvrta naj{umovitija zemlja Europe
slu~ajeva, da nije bilo utjecaja sa 29. [UMSKE RAZGLEDNICE
strane, to~nije kredita Svjetske
banke koja je traila da se ide na Osim {umarstva i turizam
me|unardni nate~aj i stranog
konzultanta! I {to sad? Irci, kojima 31. O DR@AVNOM LOVI[TU \UR\ENICA
je sigurno svega dosta, predo~it
}e Odboru novo izvje{}e, s kojim Posljednji lov
}e biti upoznat direktor Svjetske prestolonasljednika
banke, potom nadleno Ministar- Franje Ferdinanda
stvo i kona~no Vlada koja to
treba usvojiti. Ako ne bude novih 35. MIJENJA LI SE [TO U PRISTUPU ZA[TITE PRIOBALNIH [UMA
primjedbi!
Maslina umjesto crnogorice

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 1

 bo`i}no drvo
Ekolo{k
NA PODRU^JU UPRAVE [UMA DELNICE
Izabrano
bo`i}no stablo sve vi{e
za Vatikan
Uz boi}no stablo, iz goranskih }e {uma put
Vatikana biti otpremljeno jo{ tridesetak
manjih smreka s korijenom, visine 2 do 6
metara, koje }e krasiti urede crkvenih
dostojanstvenika
Izabrano boi}no stablo koje }e biti postavljeno
na Trgu sv. Petra u Vatikanu
Tiskovna konferencija ispod izabranog boi}nog
stabla u predjelu Javornik
2 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Pi{e: Vesna Ple{e
Foto: V. Ple{e
U
dvadesetogodi{njoj tradiciji
postavljanja boi}nog stabla
na Trgu sv. Petra u Vatikanu,
tu su vrijednu donaciju Papi
za Boi} od 1994., darovale Italija, Au-
strija, Slova~ka, Njema~ka, Slovenija,
Poljska, Rumunjska i ^e{ka. Ove godi-
ne ta je ~ast pripala na{oj zemlji i
Hrvatskim {umama. U projekt koji
vodi Ministarstvo vanjskih poslova,
uklju~ena su i Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza, Ministarstvo unutanjih
poslova, Ministarstvo poljoprivrede i
{umarstva, Ministarstvo financija i Hr-
vatska biskupska konferencija.
Predstavnici spomenutih ministar-
stava, zajedno sa stru~njacima Hrva-
tskih {uma predvo|enih direktorom
@eljkom Ledinskim, upraviteljm Upra-
ve {uma, podrunice Delnice, Herma-
nom Su{nikom sa suradnicima, uz
novinare iz gotovo svih hrvatskih me-
dija bili su 23. listopada nazo~ni
kona~nom odabiru boi}nog stabla za
papu Ivana Pavla II.
Odabrano boi}no stablo nalazi se
u predjelu Javornik, gospodarske jedi-
nice Delnice, podru~ja kojim gospo-
dari [umarija Delnice. Stablo smreke
visoko je 28 metara, a pri dnu je {iro-
ko 65 cm. Pored tog stabla, u Vatikan
}e biti otpremljeno i tridesetak manjih
stabala smreke, visine dva do {est
metara, koja }e krasiti odaje crkvenih
dostojanstvenika, kardinala.
Boi}no stablo, koje }e biti posta-
vljeno na Trgu sv. Petra u Vatikanu, bit
}e ukra{eno u hrvatskom stilu, licitar-
skim srcima, a prigodom predaje bit
}e izveden i kulturno-umjetni~ki pro-
gram uz nastup folklornog ansambla
Lado iz Zagreba.
Poslije odabira slijedi najtei dio
posla, sje~a izabranog stabla. Budu}i
da je stablo dosta veliko, vjerojatno }e
se prigodom njegovog izvla~enja iz
{ume koristiti i helikopter kako se pri
transportu ne bi o{tetilo.
Pi{e: Ivica Tomi}
Foto: I. Tomi}
G
ovore}i o provo|enju za{tite
{uma na skupu za{titara i eko-
loga Hrvatskih {uma, mr. sc.
Boris Liovi}, iz [umarskog in-
stituta Jastrebar-sko, napomenuo je da
u izvje{tajima nedostaju podaci o mra-
zevima. Naime, ja~i mraz je isto kao i
defolijacija i jedan je od stresnih ~ini-
telja u {umarstvu, koje moramo evi-
dentirati. Liovi} je, tako|er, upozorio
na to da je krajnje vrijeme za suz-
bijanje borovog ~etnjaka, dok pojava
kukavi~jega suznika postupno jenjava.
Zadnjih 7/8 godina borov ~etnjak stal-
no je prisutan na podru~ju Dalmacije,
a valja ga tretirati biolo{kim preparati-
ma iz zraka i sa zemlje. U sljede}em
razdoblju treba intenzivirati pra}enje
bolesti i {tetnika. Izvje{taje o provede-
nim tretiranjima, uzorke i rezultate
zapaanja potrebno je na vrijeme do-
staviti u [umarski institut Jastrebarsko
te u Slubu za ekologiju Hrvatskih
{uma. Zapravo, pojavu {tetnika valja
pratiti uhodanim metodama, a za one
{tetnike koji se ne prate postoje}im
metodama potrebno je uzimati uzor-
ke grana i slati ih u Institut radi utvr|i-
vanja brojnosti i determinacije. Uzorci
grana duine 70-80 cm, sa zdravim
pupovima, moraju biti kvalitetno oda-
brani i uzeti s dominantnih stabala, iz
gornjega dijela kro{nje.
Za{tita u skladu s
europskim kriterijima
Tijekom rasprave o uporabi kemij-
skih pesticida u certificiranim {umama
istaknuto je da se u za{titi {uma treba
pridravati nekoliko kriterija: neke-
mijskoga tretiranja {tetnika, poduzi-
manja preventivnih mjera u cilju sma-
njivanja {teta i primjene integralnih
mjera, kori{tenjem prvenstveno biolo{-
ke za{tite. Budu}e certificirane {ume u
Hrvatskoj morat }emo prilagoditi nave-
denim kriterijima, a u {umskim plan-
taama i rasadnicima ne}e biti dozvo-
ljena uporaba pesticida i gnojiva. Na
temelju europskih kriterija u zabra-
njene pesticide spadaju grupe ekstrem-
no rizi~nih i jako rizi~nih, onih na bazi
kloriranih ugljikovodika, perzistentnih
(primjerice DDT), pesticida koji sadre
te{ke metale i dioksine te onih koji su
zabranjeni me|unarodnim dogovorom.
Prije ulaska u Europsku uniju hrvatsko
{umarstvo mora se postupno priprema-
ti za smanjivanje uporabe kemijskih

a funkcija {ume
ispred gospodarske!
Hrvatsko se {umarstvo mora
postupno pripremati za
smanjivanje uporabe kemijskih
pesticida u za{titi {uma te koristiti
alternativne metode, {to je u
skladu s europskim kriterijima i
budu}im Zakonom o za{titi prirode
pesticida u za{titi {uma te ko-
ristiti alternativne metode,
zadravaju}i pritom uporabu
pesticida do neke razine.
Koristiti samo
propisana za{titna
sredstva
Dipl. ing. Ivan I{tok, iz Mi-
nistarstva poljoprivrede i {u-
marstva, govorio je o zadnjoj
verziji Zakona o za{titi priro-
de (~lanak 34.), koja dozvolja-
va uporabu registriranih bio-
lo{ko-kemijskih sredstava u iz-
nimnim slu~ajevima. Koristiti
se mogu samo ona sredstva
koja imaju dozvolu u {umar-
stvu Republike Hrvatske.
Uporaba drugih kemijskih sre-
dstava bila bi u suprotnosti sa
certifikacijom {uma i me|una-
rodnim standardima o za{titi
prirode. [uma tako sve vi{e
dobiva ekolo{ku, a manje
gospodarsku funkciju. Ruko-
voditelj Slube za ekologiju i
za{titu {uma H[-a mr. sc. Pe-
tar Jurjevi} napomenuo je da
za sada nema drasti~nih pro-
mjena u kori{tenju pesticida,
no, prije dono{enja Zakona o
za{titi prirode, valja biti opre-
zan te koristiti i dalje samo
propisana sredstva, uz po-
stupno privikavanje na nove i
o{trije odredbe budu}ega Za-
kona.
Istraivanje o
rasprostranjenosti
imele
Dogovorena je suradnja iz-
me|u [umarskog fakulteta i
Hrvatskih {uma na provo|e-
nju znanstveno-istraiva~koga
projekta o rasprostranjenosti
imele u Hrvatskoj. Voditeljica
za{tita {uma
projekta dr. sc. Marilena
Idojti}, iz Zavoda za gene-
tiku i dendrologiju obavijestila
je nazo~ne o potrebi karti-
ranja podru~ja s trima vrsta-
ma imela (bjelogori~na bijela,
borova i imelica), u izdvo-
jenim odjelima starijim od 30
godina. Naime, o rasprostra-
njenosti imela u Hrvatskoj ne-
ma podataka, a jedan od ci-
ljeva istraivanja je izrada ka-
rata sa sada{njim stanjem ra-
sprostranjenosti navedenih
imela na razli~itim vrstama
doma}ina. Ve}a ari{ta za-
raenosti imelama bit }e oda-
brana za pokusne plohe i na
njima }e se raditi projektom
predvi|ena istraivanja. Su-
dionici skupa obavije{teni su
o sljede}em, 47. seminaru o
za{titi bilja koji }e se odrati
od 10. do 14. velja~e 2003. u
Opatiji. Prof. dr. sc. Milan
Glava{ sa [umarskoga fakul-
teta predloio je da {umarska
struka, u cilju bolje prepozna-
tljivosti, sa svojim referatima
sudjeluje na seminaru u {to
ve}em broju. Za sudjelovanje
na pro{lom seminaru {umari
su u sklopu svoje sekcije bili
aktivni sudionici, osobito st-
ru~njaci sa terena, i dobili po-
voljne ocjene, ali i obvezu da
nastave tako. Referati za se-
minar mogu biti znanstveni,
stru~ni ili u kombinaciji, a
njihove saetke potrebno je
poslati prof. Glava{u do polo-
vice studenog na [umarski fa-
kultet.
Ne samo gospodarske
vrijednosti
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 3
 obnova {uma
JESENSKI UZGOJNI RADOVI
Ove jeseni u
obnovu {uma
ulo`it }e se 48
Pi{e:
milijuna kuna
Miroslav
Mrkobrad Ove jeseni se planira
Foto:
zasaditi otprilike 10
Z.
Pei~evi} milijuna sadnica na
oko 2.500 ha i
Hrvatske {ume u to
planiraju utro{iti oko
48 milijuna kuna. @ir
ove godine nije rodio
u dovoljnim
koli~inama, no ipak
je prikupljeno 48
vagona ira od ~ega
je najve}i dio ve}
unesen u sastojine, a
dio raspore|en u
rasadnike
Otkup ira u Vinkovcima
4 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
R
adovi na obnovi {uma u pu-
nom su zamahu i do kraja
godine, ako vrijeme poslui,
Hrvatske {ume planiraju u jed-
nostavnoj i pro{irenoj biolo{koj repro-
dukciji obaviti po{umljavanje i popu-
njavanje na 2.478 ha, u vrijednosti
oko 48 milijuna kuna. Kad se tome
doda da je proljetos u obnovu {uma
ve} utro{eno 36 milijuna kuna, ispada
da Hrvatske {ume ove godine u jed-
nostavnu i pro{irenu biolo{ku repro-
dukciju planiraju uloiti vi{e od 84
milijuna kuna.
Jesensko po{umljavanje valja obavi-
ti na oko 1717 ha, od toga je ve}i dio
u pro{irenoj reprodukciji. Da bi se
plan realizirao potreban je, osim
lijepog vremena, i dobar urod ira. A
njega, sude}i po dosad skupljenim
koli~inama, ne}e biti onoliko koliko se
o~ekivalo i dakako prieljkivalo.
Po~etkom studenoga skupljeno je
oko 48 vagona ira od toga 39,7 va-
Darko Prelec u bjelovarskoj {uma-
riji brine da ir ostane zdrav
gona lunjakovog i oko 8,3 kitnjako-
vog sjemena, kae stru~ni suradnik za
rasadni~arstvo u Hrvatskim {umama
Milan @gela. O~ekujemo jo{ oko sto
tisu}e kilograma, no s obzirom na vre-
menske prilike i stalnu ki{u pitanje je
ho}e li se to ostvariti.
Najvi{e je prikupljeno u vinkova~-
koj Upravi, oko 25 vagona lunjaka,
jer na tom je podru~ju jedino dobro
rodio. Vinkov~ani su ga ve} unijeli u
sastojine, popunili rasadnike te dio
usmjerili prema drugim upravama.
Slijedi zagreba~ka Uprava s oko 8,9
vagona, u Bjelovaru je skupljeno vi{e
od 2,5 vagona. Kitnjaka je najvi{e
prikupljeno u U[P Poega 2,7 vagona,
u Na{icama 2,6 te u Osijeku oko 1,3.
Te koli~ine ni izdaleka ne zado-
voljavaju na{e potrebe, isti~e rukovo-
ditelj proizvodnje u poduze}u Mladen
Slunjski. @ir je slabo rodio pa }e unos
u sastojine biti tek na 50% planiranih
povr{ina. Stoga }e nam prioritetni za-
datak biti popuniti rasadnike i osigura-
ti dovoljan broj sadnica za sljede}e
godine.
Osim sijanjem `ira, strojno i oma-
{ke, te sadnjom pod motiku, ove jese-
ni planira se sadnja 10,4 milijuna sad-
nica. Sa ve} zasa|enih 6,3 milijuna
time bi se dosegla ukupna ovogo-
di{nja planirana koli~ina od 16,7 mi-
lijuna.
Najvi{e }e se saditi lunjak, 4,1
milijun, potom kitnjak (2,1), poljski ja-
sen (1,5), bukva (660 tisu}a komada)
itd. Od crnogorice najvi{e }e biti za-
stupljena obi~na smreka s 300 tisu}a
sadnica. U priobalju najvi{e }e se sadi-
ti crni bor, oko milijun sadnica, zatim
primorski bor, 235 tisu}a komada, ale-
pski bor 166, pinija 117 tisu}a itd. Bit
}e zastupljene sve vrste.
 po`ari 2002.
PROTUPO@ARNA SEZONA U HRVATSKIM [UMAMA

Ki{no ljeto i dobra preventiva

broj {umskih poara sveli na minimum!
Proteklu poarnu sezonu {umari }e pamtiti po
dobrom, jer gotovo nikad nije bilo tako malo poara
i opoarenih povr{ina (manje od 4.900 ha).
^injenica da je najvi{e poara nastalo na privatnom
(zapu{tenom) poljoprivrednom i {umskom zemlji{tu
i pro{irilo se na dravne {ume, ostaje nerje{iv
problem. U protupoarnu preventivu Hrvatske {ume
uloile su oko 132 milijuna kuna
Pi{e: Miroslav Mrkobrad opoarena povr{ina je na podru~ju
Foto: M. Mrkobrad Dubrova~ko-neretvanske upanije
(1476 ha), skoro polovica poara

O
vogodi{nja poarna sezona u
Hrvatskim {umama bila je
takva kakva se samo moe
poeljeti. Potpisao bih da
svaka bude takva! oslikao je doga-
|aje vezane uz ljetne poare u prio-
balju rukovoditelj ekolo{ke slube Hr-
vatskih {uma mr. Petar Jurjevi}. Njego-
ve rije~i potkrijepljuju brojke pa je
tako po~etkom studenoga na po-
dru~ju Hrvatske evidentirano 176
{umskih poara u kojima je opoare-
no 4.846 ha, a ukupno nastala {teta
na drvnoj masi s indirektnom {tetom
iznosi 386.830.000 ha. Na kr{u je
Evidentirano je 176 {umskih
poara u kojima je opoareno
4.846 ha, a ukupno nastala {teta
na drvnoj masi s indirektnom
{tetom iznosi 386.830.000 ha.
Na kr{u je opoareno 3.185 ha,
a na kontinentalnom dijelu
1.662 ha. Poarima je
zahva}eno tek 32 % visokih
{uma. Najve}i se broj poara
(74 %) pripisuje nepoznatim
po~initeljima.
opoareno 3.185 ha, a na kontinental-
nom dijelu 1.662 ha. Jo{ neki statis-
ti~ki podaci pokazuju da je s obzirom
na vrstu vegetacije poarima bilo za-
hva}eno tek 32 % visokih {uma, 48 %
ostalih {umskih i poljoprivrednih po-
vr{ina, 16 % {ikara, makija i gariga i 4
% srednjih i niskih {uma. Najve}a
(48%) zbila se u oujku, a ve}ina ih je
prizemnih (4086 ha). Uzroci poara
su, naalost, i ove godine ostali ne-
poznati pa se tako najve}i broj poara
(74%) pripisuje nepoznatim po~inite-
ljima.
Opet je najve}i dio poara, (73%),
buknuo na poljoprivrednim zemlji{ti-
ma i u privatnim {umama. To je pro-
blem koji }e dugoro~no biti te{ko
rje{iv ako se ne{to bitno ne promijeni
u gospodarenju privatnim {umama.
Puno se ulagalo
Ni{ta ne pada s neba, pa je tako i
mali broj poara, me|u ostalim, po-
sljedica uspje{no organizirane protu-
poarne preventive u Hrvatskim {u-
mama. Ono {to jest palo s neba, obi-
lne su ki{e u ljetnom razdoblju koje su
sigurno ograni~ile {irenje poara. Ove
su godine Hrvatske {ume planirale u
sve oblike za{tite od poara uloiti
oko 132 milijuna kuna, vi{e nego ikad
dosad. Najve}i dio sredstava oti{ao je
na izgradnju {umskih protupoarnih
prometnica i njihovo odravanje u {to
je do kraja rujna bilo utro{eno otpri-
like 54 milijuna kuna, a zna~ajan dio
novca potro{en je za organiziranje
promatra~ke slube (oko 16 milijuna).
Tu su i ostali radovi, izrada i odra-
vanje promatra~nica, izrada protu-
poarnih prosjeka, postavljanje znako-
va upozorenja i ~uvanje {uma. Dio
sredstava, oko 10 milijuna kuna, Hrva-
tske {ume po Zakonu o vatrogastvu
dostavljaju vatrogasnim zajednicama.

Mr. Petar Jurjevi}

Nekoliko je razloga ovako uspje{ne poarne sezone, a dva su
najvanija. Prvo, povoljne klimatske prilike, i drugo, priprema i
provo|enje protupoarnih mjera. I prije ove, bilo je vremenski
povoljnih sezona no i mnogo vi{e poara. Ove godine bilo ih je
manje jer su se dogovorene mjere i provodile. Sve to rezultiralo je
~injenicom da su opoarene povr{ine i {tete zna~ajno ispod
10-godi{njeg prosjeka.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 5

 {umska mehanizacija
NOVE TEHNOLOGIJE U ISKORI[TAVANJU [UMA
Ho}e li harvester
na}i primjenu u
hrvatskom
{umarstvu?
U
posljednje vrijeme stru~njaci
Pi{e:
Hrvatskih {uma dvoje o tome
Ivica
Tomi}
treba li tijekom sje~e stabala i
izrade drvnih sortimenata u
Foto: na{im {umskim sastojinama koristiti
I. harvester, vozilo za kretanje po bespu-
Tomi} }u, ~ija je osnovna namjena obaranje
stabala i izradba kratkoga drva kraj
panja. Rije~ je o stroju za sje~u, kre-
sanje grana, prevr{ivanje i trupljenje
stabala na mjestu sje~e, koji prema
konstrukciji moe biti jednozahvatni i
vi{ezahvatni. Suvremeni harvesteri,
tzv. harvarderi, osim sje~e i izradbe,
obavljaju i privla~enje drva do pomo-
}noga stovari{ta.
Pove}anje
proizvodnosti i
smanjenje tro{kova
Osnovne tehni~ke zna~ajke toga
stroja su sljede}e: {asija se sastoji od
dva odvojena okvira, kabina i hidra-
uli~na dizalica sa sje~nom glavom ~i-
ne prednji dio vozila, a pogonski mo-
tor stranji. Oba dijela spojena su
zglobno, a mogu se gibati u vodorav-
noj i uspravnoj ravnini. Putem zgloba
i promjenom kuta prednjeg i stranjeg
dijela vozila u vodoravnoj ravnini, kori-
{tenjem uglavnom dvaju hidrauli~nih
cilindara, obavlja se upravljanje harve-
sterom. Ugradnjom bogi mosta na
prednju osovinu, kod harvestera s vi{e
od ~etiri kota~a, omogu}uje se amor-
tiziranje vozila tijekom kretanja po
povr{inskim preprekama u nepristupa-
~nim {umskim predjelima, no pove-
}ava se i stabilnost za vrijeme oba-
ranja stabala. Ekonomska opravdanost
za upotrebom toga suvremenog stroja
temelji se na ~injenici da zamjenjuje
teak i za ivot opasan rad s motor-
nom pilom, podie proizvodnost,
snizuje tro{kove proizvodnje, a izbje-
gavaju se i problemi vezani uz ponu-
du radne snage u iskori{tavanju {uma.
6 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Prikaz rada harvestera na podru~ju [umarije
Premda se ti strojevi,
uz neke tehni~ke
preinake, mogu
uspje{no primijeniti
tijekom proreda u
bjelogori~nim
sastojinama i ~istim
sje~ama u kulturama
~etinja~a te
plantaama
brzorastu}ih lista~a,
kona~an sud o
njihovoj upotrebi u
hrvatskom
{umarstvu donijet }e
se nakon stru~nih
rasprava
U kombinaciji s
forvarderom
Prikaz rada jednozahvatnoga harve-
stera Timberjack 1270 obavljen je za
stru~njake Hrvatskih {uma tijekom ruj-
na na podru~ju {umarija Klo{tar Po-
dravski (U[P Koprivnica) i Gare{nica
(U[P Bjelovar). U dvadesettrogodi{-
njoj kulturi vrbe i johe u podstojnoj
etai [umarije Klo{tar Podravski, na
povr{ini 7,76 ha (g. j. Svibovica, od-
sjek 49 d, razmak sadnje 4x4 m), s
drvnom zalihom 1624 m3 i srednjim
kubnim stablom 29 cm (0,33 m3 po
stablu), u sje~noj drvnoj masi najzastu-
pljenije je bilo celulozno vi{emetarsko
drvo (1190 m3 ili 73 %). Tijekom dvo-
dnevne demonstracije rada i mjerenja
proizvodnosti evidentirano je da je
stroj prvi dan oborio i izradio 95,5 Ho}e li hrvatsko {umarstvo uskoro koristiti h

