Vedran Risti

III. gimnazija, Osijek

Email: ristic.vedran@gmail.com
Struni lanak
UDK: 371.3:94

Polemiki esej u nastavi povijesti

Autor prikazuje poloaj eseja u hrvatskoj nastavnoj teoriji i praksi. Razmatra prednosti
pisanja polemikog eseja na redovnoj nastavi povijesti kao postupka kojim se postie
razvoj pismenosti u irem smislu rijei, opih i drutveno-humanistikih kompetencija
te produbljuje razumijevanje povijesti kao znanstvene discipline. Ralanjuje i opisuje
proces izrade takvog eseja na nastavi te potkrepljuje primjerima eseja uenika treih i
etvrtih razreda gimnazije.

Kljune rijei: pismenost, esej, kolski esej, polemiki esej, proces izrade eseja, povije-
sni izvori, kompetencije, istraivaka nastava, aktivno uenje.

(Ne)pismenost u Hrvata
Hrvati su nepismen narod. Oni ne znaju itati i ne znaju pisati. To nam govore
strunjaci i to nam pokazuju istraivanja. Pismenost se definira dvojako: kao (1)
poznavanje slova, vjetine itanja i pisanja i kao (2) vjetina stvaranja tekstova,
vjetina pravilnog i smislenog pisanja. Sukladno tome, pismena osoba je ona koja
(1) umije, zna itati i pisati i koja (2) zna sadrajno i potkrijepljeno pravilno pisati
i govoriti.1 Kvalitativna razlika izmeu dvije sastavnice definicije sasvim je oita
te je, dakle, opravdano govoriti o dvije razine pismenosti. U Hrvatskoj je, kao i u
ostatku Europe, pismenost na razini poznavanja itanja i pisanja na visokoj razini,
te iznosi 98,1 posto to nas stavlja na 55. mjesto u svijetu od 213 zemalja, te iznad
svjetskog prosjeka od 82 posto.2 No, tu se radi o prvoj razini pismenosti. S drugom,
viom razinom pismenosti stanje je zabrinjavajue.3 Veina Hrvata ne zna sadraj-
no i potkrijepljeno pravilno pisati i govoriti. Ovo zorno prikazuju analize pisme-
nosti uenika koji zavravaju svoje obrazovanje, ali i studenata, dviju populacijskih
grupa koje se nalaze na vrhuncu svojih obrazovnih ciklusa te bi, prema tome, morale
biti i najpismenije.
1 Prema: Vladimir Ani, Rjenik hrvatskog jezika (Zagreb: Novi liber, 1998).
2 Usporedbe radi: Slovenija se nalazi na 12. mjestu (99,7%), Maarska na 22. (99,4%), Italija na 53.
(98,4%), Bosna i Hercegovina na 76. (96,7%), a Srbija na 78. mjestu (96,4%). Prema: http://world.
bymap.org/LiteracyRates.html (2. 6. 2012.).
3 To potvruju i rezultati PISA-e za vie razine italake pismenosti. Vidi: http://www.pisa.hr/knjige/2009-
rezultati-sve/Default.html (pristup ostvaren 27. sijenja 2012).

71

PUN19.indd 71 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

Uenici koji zavre srednju kolu i upiu fakultete imaju velikih problema s pi-
sanim izraavanjem. Sveuilini profesori rezignirani su i frustrirani kada govore
o studentskoj razini pismenosti i svojim pokuajima da im pomognu. Njihovi su
dojmovi da Hrvati nesuvislo govore, pa nesuvislo i piu te da nai uenici, a i
studenti, osim to se ne znaju pismeno izraavati, takoer ne znaju ni itati s
razumijevanjem. Osim toga, mnogi studenti nisu u stanju gradivo koje su proi-
tali svojim rijeima prenijeti na papir, a kamoli napisati konstruktivno miljenje o
nekom problemu.4
Jedan test kognitivnih sposobnosti kojeg je meu studentima prve i etvrte go-
dine Filozofskog, Pravnog, Katoliko-bogoslovnog i Uiteljskog fakulteta u Zagrebu
provelo Ministarstvo znanosti, pokazao je da su studenti tono znali odgovoriti
tek na svako drugo pitanje. Teoretiar hrvatske knjievnosti Milivoj Solar nije bio
iznenaen ovakvim rezultatima te je komentirao: istraivanje je samo potvrdilo ono
to sam i sam odavno spoznao: Hrvati postaju nepismen narod. Imate dio studenata
koji nisu dorasli tome da uope zavre srednju kolu. Zabrinjavajue je da su prema
istom testiranju zavreni gimnazijalci u prosjeku bili tek pet posto pismeniji od
studenata koji su zavrili srednje strukovne kole.5 Ovakva se obrazovna postignu-
a odraavaju i na studente povijesti koji budu okirani kada dobiju esejistiki
zadatak na studiju jer im je velik problem pismeno se izraavati.6 Uzimajui ovo
u obzir, nije teko zakljuiti da neto u hrvatskom obrazovnom sustavu oigledno
nije u redu. Ako je cilj sustavnog obrazovanja uenika poticati i unapreivati njihov
intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s nji-
hovim sposobnostima i sklonostima, te razvijanje linosti uenika7, onda bi razvoj
pismenosti u irem smislu rijei trebao biti puno ozbiljnije shvaen nego to je to
danas sluaj.

Okvir za razvoj pismenosti

U posljednjih nekoliko godina hrvatski je obrazovni sustav zapoeo proces prilagod-
be obrazovnim standardima Europske unije temeljenim na kompetencijama. Novi
bi pristup trebao biti primjereniji i za razvijanje pismenosti. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta predstavilo je 30. srpnja 2010. godine prvi Nacionalni okvirni
kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko ob-
razovanje (dalje: Kurikulum). Dokument se pripremao nekoliko godina, a cilj mu
je bio postaviti osnovno i srednje kolstvo na sasvim nove temelje. Kako pie u uvo-
du samoga Kurikuluma, njegovo temeljno obiljeje je prelazak na kompetencijski
4 Izjave Nives Opai, umirovljene profesorice hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i
Marie-Elise Zovko s Instituta za filozofiju u Zagrebu u razgovoru za Jutarnji list 28. 2. 2009. http://www.
jutarnji.hr/60--hrvata-s-diplomom-pise-kao-u-prvom-osnovne/196363/, (2. 6. 2012.)
5 Jutarnji list, 13. 6. 2011. http://www.jutarnji.hr/test-pravopisa-na-fakultetima--od-329-studenata-bas-
nitko-nije-rijesio-test-pismenosti/952896/ (2. 6. 2012.)
6 Vidi bilj. 266.
7 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN br. 87/2008., lanak 4, stavak 1.

