Professional Documents
Culture Documents
Makroekonomija EU Skripta
Makroekonomija EU Skripta
Makroekonomija EU Skripta
Definicija globalizacije
-faza kapitalizma, novi nain razmiljanja, internacionalizacija(prekogranini odnos zemalja, rast
meunarodne razmjene i neovisnosti)
- veliki i znaajni tokovi trgovine i kapitalnih investicija izmeu zemalja
-vei broj pouka, ideja i inovacija
Prednosti G:
- otvaranje neko izoliranih zemalja i neotkrivenih trita
- svjetski BDP poveao se 6 puta od 1950.g.
- izvoz je porastao 30 puta
- realni prihodi u zemljama u razvoju su vei za 50%
- stopa siromatva u Aziji je prepolovljena u zadnjih 20.g.
Rizik G:
- nisu sve zemlje u stanju iskoristiti prednosti koje se nude
- pokretljivost kapitala rizik od gubitka povjerenja i ranjivost slabih fin sustava
- lakoa elektronskog prijenosa pranje novca i poveanje kriminala
- rast elektronskog novca - prekogranine nesuglasice oko oporezivanja i prisvajanja nadlenosti
- velik broj meunarodnih spajanja i saveza zahtjeva nove definicije relevantnog trita kako bi se
ustanovilo dali postoji monopolska mo
Dali su se pod utjecajem G naslijeene nejednakosti unutar zemalja poveale ili smanjile?
- najvee smanjenje broja siromanih postignuto je u istonoj i junoj Aziji(500 miljuna iz te dvije regije)
- znaajno se smanjio broj ekstremno siromanih ljudi u Kini i Indiji dok je udio siromanih ak
porastao ili se sporo smanjuje u mnogim zemljama Afrike, Latinske Amerike, Istonoj Europi i
Sredinjoj Aziji
- ja bi rekao pola pola
STVARANJE INTEGRACIJA
proces prilagodbe svake nove zemlje novom integriranom podruju zahtijeva efikasnu
ekonomsku politiku nove lanice
ekonomski teoretiari istiu da koristi integracije za zemlje lanice mogu imati i neeljene
uinke izvan podruja integracije, zbog uinka trgovinske diverzije (kako ju je Viner nazvao)
1
pitanje prirode te integracije i njezinih ciljeva, zbog ega slobodne , nezavisne i samostalne
drave trebaju rtvovati znaajan dio nacionalne suverenosti u cilju stvaranja integracije s
drugim zemljama slinih interesa
integracija izmeu zemalja ima openiti cilj ostvariti koristi za one zemlje koje ulaze u
integracije-
one mogu biti i politike, obrambene (integrirane zemlje troe manje sredstava za vojne
namjene) kao i socijalne
STUPNJEVI INTEGRACIJE
1. PODRUJE SLOBODNE TRGOVINE - suglasne da uklone sve carinske i druge zapreke
trgovini izmeu zemalja unutar zone slobodne trgovine, ali one nastavljaju sa vlastitim
nezavisnim politikama u pogledu trgovine sa zemljama ne-lanicama. Takva je integracija bila
EFTA (European Free Trade Area).
2. CARINSKA UNIJA - U tom obliku postoji slobodno kretanje roba izmeu lanica ali
postoji stoji jedinstven sistem ogranienja u trgovini sa zemljama ne-lanicama.
3. ZAJEDNIKO TRITE - kao i carinska unija, ima slobodnu trgovinu robama i uslugama
izmeu zemalja lanica, ali zadrava jedinstvena ogranienja na trgovinu sa zemljama ne-lanicama
Dodaje se i dozvola neogranienog kretanja kapitala, rada i poduzetnitva izmeu zemalja lanica.
- Europska unija proiruje se od skromnih poetaka sa Rimskim ugovorom iz 1957. godine, kada je
brojila est lanica na 15 zemalja lanica iz 1995. godine, s najnovijim proirenjem iz 2004. prvo na
25, a 2007. na 27 zemalja.
