Znanstvene metode najiri i najsveobuhvatniji postupci u znanstvenom istraivanju

deskriptivna i kauzalna metoda

Znanstveni postupci kao pojedinani naini pristupa problematici unutar pojedinih

znanstvenih metoda postupci prikupljanja podataka

Tehnike koje se koriste u znanstvenom radu (niz statistikih tehnika koje se

upotrebljavaju pri obradi prikupljenih podataka)

1. Kriterij istraivanja: usmjerenost

a. Temeljna
b. Primjenjena
c. Razvojna (ukljuuju i akcijska)
TEMELJNIM (FUNDAMENTALNIM) istraivanjima postiu se nove spoznaje o osnovama
prouavanih podruja

Ne slue izravnoj primjeni u odgojno-obrazovnoj praksi

Najee se povezuju s temeljnim istraivanjima iz drugih znanosti te se tada u
njima ostvaruje interdisciplinarni pristup
PRIMIJENJENO (APLIKATIVNO) istraivanje slui postizanju novih spoznaja koje
prvenstveno slue ostvarivanju neke praktine svrhe odnosno cilja, polazei esto od
primjene rezultata fundamentalnih istraivanja

Odnose se na unapreivanje djelatnosti na nekom njezinom podruju

Preteno su to empirijska istraivanja, iako se esto javlja neempirijski udjel
RAZVOJNO istraivanje slui stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i
uvoenju ili poboljavanju novih postupaka i to na temelju znanstvenog istraivanja s
jedne i praktinog istraivanja s druge strane

Bitno je da je uvijek prisutna i znanstveno utemeljena terenska provjera

AKCIJSKA istraivanja predstavljaju varijantu razvojnih istraivanja jer se i u njima uvode
novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju njihove znanstvene provjere

1. Kriterij: longitudinalna i transverzalna istraivanja

LONGITUDINALNIM istraivanjem istrauju se odgojno-obrazovni fenomeni u dinamici
njihovog tijeka, razvoja, trajanja u vremenu

U TRANSVERZALNOM istraivanju istrauje se presjek pojave u odreenom trenutku

Elementi takvog presjeka mogu biti npr. lokacija, socijalno podrijetlo, spol i sl.
Nekim od istraivanja moe se pristupiti u kombinaciji obaju naina
Kod EMPIRIJSKIH (ISKUSTVENIH) istraivanja podaci se prikupljaju iz neposrednog
odgojno-obrazovnog rada ,a rjee u tzv. eksperimentalno-pedagokim
laboratorijima
NEEMPIRIJSKA (VANISKUSTVENA) istraivanja vre se izvan same prakse, preteno
na pismenim izvorima, tj. analizom dokumentacije
Istraivanja POVIJESTI ODGOJA I OBRAZOVANJA e najee prouavati razvoj
vlastite ustanove ili odgojno-obrazovnih ustanova, udruga i drugih organizacija iz
svojeg mjesta, ivote i djelatnosti najistaknutijih pojedinaca te struke i sl.
EVALUACIJSKA istraivanja istrauju uinkovitost ratliitih nastavnih postupaka,
metoda...

Prema svojoj pretenoj usmjerenosti mogu biti:

a. Formativna
b. Sumativna
se ustanove cjelokupni (sumarni) rezultati odgojno-obrazovne aktivnosti
METAANALITIKA istraivanja odgoja i obrazovanja analiziraju, usporeuju i procjenjuju
udio veeg broja istraivanja posveenih istom uem podruju

NARATIVNA istraivanja su istraivanja koja polaze od pripovijedanja osoba koja su

predmetom istraivanja

Kod STUDIJA SLUAJA radi se gotovo o iskljuivoj idiografskoj usmjerenosti, a ostvaruju

se osobito u aktivnostima raznih savjetovalita

DESKRIPTIVNA istraivanja usmjerena su na opis pedagoke prakse

KAUZALNA istraivanja usmjerena su na istraivanja uzrono-posljedinih veza i odnosa

TIJEK ISTRAIVANJA

Pregled etapa:
1. Izbor teme
2. Izrada projekta
3. Provoenje istraivanja
a. Primjena metoda istraivanja
b. Prikupljanje podataka postupci i instrumenti
c. Analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata
4. Interpretacija rezultata
5. Objavljivanje izvjetaja
6. Primjena rezultata
IZBOR TEME zavisi od brojnih imbenika koji se mogu saeti u nekoliko skupina:

Potrebe koje proizlaze iz same prakse odgoja i obrazovanja

Potrebe koje proizlaze iz interesa razvoja znanosti
Osobni afiniteti istraivaa
Takoer zavisi i od konkretnih mogunosti istraivanja (metodoloke mogunosti,
raspoloivi suradnici s podruja znanosti i nastave, materijalne mogunosti),
interesi koji se nalaze izvan podruja odgoja i obrazovanja (interesi pojedinih
drutvenih, gospodarskih i drugih skupina ili osobni interesi utjecajnih pojedinaca)
Naslov predvienog istraivanja treba sadravati konkretni problem istraivanja, a
na njega se odnosi i izrada projekta istraivanja
IZRADA PROJEKTA prema izvornom znaenju projekt predstavlja pisani dokument u
kojem se opisuje to, kako, kada, s kim, s kojim sredstvima i sl. se namjerava ostvariti
neka aktivnost;

Projekt je temeljni dokument svakog istraivanja na podruju odgoja i obrazovanja

 Struktura projekta treba u pravilu sadravati:
a. Naziv predloenog projekta
b. Ime i funkciju istraivaa
c. Znanstveni problem koji e biti predmetom istraivanja
d. Obrazloenje doprinosa koje bi to istraivanje moglo pruiti
a. Unapreivanje znanstvene spoznaje
b. Unapreivanje prakse
e. Opi metodoloki pristup projektu (paradigmatski aspekti pristupa, vrste
istraivanja, metode koje se namjerava primijeniti i hipoteze)
f. Detaljni opis postupaka i instrumenata prikupljanja podataka kao i
eventualnih potrebnih tehnikih aparatura
g. U svezi s analizom prikupljenih podataka opisat e se postupci kvalitativne
i/ili kvantitativne analize
h. Momenti u svezi s izradom izvjetaja o izvrenom istraivanju kao i nain
objavljivanja rezultata
i. Kalendar radova na ostvarivanju projekta u kojem treba doi do izraaja
realistinost predlagatelja projekta
j. Predraun predvidivih trokova kao i predvidivi izvori za pokrivanje tih
trokova
VARIJABLE bitna znaajka svih pojava, i prirodnih i drutvenih, jest njihova vea ili
manja promjenjivost, tj. varijabilnost

Varijable koje su pri istraivanju uzrono-posljedinih povezanosti uzroci nazivaju

se nezavisnim varijablama, a one, koje su posljedice nazivaju se zavisnim
varijablama
DESKRIPTIVNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup
znanstveno-istraivakih postupaka s kojima se opisuju pojave u odgoju i
obrazovanju

DESKRIPTIVNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup

znanstveno-istraivakih postupaka s kojima se opisuju pojave u odgoju i
obrazovanju

EKSPERIMENT bitan oblik primjene kauzalne metode

Temeljni nacrti dijele se u tri skupine:

Eksperimenti s usporednim skupinama (paralelnim grupama)

Eksperimenti s jednom skupinom
Eksperimenti s rotacijom eksperimentalnih imbenika (faktora)
PRIKUPLJANJE PODATAKA POSTUPCI I INSTRUMENTI

Rad na dokumentaciji
Sustavno promatranje
Intervjuiranje
Anketiranje
Testiranje
Procjenjivanje i prosuivanje
USPOREDNI OBLICI INSTRUMENATA PRIKUPLJANJA PODATAKA dva ili vie instrumenata
iste vrste s kojima se prikupljaju podaci o istoj pojavi, iste su ili skoro iste teine i isti im
je oblik

INTERVJUIRANJE najdostojniji i najljudskiji nain prikupljanja podataka razgovor s

onima od kojih se podaci prikupljaju

ANKETIRANJE postupak u kojem anketirani pismeno odgovaraju na potanja koja se

odnose na injenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim
miljenjem

TESTIRANJE najee upotrebljavan postupak u onim istraivanjima odgoja i obrazovanja

kojima je svrha prikupljanje to objektivnijih i tonijih podataka o uinku odgojno-
obrazovnog rada

Testovi se mogu podijeliti po brojnim kriterijima, npr.:

a. Prema osobinama ispitanika
b. Prema nainu rjeavanja
c. Prema diobi na testove razine i testove brzine
Testovi se mogu podijeliti po brojnim kriterijima, npr.:
d. Prema osobinama ispitanika
e. Prema nainu rjeavanja
f. Prema diobi na testove razine i testove brzine

Tijek konstrukcije testa:

Odreuje se podruje koje treba testom obuhvatiti te se prelazi na
sastavljanje zadataka (treba ih sastaviti znatno vie od predvienog broja
zadataka u testu)
Vri se subjektivna eliminacija nejasnih, loe sastavljenih zadataka
Od preostalih zadataka izrauje se prvi sondani (pokusni) oblik testa koji se primjenjuje
na malom broju ispitanika; rezultati se analiziraju, odreuju se provizorne mjerne
znaajke, eliminiraju se zadaci koji su se pokazali

Sociogram predstavlja opis (najee grafiki) rezultata sociometrijskog

istraivanja odreenih aspekata drutvenih, odnosno meuljudskih odnosa u
odreenoj sredini