Logika I

2
 Logika I

PRIE O I OKO LOGIKE

Maka se samo nacerila kada je vidjela Alice. Izgledala je dobronamjerna, ali je Alice pomislila: ipak
ima vrlo duge kande i brojne zube, pa je smatrala da bi trebala biti pristojna s njom.
eirska maco, zapoela je pomalo oprezno, jer nije znala da li e joj se dopasti ime: ipak, samo se
je jo vie nacerila. Pa, za sada je zadovoljna mislila je Alice i nastavila. Biste li mi, molim Vas,
rekli kojim bih putem trebala poi odavde?
To dobrim dijelom ovisi o tome kamo eli stii, ree Maka.
Svejedno mi je kaza Alice.
Tada nije vano kojim putem krene. odgovori Maka.
dok god negdje stignem, dodala je Alice kao objanjenje.
Oh, to je bar lako, ree maka, dok god dovoljno dugo hoda.
Alice je smatrala da se takvo to ne moe pobiti, pa je pokuala s jo jednim pitanjem. Kakvi ljudi
ive u blizini?
U onom smjeru, ree Maka, maui desnom apom, ivi eirdija: a u onom smjeru, maui
drugom apom, ivi Oujski Zec. Svejedno je koga posjeti: oba su luda.
Ali ja ne elim ii meu lude ljude, nadodala je Alice.
Oh, tome se ne moe pomoi, kaza Maka: ovdje smo svi ludi. Ja sam lud. Ti si luda.
Kako zna da sam luda? upita Alice.
Mora biti, ree Maka, jer inae ne bi bila ovdje.
[Carroll, Lewis (1995) Alices Adventures in Wondelrand, Gramercy Books, New York, str. 39]

logs rije, govor, um, boji um, razum, razlog, razbor, raun, miljenje, zakon
LOGIKA znanstvena disciplina o oblicima valjane misli i pretpostavkama spoznaje.

svakodnevna uporaba logika, logino odraava poimanje strukture u slijedu dogaaja i
njihove uzrono-posljedine povezanosti; posredno istinitost

logiku zanima nain ispravnog miljenja, a ne istinitost elemenata na kojima se te operacije
obavljaju (to je predmet ekspertize)

simboliki jezik opisivanja logikih pojava metajezik  razlikovati razinu obinog jezika
u kojem dajemo primjere i jezika kojim opisujemo logiku iako zvue isto, na razliitim su
razinama apstrakcije
npr. prouavanje engleskog jezika: objektni jezik je engleski (ono to prouavamo) dok je
metajezik hrvatski (jer je alat)
npr. logiki iskazi koje prouavamo npr Ako kia pada, ulice su mokre. su dani u
objektnom jeziku, dok je provjeravanje, transformacija, dokazivanje izraeno u
metajeziku

logika prua moan alat za znanstveno (ali i svakodnevno) snalaenje s injenicama (uz
pretpostavku da se posjeduje dostatno znanje o tim injenicama, kako bi se uz ispravno
miljenje dolazilo do svrhovitih, dakle, istinitih zakljuaka)

npr. znanstveni eksperiment tipini je primjer ovog jedinstva ekspertnosti i uporabe logike

ali je problem u tome to logika ne opisuje sve mogue sluajeve
misli i nuno dovodi (Gdelov teorem) do postojanja paradoska
najstariji je Eubulidov laljivac: Kada Korinanin kae da svi
Korinani lau, da li govori istinu?, a moda najljepa zbirka
jezinih paradoksa i dvoznanosti sadrana je u knjizi Lewisa Carolla
Alice in Wonderland

3
 Logika I

LOGIKA I ZABAVA PRODUCIRANJE HIPOTEZA

Igra MASTERMIND svrha je otkriti zadani
niz kuglica. Niz se sastoji od tri kuglice koje
se biraju iz etiri kutije, od kojih svaka sadri
kuglice razliite boje. Za svaki pokuaj dobije
se povratna informacija: ako je pogoena
boja, ali ne i mjesto, daje se jedan signal, a
ako su pogoeni i boja i mjesto signal je
drugi. Na temelju jednostavnog logikog
razmiljanja (eliminacija hipoteza) mogue je
u nekoliko koraka rekonstruirati zadani niz
boja.
to je broj boja i mjesta vei, tee je pogoditi pravu kombinaciju. Matematiki, ukupni broj
kombinacija je bm, pri emu b oznaava broj boja, a m broj mjesta. Tako bi u primjeru s 4 boje i
3 mjesta bilo mogua napraviti 64 kombinacije.
Dakako, pobjednik je onaj tko prvi odgonetne zadani niz.
Teoretski, tri su mogua ishoda.
Jedna hipotetska partija bi izgledala slino ovome
Zadani niz boja je (ZELENA, CRVENA, PLAVA)
pogoena je jedna boja ali ne i mjesto, te jedna boja i mjesto
HIPOTEZA:
CP
C ispravna, P zamijeniti mjesto: [CPx]
nije zadana, pa se ubacuje nova boja: [CPZ]
pogoene sve tri boje, ali niti jedna nije na ispravnom mjestu
HIPOTEZA:
CPZ ako C nije na ispravnom mjestu, onda je P morala biti: [xxP]
C nije na ispravnom mjestu, pa ide jedno mjesto desno: [xCP]
Z nije na ispravnom mjestu, pa ide na jedino preostalo: [ZCP]
ZCP ISPRAVAN ODGOVOR