- Europska unija predstavlja najvii oblik ekonomske integracije, u kojoj su uklonjene sve zapreke
kretanju robe i faktora proizvodnje meu zemljama lanicama, postoji jedinstvena socijalna i
ekonomska politika, kao i injenica da su sve zemlje lanice prihvatile da im supranacionalna vlast
bude prisutna u izvrnom i legislativnom sektoru.
CARINSKA UNIJA
- stvorena 1968. godine sporazumom o zajednikoj vanjskoj carinskoj tarifi, ali nisu uklonjene ne-
carinske barijere izmeu drava lanica
-razlike u tehnikim standardima i kontroli kvalitete, razliiti zdravstveni i sigurnosni standardi te
razliite porezne stope
-sredinom 1970-ih inilo se da je ideja zajednikog trita neostvariva, jer su zbog recesije zemlje
lanice ponovno poele tititi svoja nacionalna trita
JEDINSTVENO TRITE
- 1984. godine Francuska i Njemaka odluile su ubrzati smanjenje kontrole na granicama i u
lipnju 1985. prikljuile su se zemljama Beneluksa potpisivanjem Schengenskog sporazuma kojim
su uklonjene kontrole na granicama
- taj je sporazum stupio na snagu u sijenju 1990., iako su planovi kasnili zbog problema
uspostave kompjuteriziranog Schengenskog sustava - Sporazumom iz
Amsterdama 1995.godine,i druge zemlje potpisnice (Italija, Grka, Portugal i panjolska) su
uklonile sve kontrole carina i putovnica
- unutar Schengenskog podruja omoguena je slobodna cirkulacija ljudi, uz primjenu zajednike
politiku prema azilantima i reima viza
- institucije Zajednice postale su odgovorne za nova podruja, koja nisu bila pokrivena Rimskim
ugovorima, poput zatite okolia, istraivanja i razvoja te regionalne politike
tubene zahtjeve rjeava Europski sud pravde (Court of Justice), koji je dobio nove obaveze,
a osnovan je Sud prve instance Prvostupanjski sud (Court of First Instance) s ciljem da
razmotri sporne sluajeve i olaka teret Suda pravde, kao i Revizijski sud
legalni status sastancima efova vlada lanica, pod egidom Europskog savjeta, a dodatnu je
snagu stekao i Savjet ministara i Europski parlament
SEA je konano formulirala da su ekonomska i monetarna unija ciljevi EU, koji promoviraju
koheziju lanica, to je kolokvijalni termin u EU za smanjivanje jaza izmeu bogatih i
siromanih dijelova EU, ime valja eliminirati situaciju koja se meu ekonomistima poela
nazivati Europa dvije brzine (two-speed Europe)
Najoitije barijere jedinstvenom tritu bile su carine i kontrola na granicama, koje su bile na
snazi unutar internih granica Zajednice, unato sporazumu o carinskoj uniji iz 1968
zemlje lanice su i dalje kontrolirale kretanje ljudi, a kontrola je naroito bila usmjerena na
ilegalna useljavanja
u toj fazi jo uvijek su nacionalne politike odreivale visinu poreza na dodanu vrijednost,
troarina na alkohol, duhan i luksuzne proizvode, zahtijevale primjenu razliitih zdravstvenih
standarda u praksi, kontrolu zabranjenih proizvoda te traile spreavanje irenja biljnih i
ivotinjskih bolesti
3
Utjecaj integracija
-ideja da bi se suverene zemlje udruile i formirale u jedinstvenu ekonomsku cjelinu nije nova
-prvi primjeri zabiljeeni su u Europi prije vie od stotinu i pedeset godina (Zollverein u
Njemakoj), dok je moderni pristup regionalnim integracijama poeo nakon II svjetskog rata, s