je Gare{nica
Unutra{njost kompjutorski
opremljene kabine
m3(145 stabala, srednji prsni promjer
27 cm) drvne mase za 137 minuta
efektivnoga rada, {to je 41,8 m3 ili 64
stabla po pogonskom satu. Drugi dan
posjekao je i izradio 92,5 m3(224 sta-
bla, srednji prsni promjer 22 cm) za
187 minuta, {to je 29,7 m3 ili 72 stabla
po pogonskom satu. Forvarder Timbe-
rjack 810 izvozio je izra|ene drvne
sortimente na pomo}no stovari{te po
talpiranim izvoznim putevima koje je
od ovr{aka prethodno na~inio harve-
ster. Rezultat rada u kombinaciji s for-
varderom su kvalitetno obra|eni i ure-
dno sloeni sortimenti na pomo}nim
stovari{tima.
Na podru~ju [umarije Gare{nica
dvodnevni prikaz rada odran je u
gospodarskoj jedinici Di{nica-Zobiko-
vac-Petkova~a, u {umskom predjelu
Stupova~a (odsjeci 20 a, b), u osam-
Sje~na gusto}a vaan je ~initelj u radu desetogodi{njoj prorednoj sastojini
harvestera hrasta kitnjaka i bukve, u kojoj je za
sje~u predvi|eno 950 m3 drvne mase.
Sudionici skupa imali su priliku vidjeti
sje~u, kresanje grana i trupljenje staba-
la na mjestu sje~e, u ekstremnijim
uvjetima od onih na podru~ju [uma-
rije Klo{tar Podravski.
Suvremena
kompjutorska
tehnologija
Uz stru~njake Hrvatskih {uma, de-
monstracijama su bili nazo~ni prof.
dr. sc. Ante Krpan, prof. dr. sc. Du-
bravko Horvat i mr. sc. Tomislav
Por{insky sa [umarskoga fakulteta.
Oni su govorili o tehni~kim zna~aj-
kama, dvadesetogodi{njem razvoju i
tehnologiji rada harvestera te o
mogu}nosti njegove primjene u Hrva-
tskoj. Naglasili su kako dana{nji harve-
steri imaju sofisticiranu kompjutorsku
podr{ku, s tri kontrolnoupravlja~ka
sustava. Sustav potpune strojne kon-
trole zaduen je za pouzdano i opti-
malno upravljanje pogonskim moto-
harvestere? rom, transmisijom, radom dizalice te
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
stabilno{}u vozila. Ra~unalni sustav
kontrolira rad sje~ne glave, izmjeru
stabla, dono{enje odluke o mjestu tru-
pljenja (zna~ajno za financijski u~inak!)
te evidentira podatke o izra|enoj
oblovini. Podaci o izra|enim sortimen-
tima mogu se ispisati na pisa~u, pre-
nijeti u obliku datoteke na osobno
ra~unalo ili korisniku poslati elektro-
ni~kom po{tom. Posebice je zanimljiv
sustav navigacije koji strogo odre|uje
smjer kretanja, opremljen s GPS-om i
digitalnim kartama s ucrtanim sje~i-
nama i {umskim cestama. Sje~a i izra-
da obavlja se harvesterom, a izvoe-
nje drva forvarderom. Zajedni~kim ra-
dom harvestera i forvardera zaokrue-
na je cjelina u proizvodnji kratke oblo-
vine, od sje~e i izrade do privla~enja,
pa ~ak i daljinskog transporta drva.
Stroj ne prepoznaje
vrste i gre{ke drveta
Tijekom prikaza rada harvestera
uo~eni su i istaknuti neki problemi.
Naime, stroj kao ni operater ne moe
prepoznati vrste i gre{ke drveta, ~ini i
odre|ene {tete (lomovi stabala i
oguljotine, koji su manji nego kod ru~-
nog rada) te zahtijeva visoku sje~nu
gusto}u kako bi vrijeme prijelaza od
stabla do stabla bilo {to manje. U
mje{ovitoj bjelogori~noj sastojini na
podru~ju [umarije Gare{nica nije bila
dovoljna sje~na gusto}a {to je rezulti-
ralo manjim u~incima. Ina~e, visoka
sje~na gusto}a, uobi~ajena je u sa-
stojinama ~etinja~a u skandinavskim
zemljama. Tako|er, sje~nu glavu treba
prilagoditi za sje~u bjelogori~nih sta-
bala.
Harvesteri se uspje{no mogu pri-
mijeniti tijekom proreda u bjelogo-
ri~nim sastojinama i ~istih sje~a u kul-
turama ~etinja~a te plantaama brzo-
rastu}ih lista~a, a njihova primjena u
nas upitna je u prebornim {umama
zbog sada{njega na~ina gospoda-
renja. Najvi{e, oko 90 posto, koriste
se u skandinavskim zemljama. U sre-
dnjoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, jo{
je uvijek prisutna dvojba glede njihove
primjene. Treba istaknuti da je na
podru~ju Hrvatskih {uma ([umarija
Ogulin, proreda u 37-godi{njoj kulturi
~etinja~a) rad harvestera zajedno s
forvarderom, prvi put prikazan tijekom
~etiri dana, polovicom pro{le godine.
Tada je taj zna~ajan stroj iz skupine
strojeva vrhunske tehnologije po prvi
put znanstveno ispitan u na{im
{umskim sastojinama. Hrvatska {umar-
ska struka imala je prigodu vidjeti
tijekom odravanja Dana hrvatskoga
{umarstva, u lipnju 2001. godine,
strojnu sje~u i izradu ~etinja~a harve-
sterom Timberjack 1070. Nakon rujan-
skih prikaza rada toga stroja i prove-
denih znanstvenih istraivanja na
stru~njacima je Hrvatskih {uma da
zajedno sa znanstevnicima odre ra-
sprave i donesu zaklju~ke o mogu}-
nosti upotrebe harvestera u hrvatskom
{umarstvu.
7
 su{enje {uma
GORSKI KOTAR

Istra`uju
se uzroci
su{enja Su{enje jele na podru~ju [umarije Crni Lug

jele
Pi{e:
Vesna Stru~njaci iz
Ple{e [umarskog instituta
Foto:
B.
Jastrebarsko Kolutovi jele uzeti kao uzorak s
Gospodarska jedinica Litori}, [umarije
Vrbovsko gdje je utvr|eno su{enje jele
Ple{e istrauju uzroke osu{enih stabala najve}eg intenziteta
su{enja jele u
Gorskom kotaru. Na osnovi analiziranih kolutova poku{at }e se utvrditi
Prvi se rezultati {to se dogodilo sa stablima jele za vrijeme rasta,
o~ekuju za nekoliko odnosno kakve su se sve promjene dogodile. Podaci se
upisuju u manuale, a ra~unalnim putem utvrdit }e se
mjeseci volumni, debljinski i plo{ni prirast obra|enih stabala.

O
gospodarenju prebornim {u-
mama Gorskog kotara s po-
sebnim naglaskom na prob-
lem su{enja jele raspravljalo
se ve} u vi{e navrata. Posljednji put
po~etkom lipnja, uz nazo~nost naje-
minentnijih stru~njaka sa [umarskog
fakulteta, [umarskog instituta i Hrvat-
skih {uma, rasprava je najve}im dije-
lom bila posve}ena su{enju jele na
podru~ju [umarije Vrbovsko. Na sa-
stanku je imenovano Povjerenstvo na
~elu sa mr. sc. Petrom Jurjevi}em iz
Direkcije koje je na osnovi analize
stanja, stru~ne rasprave i obilaska tere-
na donijelo odgovaraju}e zaklju~ke s
ciljem poduzimanja mjera za rje-
{avanje nastale situacije.
Jedan od stavova bio je da se tom
problemu pristupi multidisciplinarno,
da se istrae uzroci su{enja jele ako
treba, promijene, ako treba, smjernice
gospodarenja te donesu odgovaraju}e
mjere sanacije i obnove tih {uma.
U 2001. na podru~ju Gorskog ko-
tara o{te}enje jele iznosilo je 83 po-
sto. Obi~na jela jedna je od naj-
va`nijih crnogori~nih vrsta u Hrvat-
skoj. Ujedno je i najugro`enija vrsta
drve}a zbog djelovanja polutanata.
Spada u vrste kojima, ako se ne
smanji zaga|enost zraka, tla i vode,
prijeti izumiranje. Na simpozijima o
obi~noj jeli odr`anima u Zvolenu
1988. i Zagrebu 1990. zaklju~eno je
da se u Europi moraju poduzeti mjere
kako o~uvati jelu kao vrstu i njezin
genofond, stoji u knjizi [ume u
Hrvatskoj iz 1992. godine.
Zbog svega toga delni~ka je upra-
va zajedno sa [umarskim institutom iz
Jastrebarskog krenula u realizaciju
onog dijela zaklju~aka sa sastanka u
Vrbovskom koji se odnosi na utvr|i-
vanje uzroka su{enja jele.
Kako utvrditi uzroke
Krajem kolovoza na terenima Upra-
ve {uma boravila je grupa {umarskih
stru~njaka iz Odjela za ure|ivanje
{uma i {umarsku ekonomiku [umar-
skog instituta u Jastrebarskom, sa za-
datkom uzimanja uzoraka sa potpuno
ili djelomi~no osu{enih stabala jele.
Nazo~ni stru~njaci pojasnili su meto-
du kojom su se sluili da bi do{li do
potrebitih uzoraka. Nakon obaranja,
stablo jele se sekcionira i uzimaju se
kolutovi. Za uzorak se koristi desetak
kolutova po stablu. Na osnovi analizi-
ranih kolutova poku{at }e se utvrditi
{to se dogodilo sa stablima jele za
vrijeme rasta, odnosno kakve su se
sve promjene dogodile. Kad se sakupi
dovoljan broj analiziranih kolutova,
podaci se upisuju u manuale, a
ra~unalnim putem utvrdit }e se volum-
ni, debljinski i plo{ni prirast obra|enih
stabala.
Uz ure|iva~e [umarskog instituta,
na terenima {umarija Vrbovsko, Delni-
ce i Fuine bili su i stru~njaci Instituta
zadueni za za{titu {uma. Oni su uzi-
mali uzorke kore, gran~ica i kro{anja
da bi se utvrdilo koliko sekundarni
{tetnici poput potkornjaka, na fizio-
lo{ki oslabljenim stablima dodatno
utje~u na njihovo su{enje. Po potrebi,
u ta }e istraivanja biti uklju~eni i dru-
gi stru~njaci [umarskog instituta.
Svi podaci sakupljeni na terenu bit
}e objedinjeni i kori{teni u utvr|ivanju
pravog razloga te pojave. Prema rije-
~ima stru~njaka [umarskog instituta,
prvi rezultati istraivanja znat }e se za
nekoliko mjeseci, kada }e se s ve}om
sigurno{}u mo}i govoriti o pravim
uzrocima su{enja jele u Gorskom ko-
taru. Na osnovi dobivenih rezultata
poduzet }e se i odre|ene mjere u
suzbijanju tih uzroka.

8 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

 bioenergija

Biomasa u obliku cigareta modernim se strojevima oblikuje ve} u {umi

KORI[TENJE BIOMASE U FINSKOJ

Bioenergija je zelena
Pripremila:
Ana
Juri~i}
Foto:
Iz bro{ure

energija Finska je vode}a zemlja u svijetu u Finskog

istra`iva~kog
kori{tenju bioenergije. Obnovljivi izvori {umarskog
energije 2000. godine ~inili su ukupno instituta

U
21. stolje}u ekolo{ka promi{- 25% ukupne potro{nje energije u Finskoj,
ljanja postaju sve va`nijim
~imbenikom u izboru proiz- odnosno 31,2 milijuna tona, a 1990. godine
vodnje energije u industrij- Finska je bila prva europska zemlja koja je
skim zemljama. Promidba kori{tenja
obnovljivih izvora energije u posljed-
uvela porez na CO2. Eto kako se za budu}nost
njih je godina u velikome zamahu, brinu u toj zemlji na dalekom sjeveru
ponajvi{e zbog toga {to su globalno
31,2 milijuna tona. Uz drvo i goriva ugljik-dioksida veoma male, ~ak i kad
zatopljenje i potreba za razvitkom
koja se baziraju na drvu, poput osta- se ubroje i sje~a i transport. Kako bi se
strategije za stabiliziranje emisije CO2
taka iz {ume ili otpadnih teku}ina iz zadrala konkurentnost biogoriva u
obnovljive izvore u~inile vrlo privla~-
drvne industrije, u ovu su kalkulaciju proizvodnji struje, 1997. godine uve-
nima. Protokol iz Kyota zaklju~uje da
uklju~ena i snaga vode i vjetra te re- dena je subvencija, odnosno porezi
industrijske zemlje do 2008., odnosno
ciklirana goriva. na gorivo zamijenjeni su porezima za
do 2012. moraju smanjiti emisije
Nacionalna klimatska strategija Fin- potro{nju elektri~ne energije.
stakleni~kih plinova za 5,2% u odnosu
ske, koju je 2000. objavila finska vla-
na razinu iz 1990. godine.
Europska je komisija 1997. objavila
da, propisuje da se do 2008., odno- Finska vode}a zemlja u
sno do 2012. emisije stakleni~kih pli- kori{tenju bioenergije
Bijeli dokument koji promi~e kori{te-
nova trebaju smanjiti na razinu iz
nje obnovljivih izvora energije. To bi
1990., kada su iznosili oko 76,5 miliju- Finska je vode}a zemlja u svijetu u
na dru{tvenoj razini zna~ilo da se udio
na tona ugljik-dioksida. Kako bi se taj kori{tenju bioenergije i u razvoju teh-
obnovljivih izvora do 2010. mora po-
cilj dostigao, potrebno je provesti nologija za izgaranje biomase te
peti na 12% ukupne potro{nje ener-
razli~ite programe, poput programa u~inkovitih lanaca za opskrbu gori-
gije, za razliku od 6% njihovog udjela
za promicanje obnovljivih izvora ener- vom. Ekspertiza se protee od {umske
1995. godine. Bioenergija }e igrati
gije. Tim bi se programom udio obno- logistike do tehnologije u toplanama
vode}u ulogu u tom udvostru~ivanju
vljivih izvora energije do 2010. trebao ili energanama.
obnovljivih izvora. Cilj je pove}ati go-
pove}ati za 50% u usporedbi s 1995. Velik dio proizvodnje bioenergije u
di{nju uporabu bioenergije sa 45 mi-
godinom. Udio obnovljivih izvora Finskoj otpada na kombiniranu proiz-
lijuna tona na 135 milijuna tona.
energije tada bi iznosio oko 27% vodnju topline i elektri~ne energije
Vana uloga u finskom ukupne potro{nje, u ~emu }e najve}u (KPTE). Velika postrojenja za KPTE
ulogu imati goriva na bazi drva. Finska smje{tena su uglavnom na podru~jima
energetskom sustavu je 1990. godine bila prva europska gdje se odvija {umska industrija, gdje
Obnovljivi izvori energije 2000. go- zemlja koja je uvela porez na CO2. U biomase ima u izobilju. Drvni ostaci,
dine ~inili su ukupno 25% ukupne proizvodnji topline, na biogoriva se ne poput kore i piljevine, vrlo se efikasno
potro{nje energije u Finskoj, odnosno pla}a porez, budu}i da su emisije koriste u proizvodnji energije. Budu}i

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 9

 da je udio vlage u njima ~esto iznad
50%, tehnologija izgaranja mora biti
prvoklasna. U razvoju takve tehnolo-
gije Finska ima dugogodi{nje iskustvo,
s prvim postrojenjima za proizvodnju
energije izgra|enima jo{ 1920-ih godi-
na, te prvom okrunom toplanom
izgra|enom tijekom 1950-ih.
Tehnologija postrojenja sa sago-
rijevanjem u fluidiziranom sloju (fluidi-
sed bed combustion) usko je poveza-
na s kori{tenjem biomase za pridobi-
vanje energije. Ta je tehnologija prila-
go|ena i za uporabu u manjim kotlo-
vima na biomasu. Ve} u sedamdeseti-
ma, tehnologija kori{tenja biomase u
Finskoj postaje dominantna i mnogo
se truda ulae u kori{tenje otpada iz
drvne industrije. Posljednjih godina
raste i kori{tenje ostataka iz {ume.
Tro{ak nabave goriva smanjen je tako
da se integrirao lanac nabave goriva i
sirovine. U Finskoj je 2000. bilo ve}
375 energana na kruti drvni otpad.
Koristile su ukupno 2 milijuna tona
krutog drvnog goriva.
Lokalna goriva
u~inkovito se koriste
za grijanje
Na grijanje u Finskoj otpada oko
20% primarne potro{nje energije. Ve-
}ina se topline proizvede metodom
KPTE ili u lokalnim okrunim toplana-
ma. No potrebni su i zasebni sustavi
za grijanje, osobito u ruralnim podru-
~jima i obiteljskim ku}ama. Op}ine i
industrija pokazuju sve ve}i interes za
grijanje vlastitih zgrada pomo}u gori-
va raspoloivog u neposrednoj okoli-
ci. To je ujedno i pitanje poticanja
lokalnoga gospodarstva.
Suradnja izme|u industrije i op}ina
u Finskoj uglavnom je bila veoma
uspje{na, osobito kad su partnerski or-
ganizirali opskrbu toplinom i koristili
biomasu kao gorivo. U tom slu~aju,
industrijsko postrojenje skupa s lokal-
nim poljoprivrednicima proizvodi gori-
vo. Energanu i ostale potrebne investi-
cije financiraju op}ine ili ostali partne-
ri. Kori{tenje sirovine i pridobivanje
energije u ravnotei su s lancem za
nabavu drva.
[umarska industrija
glavni proizvo|a~ i
korisnik energije
bazirane na drvu
Glavni proizvo|a~ i korisnik ener-
gije bazirane na drvu u Finskoj je
{umarska industrija koja drvna goriva
dobiva po konkurentnoj cijeni uz na-
bavu sirovine ili kao sporedni
proizvod u preradi drva. Time se stva-
ra prirodni kontekst za razvoj bioener-
getske tehnologije.
U Finskoj se za proizvodnju ener-
gije godi{nje tro{i oko 6,5 milijuna
tona goriva baziranih na drvu (35 mi-
10 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
lijuna m krutog goriva ra~una se kao
drvo), {to pokriva 20% ukupne po-
tro{nje primarne energije. Ve}i se dio
na drvu bazirane energije dobiva iz
teku}eg i krutog industrijskog drvnog
otpada, znatno manji dio dolazi iz
{umskog ivera i tradicionalnog ogrjev-
nog drva.
Ukupan dio na drvu bazirane ener-
gije u Finskoj ve}i je nego u ijednoj
drugoj industrijskoj zemlji u svijetu.
Unato~ tome, cilj je pove}ati ener-
getsko kori{tenje drvnih goriva. U fin-
skim se uvjetima to smatra jednim od
naju~inkovitijih na~ina da se smanje
emisije stakleni~kih plinova. Budu}i da
se svi ostaci industrijskog drva ve}
koriste bilo kao sirovina bilo za proiz-
vodnju energije, svako pove}anje mo-
ra biti zasnovano ponajprije na upora-
bi neiskori{tenih rezervi biomase u
{umi.
Finska poduze}a za sje~u drva pri-
mjenjuju modernu tehnologiju i efika-
sne logisti~ke lance kako bi industriju
opskrbila sirovinom. Integriraju}i
proizvodnju drvnog goriva sa sirovin-
skim opskrbnim lancem za industriju
mogu}e je posti}i dobre ekonomske
rezultate sa smanjenim transportnim i
op}im tro{kovima.
Nominalna cijena ivera u posljednja Razli~ite vrste ivera te postrojenja za
se dva desetlje}a smanjila za 35%,
zahvaljuju}i op}em padu cijena indu-
strijskog drva, tehnolo{kom napretku Velik dio proizvodnje
u tehnologiji proizvodnje ivera te s bioenergije u Finskoj otpada na
time vezanom logistikom nabave, kao kombiniranu proizvodnju
i pove}anom opsegu proizvodnje. topline i elektri~ne energije
Kad se ostaci od sje~e pokupe s (KPTE). Velika postrojenja za
povr{ine koju treba obnoviti, prijevoz KPTE smje{tena su uglavnom na
goriva ~ini gotovo polovicu ukupnog podru~jima gdje se odvija
tro{ka. Povezivanje ostataka od sje~e {umska industrija, gdje
u svenjeve omogu}uje da se za
biomase ima u izobilju. Drvni
privla~enje i prijevoz {umske biomase
primijeni standardna traktorska i ka-
ostaci, poput kore i piljevine,
vrlo se efikasno koriste u
mionska tehnika.
proizvodnji energije. Budu}i da
je udio vlage u njima ~esto
Suradnja u cilju iznad 50%, tehnologija
profitabilnog grijanja
izgaranja mora biti prvoklasna.
na biomasu inovativni
poslovni model za
ruralna podru~ja
Samostalni poduzetnik, udruenje,
trgova~ko dru{tvo ili konzorcij podu-
Finski je cilj pove}ati kori{tenje bio-
goriva u grijanju sa 1,1 milijuna tona u zetnika mogu djelovati kao poduze}e
1995. na 1,5 milijuna tona u 2010. za grijanje i prodavati toplinu umjesto
godini Budu}i da se biogoriva ne opo- goriva. Posao je obi~no lokalnog ka-
raktera, a glavno je gorivo naj~e{}e
rezuju kad se koriste za proizvodnju
toplinske energije, njihovo je kori{te- iver.
nje u okviru okrunog lokalnog gri- Godine 2000. u Finskoj je bilo oko
janja znatno poraslo. Me|utim, njihov 100 poduze}a za grijanje, a o~ekuje
je udio jo{ uvijek samo 8%. Profitabil- se da }e se u bliskoj budu}nosti taj
no je imati centralizirani sustav za broj udvostru~iti.
grijanje op}inskih zgrada, poput {kola,
domova za umirovljenike, bolnica i Peleti
sli~no. Centralizirani sustav moe po-
~ivati na kotlovnici kapaciteta od oko Peleti su jeftino prirodno gorivo i
nekoliko stotina kilovata. Poduze}e za njihovo je kori{tenje lako automatizi-
grijanje inovativni je na~in manjeg rati. Uglavnom se sastoje od kompri-
poduzetni{tva u ruralnim podru~jima. mirane piljevine i strugotina, bez ika-

