Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju

Seminarski rad

FILM KAO OBLIK KOMUNIKACIJE

Kolegij: Komunikacijski sustavi

Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Maja Lamza-Maroni

Studenti: Igor Jeloek, Matej Lazi vogor, Duan Velimirovi, Matej Vidranski

Osijek, travanj 2015

Kazalo
1. UVOD ................................................................................................................................. 2
2. O FILMU .................................................................................................................................... 3
2.1 Kratka povijest filma............................................................................................................ 3
2.2. Osvrt na prolost .................................................................................................................. 3
2.3 Nastanak filma ...................................................................................................................... 4
2.4. Prvi film ............................................................................................................................... 5
2.5. Doba nijemog filma i dolazak zvuka ................................................................................... 6
2.6. Zvuni kinoprojektori .......................................................................................................... 7
2.7. Napredak filmske industrije ................................................................................................. 8
2.8. Film u boji ............................................................................................................................ 8
3. KARAKTERISTIKE FILMA ................................................................................................... 10
3.1. Filmska traka ...................................................................................................................... 10
3.2. Kamere ............................................................................................................................... 10
3.3. Kadar .................................................................................................................................. 11
3.4. Kompozicija ....................................................................................................................... 11
4. FILMSKI ANROVI................................................................................................................ 12
5. FILMOVI .................................................................................................................................. 13
5.1. Fight Club .......................................................................................................................... 13
5.2. Green Street Hooligans ...................................................................................................... 15
5.3. Trainspotting ...................................................................................................................... 17
5.4. Metastaze (2009) ................................................................................................................ 19
5.5. ianje (2010.) ................................................................................................................... 21
5.6. Parada (2011.) .................................................................................................................... 23
5.7. Fine mrtve djevojke (2002.) ............................................................................................... 25
5.8. Ljudoder vegetarijanac (2012) ......................................................................................... 27
5.9. Broj 55 (2014.) ................................................................................................................... 29
6. ZAKLJUAK ........................................................................................................................... 32

1
1. UVOD

U ovom seminarskom radu pozabaviti emo se filmom kao oblikom komunikacijskog

sustava. Kroz prvi dio seminara, osvrnut emo se na teoriju filma. to je film, kada nastaje, pa
sve do anrova filmova. Upravo taj dio biti e uvertira u drugi dio seminara, osvrte odgledanih
devet filmova koji e biti primjeri kako film komunicira sa svojom publikom i to moe poruiti
i/ili pokazati.

Film, kao najmodernija umjetnost u velikoj mjeri ovisi od znanosti i tehnologije. Nastaje
i razvija se u uskoj vezi s razvojem industrijske tehnologije, optike iluzije i tenjom za
predstavljanje pokreta. Povijest filma labirint je otkria, izuma, parcijalnih rjeenja i mnogih
neuspjeha. Neka od njih su bili sluajna, druga su dola kao rezultat paralelnih istraivanja u
znanosti i tehnologiji, ali vrlo malo rjeenja je stiglo iz namjenskih istraivanja u cilju
predstavljanja pokretne slike. Poetci filma odvijaju se po zakonu evolucije, gde svaki novi
mehanizam ili otkrie pokree novi val pokuaja u eksperimentiranju, pa se u nekim sluajevima
radi o rekreativnoj namjeri, dok u drugim, ciljevi i namjere su isto znanstvene prirode. Veina
istraivaa i zaetnika filma su smatrali pokretnu sliku kao znanstveni instrument, koji e pomoi
znanstvenicima da lake shvate svoja znanstvena istraivanja.

Specifian jezik filma kao medija otvara vrata u teorijske okvire umjetnosti, ime dobija
poasno mjesto sedme umjetnosti, ali isti jezik razliitog dijalekta koji on uspostavlja na
televiziji, uslovljava i izuavanje filma sa stanovita medija kao posebnog anra masovnih
komunikacija. Film se tako prvo bori za priznanje u umjetnosti, a danas za svrstavanje u okvire
modernih komunikacija i novih medija.

2
 Od nastanka prvih pokretnih slika do danas sa usavravanjem filmske tehnologije, ova se
umjetnost sve bre razvijala, od nijemog do zvunog filma, pa od crno-bijelog do filma u boji.

Film je totalna umjetnost koja omoguava svom tvorcu da pokretnim slikama i

zvukovima, kao to su govor, glazba i um, u potpunosti izrazi ideje, osjeaje i pogled na svijet.

2. O FILMU

2.1 Kratka povijest filma

Kinematografija je definirana kao iluzija pokreta projiciranih brzom izradom nijemog
filma. Takoer poznata kao slika na filmu, filmovi ili pokretne slike, kinematografija je proizvod
orijentalnosti i eksperimentata 19. stoljea. Slike na filmu proizale su iz brojnih pronalazaka.
Veliki doprinos otkriima dala je fotografija. Neki su bili zainteresirani za projektiranje slika, a
drugi su prouavali kako se slike mogu snimiti na razliitim materijalima kao sto su koa ili
papir. Ali oni nisu bili jedini ljudi zainteresirani za prikaz stvarnog zivota koji se odvijao na
filmu pred njihovim oima. Oliver Wendall Holmes htio je da pojaa zatitu za poslijeratne
invalide; Jules Marey je prouavao slike ivotinja i posebnih ptica u letu; Ameriki fotograf
Edward Muybridge, porijeklom Britanac, takoer je prouavao slike ivotinja, ali i ljudi.

2.2. Osvrt na prolost

Povijest filma poinje davno u praktino nama neznanim vremenima. Naime, u doba
kada je ovjek iz elje za imitiranjem, t za igrom iz znatielje, izradio crtee i kamene reljefe u
kojima ima tragova nesvjesne potrebe da se reproducira pokret, iliti oivi mrtva slika.

Kao danas na filmskoj traci ili na crteima crtanog filma, nai daleki preci su prikazivali
faze pokreta eljei tako prikazati odreenu radnju, odnosno vremensko trajanje dogaaja. U
elji za to vjernijim prikazivanjem, ovjek je tragao za slinou s predmetima i likovima. Slike

3
u Altamiri ili Sahari nedvosmisleno pokazuju da je peinski ovek koristio pokret kao jedan od
vanijih elemenata svog izraajnog jezika prikazujui ivotinje sa vie pari nogu kao simbol
pokreta.

Istraivanje oivljavanja fotografije je nastavljeno. elja je bila da se pokae pokret koji

u stvarnosti postoji a koji je na alost ne vidljiv na fotografiji. Stvoren je tako niz fotografija koje
predstavljaju niz pokreta. Bilo je to jedno od kljunih otkria za oivljavanje fotografije.

1878. godine Amerikanac Muybridge snimio je u Kaliforniji prve trenutne snimke koji su
prikazivali pojedine faze kretanja.1 Postavio je 24 fotografska aparata na odreenim razmacima.
Okidai kamera bili su vezani konopcima iznad staze, pa kada je konj trao, kidao je konopce i
sam sebe fotografirao. Na taj nain dobio je 24 faze pokreta. Projicirane kao jedna iza druge,
stvarale su dojam kretanja. I prije Maybridgea je bilo pokuaja raznih sistema da se crtei
pokrenu i oive. Ti razni aparati su se zvali taumatrop, stroboskop, praksinoskop, zootrop. Otkrili
su ih razni znani i neznani istraivai na raznim stranama svijeta gotovo istovremeno.