72

PUN19.indd 72 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

sustav i uenika postignua za razliku od (do)sadanjeg usmjerenog na sadraj.8

Kurikulum je slubeni dokument Ministarstva koji bi trebao posluiti kao osnova
za oblikovanje programa predmetnih podruja, a i samih predmeta. Novi programi
trebali bi poticati metodiku razvoja kompetencija u osnovnom i srednjem kolstvu te
polako istisnuti staru metodiku temeljenu na materijalnim postignuima.
Kurikulum poiva na osam temeljnih kompetencija Europske unije za cjeloi-
votno obrazovanje. Jedna od njih je i komunikacija na materinskomu jeziku koja
se odnosi na osposobljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izraavanje
i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica.9 Razvoj kompetencija
nije ogranien samo na jedan predmet, poput hrvatskog jezika, ve je predvieno da
on proima sva podruja, cikluse i razine odgojno-obrazovnog sustava.10 Iako je
Kurikulum predstavljen prije dvije godine, u nastavnoj praksi nema gotovo nikakvih
pomaka u provedbi istog, a uenici ostaju jednako (ne)kompetentni u izraavanju
misli kao do sada.
Paralelno s kreiranjem kurikuluma u obrazovanje se uvodila dravna matura, a
svladavanje pisanja eseja postalo je dijelom predmeta koji se bave materinjim jezikom
i stranim jezicima. Esej iz hrvatskoj jezika najkompleksniji je i najdui meu njima,
to je i razumljivo, dok se eseji iz stranih jezika kreu od kratkih sastava do kraih
eseja, ovisno o jeziku i razini uenja. Iako istaknuti sveuilini profesori kritiziraju
maturu, pa tako Neven Budak tvrdi da se njome provjerava jesu li djeca nabubala
velike koliine podataka, od kojih su im neki potpuno nepotrebni, umjesto da pro-
vjeri njihovo uporabljivo znanje,11 programi drutveno-humanistikog usmjerenja,
poput psihologije, sociologije i povijesti, naalost, ne zahtijevaju pisanje eseja na
dravnoj maturi. Iznimke ine filozofija i etika koje na dravnoj maturi zahtijevaju
inaicu polemikog eseja, te likovna umjetnost. Uvoenje eseja u odgojno-obrazovni
sustav svakako je pozitivan korak prema razvijanju pismenosti, no, upitno je koliko
je pisanje eseja maturskog tipa zapravo dugorono produktivno.
Esej na dravnoj maturi standardiziran je do te mjere da gubi osnovno obiljeje
eseja, a to je izraavanje osobnog stava autora. Upravo u toj temeljnoj sastavnici
definicije eseja nalazi se najmonije orue za razvijanje uenike kreativnosti i sa-
mostalnog miljenja, a time i pismenosti u irem smislu rijei. Cilj eseja na dravnoj
maturi jest provjera znanja, a ne razvijanje kognitivnih sposobnosti, spisateljskih
vjetina i kreativnosti. To je razumljivo s obzirom na to da je za maturu potrebno
imati sustav pomou kojeg e se tisue eseja moi objektivno ocijeniti, no standar-
dizacijom i abloniziranjem eseja pomou striktnih smjernica koje onemoguuju
samostalan odabir teme i smjera istraivanja, esej postaje samo nizanje produenih

8 Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
(Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2010), 9.
9 Ibid., 12.
10 Ibid., 15.
11 Jutarnji list 19. 05. 2010. http://www.jutarnji.hr/-test-iz-povijesti-na-maturi-mogu-proci-samo-glupe-
strebercine-/780587/ (2. 6. 12.)

73

PUN19.indd 73 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

odgovora, te se time gubi njegov smisao. Esej postaje ispitni esej iji je primarni
cilj stvoriti ispitni alat kojim e se moi standardizirano ispitati obrazovani po-
jedinac, njegovo znanje i poznavanje injenica, njegovo razumijevanje problema
iznesenih u tekstu (). Isto tako provjerit e se umije li se pojedinac izraziti na
kreativan, pa ak i originalan nain. Ispitni esej ima tono odreena pravila po-
stavljanja zadataka, ba kao to ima i tono odreena pravila davanja odgovora,
odnosno rjeavanja tih zadataka. 12 Provjera znanja pomou takvog eseja svodi se
na poznavanje i razumijevanje, a originalnost se moe pokazati samo u stilu pisanja.
Naravno, da bi esej bio esej, moraju postojati pravila kako ga pisati, no ta se pravila
odnose prvenstveno na strukturu teksta, dok odabir sadraja mora ostati barem
djelomino slobodan.
Bez sumnje, pisanjem ovakvih eseja razvija se vjetina jezinog izraavanja, no
ostaje upitno koliko se potiu samostalno razmiljanje i originalnost. Dio vjetine
sadrajnog i potkrijepljenog govorenja jest i sposobnost samostalnog odabira sa-
draja govorenja i procjena kako i ime potkrijepiti o emu se govori. Ta je dimen-
zija u ispitnom eseju dravne mature zbog njegove standardizirane naravi sasvim
zapostavljena.

kolski esej
to je uope esej? Esej se definira kao knjievna vrsta po tematici bliska raspravi
ili znanstvenom tekstu, po stilskim sredstvima srodna beletristici13. Hrvatski po-
jam ogled kojim se esto prevodi esej definira se kao krai prikaz ili komentar o
djelima dogaajima i temama iz kulture i znanosti.14 Literatura engleskog govor-
nog podruja, odakle nam dolazi praksa pisanja eseja, definira pojam jednako iroko
kao relativno kratku proznu kompoziciju, koja moe biti o skoro bilo emu te
moe biti spekulativna, injenina, emocionalna, osobna, objektivna, ozbiljna ili
humoristina.15 Ovako iroko definiran esej obuhvaa sve krae oblike proze, od
osobnih introspekcija, prikaza filmova i knjiga, novinskih kolumna do znanstvenih
tekstova. No, esej ipak ima nekoliko karakteristika kojima se razlikuje od ostalih
proznih tekstova.
Prije svega, esej ne mora biti temeljit, odnosno, ne mora sasvim iscrpiti temu
kojom se bavi. Dapae, uspjean esej zbog svoje duine zahtijeva suavanje opsega
sadraja da bi bio cjelovit i smislen. Drugo, esej izraava osoban stav autora o nekoj
temi. Svrha eseja nije informiranje, poput enciklopedijskog ili novinskog teksta, ve
uvjeravanje itatelja u ispravnost stava autora. Dva e autora koja piu o istoj temi
napisati dva razliita eseja. Tree, iako je cilj eseja neto dokazati, stil pisanja slo-
bodniji je od znanstvenog stila te esto ima knjievnoumjetnike elemente. Esej na

12 Davor Piska, Kako napisati esej na dravnoj maturi (Zagreb: Alfa, 2009), 6. i 7.
13 Prema: Vladimir Ani, Ivo Goldstein, Rjenik stranih rijei (Zagreb: Novi liber, 2000).
14 Prema: Vladimir Ani, Rjenik hrvatskog jezika (Zagreb: Novi liber, 1998).
15 Thomas S. Kane, The Oxford Essential Guide to Writing (Oxford University Press: 2000), 51.

74

PUN19.indd 74 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

dravnoj maturi donekle zadovoljava prvu i treu odrednicu eseja, koje su sporedne,
dok drugu, najvaniju, jer bez nje esej nije esej, zanemaruje. Razvoj pismenosti tre-
bao bi se temeljiti i na drugoj sastavnici, odnosno na razvoju sposobnosti formiranja
i izraavanja miljenja. Uenici bi trebali pisati eseje koji potuju sve tri sastavnice.
Tako definiran esej moemo nazvati kolskim esejom. Jedan prirunik o pisanju eseja
saima njegovu bit i kae da je svrha pisanja eseja omoguiti ueniku da naui:
1. Kako istraiti neko podruje i stvoriti sud o nekom problemu,
2. Kako kreirati argument koji podupire taj sud koristei rasuivanje i dokaze,
3. Kako napisati interesantno i koherentno organiziran esej.16

Za razliku od ispitnog eseja koji trai pokazivanje znanja koja su unaprijed definira-
na, primarni cilj kolskog eseja jest istraiti, formirati i argumentirano izraziti vlastito
miljenje. kolski esej moemo stoga definirati kao krai prozni tekst u kojem uenik
izraava te na temelju obavljenog istraivanje argumentirano potkrepljuje vlastiti stav
o nekom problemu vezanom uz zadanu temu.

Esej i drutveno-humanistiko predmetno podruje

Uzmu li se u obzir eljena postignua drutveno-humanistikih predmeta, esej bi
trebao biti primarni nain uenja i provjere znanja. Kurikulum navodi da je svrha
drutveno-humanistikog podruja pridonijeti razvoju uenika kao samostalnih i
odgovornih osoba, pojedinaca i graana koji e biti sposobni razumjeti i kritiki
promiljati poloaj i ulogu ovjeka u suvremenomu svijetu.17 Uenik bi, dakle, u
okviru drutveno-humanistikih predmeta, trebao moi razvijati vlastite stavove na
temelju kritikog prouavanja gradiva. Meu ciljevima drutveno-humanistikih
predmeta navodi se razvijanje komunikacijskih i organizacijskih vjetina, razvijanje
sposobnosti za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronai odgovor, za
planiranje i provoenje istraivanja, oblikovanje obrazloenih zakljuaka te iznoenje
ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku, te ra-
zviti valjan stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora.18 Uenik bi, dakle, na
nastavi trebao moi istraivati, zakljuivati i prezentirati rezultate na primjeren nain.
Ova se eljena postignua proteu kroz sva etiri ciklusa obrazovanja, to je vidljivo
iz sljedee tablice.19

16 Molly McClain, Jacqueline D. Roth, Schaums Quick Guide to Writing Great Essays (McGraw-Hill: 1999),
1.
17 Nacionalni okvirni kurikulum, 131.
18 Ibid., 132.
19 Ibid., 132-152.