ciljem ubrzavanja obnove ratom razorenih europskih gospodarstava i eljom da se nadvladaju
problemi ekonomske i politike dezintegracije koja je zadesila Europu tijekom tridesetih godina
-glavni ciljevi koje su iznosili protagonisti ekonomske integracije Europe svodili su se na uvjerenje
da e se stvaranjem proirenog trita ubrzati gospodarski rast, bre poveavati ivotni nivo
stanovnitva i smanjivati velike regionalne razlike u ivotnom standardu, a istodobno poboljati
status Europe u svjetskim politikim i ekonomskim odnosima
TROKOVI ZA ZEMLJE
KORISTI OD INTEGRACIJE
KREIRANJE TRGOVINE
ako zemlje 1 i 2 osnuju carinsku uniju, a zemlja 3 ostane van nje, suoavajui se sa 50% CET
(Common External Tariff), zemlja 1 uvozi proizvode iz zemlje 2 po cijeni 3
Slika 3.1 nam pomae objasniti te dobitke od proizvodnje, pretpostavljajui zbog
jednostavnosti elastinost krivulje ponude. Isto tako, utjecaji potranje se ignoriraju to se
pokazuje potpuno neelastinom krivuljom potranje zemlje 1
4
zbog carina od 50% zemlja 3 je postala nekonkurentna na tritu
pretpostavimo da je carina prije uspostave carinskog saveza bila samo 10%. Tada je zemlja 1
uvozila iz zemlje 3 jer su pripadajui trokovi uvoza bili 3.08 (2,80 + 10% carine), dok su
trokovi uvoza iz zemlje 2 bili 3,30 (3 + 10% carine)
kada se uspostavio carinska unija izmeu zemalja 1 i 2, a zemlja 3 je bila iskljuena, razmjena
se premjestila od dobavljaa s najniim trokovima u uniji izvan unije prema skupljem u uniji,
budui da zemlja 1 moe utedjeti 8p uvozom iz zemlje 2 gdje nema carina, umjesto iz zemlje
3 (koja i dalje plaa CET 10%) (vidi sliku 3.2.)
Potroake utede slika 3.2.
ukupni trokovi proizvodnje dobara unutar zemlje 1 su oznaeni podrujem ispod krivulje
ponude OABQ
ukupni trokovi uvoza iste koliine OQ iz zemlje 2 su OCDQ
razlika izmeu dva etverokuta pokazuje tednju resursa, ABDC
oito je da bi irenjem carinske unije koja bi obuhvaala zemlju 3 potroai imali vee koristi
jer bi to omoguilo dodatnu tednju resursa - etverokut CDFE
Stvaranje i skretanje trgovine (creation and diversion of trade )
5
novi element prikazan na slici 3.3 je poveanje potranje s Q2 na Q3, kao rezultat niih cijena
potroai su na potencijalnom dobitku i koristei koncept potroaevog probitka kao
predstavnika potroaeve korisnosti,ne ukljuujui njegove nedostatke, korist od potronje se
moe pokazati trokutom BEF
potroai su spremni platiti cijene prikazane uzdu krivulje potranje
korisnost koja proizlazi iz potronje koliine Q2-Q3 je prikazana podrujem BFQ2Q3, dok su
pripadni izdaci za to podruje EQ2Q3F
razlika izmeu ta 2 podruja je trokut BEF
kulturoloka raznolikost
Bilateralna/regionalna
U skladu s WTO-ovim multilateralnim pregovorima, EU zakljuuje bilateralne sporazume i kreira
specifine trgovinske mjere s treim zemljama i regionalnim podrujima. 121 zemlja je potencijalno
povezana s EU preko regionalnih trgovinskih sporazuma, uglavnom sklopljenim u 1990-ima.
Logika podloga mjerama EU za bilateralne sporazume
trgovinska ekspanzija i odreivanje pravila (WTO)
briga o razvoju i...
6
Sporazumi o slobodnoj trgovini s EFTA, EEA, Euromed, Mercosur (u pregovorima), Meksiko,
Juna Afrika...