Toliko je besmisleno nevjerojatna mogunost da neto tako neopisivo korisno evoluira najobinijim
spletom okolnosti, da to neki mislioci vide kao konaan i neoboriv dokaz o nepostojanju Boga. Dokaz
ide otprilike ovako:
Odbijam dokazivati da postojim, kae Bog, jer dokazivanje pobija vjeru, a bez vjere ja sam nita.
Ali, kae ovjek, Babilonska ribica je dokaz, zar ne? Ona nije mogla nastati sluajno. Ona
dokazuje da postoji, dakle, prema tvojim vlastitim rijeima, ne
postoji. QED.
Ups, kae Bog, na to nisam ni pomislio i smjesta nestaje u
oblaku logike.
Ah, bilo je to lako, kae ovjek, a na bis ide dokazati kako je bijelo
crno i gine na obiljeenom pjeakom prijelazu.
[Adams, Douglas (1996) Vodi kroz galaksiju za autostopere, Koan, Split, str. 33]

4
 Logika I

LOGIKA REENICA (SL SENTENTIAL LOGIC)

TEMELJNI POJMOVI, PRAVILA PISANJA

Skupina vjerovanja ili tvrdnji je konzistentna ako i samo ako je mogue za sve lanove
skupine da svi budu istodobno istiniti. Skupina vjerovanja ili tvrdnji je nekonzistentna ako i
samo ako nije mogue za sve lanove skupine da svi budu istodobno istiniti. Kada je skupina
tvrdnji nekonzistentna, kaemo da netko ne moe konzistentno tvrditi (zagovarati) sve lanove te
skupine.

Reenice mogu posjedovati samo jednu od dvije mogue istinosne vrijednosti mogu biti ili
istinite ili lane.

Dokaz je skup reenica od kojih se smatra da je jedna (konkluzija, zakljuak) podrana

preostalima (premise, pretpostavke).
Gramatika moe posluiti kao vrlo dobar vodi (npr. postoje indikatori za premise [budui,
jer, zato, iz razloga] i zakljuke [stoga, dakle, kao rezultat] u hrvatskom jeziku).

Dokaz je deduktivno valjan ako i samo ako nije mogue da su premise istinite a zakljuak
laan (tj. nije mogue konzistetno istodobno tvrditi premise i negirati zakljuak). Argument je
deduktivno nevaljan ako i samo ako nije deduktivno valjan.

Dokaz je induktivno jak ako i samo ako je zakljuak vjerojatno valjan s obzirom na premise.
Argument je induktivno slab ako i samo ako nije induktivno jak.
Ako premise pruaju jak argument zakljuku, onda je on induktivno jak ovdje je vie stvar
ekspertize nego jaine logikog zakljuivanja. Test ovakvog zakljuka ne sastoji se u istinitosti
premisa, ve evidencije potpore koju premise pruaju zakljuku.

Deduktivno valjan dokaz moe imati:

a) sve istinite premise i istiniti zakljuak
b) jednu ili vie lanih premisa i istinit zakljuak
c) jednu ili vie lanih premisa i neistinit zakljuak
Dokaz je deduktivno vrst ako i samo ako je deduktivno valjan i ako su sve njegove premise
istinite. Zakljuak je deduktivno slab ako i samo ako nije deduktivno vrst.

Reenica je logiki lana (kontradikcija) ako i samo ako nije mogue da reenica bude
istinita, tj. nije mogue konzistetno je zastupati.
Primjeri logiki lanih reenica:
Postoji zemlja koja nije zemlja.
Zemlja je planet, i Zemlja nije planet.
Neki su ljudi oevi, iako nijedan otac nije ovjek.
Budui da logiki neistine reenice ne mogu biti istinite, bilo koji skup reenica koji ih sadri
je nekonzistentan. Svaki argument koji sadri bar jednu logiki neistinitu reenicu kao premisu
jer valjan, bez obzira na ostale reenice u argumentu, jer nije mogue konzistentno istodobno
tvrditi premise i pobijati zakljuak, budui nije mogue konzistetno tvrditi premise. Dakako, niti
jedan dokaz ovog tipa nije vrst.

5
 Logika I
Reenica je logiki istinita (tautoloka istina) ako i samo ako nije mogue za reenicu da
bude neistinita, tj. reenica ne moe biti konzistentno pobijana.
Primjeri logiki istinitih reenica:
Rua je rua.
Danas je utorak, osim ako danas nije utorak.
Ili su svi brodovi trgovaki ili neki brodovi nisu trgovaki.
Na isti nain kao i argumenti s logiki neistinom premisom, tako su i argumenti s logiki
istinitom konkluzijom valjani. Ovaj tip dokaza moe biti vrst, ovisno o istinitosti ostalih
premisa.

Reenica je logiki neodreena ako i samo ako nije ni logiki istinita ni logiki neistinita.
Ovakve reenice, koje nazivamo jo i kontigentnima, mogu se konzistentno i pobijati i tvrditi.