75

PUN19.indd 75 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

Tablica 1. Neka oekivana uenika postignua po obrazovnim ciklusima drutveno-huma-

nistikog podruja; (I) Socijalne vjetine i metode izuavanja pojava u drutveno-humanisti-
kom podruju:
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrednovanje i predstavljanje podataka
Uenici e:
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje i osjeaje (npr. govor,
pisanje, crtanje, slikanje, gluma itd.),
Prvi ciklus

pronalaziti i predstaviti, u skladu sa svojom dobi, osnovne injenice o prirodi, drutvu,

kulturi, religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u zaviaju i
Hrvatskoj (govor, pisanje, crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma itd.),
rabiti medijske sadraje i razlikovati korisne sadraje od oni koji to nisu.
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje, osjeaje i stavove (npr.
govor, pisanje, crtanje, slikanje, gluma itd.),
pronalaziti, na razliite naine predstaviti i vrednovati osnovne podatke o prirodi,
Drugi ciklus

drutvu, kulturi, religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u svijetu

(govor, pisanje, crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma),
nabrojiti i opisati razliite naine na koje se isti dogaaji i pojave mogu tumaiti/
prikazati (znanost, umjetnost, mediji, muzejski postavi itd.),
pratiti, nabrojiti i opisati dogaaje u drutvenoj sredini iz vie izvora podataka te uoiti
osnovne probleme u drutvenoj sredini.
ralaniti i razliitim nainima predstaviti i vrednovati podatke o prirodi, drutvu,
kulturi, religiji, ovjeku i njegovim djelatnostima u Hrvatskoj i u Europi,
vrednovati informacije koje posreduju javni mediji te objasniti razliite uloge medija,
Trei ciklus

posebice ulogu medija u oblikovanju stavova i ponaanja ljudi,

pratiti, nabrojiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora informacija,
pratiti i objasniti razvoj drutvenih dogaaja u mjesnoj zajednici s obzirom na okoli,
kulturnu batinu, gospodarstvo, drutvenu solidarnost, humanitarno djelovanje,
povezati drutveno-humanistika, matematika i prirodoslovna znanja i primijeniti ih u
rjeavanju praktinih pitanja iz razliitih podruja drutvenoga i gospodarskoga ivota.
predstaviti ralambe razmatranih pitanja na razliite naine (odgovori na pitanja,
etvrti ciklus

osmiljeno pisano izraavanje, opisi i objanjenja, grafike metode i dr.),

razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava te objasniti razloge
zbog kojih nastaju razliita tumaenja,
sustavno pratiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora podataka,
povezati drutveno-humanistika, matematika, prirodoslovna i tehniko-tehnoloka
znanja i primijeniti ih u podruju struke.

Esej i nastava povijesti

Kao predmet drutveno-humanistikog podruja, i povijest bi trebala razvijati ove
vjetine. Na alost, ovakav tip istraivanja i prezentiranja u praksi se ne provodi, a
esto se svodi samo na istraivake radove za natjecanja ili projekte izvannastavnih
aktivnosti koje radi mali broj uenika.20 Dodatni je kamen spoticanja na putu razvi-

20 Vidi: Suzana Peorda, Tvrtko Boi, Strukturiranje samostalnih istraivakih radova uenika iz povije-
sti, Povijest u nastavi VII, 13 (2009): 1-13.

76

PUN19.indd 76 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

janja kompetencija dravna matura kojom se alje jasna poruka o tome kakvo se zna-
nje oekuje od uenika na kraju kolovanja. Svrha je dravne mature standardizacija
znanja radi lake komparacije. Tvrdnja da se time podie kvaliteta znanja krajnje je
upitna.21 Ostaje sigurno samo to da se dravnom maturom kvalitetnije standardizira
znanje. Ne samo to, nego se dravnom maturom ne testiraju mnoga znanja i vjetine
koje se izriito trae u dokumentima koji definiraju nastavu povijesti.
U osnovnoj se koli oekuje da uenici na nastavi povijesti, izmeu ostalog:
-- ue o temeljnim procesima koji pomau razumijevanju prolosti () i upo-
znaju se s ulogom izvora i literature u objanjavanju prolosti (ue prepozna-
vati, ralanjivati, povezivati i vrednovati razliite vrste primarnih i sekun-
darnih povijesnih izvora, te na temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),
-- pronalaze, upoznaju, ralanjuju i vrednuju razliite izvore informacija (ud-
benik, enciklopedija, historiografski tekst, kolska knjinica, muzej, internet,
itd.),
-- () kritiki razmiljaju o svijetu u kojem ive, () razvijaju radne navike,
stvaralatvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost.22

Gimnazijski program povijesti predvia da e se uenika poticati i pomagati mu da

on sam radi nastojei spoznati probleme povijesnog tijeka. Nastojat e se u njemu
razvijati analitike sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti
i povijesnih dogaaja i osoba, te ispravno povijesno postavljanje pitanja i traenje
odgovora to obuhvaa odbaciti nebitno i traiti bitno te uopavati u nastojanju da
se oblikuju utemeljene osobne prosudbe koje e moi i sam obrazloiti.23
Takoer, prema Kurikulumu od uenika se oekuje da na nastavi povijesti mogu
koristiti primarne i sekundarne izvore te da mogu ralaniti, usporediti i valorizirati
povijesne fenomene (vidi Tablicu 2).
Tablica 2: Neka oekivana uenika postignua po obrazovnim ciklusima drutveno-huma-
nistikog podruja; (III.) Proli dogaaji, ljudi i drutva:
1. Koncept promjene i kontinuiteta
Drugi ciklus rabiti primarne i sekundarne izvore u istraivanju prolosti i sadanjosti
rabiti razliite izvore informacija s ciljem istraivanja dogaaja u
Trei ciklus prolosti i sadanjosti na pojedinim kontinentima u razliitim povijesnim
razdobljima
istraivati i usporediti dogaaje i procese u prolosti, sadanjosti i
etvrti ciklus budunosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu s povijesnoga, geografskoga,
kulturolokoga i gospodarskoga stajalita

21 Vidi: Miroslav ai, Natjecanje iz povijesti kao priprema za Nacionalne ispite i Dravnu maturu iz
povijesti, Povijest u nastavi, V, 10 (2007): 175-186. Za problematiku kvalitete standardiziranog, fakto-
grafskog znanja vidi: Paul Konrad Liessmann, Teorija neobrazovanosti zablude drutva znanja (Jesenski
i Turk, Zagreb, 2008), pogotovo str. 11-43.
22 Nastavni plan i program za osnovnu kolu (Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006),
284.
23 Gimnazijski nastavni program za povijest, str 1 (164), dostupno na: www.ncvvo.hr