Unilateralna
EU takoer implementira unilateralne mjere kao dodatni instrument trgovinske politike u interesu
razvoja i/ili politike stabilnosti u skladu s Unijinim kljunim politikim prioritetima:
General System of Preferences (GSP) klasini instrument za brigu o razvoju je dodjeljivanje
carinskih povlastica. GSP omoguuje bescarinski pristup uvoznim proizvodima iz beneficiranih
zemalja ili smanjenje carina ovisno o vrsti proizvoda i sporazumu koji je postignut s dotinom zemljom
Everything But Arms inicijativa (EBA). EBA je poseban sporazum GSP-a za najnerazvijenije zemlje.
EBA osigurava bescarinski pristup na uvoz svih proizvoda iz LDC-a bez ikakvih koliinskih
ogranienja, OSIM oruja i streljiva.
Asimetrine preferencije npr. za Balkan i Moldaviju, s ciljem osiguranja mira, stabilnosti, slobode i
ekonomskog prosperiteta u regiji.
7
mehanizam valutnih teajeva EMS temeljio se na ECU-u, kao denominatoru za utvrivanje
pariteta valuta zemalja lanica, s ogranienim fluktuiranjem sredinjeg deviznog teaja valute
sudionice, meusobno i u odnosu na ECU, a fluktuacije su iznosile +/- 2,25%
ako je na financijskom tritu ERM valuta imala tendenciju da se kree izvan odreenih
margina, od zemlje se oekivalo da intervenira, mjerama monetarne ili fiskalne politike kako bi
se teaj zadrao unutar margina
politika prilagodbe je imala tendenciju da bude simetrina: od zemalja se oekivalo da
pomognu jedna drugoj direktnom intervencijom na inozemnom tritu (kupnjom ili prodajom
valute, sve dok se teaj izmeu dvije valute ne vrati unutar margina)
ECU stupa na snagu u oujku 1979. godine
devizni teajevi bili su fiksirani, ali platna bilanca nije automatski odreivala monetarnu politiku
sve zemlje lanice Zajednice automatski su postale lnice EMS-a ali ne ERM-a
panjolska se prikljuila u ERM 1989. godine, Engleska u 1990. i Portugal u 1992, dok je
Grka odluila da ostane izvan.
iako je EMS pomogao da EU postigne rastuu monetarnu stabilnost, ipak je u mnogim
zemljama lanicama stabilnost na financijskom tritu i zatita od pekulativnih napada
odravana uz pomo kontrole kapitala.
8
est lanova Izvrnog vijea i guvernera sredinjih banaka Euro-podruja (12
guvernera u 2003. godini)
Upravnim vijeem i Izvrni odborom predsjeda predsjednik ECB-a, ili potpredsjednik u njegovoj
odsutnosti
Odgovornosti Upravnog vijea su:
- usvajanje smjernica i donoenje odluka nunih za osiguranje izvrenje zadaa
povjerenih Euro sustavu
- formuliranje monetarne politike euro-podruja
Izvrni odbor
Ope vijee
Ope vijee ECB-a ine predsjednik i potpredsjednik ECB-a te guverneri sredinjih banaka
svih zemalja (15 u 2003; 25 nakon proirenja 1. svibnja 2004)
To vijea e postojati tako dugo dok sve lanice ne prihvate euro kao svoju valutu
Ope vijee nije odgovorno za monetarnu politiku euro-podruja ve izvrava zadatke
naslijeene od Europskog Monetarnog Instituta (EMI) koje se i dalje moraju precizno izvoditi
dok sve lanice ne prihvate Euro
9
Meutim, moe doi do diskretne prilagodbe centralnog pariteta i, uz uvjet da su podrane
vjerodostojnim politikama, moe se njima uspjeno upravljati, ak uz snane tokove kapitala i
valutne pekulacije
Objavljivanje krajnje stope konverzije mnogo prije samog uvoenja eura je postupak u
stabilizaciji valute. To dalje doprinosi glatkoj konvergenciji ostalih valuta (npr. nominalne
kamatne stope).