2.3 Nastanak filma

Pojam "cinema" je nastao od grke rijei to znai pokret i oznaava film, filmsku
umjetnost i filmski medij. Termin simbolira pokretne slike kao posebnu vrstu izraajnog
sredstva. Kraj 19. stoljea obiljeio je mnoge pronalaske za razvoj filma, a najznaajniji su
realistiki i impresionistiki pokreti u slikarstvu, te teorija o umjetnosti kao vjerna reprodukcija
stvarnosti koja rezultira nastankom fotografije.

1
(http://www.wired.com/2009/06/dayintech_0615/, preuzeto 11.04.2015)

4
Thomas Edison i William Dickinson su izumili kinematografiju i zabiljeili prve pokretne slike.
Braa Skladanowski su izumila projektor, a Robert Paul tetrograf. Roenjem filma smatra se
prosinac 1895. godine u Parizu. Braa Lumiere su snimali egzotine kadrove i posvetili se
filmskom realizmu. Oni postaju utemeljitelji sedme umjetnosti uvodei pokretne kadrove ulaska
vlaka u stanicu i izlaska radnika iz tvornice.2

2.4. Prvi film

Prvi film nastaje prije vie od sto godina. Njegovi tvorci su braa Lumiere. Prvi film
prikazan je u Parizu, 24. prosinca 1895. godine. Trajao je svega nekoliko minuta i predstavljao je
dolazak vlaka na eljezniku stanicu. Prilikom projekcije ljudi su, vidjevi da im vlak ide u
susret, poeli vritati i bjeati po sali, neznajui da je to samo projektirano na platnu.

2
(http://mediji.hr/djecji-medijski-kutak-tehnicka-povijest-filma-ukratko/, preuzeto 11.04.2015)

5
 2.5. Doba nijemog filma i dolazak zvuka
Izum pokretnih slika potpuno je zaveo ljude koji su plaali samo da gledaju glumce na
platnu kako se kreu ili igraju. Kada se novotarija ustalila, filmska poduzea u New Yorku i
Philadephiji podigla su velika i prostrana studija u kojima su snimane kratke i jeftine drame -
filmovi koji su priali priu, po ugledu na kazaline predstave. Meutim, za snimanje je bilo
potrebno lijepo i sunano vrijeme, a istonom obalom SAD-a najee su promicali tmurni
oblaci. Zato su se 1910. godine filmai uputili ka Kaliforniji. Nadomak Los Anelesa nali su
mirno mjestace po imenu Hollywood. Zemljite je bilo jeftino, trokovi mali, vrijeme sunano,
a priroda je pruala ivopisne i raznovrsne motive za fimske prie. Hollvwod je brzo rastao - od
5 000 ljudi 1910. godine do 35 000 nepunih deset godina kasnije. Filmai su pravili studija,
studija su pravila filmske zvijezde, zvijezde su pravile velike vile, pa se ubrzo naziv
"Hollywood" izjednaio sa pojmom "film".3

Zvijezde nijemih filmova su znale da se izraavaju bez rijei, koristei ruke i izraze lica
na pomalo prenaglaen nain. Razumijevanje filmskog zapleta bez ijedne rei gotovo je
nemogue. Zato su u nijemim filmovima koriteni kartonski meunatpisi kojima je publici
objanjavano to se dogaa. Natpisima je objanjavan protok vremena, uz mnogo teksta.
Nepismeni ljudi obino su u kino ili sa nekim pismenim, pa se salom prenosilo mnogo
aputanja. Najbolji u nijemim filmovima je bio Charlie Chaplin4 - koji je uz nevjerojatnu
pantomimu i gestikulacije dovodio gledatelje do suza. Naravno, od sree i zabave.

U doba nijemog filma glazbenu pratnju izvodio je klavijaturist u sali uporedno sa

projekcijom, prilagoavajui se dogaajima na platnu. Kako su kina rasla tako su klavire
zamjenjivale orgulje. Do 1929. godine, kada ih je pojava zvunog filma uinila nepotrebnim,
kino orgulje razvile su se u predstavu za sebe.

3
(http://www.popcorn.hr/special/view/2/, preuzeto 11.04.2015)
4
(http://www.charliechaplin.com/, preuzeto 11.04.2015)

6
Otkriem zvunih filmova 1927. godine sve se promijenilo. Mnogi glumci koji su imali izraen
strani naglasak ili piskave glasove ostali su bez posla, kao na primjer John Gilbert5 (1899.
1936.), zvijezda nijemog filma ili, Poljakinja Pola Negri (1894. 1987.). Mnogi filmski
umjetnici snimali su prvo sliku, a zvuk dodavali naknadno. Kasnije su se dosjetili da mikrofone
sakriju u dekoru, ali je i ta ideja imala jedan propust, glumci nisu smjeli mnogo da se pomjeraju.
Tek kad su mikrofone zaakaili na pecaljke koje su pomjerali, kao to se i danas radi, zvuni
filmovi su bili snimani bez tekoa.

2.6. Zvuni kinoprojektori

Dananji filmovi imaju zvuni zapis na samoj traci. Meutim, kod prvih zvunih filmova
zvuk je bio snimljen na odvojenim ploama, a kinoprojektor je imao ugraeni gramofon.
Kinooperater je morao uskladiti rolu filma i gramofonsku plou. Greke su dovodile do
urnebesnog smijeha u publici, pogotovo kada se uo enski glas dok muki junak otvara usta.

Za uspjeno projektiran zvuni film, slika i ton moraju biti sinkronizirani. Jedan od prvih
sistema koji je to omoguavao bio je "vitaphone"6, sa zvukom na ploi. Njegov uspijeh ohrabrio
je ostale i do 1929. godine u upotrebi je bilo oko 200 razliitih sistema koji meusobno nisu bili
usklaeni. To je izazivalo velike tekoe, pa su filmski stvaraoci ustanovili jedan standard po
kojem su ujednaeni svi kinoprojektori. Tako su ve 1930. godine svi sistemi sa zvukom na ploi
izbaeni iz upotrebe.

5
(http://www.imdb.com/name/nm0318105/, preuzeto 11.04.2015)
6
(http://mediji.hr/djecji-medijski-kutak-tehnicka-povijest-filma-ukratko/, preuzeto 11.04.2015)

7
 2.7. Napredak filmske industrije
U poetku, filmovi su bili kratki, nijemi (bezvuni) i crno-bijeli. Napretkom tehnologije,
unaprijeen je i film. Prvi zvuni filmovi pojavili su se oko 1900. godine, meutim dugometrani
cijeloveernji filmovi poeli su da se snimaju nakon 1927. godine. U njima je Al Jolson (1886.-
1950.) otpjevao nekoliko pjesama i kratko priao u par scena, ali je ostatak filma i dalje bio
nijem. Godinu dana kasnije pojavio se " Light of New York"7, prvi potpuno govorni zvuni film,
a od 1929. godine zvuni filmovi se masovno proizvode.

U tekim i opasnim scenama angairani su kaskaderi, a eksplozije su namjetne pomou

specijalnih efekata. Tako je film unaprijeen i moderniziran. Jedan od prvih takvih filmova jest
"King Kong" (1933.) u kojem je lutka gorile veliine 60 cm animacijama i specijalnim
efektima izgledala vea od nebodera New Yorka. Inae, taj film reirao je Willis O' Brien,
majstor i pionir "lutkarskih animacija". On je prvi koristio montau preklapajui fragmente ivih
snimaka i animiranih fragmenata ime je postizao da se u jednom kadru vide i ivi likovi i
animacije iz lutaka.