77

PUN19.indd 77 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

Dakle, na svim razinama i u svim ciklusima obrazovanja u Hrvatskoj, od nastave

povijesti oekuje se istraivanje problema, formiranje stavova o njima i primjereno
izraavanje istih. U zemljama anglosaksonskog govornog podruja esej je ve tradi-
cionalni dio nastave povijesti. U Velikoj Britaniji esej je primarno sredstvo kroz koje
se vrednuju postignua iz povijest za uenike iznad 16 godina starosti i u strunim
smjerovima (GNVQ) i na dravnoj maturi (GSCE).24 Smatraju da su vjetine koje
se stjeu pisanjem eseja bitne za efikasnu komunikaciju i razmjenu ideja, to je opet
bitna priprema za ivot. U SAD-u su iskustva profesora slina naima. Loewen tvrdi
da: previe uenika zavri srednju kolu bez da napie jedan studiozan pisani rad te
procjenjuje da je to jadna priprema za fakultet, a i za ivot. Pisano izraavanje nije
vjetina rezervirana samo za one koji e zavriti fakultet jer mnogi poslovi zahtijeva-
ju nefiktivno pisanje. Osim poslovnih kompetencija, pisanje nefiktivnih tekstova
pomae uenicima da zapaaju detalje u onome to itaju. Kada razumiju kako kom-
ponirati naraciju i razlikovati dobro od loeg pisanja, mogu autoritativnije kritizirati
tue pisanje.25
Osim generikih vjetina poput sluenja materinjim jezikom i vjetina specifinih
za drutveno-humanistiko podruje, esej iz povijesti razvija i kompetencije potrebne
za potpunije razumijevanje same povijesti. Ve je opepoznat vapaj da se nastava
povijesti rastereti od gomilanja injenica. Veina strunjaka slae se da bi uenik tre-
bao kritiki i aktivno razmatrati prole dogaaje, a istraivakim pristupom nastavi i
pisanjem eseja postie se upravo taj rezultat.
Povijest kao znanost i povijest kao kolski predmet bitno se razlikuju. Dok se
prva bavi istraivanjem i kreiranjem povijesti, druga se bavi memoriranjem gotovih
proizvoda prve. Uenici prirodoslovnih predmeta, primjerice, imaju priliku nauiti
rezultate istraivanja, ali i vidjeti kako se dolo do tih rezultata. Pokusima iz pred-
meta poput fizike i kemije uenici mogu iz prve ruke nauiti kako je nastalo znanje
koje oni moraju svladati. Na nastavi povijesti uenik je suoen samo s rezultatima
istraivanja. Krajnji je uinak toga da uenik zavri kolovanje bez da zapravo shvati
to je to povijest, kako ona nastaje i koja je njezina metodologija. Sukladno tome
nije sposoban tu metodologiju primjenjivati na povijesno utemeljene pojave oko
sebe. Povijest je za uenike nedodirljiv korpus injenica maglovitog podrijetla, dok
je za povjesniare ona beskrajna rasprava o izvorima, interpretacijama i znaenjima.
kolska povijest bi, ako eli postii ciljeve koje si je sama postavila, trebala u veoj
mjeri zrcaliti znanstvenu povijest. Uenik zna emu u kemiji slui epruveta i kako na
temelju podataka rijeiti problem. Isti taj uenik ne zna kako interpretirati povijesne
izvore te ostaje zbunjen ako je suoen s razliitim interpretacijama istog dogaaja.
Da bi se to promijenilo, praksu pouavanja povijesti valja proeti razumijevanjem
pojmova poput prolost, historija, historiografija i povijest te razgranienjem razlika

24 Richard Brown, History and post-16 vocational courses, u Teaching History, ed. Bourdillon, Hilary
(Routledge/The Open University: 1994), 91-97.
25 James W. Loewen, Teaching What Really Happened How to Avoid The Tyranny of Textbooks & Get
Students Excited About Doing History (Teachers College Press, Columbia University: 2010), 83-101.

78

PUN19.indd 78 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

meu njima.26 Povijest nije ono to se dogodilo u prolosti, ve ono to moemo

napraviti s raspoloivim podacima, s onim to iz prolosti doe do nas.27 kolska
bi povijest trebala nauiti uenika kako da s raspoloivim podacima stvori vlasti-
tu povijest. Naravno, od uenika se ne moe oekivati da svojim interpretacijama
doprinese znanstvenim raspravama, niti se oekuje da istraivanjem doe do novih
znanstvenih spoznaja. Od njega se oekuje da, unutar postavljenih okvira, na temelju
vlastitog znanja i zadanih dokumenata koje dobije na nastavi, kreira uravnoteenu,
odmjerenu, objektivnu i argumentiranu interpretaciju povijesnih fenomena. Ona se
vjerojatno nee bitno razlikovati od uvrijeenih interpretacija, ali to se i ne oekuje
od nastave povijesti. Vaan je kognitivni rad koji e uenik obaviti prilikom istraiva-
nja i prezentacije rezultata pisanjem eseja, vjetine koje e stei i samopouzdanje koje
e izgraditi. Pisanjem povijesnog eseja uenik simulira posao povjesniara i stvara
vlastitu verziju povijesti.
Definicija povijesnog eseja ne razlikuje se mnogo od openite definicije eseja. On
se definira kao relativno kratak komad eskpozitornog pisanja dizajniran da prenese
autorovo stajalite o temi.28 Donekle preciznija definicija glasi: [Povijesni esej je]
tekst koji izraava to autor misli o nekoj temi. (), [u njemu] se samo ne sabiru
informacije, ve utjelovljuje samostalno kritiko miljenje o nekoj temi, i openito
nastoji konstruirati argument koji vodi do odgovora na specifino pitanje. Element
nezavisnog miljenja esencijalan je konceptu eseja.29 Iz prve se definicije moe za-
kljuiti ono to druga eksplicitno navodi: esej nije samo skup informacija, ve je nje-
gova kljuna odrednica formiranje i argumentirano izraavanje vlastitog miljenja.
Dvije su glavne vrste povijesnog eseja, narativni i polemiki. U prvome se graa
iznosi kronolokim redom te se usput, gdje se procijeni da je to potrebno, ubacuju
komentari, i poziva se na izvore i dokaze. Takav esej ima izraeniju deskriptivnu
dimenziju. U drugome je okosnica teza, odnosno, tvrdnja koju treba dokazati. Ta
se tvrdnja analitiki razbija na sastavne dijelove te se svaki od njih argumentira i
dokazuje. Ovaj je drugi tei, zahtijeva vie ralambe i reorganiziranja teksta i time je
bolji za razvijanje eljenih vjetina i za dublje razumijevanje gradiva.
Jo je jedan kriterij koji odreuje kompleksnost eseja, ime i uvjetuje uenika
postignua, a to je koritenje vie razliitih tekstova prilikom istraivanja. Uenik
koji istrauje na samo jednom tekstu postane uhvaen u narativnu strukturu teksta

26 Izvorni naziv historia znai ispitivanje, znanje, znanje steeno ispitivanjem, obavijest, opisivanje i pripo-
vijedanje, a historiografeo znai pisati o povijesti. Prolost se odnosi na prole dogaaje, dok se povijest ili
historija odnosi na znanstveno interpretiranje prolosti. U suvremenoj povijesnoj znanosti historiografi-
jom se smatraju rezultati same historije, tj. pisani radovi. Vidi: Mirjana Gross, Suvremena historiografija
Korijeni, postignua, traganja (Zagreb: Novi liber, 2001), 21. i Zrinka Nikoli Jakus, Uvod u studij
povijesti Historiografski praktikum (Zagreb: LEYKAM international, 2008), 7-8. Za detaljniju raspravu
vidi: Ketih Jenkins, Promiljanje historije (Zagreb: Srednja Europa, 2008), 16-47.
27 John Fines, Evidence The Basis of the Discipline, u Teaching History, ed. Bourdillon, Hilary
(Routledge/The Open University: 1994), 122-125.
28 Jim Cullen, Essaying the Past How to Read, Write, and Think about History (Wiley-Blackwell: 2009).
29 I. W. Mabbett, Writing History Essays, A Students Guide (Palgrave/Macmillan: 2007).

79

PUN19.indd 79 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

te ju nesvjesno reproducira. Uenik koji istrauje na temelju vie tekstova iji se

sadraji djelomino preklapaju30 mora dublje analizirati tekstove i procesuirati po-
datke to vodi do boljeg razumijevanja sadraja. Dakle, pisanje polemikog eseja, u
kombinaciji s istraivanjem pomou vie tekstova daje najbolje rezultate.31

Izrada polemikog eseja

Okosnica je polemikog eseja teza, propozicija koju osoba iznosi i nastoji odrati
pomou argumenata. Jednostavnije reeno, teza je jasan, koncizan i nedvosmislen
autorov odgovor na istraivako pitanje. Budui da se cijeli esej temelji na razradi
teze, nuno ju je uvesti na poetku eseja, najprimjerenije na kraju uvoda, nakon
definiranja problema. Nakon to se postavi teza, potrebno ju je argumentirati po-
mou podataka iz povijesnih izvora te ih oblikovati u smislene i povezane odlomke
eseja. Naravno, teza se ne moe oblikovati ako se ne poznaje problematika i graa.
Potrebno je stoga uenika navesti na usmjereno itanje tekstova te mu pomoi da
izdvoji i kategorizira podatke te ih interpretira.
S razvijanjem pisanja potrebno je rano poeti, od jednostavnijih oblika teksta
polako napredovati do sloenijih. Najjednostavnija i najea struktura eseja, tzv.
petodijelni esej, oblik je polemikog eseja koji se sastoji od uvoda, u kojem se
navodi teza, triju odlomka razrade, od kojih svaki razrauje jedan element teze, i
zakljuka. Kada uenik svlada ovu formu, moe ga se uputiti na sloenije.
Proces izrade eseja moe se ugrubo podijeliti na nekoliko etapa: odabir teme,
postavljanje istraivakog pitanja, potraga za dokazima, interpretacija dokaza, sastav-
ljanje strukture eseja te, na kraju, pisanje eseja.32 to je uenik samostalniji i vjetiji,
potrebno mu je manje pomoi i sposoban je samostalno raditi od prve do zadnje eta-
pe. No, u poetku je potrebno uenika voditi i usmjeravati ga. Samostalno odabrati
temu i postaviti istraivako pitanje vrlo je zahtjevno jer trai razinu razumijevanja
povijesti kakva se zapravo eli postii pisanjem eseja. Takoer, rijetko je koji uenik
dovoljno upuen u temu da sam uoi povijesnu problematiku. To je neto to bi
uenik trebao moi na kraju obrazovanja.