Dvije su reenice logiki ekvivalentne ako i samo nije mogue za jednu od reenica da bude
istinita dok je druga neistina, tj. da nije mogue konzistetno istodobno tvrditi jednu reenicu a
pobijati drugu.
Svake dvije logiki istinite reenice ujedno su i logiki ekvivalentne. Isto vrijedi i za svake
dvije logiki neistinite reenice. Logiki ekvivalentne reenice posjeduju jednake tablice
istinitosti.

LOGIKA REENICA (SL sentential logic; propozicijska logika) je grana formalne logike u
kojoj su reenice uzete kao temeljne jedinice. Sve reenice iz hrvatskog jezika koje se mogu
prikazati u SL su one reenice koje su ili istinite ili lane, tj. koje posjeduju istinosnu vrijednost.
Zadana su i posebna pravila pisanja:
Jednostavne reenice prikazujemo u simbolikom jeziku velikim slovima i nazivamo ih
atomarne reenice (atomi).
 Svaki je atom je dobro napisana formula.
Kao i u jeziku, mogue je jednostavne reenice povezati u sloeniju uporabom reeninih
veznika. Svaka reenica napisana spajanjem atoma pomou veznika je dobro napisana formula
(WFF well formed formula). Isto tako svaka formula napisana spajanjem drugih formula
pomou veznika je dobro napisana formula.
 Ako znak za negaciju stavimo s lijeve strane formule, to je dobro napisana formula.
 Ako binarni veznik stavimo izmeu dvije formule, rezultat je dobro napisana formula.

Pojedini veznici su:

unarni stoji iskljuivo uz jednu formulu i pie se njene lijeve strane
negacija (ne)
binarni spaja dvije dobro napisane formule i pie se izmeu njih
disjunkcija (ili) implikacija (ako-onda)
konjunkcija (i) ekvivalencija (ako-i-samo-ako)
Potujui pravila dobro napisane formule, uporaba zagrada je neophodna u sloenijim
sluajevima. Meutim, postoji i tendencija zapisivanja minimalni broj zagrada, to je mogue
poznavanjem dosega svakog pojedinog veznika. to je doseg vei, to je prvenstvo rjeavanja tog
veznika manje, i obrnuto.

negacija
prvenstvo

konjunkcija, disjunkcija
doseg

implikacija
ekvivalencija

6
 Logika I

TABLICE ISTINITOSTI I GRAFIKI PRIKAZ DJELOVANJA POJEDINIH LOGIKIH VEZNIKA.

P P
P P

P Q PQ
Q

P

Q
P Q PQ
P

Q
P Q PQ P

P Q
P
PQ




Q

7
 Logika I

Pravila sintakse
1. Bazina propozicija je formula
2. Ako znak stavimo s lijeve strane formule, to je formula.
3. Ako binarni veznik stavimo izmeu dvije formule,
rezultat je formula.

Teorem 1.
(Supstitucija atoma) Neka je E formula koja sadri samo atome P1,,Pn, i neka E* dolazi iz E
zamjenom formula A1,,An ponaosob za P1,Pn. Ako je E, tada je E*.

Teorem 2.
Za svaki izbor formula A, B, C:
1a. ( ) 6. ( C) (( C) ( C))
1b. () (( ( C)) ( C)) 7. ( ) (( ) )
3. ( ) 8.
4a. 9a. ( ) (( ) ( ))
4b. 10a. ( ) ( )
5a. 10b. ( ) ( )
5b. B
(uvoenje i eliminacija logikih simbola)

*1. *3. ( C) ( C)
*2. ( ) (( C) ( C)) *4a. ( C) C
(prinicipi identiteta, zakljuivanja u nizu, zamjene premisa,
uvoenje i izvoenje)

*10a. ( ) *12a.
(negacija antecedensa, kontrapozicija)

*19.
*20. ( ) ( ) *21. ( ) ( C) ( C)
(refleksivnost, simetrinost i tranzitivnost ekvivalencije)

*31. ( ) C ( C) *36. ( C) ( ) ( C)
32. ( ) C ( C) *37.
*33. *38.
*34. *39. ( )
*35. ( C) ( ) ( C) *40. ( )
(zakoni asocijacije, komutacije, distribucije, idempotencije i eliminacije)

*49.
*50. ( ) *51.
(zakon dvostruke negacije, negacija kontradikcije, zakon iskljuivanja treeg)

*55a. ( )
*55b. ( ) *55c. ( )
(De Morganovi zakoni 1847, negacija implikacije)

8
 Logika I
*56. ( ) *60. ( )
*57. ( ) *61.
*58. ( ) *63a. ( ) ( ) ( )
*59.
(izraavanje pojedinih operatora pomou drugih)

Teorem 3.
Ako je A i AB, tada je B.

Teorem 4.
(a) Za svaki sluaj AB je ako i samo ako A i B imaju iste istinosne vrijednosti. Stoga: (b)
AB ako i samo ako A i B imaju iste tablice istinitosti.

Teorem 5. (teorem zamjene)

Neka je CA formula koja sadri formulu A kao odreeni dio (dio niza), i neka CB dolazi iz CA
zamjenom tog dijela formulom B. Ako je AB, tada je CACB.

Korolar
(pravilo zamjenjivanja ili svojstvo zamjenjivosti ekvivalencije).
Ako je CA i AB, tada je CB.

Teorem 6.
Neka je E bilo koja formula sastavljena od atoma P1,,Pn i njihovih negacija P1,, Pn
koristei jedino operatore i . Neka E dolazi iz E uzajamnom zamjenom s i
svakog nenegiranog atoma s njegovom negacijom. Tada je EE.