2.8. Film u boji

Svijet bez boje i zvuka bilo bi prilino dosadno mjesto za ivot, a upravo to su publici
nudili prvi filmovi. Filmski stvaratelji odmah su uvidjeli da bi njihova djela bolje izgledala u
boji, i poduzimali su svakojake naine da to ostvare. Prvi filmovi u boji bili su runo bojeni
etkicama. Svaka sliica filma, veliine potanske marke, morala je da se boja. Prirodno, boje su
morale da budu iste od sliice do sliice. Ovaj postupak bio je izuzetno spor, pa se uskoro prelo
na bojanje pomou matrica. One su, dodue, omoguavale samo est boja po kadru, a konani
rezultat dosta je zavisio od umijea tehniara. Od 1900. godine razni izumitelji traili su naine
da kamera zabiljei stvarne, prirodne boje tokom snimanja. Meutim, filmovi u boji nisu
naroito dobro izgledali sve do 1932. godine kada je kompanija "Technicolor" proizvela
istoimeni sistem trokomponiranog kolor filma. I pored toga, snimanje filma u boji bilo je izrazito

7
(http://www.imdb.com/title/tt0019096/, preuzeto 11.04.2015.)

8
naporno i skupo. Do 1954. godine, polovina filmske industrije je i dalje bila crno-bijela. Film u
boji sporije je potiskivao crno-bijeli, nego to je zvuni potisnuo nijemi.8

8
(http://www.widescreenmuseum.com/oldcolor/technicolor1.htm, preuzeto 11.04.2015.)

9
3. KARAKTERISTIKE FILMA
Film je sveukupnost onoga to gledatelji vide i uju, stoga svaki film ima:

- sinopsisku strukturu (temu)

- scenarijsku strukturu (kompozicija, fabula, dijalozi...)

- prezentacijsku strukturu (gluma, montaa, kadar, glazba...)

3.1. Filmska traka

Tokom svake filmske projekcije stotine metara filma prolazi pred oima gledatelja. Za
minutu projekcije potrebno je 27 metara filmske trake, dok je za prosjean cjeloveernji film
potrebno priblino 2.5 kilometara.

U prolosti je koriteno mnogo razliitih formata filmske trake, meutim 35 milimetara

se nametnulo kao svjetsko priznati standard. Traka te irine koristi se i za fotoaparate
(lajka format). Nju je napravio George Eastmen9 iz amerikog grada Rouchestera. Prvo je
koristio staklene fotografske ploe koje su bile u upotrebi pre filmske trake. Uzeo je
najvei komad stakla koji je mogao da nae, pa ga je prepolovio, i tako dalje sijekao na
pola dok nije dobio veliinu koja mu je odgovarala

3.2. Kamere
Izumitelji prvih kamera imali su potekoa. Slika se trzala a traka pomjerala
neujednaeno. Proboj na ovom polju nastao je 1889. godine kada su Amerikanac Thomas Edison
i njegov britanski suradnik William Dickson usavrili svoju kameru. Njome su snimili kratku

9
(http://www.kodak.com/ek/US/en/George_Eastman.htm, preuzeto 11.04.2015)

10
scenu u kojoj se nepoznati ovjek "naklonio i nasmijeio, skidajui svoj eir potpuno prirodno i
otmjeno", kako je zabiljeeno u tadanjim novinama. Dicksonov snimak oduevio je sve koji su
ga vidjeli, a bezimeni ovjeuljak je tako postao prva filmska zvijezda u povijesti.

3.3. Kadar
Osnovna jedinica filmskog izraza je kadar. Kadrovima se snimaju scene, a niz scena daje
sekvence, odnosno manje cjeline, koje se povezuju u zaokruenu temu. Takoer se komponira
slika koja je ograniena okvirom. Razlika izmeu slike i kadra jest u rjeenju pokreta. U kadru se
figure stalno kreu. Svaki kadar ima svoj vizualni sadraj koji se mora komponirati. Kadar je
uokviren etverokutnom povrinom kojom objektiv kamere obuhvaa realni sadraj. Taj sadraj
ini strukturu slike stvorene snimanjem. Da se vaan detalj istakao treba dobro i na odgovarajui
nain postaviti kamere. Dobro snimljeni kadrovi stvoriti e scene, a scene e stvoriti sekvence
koje e se ukomponirati u cjelinu. Kompozicija kadrova odreuje kompoziciju cijelog filma. 10

3.4. Kompozicija
Vrste kompozicije u filmu su horizontalna, vertikalna, dijagonalna i kompozicija
geometrijskih oblika. Filmu su, budui da je on totalna umjetnost, potrebni scenografija, kostimi
i maske. U tome se film dodiruje sa kazalinom umjetnou. Zvuk u filmu moe da se snimi u
prirodi, a moe i da se stvori i snimi u studiju. Posijle svega i na kraju dolazi montaa. To je
postupak kojim se postie kontinuitet projekcije od diskontinuiranih prostorno-vremenskih
isjeaka svijeta.11

10
(http://mediji.hr/kadar/, preuzeto 11.04.2015)
11
(http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=1931#.VSr5lfmsXEU, preuzeto 11.04.2015)

11
4. FILMSKI ANROVI

Vrste filmova su umjetniki, dokumentarni, znanstveni, eksperimentalni i animirani.

Filmski anrovi su kategorije, klasifikacije ili grupe filmova koji su po odreenim osobinama
slini, bliski ili prepoznatljivih obrazaca, sadraja, tema, zapleta, struktura, situacija, karaktera
(ili karakterizacija), lako prepoznatljivih konvencija ili tehnika, kao to su npr. vesterni,
mafijaki filmovi, glazbeni, komedije, itd.12

anrovske kategorije su dovoljno jasne da se u njih moe smjestiti gotovo svaki film koji
je do sada napravljen od poetka postojanja ove umjetnosti ak i ako se kategorije u njemu ne
mogu ba najpreciznije odrediti. Svi filmovi pripadaju najmanje jednom osnovnom anru, mada
ima puno filmova u kojima se anrovi preklapaju ili koji ine hibrid tri ili etiri anra na osnovu
kojih moete identificirati film. Izdvajanjem razliitih elemenata u filmu i njihovim svrtavanjem
u anrove mogue je lako ocijeniti film i omoguiti potpunu komparaciju i neke procjene
njegove kvalitete. anrovski sistem moe biti suprotstavljen autorskom sistemu u kojem se
filmovi procjenjuju na bazi izraajnosti osobe, obino redatelja.

Primjeri podanrova javljaju se u filmovima o avijaciji, biografskim filmovima,

filmovima o dvojici prijatelja, filmovima ija radnja obiluje skokovitou, dokumentarnim,
pijunskim, eksperimentalnim filmovima, filmovima koji govore o posrnulim enama, filmovima
koji se odvijaju u dungli, filmovima koji govore o nekom pravnom sluaju, ratnim umjetnikim
filmovima, medicinskim, vojnim filmovima, parodijama, policijskim, politikim filmovima,
filmovima koji se dogaaju u zatvoru, religioznim filmovima, road filmovima, filmovima
katastrofe, sportskim filmovima i mnogim drugim.