10
Proraun EU
11
Drugo itanje u EP (kraj studenog prosinca) moe rezultirati sljedeim:
a)Usvajanjem prorauna veinom glasova lanova (tri petine glasova)ili
b) Odbijanjem apsolutnom veinom lanova i dvije treine glasova.
to je sljedee?
Nakon politikog dogovora u Vijeu, Europski Parlament treba odobriti financijski okvir u obliku
inter-institucijskog ugovora
Pravne baze trebaju biti finalizirane da odobre potronju iz godinjeg budeta
Komisija mora iznijeti sve programe za sredstva koja e se troiti od sijenja 2007.
12
Glavne su kategorije izdataka u proraunu:
1) zajednika poljoprivredna politika (CAP),
2) strukturni fondovi (ruralni razvoj, kohezijski fond, fondovi regionalnog razvitka),
3) unutranja politika,
4) vanjska politika,
5) administrativni trokovi
6) priuve i
7) pred-pristupna pomo dravama kandidatkinjama.
Ad 2) Strukturni fondovi.
Ekonomska i socijalna kohezijska politika- glavni zadatak u izgradnji Europe.
Cilj je smanjenje nejednakosti u visini dohodaka po stanovniku izmeu regija i zemalja,
poboljanje zaposlenosti, poticanje razvoja razliitih regija i zatita i unapreenje okolia uz
promoviranje politike odrivog razvoja. Strukturna politika EU usredotoena je na glavne
zadatke:
promovirati razvoj siromanih regija i poticati modernizaciju njenih ekonomskih
struktura
podupirati ekonomsku i socijalnu koheziju gospodarski zaostalih podruja
podupirati prilagodbu i modernizaciju obrazovanja i politike zapoljavanja.
Ad 3) Unutranja politika.
Na unutranju politiku otpadalo je 7,6% prorauna EU u 2004. godini. Iznos se poveavao od
5 milijardi u 1993. na 5,9 milijardi u 2000. primarno za razvoj internog trita da bi dosegao
8,7 milijardi u 2004.
EU je usvojila viegodinji program za istraivanje (1999.-2002.) s ukupnim proraunom od
15 milijardi s ciljem poveanja potpore projektima zajednike suradnje istraivakih centara,
poduzea i sveuilita iz razliitih zemalja-lanica.
Ad 5. Administracija
Ukupni operativni rashodi Europskih institucija u 2004. godini (plae, mirovine, zgrade,
oprema) iznosili su 6 milijardi eura ili 5% ukupnih izdataka. Institucije Unije broje oko 33 000
slubenika (od kojih oko 22 000 u Europskoj komisiji), vidljivo da se radi o ogromnom
administrativnom aparatu. U 2005. godini, zbog proirenja taj se broj poveava jo za 1 250
djelatnika.
Sustav vlastitih resursa je rezultat stalnih promjena originalnog sustava uvedenog 1970.
godine
1)tradicionalni vlastiti izvori - TOR (uglavnom carinske pristojbe koje prikupljaju zemlje-lanice u ime
Europske unije)
2)izvori temeljeni na porezu na dodanu vrijednost - PDV. Baza nacionalnog PDV-a je ograniena, gdje
je primjenjivo, na 50% bruto domaeg dohotka pojedine zemlje-lanice (GNI), kako bi se smanjio
regresivni uinak PDV-a. To u praksi znai zaokret od vlastitih izvora baziranih na PDV-u prema onim
izvorima temeljenim na dohotku (GNI), za zemlje na koje se odnose pravila ogranienja.