Korolar
Svakoj formuli E ekvivalentna je formula F (tj. EF) u kojoj se javlja jedino izravno
primijenjena na atome.

Teorem 7.
(dualnost) Neka su formule E i F tipa opisanog u Teoremu 6. Neka E, F dolaze iz E, F
uzajamnom zamjenom sa . Tada vrijedi:
a) Ako E, tada E. b) Ako E, tada E.
c) Ako E F, tada E F d) Ako E fi F, tada F fi E.

Teorem 8.
(a) AB ako i samo ako A fiB. (b) Openitije, za mr1: A1,,Am-1,Am B ako i samo ako
A1,,Am-1AmfiB.

Korolar
Za mr1:A1,,Am-1,AmB ako i samo ako A1fi((Am-1fi(AmfiB))).

Teorem 9.
(i) Za mr1: (ii) Za m,pr0:
A1,,Am A1 Ako A1,,Am B1
, ,
A1,,Am Am A1,,Am Bp i B1,,Bp C
tada A1,,Am C

Teorem 10.
(a) Ako je AfiB onda vrijedi AB. (b) Openitije, za svaki mr1: Ako A1,,Am-1 AmfiB, onda
A1,,Am-1,Am B.

9
 Logika I
Korolar
Ako A1fi((Am-1fi(AmfiB))), onda A1,Am-1,Am B.

Teorem 11. (teorem dedukcije, Herbrand 1930.)

(a) Ako AB onda AfiB. (b) Ako A1,,Am-1,Am B, onda A1,,Am-1 AmfiB.

Teorem 12.
Svaka dokaljiva formula E je valjana; rabei nae simbole: ako E onda E.

Korolar
Niti za jednu formulu B nije istodobno dokaljivo B i B; rabei nae simbole: niti za jednu
formulu B ne stoji istodobno B i B.

Teorem 13.
Za bilo koju konanu listu od (nula ili vie) formula G, i bilo koje formule A, B, C vrijedi:

UVOENJE ELIMINACIJA

fi Ako G,A B, onda G A fiB. A, A fiB B

A,B A B A B A

A B B
A A B Ako G,A C i G,B C, onda
B A B G,A B C.
(dokaz po sluajevima)
Ako G,A B i G,A B, onda A A
G A. (eliminacija (dvostruke) negacije)
(Reductio ad absurdum)
A, A B
(eliminacija slabe negacije)
A fiB, B fiA AB AB A fiB

AB B fiA

Lema 1.
Za svaki redak u jednoj od pet temeljnih tablica istinitosti propozicijskog rauna u 2, postoji
odgovarajui odnos izvodivosti.
Lema 2.
Promotrimo tablicu za bilo koju formulu E koja se sastoji od (najvie) atoma P1,,Pn. Za
svaki od 2n redaka u toj tablici, postoji odgovarajui odnos izvodivosti.
Lema 3.
Ako je formula E iz Leme 2. valjana (tj. E), tada P1P1,,PnPn E.
Lema 4.
Za svaku formulu A: AA (Zakon iskljuenja treeg; tj. *51 u Teoremu 2.).

Teorem 14.
Svaka je valjana formula E dokaljiva; rabei nae simbole: ako E, onda E.

10
 Logika I

SIMBOLIZIRANJE REENICA

INDIKATORI
premise jer, budui da, iz razloga, zbog...
konkluziju stoga, dakle, slijedi, dakle, kao posljedica, kao rezultat...
(nabrajanje karakteristika): i, ali, iako, ipak, meutim, povrh
konjunkcija
toga...
disjunkcija (nabrajanje opcija): ili, ukoliko ne, osim ako ne
negacija ne, nije sluaj da, ne stoji da...
materijalni ako-onda, jedino ako (pri emu se to tumai isto kao da stoji
kondicional "ako-onda")
ekvivalencija ako-i-samo-ako

NATUKNICE ZA PARAFRAZIRANJE:

Svaka reenica moe biti kopirana kao vlastita parafraza.

Svaka reenica koju treba biti parafrazirati kao istinosno-funkcijsku sloenu reenicu
treba biti parafrazirana rabei jedan ili vie gore navedenih veznika.
Dvosmislenosti treba ukloniti, za to je poeljno koristiti zagrade radi grupiranja veznika.
Pri parafraziranju zakljuka koristimo standardni oblik.
Pri konstruiranju parafraze koristiti jedinstvenu formulaciju atoma.
Koristite minimalni broj atoma u parafrazi.
Preporuljivo je da sva vremena u parafrazi budu ista (prezent), ali da ne dolazi do
iskrivljenog znaenja izvornika.
esto postoji vie od jedne ispravne parafraze.
Ponekad je reenice koje koriste koliitelje poput 'barem', 'najvie', 'svi', 'nitko' mogue
parafrazirati kao istinosno-funkcijske molekularne formule. To e biti sluaj kada je rije
o prebrojavanju konanih skupova.