12
(https://loomen.carnet.hr/mod/book/view.php?id=89443&chapterid=20311, preuzeto 11.04.2015)

12
5. FILMOVI

5.1. Fight Club (1999.)

Fight Club (Klub Boraca) film je iz 1999. godine koji je nastao ekranizacijom istoimenog
romana autora Chucka Palahniuka. Film je reirao David Fincher, sada ve kultni filmski redatelj
poznat po svojim uspjenim filmskim ostvarenjima poput filmova Alien 3, Se7en, The Game itd.
Fight Club je uspjean spoj satirine crne komedije, drame i akcije te je ostavio veliki utjecaj na
publiku; to se i oituje u njegovoj popularnosti koja je rasla kroz naredne godine nakon izlaska
filma, sve dok nije stekao status kultnog filmskog ostvarenja zbog svoje velike popularnosti.
Nositelji glavnih uloga filma su Brad Pitt, Edward Norton i Helena Boham Carter.
Film je esto zbog svoje poruke i ciljanja prema mlaoj generaciji gledatelja u oima
filmskih kritiara usporeivan s filmovima poput Buntovnika bez razloga (1955.) i Diplomca
(1967.). Radnja filma, tematski je orijentirana prema sukobu izmeu mladih ljudi i dananjeg
sustava vrednovanja ovjeka. Film takoer otro kritizira potroaku narav mladih ljudi,
reklamiranje proizvoda i monotoniju,ispraznost i depresiju s kojima se mladi ljudi sukobljavaju u
svojoj svakodnevnici.
Radnja filma zapoinje s bezimenim naratorom (Edward Norton) koji nas upoznaje sa
svojom ivotnom svakodnevnicom i pomalo neobinim prijateljstvom s butnovnim i anarhinim
Tyler Durdenom (Brad Pitt). Lik Tylera Durdena predstavlja autorovu metaforu za otru i
pomalo nasilnu kritiku te bunt mladih ljudi prema dananjem sustavu vrednovanja i monotonoj
svakodevnici. Tyler Durden osniva klub boraca kako bi omoguio mladim ljudima da ispoljavaju
svoj nagomilani bijes koji je nastao kao posljedica neostvarivanja njihovih ivotnih ciljeva i
elja. Meutim, klub boraca samo je krinka za teroristiki pokret iji je Tyler voa. Nedugo
nakon toga, narator upoznaje Marlu Singer (Helena Boham Carter) te nastaje ljubavni trokut
izmeu naratora, Marle i Tylera. Marla na pomalo humoristian nain predstavlja metaforu za
ljudsku bezbrinost i predaju svim stvarima koje Tyler prezire, kao to su besmislena potronja,
depresija, ravnodunost itd. Redatelj kasnije otkriva kako je Tyler zapravo naratorova podijeljena
linost koja se manifestirala zbog njegovog nezadovoljstva vlastitim ivotom, te narator
bezuspijeno pokuava sprijeiti Tylerov teroristiki napad. Iako je narator na kraju filma smrtno

13
ranjen, on pokuava preivjeti i film zavrava nedoreeno to se tie naratorove borbe s Tylerom
tj. njegovom podvojenom linosti.

Iako Fight Club nije ostvario komercijalna oekivanja, te su filmske kritike bile
podijeljene, film je zbog svoje tematike svrstan meu najkontraverznije filmove 1999. godine.
Takoer, film je naznaio prekretnicu u ostvarenju vizualnoga stila zahvaljujui inovativnosti i
domiljatosti redatelja Davida Finchera.

Autor romana Chuck Palahniuk izjavio je kako tematski Klub boraca, predstavlja teku
satiru koja pokuava na mraan, komian i nadrealan nain opisati svijet ljudskih pogreaka u
vrijednosnom sustavu. Film takoer pokuava kritizirati ljudsku potrebu za dostizanjem
bespotrebnih materijalnih stvari koje danas zamjenjuju naalost potragu za duhovnim mirom i
sreom.

14
 5.2. Green Street Hooligans (2005.)

Green Street Hooligans (Huligani) je sportska drama iz 2005. godine koja je dostigla
svoju popularnost zahvaljujui scenaristici i redateljici Lexi Alexander. Film se bavi tematikom
nasilja koje je naalost esto prisutno u dananjem svijetu sporta, posebno nogometa. Nositelji
glavnih uloga su Elijah Wood i Charlie Hunnam. Priu filma osmislila je i razvila sama
redateljica na osnovu vlastitih ivotnih iskustava.

Radnja filma zapoinje upoznavanjem publike s glavnim likom Matt Bucknerom (Elijah
Wood) koji je student novinarstva na prestinom sveuilitu Harvard. Nakon to Matt lano
priznaje da je dilao drogu kako bi zatitio svoga cimera, on biva izbaen s sveuilita dva
mjeseca prije stjecanja diplome. Nakon toga, Matt odlui otputovati u London i posjetiti svoju
stariju sestru Shannon. Shannon je senzibilna mlada ena udana za markantnog Stevea

15
Dunhama; portvovnog oca njihovog sina Bena, ovjeka koji skrbi i o svom neobuzdanom
mlaem bratu Peteu Dunhamu (Charlie Hunnam), Mattovu vrnjaku i jednom od voa Elite iz
ulice Green; zloglasne navijake skupine nogometnog kluba West Ham United. Druei se s
Peteom, Matt ubrzo upozna njegove prijatelje, prilino agresivne mladie koji u borbi za svoj
klub ne preu ni od najgrubljeg nasilja. Matt sudjelovanjem u zajednikim huliganskim akcijama
nasilja stjee naklonost i potovanje Petea i njegovih prijatelja.
Uvid u svijet nogometnog huliganizma prikazan je na izrazito zanimljiv nain, kao i
injenica da je glavni lik Matt, spletom okolnosti zalutao meu takve ljude, no film naalost ne
daje odgovor na pitanje zato ti mladi ljudi rade to to rade, nego nam samo daje kritiku na takav
nain ivota.

Smatram kako film pokuava svojoj publici doarati da su pojmovi nasilja i sporta danas
naalost usko povezani i esto meusobno brkani, to na na neki nain film na kraju i uspijeva
objasniti svojim gledateljima smru jednih od glavnih likova. Iako je film doivio mijeane
filmske kritike uspijeno je uspio prenijeti poruku publici da svijet sporta i rivalstva su daleko
razliiti od nasilja koje je naalost danas meu mladim ljudima krivo protumaeno i sveprisutno
kako u svijetu sporta tako i u svakodnevnom ivotu mladih ljudi.

16
5.3. Trainspotting (1996.)

Trainspotting je popularna drama iz 1996. koja se nalazi u redateljskom opusu Dannya

Boylea. Glavne uloge filma su Ewan McGregor, Ewen Bremner i Jonny Lee Miller. Film je
nastao po prii istoimenog romana autora Irvinea Welsha. Ideja i radnja filma prati grupu mladih
ljudi koji su ovisnici o heroinu te njihovom svakodnevnom sukobu izmeu ovisnosti i
suoavanja s posljedicama drogiranja. U prvi plan je stavljena zavisnost od heroina i prikazani su
svi pozitivni i negativni aspekti takvoga ivota. Radnja filma smjetena je u Edingburgh.
Glavni lik filma je Mark Renton (Ewan McGregor) koji pokuava dovesti u red svoj ivot
te zajedno s svojim prijateljima prolazi kroz svijet droge i posljedica koje ona nosi sa sobom.
Iako je Mark svjestan da vodi neuredan ivot i da je na rubu egzistencije on se nalazi u stalnom
sukobu izmeu vraanja na pravi put i svijeta droge zbog vlastite podlonosti drutvu u kojem
se nalazi. Njegova dva najbolja prijatelja su takoer narkomani; Sickboy, momak opsjednut
James Bondom, i Spad, bezazleni treber. Njima droga predstavlja nadopunu za sve ivotne
probleme i nedostatke. Nakon sukoba sa zakonom Mark ostavlja heroin i seli se u London, ali
mu se nedugo zatim prikljuuje ostatak ekipe koji ga polako, ali sigurno vraa putevima droge i
kriminala.