kori{tenje biomase i proizvodnju energije
Godi{nje se u Finskoj za
proizvodnju energije tro{i oko
6,5 milijuna tona goriva
baziranih na drvu (35 milijuna
m krutog goriva ra~una se
kao drvo), {to pokriva 20%
ukupne potro{nje primarne
energije.
kvih aditiva. Lignin koji se stvara u
procesu pre{anja povezuje drveni ma-
terijal. Peleti se odlikuju konstantno{-
}u kvalitete, pove}anom energetskom
gusto}om te automatskim sagorijeva-
njem. lako se transportiraju i skladi{te.
Osobito su prikladni za zgrade s
kotlom kapaciteta od 20 do 1000 kW,
poput uredskih zgrada, op}inskih ili
obiteljskih ku}a.
Program tehnologije
{umske energije
1999.2003.
Cilj Programa tehnologije {umske
energije jest stvaranje tehno-ekonom-
skih preduvjeta za peterostruko pove-
}anje kori{tenja ivera u Finskoj do
2003. godine. Me|unarodne obveze
nalau Finskoj da smanji emisije sta-
kleni~kih plinova. Budu}i da moe za-
mijeniti fosilna goriva, bioenergija je
vaan ~imbenik smanjenja emisije
ugljik-dioksida. Gra|ani, donosioci
odluka i tvrtke razmijenili su stajali{ta
i obznanili potencijal i zna~aj bioener-
gije kao doma}eg obnovljivog izvora
energije. Osobito je zaivio interes
drvnoprera|iva~ke industrije za iver.
Me|utim, dodatno kori{tenje ivera
nalae ekonomska rje{enja za proble-
me povezane s njegovom proizvo-
dnjom, pouzdano{}u isporuke i kvali-
tetom.
Cilj je pove}anje
kori{tenja i kvalitete
ivera
Godine 1998., kori{tenje ivera u
Finskoj iznosilo je samo 0,5 milijuna
kubika. Cilj koji je postavio Program
tehnologije {umske energije jest stva-
ranje uvjeta za peterostruko pove}a-
nje godi{njeg iskori{tavanja ivera, od-
nosno na ukupno 2,5 milijuna kubika
do 2003. godine. Dakle, energija pri-
dobivena iz ivera iznosit }e oko 0,5
milijuna tona ekvivalenta nafte (toe).
Ako se dostigne ciljani rast od 2
milijuna m, ostvarit }e se znatna re-
gionalna, nacionalna i ekolo{ka korist:
kori{tenje fosilnih goriva smanjit
}e se za oko 0,4 milijuna tona na
godinu
emisija ugljik-dioksida smanjit }e
se za oko 1,5 milijuna tona na
godinu
porast }e zaposlenost, a ako se
ura~unaju i multiplicirani u~inci
~ak i za vi{e od 2000 ljudi na
godinu
od proizvodnje ivera godi{nje se
ostvari promet od 33,6 milijuna
eura. Taj bi novac u velikoj mjeri
ostao u regiji i pobolj{ao tamo{nje
ivotne uvjete.
[umski iver uglavnom se pridobiva
od ostataka sje~e koji se sakuplja na
povr{inama koje treba obnoviti, te od
sitnog drva neprikladnog za indu-
strijsku sirovinu, posje~enog pri prvim
prorjedama. Proizvodnja trenuta~no
obuhva}a uglavnom iver iz ostataka
od sje~e, jer da je isplativiji od ivera
na~injenog od sitnog drva. Me|utim,
budu}i da navedeni Program po-
drava kampanju pobolj{anja mladih
{umskih plantaa, razvit }e se i proiz-
vodnja ivera od sitnog drva. Kori{tenje
ivera iz {ume moe se pove}ati raz-
vojem proizvodnih tehnologija. Iver bi
trebao biti konkurentniji glede pri-
vla~enja i transporta nego {to je da-
nas. I iskori{tavanje teih sastojina tre-
balo bi organizirati na isplativiji na~in.
Poduzetnici koji posjeduju {umske
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
strojeve i prijevozna sredstva, koji su u
praksi odgovorni za proizvodnju i
transport ivera, morali bi mo}i poslo-
vati profitabilno i koristiti modernu
tehnologiju.
Kvaliteta ivera tako|er se smatra
jednim od tro{kovnih faktora, jer o
njoj ovisi energija dobivena iz toga
goriva, emisije i pouzdanost operacija.
Cijena ivera ovisna je o toplinskoj
vrijednosti (euro/MWh). Stoga }e se
pozornost posvetiti upravljanju kvali-
tetom i skladi{tenju ivera, osobito
smanjivanju udjela vlage. Pobolj{a-
vanje kvalitete ostataka krutog drva i
kore iz drvnoprera|iva~ke industrije u
posebnom su fokusu istraivanja.
Tehnologija koju treba razviti unu-
tar Programa ima dobru perspektivu i
na izvoznom tri{tu. Naime, kori{tenje
obnovljivih izvora energije {iri se i glo-
balno. Tako|er je vano {irenje eko-
lo{kog imida {umarskog i energet-
skog sektora.
Fokus na integriranome
sustavu proizvodnje
Brz rast kori{tenja ivera iz {ume
zahtijeva i veliku potro{nju i opsene
operacije nabave, sve integrirano u
proces proizvodnje drvne sirovine za
industriju. Program tako|er pretposta-
vlja da }e se iver proizvoditi ekolo{ki
zdravim metodama te da }e osigurati
potrajno gospodarenje {umama.
Pozornost }e se fokusirati na inte-
grirani proces proizvodnje. Glavni ci-
ljevi istraiva~kog projekta jesu:
integracija proizvodnje energije u
proizvodnju drva za industriju
unutar konvencionalnoga {umar-
stva
razvoj planiranja i logistike u
proizvodnji i skladi{tenju ivera
razvoj tehnologije za iveranje,
obradu i uskladi{tenje, uklju~uju}i
operacije na terminalima za ive-
ranje i postrojenjima krajnjih kori-
snika
razvoj transporta goriva (ivera i
ostataka od sje~e) na velike uda-
ljenosti
pobolj{anje spremnosti poduzet-
nika vlasnika {umskih strojeva i
prijevoznih sredstava za ve}e pro-
cese proizvodnje ivera
razvoj kontrole kvalitete za po-
bolj{anje toplinske vrijednosti ive-
ra i operativne pouzdanosti ener-
gana koje spaljuju iver i drvno
gorivo
pobolj{anje karakteristika procesa
obrade i sagorijevanja kore, pi-
ljevine i ostalih krutih drvnih osta-
taka iz drvnoprera|iva~ke indu-
strije.
Ukupan prora~un Programa za raz-
doblje 1999.2003. iznosi 42 milijuna
eura.
(Iz bro{ure Finskog istra`iva~kog {umar-
skog instituta)
11
 ure|ivanje {uma
BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA
Razglednica
s U~ke
U
re|ivanje {uma u opatijskoj
{umariji za mnoge ure|iva~e
zvu~i idili~no, no da to nije
ba{ tako uvjerila se grupa tak-
satora iz Odjela za ure|ivanje {uma
U[P Bjelovar kojoj je povjeren zada-
tak izrade gospodarske osnove za
g. j. Veprina~ke {ume [umarije Opa-
tija. Vanost protekle osnove gospo-
Pi{e: darenja istekla je s krajem 2001. godi-
ne pa je trebalo napraviti novu.
dipl. ing.
Naro~ito zahtjevno je bilo izlu~ivanje
Igor Hasl
Foto:
odsjeka s obzirom da se do sada go-
spodarilo preborno. Bjelovarsku ekipu
dipl. ing.
taksatora predvodili su {ef Odjela za
Tomo Begi}
ure|ivanje {uma dipl. ing. Draen
Husak, samostalni taksatori dipl. ing.
Dejan Pavlovi} i dipl. ing. Igor Hasl,
dok su marica za sve bili taksatori
diplomirani inenjeri Jovica Ba{i}, To-
mica Begi} i Robert Pavlovi} te geo-
det Damir Kova~evi}. Po{to nam je
svima to bio prvi susret sa prostorom
submediterana, krenuli smo s velikim
nestrpljenjem i voljom, a neki su si dali
truda ponoviti submediteransku floru
iz Ani}eve Dendrologije.
Osvajanje
Veprina~kih {uma
Iz hotela Imperijal (dvije zvjezdi-
ce), u kojem smo bili smje{teni, do
{uma gospodarske jedinice mogli smo
`upanijskom cestom Kastav-Matulji-
Veprinac-Poklon-Tunel U~ka od koje
se odvaja lokalna (makadam) cesta
prema selu Lani{}u, a koja prolazi
kroz isto~ni dio Veprina~kih {uma. S
morske strane krajolik je obrastao
makijom, gustom, neprohodnom i vrlo
strmom {umom raznog submediteran-
skog drve}a i grmlja. Oko kilometar u
unutra{njost vegetacija se znatno
mijenja i makiju zamjenjuje primorska
{uma bukve. U gospodarskoj jedinici
Veprina~ke {ume 90% obrasle
povr{ine nastanjuje primorska {uma
bukve, dok oko 5% obrasle povr{ine
zauzima {uma crnog graba sa
{a{ikom. Ostatak nastanjuje crnogori-
ca koju je tu unio ~ovjek (smreka i
crni bor te pojedina~no ari{ i dugla-
zija). Cijela jedinica nalazi se ve}im
12 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Grupa taksatora
bjelovarske Uprave
{uma u opatijskoj je
{umariji obavila
terenske radove za
izradu Osnove
gospodarenja za
gospodarsku
jedinicu Veprina~ke
{ume. Ovaj zapis
Primorska {uma bukve
jednog od sudionika,
Igora Hasla, malo je
podsje}anje na
opatijske dane,
nova saznanja i
do`ivljaje
dijelom na vapnena~koj podlozi, a
manjim dijelom na dolomitnim stijena-
ma. Od tala ovdje nalazimo crnicu na
vapnencu, rendzinu na dolomitu i
sme|e tlo na vapnencu (kalkokambi-
sol) koji je ujedno i najrasprostranjeniji Bukve rastu iz kamena
tip tla. Bukove sastojine ovdje su ugla-
vnom dobre kvalitete iako im se
dosada{njim prebornim gospoda-
renjem djelomi~no naru{ila struktura,
odnosno smanjila se drvna zaliha,
obrast, a i sklop je u dijelu sastojina
nepotpun pa i rijedak. Dosada{njim
gospodarenjem provo|ene su sje~e
velikog intenziteta s realizacijom etata
u najja~im stablima. Doma}ini su nam
upravitelj [umarije Opatija dipl. ing.
Slaven Kuli} i revirnik dipl. ing. Sini{a
Poga~ koji nas upoznaju s osnovnim
podacima o [umariji Opatija i samoj
gospodarskoj jedinici Veprina~ke
{ume. [umarija Opatija gospodari s
20.000 ha u pet gospodarskih jedini-
ca: Lisina, U~ka Opatija, Liburnija,
Veprina~ke {ume i Brgudske {ume.
Gospodarska jedinica Veprina~ke
{ume ima povr{inu 2.000 ha i dio je
Parka prirode U~ka ~ija je ukupna
povr{ina oko 16.000 ha, od ~ega je
{umom obraslo oko 11.000 ha. [ume
ove gospodarske jedinice nalaze se u
gorskom podru~ju na planinskoj skupi-
ni ]i}arija, iznad mjesta Veprinca po Geodet na zadatku

Brojanje godova na panju
Osvojeni vidikovac na Vojaku
Vrh U~ke Vojak, najljep{i je vidikovac Istre. Ima kotu
1401 metar nad morem, i s njega se vidi cijela Istra,
Rije~ki zaljev, sjeverni Jadran s otocima od Krka do
Dugog otoka, Gorski kotar i Velebit, a za osobito lijepa
vremena i Tr{}anski zaljev.
kojem su i dobile naziv. Prvo ure|i-
vanje ovih {uma provedeno je od
1956. do 1960. godine, tada jo{ sasta-
vnog dijela nekada{nje gospodarske
jedinice U~ka. Dana{nja podjela na
odjele izvr{ena je tek 1982. g. kada je
i jedinica formirana zasebno. Uza
{ume dosta je zastupljena i travnja~ka
vegetacija (livade). Danas je na ovim
livadama prisutan proces prirodnog
za{umljavanja, a naro~ito se isti~u
borovice (Juniperus communis). Osim
borovice, koja je vrlo izra`ena na liva-
dama, ovdje se mogu na}i jo{ i
pojedina~na stabla ili grupe crnog gra-
ba, mukinje, vrbe ive, te crnog bora i
smreke.
U~ka kao razdjelnica
Prvog radnog tjedna vrijeme nam
nije bilo sklono pa smo vrlo brzo
upoznali }udljivu i promjenljivu klimu
planine. Uz to, dosta pote{ko}a stva-
rao je kamenit i prili~no strm teren po
kojem bi se najbolje kretale divokoze,
stoga smo odlu~ili raditi u grupama po
dvojica. Dani i tjedni, ukupno mjesec
dana, prolazili su u izlu~ivanju odsjeka
dok je na{ geodet marljivo obilazio
vanjske granice gospodarske jedinice i
snimao ih GPS ure|ajem Trimble.
Kompletnu inventarizaciju i obiljebu
jedinice nastavio je raditi revirnik dipl.
ing. Sini{a Poga~, koji je ~itavo vrijeme
na{eg boravka na terenu bio s nama.
Posebno nepristupa~ni bili su odsjeci
sa crnim grabom. Zadnji tjedan bora-
vka, nakon napornog radnog dana
na{li smo vremena i za obilazak U~ke.
Ova planina se svojim osamljenim
poloajem isti~e nad razmjerno
breuljkastim istarskim poluotokom i
Kvarnerom. Duljina tog planinskog
sklopa je oko 20 km, a {irina 4-9 km.
Najvi{i vrh U~ke, koji smo i mi osvojili,
dodu{e autom, je Vojak (1396 m).
Isto~ne padine U~ke preteno su pod
{umom i strmo se spu{taju prema
moru, dok je njena zapadna strana,
uzdu glavnog grebena i visine oko
300 m ispod vrha neobi~no strma, a
zatim prelazi u uzdignutu terasu
unutra{nje Istre. Najnie dijelove
U~ke (do 150 m.n.v.) pokriva grabova
{uma koja obiluje lovorom, a iznad
nje razvijena je {uma hrasta medunca.
Poznate su tako|er primorske {ume
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
pitomog kestena koje se ovdje prosti-
ru iznad grabovih {uma i dopiru sve
do bukovih {uma. Iznad 700 m.n.v.
razvijena je primorska bukova {uma,
koja postupno prelazi u pretplaninsku
bukovu {umu. Neposredno oko vrha
niski je biljni pokrov s travnatom vege-
tacijom i planinskim biljem. Vrh U~ke
Vojak, najljep{i je vidikovac Istre. Ima
kotu 1401 metar nad morem, i s njega
se vidi cijela Istra, Rije~ki zaljev, sjever-
ni Jadran s otocima od Krka do Dugog
otoka, Gorski kotar i Velebit, a za
osobito lijepa vremena i Tr{}anski
zaljev, Julijske alpe i talijanski Dolomi-
ti. Upoznali smo i stari grad Kastav
koji se prvi puta spominje u XII.
stolje}u, ali se pretpostavlja da se na
njegovom dana{njem mjestu ve} u
prethistoriji nalazilo naselje. Njegovi
prvi vlasnici bili su puljski biskupi, a
1465. god. vlasnici su postali Habsbur-
govci. Od tog vremena Kastav{tina
neprekidno mijenja vlasnike koji
rijetko borave u gradu, a umjesto njih,
Ekipa taksacije Bjelovar na ulazu u park
prirode U~ka
njihovim posjedom upravljaju kapeta-
ni. Najznamenitija gra|evina u starom
gradu je ka{tel ~iji je dana{nji izgled
rezultat brojnih pregradnji i adaptacija
za potrebe {kole i Op}ine Kastav. S
vrha ka{tela dobro se vidi cijeli Kvar-
ner te U~ka i predio gdje smo radili
~etiri tjedna.
Umorni i dobro raspoloeni vratili
smo se u Bjelovar gdje nam predstoje
poslovi obrade podataka, crtanje kara-
ta i pri~anje doivljaja kolegama koji
nisu imali priliku biti s nama. Zah-
valjujemo se upravitelju [umarije Opa-
tija dipl. ing. Slavenu Kuli}u, revirniku
dipl. ing. Sini{i Poga~u i rukovoditelju
taksacije U[P Buzet dipl. ing. Alenu
[enu na odli~no organiziranom smje{-
taju i izvanrednoj suradnji koju smo
imali ~itavo vrijeme na{eg boravka, na
obostranu korist.
13
 znanost
UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE U HRVATSKIM [UMAMA

Jesmo li s obzirom na broj visokoo

kadrova dovoljno kreativni?
Hrvatske {ume d.o.o. raspolau s ogromnim Kad se usporedi broj evidentiranih
primijenjenih unapre|enja od 1991.
ljudskim potencijalom visokih kvalifikacija. do 2001. sa ljudskim potencijalom Hr-
vatskih {uma, moe se ocijeniti da su
Na po~etku 2002. godine bilo je zaposleno visokostru~ni radnici dostatno kreativ-
pet doktora znanosti, 61 magistar znanosti i ni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalaze
rje{enja kojima bi se poslovanje Hrva-
magistar specijalist i 1292 radnika visoke tskih {uma unaprijedilo. Name}e se
stru~ne spreme od kojih je 1130 zaklju~ak da stru~ni radnici obavljaju
radne zadatke preteno rutinski, na
diplomiranih inenjera {umarstva. U odnosu tradicionalni na~in. Analiza objavljenih
stru~nih radova u [umarskom listu i
na sve zaposlene visokoobrazovanih Mehanizaciji {umarstva pokazuje: u
Pi{e: radnika je otprilike 14 posto 11 godina radnici Hrvatskih {uma su
objavili 95 radova od kojih je 59 au-
prof. Branko

P
Ranogajec o samoj prirodi stvari za o~e- 1991.2001. Za prijavljena unapre|e- torskih i 36 koautorskih. Stavljanjem u
kivati je da }e najobrazova- nja je trebalo uz opis navesti i korist, odnos broja objavljenih radova s
niji biti nositelji kreativnih rje{e- podatke o primjeni, autoru i nagradi brojem zaposlenih dipl. ing. {um.
nja, {to je ugra|eno i u Pravil- nov~anoj naknadi ako je uru~ena. proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u pro-
nik o pla}ama i ostalim primanjima u Kako je i objava znanstvenih i stru~nih sjeku objavi godi{nje jedan stru~ni
Hrvatskim {umama. Naime, zaposleni radova oblik kreativnog rada, na~inje- rad. Objavljenih 59 autorskih ~lanaka
su s obzirom na opis radnih zadataka na je analiza objavljenih radova rad- je napisalo 34 radnika autora od
nika Hrvatskih {uma u [umarskom kojh njih 12 su s titulom dr. sc., mr.sc.
razvrstani u deset grupa. Ve} od VI.
listu i Mehanizaciji {umarstva u i mr. spec.
grupe svaki opis radnih zadataka
razdoblju 1991.2002. godine. Te{ko je bez neke upori{ne to~ke
izrijekom nagla{ava o~ekivanu kreativ- ocijeniti je li broj objavljenih radova
nost moe se re}i da je ona condi-
cio sine qua non obavljanja visoko- [est uprava, 19 primjeren ljudskom potencijalu ili ne,
jer valorizacija se moe temeljiti samo
pozicioniranih radnih mjesta. unapre|enja i prema o~ekivanju. S obzirom na broj
Ako se krativnost odredi kao spo- racionalizacija poslijediplomski obrazovanih radnika,
sobnost da se situacije, stvari i pojave koji su barem iskazali interes prema
Obradom podataka iz upitnika
promatraju s novog stajali{ta i nalaze znanstvenom radu, ocjenjuje se da bi
utvr|eno je da je {est uprava {uma
nova, originalna ili barem bolja rje{e- prijavilo 19 unapre|enja i racionaliza- broj objavljenih radova trebao biti
nja, za o~ekivati je da }e kreativni i cija, koje su primijenjene. Od svih ve}i. Za u~e{}e ostalih dipl. ing. {um.
nuditi takva rje{enja. prijavljenih, deset se odnosi na Upra- u objavi stru~nih radova se ocjenjuje
U cilju utvr|ivanja stupnja kreativ- vu {uma Podrunica Nova Gradi{ka. da je na razini primijenjenih unapre-
nosti u Hrvatskim {umama na~injen je Iako se dostavljeni podaci o primije- |enja racionalizacija.
upitnik i razaslan svim rukovoditeljima njenim unapre|enjima racionaliza- Na temelju prikupljenih podataka o
proizvodnih odjela, koji su trebali uz cijama moraju uzeti kao vjerodostojni, broju unapre|enja, racionalizacija i
suradnju ostalih rukovoditelja i upravi- ipak postoji sumnja u to da nisu evi- objavljenih radova u stru~nim ~asopi-
telja {umarija popisati sva unapre- dentirana sva primijenjena unapre- sima moe se zaklju~iti da stru~ni lju-
|enja, racionalizacije, pobolj{anja i |enja i stoga je ostao dojam da se dski potencijal Hrvatskih {uma nedo-
oblike humanizacije rada koja su u anketirani nisu odgovorno postavili statno unapre|uje i racionalizira poslo-
upravi {uma primijenjena u razdoblju vanje pa je zanemariv broj kreativnih
prema traenome.
rje{enja, pobolj{anja i transfera znanja.
Ocjenjuje se da su primijenjena una-
Kad se usporedi broj evidentiranih primijenjenih unapre|enja u pre|enja vi{e rezultat intrinzi~nih moti-
razdoblju od 1991.2001. sa ljudskim potencijalom Hrvatskih va njihovih autora nego rezultat kreati-
vne klime u dru{tvu. Mi{ljenje da se
{uma, moe se ocijeniti da su visokostru~ni radnici nedostatno kreativnost radnika poti~e samo opisom
kreativni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalaze rje{enja kojima bi se radnih zadataka radnog mjesta i te-
poslovanje Hrvatskih {uma unaprijedilo. meljem sloenosti poslova utvr|uje broj
Analiza pokazuje da su u 11 godina radnici Hrvatskih {uma bodova i time visina pla}e, pokazuje se
neprimjerenim motivatorom jer jednako
objavili 95 radova od kojih je 59 autorskih i 36 koautorskih. Iz unapre|uje kreativne i nekreativne.
toga proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u prosjeku objavi godi{nje Istraivanjem je utvr|eno da autori pri-
jedan stru~ni rad. mijenjenih unapre|enja ni u jednom slu-
~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti je
Istraivanjem je utvr|eno da autori primijenjenih unapre|enja ni poznato da su dobili bilo kakvo priz-
u jednom slu~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti je poznato da su nanje.
dobili bilo kakvo priznanje. Pla}anjem radnog mjesta, a ne rezul-
tata rada, izjedna~avaju se zasluge i

14 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

 europaforum 2002.
NAKON EUROPAFORUMA 2002. _ POGLED U
BUDU]NOST [UMARSTVA I LOVSTVA
obrazovanih [uma daje
za{titu {uma
treba za{titu
Pogled u budu}nost odnosa {umarstva i
lovstva na netom zavr{enom Europaforumu
2002., pokazuje da neke razvijene zemlje
ve} i te kao vode ra~una o ukupnosti odnosa Pi{e:
i brizi o cijelom ekosustavu, dok tranzicijske Miroslav
Mrkobrad
zemlje ~ine tek po~etne korake ustrojavanja
i stabilizacije djelatnosti {umarstva i lovstva
u novom okruenju

zatomljuju individualni doprinosi. Ve}a
se pla}a moe dobiti (zaraditi) prven-
stveno premje{tajem (unapre|enjem)
na bolje pla}eno radno mjesto, zatim
temeljem godina radnog staa i vi{kom
stru~ne spreme. Naime, ukoliko radnik
posjeduje ve}u stru~nu spremu nego je
ona utvr|ena sistematizacijom po auto-
matizmu dobiva ve}u pla}u za 5%. Svi
ti stimulatori, zapravo, nisu poticajni
za radnike kako bi radili na unapre-
|ivanju poslovanja i time polu~ivali
bolje poslovne rezultate. O~ita je potre-
ba za doradom poslovne politike iz
podru~ja vrednovanja rada prema ono-
me {to se eli posti}i ili {to se eli vi{e,
a to je kreativnost. No, ne o~ekivanu
nego stvarnu kreativnost.
U pripremi je uvo|enje sustava stimu-
lacije (individualne i kolektivne), koja }e
zbog niza ograni~enja u postoje}im
aktima biti primjenjiva tek nakon kona~-
nog obra~una poslovanja za 2002. go-
dinu.
Ako je opredjeljenje i cilj da se u
svakom segmentu poslovanja radi druk-
~ije, bolje, bre, jeftinije, onda treba na-
gra|ivati one koji svojim radom i
unapre|enjima tome pridonose.
E
uropaforum Forstverwaltung
2002., Konferencija europskih
{umarskih stru~njaka o lovstvu
kao zadatku dravnog {umar-
stva odran u Drveniku od 18. do 22.
rujna je iza nas. U pro{lom broju Hr-
vatskih {uma izvijestili smo o
najvanijim aspektima odnosa {umar-
stvolovstvo, onako kako stvari stoje
danas. [umarstvo i lovstvo nerazdvoj-
no su povezani, gospodarenje {umom
i divlja~i, stoji u zavr{nim mislima s
Konferencije, a s pozicija za{tite priro-
de bit }e i ubudu}e zna~ajan zadatak
{umarskih organizacija. No, kako neke
europske drave, sudionice Konferen-
cije, vide budu}nost odnosa {umar-
stva i lovstva i {to uskoro misle podu-
zeti? O tome je bilo rije~i i zavr{nog
dana rada skupa u Drveniku. O hrva-
tskim smo stavovima ([to hrvatsko
{umarstvo i lovstvo o~ekuje u
budu}nosti) pisali u pro{lom broju.
Danas o tome donosimo razmi{ljanja
stru~njaka iz jo{ nekih europskih ze-
malja.
Austrija Odre|eno zakonskim
okvirima te u posljednje vrijeme
suo~eno s nekim prirodnim katastrofa-
ma (poplave, lavine), austrijsko {umar-
stvo u budu}nosti }e djelovati na prin-
cipima odrivog razvoja i za{tite {uma
te o~uvanja prava vlasni{tva i
kori{tenja {uma i lovi{ta. Stoga je po-
trebno osigurati koordiniran pristup
prema kupcima, brzu informaciju,
ve}u prisutnost {umarske struke u pla-
niranju, kao i poja~ati za{titu. Moto je
austrijskih {umara [uma daje za{titu
Pred sve {umske uprave
postavlja se zahtjev da budu
ekonomi~ne, trai se
smanjivanje tro{kova na
svim razinama. Program za
{ume, naziv je dijaloga o
ulozi i zna~enju {uma, koji se
vodi u svim njema~kim
saveznim dravama.
Bosna i Hercegovina svoje
propise mora uskladiti s
me|unarodnima. Ocjena je
da su lovi{a prevelika i
trebat }e se smanjiti, kao i
pove}ati fond divlja~i koji je
daleko ispod prija{njeg. BiH
se upravo nalazi pred
uvo|enjem koncesija na
lovi{ta i tu }e im dobro do}i
iskustva drugih.
{uma treba za{titu, i u tom kontekstu
{umari dobivaju zna~ajnu ulogu u
ukupnom prostornom planiranju. A u
za{titu {uma u Austriji ele uklju~iti
{to vi{e ljudi, cijelo stanovni{tvo.
^e{ka I u ^e{koj pu{u novi
vjetrovi. Nova Vlada nudi nove
programe. Privatizacija {uma nije u
planu, no radi se novi Zakon o lovu,
prijedlog o upravljanju nacionalnim
parkovima, Zakon o ophodnjama u
~uvanju prirode koji izaziva `estoke
rasprave i polemike.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 15