Reenini veznik koristi se ISTINOSNO-FUNKCIJSKI ako i samo ako se koristi da tvori sloenu
reenicu iz jedne ili vie reenica na nain da je istinosna vrijednost tako sloene reenice u
potpunosti odreena istinosnim vrijednostima reenica iz kojih je sloena, bez obzira koje bi te
vrijednosti mogle biti.
PRAKTINO PRAVILO : ako se veznik koristi u istinosno-funkcijskom smislu, mogue je nainiti
tablicu istinitosti koja adekvatno opisuje njegovu uporabu.
Reenice u kojima se koristi 'ako-onda' veznik ne mora posjedovati istinosnu funkciju. Tada
govorimo o uvjetnom kondicionalu (subjunctive conditional), jer se koristi vie u konjunktivnom
nego u indikativnom smislu. U tom sluaju, cijela reenica se parafrazira kao jedan atom.
Reenica p SLABIJA je od reenice q ako i samo ako istinitost q jami istinitost p ali ne i vice
versa. Ako je p slabiji od q, q je JAA od p.

11
 Logika I
Ako je osoba preminula od trovanja strihninom, tada bi u tijelu ostali tragovi otrova. Autopsija bi
pronala te tragove da si bili u tijelu. Autopsija nije otkrila nikakve tragove strihnina. Stoga osoba nije
preminula od trovanja strihninom.
Ako je osoba umrla od trovanja strihninom, onda postoje tragovi strihnina u tijelu.
Ako bi bilo tragova strihnina u tijelu onda bi autopsija otkrila tragove strihnina u tijelu.
Nije sluaj da je autopsija otkrila tragove strihnina u tijelu.
Nije sluaj da je osoba preminula od trovanja strihninom.

ST
Simbolizacija argumenta je ispravna, pa time i hrvatska
TR
parafraza izvornika. Prilikom parafraziranja oslabili smo
R premise, ali ne i konkluziju.
S

Najjednostavniji nain postupanja sa sloenim reenicama koje sadre neistinosno-funkcijske

veznike je parafrazirati ih kao jedinstvene reenice. Prilikom parafraziranja argumenta, ako se
neistinosno-funkcijski veznici parafraziraju kao istinosno-funkcijski, potrebno je voditi rauna o
tome da parafrazirane premise ne budu jae od izvornih premisa te da parafrazirana konkluzija
ne bude slabija od izvorne konkluzije.
Primjeri veznika koji ne posjeduju istinosnu funkciju: prije, nakon, kada, dobro je poznato da,
nuno, vjerojatno, mogue, tvrdi se da, vjeruje da
Reenica P iz SL je istinosno-funkcijski neistinita ako i samo ako P ima za svaki redak svoje
tablice neistinitost.

Reenica P iz SL je istinosno-funkcijski istinita ako i samo ako P ima za svaki redak svoje
tablice istinitost.

Reenica P iz SL je istinosno-funkcijski neodreena ako i samo ako P nije ni istinosno-

funkcijski istinita ni istinosno-funkcijski nesitinita.

Reenice P i Q iz SL su istinosno-funkcijski ekvivalentne ako i samo ako ne postoji redak za

koji bi vrijednosti P i Q bile razliite.

Skup reenica iz SL je istinosno-funkcijski konzistentan ako i samo postoji bar jedan redak u
kojem su svi lanovi skupa istiniti. Skup reenica iz SL je istinosno-funkcijski nekonzistentan
ako i samo ako nije istnosno-funkcijski konzistentan.

Skup reenica G iz SL istinosno-funkcijski obuhvaa reenicu P ako i samo ako ne postoji

redak u kojem bi svi lanovi G bili istiniti a P neistinit.

Argumenti iz SL je istinosno-funkcijski valjan ako i samo ako ne postoji redak u kojem su sve
premise istinite a zakljuak neistinit. Argument iz SL je istinosno-funkcijski nevaljan ako i
samo ako nije istinosno-funkcijski valjan.

STABLA ISTINITOSTI

Konani skup reenica u SL, je istinosno-funkcijski konzistentan ako i samo ako ima
stablo istinitosti s barem jednom otvorenom granom.

Skup reenica u SL, je istinosno-funkcijski nekonzistentan ako i samo ako jedan konani
podskup od ima zatvoreno stablo istinitosti.

12
 Logika I

P D

P
PQ D (PQ) D

P
Q P Q
PQ D (PQ) D

P
P Q
Q
PQ D (PQ) D

P
P Q Q
PQ D (PQ) D

P P P P
Q Q Q Q

STRATAGEM 1: Prednost u rastavljanju reenica imaju one ije rastavljanje ne trai

dodatne grane.
STRATAGEM 2: Prednost u rastavljanju reenica imaju one ije rastavljanje ima ishod
u zatvaranju jedne ili vie grana.
STRATAGEM 3: Zaustavite se kada stablo da odgovor na postavljeno pitanje.
STRATAGEM 4: Kada stratagemi 1 do 3 nisu primjenjivi, rastavite prvo sloenije
reenice.

Reenica P iz SL je istininosno-funkcijski NEISTINITA ako i samo ako skup { P} ima zatvoreno

stablo.

Reenica P iz SL je istinosno-funkcijski ISTINITA ako i samo ako skup {P} ima zatvoreno
stablo.

Reenica P iz SL je istinosno-funkcijski NEODREENA ako i samo ni skup {P} ni skup {P}

nemaju zatvoreno stablo.

Reenice P i Q iz SL su istinosno-funkcijski EKVIVALENTNE ako i samo ako skup {(PQ)} ima

zatvoreno stablo.