17
 Ovaj filmski projekt je tada bio unikatan zbog toga to nije iskljuivo posveivao panju
negatvinim aspektima zavisnosti kao to su kriminal ili bolesti ve je posvetio dovoljno panje
prikazivanjem oseaja prijatnosti i ugodnosti koju heroin stvara njegovom korisniku.
Moglo bi se zakljuiti kako Trainspotting svojoj publici pokuava na surov i pomalo
surealan nain pribliiti i pokazati kako jedan mladi ivot moe biti uniten zahvaljujui drogi i
loem drutvenom okruenju.

18
5.4. Metastaze (2009)

Metastaze su hrvatski igrani film u reiji Branka Schmidta iz 2009. godine snimljen
prema romanu Ive Balenovia. Film tematizira teak ivot zagrebakog srednjeg stalea te
huliganstvo.
Radnja filma prati ivot etvorice kvartovskih prijatelja koji imaju poprilino teak ivot.
Filip je bivi narkoman koji se tek vraa iz komune u panjolskoj te pokuava ostvariti pozitivan
odnos s roditeljima te poeti zaraivati za ivot. Kizo je kronini alkoholiar koji ivi s majkom i
najvaniji dogaaj u ivotu mu je odlazak u lokalni kafi i drutvo konobarice u koju je potajno
zaljubljen te posjeta Dinamovih utakmica u drutvu Krpe. Naime, Krpa je huligan te bivi
sudionik Domovinskog rata sklon nasilju, najvie prema svojoj eni. On je svojevrsni voa
etvorke glavnih junaka ovog filma. Dejo je narkoman kojemu je otac Srbin te je zbog toga esta
meta Krpinog verbalnog napada.
Film poinje Filipovim dolaskom iz komune u panjolskoj. Nakon povratka doma,
Filipovi roditelji ele da nae posao kako se ne bi vratio starim narkomanskim navikama.
Ponovno se sastaje sa svojim kvartovskim prijateljima. Krpa i Kizo idu zajedno na Dinamove
nogometne utakmice. Krpa je sklon nasilju i tue svoju enu bez ikakva razloga. Ekipa izlazi
zajedno te, nakon jednog izlaska, Krpa tjera Deju poljubiti Oltar Domovine nakon to je
uvrijedio Republiku Hrvatsku. Ubrzo, Kizo umire zbog trovanja alkoholom. U potrazi za
novcem, Dejo i Filip odlaze provercati heroin iz BiH, sve pod krinkom posjete Dejinim
roacima. Nakon to im taj plan propadne, Filip ostaje duan novce lokalnim kriminalcima te
novac odluuju skupiti pljakom banke. Ipak, Filip bjei u inozemstvo, a Krpu uhiuje policija
nakon Dejine greke.
Glavni junaci razgovaraju zagrebakim slengom. Bjei se od do tada popularnog
krleijanskog govora. Lako je dostupan obinim gledateljima i ne prijeza se od preestog
psovanja. Glumci su sjajno odradili svoje uloge. Krpu glumi Rene Bitorajac koji je sjajno
doarao zagrebakog huligana i nasilnika s prolou u Domovinskom ratu. Iako smo ga do tada
uglavnom gledali u kominim ulogama, sjajno se predstavio na ovaj nain. Franjo Dijak glumi
Filipa koji se ini prilino melankolian, ali mu lako pukne film. Tunog i nesretnog pijanca
Kizu glumi Filip Ugrina, a pomalo simpatinog i dobroudnog narkomana Deju Rakan

19
Rushaidat. U ostalim ulogama se pojavljuju: Ivo Gregurevi kao Filipov vjeno nezadovoljan i
namrgoen otac, Ljiljana Bogojevi kao Filipova paljiva majka, Jadranka oki kao Krpina
zlostavljana ena, Predrag Vuovi koji glumi Dejinog oca... Iako je Srbin, Dejin otac pretjerano
pria srpskim izrazima za nekog tko godinama ivi u Zagrebu. To je moda komunikacijski i
najvea pogrjeka redatelja i scenarista.
Najvea pogrjeka u ovom filmu je svakako nepravilno shvaanje poruke ovog filma.
Mnogi e rei kako ovaj film promovira narkomaniju, huliganstvo, pijanstvo, pljakanje i
nacionalizam. To, naravno, nije istina. Sva etiri lana loe zavre, to svakako ne bi trebao biti
neiji cilj u ivotu. Ono to ovaj film eli, je dovesti mlade na pravi put, bez radnji koje su
prikazane u filmu.

20
5.5. ianje (2010.)
ianje je srpski film redatelja Stevana Filipovia premijerno prikazan 2010. godine.
Govori o usponu mladog matematiara meu lanovima skupine skinheada.
Glavni lik filma je srednjokolac Novica koji od trebera i uspjenog mladog
matematiara polako postaje voa lokalne skinhead skupine. Vuk je skinhead te Noviin prijatelj
iz razreda, takoer spjean matematiar, ali ipak ne na Noviinoj razini. Iako ih, osim
matematike, ne spajaju isti interesi, Vuk Novicu polako uvlai u svijet nacizma i skinheada.
Novica je mladi matematiar koji radi pod budnim okom svog profesora i mentora kako
bi bio najbolji na natjecanjima iz matematike. Na jednom takvom kolskom natjecanju Novica
tajno pomogne svom kolegi Relji te ih obojicu izbacuju s ispita. Kako bi mu se zahvalio, Relja
Novici pokazuje svoj svijet. Relja je mladi skinhead koji ide na utakmice lokalnog nogometnog
kluba Radnik (aluzija na beogradski nogometni klub Rad koji je poznat po svojim desniarski
nastrojenim huliganima). Na jednoj takvoj utakmici protiv Novog Pazara Novica dobija batine
od policije branei Relju. Malo- po malo, Novica upada u Reljino drutvo te se zaljubljuje u
Reljinu djevojku, svoju prijateljicu iz djetinjstva. Postaje opsjednut rasnom istoom i nacizmom
te ita Mein Kampf i s Reljom postaje miljenik desniara, akademika Hadi-Tankosia.
Vraajui se doma s ekipom, Novica nasilno ubija mladog Roma, a ekipa se obvezuje da nee
izdati Novicu. Sluaj ubojstva poinju voditi inspektor Milutin i inspektorica Lidija koja
pokazuje svoje osjeaje prema Novici nakon to ga je osumnjiila za nekoliko nacistikih akcija
koje je poinio sa svojom ekipom. Nakon to su zatvorili u pritvoru, Relja priznaje krivicu i bjei
iz drave, dok Novica od perspektivnog mladia postaje huligan i nasilnik.
U filmu se na poetku pria knjievnim srpskim jezikom, ali se postepeno, prikazujui
skinheade poinje prikazivati beogradski sleng. Tema filma je sasvim realna i, naalost, esta na
naem podruju. Teak period odrastanja, perspektivan mladi pretvara u huliganstvo i nonu
moru. Odvaja se od oca s kojim ivim, svoga najboljeg prijatelja i bratia te od profesora koji ga
kasnije pokuava seksualno zlostavljati na to ga je Novica pretukao. Najvea zamjerka filmu je
to Novica olako ostavlja svoj dosadanji ivot trebera te za svega desetak dana usvaja skin-nazi
ideologiju. Takoer, za nekoliko dana postaje voa skinheada te njihov najbrutalniji lan. Iako su
takva deavanja esta na naem podruju, ipak u filmu ima pretjerivanja u nekim radnjama.
Ulogu Novice tumai Nikola Rakoevi. Film je sniman nekoliko godina, stoga je Nikola
morao dosta promjeniti fiziki izgled i od uplaenog trebera kovrdave kose postati