 Njema~ka U ovom trenutku u
izradi je cjelokupna analiza o sada{-
njem stanju i dobrim i lo{im stranama
ovako ustrojenog {umarstva. Radi se i
inventura stanja fondova divlja~i. Pred
sve {umske uprave postavlja se
zahtjev da budu ekonomi~ne, trai se
smanjivanje tro{kova na svim razina-
ma. Program za {ume, naziv je dija-
loga o ulozi i zna~enju {uma, koji se
vodi u svim njema~kim saveznim
dravama. Kad je o lovstvu rije~, kon-
stantno je prisutan problem (pre)ve-
likog broja divljih svinja.
Bosna i Hercegovina [umar-
stvo i lovstvo u fazi su stabilizacije i
trae se putovi kako pomiriti za{titu
prirode, o~uvanje ekosustava i razli-
~itosti flore i faune s djelatnostima
{umarstva i lovstva. BiH i svoje propi-
se mora uskladiti s me|unarodnima.
Ocjena je da su lovi{ta prevelika i tre-
bat }e se smanjiti, kao i pove}ati fond
divlja~i koji je daleko ispod prija{njeg.
BiH se upravo nalazi pred uvo|enjem
koncesija na lovi{ta i tu }e im dobro
do}i iskustva drugih.
Ma|arska Premda je na sceni
nova vlast, jo{ nema naznaka novih
koraka. Istina, {umarstvo je restrukturi-
rano, osnovana su dioni~ka dru{tva,
no {umari ele pove}ati povr{ine pod
{umama. [umarski fakultet izradio je
prijedlog Nacionalnog plana razvoja
{umarstva, pokrenut je, sa sredstvima
EU, projekt izrade cjelovitog informa-
ti~kog sustava ma|arskog {umarstva.
Poljska Najvaniji zadatak pred
poljskim {umarima je pristup Europ-
skoj uniji i, {to je jo{ vanije, tri{tu
drva. Jer u zemlji u ovom trenutku
nema dovoljno obrtnih sredstava pa je
iskorak na europkso tri{te ivotno
vaan. Stoga se ubrzano obavlja i cer-
tifikacija {uma kojom je odra|eno
75% posla. Jednako tako mora se
podi}i efikasnost i ekonomi~nost lov-
stva, a jedan od na~ina je i davanje
VORALBERG
lovi{ta u zakup. Ponajvi{e zanimanja na Europaforumu izazvalo je predsta-
Jugoslavija Osnovano je Mini- vljanje {umarstva i lovstva austrijske pokrajine Voralberg, zbog
starstvo za za{titu prirodnih resursa u niza specifi~nosti od kojih spominjemo neke.
okviru kojeg i Uprava za {umarstvo, Po~etna je konstatacija da je lovstvo za sve koji tamo ive
{to se ocjenjuje napretkom u odnosu skupo! Jer obrazovanje za poznavanje {umarstva i lovstva pro-
na razdoblje kada je {umarstvo bilo u vodi se za sve i svi u~e sve. Primjerice, lovac ne moe dobiti
Ministarstvu poljoprivrede. Kre}e i dozvolu ako nema dovoljno znanja o za{titi bilja. Ekolo{ko pla-
FAO projekt vezan za privatne {ume, niranje lovstva podrazumijeva razvoj lovstva na prirodan na~in,
u pripremi je i Zakon za za{titu ivot- kontrola {teta od divlja~i je bolja nego drugdje (komparirali su
ne sredine, regulirana je i suradnja sa {tete na otvorenom i u ogra|enom prostoru), a kontrola odstre-
{umarima iz Slovenije, BiH i Makedo- la je takva da se vodi ra~una o svakom pojedinom grlu. Drava,
nije, a uskoro }e, o~ekuje se, to biti odnosna Zemaljska uprava za {umarstvo pla}a posebno ekolo-
regulirano i s Hrvatskom. Dravno ga, stru~njaka za lovstvo koji koordinira provo|enje ukupne
poduze}e Srbija {ume o~ekuje re- {umarske i lova~ke politike. Dakako ima i onih koji se ne pri-
strukturiranje. U lovstvu jedan od za-
dravaju propisa, no, onda na scenu stupaju kazne koje su brze
dataka bit }e pove}anje fonda sitne
i velike. Ako se plan odstrela ne ostvari, odstreljuju se samo
divlja~i te trofejne vrijednosti krupne
enke, ako netko ne ispuni plan, pla}a kaznu! Ako ne provodi
divlja~i. U planu je i naseljavanje jelen-
zakonske odredbe, koncesionar gubi koncesiju a u lovi{te se
ske divlja~i u predjele centralne i
upu}uje netko tre}i koji }e rije{titi nastale probleme. No, sve
june Srbije. Da bi se to moglo prove-
sti, smatraju {umarski stru~njaci, trebat
na ra~un koncesionara!
}e tako|er pove}ati broj lovaca.

16 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

 {panjolska
[PANJOLSKA _ ME\UNARODNI INTERKALIBRACIJSKI SEMINAR ZA
PROCJENU O[TE]ENOSTI [UMA

Stru~njaci iz {est Pi{e:

mr. Jadranka Ro{a

mediteranskih zemalja
o o{te}enosti {uma
Tro~lana ekipa
{umarskih
stru~njaka za za{titu
{uma iz Hrvatske
sudjelovala na
me|unarodnom
seminaru za
procjenu o{te}enosti
kro{nji
mediteranskih vrsta
drve}a u [panjolskoj

S
vake godine u sklopu me|u-
narodnog Programa suradnje
u procjeni i motrenju u~inaka
zra~nog one~i{}enja na {ume
(ICP-Forests) organizira se me|u-
narodni seminar za procjenu o{te}e-
nosti mediteranskih i kontinentalnih
vrsta {umskog drve}a. Program je
pokrenut na temelju @enevske kon-
vencije 1985. godine. Ove je godine
seminar odran u [panjolskoj od 9.
13. rujna za dvije mediteranske vrste
drve}a, Q. ilex i Pinus pinea.
Cilj je seminara ujedna~avanje krite-
rija procjene o{te}enosti kro{anja
{umskog drve}a kako bi rezultati pro-
cjene bili {to vjerodostojniji. Da bi se
smanjile subjektivne pogre{ke, koriste
se foto-albumi s fotografijama kro{anja
razli~itih postotaka osutosti.
Ove su godine [panjolci organizirali
procjenu na svojim bioindikacijskim
plohama iz kilometarske mree 16
16 km, kako bi vidjeli statisti~ku razliku
svojih procjena.
Procjena se obavljala na {est bio-
indikacijskih ploha, a u njoj su sudje-
lovale ekipe iz Italije, Francuske,
Portugala, Gr~ke, Cipra i Hrvatske.
Prije same procjene na terenu, oba-
vljala se procjena i na fotografijama
istih vrsta. Nakon procjene za svaku
plohu obavljena je statisti~ka obrada
procjene na fotografijama i one na
terenu. Sve su ekipe radile potpuno
samostalno. S obzirom da se procjena
provodila na bioindikacijskim plohama
Sudionici seminara
koje su na relativno velikoj udaljenosti
jedna od druge, ekipe su mnogo
vremena provele u vonji autobusom
koju je doma}in iskoristio da nas
upozna sa znamenitostima kao i raz-
li~itostima pejsaa [panjolske. Propu- Na
tovali smo podru~jem visokih planina terenu
koje pokriva {uma Pinus pineae do
polja obraslih nasadima duhana.
Vidjeli smo tradicionalni na~in skup-
ljanja smole koja se rabi isklju~ivo u
slikarskoj industriji, a doma}ini su nam
pokazali i plohe na kojima se doga|a
neobja{njivo su{enje crnike. Taj su
problem nazvali seka. Sva do sada
provedena istraivanja nisu dala obja-
{njenje tog iznenadnog su{enja crnike.
Vremena za razgledavanje povijes-
nih znamenitosti nije bilo mnogo, jer
smo u pet dana boravili u ~ak ~etiri
grada. U sklopu ve~ernjeg izlaska, do-
ma}in je organizirao obilazak drevnog
grada Plasencie u kojem su stolovali
{panjolski kraljevi. Bila je to ujedno i
prilika za neformalno druenje s ~la-
novima ostalih ekipa.
Doma}instvo i organizaciju sljede-
}eg seminara preuzela je ekipa iz
Francuske.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 17

 mine
REPORTA@A - S PIROTEHNI^ARIMA NA MALOJ KAPELI

Ovdje se gre{ke ne
B
ijela traka s oznakama
mine preko {umske ceste Ovdje nema urbe i danas mora{ ovo, sutra ono,
ozna~ila je kraj sigurnog obja{njava Mesi}. Nema improvizacije, nema
kretanja. Sa strane kombi opra{tanja pogre{ke. Pirotehi~ar moe do}i i re}i da
hitne pomo}i, sanitetska potpora i danas ne moe raditi, da se ne osje}a dobro. I nitko ga
zapovjedno mjesto do kojeg mo`e
na to ne moe natjerati. Nema norme za kojom se mora
svatko, a dalje, bez posebnog
odobrenja, nitko. Do~ekuju nas
juriti, u klasi~nom smislu. Dakako, posao se u
sestra Biba, lije~nik Ahmad i voza~ odre|enom roku mora zavr{iti, situacija je takva da
Tomo. moramo raditi {to vi{e.
Sad }e {ef! Mi smo ovdje i
straa i potpora, obvezni dio svake
ekipa razminira~a. Uvijek je najbolje
kad nemamo posla to zna~i da
sve te~e po planu i nema problema
na brzinu referira Biba, i nudi
nam kavu. Ahmad je Palestinac, iz
drave koje nema, veli. Studirao je
u Zagrebu s jo{ dva brata. Nakon
zavr{etka studija medicine (Svi su
nekad i{li u Zagreb na medicinu, a
u Beograd na gra|evinu!), ostao je
u Zagrebu jer se oenio, dobio
djecu. A ona veu, kae.
Nalazimo se na Maloj Kapeli, na
podru~ju {umarije Brinje, na
po~etku 16,7 km duge {umske
prometnice koja otvara ovaj dio
Kr~enje granja uz cestu Igor ^ale{ i Zdravko [tajduhar Metaldetektor
{umarije i dalje se vee na druge
ceste.
Deset godina njome nitko nije
prolazio jer je tijekom okupacije
bila minirana, tako je cijela gospo-
darska jedinica Stajni~ka Kapela
Brinjska bila izvan pogona govori
upravitelj brinjske {umarije Ivica
Vu~eti}. I njega zanima kad }e biti
gotovo i ho}e li se prije prvih
snjegova jo{ ne{to mo}i napraviti.
Jer kad se ovdje zabijeli, s poslom
je gotovo.
Ako vrijeme poslui, s razmini-
ranjem smo gotovi do kraja listopa-
da, uvjeren je voditelj radili{ta \uro
Mesi} koji se upravo vratio s trase. Boris Bera~ i Ivica Gancberger Mala Kapela
Svi pogledavaju u nebo s kojeg se
izme|u ki{nih oblaka probija i
pokoja sun~eva zraka. Njihova
stru~na prognoza je dobra. Uosta-
lom, za kraj listopada ovo je
vrijeme kakvo se samo moe
poeljeti.
Obilazimo trasu, zapravo po-
sljednje kilometre na kojima se jo{
radi. U grupama po dvoje ili
pojedina~no, udaljeni jedni od
drugih 2030 metara, u punoj
za{titnoj opremi s kacigama na
glavama pirotehni~ari polako,
Na zapovjednom mjestu, poslovo|a \uro Mesi} Mine...
paljivo i koncentrirano ispituju (drugi s lijeva) sa sanitetom, Ahmadom, Bibom i Tomom
svaki pedalj terena.

18 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

opra{taju
U svakom trenutku koncentriran Kre{imir Mato{
Ovdje nema urbe i danas
mora{ ovo, sutra ono obja{njava
gosp. Mesi}, nema improvizacije,
nema opra{tanja pogre{ke.
Pirotehi~ar moe re}i da danas ne
moe raditi, da se ne osje}a dobro,
i nitko ga na to ne moe natjerati.
je ne{to signalizirao Richard Jovan
Nema norme za kojom se mora
juriti, u klasi~nom smislu. Dakako,
posao se u odre|enom roku mora
zavr{iti, situacija je takva da mora-
mo raditi {to vi{e. A kad se jednom
nakon priprema krene, sve je
propisano i sve se zna. Pirotehni~ar
dobije raspored prema dnevnom
planu i odra|uje svoju dionicu,
motornom pilom ~isti grane {to su
skoro potpuno prekrile prometnicu
ili metaldetektorom pretrauje teren.
Radi se pet sati na dan, po
me|unarodnim standardima koji su
prihva}eni i u Hrvatskoj. Toliko ljudi
mogu biti stoposto koncentrirani.
Svaki pirotehni~ar svoju trasu
obiljeava zastavicama. Crvene
ozna~avaju prostor na kome radi,
bijele podru~je koje je pregledano,
a plave signaliziraju opasnost da je
prona|ena mina!
Na sre}u, dosad nismo prona{li
nijednu minu, kae Mesi}. No
mnogo smo puta kopali jer metal-
detektor reagira na metal u zemlji,
a na pojedinim mjestima prona|eno
mnogo sredstava za detonaciju,
~ahura i streljiva na kojima je o~ito
bila vojska. Prometnica je zaga|ena
otpacima na koje detektor reagira.
Recimo reagira i na staniol!
Osim same ceste ~isti se i tri
metra terena s jedne i druge strane.
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Na Maloj Kapeli pri kraju
je razminiranje 17 km
duge {umske prometnice
{umarije Brinje, koje
obavlja zagreba~ka
tvrtka Rumital. Tako }e se
nakon 1990. godine prvi
put mo}i pro}i 3.500 ha
velikom gospodarskom
jedinicom Stajni~ka
Kapela Brinjska
Posao u brinjskoj {umariji preuze- Pi{e:
la je relativno nova tvrtka na tri{tu, Miroslav
Rumital iz Zagreba. Od 15 Mrkobrad
zaposlenih, od kojih 10
pirotehni~ara (trojica se {koluju), Foto:
gotovo nitko nije nov u poslu. M.
Skupljeni iz svih krajeva, Karlovca, Mrkobrad
Poege, Varadina, Osijeka, Zagre-
ba, radili su ranije po drugim
tvrtkama koje su se bavile tim
poslom. Richard Jovan iz Varadina,
premda 33-godi{njak ve} je iskusan
pirotehni~ar. Razminiranjem se bavi
6 godina (radio je i u Mungosima) i
kae:
Imao sam sre}u i dosad nisam
imao nikakvih problema. Ovo je
posao u kome ni na trenutak ne
smijete dozvoliti da vam misli
odlutaju negdje drugdje. Nema
opu{tanja i sanjarenja.
Pirotehni~ari su na Kapeli ve} tri
mjeseca. Prvih dana radili su i u
dvije smjene, kada im je pomagao i
stroj koji je pro{ao trasom i
pirotehni~arima olak{ao posao, a
dakako i ubrzao.
Zavr{etak posla jedva ~eka i
upravitelj {umarije Brinje Ivica
Vu~eti}, jer se tu nije radilo od
1990., a rije~ je o gospodarskoj
jedinici od 3.500 ha s godi{njim
etatom od 10.000 kubika, uglav-
nom bukve.
I dok {umari ~ekaju po~etak
radova, Mesi} razmi{lja o stroju koji
bi im i te kako dobro do{ao i
ubrzao posao.
Po~ela je ki{a. Dobro je i to,
samo da ne po~ne snijeg...
19
 ilok ju~er i danas
[UMARIJA ILOK BAVI SE I
VINOGRADARSTVOM I PODRUMARSTVOM
Unato~ tijekom rata uni{tenim
vinogradima, najmanja {umarija u
Hrvatskim {umama Ilok, poku{ava
obnoviti stoljetnu tradiciju
proizvodnje kvalitetnih vina. No za
to ne}e biti dovoljne samo elje
nego i pomo} i poticaji sa strane

[
umarija Ilok nalazi se na najisto~nijem dijelu Hrvatske, sa Od ukupno 84 ha vinograda, danas je dostupno svega
jedva 1818 hektara {umskih povr{ina, od kojih je obraslo
samo 1561 ha. Stoga i godi{nji etat od oko 9 000 m3 ne
Pi{e: predstavlja neku ve}u i opseniju {umarsku proizvodnju za
Antun-Zlatko dvadesetak {umarskih radnika, odnosno ukupno 34 zaposlena
Lon~ari} djelatnika. No, ova je {umarija prepoznatljiva i po jednoj drugoj
djelatnosti vinogradarstvu i dobrim ilo~kim vinima.
Foto:
A. Z. Sa zapadnih obronaka Fru{ke gore ve} stolje}ima na mnoge
Lon~ari} europske dvorove odlazi jedno od najboljih hrvatskih vina ilo~ki
traminac, isti~e upravitelj {umarije dipl. ing. @arko Lon~ar.
Naalost, posljednjih {est godina, otkako je mirnom reintegra-
cijom Podunavlja {umarija u{la u sastav Hrvatskih {uma, razru{eni
gospodarski objekti i uni{teni nasadi nekada kvalitetnih vinograda
(na ~ak 84 hektara), sporo se obnavljaju. Ovogodi{nja berba
gro|a na deset hektara koliko je dostupno za obradu, trajala je
tek petnaestak dana. Unato~ prekidima zbog ki{e, ubrano je ne{to Gra{evina, berba 2002. urod je slabiji zbog ve}ih
vi{e od 93,5 tona gro|a, uglavnom gra{evine. Na{e najkvalitetnije koli~ina ki{e
gro|e traminac, kojeg smo imali na vi{e od dva hektara, iako
nam je dostupno za obradu, tijekom Domovinskog rata je posve
uni{teno pa nije ekonomski opravdana proizvodnja i taj bi vino-
grad trebalo hitno obnoviti, kazuje upravitelj Lon~ar. S obzirom na
to da je vi{e od 70 hektara na{ih nasada jo{ uvijek na miniranom
terenu, svih tih ratnih godina loze su toliko obrasle u korov da se
uop}e ne prepoznaju i ne}e se mo}i obnoviti. Dolazi u pitanje
cjelokupna vinogradarska i vinarska proizvodnja po kojoj smo
nekada bili prepoznatljivi u Hrvatskoj, pa ~ak i u Europi, podsje}a
Lon~ar koji je i do rata radio u toj {umariji. On kae:
Prije rata smo ostvarivali ~ak 4550 posto prihoda od vinogra-
darstva, od lovstva daljnjih 1215 posto, a ostalo je bila {umska

Nekada lijepa {umarska ku}a usred vinograda

Ovo podru~je na padinama Fru{ke
gore i specifi~nim podnebljem
nekad je davalo i vi{e od 100
vagona gro|a godi{nje, 60.000
litara vrlo kvalitetnog vina i 3000
litara nekada prepoznatljivog
pajzo{kog vinjaka. Velik dio tih
pi}a i jelenskog mesa iz lovi{ta bio
je plasiran u vlastite turisti~ke
objekte. Vi{e od 70 ha nasada kvalitetnih sorti, danas su posve
zarasli u korov

20 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

deset za proizvodnju kvalitetnih ilo~kih vina

proizvodnja. Na{e lovno _ {umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo je

osobito poznato u lova~kim krugovima Europe po vrijednim trofej-
nim jelenima lopatarima. Lova~ka ku}a dvorac, kao i podrum grofa
Eltza, bili su u samom vrhu lovno-turisti~ke ponude Hrvatske i
biv{e drave. Naalost, neposredno pred povla~enjem neprija-
teljskih hordi sve je dignuto u zrak i uni{teno, a zbog miniranosti
terena ne moemo ni danas ulaziti u na{e vinograde.Da budem
iskren, ne znam ni kada }emo mo}i obnoviti na{e vinogradarstvo
sa tradicijom jo{ od prije dva-tri stolje}a.