Konani skup reenica iz SL, istinosno-funkcijski SADRI reenicu iz SL ako i samo ako
skup G{ P} ima zatvoreno stablo istinitosti.

Argument (zakljuak) iz SL je istinosno-funkcijski VALJAN ako i samo ako skup koji se sastoji
od premisa i negacije konkluzije ima zatvoreno stablo istinitosti.

13
 Logika I

DERIVACIJE
Sistem derivacija koji ovdje upotrebljavamo naziva se prirodni derivacijski sistem. SD
(derivacija reenica) je prirodni derivacijski sistem koji se temelji na sljedeim pravilima
derivacije reenica:

reiteracija R
P
P

konjunkcija, uvoenje I konjunkcija, eliminacija E

P PQ PQ
Q P Q
PQ

implikacija, uvoenje I implikacija, eliminacija E

P PQ
Q P
PQ Q

negacija, uvoenje I negacija, eliminacija E

P P
Q Q
Q Q
P P

disjunkcija, uvoenje I disjunkcija, eliminacija E

P P PQ
PQ QP P
R
Q
R
R

ekvivalencija, uvoenje I ekvivalencija, eliminacija E

P PQ PQ
Q P Q
Q Q P
P
PQ

Reenica P iz SL moe se derivirati u SD iz skupa reenica iz SL ako i samo ako postoji

derivacija u SD u kojoj su sve primarne pretpostavke lanovi , te se P javlja samo uz crtu
dosega tih reenica.

Argument iz SL je valjan u SD ako i samo ako se zakljuak argumenta moe derivirati u SD iz

skupa koji se sastoji od premisa. Argument iz SL je nevaljan u SD ako i samo ako nije valjan u
SD.

14
 Logika I
Reenica P iz SL je teorem u SD ako i samo ako se P moe derivirati u SD iz praznog skupa.

Reenice P i Q iz SL su ekvivalentne u SD ako i samo ako se Q moe derivirati u SD iz {P} i

ako se P moe derivirati u SD iz {Q}.

Skup reenica iz SL je nekonzistentan u SD ako i samo ako se mogu reenice P i ~ P iz SL

izvesti iz u SD. Skup reenica iz SL je konzistentan u SD ako i samo ako nije
nekonzistentan u SD.

Ako je skup reenica iz SL nekonzistentan u SD, tada se iz tog skupa moe derivirati bilo koja
reenica iz SL.
Ako se iz nekog skupa ne uspije derivirati zadana reenica, to ne znai da je takva derivacija
nemogua.
Reenica P moe se derivirati u SD iz skupa reenica iz SL ako i samo ako je P
istinosno-funkcijski sadran u .
Argument iz SL je valjan u SD ako i samo ako je argument istinosno-funkcijski valjan.
Reenica P iz SL je teorem u SD ako i samo ako je P istinosno-funkcijski istinita.
Reenice P i Q iz SL su ekvivalentne u SD ako i samo ako su P i Q istinosno-funkcijski
ekvivalentni.
Skup reenica iz SL je nekonzistentan u SD ako i samo ako je istinosno-funkcijski
nekonzistentan.

SD+
Reenica se moe derivirati u SD+ iz skupa reenica iz SL ako i samo ako se moe derivirati u
SD iz tog skupa reenica.
Meutim, SD+ nije jai sistem od SD u smislu da se vie argumenata iz SL moe pokazati
valjanim ili da je vie reenica iz SL teoremi.
Reenica P iz SL moe se derivirati u SD+ iz skupa reenica iz SL ako i samo ako postoji
derivacija u SD+ u kojoj su sve primarne pretpostavke lanovi , a P se javlja uz glavnu crtu
dosega tih pretpostavki.

Modus Tollens MT hipotetski silogizam HS disjunktivni silogizam DS

PQ PQ PQ PQ
Q QR P Q
P PR Q P

komutacija Com asocijacija Assoc

P- Q Q- P P - (Q - R) (P -Q) - R
P/ Q Q/ P P / (Q / R) (P /Q) / R

implikacija Impl dvostruka negacija DN

P Q P Q P P

De Morgan DeM idempotencija Idem

(P Q) P Q P P P
(P Q) P Q P P P

15
 Logika I

transpozicija Trans eksportacija Exp

P Q Q P P (Q R) (P Q) R

distribucija Dist ekvivalencija Equiv

P (Q R) (P Q) (P R) P Q (P Q) (Q P)
P (Q R) (P Q) (P R) P Q (P Q) (P Q)

METATEORIJA
1. Svaki je atom (oznaen slovom) reenica.
2. Ako je P reenica, tada je P reenica.
3. Ako su P i Q reenice, tada je (P Q) reenica.
4. Ako su P i Q reenice, tada je (P Q) reenica.
5. Ako su P i Q reenice, tada je (P Q) reenica.
6. Ako su P i Q reenice, tada je (P Q) reenica.
7. Ako se neto ne moe zapisati ponavljanjem primjena pravila 1-6 tada to nije reenica.
METATEOREM 6.1: Svaka se istinosna funkcija moe izraziti kao reenica iz SL koja ne sadri
', '
druge reenine veznike osim ' ' i '
'.
METATEOREM 6.2: Ako P u SD, tada P.
METATEOREM 6.3: Ako P, tada P u SD.
LEMA 6.1: Ako je skup reenica G iz SL istinosno-funkcijski nekonzistentan, tada je G
takoer nekonzistentan u SD.
LEMA 6.2: Ako je skup reenica G iz SL koji je konzistentan u SD, tada je G podskup barem
jednog skupa reenica koji je maksimalno konzistentan u SD.
LEMA 6.3: Svaki skup reenica iz SL koji je maksimalno konzistentan u SD,. istinosno-
funkcijski je konzistetan.