21
samodopadni skinhead obrijan do glave. Sve te godine transformacije su bile potrebne kako bi se
snimila radnja u rasponu od nekoliko mjeseci. Relju glumi Viktor Savi, koji pak nije morao
tako radikalno promjeniti izgled jer cijelo vrijeme glumi skinheada. Nataa Tapuskovi i Nikola
Kojo glume policijske inspektore, a Dragan Mianovi Noviinog profesora matematike.
Film je naiao na velike kritike filmskih strunjaka. Najprije zbog prebrze tranforacije
Novice. Ocijenili su, takoer, kako je film prebrutalan te da promie nasilje i nacizam te da su se
poneki mladii ugledali na glavne junake filma. Poruka filma je bila supotna, zatititi mlade od
loeg utjecaja drutva te nacizma i huliganizma.

22
5.6. Parada (2011.)

Parada je crnohumorni film u zajednikoj srpsko-hrvatskoj koprodukciji redatelja Srana

Dragojevia iz 2011. godine.
Glavni likovi su srpski homofob i ratni veteran Limun te gay par Radmilo i Mirko. Oni
uz pomo hrvatskih, bonjakih te albanskih homofoba i ratnih veterana te ostalih lanova LGTB
zajednice pokuavaju u miru sprovesti gay paradu u Beogradu. Na njihov put e im stati huligani
predvoeni Limunovim sinom Vukom te korumpirani policijski inspektor Kecman.
Limun je veteran iz ratova u Hrvatskoj, BiH te na Kosovu. Ratni je profiter te ivi
raskalanim ivotom s mlaom enom Biserkom u beogradskom predgrau. U loim je
odnosima s bivom enom Tamarom te sinom Vukom, voom beogradskih huligana. Mirko je
organizator vjenanja koji radi na Limunovom i Biserkinom skoranjem vjenanju. Njegov san
je slobodno odravanje gay parade u Beogradu. U tome mu potporu daje ivotni partner
Radmilo, veterinar koji jednom prilikom spaava ivot Limunovom voljenom psu eeru te mu
se zbog toga Limun eli oduiti. Na Biserkino ucjenjivanje, zakleti homofob Limun odluuje
zaititi paradu pomou svoje zatitarske tvrtke. Kada njegovi partneri odbiju sudjelovati u
takvome poslu, Limun je primoren potraiti pomo od svojih nekadanjih ratnih neprijatelja te
kasnije poslovnih suradnika Hrvata Roka, Bonjaka Halila te Albanca Azema. Oni za velike
novce odluuju zatititi sudionike gay parade te lanove LGTB udruge nizom kominih situacija
pripremaju za to sigurnije odravanje parade. Na njihovom putu im stoje huligani te inspektor
Kecman koji ne eli pruiti policijsku pomo u organizaciji parade te ak alje svoje ljude da
isprebijaju Limuna i tako ga odgovore od parade, ali to jo vie motivira Limuna te se parada
ipak odrava uz veliko nasilje te Mirkovu traginu smrt zbog posljedica prebivanja od strane
huligana. Na kraju filma se pokazuju dokumentarne scene iz parade odrane 2011. godine koja
ipak nije bila toliko tragina i nasilna.
Ulogu Limuna tumai Nikola Kojo, Roka Goran Navojec, Halila Dejan Aimovi,
Azema Toni Mihajlovski, Radmila Milo Samolov, Mirka Goran Jevti, a Biserke Hristina
Popovi. Film je bio veliki kino hit s preko 150000 gledatelja irom bive Jugoslavije. Na
komian nain prikazuje tunu priu huliganstva i homofobije. Kritiari ovog filma su se
osvrnuli na, navodni, utjecaj gay lobbyja kako bi se LGTB zajednica prikazala u to pozitivnijem
svjetlu. Velik utjecaj na mlade, ovaj film je ostvario i pomou pjevaa popularnog beogradskog

23
benda Elitnih Odreda Relje Popovia koji se prvi puta okuao na filmu ulogom Limunovog sina
Vuka, voe beogradskih huligana, koji ipak na kraju filma prelazi na stranu svoga oca. Mnogi su
mu zamjerili to nije dobro preao put od teen zvijezde u stvarnom ivotu do huligana na filmu.
Film je imao pozitivan utjecaj na publiku jer se na sasvim nesvakidanji komini nain prikazalo
stanje na koje moramo obratiti pozornost. Mnogi su tada podrobnije poeli pratiti zbivanja te su
neke slijedee parade odrane bez velikih incidenata poput ubojstava.

24
5.7. Fine mrtve djevojke (2002.)

''Fine mrtve djevojke'' hrvatsko je filmsko ostvarenje redatelja Dalibora Matania, koje je
izalo u kinima 2002. godine. Sami film tematizira lezbijsku ljubav, malograansko licemjerje,
nasilje nad manjinama, pobaaj, prostituciju i PTSP. 13

Pria prati dvije djevojke, koje su u tajnoj ljubavnoj vezi, te se doseljavaju u jednu
sasvim obinu zagrebaku zgradu kao podstanarke. Naizgled miroljubivi susjedi, nakon to
tijekom vremena doznaju za njihovu tajnu ljubavnu vezu, pretvaraju se u neto sasvim suprotno,
to je i kulminiralo na kraju smru jedne od njih. U glavnim ulogama su Olga Pakalovi i Nina
Violi. Cijeli film proet je odreenom hladnoom jer je sama pria tog filma u to vrijeme bila
ok za hrvatsku filmsku industriju, pa i samu javnost.