Iskoristiti poticaje i obnoviti

proizvodnju
Najbolju poslijeratnu berbu [umarija je imala 2000. godine kada
U berbi su Ilo~anima pomogli i radnici {uma- je ubrano vi{e od 11 vagona gro|a, a ove jeseni zbog ki{nih dana
rije Mikanovci u kolovozu, urod je smanjen i ne{to je lo{ije kvalitete. Budu}i da
{umarija vi{e nema svojih podru-
mskih kapaciteta, sav urod
Prije rata {umarija Ilok ostvarivala je ~ak 45 50 % gro|a predan je svakodnevno
prihoda od vinogradarstva, daljnjih 1215 % od ilo~koj vinariji. Zahvaljuju}i vi{e-
godi{njim prijateljskim odnosima
lovstva, a ostalo je bila {umska proizvodnja. s vinarijom, sve poslove u
Lovno-{umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo je osobito proizvodnji vina obavljaju djelat-
poznato u lova~kim krugovima Europe po nici vinarije, gdje se i nalazi
vrijednim trofejnim jelenima lopatarima. uskladi{teno vino. Prema potrebi
i realizaciji, [umarija puni odre-
|ene koli~ine vina u posebne
boce sa {umarskom etiketom, kako bi mogla iza}i na hrvatsko
tri{te samostalno, sve dok jednog dana ne obnovi svoje podru-
marstvo. Osim gra{evine, hrvatskom tri{tu [umarija nudi i fran-
kovku, rajnski rizling, bijeli pinot, chardonnay pa i traminac.
Mogu}nost obnove vinograda danas imamo zahvaljuju}i po-
ticajima za vinogradarstvo od strane Ministarstva poljoprivrede i
{umarstva, podsje}a Lon~ar. Samo to valja iskoristiti. Istina, kako
Povratnik smo mi {umari brzi u svemu, mnogo toga prolazi mimo nas, pa tek
u svoj Ilok kasnije postajemo svjesni {to smo sve propustili. Vjerujem da se
je i Antun sada ponovno nalazimo na po~etku jedne proizvodnje, od koje
Janji}, otac smo nekada dobro ivjeli. Na{e podru~je sa specifi~nim podne-
brojne bljem i prekrasnim padinama Fru{ke gore na na{im vinorodnim
obitelji,
koji ve} nasadima davalo je i vi{e od 100 vagona gro|a godi{nje, 60.000
godinama litara vrlo kvaltetnog vina i 3000 litara nekada prepoznatljivog
njeguje pajzo{kog vinjaka. Velik dio tih pi}a i jelenskog mesa iz lovi{ta
ilo~ke plasirali smo u na{e turisti~ke objekte. Zato vjerujem kako je opet
vinograde do{lo vrijeme da nastavimo tamo gdje smo nekada stali.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 21

 mala enciklopedija {umarstva
OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)
Borovi (Pinus)
B Poznato je oko 94
orovi su zimzeleno, jednodom-
no, smolavo drve}e, rijetko
kao grmlje. Grane su im u
pr{ljenima, pupovi su uglav-
nom smolavi te pokriveni mnogobroj-
nim ljuskama, poredani poput crijepa
na krovu. Izbojci su dugi i kratki, a
kratki su vrlo reducirani. Li{}e je
dvojako jer je primarno na dugim
izbojcima, naj~e{}e ljuskasto, a sekun-
darno igli~asto (rje|e usko lancetasto),
smje{teno na kratkim izbojcima u
~uperku (obi~no 25, a rijetko 1 ili 6
8 zajedno). Obavijeno je na osnovi
jednim rukavcem, sastavljenim od vi{e
ljusaka. Na popre~nom presjeku iglice
Pi{e: su trobridne ili poluokrugle, rub iglica
Ivica je fino napiljen. Vrste rodova u podro-
Tomi} du Haploxilon imaju u iglici jednu ilu,
Foto: a u podrodu Diploxilon nalaze se
Arhiva dvije ile. Obi~no dvije ili vi{e smole-
nica smje{tene su uz hipodermu ili
medijalno. Pri dnu ovogodi{njeg izboj-
ka u pazu{cu iglica pojavljuju se mu{ki
cvjetovi u resastim cvatovima, ute,
naran~aste ili crvene boje. Sastavljeni
su od mnogo spiralno poredanih lju-
saka, u svakoj po dvije polenovnice.
@enski su cvjetovi u ~e{erastom cvatu
smje{teni pojedina~no ili vi{e njih za-
jedno, postrano ili pri vrhu ovogodi{-
njeg izbojka. ^e{erasti cvat ima spiral-
no poredane plodne ljuske, a iznad
svake se nalazi mala pokrovna ljuska
(priperak). Jajoliki, valjkasti ili okrugla-
sti, simetri~ni ili kosi ~e{eri dozrijevaju
u drugoj, a rijetko u tre}oj godini. Sa-
stavljeni su od mno{tva spiralno pore-
danih debelih, drvenastih ~e{ernih lju-
saka. Vanjsku, odebljalu stranu ljuske
~ini {titi} ili apofiza, znakovitog oblika,
s jednom grbicom na kojoj moe biti
i jedan {iljak. Na plodnoj su ljuski po
dvije, uglavnom okriljene sjemenke, a
krilce obuhva}a sjemenku poput kli-
je{ta. Sjeme klije s 415 supaka, koje
su ~itava ruba i preteito savinute pre-
ma gore.
Peteroigli~avi borovi
Podrod Haploxilon karakteristi~an
je po tome {to se u srednjem dijelu
iglice nalazi samo jedna ila, a igli~ni
rukavac redovito otpada. U ovaj po-
drod pripadaju peteroigli~avi borovi, s
~e{ernom ljuskom prema vrhu pro{ire-
nom u spljo{ten {titi}, s grbicom na
krajnjem vrhu ljuske.
Limba (Pinus cembra) je do 25 m
visoko drvo, koje raste na podru~ju
Alpa (15002000 m) i Karpata (1300
1600 m). U Sloveniji ga nalazimo na
22 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
vrsta borova,
preteito u
umjerenim
podru~jima i u
planinskim
predjelima tropskih
podru~ja,
rasprostranjenih na Limba (Pinus cembra)
sjevernoj polutki, od
polarnoga kruga do
Gvatemale,
Sjeverne Afrike i
Indonezije, gdje na
Sumatri samo jedna
vrsta (P. merkusii)
prelazi ekvator
uskom podru~ju Julijskih Alpa. Osim u
sastojinama, kao jedna od pionirskih
vrsta za subalpsku zonu, dolazi i poje- Ameri~ki borovac (Pinus strobus)
dina~no iznad {umske granice sve do
2750 m. U mladosti je kora debla si-
vozelena i glatka, a u kasnijoj dobi
sme|a i ispucana. Stablo je granato
do zemlje, a smolasti pupovi dugi su
oko 1 cm. Tvrde, ravne, tamnozelene
i do 8 cm duge iglice, fino napiljena
ruba, stoje u gustim ~upercima. Jajoliki
~e{eri dugi su do 8 cm, debeli 5 cm,
dozrijevaju u prolje}e tre}e godine i
raspadaju se. Do 12 mm dugo sjeme
nema krila, jestive je jezgre, a klije u
drugoj godini. Blisko srodna vrsta je
sibirska limba (P. sibirica). Bujnijega je
rasta, ve}e visine i debljine stabla, igli-
ce su joj deblje, kra}e i tamnije, ~e{eri Molika (Pinus peuce)
krupniji, sjeme ve}e, a sjemena ljuska
je tanja nego kod prave limbe.
Ameri~ki borovac, Vajmutov bor
(Pinus strobus) je drvo isto~noga dijela
Sjeverne Amerike, prostire se do 1500
m i raste naj~e{}e u mje{ovitim sa-
stojinama. U Europu je unesen po-
~etkom 18. stolje}a, a zbog brzoga
rasta uzgaja se u {umskim kulturama,
dekorativan je i vrlo cijenjen u hor-
tikulturi. U nas se najvi{e uzgaja u
parkovnim nasadima. Stablo je pre-
teito 2530 m visoko, no katkada se
nai|e na stare primjerke visoke i do
50 m. Deblo mu je ravno, drvo meka- Himalajski borovac
no i krhko, a kora debla dugo je vre- (P. Wallichiana; P. excelsa)
 mena glatka. Stoga ameri~ki borovac
u susjednoj Sloveniji zovu glatki bor.
Grane su ponajvi{e vodoravne, izbojci
zelenkasti, a tanke, mekane i plavoze-
lene iglice duge su 610 cm. ^e{eri
(815 cm) vise na kraju grana na stap-
ci dugoj 2,5 cm, dozrijevaju u jesen
druge godine, a otpadaju ~itavi. Raz-
mjerno uske plodne ljuske su koaste,
glatke, s tupom grbicom na {titi}u.
Nejednoli~no obojeno, oko 5 mm du-
go sjeme, klije uglavnom s 810 supa-
ka.
Balkanski borovac, molika, mura
(Pinus peuce) je do 25 m visoko drvo,
tercijarni je relikt i endem Balkanskoga
poluotoka, a dolazi u planinama Ma-
kedonije, Bugarske, Albanije i Crne
Gore. Pojedina~no ili u zajednici sa
smrekom, jelom i obi~nim borom po-
javljuje se u pojasu od 7502200 m,
preteito na silikatnim tlima. Deblo
molike obi~no se grana do zemlje,
Peteroigli~avi borovi pupovi su dugi oko 1 cm i smolasti,
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
[e}erni bor (Pinus lambertiana)
izbojci su odeblji i zeleni, a podosta
tvrde i uz gran~icu priklonjene iglice
duge su do 10 cm. ^e{eri vise na krat-
koj stapci, dugi su 815 cm, a u}kas-
tosme|e plodne ljuske uzduno su
isprugane i {iroko zaobljene. Sivo i do
8 mm dugo sjeme klije u drugoj godi-
ni.
Himalajski borovac (Pinus walli-
chiana; P. excelsa; P. griffithii) raspro-
stranjen je od jugoistoka Himalaja do
Afganistana, zatim u Burmi i u Yunna-
nu. Na Himalajskom masivu raste od
20002800 m. Gornja visinska grani-
ca ovoga bora je 3500 m, a donja
1800 m nad morem. Stablo mu je do
50 m visoko, a ~esto se uzgaja i u
na{im nasadima. Deblo s dugom glat-
kom i sivom korom je uglavnom ne-
pravilno a grana se do zemlje. Duga~-
ke grane su gotovo vodoravne, a pla-
vkasto-zelene iglice duge su 1220
cm. Valja istaknuti da su mlade iglice
uspravne, a starije vise. @u}kasti i
smolasti, oko 1525 cm dugi i 47 cm
debeli ~e{eri vise na 35 cm dugom
dr{ku, a plodne ljuske zaobljena su vr-
ha. Plosnato, sivkasto i mrljavo sjeme
dugo je 10 mm.
U zapadnom dijelu Sjeverne Ame-
rike dolazi nekoliko peteroigli~avih
borova. Bijeli bor Stjenovitih planina
ili vitki bor (Pinus flexilis) naraste od
10 do 25 m, a u promjeru 30100
cm. Tvori velik areal, a znakovit je po
ilavim i velikim izbojcima. Iglice su
mu duge do 7,5 cm , a ~e{eri od 7 do
15 cm. Zrelost stabala je izme|u 200
i 300 godina, no poznati su i znatno
stariji primjerci.
[e}erni ili golemi bor (Pinus lam-
bertiana) najve}i je bor me|u ame-
ri~kim borovima. Kao planinsko drvo
(10002500 m) dosegne visinu i do
100 m te promjer do 1 m. Grane su
mu vodoravne ili vise, a pupovi smola-
sti. Ima do 10 cm duge i usukane igli-
ce, ~e{ere 3050 cm duge i 811 cm
debele, a smje{teni su na oko 9 cm
dugoj stapci. Dozrijevaju u tre}oj go-
dini. Crno i jestivo sjeme dugo je oko
1,5 cm. Valja napomenuti kako iz na-
gorenih stabala {e}ernoga bora curi
smola slatkasta okusa (otuda i naziv),
koja se upotrebljava kao lijek. Raspro-
stranjen je od zapadnoga dijela dra-
ve Oregon sve do Baja Kalifornije u
Meksiku.
Zapadnoameri~ki bijeli bor (Pinus
monticola) zna~ajno je planinsko drvo
ameri~koga Zapada, koje naraste i do
60 m, a postigne debljinu ve}u od
jednoga metra. Kora je ~ak i u starijih
stabala tanka. Stabla dostignu starost
izme|u 200 i 350, a katkad i 400
godina. Ima smolaste pupove, oko 10
cm duge, tvrde i nagusto smje{tene
iglice te oko 1015 cm duge ~e{ere, s
koastim plodnim ljuskama. Tamno
mrljavo sjeme dugo je 6 mm, a klije sa
68 supaka.
23
 ljekovito bilje
Tratin~ica (Bellis perennis L.)
O va je ljekovita biljka poznata po
drugim nazivima kao krasuljak,
katarin~ica, iskrica, bjelka, krsni-
ca, behar, drnica. Vrlo je raspro-
stranjena, raste po livadama, travnjaci-
ma, ~istinama, uz puteve, sve do
2.400 metara nadmorske visine. U
raznim oblicima, ali s ve}im crvenim
cvjetovima, uzgaja se i kao ukrasna
biljka po na{im vrtovima.
Cvate tijekom cijele godine (od
oujka do listopada), a za lijepa vre-
mena i do mjeseca studenog. Ime je
dobila po latinskoj rije~i bellis, {to
zna~i lijep.
Ima 415 cm visoke stapke, u sredi-
ni ute a na rubovima bijele ili cr-
venkasto-bijele cvjetne glavice, {iroke
od 15 do 30 mm. Ima duguljaste dla-
Pi{e: kave listi}e, lopati~asta ili jajasta ob-
Vesna lika, s jednom provodnom ilom u
Ple{e sredini. Listi}i sloeni u dva reda po-
Foto: stepeno se suzuju u peteljku te zajed-
Arhiva no stvaraju prizemnu rozetu.
Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili
prokuhani gotovo cijele godine. U
Njema~koj je cijenjena salata od
tratin~ice isto kao i salata od matovil-
ca, ali uz napomenu da se za salatu
uglavnom koristi mlado i njeno li{}e.
Salata je ukusnija ako odstoji za~i-
njena barem jedan sat. Dobra je kad
se pomije{a sa salatom od krumpira ili
razli~itog divljeg povr}a. Kao posebno
zdravo jelo preporu~uju se usitnjeni
listovi pomije{ani sa svjeim kravljim
sirom. Ta smjesa sastavni je dio
proljetnih kura za ~i{}enje krvi. Listovi
tratin~ice jedu se i u obliku mije{anih
variva, ili se stavljaju u juhe. U mladim
listovima ima oko 20 do 40 posto mg
vitamina C i oko 4 posto mg karotina.
U Njema~koj se ubiru tvrdi i zeleni
cvjetni pupoljci koji se mariniraju i
koriste kao za~in umjesto kapara.
Otvoreni cvjetovi tratin~ice jestivi su,
a mogu posluiti i za dekoriranje raz-
nih jela. Listovi sa cvjetovima koriste
se za ~aj. U [panjolskoj i Italiji ko-
rijenje ove biljke koristilo se za jelo.
Ta mala krhka biljka ima mnogo
ljekovitih i djelotvornih tvari koje po-
voljno djeluju na na{e zdravlje. Kori-
sna je za rane, kod ka{lja, ~isti krv,
ublauje gr~eve i bolove, kod bolesti
bubrega i jetre. Izvrsno je sredstvo za
lije~enje plu}nih bolesti.
^aj od tratin~ice:
Tri ~ajne li~ice cvijeta preliju se
jednom {alicom vode, i dnevna doza
~aja uzima se po gutljaj tijekom dana.
Na isti na~in pripravlja se i ~aj od ci-
jele biljke. Pomae kod prehlada,
oboljenja eluca, crijevnih gr~eva, po-
reme}aja u radu jetre.
24 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Tratin~ica je ~udesna biljka ~ija su medicinska i
hranjiva svojstva bila poznata jo{ u srednjem
vijeku. U nordijskoj mitologiji bila je
posve}ena boici prolje}a Oster, a pripisivana
su joj zna~ajna ljekovita svojstva. U 18. stolje}u
sustavno je uni{tavana, jer se smatralo da
izaziva poba~aje, {to se pokazalo neto~nim
Priprava sirupa:
Cvjetove poparimo, ostavimo ih
preko no}i da odstoje, ujutro ih
ocijedimo, istisnemo i dodamo {e}er.
Kuhamo dok ne nastane sirup. Uzi-
maju se tri ~ajne li~ice sirupa na dan.
Sirup pro~i{}ava krv, smanjuje ka{alj i
groznicu.
Sok od tratin~ice:
Sok treba procijediti kroz ~isto lane-
no platno i odmah ga piti. Svaki dan
se cijedi svje sok, koji ne smije due
stajati. Neposredno prije pijenja soku
se moe dodati meda ili vina. Uzima
se po nekoliko velikih lica dnevno
dok se doza ne pove}a do 100 grama
Tratin~ica divlja na dan, a onda se opet smanjuje do
zavr{etka lije~enja. Koristimo ga za
ja~anje organizma i za lije~enje slabo-
krvnosti. Svje sok biljke pomije{an s
malo vinskog octa upotrebljava se za
masiranje mi{i}a koji su otvrdnuli us-
lijed tjelesnih napora. Svje sok pomi-
je{an s medom dobar je lijek za
lije~enje organa za disanje.
Mast za zglobove:
Jednaka koli~ina listova tratin~ice i
listova crnog sljeza zgnje~i se i propri
na neslanom maslacu. Vru}a smjesa
se procijedi kroz krpu izravno u posu-
du. Njome se trljaju bolni zglobovi
dva do tri puta dnevno.
Tratin~ica je ljekovita i onda ako se
pripravlja kao varivo, i to u kombina-
Tratin~ica obi~na ciji s jo{ jednom divljom biljkom. Di-
vlje povr}e najukusnije je ako se pri-
pravlja kuhano na pari ili preliveno
maslinovim uljem ili maslacem. Listovi
za pripremu variva usitnjavaju se na-
kon kuhanja i posole.
Uz obi~nu tratin~icu jestive su i
dvije sli~ne mediteranske biljke. To su
{umska tratin~ica (Bellis silvestris Cyr.)
i jednogodi{nja tratin~ica (Bellis annua
L.) Listovi {umske tratin~ice imaju tri
provodne ile, a glavice su im razmjer-
no {iroke (od 25 do 35 mm). Ta vrsta
obi~no cvate u jesenjim mjesecima.
Jednogodi{nja tratin~ica cvate u
prolje}e, a cvjetne su joj glavice znat-
no manje (1015 mm).
Mlado li{}e tratin~ice

SLOVENSKO [UMARSTVO
^etvrta
naj{umovitija
zemlja Europe
P
ovr{ina Slovenije iznosi
2.025.496 ha, {umom je pokri-
veno 1.109.710 ha ili 55 posto,
pa je to ~etvrta naj{umovitija
zemlja Europe. Slovenija je planinska
drava, tre}ina povr{ine zemlje prosti-
re se iznad 600 metara nadmorske
visine. [ume toj maloj zemlji gospo-
darski zna~e mnogo, jer nema drugih
prirodnih bogatstava. Zahvaljuju}i
zemljopisnom poloaju i razvedenom
reljefu, na vrlo malom prostoru susre-
}u se utjecaji sredozemne i alpske
klime, {to pogoduje prirodnoj razno-
likosti i bogatstvu vegetacije.
Na podru~ju Slovenije prevlada-
vaju bukove sastojine na 44 posto
povr{ine, jelovo-bukove na 15 posto,
11 posto povr{ine zauzimaju bukovo-
-hrastove sastojine, borove sastojine
zauzimaju oko 12 posto povr{ine, a
ostale vrste oko 18 posto povr{ine.
[umom je pokriveno 55 posto
teritorija zemlje, po ~emu je Slovenija
~etvrta naj{umovitija zemlja Europe
Prirodno je rasprostranjena 71 vrsta
drve}a, od ~ega deset vrsta crnogori-
ce i 61 vrsta bjelogorice. Gorovitost
Slovenije, te{ka prohodnost kra{kog
podru~ja i nedostupnost dijela {uma,
uzrokom su manjeg utjecaja ~ovjeka
na {umu nego li u ve}ini srednjoeu-
ropskih zemalja. [ume su dobro
sa~uvane kako po vrstama drve}a
tako i po debljinskoj i dobnoj strukturi.
Unato~ tome, stvarno stanje omjera
smjesa zna~ajno odstupa od stanja
kakvo bi trebalo biti. U 1997. omjer
smjesa iznosio je 49 posto crnogorice
prema 51 posto bjelogorice, a norma-
lan odnos smjesa trebao bi biti 20:80
posto u korist bjelogorice.
U vrijeme prvih kolonizacija, {ume
se kr~e i pale u ravni~arskom i breulj-
kastom dijelu zemlje, gdje se stvara
zemlji{te za potrebe poljoprivredne
proizvodnje. U preteno {umovitim
predjelima, zna~ajan utjecaj imala je
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
slovenija
Pi{e:
Vesna
Ple{e
Foto:
Podaci i slike
kori{teni iz
publikacije
[ume i
{umarstvo
Slovenije
posljednja kolonizacija stanovni{tva
izme|u 12. i 15. stolje}a. Smreka je
una{ana na podru~ja gdje je prije rasla
bjelogorica, najvi{e bukva (pa se tako
uz poja~ane sje~e i intenzivnu sadnju
smreke promijenio omjer smjesa u slo-
venskim {umama). U drugoj polovini
19. stolje}a bor postaje zna~ajna vrsta
na slovenskom kr{u, gdje su se, uz
po{umljavanje ogoljelih podru~ja, na
taj na~in smanjivali snani udari bure.
Gospodarenje {umama
Povijest dono{enja zakona u {umar-
stvu Slovenije iznimno je duga. Prvi
poznati zakon u {umarstvu te zemlje
je Ortenbu{ki {umski red iz 1406.
godine. Drugi zakon kojim je regulira-
na potrajnost gospodarenja {umama i
opskrba drvom bio je Terezijanski
{umski red iz 1771. za pokrajinu
Kranjsku. Zakon o {umama donesen
1953. godine propisuje izradu osnova
25