16
 Logika I

LOGIKA PREDIKATA
Univerzalni kvantifikator (x) postavlja da svaka pojedinana stvar o kojoj se govori ima
svojstvo odreeno izrazom koji slijedi nakon kvantifikatora.
Egzistencijalni kvantifikator (x) postavlja da postoji barem jedna stvar o kojoj se govori koja
posjeduje svojstvo opisano izrazom koji slijedi iza kvantifikatora.
RJENIK PS sastoji se od:
Reeninih slova iz PL: Velika latinina slova 'A''Z', sa ili bez indeksa (potpisani pozitivni
cijeli brojevi).
Predikati iz PL: Velika latinina slova 'A''Z', sa ili bez indeksa nakon kojih slijedi jedan ili
vie argumenata (n-mjesni predikat iza sebe ima tono n argumenata).
Pojedinani izrazi iz PL:
Individualne konstante iz PL: Mala latinina slova 'a''v' sa ili bez indeksa
Individualne varijable iz PL: Mala latinina slova 'w''z' sa ili bez indeksa
Istinosno-funkcijski veznici:
Oznake za kvantifikatore: dva simbola
Znakovi naglaavanja: Lijeva i desna zagrada ( )
Izraz u PL je niz nenuno raznolikih elemenata rjenika PL-a..
Metavarijable oznaavaju izraze iz PL: P Q R S.
Kvantifikatori iz PL: Kvantifikator iz PL je izraz iz PL oblika (x) ili (x). Prvi je oblik
univerzalni kvantifikator, a drugi egzistencijalni.
Atomske formule iz PL: Svaki izraz iz PL koji je ili reenino slovo iz PL ili n-mjesni predikat
iz PL iza kojeg slijedi n individualnih izraza iz PL, atomska je formula iz PL.
FORMULA IZ PL:
1. Svaka je atomska formula iz PL formula iz PL.
2. Ako je P formula iz PL, tada je to i P.
3. Ako su P i Q formule iz PL, tada su (P Q), (P Q), (P Q) i (P Q).
4. Ako je P formula iz PL koja sadri bar na jednom mjestu x i niti jedan x-kvantifikator,
tada su (x)P i (x)P takoer formule iz PL.
5. Nita nije formula iz PL ako se ne moe nainiti opetovanim primjenama uvjeta 1-4.
Logiki operator iz PL: Izraz iz PL koji je ili kvantifikator ili istinosno-funkcijski veznik.
Pojmove subformula i glavni logiki operator definiramo:
1. Ako je P atomska formula iz PL, tada P ne sadri logike operatore, i stoga nema
glavnog logikog operatora, i P je subformula od P.
2. Ako je P formula iz PL oblika Q, tada je znak '' koji prethodi Q, glavni logiki
operator u P, a Q je subformula u P.
3. Ako je P formula iz PL oblika (QR), (QR), (Q R) ili (QR), tada su binarni
veznici izmeu Q i R glavni logiki operatori u P, a Q i R su subformule u P.
4. Ako je P formula iz PL oblika (x)Q ili oblika (x)P, tada je kvantifikator koji se javlja
ispred Q glavni logiki operator u P, a Q je subformula u P.
5. Ako je P formula iz PL, tada je svaka subformula subformule u P, takoer subformula u
P, a P je subformula same sebe.
Subformula Q u P je prava subformula u P jedino u sluaju Q nije P. (Niti jedna subformula
nije prava subformula same sebe).
Doseg kvanitfikatora: Doseg kvantifikatora u formuli P je subformula Q u P kojoj je taj
kvantifikator glavni logiki operator.
Vezana varijabla: Javljanje varijable x u formuli P iz PL je vezano ako i samo ako je to
javljanje u dosegu x-kvantifikatora.
17
 Logika I
Slobodna varijabla: Javljanje varijable x u formuli P iz PL je slobodno ako i samo ako nije
vezano.
Reenica iz PL: Formula P iz PL je reenica iz PL ako i samo ako niti jedno javljanje varijable
u P nije slobodno.
Otvorena reenica iz PL je svaka formula iz PL koja nije reenica u PL.
Substitucijska razina u P: Ako je P reenica iz PL oblika (x)Q ili (x)Q, a a je individualna
konstanta, tada je Q(a/x) substitucijska razina u P. Konstanta a je razinska konstanta.
PREBACIVANJE DOSEGA KVANTIFIKATORA parovi ekvivalencija:
(x)AxP (x)(AxP) P(x)Ax (x)(P Ax)
(x)AxP (x)(AxP) P(x)Ax (x)(P Ax)
P(x)Ax (x)(PAx) (x)AxP (x)(AxP)
P(x)Ax (x)(PAx) (x)AxP (x)(AxP)
(x)Ax P (x)(Ax P) P(x)Ax (x)(PAx)
(x)AxP (x)(Ax P) P(x)Ax (x)(PAx)

SEMANTIKA

Reenica P iz PL je kvantifikacijski istinita ako i samo ako je P istinita u svakom tumaenju.