3)izvori temeljeni na bruto domaem dohotku -GNI. To je najznaajniji izvor. Nametnuta je jedinstvena
stopa u odnosu na GNI pojedinih zemalja-lanica. Nema posebnog ogranienja na tu stopu, osim
ogranienja vlastitih izvora koji ograniavaju ukupan iznos svih vlastitih izvora na maksimum od 1,24%
ukupnog bruto nacionalnog dohotka Europske unije.
POLJOPRIVREDA EU
Potpisan sporazum (Marrakesh 15. travnja 1994.): - mjere koje su predviene da smanje
protekcionizam.
Ukupna reforma politiki osjetljive svjetske trgovine moe se uspjenije provesti, ako se provede
reforma svjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima
Pristup tritu poljoprivrednih proizvoda: ureen prema reimu "samo carine"
Veina carina za poljoprivredne proizvode bit e sniena u prosjeku za 36% u sluaju razvijenih
zemalja te za 24% u zemljama u razvoju.
Sniavanje carina: u razdoblju od est godina u razvijenim zemljama, a vie od deset godina u
zemljama u razvoju
Sporazum o poljoprivredi (l.4)
lanice ne bi trebale zadrati, pribjei ili vratiti se bilo kojoj vrsti mjera za koju se trailo konvertiranje
u redovne carine
14
Total AMS -Total Aggregate Measurement of Suppport
Total AMS- instrument kojim se kvantificira agregatna vrijednost domae potpore ili subvencije koja se
izdvaja za svaki poljoprivredni proizvod.
Razvijene zemlje obvezale su se da e smanjiti ukupni AMS za 20% kroz est godina.
Za zemlje u razvoju obvezno smanjenje iznosi 13% za razdoblje od deset godina,
Najnerazvijenije zemlje nisu obvezne na bilo kakvo smanjivanje.
Domae mjere potpore s minimalnim uinkom na trgovinu iskljuene su iz obvezatnih smanjenja
Isto se odnosi i na direktne dohodovne potpore proizvoaima koje ne potiu proizvodnju
Osnovni cilj CAP-a: opskrbiti hranom Europsku zajednicu (samodovoljnost) i osigurati odgovarajui
standard ivota poljoprivrednog stanovnitva.
Poljoprivredna proizvodnja se udvostruila u minulih 40 godina, dok se broj zaposlenih u poljoprivredi
vie nego prepolovio.
Glavni problemi CAP-a:
visoke unutarnje cijene u EU
Sustav potpore poljoprivredi - poticao intenzifikaciju primijenjene proizvodne tehnologije.
Proizvodnja je rasla bre od potronje, pa je Europska unija postala neto suficitno podruje). Takav je
razvoj stvarao velike zalihe skupih poljoprivrednih proizvoda, ije je odravanje postalo sve skuplje
Financijska solidarnost
Dijeljenje trokove CAP-a meu zemljama lanicama i centralizacija nunih fondova
Kreiran je poseban fond - the European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF)
Garancijski dio fonda financira politike intervencije CAP-a, dok upravljaki sektor upravlja
fondovima namijenjenim za politike strukturne reforme
Zajednica je posebnu panju posvetila problemima regionalne nejednakosti u poljoprivrednom
sektoru zemalja lanica, povezanosti izmeu poljoprivrede i zatite okolia, kao i zatiti
ruralnih podruja od depopulacije
SAPARD mjere( Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development)
Prije procesa privatizacije u Hrvatskoj je bilo oko 400 drutvenih poljoprivrednih poduzea i
kombinata. Modeli transformacije u privatno vlasnitvo jo nisu sasvim razraeni .
1985 do1997. poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj smanjila se za ak
20% (odnos 1995-7 prema 1985-7).
Pad u stoarstvu - broj goveda smanjio se ak za 43%, a broj svinja za 35%.
Pad proizvodnje penice za 30% i kukuruza za 23% u istom vremenskom razdoblju svjedoi
kako je taj pad proizvodnje uzrokovan smanjivanjem inputa smanjio ponudu poljoprivrednih
proizvoda.
Rastui deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima
18