Rakov [kocjan, kra{ka udolina ponorni-
ce Rak izme|u Cerknice i Postojne.
Podru~je je zbog kra{kih pojava od
1949. za{ti}eno kao park-prirode
gospodarenja za sve {ume neovisno o
vlasni{tvu i veli~ini {umskog posjeda.
Godine 1993. donesen je novi Zakon
o {umama.
Po~eci ure|ivanja {uma, vezani su
za idrijske rudni~ke {ume iz 1724., na
trnavsku {umu (1771. napravljena
prva osnova za trnavsku {umu) i {umu
u okolici Tolmina i Bovca. U drugoj
polovini 19. stolje}a {umski veleposje-
di u zemlji samoinicijativno izra|uju
osnove gospodarenja, ~ime je mimo
tada vae}e njema~ke {kole utiran vla-
stiti put gospodarenju {umama toga
podru~ja. Leopold Hufnagl je osno-
vom za ko~evske {ume grofa Auspur-
ga iz godine 1892. razvio u tim {uma-
ma sustav prebornog gospodarenja.
Time se usprotivio ustaljenoj praksi
sustava ~istih sje~a u gospodarenju vi-
sokokr{kim {umama Ko~evskoga ro-
ga. Tako propisanim prebornim gos-
26 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
podarenjem ostalo je na podru~ju
Ko~evskog roga i pra{umskih sastoji-
na. U podru~ju Notranjskog Snjenika
na veleposjedu Schonburg-Walden-
burg, Heinrich Schollmayer-Lichten-
berg preuzeo je Hufnaglov koncept
prebornog gospodarenja i takozvanu
kontrolnu metodu koja se uvodila i na
susjednom veleposjedu Windischgra-
etz u {umama Javornika, Nanosa i
Hru{ice. Postojnsko {umsko gospodar-
sko podru~je u Sloveniji jedinstven je
primjer gdje se od godine 1890. uvela
kontrolna metoda na vi{e od 20.000
ha.
Pedesetih godina pro{log stolje}a
po~inju se ure|ivati sve {ume, bez
obzira na vlasni{tvo. Do 1968. bile su
ure|ene sve {ume u Sloveniji i izra|e-
ne revizije osnova gospodarenja. Na
osnovi tih spoznaja i iskustava sloven-
sko {umarstvo zapo~elo je s izradom
{umskogospodarskih osnova podru~ja
(14 podru~ja). Do sada su izra|ene tri
{umskogospodarske osnove podru~ja
(za razdoblje 1971.1980.,1981.
1990. i 1991.2000.).
[ume kao obnovljiva prirodna do-
bra s vi{enamjenskom ulogom, spa-
daju u prirodna bogatsva, a Ustavom
Republike Slovenije i propisanim za-
konima utvr|en je na~in njihovog
iskori{tavanja. Zakon o {umama done-
sen 1993. ure|uje za{titu, uzgoj i
iskori{tavanje {uma. Podloge za go-
spodarenje {umama, bez obzira na
vlasni{tvo, kao obnovljivog prirodnog
resursa, temelje se na: Programu
razvoja {uma u Sloveniji, {umsko i lo-
vnogospodarskim osnovama podru~-
ja, osnovama gospodarenja gospodar-
skim jedinicama i {umsko-uzgojnim
planovima. Osnove gospodarenja
izra|uje Zavod za {umarstvo Slove-
nije.
Pove}ane povr{ine pod
{umom
U posljednjih pedeset godina povr-
{ine pod {umom pove}ane su 26 pos-
to, drvna zaliha za 109 posto i prirast
za 126 posto. S izuzetkom prvog
desetlje}a poslije Drugoga svjetskog
rata kad je zbog obnove zemlje do{lo
do intenzivnih sje~a te se sjeklo vi{e
od prirasta, u kasnijem razdoblju
pove}ava se drvna zaliha i pobolj{ava
kvaliteta {uma. Drvne zalihe danas
doseu oko 70 posto optimalnih, a u
istom je omjeru iskori{ten i prirast slo-
venskih {uma. U strukturi drvne zalihe
premali je udio debljih stabala kao
nositelja kakvo}e i visokovrijednog
prirasta. Dok je 1947. godine drvna
zaliha iznosila 111 m3/ha, pedesetak
godina kasnije iznosi 232 m3/ha.
Pove}ava se i prirast koji 1947. iznosi
2,46 m3/ha, a 1997. 5,56 m3/ha.
Mnogo je financijskih sredstava
uloeno u otvaranje {uma {umskim
cestama. Dok je 1950. godine ta otvo-
renost bila 2 m/ha, danas je 15 m/ha.
U porastu sanitarne
sje~e
Slovenske {ume pored vremenskih
nepogoda (vjetar, snijeg i led), ugroa-
vaju atmosferska one~i{}enja i poari,
posebice na kr{u. U porastu su sani-
tarne sje~e, a nepogode oteavaju
planirano gospodarenje {umama, sla-
be bioekolo{ku stabilnost {ume i po-
skupljuju gospodarenje. U razdoblju
1994.1997. udio sanitarnih sje~a u
odnosu na ukupno posje~enu drvnu
masu iznosio je 39 posto, od toga
crnogorice 48 posto a bjelogorice 22
posto. Kretanje udjela visoko o{te}e-
Slovenska obala
nih vrsta drve}a (osutost iznad 25 po-
sto) iznosila je 1987. kod crnogorice
43 posto, bjelogorice 9 posto, a 1995.
kod crnogorice 26 posto i bjelogorice
15 posto.
Malo {uma u dravnom
vlasni{tvu
Do politi~kih promjena, u Sloveniji
je 65 posto {uma bilo u privatnom
vlasni{tvu, a 35 posto u dravnom. Po
zavr{etku denacionalizacije, u drav-
nom vlasni{tvu ostat }e oko 20 posto
{umskih povr{ina. Privatni {umski po-
sjedi u zemlji su usitnjeni, sa prosje~-
nom povr{inom od 3 ha. Na 30 posto
povr{ina {umski posjed manji je od tri
ha, u pravilu raspore|enih u vi{e raz-
bacanih parcela, i za takve vlasnike
{umski posjedi nisu gospodarski zani-
mljivi. Ve}i {umski posjedi u planin-
skom dijelu zemlje zna~ajniji su izvor
prihoda za njihove vlasnike. U Slove-
niji ima oko 300.000 {umskih posjed-
nika. Privatni {umski posjedi i dalje se
usitnjavaju, ~ime se pove}ava broj vla-
snika. Usitnjenost {umskih posjeda
oteava stru~ni rad s privatnim {uma-
ma i iskori{}enje drvne mase, ali po-
goduju o~uvanju vrsne i strukturne
osobitosti drve}a u privatnim {u-
mama.
Ustanove koje
upravljaju slovenskim
{umama
Ustanove koje pored {umovlasnika
utje~u na o~uvanje i razvoj slovenskih
{uma su: Ministarstvo za poljoprivre-
du, {umarstvo i prehranu (Odjel za
{umarstvo), Ministarstvo prostora i
okoli{a, Zavod za {ume Slovenije,
Fond poljoprivrednih zemlji{ta i {uma
Republike Slovenije, Odjel za {umar-
pokrivaju cijelu povr{inu slovenskih
{uma. Zavod za {ume Slovenije pre-
ma vae}em Zakonu o {umama oba-
vlja sljede}e poslove: prati postoje}e
stanje i sudjeluje u razvoju {umarstva,
ure|uje gospodarenje {umama i
{umskim prostorom, usmjerava gra-
dnju i odravanje {umskih cesta, vodi
evidenciju i bazu podataka za {umar-
stvo, stru~no savjetuje i osposobljava
{umovlasnike, bavi se {umskim sjeme-
narstvom i osigurava sadni materijal,
{umsko drve}e i ukrasno grmlje, te
preuzima i druge radove koji se finan-
ciraju iz prora~una Republike Slove-
nije.
Na podru~ju Slovenije
prevladavaju bukove
sastojine na 44 % povr{ine,
jelovo-bukove na 15 %, 11
% povr{ine zauzimaju
bukovo-hrastove sastojine,
oko 12 % borove sastojine,
a ostale vrste oko 18 posto
povr{ine. Prirodno je
rasprostranjena 71 vrsta
drve}a, od ~ega deset vrsta
crnogorice i 61 vrsta
bjelogorice.

Do politi~kih promjena u
Sloveniji je 65 posto {uma
bilo u privatnom vlasni{tvu,
35 posto u dravnom. Po
zavr{etku
denacionalizacije, u
dravnom vlasni{tvu ostat
}e oko 20 posto {umskih
povr{ina. Privatni {umski
posjedi u zemlji su
usitnjeni, sa prosje~nom
povr{inom od 3 ha.

stvo i obnovljive izvore Biotehni~kog Odjel za {umarstvo i lovstvo Mini-

fakulteta, [umarski institut Slovenije
(sve se to financira iz prora~una), te
udruga [umarskih dru{tava koja od
1938. godine izdaje stru~nu, znanstve-
nu i dru{tvenu reviju [umarski vjesnik
i Lova~ki savez Slovenije kao nevladi-
na udruga. [umarstvom se bave (prije
svega otkupom drva i dijelom izvo|e-
njem radova u {umarstvu) poljoprivre-
dne i {umarske zadruge i, kao njihova
krovna organizacija, Udruga zadruga-
ra Slovenije. Od 103 ~lanice Udruge
zadrugara Slovenije {umarstvom se
bavi 35 zadruga. U dravnim {umama
dio radova izvode koncesionari,
nekada{nje {umarije. Koncesija se do-
djeljuje za sje~u i izvla~enje drvnih
sortimenata, prodaju drvnih sortime-
nata, za izvo|enje uzgojno-za{titnih
radova, za gradnju i odravanje {um-
ske infrastrukture.
Najzna~ajnija je uloga Zavoda za
{umarstvo Slovenije koji, kao javna {u-
marska sluba, usmjerava razvoj svih
{uma u zemlji. Zavod za {umarstvo
organiziran je na dravnoj razini (cent-
ralna jedinica), regionalnoj (14 pod-
ru~nih jedinica) i na lokalnoj razini (94
mjesne jedinice i 430 revira). U Zavo-
du za {umarstvo radi 700 {umarskih
stru~njaka koji su raspore|eni tako da
starstva za poljoprivredu, {umarstvo i
prehranu, pored dono{enja zakona iz
podru~ja {umarstva, nadzire Zavod za
{umarstvo Slovenije s obzirom na to
da s njima stru~no sudjeluje, ponaj-
prije u pripremi programa na nacional-
noj razini. Ministarstvo poljoprivrede,
{umarstva i prehrane vezano uz pi-
tanja zdravstvene za{tite {uma, uz
o~uvanje rijetkih ekosustava, upravlja
za{ti}enim podru~jima zajedno sa Mi-
nistarstvom za prostorno ure|enje i
okoli{. Obrazovni programi u nad-
lenosti su Odjela za {umarstvo i ob-
novljive izvore (utemeljenog 1949.)
pri Biotehni~kom fakultetu u Ljubljani
i Srednjoj {umarskoj i drvnoindu-
strijskoj {koli u Postojni, osnovanoj
1948. godine. Prva srednja {umarska
{kola u Sloveniji zapo~ela je s radom
1896. u gradu Sneniku u Lo{koj do-
lini. Dvogodi{nje {kolovanje bilo je na-
mijenjeno ponajprije sinovima seljaka,
kako bi nau~ili pravilno gospodariti
svojim {umama. U okviru [umarskog
instituta Slovenije, osnovanog 1947.
godine i Odjela za {umarstvo i obno-
vljive izvore na Biotehni~kom fakulte-
tu, bave se istraiva~kim radom.
Pra{uma Pe~ka

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 27

 nepoznata priroda
Stara tisa u predjelu Kruna kod Mrkoplja
Oskoru{a na
Sv. Geri, detalj
28 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
Deblo obi~ne breze na Je~mi{tu
Drve}e neobi~na
S
tarost, razli~iti uvjeti stani{ta,
ozljede i bolesti, utjecaj sni-
jega ili susjednih biljaka
sve to mogu biti posebni
razlozi neobi~nog oblikovanja i izgle-
da drve}a, bez obzira raste li ono u
nekoj {umskoj zajednici ili na osami.
^esto u takvim slu~ajevima moemo
govoriti o osobitoj teksturi i skulpturi
debla i njihove kore. Sve to privla~i
na{u panju i poti~e nastojanje za
njihovim otkrivanjem i fotografskim bi-
ljeenjem. Mahom se radi o poznatim
vrstama drve}a koje se izdvaja svojim
neobi~nim izgledom.
U {umskom predjelu Kruna u V.
Kapeli, nekoliko kilometara od Mrko-
plja, ivi i danas jedna stara tisa /Taxux
baccata/ za koju se pretpostavlja sta-
rost od najmanje 2000 godina. Po
tome bi svakako pripadala me|u naj-
starije primjerke na{eg drve}a uop}e.
Svojim izgledom i veli~inom ona ne
djeluje impresivno. Promjer debla u
prsnoj visini iznosi oko 50 cm, visine
desetak metara, a deblo je uzdu
znatno o{te}eno i dijelom pro{uplje-
no. Prema pri~anju doma}ih ljudi i
prema jasno vidljivim tragovima
medvje|ih panda na oko 2 m visine,
podru~je gdje tisa raste poznato je
obitavali{te medvjeda.
Oskoru{a na Sv.
Pi{e: dr. sc. Radovan Kranj~ev
Foto: R. Kranj~ev
Tisa raste u stjenovitom i te{ko do-
stupnom podru~ju pra{umskog izgle-
da pa je i to jedan od razloga, pored
o{te}enja stabla i zakonske za{tite,
njezinog odranja do dana{njeg dana.
Na podru~ju Je~mi{ta u @umberku,
na putu od vrha Je~mi{ta prema plani-
narskom domu Vodice pod Plije{om,
pored livadnih biotopa koji prevlada-
vaju u gorskom krajoliku, znatne su
povr{ine {uma, {umaraka i {ikara koje
se sve vi{e {ire. Na dijelu tih povr{ina
rastu i manje sastojine breze /Betula
pendula/. Debla su im promjera do 40
cm, ali se po izgledu njihove kore
te{ko moe otkriti da je rije~ o pozna-
toj brezi.
Naime, uzdu cijelog debla obamrli
dio kore neobi~no je debeo i duboko
nepravilno raspucan i kvrgav bez tra-
gova povr{inskih sivo-bijelih dijelova.
Samo mladi izdanci iz korijena nose te
tipi~ne znakove pripadnosti toj vrsti.
Sveta Gera najvi{i je dio @umberka.
U blizini vrha te upravo na ostatku
zidi{ta istoimene crkvice pored grani-
ce sa Slovenijom, raste staro deblo
planinske oskoru{e /Sorbus aucuparia/.
 {umske razglednice

Osim
{umarstva i
turizam
[umarija Skrad
gospodari s vi{e od Robert
6.800 ha {uma i Abramovi},
{umskog zemlji{ta u upravitelj
skradske
~etiri gospodarske {umarije
jedinice, a njezine
mje{ovite sastojine bjelogorice i crnogorice
Pi{e:
obiljeava velika biolo{ka raznolikost. Stoga, osim Vesna
u dobiti od drveta, Gorani svoju budu}nost vide i u Ple{e
kori{tenju ostalih prirodnih potencijala, ponajprije Foto: V.
u turisti~koj ponudi Ple{e

Geri

izgleda
Tisa raste u stjenovitom i
te{ko dostupnom podru~ju
pra{umskog izgleda pa je
i to jedan od razloga,
pored o{te}enja stabala i
zakonske za{tite,
njezinoga odranja do
dana{njih dana

Kamena podloga i zid iz kojeg raste

utjecali su na njezin dana{nji izgled po
kojem uz ovaj sakralni spomenik ona
predstavlja pravi i osobit prirodni spo-
menik i ukras.
Donji dio debla, probijaju}i se kroz
kamen, oblikovao se u vi{estruko raz-
granatu pa opet prema gore sra{tenu
tvorbu jedinstvenog izgleda i ljepote.
Pretpostavlja se da je taj dio prida-
nak sa ili{tem rastao izme|u ka-
menja, tj. zida, koji je poslije na neki
na~in uklonjen a taj dio debla ostao je
oslobo|en kamenog zagrljaja. U
svakom slu~aju dana{nji izgled cijelog
stabla, napose njegova donjeg dijela,
svojim oblikom pobu|uje panju i di-
vljenje.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 29


[umarija Skrad nalazi se uz glavnu prometnicu RijekaZagreb
U
sredi{njem dijelu Gorskog ko-
tara prostire se [umarija
Skrad, jedna od ~etrnaest
{umarija u sastavu Uprave
{uma podrunice Delnice. Podru~je je
to velike biolo{ke raznolikosti, jer se
prostire od 200 do 1000 metara nad-
morske visine. Gospodari na povr{ini
od 7.689 ha dravnih {uma, u ~etiri
gospodarske jedinice Skrad-Ruda~,
Zavr{je, ^edanj i Jasle. Privatne se {u-
me nalaze u gospodarskoj jedinici Do-
bra i zauzimaju povr{inu od 2090 ha.
Na podru~ju [umarije prevlada-
vaju mje{ovite sastojine bjelogorice i
crnogorice. Od crnogorice smreka i
jela, od bjelogorice bukva, obi~ni i
crni grab.
Drvna zaliha iznosi 2.063.075 m3,
ili 271 m3/ha. Desetogodi{nji prirast
iznosi 392.550 m3, a godi{nji etat
31.000 m3. Otvorenost {umskim pro-
Nekada{nja radni~ka nastamba u blizini {umarijske zgrade preure|ena je
u ugostiteljski objekt
30 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
metnicama dobra je i iznosi 21,77 km
/1000 ha.
Tijekom ove godine planira se
posje}i 25.037 m3, a u devet mjeseci
ve} je realizirano 20.613 m3, {to zna~i
da je godi{nji plan realiziran sa 94
posto, isti~e dipl. Ing. Robert Abramo-
vi}, upravitelj [umarije. U I. fazi, sje~i
i izradi, najve}i dio radova obavimo
sami, dok kod izvla~enja i prijevoza
manji dio radova obavimo vlastitim
kapacitetima, a ve}i dio uz pomo}
obrtnika. Problemi u radu javljaju se
tijekom prolje}a i jeseni, kada se zbog
strmih i klizavih terena u gospodar-
lo{ije na podru~ju g. j. Skrad-Ruda~
skim jedinicama ^edanj i Jasle, ote-
ano obavljaju poslovi na izvla~enju i
prijevozu drvnih sortimenata. Proble-
mi nastaju i kod odravanja prometni-
ca, jer se zbog ~e{}ih padalina u jesen
i prolje}e, javljaju buji~ni tokovi koji
uzrokuju eroziju i odno{enje dijela tla
sa cesta.
Obilje {umsko uzgojnih
radova
[umarija izvr{ava sve planom pro-
pisane uzgojne radove. Ranije se
mnogo radilo na rekonstrukcijama, a
danas se najve}i dio uzgojnih radova
obavi njegom. Od uzgojnih zahvata,
jednostavnom biolo{kom reproduk-
cijom u devet mjeseci ove godine
izvr{eni su radovi na sadnji i sjetvi na
2 ha, na njezi sastojina 139,62 ha,
za{tita od biljnih {tetnika planiranih 72
ha, za{tita {uma od poara na 29,43
ha. U pro{irenoj biolo{koj reprodukciji
radovi na po{umljavanju i podizanju
sastojina realizirani su na 30,35 ha.
Zadovoljni smo izvr{enjem plano-
va na uzgoju i u proizvodnji isti~e
Abramovi}. Kupci na{e robe su doma-
}i pilanari i drvoprera|iva~i, a ogrjev-
Drvna zaliha iznosi
2.063.075 m3, ili 271 m3/ha.
Desetogodi{nji prirast iznosi
392.550 m3, a godi{nji etat
31.000 m3. Otvorenost
{umskim prometnicama
dobra je i iznosi 21,77
km /1000 ha.
no drvo isporu~uje se doma}em sta-
novni{tvu. Kvalitetnije ogrjevno drvo i
bukovinu izvozimo i u susjednu Italiju.
Zdravstveno stanje {uma ne{to je
zbog evidentiranog poja~anog su{enja
jele, a u g. j. ^edanj i Jasle krenulo se
sa sje~ama sanitara, jer je uz su{enje,
prisutna zaraza imelom, posebice u
predjelu Gornja Bukova Kosa.
Obogatiti ugostiteljsku
ponudu
U [umariji je zaposleno 47 rad-
nika, u proizvodnji {est sjeka~a i ~etiri
traktorista. Broj zaposlenih dovoljan je
za obavljanje svih poslova.
Mogu}nosti novog zapo{ljavanja
vidimo u razvoju turizma i ugosti-
teljske djelatnosti, jer kao {to smo ve}
pisali u posljednjem broju Hrvatskih
{uma, [umarija je uzela u najam
izleti{te Zeleni vir i prvi su rezultati
ve} vidljivi. Posje}enost izleti{ta je
dobra, a na nama je da dalje radimo
na promidbi i oboga}ivanju ponude.
Razmi{ljamo o suradnji s doma}im
stanovni{tvom tako da njihove pro-
izvode: med, jabu~ni ocat, doma}u
rakiju, bobi~asto vo}e itd. ponudimo
u na{em objektu u Zelenom viru. Uz
hranu i pi}e kao autohtoni doma}i
proizvod mogli bismo ponuditi i go-
ranske suvenire koji bi vjerojatno bili
zanimljiviji na{im gostima. Eto, plano-
va ima mnogo, a realizacija ovisi
najvi{e o nama samima zaklju~uje
ing. Abramovi}.
 povijest lovstva
O DR@AVNOM LOVI[TU \UR\ENICA _ XIV/2

Posljednji lov
prestolonasljednika
Franje Ferdinanda
U bogatim slavonskim hrastovim {umama u pro{losti su lovili brojni
velikodostojnici, vladari, grofovi, veleposjednici i vlastelini, a postoji i pisani
dokument da je prestolonasljednik Franjo Ferdinand, krajem oujka 1914.
godine, proveo u lovu u \ur|enici dva tjedna prije svog puta na vojne vjebe u
Bosnu, gdje je krajem lipnja u Sarajevu izvr{en i atentat na njega

I
stok Hrvatske, prostor izme|u Dra-
ve, Dunava i Save, Slavonijom {to
se zove, u davnoj pro{losti kad nije
bio toliko naseljen, prekriven je bio
gotovo u cijelosti bogatim hrastovim Pi{e:
{umama, brojnim mo~varama i vodo- Antun
tocima. Malobrojno stanovni{tvo iv- Zlatko
jelo je uglavnom na uzvisinama, a tek Lon~ari}
s prvim turskim isu{ivanjima mo~vara
nastaju podru~ja na kojima se podiu Foto:
mahale i druga naselja rijetkog slavon- A. Z.
skog ivlja, jer je brojno stanovni{tvo Lon~ari}
izbjeglo ispred turskih ~eta na sjever u
Panonsku ravnicu. U {ume se rijetko
zalazilo pa je ivotinjski svijet imao
mir i prostor za nesmetano razmnoa-
vanje. Poslije izgona Turaka, 1687.
godine, mnoge vojskovo|e dobivaju
za nagradu od Be~a ova slabo nase-
ljena podru~ja u kojima podiu svoje
dvorce i lova~ke ku}e za odmor i ra- Lova~ki dvorac grofa Majlatha u Laci~ima, poslije poara 1985.
zonodu. detaljno je obnovljen