Reenica P iz PL je kvantifikacijski neistinita ako i samo ako je P neistinita u svakom

tumaenu.

Reenica P iz PL je kvantifikacijski neodreena ako i samo ako nije P ni kvantifikacijski

istinita ni kvantifikacijski neistinita.

Reenice P i Q su kvantifikacijski ekvivalentne ako i samo ako ne postoji tumaenje u kojem

P i Q imaju razliite istinosne vrijednosti.

Skup reenica iz PL je kvantifikacijski konzistentan ako i samo ako postoji barem jedno
tumaenje za koje su svi lanovi skupa istiniti.
Skup reenica iz PL je kvantifikacijski nekonzistentan ako i samo ako skup nije
kvantifikacijski konzistentan.

Skup reenica G iz PL kvantifikacijski obuhvaa reenicu P iz PL ako o samo ako ne postoji

tumaenje za koje je svaki lan G istinit a P neistinit.

Argument iz PL je kvantifikacijski valjan ako i samo ako ne postoji tumaenje za koje su sve
premise istinite a konkluzija neistinita. Argument iz PL je kvantifikacijski nevaljan ako i samo
ako nije kvantifikacijski valjan.

Reenica P iz PL je istinita u tumaenju I ako i samo ako svako pridruivanje varijabli d (za I)
zadovolji P za I.
Reenica P iz PL je neistinita u tumaenju I ako i samo ako ni za jedno pridruivanje varijabli
d (za I) ne zadovoljava P za I.

18
 Logika I
STABLA ISTINITOSTI

rastavljanje negiranog rastavljanje negiranog

egzistencijalnog kvantifikatora ($D) univerzalnog kvantifikatora ("D)
($x)P  ("x)P 
("x)P ($x)P

rastavljanje rastavljanje
univerzalnog kvantifikatora ("D) egzistencijalnog kvantifikatora ($D)
("x)P ($x)P 
P(a /x) P(a /x)

BITNA NAPOMENA: zbog opeg vanosti univerzalnog kvantifikatora, nikada

nismo u stanju doista ga oznaiti kao rastavljenog do kraja. To otvara
mogunost da razinska konstanta ne mora biti ista na svim granama koje se
otvaraju.

Grana stabla istinitosti za skup reenica iz PL je dovrena otvorena grana ako i samo ako je
konana otvorena grana, tj. otvorena grana s konanim brojem redaka, a za svaku reenicu koja
se u njoj javlja vrijedi:
1. da je literal (atomska reenica ili negacija atomske reenice).
2. nije univerzalno kvantificirana reenica i da je rastavljena.
3. univerzalno kvantificirana reenica ("x)P takva da se P(a /x) takoer javlja na toj grani
za svaku konstantu a koja se javlja na grani i da je barem jedan sluaj P(a /x) javlja na
grani.
Zatvorena grana: grana na kojoj se istodobno javljaju atomska reenica i njena negacija
Otvorena grana: grana koja nije zatvorena
Dovrena otvorena grana: konana otvorena grana na kojoj je svaka reenica vrste opisane u
tokama 1-3.
Dovreno stablo: stablo na kojem je svaka grana ili zatvorena ili je dovrena otvorena grana.
Zatvoreno stablo: stablo kojemu je svaka grana zatvorena.
STRATAGEMI za konstruiranje stabala istinitosti:
1. Prednost ima rastavljanje reenica koje ne zahtijevaju grananje.
2. Prednost imaju reenice kojima se moe zatvoriti jedna ili vie
grana.
3. Prednost imaju reenice s egzistencijalnim kvantifikatorom pred
onima koje imaju univerzalni.
4. Kada se koristi rastavljanje univerzalnog kvantifikatora, nastojte
rabiti supstitucije u kojima je zamijenjena konstanta ve
sadrana u grani koja se rastavlja.
5. Zaustavite se kada doete do odgovora na postavljeno pitanje.
6. Kada se ne moe primijeniti stratageme 1-6, rastavite prvo
najsloeniju reenicu.
Skup reenica iz PL je kvantifikacijski nekonzistentan ako i samo ako bar jedan konani
podskup ima zatvoreno stablo istinitosti.

Reenica P iz PL je kvantifikacijski neistinita ako i samo ako skup {P} ima zatvoreno stablo
istinitosti.

Reenica P iz PL je kvantifikacijski istinita ako i samo ako skup {P} ima zatvoreno stablo
istinitosti.
19
 Logika I

Reenica P iz PL je kvantifikacijski neodreena ako i samo ako ni skup {P} ni skup {-P}
nemaju zatvoreno stablo istinitosti.

Reenice P i Q iz PL su kvantifikacijski ekvivalentne ako i samo ako {(PQ)} ima

zatvoreno stablo istinitosti.

Konani skup reenica iz PL kvantifikacijski obuhvaa reenicu P iz PL ako i samo ako

{P} ima zatvoreno stablo istinitosti.

Argument iz PL je kvantifikacijski valjan ako i samo ako skup koji se sastoji od premisa i
negirane konkluzije ima zatvoreno stablo istinitosti.

20