30 Primjer je ameriki DBQ, (Document Based Question - Pitanja temeljena na izvorima), esejski tip zadat-
ka u kojem uenici prvo analiziraju pojedine izvore, a nakon toga odgovaraju na kljuno pitanje kojim
ih povezuju.
31 James F. Voss, Jennifer Wiley, A Case Study of Developing Historical Understanding via Instruction:
The Importance of Integrating Text Components and Constructing Arguments, u Knowing, Teaching
and Learning History National and International Perspecitves, ed. Stearns/Seixas/Wineburg, (NYU Press:
2000), 375-389.
32 Za planiranje izrade samostalnih istraivakih radova vidi: Peorda, Boi, Strukturiranje samostalnih
istraivakih radova uenika iz povijesti, 1-13; Snjeana Koren, Samostalni istraivaki radovi u osnov-
noj i srednjim kolama : Upute i pojanjenja za provedbu natjecanja iz povijesti u k. god. 2007./2008.,
Povijest u nastavi, V, 10 (2007.), 187-205; Koren daje upute za izradu istraivakog rada koji je zahtjev-
niji od kolskog eseja jer se trai samostalan odabir teme i pronalaenje literature. Takoer, upute koje
sugerira primjerenije su kao smjernice za nekoga tko je ve vjet u pisanju.

80

PUN19.indd 80 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Potrebna je, dakle, pomo nastavnika, pogotovo u prve dvije faze. Na samome
poetku uputno je da profesor postavi istraivako pitanje kako bi uenik mogao
vidjeti to to uope znai. Ako se ueniku, primjerice postavi zadatak da napie esej
o Aleksandru Makedonskom, on e, vrlo vjerojatno, napisati referat o njemu, pre-
gled njegova ivota od roenja do smrti s nekim zanimljivim detaljima. Da bi ga se
usmjerilo, potrebno je postaviti istraivako pitanje koje zahtjeva polemiki odgovor.
Primjerice: Je li Aleksandar Makedonski zasluio nazivVeliki? Prednost je ovakvog
pristupa ta to se na pitanje moe izravno odgovoriti s da ili ne te se moe traiti
postupno obrazlaganje i opravdavanje odgovora.
Sljedei korak s kojim uenici imaju problema je formiranje teze. Zbog zastar-
jele prakse uenja povijesti u hrvatskim kolama uenicima je vrlo teko promatrati
povijest kao neto o emu se mogu postavljati pitanja i formirati stavovi. Vrlo im je
teko shvatiti to je uope teza, a poto je teza okosnica polemikog eseja, bez ovog
razumijevanja nije mogue napisati esej. I u ovoj fazi nastavnik treba usmjeravati
uenika, sugerirajui kako sastaviti tezu potpitanjima. Primjerice: to, po tvojem
miljenju, jedan vojskovoa i vladar treba napraviti da bi dobio naziv Veliki? Je li
Aleksandar bio dobar vojskovoa i po emu to vidi? Je li bio dobar vladar i po emu
to vidi? Kojim bi ga rijeima opisao? Koji su njegovi najvei uspjesi, a koji njegovi
najvei neuspjesi? Nakon to uenik razmisli o ovim pitanjima i informira se o ivotu
i djelu Aleksandra Makedonskog, moe poeti formirati svoj stav koji moe glasiti:
Aleksandar Makedonski bio je odlian vojskovoa i hrabar ratnik koji je nizao uspjeh za
uspjehom, no kao vladar nije se pokazao jednako vjet. Ili: Aleksandrove vojne zasluge
precijenjene su, ako se uzme u obzir da je raspolagao vojskom koju je ustrojio i uvjebao
njegov otac Filip II., a ne sam Aleksandar. Obje navedene teze mogu se obraniti i
zahtijevaju obrazloenje.
Nakon to je formirana teza ili, bolje reeno, hipoteza, valja ju obrazloiti i
potkrijepiti podacima. Veina uenika nije navikla usmjereno itati tekst s ciljem
izdvajanja podataka i uklapanja u vlastiti narativno-analitiki okvir. Najea greka
koju ine je prepisivanje podataka koji im se ine relevantnim bez da ih komentiraju
vlastitim rijeima i uklapaju u vlastitu priu. Ovaj se problem moe rijeiti na dva
naina. Prvi je zadavanje uenicima vie tekstova koji se sadrajno djelomino pre-
klapaju. itajui tekstove tog tipa uenik mora u glavi kreirati vlastiti narativ kojim
e logiki i tematski spojiti tekstove meusobno i povezati ih s formiranom (hipo)
tezom. Drugi je nain navikavanje uenika da piu koncept (vidi 3. primjer), kako
bi mogli podatke iz razliitih izvora kategorizirati i na pojednostavljenoj shematskoj
razini prije nego ponu pisati vezani tekst.

81

PUN19.indd 81 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

Primjeri iz uionice
U nastavku emo analizirati nekoliko konkretnih primjera polemikog eseja razliite
teine.33 Prvi se primjer odnosi na esej koji koristi samo udbenik kao izvor podata-
ka, ali ipak zahtijeva izdvajanje podataka iz razliitih tekstova te njihovo meusob-
no kombiniranje. Poto su uenici na nastavi esto dobivali zadatke da analiziraju
uspjenost vanjske i unutarnje politike drava, ova im tema nije bila strana. Analize
na nastavi bile su uglavnom usmene, no pisanje eseja podiglo je izazov na viu razinu
jer je trebalo dublje ui u problem i izraziti stav jasnije i preciznije.
U drugom primjeru uenici su morali proitati povijesni izvor u kojemu se iznosi
pogled na neki povijesni fenomen suvremene linosti. Taj su pogled trebali analizirati
sluei se podacima koji su im bili raspoloivi. Drugim rijeima, morali su se sloiti ili
ne sloiti s tim stavovima te svoju argumentaciju temeljiti na konkretnim povijesnim
podacima. Donosimo primjer koji koristi izvadak iz teksta Strahote zabluda Ante
Pavelia. Ni s ovakvim postupkom nisu bili suoeni prvi put. U prethodnoj kolskoj
godini na slian su nain analizirali govor Ante Starevia u Saboru 1861. godine.
Trei, najkompleksniji primjer, zahtijeva od uenika analizu vie izvornih tek-
stova te da odgovore na istraivako pitanje kombinirajui tekstove s podacima iz
udbenika. Ovaj zadatak u potpunosti odgovara amerikom DBQ tipu esejskog
zadatka. Izvori se djelomino tematski preklapaju, a govore o jednom konkretnom
dogaaju. U ovome zadatku uenici imaju najveu slobodu prilikom izbora izvornih
tekstova jer ih je, zbog ogranienog broja rijei u eseju, nemogue sve iskoristiti. S
ovim su tipom eseja takoer bili upoznati jer su prethodne kolske godine pisali esej
o Maximilienu Robespierreu na temelju est izvornih tekstova i udbenika.
U sva tri primjera uenicima je bilo postavljeno istraivako pitanje i pripremljen
dio materijala. Uz to, imali su na raspolaganju nekoliko tablica iji je cilj bio pomoi
kod analize tekstova i sinteze eseja.

Prvi primjer: Komparativna analiza unutranje/vanjske politike europskih drava

druge polovice 19. stoljea.
Zadatak:
Napisati esej od oko 400 rijei u kojem e se analizirati, usporediti i ocijeniti vanjska ili
unutarnja politika dviju europskih drava po izboru (ponuene su drave: Velika Britanija,
Francuska, Njemaka, Italija, Rusija i Habsburka Monarhija/Austro-Ugarska), odnosno
odgovoriti na pitanje, npr.: Koja je drava imala uspjeniju vanjsku politiku, Rusija ili
Francuska? (Izaberi vanjsku ili unutarnju politiku, i dvije drave koje e usporeivati.)