Ljubavnu idilu tajne lezbijske veze izmeu Ive (Olga Pakalovi) i Marije (Nina Violi)
naruava njihova gazdarica Olga (Inge Appelt) nakon to je sluajno uetala u stan i zatekla ih u
ljubavnom inu. Gazdarica svoju sreu i namjeru da oeni svog sina za jednu od njih mijenja u
totalno drugu sferu: mrnju i stereotipno ponaanje prema ljubavnoj vezi Ive i Marije. Svaki od
ostalih susjeda je imao svoju prljavu tajnu koje su otkrivane jedna po jedna tijekom cijelog filma.
Jedan je susjed drao truplo svoje mrtve ene u stanu samo da moe dobivati njezinu veliku
mirovinu. Bivi branitelj, koji pati od PTSP-a, mrzi sve ljeviare, Srbe i ostale koji nisu
domoljubi, putajui pjesme Marka Perkovia Thompsona u sitne none sate, uznemiravajui
svoje susjede u zgradi, a pritom nije ni bio svjestan da mu je ena svako malo ila abortirati kod
doktora koji je na tavanu zgrade imao privatnu kliniku. Kod tog doktora su ponekad dolazile i
asne sestre. Gazdariin sin Dalibor (Kreimir Miki), uz odobrenje i poticanje svoje majke,
siluje Ivu. Iva na kraju ipak prizna Mariji koja ga, uasnuta njegovim inom, u tunjavi sluajno
ubije. Ljutita gazdarica die na noge cijelu zgradu. U naguravanju jedan od susjeda gurne Mariju
niz stepenice, koja je na licu mjesta preminula. Sve se to odvija kroz retrospektivu njezine bive
djevojke Ive, koja je zapoela novi ivot s mukarcem te dobila dijete. Gazdarica je bila uvjerena
da je Ivino dijete dijete njezinog sina te ga je otela. Gazdariin tihi i povueni mu na kraju filma
ubija svoju enu i dijete vrati njegovoj majci.

13
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Fine_mrtve_djevojke, pruzeto 11.04.2015.)

25
 Redatelj filma Dalibor Matani, u jednom od svojih intervjua vezanih za film, izjavio je
da je svoju ideju same netolerancije prema neemu mogao prikazati na primjeru crnaca, idova
ili nekih treih, no ipak je odabrao lezbijke jer je tada (a i danas) odnos ljudi prema svakom
obliku homoseksualnosti bio zanimljiv pokazatelj neuviavnosti, tj. najvie primitivizma.
Upravo pogrdni nazivi i psovke, koji su bili usmjereni prema lezbijkama, bili su pokreta u glavi
redatelja koji je napravio jedno od remek-djela hrvatske filmske kinematografije. 14

Svaki od stereotipa prikazanih u filmu ima svoju priu koju bi svaki gledatelj trebao
''upiti'' u svoj mozak i potaknuti ga na dubinsko razmiljanje. Ve pri samom poetku filma,
scena u kojoj su nepoznati poinitelji privezali pripadnika romske nacionalnosti za tranice
pruge, pokazuje velike predrasude prema samim Romima. Da nije bilo eljeznikih slubenika,
Rom bi i poginuo. Redatelj je tu fino uklopio kakav stav veina ljudi ima prema Romima, ali i
sposobnost da se takav in mrnje i realizira. Morbidnost susjeda umirovljenika koji je drao
truplo svoje ene samo zbog dobivanja njezine mirovine poseban je sluaj. Iako je Hrvatska jo
uvijek bila u demografskoj tranziciji na poetku 21. stoljea, sluajevi kao to je ovaj bili su
sasvim nepoznati za nae krajeve. Takve stvari su se ba mogle zamisliti u nekom filmu, koje je
ovaj film i prvi put prikazao. Vjerovalo se da se takve stvari ne dogaaju, ali su ipak bile jako
diskretne i nepoznate iroj javnosti. Sluaj ginekologa koji je imao privatnu radnju u potkrovlju
zgrade nije neto nepoznato iroj javnosti. Sluajevi ilegalnih abortusa dogaaju se svakodnevno,
a o tome e se kroz idui film neto vie govoriti.

14
(http://www.popcorn.hr/recenzije/view/277/, preuzeto 11.04.2015.)

26
 Poster filma Fine mrtve djevojke
Sve u svemu, izlazak filma Fine mrtve djevojke u to vrijeme savreno je potaknuo iru
javnost da se zapita u kakvom okruenju ivi i da je sve samo naizgled savreno. Glumaka je
postava bila vrlo jaka i zorno je predoila svaku scenu. Upravo to to se radnja odvijala u sasvim
obinom gradskom naselju dobilo je na jaini zbog toga to veinom susjedski odnosi u velikim
gradovima nisu toliko intimni kao u manjim sredinama.

5.8. Ljudoder vegetarijanac (2012)

''Ljudoder Vegetarijanac'', jo jedan u nizu filmova jednog od najboljih hrvatskih

filmskih redatelja, Branka Schmidta, snimljen je 2012. godine, a govori o ivotu jednog
lijenika, Danka Babia (Rene Bitorajac) koji ivi dvostruki ivot i privatno, i na poslu. Sami
film ekranizacija je knjige Ive Balenovia u kojoj je Balenovi opisao tamnu stranu hrvatskih
bolnica. Iako film nije postigao neki veliki uspjeh, kao to je to bilo kod njegovog zadnjeg filma
''Metastaze'', upravo se Rene Bitorajac uspjeno prikazao u jednoj od svojih najboljih, ako ne i
najboljoj, filmskoj ulozi dotad. 15

Radnja filma veinom se odvija u fiktivnoj klinikoj bolnici Iktus, gdje je dr. Danko
Babi, zaposlen kao uspjean ginekolog u najboljim godinama. Cijenjen kao vrhunski strunjak,

15
(http://www.ravnododna.com/ljudozder-vegetarijanac-sokantno-slab-film/, preuzeto 11.04.2015)

27
nitko ne bi ni pomislio to Babi zapravo radi. Vrenje ilegalnih abortusa raznih prostitutki,
lairanje medicinskih nalaza i kartona, operacije u kojima je uzimao zdrave jajnike, pranje
novca, i jo mnogo toga inilo je njegovu pravu svakodnevnicu. Svoje fustracije lijei svirajui
bubnjeve na pjesmu ''Program tvog kompjutera'' jugoslavenske eletro pop grupe Denis & Denis,
''bildajui se'', te jedui velike koliine vegeterijanske hrane. Svoje ilegalne poslove vodi s
najboljih prijateljem i policijskim korumpiranim inspektorom Ilijom (Leon Luev). Iako je svoj
ivotni poziv zapoeo vrlo pravedno i prema zakonu, laki novac, droga i ene bile su motor koje
su promijenile Danka i bacile ga u mreu kriminalnog miljea. Svoje abortuse vrio je u pauzama
tijekom posla, bacajui mrtve fetuse u muki WC bolnice, to je jednda od prilino degutantnih
scena u filmu. Svoj posao proirio je na dilanje droge, klaenje na ilegalne borbe pasa, pa i
lairanje medicnskih nalaza da izvaene organe nakon operacije proda na crno trite. Tu se
pokazuje i tamna strana hrvatske policije. Inspektor Ilija, Dankov prijatelj, bavi se preprodajom
droge, organiziranim kriminalom, a jedna od krucijalnih situacija u filmu jest organiziranje
ilegalnih pobaaja prostitutki i ljubavnika raznih ministara i politiara hrvatskog vrha. No, ipak,
na kraju filma, pravda dolazi na svoje i obojica zavravaju kako su i zasluili. Smru i iza
reetaka.

Iako produkcija filma i nije bila toliko uspjena kao i kod redateljevog prijanjeg filma,
ipak je dobio dosta filmskih nagrada na dravnom nivou. Samim scenama u filmu ira javnost
bila je okirana i zapitala se to se to jo, ili moda ak zapravo, dogaa u bolnicama i raznim
klinikama irom Lijepe Nae. Upravo sama knjiga Ive Balenovia bila je samo pokreta neeg
to e se kasnije ekranizirati i nekako zorno doarati mranu stranu hrvatskog zdravstva. U filmu
imamo i obine lijenike kirurge koji poteno i pravedno obavljaju svoj posao, pa Danko njima
preputa sve one operacije od kojih nema nikakve financijske koristi.