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 31

 Godine 1722. ustanovljuje se pla}a
vlastelinskog lovca Franza Wenzela u iznosu
od 61,39 guldena na godinu. Jedan gulden
tada je vrijedio kao jedan hvat ogrjeva.
U proljetnom lovu na {ljuke, od 16. do 31.
oujka 1914. godine, na vlastelinstvu grofa
Majlatha u Donjem Miholjcu u kojem je
sudjelovao i prestolonasljednik Franjo
Ferdinad ukupno je odstrijeljeno 518 {ljuka.
Nakon boravka u Slavoniji,
prestolonasljednik Ferdinand je obi{ao vojne
manevre austrijske vojske, a krajem lipnja
(28. lipnja 1914.) u Sarajevu na njega je
izvr{en atentat u kojem je i smrtno stradao.
1884. godine
odstrijeljeno 399
vukova!
Prvi pisani dokument o lovi{tu \ur-
|enica, potje~e jo{ iz 1721. godine,
prema kojem je vidljivo kako je au-
strijski car Karlo VI. darovao barunu
Gustavu Prandau zemlji{te i {ume,
juno od rijeke Drave, za vjerno slu-
enje caru u borbama protiv Turaka.
Ve} 1722. ustanovljuje se pla}a vlaste-
linskog lovca Franza Wenzela u izno-
su od 61,39 guldena na godinu. Jedan
gulden tada je vrijedio kao jedan hvat
ogrjeva. Premda su {ume bile bogate
raznovrsnom divlja~i, prije svega jelen-
skom, srne}om i divljim svinjama, u
{ume i polja po~eli su se unositi i fa-
zani, koji su u to vrijeme bile kraljev-
ske ptice. O tome svjedo~i i podatak
kako je 19. oujka 1728. godine, sa~i-
njen ugovor sa fazaneristom Johanom
Nov{i}em u kojemu se detaljno daju
upute o uzgoju fazana, prehrani, is-
pu{tanju i podivljavanju fazana, a iska-
zan je i tro{ak fazanerije u iznosu od
216. 64 guldena. Tako su prihodi od
lovstva na podru~ju vlastelinstva Pran-
dau (1739. godine) bili kao svi prihodi
od mlinova zajedno.
U to vrijeme lovi{te je obilovalo
brojnim, danas ve} nestalim ili za{ti}e-
nim vrstama ptica i ivotinja. Tako se
navodi podatak da je u razdoblju od
1858. do 1884. godine ukupno od-
strijeljeno 399 vukova, odnosno pros-
je~no godi{nje 16 komada, zatim od 6
do 28 orlova. Broj odstrijeljenih grla
jelenske divlja~i, divljih svinja, lisica, fa-
zana i drugih ptica, kretao se u tisu}a-
ma, ali sve je pedantno biljeeno u
lovnim kronikama. Tako izdvajamo i
podatak kako je u {umskom predjelu
Jelas, 17. rujna 1894. godine, ne}ak
zakupnika vlastelinstva Orahovica
Adolf Kosmack odstrijelio u reviru Cr-
nac donedavno najja~eg jelena, koji je
bio ocijenjen sa 253,30 to~aka i s
teinom rogovlja od 16,33 kilograma.
Broj paroaka je 16, raspon rogova je
113 a starost je bila procijenjena na
18 godina. Danas se slika ovog rogo-
vlja nalazi u lova~koj ku}i Bu~je.
Nakon smrti (1885.) baruna Gusta-
va Prandaua, s obzirom na to da nije
32 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
ostavio mu{kog nasljednika, prema
onda{njim pravilima, imanje je razdije-
ljeno na njegove tri k}eri. Elvira udana
za grofa Pavla Peja~evi}a dobila je
vlastelinstvo Na{ice, Marija udana za
grofa Normana, dobila je vlastelinstvo
Valpovo, a [tefanija udana za grofa
\uru pl. Majlatha, dobila je vlastelin-
stvo Donji Miholjac. Tako je dana{nje
lovi{te \ur|enica razdijeljeno na tri
dijela i bilo je pod upravom njihovih
vlasnika do 1918. godine. I lovne kro-
nike iz tih godina govore o brojnom
stanju divlja~i, o mnogim lovovima, ali
i o odstrelu i ulovu ivih ivotinja.
^itamo podatak da je tijekom 1905.
godine ulovljeno nekoliko tisu}a ivih
ze~eva i prodano na be~kom tri{tu.
Godine 1909. grof Pavle Peja~evi}
odstrijelio je u {umskom predjelu
Kova~ica srnjaka ~ija je trofejna vrijed-
nost ocijenjena sa 158,30 to~aka. Lova~ka ku}a Boljara
Lovne kronike biljee i mnoge usp-
je{ne lovove na pernatu divlja~, prije
svega na {ljuke po kojima je ovo lo- Unutra{njos
vi{te bilo poznato diljem Europe. Broj- u lova~ko
ni gosti Be~kog dvora, mnogi plemi}i B
i tada{nja lovna elita Europe dolazili
su u lov na {ljuke.
Lov na {ljuke Franje
Ferdinanda
Posebno je zabiljeen dolazak au-
strijskog prestolonasljednika, nadvoj-
vode Franje Ferdinanda u lov na
{ljuke, u prolje}e 1914. godine. Bio je
gost grofa Majlatha i odsjeo je u nje-
govu dvorcu u Donjem Miholjcu.
U proljetnom lovu na {ljuke, od
16. do 31. oujka 1914. godine, na
vlastelinstvu grofa Majlatha u Donjem
Miholjcu, u pratnji prestolonasljednika
nadvojvode Franje Ferdinanda bili su
grof Georg Wallis, oberlajtant von
Pronay, grofovi porodice Majlath
Ladislav, Georg, Josef Nandor i I{tvan,
te ostalo osoblje pratnje, ukupno 14
lovaca.
U izvje{taju, koji je potpisao nad-
{umar ing. Ivan ^iek, jo{ pi{e kako je
ukupno odstrijeljeno 518 {ljuka.
Nakon boravka u Slavoniji, presto-
lonasljednik je obi{ao vojne manevre
austrijske vojske, koji su se odravali u
svibnju na granici Bosne i Hercegovi-
ne i Srbije. Prilikom posjeta Sarajevu,
28. lipnja 1914. godine, na njega je
izvr{en atentat u kojem je i smrtno
stradao.
Uspostavom Kraljevine SHS 1918.
godine, lovi{te \ur|enica je nacionali-
zirano, a tada nastaju i ogromne {tete
od mnogih krivolovaca koji su uni{tili
98 posto jelenske divlja~i. Posebno
srne}a divlja~ stradava u lovi{tu
(1938. g.) od duge i o{tre zime. (Spo-
mena je vrijedan podatak da je 1941.
godine tijekom rujanske rike samo u
reviru Boljara rikalo 48 jelena.)
U vrijeme II. svjetskog rata nema
podataka o stanju lovstva, ali je razu-
mljivo da je bilo mnogo krivolova. Od
 1945. do 1948. lovi{te se nalazi pod
upravom tada{njih {umarija i [umskog
gospodarstva Papuk iz Osijeka. Odlu-
kom Ministarstva {umarstva NR Hrva-
tske, od 1. lipnja 1948., utvr|uje se
lovi{te \ur|enica na povr{ini od
26.400 ha.
Od 1955. do 1968. lovi{te se nalazi
u sastavu [G Krndija iz Na{ica, odno-
sno pripadaju}ih {umarija Donji Miho-
ljac, \ur|enovac i Ko{ka. Upravo od
tih godina, moemo re}i, zapo~inje i
lovno-turisti~ki odstrijel jelenske divlja-
~i koji je svoju kulminaciju doivio sre-
dinom osamdesetih godina pro{log
stolje}a.
Velike {tete na okolnim poljoprivre-
dnim povr{inama 1968. godine, prido-
nijele su po odluci tada{njeg rukovod-
stva [G Krndija da se lovi{te \ur|eni-
ca vrati op}inama Donji Miholjac,
Valpovo, Na{ice i Orahovica koje su
ga dale na upravljanje Generalturi-
stu Zagreb, odnosno lova~kim dru{t-
ost sobe
vima Na{ice i Zel~in.
koj ku}i
Zabiljeen je tako|er, odstrel vuka
Boljara
1978. godine, a sljede}e godine nje-
ma~ki lovac Egon Owerbeck, ~lan
uprave Korporacije Manesman, odst-
rijelio je zlatnog jelena od 238,99
to~aka. Za to je njema~ki gost platio
122.000 DEM, {to je i najja~i trofej
ste~en u pro{lom stolje}u u ovom
lovi{tu, isti~e upravitelj {umarije Donji
Miholjac dipl. ing Davorin Fekete. (Sli-
ka tog lovca sa trofejnim jelenom,
nalazi se u lova~koj ku}i Bu~je.)
\ur|enica danas
Od 1988. godine, dio lovi{ta kojim
Unutra{njost je gospodario Generalturist iz Za-
lova~ke ku}e greba, na podru~ju {umarija Ko{ka i
Bu~je Donji Miholjac, preuzima onda{nja
Lova~ka ku}a Bu~je
RO[ Slavonska {uma iz Vinkovaca,
a 1992. godine dio lovi{ta kojima su
gospodarila lova~ko dru{tvo Galeb
iz Na{ica i 1995. LD Jelen iz Zel~i-
na, preuzimaju na{e {umarije Ko{ka i
\ur|enovac, zatim one ulaze u sastav
Hrvatskih {uma.
Dravno lovi{te XIV/2 \ur|enica i
danas se prostire na tri {umarije
Donji Miholjac, \ur|enovac i Ko{ka,
na ~etiri gospodarske jedinice:
^a|ava~ki lug Jelas \ol, Kapela~ki
lug Kara{, \ur|enova~ke nizinske
{ume i Laci} Glo|e, sa ukupno
22.620 hektara, od toga su {ume
17.470 ha, a ostalo su poljoprivredno
zemlji{te i vode.
Danas stanje divlja~i u lovi{tu nije
zadovoljavaju}e jer se kre}e tek oko
tre}ine brojnosti od prije Domovin-
skog rata, no ipak je ohrabruju}e, sa
tendencijom porasta. Tako danas ima-
mo otprilike 150 grla jelenske divlja~i,
oko 200 grla srne}e, te vi{e od 200
grla divljih svinja, isti~e mr. sp. @eljko
Marman. Godi{nji odstrel se kre}e
oko pedesetak grla srne}e divlja~i, di-
vljih svinja 140 grla, te znatno manje
jelenske divlja~i.
Broj 71 studeni 2002.
Jo{ uvijek nismo uspjeli smanjiti
utjecaj krivolova na brojnost divlja~i u
na{em lovi{tu, tui nam se sugovornik.
Zadrali smo iz prethodnih godina
skupne lovove na divlje svinje, za koje
postoji interes inozemnih lovaca, dok
za srne}u divlja~ nema, najvjerojatnije
stoga {to nemamo zna~ajniju trofejnu
divlja~. A sli~no je i sa jelenskom div-
lja~i, budu}i da stranci ele samo tro-
fejnu divlja~.
Svake godine redovito unosimo
ve}e koli~ine hrane u lovi{te, na ukup-
no 55 hranili{ta. Tako smo planirali za
ovu jesen i zimu spremiti vi{e od 150
tona razne hrane (kukuruza, repe,
zobi, silae i soli) kako bi divlja~ imala
tijekom zime dovoljno hrane. Oko
lovi{ta podigli smo do sada 97 km
za{titne ograde, a ove jeseni planira-
mo podi}i daljnjih ~etiri kilometra.
Unutar lovi{ta imamo i 37 ha poljopri-
vrednih povr{ina za prihranu divlja~i i
proizvodnju hrane za njih.
U suradnji sa U[ Osijek, planiramo
uvesti iz Podunavlja ve}i broj jelenske
divlja~i kako bi popravili strukturu
na{e divlja~i.
Ohrabruju}i je podatak za nas, {to
nam iz godine u godinu raste interes
talijanskih lovaca za lov na {ljuke.
Tako biljeimo iz godine u godinu
znatno pove}anje broja turista i od-
strela {ljuka, od otprilike 25 iz 1997. g
do 115 {ljuka u pro{loj godini. Na{i
lovni propisi dopu{taju odstrel jedne
{ljuke na svakih 100 ha lovi{ta, {to
zna~i da moemo godi{nje odstrijeliti
najmanje 170 {ljuka, kae mr. sp.
@eljko Marman.
Od lova~kih objekata u lovi{tu
\ur|enica nalaze se ~etiri lova~ke
ku}e Lova~ki dvorac u Laci}ima, te
u Boljari, Bu~ju i Prkosu, koje su
spremne u svakom trenutku primiti
ukupno 20 lovaca u komfornim soba-
ma.
Njema~ki lovac Eugen Owerbeck, pored
svojeg zlatnog jelena od 238,99 to~aka
HRVATSKE [UME 33
 lov i ribolov

[tuka
Pi{e: Sini{a Slavini}
Foto: VSP studio Pavi~i}

Reprodukcija snimke do sada
najja~eg jelena, odstrijeljenog 1894.
u Slavoniji od 253,30 to~aka
Za o~ekivati je da }e ovo zna~ajno
lovi{te i u budu}nosti ostati u okviru
{umarstva kao njegov sastavni dio i
vje~iti dokaz o nedjeljivosti {ume i
divlja~i. Samo tako moemo posti}i
ugled u Europi i svijetu koje je ovo
lovi{te kroz stolje}a ve} i imalo,
dakako o~ekivati i europsku lovnu
klijentelu u na{im lovi{tima i lovnim
objektima koje smo posljednjih godi-
na doveli na u razinu europskih. Lov-
stvo kao grana {umarstva, mora i u
nas ve} jednom postati dohodovno
kao {to je to slu~aj u ve}ini susjednih
nam zemalja.
PODSJETNIK ZA LOVNIKA
rije~ni vuk
U
sportskom ribolovu, me|u
najatraktivnije ribe slatkih vo-
da spada {tuka. Zovu je i
rije~nim vukom. Ne bez razlo-
ga. Kad je gladna napada sve {to se
mi~e, a zabiljeeni su i napadi na ~ov-
jeka.
Glava joj je spljo{tena poput pa~jeg
kljuna, a u ustima ima cijeli arsenal
o{trih zubi okrenutih unatrag tako da
kad zgrabi plijen vi{e ga ne ispu{ta.
Mrijesti se od velja~e do svibnja na
pli}acima obraslima vodenim biljem.
Tada enka poloi i vi{e od 70.000
jaja.
Na njezinom je jelovniku gotovo
sve {to moe uloviti i {to se mi~e od
riba, aba, gujavica do mi{eva pa ~ak
i manjih ptica i zmija. Napast }e ~ak i
{tuku svoje veli~ine.
Od nekoliko vrsta u europskim vo- je ipak sada. Od kraja sredine ljeta pa
dama ivi samo jedna, sjeverna {tuka. do kraja jeseni.
Stanovnik je nizinskih rijeka, rukavaca, Treba je traiti kod lopo~a, panjeva,
ritova, bara, ali i jezera i ribnjaka. U trske iz koje vreba na plijen. Ljeti i
vodama Hrvatske najve}e se {tuke lo- tijekom jeseni treba je loviti pri povr{i-
ve u Kupi, Korani, Dunavu, Dravi, je- ni ili na samoj povr{ini, a zimi i sada
zerima Lepenica, Jo{ava, Ba~ica, Raki- pri dnu.
tje, Ore{je i Vranskom jezeru te Cijenjena je sportska riba, koja pru-
na{i~kom ribnjaku, savskim, dravskim, a veliki uitak na udici. Lovi se raz-
dunavskim mrtvicama... nim tehnikama, u pokretu ili ~eka-
Godine 1986. Marijan Pelce u Kupi njem. ^ekanjem naj~e{}e na dnu (s
je ulovio {tuku te{ku ~ak 19,30 kg plovkom ili bez plovka) na raub. Za
(128 cm), a 1977. Marija Jurjevi} u taj ribolov potreban je {tap duine 3
Korani ulovila je {tuku te{ku 18,70 kg. 4 m, akcije B ili C, teine bacanja 80
Goran Crnkovi} ulovio je 2001. godi- 150 g, rola s najlonom promjera
ne u Dunavu {tuku te{ku 15,75 kg 0,35 do 0,60 mm, te udice dvokuke ili
(121 cm).

Studeni
Pi{e:
Dra`en Serti}
U studenom je puna lovna sezona. Lovi se ve}ina
krupne i sitne divlja~i. Priroda je pred zimskim miro-
vanjem, prestaje vegetacijski period. Poneki zimski
spava~ medvjed, jazavac i puh povla~e se u jazbine
ili duplje na zimski san. U studenom po~inje parenje
divokoza i divljih svinja.
Lovac posebnu panju mora posvetiti prihrani
divlja~i. Divljim preiva~ima ne treba davati previ{e
sjemenki i plodova. Pove}ana koli~ina te hrane izazi-
va kiselost u buragu, a time se pove}ava i {teta na
{umama. Najbolja hrana je silaa.
U na{im lovi{tima u punom su zamahu pau{alni
lovovi na divlje svinje. Zbog velikog broja divljih
svinja i {teta koje uzrokuju na poljoprivrednim kultu-
rama i {umi, mora se izvr{iti plan odstrela te divlja~i.
Za mjese~ine love se medvjedi, do~ekuje vepar.
Medvje|e krzno sada je najbolje jer nije o{te}eno
boravkom u brlogu.
[umari i svi lovni djelatnici moraju se zauzeti da
ova lovna sezona bude uspje{na jer je lovstvo vaan
faktor u {umarstvu i turizmu na{e domovine.
[tuka dosegne i vi{e od 25 kg tei-
ne. No, lovni primjerci u prosjeku su
te{ki do 3 kg. Iako se ~ini da ih u
na{im vodama ima lijep broj, ulovi ne
smiju zavarati. Sve je manje kapitalne
{tuke, pogotovo one due od metra, a
mali primjerci ne stignu narasti ni na 2
kg teine, jer filozofija ulovi i pusti,
uvrijeena u Europi, u glave na{ih ri-
bolovaca tek mukotrpno probija. Poz-
nati svjetski {tukolovac, koji je {irom
svijeta ulovio vi{e od 700 komada
{tuka duih od metra, Jan Eggers (ima-
li smo ga sre}u upoznati i loviti s njim
u Finskoj) kae: Ako ne pusti{ {tuku
te{ku kilogram, nikad ne}e{ biti u pri-
lici da je ulovi{ kad bude imala 5 kg,
a ako ne pusti{ onu od 5 kg nikad je
ne}e{ mo}i uloviti sa 10 kg.... Ne tre-
ba ni napominjati da Jan sve svoje
{tuke redovito pu{ta natrag u vodu.
[tuka se uspje{no lovi cijele godine.
Za{ti}ena je lovostajem od 1. velja~e
do 31. oujka, pa je u tom periodu
svakako treba ostaviti na miru. Za{ti-
}ena je i minimalnom mjerom od 40
cm (u Dunavu 30 cm), pa i te mjere
treba po{tivati. Najbolje vrijeme za nju
trokuke sa ~eli~nim predvezom. Za
mamac }e posluiti gotovo sve ribice,
ali najbolji su ipak kederi babu{ke, bo-
dorke, kleni}i, klenovi... Veli~ina ke-
dera ovisi o veli~ini {tuke koja se o~e-
kuje, no uvijek je bolje posegnuti za
ve}im kederom.
U pokretu {tuka se naj~e{}e lovi
blinkera{kom tehnikom, umjetnim
mamcima, varalicama. Za takav ribo-
lov, ovisno dakako o veli~ini {tuke,
najbolje je koristiti blinkera{ki {tap
duine do 3 m, akcije 40 80 grama,
rolu breg prijenosa, te najlon promje-
ra do 0,30 mm (rijetko do 0,35 mm).
I tu je dobro staviti ~eli~ni predvez. Za
odabir odgovaraju}e varalice gotovo
je potreban te~aj s obzirom na mno{t-
vo koje se nudi od voblera, leptira, li-
ca i gumenih varalica. No, kao naju-
~inkovitije za {tuku predlaemo vam
lice (efzzet prije svega), ve}e leptire
(od broja 3 do broja 5), te voblere u
duini do 10 cm.
[tuka je riba koja se moe vrlo
efektno loviti i mu{i~arskim priborom.
No, to je ve} jedna sloenija pri~a za
neku drugu priliku.

34 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

 druga runda
MIJENJA LI SE [TO U PRISTUPU ZA[TITE PRIOBALNIH [UMA

Maslina umjesto crnogorice! Hrvatskih {uma i {umarske

Priobalne {ume struke. Izlaz iz ovakve pozicije
najbolje }e se valja traiti u aktivnoj za{titi
{tititi ure|ivanjem {uma od poara ure|ivanjem i
obra|ivanjem poljoprivrednih
i obra|ivanjem povr{ina, odnosno povr{ina s
zapu{tenih vi{im bonitetnim vrijednostima
tla. Stoga aktivnosti upravitelja
poljoprivrednih [umarije [ibenik Branka
povr{ina, te Kekeli}a treba promatrati prije
svega kao aktivan pristup
podizanjem novih za{titi {uma i okoli{a, pa tek
kultura, npr. onda primijetiti kako je to
moda poljodjelatnost. Usko-
maslinika. To je grudnost i uski pogledi nisu
svojevrsna novost odlike intelektualaca i njih tre-
ba izbaciti iz {umarskih ocjena
u dosada{njoj i procjena kako nam se ne bi
praksi koja se u ponovio studij urbanog {umar-
stva koji je zavr{io na Poljopri-
mnogim vrednom fakultetu, iako je moj
Pi{e:
Ivan
primjerima uvaeni i visoko cijenjeni prof.
[imi}
Borzan godinama prije mahao
pokazala s gotovim Programom i prika- Foto:
besmislenom. zanim primjerima sli~nih stu- Arhiva
Stoga podizanje dija u Kanadi i SAD-u. Dakle,
Po{umljavanje povr{ina crnogoricom kao {umarski pristup prema prosto-
12 ha maslinika jedan od oblika klasi~ne {umarske rima mediteranske Hrvatske
kod [ibenika proizvodnje treba u potpunosti napustiti i treba uvaavati antropolo{ko
okrenuti se prirodnoj progresiji. Za to naslije|e, ali i nove prilike koje
predstavlja sada postoje dva vrlo jasna razloga, sobom donosi razvoj stroja
(r)evoluciju u neotpornost na {umske poare i kao vrlo zna~ajnog ekolo{kog
siroma{tvo faune. ~imbenika. Zbog toga {umar-
gospodarstvu stvo treba pro{iriti svoje aktiv-
mediteranske nosti u pruanju usluga u
odravanju i preoblikovanju
Hrvatske povr{ina i tako pokazati svoju
prilagodljivost okruenju stva-
raju}i novu vrijednost. Po{um-

[
umarija [ibenik podie
maslinik povr{ine oko ljavanje povr{ina crnogoricom
12 ha {to je u mnogim kao jedan od oblika klasi~ne
{umarskim krugovima {umarske proizvodnje treba u
potpunosti napustiti i okrenuti
protuma~eno kao radikalan
se prirodnoj progresiji. Za to
otklon od {umarske djelatno-
sti. Ipak, ako bolje sagledamo sada postoje dva vrlo jasna
u kakvim prilikama se nalazi razloga, neotpornost na {um-
{umarstvo Mediterana ~iji je ske poare i siroma{tvo faune.
najve}i problem opasnost od Filogenija drvenastih vrsta ja-
ljetnih poara, moemo re}i sno pokazuje da je bjelogorica
da ovakve aktivnosti predstav- savr{eniji biljni organizam obli-
ljaju (r)evoluciju pristupa u go- kovan izme|u ostaloga i u
spodarenju {umskim prosto- uvjetima poarnih prilika na
rom. U vi{e dosada{njih tek- ~emu se razvio ~itav ivotinjski
stova sam ukazivao na zapu{- svijet dana{njice (Teorija uz-
tene poljoprivredne povr{ine goja {uma metodom kompri-
koje klasi~nu {umarsku proiz- miranog filogenetskog razvit-
vodnju na Mediteranu ~ine be- ka). Takav }e pristup {umar-
smislicom. Tomu svjedo~e stvu pove}ati i potencijale lov-
brojke gdje je jasno kako je nog gospodarstva koje moe
godi{nja opoarena povr{ina donijeti zna~ajne prihode
{uma vi{estruko ve}a od zajednici, poglavito ako je to
po{umljene povr{ine. Me|u- sastavni dio jedne cjelovite
tim, svih ovih godina kao da turisti~ke ponude. Dakle, mi
nikome nije bilo stalo napraviti {umari moramo shvatiti da ni-
kvalitetnu promjenu u {umar- smo otok u svijetu znanosti i
stvu mediteranske Hrvatske, gospodarstva, ve} dio kulture
{to uvelike kompromitira kod kojoj je jedina stalnost upravo
lokalnog pu~anstva ime i ugled njezina promjenjivost.

Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 35

 uz
lovrub {ume
i ribolov
Ostaci zidina povijesne utvrde Kamen-
grad na podru~ju [umarije Kamenska
Poe{ki {umari, povjesni~ari i
planinari na zajedni~kom zadatku
Spomen-plo~a na srednjovjekovnoj
gradini, postavljena na inicijativu
poe{kih povjesni~ara
36 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
STARE UTVRDE U [UMSKOM KRAJOLIKU
_ KAMENGRAD
Srednjovjekovna
utvrda na Pi{e: Ivica Tomi}
Foto: I. Tomi}
Papuku Kamengrad je jedna od
najo~uvanijih gradina
Poe{tine, smje{tena na
podru~ju [umarije
Kamenska i Parka prirode Papuk, na 640 metara nadmorske
visine. Danas je u stanju prirodnoga propadanja zbog {tetnih
utjecaja klime te biljnog i ivotinjskoga svijeta
U
suradnji s poe{kom Upravom prigodnim rije~ima obratili su se pred-
{uma i planinarima Planinarsko- sjednik Dru{tva za hrvatsku povjesnicu
ga dru{tva Sokolovac ~lanovi prof. Tomislav Radoni}, ~lanovi Dru-
Dru{tva za hrvatsku povjesnicu {tva mr. sc. Juraj Zeli} i Ivan Jakovina
Poega postavili su na srednjovjekov- te upravitelj [umarije Kamenska dipl.
noj utvrdi Kamengrad, na podru~ju [u- ing. Stjepan Blai~evi}.
marije Kamenska, spomen-plo~u s os- Suradnja {umara, povjesni~ara i pla-
novnim povijesnim podacima. Rije~ je ninara toga kraja tradicionalno je do-
o jednoj od najo~uvanijih starih gradi- bra, a u posljednjih sedam godina spo-
na Poe{tine, najvjerojatnije iz 15. sto- men-plo~e su postavljene na jo{ pet
lje}a, za koju neki istraiva~i pretposta- povijesnih utvrda, smje{tenih na prosto-
vljaju da je nastala po~etkom 13. sto- ru poe{ke Uprave {uma. Mr. sc. Juraj
lje}a. Prema nekim povijesnim podaci- Zeli} iz direkcije Hrvatskih {uma napi-
ma, gradina potje~e iz vremena Rimlja- sao je prigodnu bro{uru Kamengrad u
na. Smje{tena je na povr{ini oko jedno- kamenskom kraju koja je podijeljena
ga hektara, na junim obroncima Pa- sudionicima skupa. Treba istaknuti da
puka, na grebenu gospodarske jedinice djelatnici Parka prirode Papuk u sljede-
Zapadni Papuk (640 m nadmorske visi- }em razdoblju planiraju poduzeti akcije
ne), nedaleko od sela Kamenski Vu~jak na za{titi navedenih utvrda, a prva je na
i Gornji Vrhovci. redu Kamengrad.
Danas je Kamengrad u stanju prirod-
noga propadanja zbog {tetnog utjecaja
klime (padaline, temperature) te biljnog
i ivotinjskoga svijeta. Osobito biljni
~initelji {ire}i svoj ivotni prostor rasta-
~u zidine stare najmanje 500 godina.
Unutar zidina nalazi se nekoliko stoljet-
nih stabala gorskoga javora (Acer pseu-
doplatanus) i crnoga jasena (Fraxinus or-
nus). Ovaj potonji kao ljubitelj zidnoga
vapna {iri korijenje u kamenim fugama,
stvaraju}i uvjete za ivot. Od ivotinja,
u gradinskom podzi|u i zi|u obitava-
li{te pronalaze lasica, lisica, kuna, divlja
ma~ka, sova i {kanjac mi{ar. Premda se
kamenje osipa a grad gubi obrise, ka-
mengradska utvrda jo{ uvijek je najo~u-
vanija i najimpozantnija takva gradina u
Poe{koj kotlini. Zanimljiva je tvrdnja
stru~njaka za ptice (ornitologa) da su
sjeme okolnim grmovima koji se gra-
naju iz serpentita, u utrobi donijele pti-
ce, ~ak iz okolice Moskve. Vrlo slikovi-
to o toj utvrdi pi{e u svojim Skitnjama
na{ poznati putopisac Matko Pei} na-
vode}i, me|u ostalim, kako je ovo kraj
najtvr|eg kamena: veprovog kremena,
strvinarkinog granita, gdje se guja spu{ta
serpentinom da uplazi u bazalt... Najvi{i
Okolna stabla gorskoga javora i
vrh Papuka zeleni se u krupnom zrnju.
crnog jasena rasta~u svojim ko-
Tijekom otkrivanja spomen-plo~e na
tom zna~ajnom povijesnom lokalitetu rijenjem kamengradske zidine

Po`e{ki {umari
glavni sponzori
kestenijade
Poe{ka podrunica Hrvatskih {uma bila je
glavni sponzor ~etvrte kestenijade, odrane
u organizaciji Turisti~ke zajednice na
gradskom {etali{nom prostoru u Poegi.
Poe{ki {umari izloili su svoje vrtne
garniture (stolove, klupe i nadstre{nicu),
prigodno opremili svoj {tand na kojemu se
isticala zastava H[-a, dijelili lijepo
opremljen promidbeni materijal te
osigurali organizatoru oko pola tone
plodova pitomoga kestena. Mno{tvo
posjetitelja ku{alo je pe~eno kestenje s
bezalkoholnim pi}ima i mladim vinom
poznatih vinara iz Poe{tine
I
kako nam je nadahnuto rekao
poe{ki {umarski stru~njak dipl.
ing. Davorin Krakar: Uz rasko{
boja i plodova jeseni, dok se beru
zadnji vinogradi, ali i zapo~inju zim-
ske sje~e po poe{kim gorama, gra-
dom i seoskim sokacima, poslije prvih
mrazeva, {iri se ugodan miris pe~eno-
ga kestena. To je i prigoda i obveza
{umara da se priklone ovome vese-
lju.
Ina~e, pitomi kesten (Castanea sati-
va) u Poe{tini je najra{ireniji na isto~-
nim padinama Psunja, na sjevernim
padinama Babje gore, manjim dijelom
na Papuku, sve do zve~eva~kih De-
beljaka. Prema rije~ima Krakara, pito-
mi kesten je zbog svoje prirodne ras-
prostranjenosti u poe{kom kraju
odolio i naletu bolesti, pa ga ovda{nji
{umari u radovima njege {uma dostoj-
no ~uvaju od propadanja.
Na kestenijadi je na {tandu Javne
ustanove Parka prirode Papuk organi-
zirana interaktivna radionica pod nazi-
vom Planina-ljudi te predstavljene
prirodne raznolikosti i ljepote planina
slavonskoga gorja. Na pozornici su
nastupili glumci Gradskoga kazali{ta,
mali{ani iz Dje~jega vrti}a Radost i
Osnovne {kole Dobri{e Cesari}a,
pjeva~i, plesa~i, baletani , gimnasti~ari
i gradske ma`oretkinje.
Pi{e:
Ivica Tomi}
Foto: Z. Lisjak,
D. Duman~i}
NA PODRU^JU OPATIJSKE RIVIJERE
Marunada na
opatijskoj rivijeri
Ta turisti~ka manifestacija odrava se ve}
29 godina, a posve}ena je marunu, koji
jedino u Hrvatskoj raste u okolici Lovrana
U
jesenjskim prohladnim dani-
ma na ulicama na{ih gradova
pojave se zamamni, mirisni
plodovi pe~eni kesteni. U
krajevima bogatim kestenovim {uma-
ma, organiziraju se prigodne manifes-
tacije kojima se obiljeava dobar urod
ovog plemenitog ploda.
U Lovranu, poznatom turisti~kom
mjestu opatijske rivijere, ve} 29 godi-
na odravaju se tijekom listopada i
po~etkom studenog poznate manife-
stacije pod nazivom marunade. U or-
ganizaciji Turisti~ke zajednice Lovran,
ove godine marunada se odravala u
centru Lovrana, ali i u manjim mjesti-
ma nedaleko Lovrana Lignju i Dob-
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
manifestacije
Plodovi i listovi pitomoga kestena (Castanea sativa)
Marun je plemenit,
od kestena ima ve}
Kesten je tanji i tam
kestena zna biti ~et
ima svega ~etiri. Ma
Dalekog istoka. Na
donijeli su ga doma
pretpostavlja se pri
godina.
Na {tandu poe{ke podrunice Hrvatskih {uma
Pi{e: Vesna Ple{e
Foto: B. Ple{e
re}u. Marunada je poznata ne samo u
na{oj zemlji, ve} i izvan granica Lijepe
na{e, a zapravo je svojevrsna turisti~-
ka atrakcija u kojoj podjednako uiva
doma}e stanovni{tvo i brojni turisti
koji borave na opatijskoj rivijeri. Uz
mogu}nost sakupljanja maruna u
okolnim kestenovim {umama, gosti
marunade mogu uivati u brojnim sla-
sticama i drugim jelima pripravljenim
od maruna.
Marun u Hrvatskoj raste samo na
podru~ju oko Lovrana, od Ike do Mo{-
}eni~ke Drage. U Europi ga ima na
odre|enim lokacijama, u Italiji i
[panjolskoj. Iako naoko sli~an divljem
kestenu, od njega se razlikuje. Marun
37
 lov i ribolov
je plemenit, cijepljen i za razliku od
kestena ima ve}e i slasnije plodove.
Kesten je tanji i tamniji, i dok u jaica-
ma kestena zna biti ~etrnaestak, maru-
na ima svega ~etiri. Postoje dvije vrste
maruna. Jedan je branac, koji se bere
kad padne bez jaica, nije trajan i
valja ga {to prije potro{iti. Druga vrsta
je dubenac, koji se u jaicama ~uva na
hrpama i to mu je svojevrsna prirodna
za{tita pa zna biti sa~uvan sve do
Boi}a.
Marun potje~e iz Dalekog istoka.
Na podru~je Lovrana donijeli su ga
doma}i pomorci, pretpostavlja se prije
oko tristotinjak godina. Nekad se u
ovom kraju dobro ivjelo od maruna
jer su se izvozili u Italiju.
No, unatrag nekoliko godina do{ao
je u pitanje njegov opstanak jer ga je
ugrozila bolest, tzv. rak maruna, ali na
sre}u bolest je nestala sama od sebe i
urod je opet u uzlaznom trendu.
Da bi odrali i za{titili ovo pravo
prirodno bogatstvo na svom podru~ju
op}ina Lovran posljednjih godina
ulae znatna financijska sredstva.
Sredstva se ulau ne samo u njegovu
za{titu, ve} se ljudima pomae pri
kupnji novih sadnica maruna. Maruna
ima najvi{e u privatnim vo}njacima, ali
i na dravnom zemlji{tu. Njegovo ubi-
ranje nije tako jednostavno, a brati ga
mogu samo oni koji ga na tom tlu
oplemenjuju.
Budu}i da je ove godine marun
dobro rodio, lovranski hotel Excelsior
otkupio je od privatnih proizvo|a~a
gotovo tonu maruna, za potrebe svoje
slasti~arnice, tako da }e gosti i turisti
mo}i uivati u slasticama pripremljeni-
ma od ovoga ukusnog ploda.
38 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME
stru~na suradnja
MA\ARSKI RASADNI^ARI U HRVATSKIM [UMAMA
Odu{evljeni smo va{im
prirodnim {umama!
Tijekom trodnevne stru~ne ekskurzije gosti iz
Ma|arske boravili su na podru~ju osje~ke,
vinkova~ke i poe{ke podrunice
Pi{e: Ivica Tomi}
Foto: I. Tomi}
P
edesetak ~lanova ma|arskog
Udruenja za rasadni~arsku
proizvodnju i sjemenarstvo po-
sjetilo je nedavno Hrvatske
{ume. Rije~ je o udruenju koje ima
700 ~lanova, preteito privatnih podu-
zetnika koji se bave i trgova~kim po-
slovima. Tijekom trodnevne stru~ne
ekskurzije gosti iz Ma|arske boravili
su na podru~ju osje~ke, vinkova~ke i
poe{ke podrunice. Na terenima os-
je~ke podrunice imali su prigodu
doznati o gospodarenju s mekim (to-
pole, vrbe) i tvrdim lista~ama i plan-
tanom uzgajanju topola. Na vinko- Pored kontejneri{ta
va~kom podru~ju upoznati su s gos-
podarenjem crnim orahom, hrastom teniku, na kontejneri{tu, gdje su sadni-
lunjakom, s tradicionalnom prirod- ce pripremljene za prodaju, na
nom obnovom {uma, novim tehnolo- sjemeni{tu, u mati~njaku i na Dune-
gijama u {umskom sjemenarstvu, sje- manovim gredicama (proizvodnja ~eti-
menskim sastojinama i klonskim sje- nja~a).
menskim plantaama ([umarija Otok).
Primjedba o uporabi
Za budu}u suradnju i kemijskih sredstava
razmjenu iskustava Voditelj ma|arskih rasadni~ara
U kutjeva~kom rasadniku Hajdero- Muth Endre naglasio je kako ~lanove
vac poe{ke podrunice dipl. ing. njihova udruenja neobi~no zanimaju
Milan @gela iz direkcije Hrvatskih hrvatska {umarska iskustva u rasadni~-
{uma detaljno je ma|arskim rasadni- koj proizvodnji i sjemenarstvu. Osobi-
~arima govorio o rasadni~arskoj proiz- to ih se dojmio znanstveni pristup teh-
vodnji i sjemenarstvu na podru~ju Hr- nologiji proizvodnje {umskih i hortikul-
vatskih {uma i u tome rasadniku. Na- turnih vrsta te cijepljenju za klonske
pomenuo je kako {umari u Hrvatskoj sjemenske plantae u rasadniku Haj-
dosad uspje{no podravaju tehnolo- derovac. Odu{evljeni su prirodnom
giju prirodne obnove {uma, inter- obnovom na{ih {uma koja ima dugu
veniraju}i tek na mjestima gdje se sa- tradiciju, a tijekom boravka na terenu
stojina nije prirodno obnovila. Centra- imali su prigodu vidjeti pojedine priro-
lizacija proizvodnje u rasadnicima, ka- dne sastojine. Smatraju kako bismo u
zao je, vodi nunoj centralizaciji proiz- za{titi {uma trebali smanjiti uporabu
vodnje {umskoga sjemena. Ing. @gela kemijskih sredstava.
je govorio i o osnivanju klonskih sje- Tijekom turisti~koga dijela ekskur-
menskih plantaa na podru~ju Hrvat- zije gostima iz Ma|arske pokazane su
skih {uma te o cijepljenju klonskoga kulturno-povijesne znamenitosti Vuko-
materijala u rasadniku Hajderovac. Po- vara i Vinkovaca, a posjetili su pozna-
nudio je gostima iz Ma|arske suradnju te vinske podrume u Erdutu i Kutjevu.
i razmjenu iskustava u rasadni~arskoj
proizvodnji, sjemenarstvu i trgovi-
ni. Paljivo razgledavanje cijepljenih sadnica
Dipl. ing. Perica Ben~i} obja- u plasteniku
snio je tehnologiju proizvodnje
{umskih i hortikulturnih sadnica
te cijepljenja podloga za klonske
sjemenske plantae. Gosti su bili
i u suvremenom stakleniku, plas-

11. OBLJETNICA POGIBIJE BOJNIKA ALFREDA HILLA
Komemoracija za vukovarskog
heroja
U nazo~nosti obitelji, suboraca,
prijatelja, predstavnika Nastav-
nog sredi{ta za obuku Vojne
policije Bojnik Alfred Hill Zagreb,
Vukovarsko-srijemske upanije i grada
Vinkovaca, udruga proiza{lih iz Do-
movinskog rata, Hrvatskih {uma, U[P
Vinkovci i Osijek, ~asnika i do~asnika
5. gardijske brigade, ~elni{tva HSP-a i
mnogo drugih 16. listopada na memo-
rijalnom groblju Hrvatskih branitelja u
Vukovaru obiljeena je 11. obljetnica
pogibije Alfreda Hilla. Po~ast rtvi Do-
movinskog rata, koji je svojim likom i
djelom u{ao u povijest, odao je na ko-
memoraciji Ivica Oluji}, zapovjednik
HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO
Zagrep~ani
u Po`e{tini
T ijekom jednodnevnog boravka u
poe{kom kraju, veterane zagre-
ba~kog ogranka Hrvatskoga {u-
marskog dru{tva ugostili su poe{ki
{umari. Prigodnim rije~ima uime do-
ma}ina obratili su se voditelj poe{ke
podrunice dipl. ing. Draen Du-
man~i} i predsjednik poe{kog ogran-
ka H[D-a dipl. ing. Boris Miler, koji
su zagreba~ke kolege ukratko upoz-
nali s poslovanjem, posebice s proiz-
vodnjom drvne galanterije (vrtne gar-
niture, nadstre{nice i dr.). Zamjenik
predsjednika zagreba~kog ogranka
H[D _ OGRANAK BJELOVAR
H[D-ogranak Bjelovar organizirao
je za svoje umirovljene ~lanove, ine-
njere i tehni~are jednodnevni posjet
[umariji Vrbovec tijekom kojega su
obi{li gospodarsku jedinicu Varo{ki
lug. Doma}ini su ih tom prilikom
upoznali s problematikom su{enja
hrasta lunjaka, sanacijom te obno-
vom, kao i {tetama koju ~ini krupna
divlja~ na {umskim povr{inama u mla-
|oj dobi. I u gospodarskoj jedinici
^esma sudionici izleta mogli su vidjeti
su{enje lunjaka i probleme koji na-
staju spu{tanjem razine podzemnih
voda ~ije se kretanje ve} godinama
prati mreom piezometara. U neko-
liko odsjeka u tijeku je bila i obnova
lunjaka. Osim terenskog obilaska
doga|aji
Pi{e: Zvonko Pei~evi}
Foto: Z. Pei~evi}
Nastavnog sredi{ta za obuku vojne
policije Bojnik Alfred Hill. Zapovjed-
nik satnije pokojni Alfred Hill, biv{i
djelatnik Hrvatskih {uma, U[P Osijek,
gdje je obavljao pravni~ke poslove,
poginuo je 16. listopada 1991. godine
na najugroenijem dijelu Vukovarskog
rati{ta na predjelu Sajmi{ta. Posmrtno
je odlikovan s nekoliko visokih drav-
nih odli~ja, a njegovo ime nosi Nas-
tavno sredi{te za obuku vojne policije
Oruanih snaga RH u Zagrebu. Mo-
litvu za pokojnika pokraj groba pre-
dvodio je upnik Ante Perkovi} iz
Vukovara. S komemoracije bojniku Alfredu Hillu
dipl. ing. Slavko Horvatinovi} pred-
stavio je djelovanje ogranka, naglasiv{i
aktivnost pedesetak ~lanova koji tije-
kom godine organiziraju stru~ne eks-
kurzije i predavanja svakoga drugog
~etvrtka u prostoru H[D-a.
Prijepodne su gosti pod vodstvom
mr. sc. Jurja Zeli}a razgledali povijesno-
kulturne znamenitosti Poege: kated-
ralnu crkvu. Crkvu sv. Lovre, spomenik
fra Luke Imbri{imovi}a, Stari grad, gim-
naziju, sredi{nji poe{ki trg i drugo te se
upoznali s aktualnim gospodarsko-po-
liti~kim zbivanjima u ovome gradu.
U {umsko-hortikulturnom rasadniku
Hajderovac kod Kutjeva, dipl. ing. Pe-
rica Ben~i} upoznao je {umarske ve-
terane s tehnologijom suvremene ra-
sadni~arske proizvodnje, posebice sa ^lanovi zagreba~kog ogranka H[D - a sa svojim po`e{kim
cijepljenjem hrasta lunjaka i drugih kolegama
{umskih vrsta za klonske sjemenske
plantae. Gosti iz Zagreba bili su u ga ru~ka ~lanovi zagreba~kog ogranka
suvremenom stakleniku, na kontejne- H[D-a posjetili su ~uveni kutjeva~ki
ri{tu i u plasteniku. Nakon zajedni~ko- podrum.
U vrbove~kim
{umama
pojedinih lokacija, doma}ini su svoje
goste opskrbili i saetim pokazateljima
o cjelokupnom radu [umarije Vrbo-
vec, a za zajedni~kim se ru~kom rasp-
ravljalo o novim dostignu}ima u {u-
marstvu, problemima i svemu onom
{to je u {umarstvu aktualno danas.
Sudionici izleta, od kojih su na a-
lost, u me|uvremenu dvojica zauvijek
oti{la, bili su iznimno zadovoljni onim
{to su vidjeli te jo{ vi{e panjom koju
im je poklonilo poslovodstvo [umarije
Vrbovec. (Dipl. ing. Josip Knepr)
Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME 39
 SVE^ANO OBILJE@ENA 50. OBLJETNICA KUD [UMARI VINKOVCI

[umari opet
odu{evili Pi{e: Zvonko Pei~evi}
Foto: Z. Pei~evi}

S ve~anim koncertom 25. listopa- Vukovac, gradona~elnik Vinkovaca dr.

S proslave 50. obljetnice
da u ko{arka{kom domu Lenije
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo [u-
mari proslavilo je 50. obljetnicu svog
iznimno uspje{nog djelovanja. Pet de-
setlje}a njegovanja pjesme, plesa i hr-
vatskog melosa, upe~atljivo je svjedo-
~anstvo da je rije~ o vrsnim glazbeni-
cima, tambura{ima, plesa~ima i pjeva-
~ima na ~ijem je ~elu punih 50 godina
gospodin Martin Su~i}. Nakon intoni-
ranja hrvatske himne, predsjednik
Dru{tva Zvonimir Mi{i} u pozdrav-
nom je govoru predstavio slavljenike,
a rije~i hvale vrsnim glazbenicima
uputili su i voditelj U[P Vinkovci Luka
Mladen Karli} i upan Vukovarsko-
srijemske upanije Nikola [afer. U
dvosatnom koncertu KUD [umari
nazo~nim su gledateljima predstavili
dje~ji folklorni ansambl te prezentirali
tri koreografije i to: slavonsku, pokup-
sku i bunjeva~ku. Na sve~anom kon-
certu KUD-a [umari gosti su bili
mu{ka pjeva~ka grupa Lipa iz Vinko-
vaca i Slavonski be}ari iz Osijeka.
Na kraju vrlo uspje{nog koncerta
dugogodi{njim djelatnicima Dru{tva
uru~eni su prigodni pokloni.

[UMARIJA VELIKA GORICA

Modernizacija
rasadnika Lukavec
Pi{e: Dipl. ing. Ignac Doroti}

U ~etvrtom desetlje}u postojanja,

rasadnik Lukavec [umarije V.
Gorica zna~ajno je modernizi-
ran. Nabavkom nove linije Egedal (for-
Foto: I. Doroti}

poljskog jasena 1+0 i 2+0, prioritetno

mira~ gredica, sjetvosprema~, me|u-
redni kultivator, me|uredna prskalica,
podreziva~, vadilica sadnica) moderni-
zirana je rasadni~arska proizvodnja na
Nova linija Egedal 12,5 ha. U rasadniku je predvi|ena
proizvodnja sadnica hrasta lunjaka i
za potrebe U[P Zagreb, ali i za druge
uprave. Tako|er, po~etkom rujna isko-
pana su dva bunara za potrebe za-
lijevanja biljaka u su{nom razdoblju.

ZAGREB.HRSUME.HR U VINKOVCIMA 3. I 4. LISTOPADA ODR@ANI VIII. DANI

JOSIPA I IVANA KOZARCA

S lavonci u Zagrebu, sastanak

najboljih sjeka~a i traktorista
zagreba~ke Uprave s poslovo-
dstvom, otkup ira..., neke su od ak-
tualnih tema o kojima se podrobnije
tijekom listopada mogao informirati
svatko tko je na svom ra~unalu ot-
vorio adresu Zagreb.hrsume.hr,
odnosno web stranicu U[P Zagreb.
Zagreba~ka uprava, naime, uz Hrva-
tske {ume d.o.o. i [umariju Vrbo-
Utemeljili web stranicu Jasna
Molc i Goran Petra~ vec, (zasad) jedina ima svoju strani-
cu na kojoj je predstavljena Uprava,
a u vi{e posebnih rubrika (Aktualnosti, Kutak za upravitelje,
Ekologija, i druge) svatko moe prona}i vi{e informacija iz
rada Uprave. Prakti~na strana ovako ostvarene komunikacije
sazivanje je sastanaka pojedinih subjekata, brza razmjena
poruka ili pak obavje{tavanje elektronskom po{tom.
Stranicu je osmislio dipl. ing. Goran Petra~, ina~e revirnik
u krapinskoj {umariji, a o tome da se ima {to pro~itati brine
se Jasna Molc. Zagreba~ka web stranica otvorena je krajem
travnja ove godine. (m)
Vladimir Rem dobitnik nagrade
U organizaciji Slavonske naklade Privla~ica u Vinkovcima
su po~etkom listopada odrani tradicionalni, osmi po redu
Dani Josipa i Ivana Kozarca. Pokrovitelji te zna~ajne manife-
stacije bili su Ministarstvo kulture, Vukovarsko- srijemska upa-
nija, Hrvatske {ume i U[P Vinkovci. Pod nazivom @ivi kapitali
odrana je 3. listopada, Sredi{nja priredba Dana na kojoj su
svoju prozu i stihove ~itali knjievnici An|elko Novakovi},
Miroslav Slavko Ma|er, Vlado Andrilovi}, Ivo Bre{an, Dragutin
Horki}, Vladimir Rem, Drago [tambuk, Borben Vladovi} i
Lana Derka~. Temeljem prosudbe ocjenjiva~kog suda nagrada
za ivotno djelo ove je godine pripala knjievniku Vladimiru
Remu iz Slavonskog Broda, nagrada za znanstveno djelo dodi-
jeljena je akademiku Dubravku Jel~i}u za djelo Hrvatski knji-
evni romantizam, a kao izdava~ djela nagra|ena je i [kolska
knjiga Zagreb. Povelje uspje{nosti pripale su Pavi Petri~evi}u
za roman Krievi i rue i Ivani [ojat za roman [am{ijel. Osmi
Dani Josipa i Ivana Kozarca, nastavljeni su 4. listopada po-
laganjem vijenaca na grobove Josipa i Ivana Kozarca, te Sla-
vka Ma|era, a nazo~ni su posjetili i spomen-crkvu bana Josipa
[ok~evi}a u koju su njegovi posmrtni ostaci ove godine pre-
neseni iz Be~a. (z. p.)

40 Broj 71 studeni 2002. HRVATSKE [UME

 u {umarskom miljeu

Snimio:
Slaven Kardo{

KAME[NICA

Kamen na kamenu.
Izme|u kamena
vrisak i zuj p~ela.
U kamenu
kamenica,
u kamenici
ki{nica.
To je
Kame{nica.