Pri tome je trebalo jasno definirati to se smatra uspjenom i neuspjenom unutar-

njom/vanjskom politikom te tu definiciju dosljedno primijeniti u eseju. Trebalo se

33 Eseje su pisali uenici treih i etvrtih razreda III. gimnazije Osijek u k. god. 2010./2011. i 2011./2012.
Primjeri su zbog autentinosti citirani uz minimalne lektorske zahvate.

82

PUN19.indd 82 2/4/13 6:24 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

ograniiti na razdoblje druge polovice 19. stoljea i voditi rauna o konkretnim pro-
blemima s kojima su se izabrane drave suoavale u navedenom razdoblju.
Uenica K. . u uvodu najavljuje temu, kontekstualizira problem i iznosi tezu:
Proljee naroda 1848. i Druga industrijska revolucija promijenile su Europu i osu-
vremenile ideje naroda. Ljudi su odjednom poeli teiti boljim ivotnim uvjetima i
vlastitoj slobodi. Dok je Engleska uivala u plodovima viktorijanskog doba, Rusija se
kretala stopama Aleksandra II. i njegova anarhizma. U to vrijeme ivot u Engleskoj
bio je neusporedivo bolji u odnosu na Rusiju, za iji se narod smatralo da su u tamni-
ci. Kvaliteta ivota bilo koje drave ovisi o uspjenosti unutarnje politike, a u ovom
sluaju engleska unutarnja politika nadjaala je onu rusku.

Kao to je najavila, u daljnjem odlomku razrauje tezu o temi ivotnog standarda na

primjeru gradova:
Ni u gradovima situacija nije bila idealna. Obje drave bile su suoene s posljedicama
industrijalizacije. Radnici su radili u nehumanim uvjetima po cijele dane za mini-
malnu plau i ivjeli su kao sirotinja. Razlika je u tome to se u engleskoj Parlament
zalagao za bolje uvjete radnika na poslu i raspravljali su ak o tome kada e se i njima
dopustiti pravo glasa. U Rusiji car Aleksandar II. nije poduzeo gotovo nita. Tek su
marksistiki voe radnikih stranaka Plehanov i Lenjin radili na tome da se srui
apsolutizam i da se donesu reforme za poboljanje stanja u dravi. Car se u glavnom
osvrtao na reformu vojske i poticao je industrijalizaciju, a da nije bio spreman na
posljedice previsok natalitet i siromatvo.

Uenicima je bila ponuena i tablica pomou koje su analizirali problem i kategori-

zirali natuknice te na temelju tih podataka napravili sintezu. Koristei podatke iz ove
tablice uenik N. J. . usporeuje probleme vanjske politike s kojima su se suoile
Njemaka i Rusija.

83

PUN19.indd 83 2/4/13 6:24 PM

 Povijest u nastavi

Drava 1: Njemaka (vanjska politika)

Problem 1
Austrija+Pruska 1864. protiv Danske
Pobjeda Austro-pruski rat 1866.
Nezadovoljstvo Austrije
Je li problem rijeen? (Kako i zato)
Bismarck se osigurao:
sporazum s Italijom (Venecija)
sporazum s Franc (Belgija)
POBJEDA PRUSKE 1866.
Drava 2: Rusija (vanjska politika)
Problem 1
Krimski rat 1853.- 1856.
Je li problem rijeen? (Kako i zato?)
Rusi poraz
PARIKI MIR (1856.) Rusija izgubila
MOLDAVSKU I VLAKU
Problem 2
Prusko-francuski rat 1870.
Je li problem rijeen? (Kako i zato?)
Iste godine Pruska ostvarila kljunu pobjedu
kod Sedana, zarobila cara Napoleona III.
1871. u Frankfurtu mirovni sporazum
Pruska dobiva ALSACE i LORRAINE
Problem 2
1877. Rusija napala Osm. Carstvo zajedno s
Italijom, Crnom Gorom i Rumunjskom
Je li problem rijeen? (Kako i zato?)
Rusija poela pobjeivati, osvojila je Bugarsku
i dola pred Carigrad umijeala se Velika
Britanija i zaustavila Rusiju MIR U SAN
STEFANU 1878.

Uenik bira drugaiji pristup od prethodnog te u uvodu drugaije definira problem

i stavlja naglasak na vanjsku politiku i vojna osvajanja:
Glavni cilj vanjske politike europskih sila sredinom 19. stoljea bilo je teritorijalno
proirivanje i stvaranje vee cjeline. Tako je Rusija nakon proirivanja prema zapa-
du i sjeveru bezuspjeno pokuavala potisnuti Osmanlije te se i prema Osmanskom
Carstvu proiriti, njemake su drave s druge strane imale drugi cilj ujediniti se
i stvoriti jedinstvenu cjelinu. lako su postojale prepreke ujedinjenju, 1871. ipak je
proglaeno Drugo Njemako Carstvo, za to je najzasluniji vjeti pruski kancelar
Otto von Bismarck. Rusija, pak, nie poraze u ratovima te se ne uspijeva teritorijalno
iriti. lako su te dvije sile od 1873. bile u Trocarskome savezu te nisu ratovale u drugoj
polovici 19. stoljea, njemaka vanjska politika znatno je uspjenija od ruske.

Na temelju natuknica uenik najprije analizira stanje u Rusiji, pa ga detaljno uspo-

reuje sa stanjem u Njemakoj:
Dok se Rusija privikavala na teke poraze, Njemaka je velikim koracima koraala k
ujedinjenju. Bismarck je vjetim nagodbama dobivao pomo u ratovima te tako osva-
jao podruja koja treba ujediniti. Tako su Pruska i Austrijska Monarhija 1864. zaratile
s Danskom zbog Schleswiga i Holsteina. Nakon pobjede Pruskoj je pripao Schleswig,
a Austriji Holstein. Nezadovoljstvo Austrije prouzroilo je 1866. novi rat izmeu

84

PUN19.indd 84 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Pruske i Austrije. Bismarck je unaprijed osigurao Prusku sporazumom s Italijom obe-

avi joj Veneciju te sporazumom s Francuskom kojoj je obeao povoljno razrjeenje u
Belgiji. Iste je godine Pruska pobijedila, a osnovan je Sjevernonjemaki savez. Trebalo
je jo ujediniti Bavarsku, Wurtemberg, Baden i Hessen, ali Francuska se tomu proti-
vila. Tako je 1870. zapoeo Prusko- francuski rat u kojem je njemaka vojska nakon
samo dva mjeseca ostvarila kljunu pobjedu kod Sedana i zarobila cara Napoleona
III. Unato pobjedi, rat se nastavio, a Njemaka je ostvarila konani cilj, njemake
su se drave 18. sijenja 1871. u Dvorani ogledala u Versaillesu ujedinile u Drugo
Njemako Carstvo te je kralj Vilim I. Hohenzollern imenovan carem. Nekoliko mje-
seci kasnije Njemaka je, mirovnim sporazumom potpisanim u Frankfurtu, pridobila
pokrajine Alsace i Lorraine te joj je Francuska morala isplatiti pet milijardi franaka
ratne odtete.

Oba su eseja imala jasno postavljenu tezu te su ju obranili argumentima temeljenim

na podacima koje su prikupili usmjerenim itanjem tekstova iz udbenika. Iako su
eseji razliiti, oba su cjelovita, temeljito obrazloena i jasno napisana.

Drugi primjer: Analiza Pavelieva shvaanja faizma, demokracije i boljevizma.

Zadatak:
Napii esej u kojem e dati vlastiti komentar Pavelievih stavova o faizmu, demokraciji i
boljevizmu, odnosno, odgovoriti na pitanje: Je li Pavelievo shvaanje faizma, demokraci-
je i boljevizma povijesno utemeljeno? Pri tome koristi podatke iz razdoblja 1918. 1942.