28
 Poster filma Ljudoder Vegetarijanac

Prikaz glavnog lika, Danka Babia, vrlo je poseban, ali i malo stereotipan na neki nain. Upravo
zbog samog, pomalo, grubijanskog izgleda, lik Danka Babia nije 100% upeatljiv i pamtljiv. Da
je prikazan moda kao uglaeni gospodin u odijelu koji na najdiskretniji mogui nain obavlja
svoje mutne radnje na poslu, i u slobodno vrijeme, moda bi se svaki od gledatelja zapitao to
njihovi osobni doktori zapravo rade, i potakli bi ih na sumnju. Jer, svako malo kroz sve medije se
uvijek moe vidjeti neka pria iz hrvatskih bolnica, ali s tunim krajem. Nemarnost lijenika,
este pogreke tijekom operacije ili poroda, sam pristup i ponaanje pacijentima, samo su neke
od kljunih faktora koji prikazuju onu drugu, mranu stranu. 16

5.9. Broj 55 (2014.)

16
(http://www.vecernji.hr/prekinimo-sutnju-majke-iz-cijele-hrvatske-dijele-strasna-iskustva-s-poroda-976702,
preuzeto 11.04.2015)

29
 Prvi pravi ratni akcijski hrvatski film ''Broj 55'', mladog redatelja i glumca Kristijana
Milia, snimljen je 2014. godine, a radnja se odvija prema istinitom dogaaju iz 1991. godine,
pri samom poetku Domovinskog rata. To je prvi u nizu akcijskih filmova koji bi prikazivale
najvanije bitke u Domovinskom ratu. Prvo prikazivanje bilo je u pulskoj areni u sklopu Pulskog
Filmskog festivala, 20. srpnja 2014. Osam nagrada je osvojeno, meu kojima i najvanija, Velika
zlatna arena za najbolji film. 17

Radnja prati dvadesetak dobrovoljaca, koji poetkom jeseni 1991. godine odlaze u
izvianje malog sela Kusonje, blizu Pakraca. U malom improviziranom oklopnjaku ulaze u selo,
te padaju u zasjedu etnike vojne postrojbe. Borei se skoro 24 sata u jednoj od kua s brojem
55 u glavnoj ulici u selu, na kraju ipak izgube bitku protiv nadmonije i brojnije etnike vojske,
koju je boljom vojnom opremom opremila Jugoslavenska narodna armija. U najobinijoj
obiteljskoj kui tih dvadesetak hrvatskih dobrovoljaca iz sata u sat mukotrpno se borilo protiv
nekoliko naleta etnikih ratnih snaga i uspjelo izdrati skoro 24 sata.

Iako se na poetku sela inilo da je situacija sasvim dobro i da nee biti nikakvih
problema, vidjelo se da su protivnike snage planirale pobijediti tih dvadesetak dobrovoljaca.
Stoer u Bjelovaru pokuao je djelovati odmah koliko je mogao, pa su poslali tim od desetak
specijalaca da se provuku kroz selu i pokuaju izvui to vie ljudi, no ni to nije bilo uspjeno.
Uz par gubitaka, tijekom noi su se uspjeli probiti do kue u kojoj su se hrvatski dobrovoljci
mukotrpno odupirali neprijatelju. Jedan od tih specijalaca probio se do kue i ostao tamo do
kraja, u pokuaju da ubije to vie neprijatelja, no idue jutro ipak umire zajedno sa svojim
suborcima koji su bili zatoeni. Tim specijalaca se zbog uestalih napada morao povui pa nisu
uspjeli spasiti nijednog ovjeka. Idue jutro, koristei teko naoruanje, etnici uspiju probiti zid
kue i jakim napadom onesposobiti obranu te kue. Svih dvadesetak trupala je dodatno izgaano
metcima iz kalanjikova, a one koji su bili pred smru, zaklani su od strane etnikog vojvode.
Upravo je to zadnja scena filma, a ujedno i najokantnija u cijelom filmu.

17
(http://www.vecernji.hr/film/broju-55-kristijana-milica-osam-zlatnih-arena-952611, preuzeto 11.04.2015)

30
 Upravo zbog toga to je film vjerna rekonstrukcija realnog dogaaja, ima jako malo scena
koje bi pokazale tko su zapravo ti ljudi koji su neslavno poginuli. Ovako su se znale minimalne
informacije o svakom od njih. Od nadimka, branog statusa do toga koliko je dotad bio u ratu.
Naglasak je ipak stavljen na samu akciju te prikaz istreniranosti i sposobnosti hrvatskih
dobrovoljaca u ratu.
Branko Schmidt, jedan od glavnih urednika serijala akcijskih filmova o Domovinskom ratu,
rekao je da je ovo tek prvi u nizu od est filmova. HRT je sam pokreta cijelog ovog projekta i
naglasak je stavljen na objektivnu rekonstrukciju odreenih bitaka u Domovinskom ratu.

Poster filma Broj 55

Moe se rei da je ovaj film vrlo zorno pokazao svu teinu samog ratovanja, a dodatne
emocije ine upravo zbog toga to je taj dogaaj bio dio neeg to. Vrlo je bitno i to da je
prikazano kako je veina Jugoslavenske narodne armije ipak vie pomagala srpskoj strani, no
ipak, na kraju svega, Hrvatska vojska je prevladala svog neprijatelja i obranila svoju domovinu.
Upravo zbog toga treba se cijeniti ovakav film pa da i generacije koje dolaze budu upoznate s
dogaajima blie neslavne hrvatske povijesti.

31
6. ZAKLJUAK

Kao to se moglo vidjeti kroz ovaj seminar, film kao umjetnost vrlo je sloen pojam upravo zbog
toga to objedinjuje vie umjetnosti odjednom. Upravo karakteristike kao to su prianje pria
(narativnost), stvaranje slika (vizualnost), glazba ili dramska situacija ine film posebnom
vrstom komunikacije. Film moe prikazati neto ba onako kako tono izgleda, ali uz pomo
raznih pomagala, dananje moderne tehnologije ili raznih naina snimanja moe dodati neto
sasvim novo i drugaije, to je samo filmu svojstveno.

U nekim filmovima utjecaj pojedine od tih umjetnosti moe biti previe naglaen. Primjerice, u
glazbenim spotovima koje naroito mladi vole gledati zbog dobre glazbe, moe se uoiti
nastojanje da odreeni prizor u spotu izgleda lijep, kako bi rekli, poput slike. To esto zna biti
naglaeno i zna iskakati iz samog spota. Isto se dogaa i kod filma. Stvari poput sadraja, glume,
ili neeg treeg znaju odvui pozornost pa se film nekad moe i pogreno procijeniti.

Svaki od ovih recenziranih filmova na svoj je unikatan nain ispriao odreenu priu. Od Kluba
Boraca, koji je na vrlo poseban nain prikazao materijalizam, konzumerizam te u kakva sve
psihika stanja moe individua pasti, zatim Parada koja je prikazala kako i na koji nain ive i
funkcioniraju osobe homoseksualne orijentacije na podruju Balkana, tonije u Beogradu, te
kako se bore sa svim stereotipima o njima, do filmova kao to su Fine Mrtve Djevojke ili
Ljudoder Vegetarijanac gdje do izraaja dolaze one mrane strane ljudi gradske populacije, od
obine radnike klase, pa sve do uglednih doktora i policijskih viih inspektora.

32