Trebalo je proitati Paveliev tekst Strahote zabluda,34 saeti njegove stavove i temat-
ski ih kategorizirati, te svaki Paveliev stav tretirati kao tvrdnju koju treba dokazati/
opovrgnuti. Tada je trebalo suziti opseg eseja, odnosno, odluiti se za temu eseja, u
udbeniku pronai potrebne podatke te napisati esej.
Primjer tablice za kategoriziranje podataka:

34 Prilagoen tekst, preuzet iz: Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske (Zagreb: Naklada
Pavii, 2002), 279-282.

85

PUN19.indd 85 2/4/13 6:25 PM

 Povijest u nastavi

Demokraciji
zakasnila i promaila pravi
as da se umetne izmeu
faizma i komunizma
njezin sustav, naini rada
i njezina sredstva nisu
kadra mjeriti se ili suzbiti i
potui boljevizam
nedorasla i nesposobna za
borbu
rastae narod
mirni promatra
tijekom borbe faizma
i boljevizma, a kad se
borba zavri, demokracija
e nestati kao da nikad nije
ni postojala
Paveliev stav o:
Faizmu Boljevizmu
izvorna ideja novog proraunata smiljenost
narodnjakog ureenja proistekla iz razliitih
drave i drutva prilika u naroite svrhe
nije antiteza stvorile boljevizam
demokraciji, nego njezin ele rastoiti narod
nasljednik, kao antiteza ne moe osvojiti tvravu
komunizmu i boljevizmu koju je izgradio faizam
nikao na razvalinama sinteza barbarstva i
demokracije na Zapadu razaranja
morao odstraniti nikao na Istoku
demokraciju i sve to je
ona uvela
odraz volje naroda,
njegovih najirih slojeva
mogu u jednom narodu,
jedinstvenom po krvi, po
osjeaju, po jedinstvenoj
volji
tvrava pred kojom
se boljevizam mora
uzmaknuti
ne moe se stvarati odozgo
sa vlade nego odozdo,
iz naroda te dolazi s
prirodnom snagom
pokret ideja i naroda

Na temelju natuknica pomou kojih je parafrazirala Pavelieve stavove i pronaenih

podataka, uenica M. K. kritizira njegov stav o faizmu:
U svome tekstu Paveli je faizam predstavio kao odraz volje naroda i njegovih najirih
slojeva nastalog na Zapadu, na ruevinama demokracije. Promislimo li samo o tome
kako je Mussolini, kao najvei predstavnik faizma vladao, moemo odmah doi do
zakljuka kako ono to Paveli govori nije utemeljeno jer je faizam bio pokret koji je
imao izrazito agresivne metode, a uloga naroda bila je potpuno nezamjetljiva. No, nije
to bilo prvi put da se narodu magle oi sa lijepim priama jer kome e se vjerovati,
ako ne novopeenom vladaru. Nadalje, Paveli navodi kako je faizam izvorna ideja o
ureenju drave i drutva te da ga je stvorio sam narod. Taj stav moda bi i bio toan
kada bismo narod sveli na vladara koji se smatra narodom u cjelini, odnosno, da je
on sam narod pa tada narod, odnosno, on sam dobiva neogranienu vlast. Faizam
je za Pavelia mogu samo u jednom narodu koji je jedinstven po svemu, a to bi u
prijevodu vjerojatno znailo jedinstven po tome da prihvaa nametnutu vlast kakvu
je Paveli obnaao.

Druga uenica, L. P., analizira Pavelievu usporedbu faizma i boljevizma:

Paveli tvrdi da su faizam i boljevizam meusobno potpuno suprotni pojmovi:

86

PUN19.indd 86 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Faizam nije antiteza demokraciji, kako se to obino krivo tvrdi, nego je njezin
nasljednik kao antiteza komunizma, odnosno boljevizma. Poznajui povijesne
okolnosti u kojima su bili najistaknutiji ovi politiki reimi, moemo sa sigurnou
ustvrditi da boljevizam i faizam nisu antiteze, kao to to tvrdi Paveli, nego, tovie,
imaju i neke slinosti. Prva i najvea slinost je u tome to su to dva diktatorska re-
ima, jednostranaka, u kojima jedan vladar ima praktino neogranienu vlast. Oba
reima su protiv sloboda naroda i pojedinca, pa moemo reci da zagovaraju antilibera-
lizam; to su takoer i militaristiki reimi. Budui da sam pronala nekoliko slinosti
izmeu dvaju reima, zakljuujem da oni nisu antiteze kao to tvrdi Paveli. Jedini
mogui protuargument, koji govori u prilog Pavelievoj tezi, a opovrgava moju, je
taj da je izvorna ideologija ovih uenja oprena; odnosno, da je komunizam iznesen
Komunistikim manifestom oprena struja faizmu koji zagovara antiboljevizam.
Ovaj protuargument mogue je lako otkloniti, jer su i faizam i boljevizam u zbilji
bili daleko od onog izraenoga u ideologijama.

Manje analitiki, ali koristei vie primjera, uenica I. C. dolazi do slinog zakljuka:
Ako je faizam odraz volje naroda, kako ga Paveli predstavlja, emu toliko nasilja
prema narodu? Policija sve vie zadire u privatni ivot i ukinuta je demokracija koja
je omoguavala narodu da bira ono to je za njega najbolje. () Pod rijeju narod
podrazumijevamo cjelokupno stanovnitvo, a u ovom sluaju nije cijeli narod sudje-
lovao. Mussolini je svojom izvedbom 1922. g. Mar na Rim dobio mandat za sastav
nove vlade od kralja Vittoria Emanuela II. Tada poinju strahote za stanovnitvo.
Faizam je moda sposoban da porazi boljevizam, ali boljevizam definitivno nije
zasluio jedini zauzimati mjesto sinonima za sintezu barbarstva i razaranja. Da je fai-
zam jednako barbariziran oblik dokazuje injenica da se faisti dolaskom na vlast nisu
odrekli nasilnih metoda. Godine 1924. preglasnog antifaista Giacoma Matteotija
su po Mussolinijevom nalogu ubili faisti.

Tema je namjerno bila iroko postavljena tako da ju je bilo nemogue temeljito cijelu
obraditi unutar zadanog okvira od 400-600 rijei. U svim primjerima tema je suena
i razrauje samo jedan njezin dio, ve prema tome gdje lee ueniki afiniteti i u
kojem su ih smjeru odvela istraivanja.

Trei primjer: Opravdanost bacanja atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki

Zadatak:
Napii esej u kojem e procijeniti opravdanost bacanja atomske bombe na Hiroimu i
Nagasaki u kolovozu 1945., odnosno, odgovori na pitanje: Je li bacanje atomske bombe
na Hiroimu i Nagasaki bilo opravdano?
Pri tome treba koristi podatke iz priloenih izvornih tekstova (treba iskoristiti barem pola
izvornih tekstova), podatke iz udbenika i, prema potrebi, podatke s interneta.
Proitaj izvorne tekstove, iz tekstova izvuci argumente za ili protiv bacanja bombe,
svaki argument tretiraj kao tvrdnju koju treba dokazati/opovrgnuti, suzi opseg eseja
(nije potrebno komentirati svaki argument, neke je mogue odbaciti ako to ne naruava
cjelovitost eseja.), u udbeniku ili na internetu potrai podatke potrebne za prethodne
korake, te napii esej prema uputama.

87

PUN19.indd 87 2/4/13 6:25 PM

 Povijest u nastavi

Popis izvornih tekstova:35

Izvor A: Izvjetaj ministru obrane o testiranju atomske bombe
Izvor B: Preporuka za neposredno koritenje nuklearnog oruja
Izvor C: Letci baeni 6. kolovoza 1945. koji upozoravaju civile na atomsku bombu, baeni iznad
30-ak japanskih gradova.
Izvor D: Opis eksplozije atomske bombe iz pera japanskog novinara.
Izvor E: Svjedoanstvo Hiroshi Sawachike
Izvor F: Svjedoanstvo Yosaku Mikami
Izvor G: Svjedoanstvo Miamoru Yukihiro
Izvor H: Izvadak iz izjave za javnost predsjednika Trumana.
Izvor I: Radio proglas japanskog Cara o zavretku rata
Izvor J: Definicije zloina prema Meunarodnom ratnom tribunalu osnovanom u Londonu u
kolovozu 1945.
Izvor K: Hiroima i Nagasaki u brojkama

Uenica T. M. popunila je pro/contra tablicu na temelju proitanih izvornih tekstova:

Je li bacanje atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki bilo opravdano?
Da
Japanci se ogluuju na amerika upozorenja
putem letaka da se predaju ili e baciti
atomsku bombu (Izvor C).
Amerikanci odluuju upotrijebiti atomsku
bombu u ratu protiv Japana jer ih je Japan
prethodno napao bez upozorenja na Pearl
Harbouru, jer su Japanci izgladnjivali, tukli
i pogubljivali amerike ratne zarobljenike
te jer su napustili sve namjere potivanja
meunarodnog zakona ratovanja (Izvor H).
Skraivanje agonije ratovanja (Izvor H).
Spaavanje ivota tisua i tisua mladih
Amerikanaca (Izvor H).
Direktna vojna upotreba kako bi iznudila
predaju Japana (Izvor B).
Ne
Znanstvenici su ustanovili njezinu razornu
mo testiranjem atomske bombe u Novom
Meksiku (Izvor A).
Bacanje bombe iz samo demonstrativnih
razloga (Izvor B).
Stradavanje civila i ruenje cijelog grada i
okolice (Izvor D).
Zloin protiv ovjenosti (Izvor J).
Bacanje atomskih bombi ema vojno ,
ve politiko opravdanje upotrebom
atomske bombe trebalo je zastraiti SSSR
(udbenik).

Nakon toga izradila je koncept eseja na temelju analize izvora. U lijevom se stupcu
nalaze pitanja koja uenike usmjeravaju prilikom sastavljanja koncepta eseja, a s de-
sne se strane nalaze njihove biljeke:
Zato je ta tema vrijedna Aktualnost teme: postojanje atomske bombe i danas te
istraivanja? izloenost opasnosti od nuklearnog rata.
Na koje pitanje odgovaram? Istraivako pitanje: Je li bacanje atomske bombe na
to u tvrditi (teza)? Hiroimu i Nagasaki bilo opravdano?
to e esej sadravati?/Kako u Teza: Bacanje atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki
dokazati tezu? odnijelo je tisue nedunih rtava i unitilo tisue
obiteljskih domova te nije opravdano.
Dokazivanje teze: izvori.

35 Tekstovi su preuzeti iz raznih izvora, uglavnom Internet arhiva, i prevedeni. Detaljniji popis u literaturi.

88

PUN19.indd 88 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Koja je tema ovog odlomka Tema: razorna mo atomske bombe.

(poetna reenica)?
to tvrdim u ovom odlomku, a
ide u prilog mojoj tezi?
Kako u to dokazati? (Koje u
primjere i podatke navesti?)
Koji su mogui protuargumenti i
kako ih otkloniti?
Koja je tema ovog odlomka
(poetna reenica)?
to tvrdim u ovom odlomku, a
ide u prilog mojoj tezi?
Kako u to dokazati? (Koje u
primjere i podatke navesti?)
Koji su mogui protuargumenti i
kako ih otkloniti?
Koja je tema ovog odlomka
(poetna reenica)?
to tvrdim u ovom odlomku, a
ide u prilog mojoj tezi?
Kako u to dokazati? (Koje u
primjere i podatke navesti?)
Koji su mogui protuargumenti i
kako ih otkloniti?
Koje kljune elemente trebam
ponoviti?
Trebam li pobiti jo neke
protuargumente?
Trebam li razmotriti jo neto?
Jesam li odgovorio/la na
istraivako pitanje?
Jesam li dokazao/la tezu?
Tvrdnja: znanstvenici su prije bacanja prve atomske
bombe ustanovili njezinu razornu mo na testiranju u
Novom Meksiku.
Dokaz: Izvor A.
Protuargumenti: bacanje prve atomske bombe na vojnu
bazu u Hiroimi kako bi se to vie reduciralo ubijanje
civila.
Tema: stradavanje civila i ruenje cijelog grada i
okolice.
Tvrdnja: bacanjem atomskih bombi na Hiroimu i
Nagasaki stradalo je oko 200 000 civila te su oba grada
praktino sravnjena sa zemljom.
Dokaz: izvori D, E, dodatak 2 (tablice Hiroima i
Nagasaki u brojkama), Izvor I.
Protuargumenti: Amerikanci se osveuju Japancima
zbog njihova izgladnjivanja, muenja i pogubljivanja
amerikih ratnih zarobljenika.
Tema: politiko opravdanje bacanja atomske bombe
zastraivanje SSSR-a.
Tvrdnja: upotrebom atomske bombe trebalo je
zastraiti SSSR koji e po zavretku rata postati
glavnim amerikim suparnikom to ne opravdava smrt
civila.
Dokaz: udbenik.
Kljuni elementi: znanstvenici su upoznati s razornom
moi atomske bombe prije bacanja i svjesni su koje
e to posljedice imati za civile i gradove, stradavanja
civila i unitenje gradova te umiranje ljudi od
posljedica gama zraenja, politiko opravdanje bacanja
bombe.

Posljednji je primjer cjelovit esej o opravdanosti bacanja atomske bombe na Hiroimu

i Nagasaki napisala je na temelju gore prikazanih tablica i koncepta:
Svaki dan radimo bezbroj stvari koje su nam sasvim uobiajene: eemo gradom,
pijemo vitamine protiv moguih prehlada i gripa, posjeujemo prijatelje, a da ne po-
mislimo koliko je takav ivot na Zemlji doveden u pitanje. Naime, od ne tako dav-
ne 1941. godine, kada je predsjednik Roosevelt odobrio izradu atomske bombe, do
danas sve vie zemalja posjeduje nekoliko atomskih bombi i cijelo bi ovjeanstvo
u kratkom vremenu moglo potpuno izumrijeti. Do sada su baene dvije atomske
bombe, i to obje u Drugom svjetskom ratu na Japan, te je svijet upoznat s njihovom
razornom moi. Stoga je tema ovog eseja upravo opravdanost bacanja te dvije atomske
bombe. Ta tema aktualna je i dan danas, i dalje se raspravljao razlozima zbog kojih je
bilo opravdano baciti atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki, kao i neopravdanosti

89

PUN19.indd 89 2/4/13 6:25 PM

 Povijest u nastavi

tih postupaka. Prouavanjem raznih izvora, svjedoanstava preivjelih te statistikih

podataka o rtvama napada zakljuila sam da je bacanje atomske bombe na Hiroimu
i Nagasaki odnijelo tisue nevinih rtava i unitilo tisue obiteljskih domova te nije
opravdano. Je Ii spaavanje amerikih vojnika dovoljan razlog za ubijanje tisua japan-
skih civila, te koliko su ameriki znanstvenici i amerika vlada zapravo bili upoznati
s posljedicama bacanja atomske bombe na Japan, samo su neka od pitanja koja u
obraditi u ovom eseju.

Kadgod spomenemo bacanje atomskih bombi veina ljudi odmah pomisli na Japan,
odnosno, na Hiroimu i Nagasaki. Malo ljudi zna ili se sjeti da je zapravo prva atom-
ska bomba eksplodirala prije tih datuma, tonije 16. srpnja 1945. u Novom Meksiku.
Znanstvenici i amerika vlada bili su upoznati prije bacanja bambi na Japan o koliko
jakoj bombi je rije. L. R. Groves, voditelj projekta Manhattan, detaljno je opisao
ministru djelovanje atomske bombe na nenaseljenom podruju Novog Meksika, te
na taj nain nije ostavio mjesta iznenaenju Americi o posljedicama bacanja jednakih
bombi na Japan. Kako ih dio izvjea poput ovoga nije odgovorio od namjere: Uinci
eksplozije bili su golemi. Na jedan kratak trenutak postojao je svjetlosni efekt promje-
ra 20 milja, nekoliko puta sjajniji od podnevnog sunca; nastala je ogromna vatrena
kugla koja je trajala nekoliko sekundi. Prije nego sto se ugasila, kugla je poprimila
oblik gljive i uzdigla se na visinu od 10.000 stopa. Svjetlo eksplozije bilo je vidljivo
na udaljenosti od 180 milja. Zvuk se u nekim sluajevima mogao uti na istoj udalje-
nosti, ali uglavnom do 100 milja.? Prva atomska bomba baena je na vojnu bazu u
Hiroimi jer su Amerikanci u prvom napadu htjeli izbjei to je vie mogue ubijanje
civila. Znajui promjere katastrofe uzrokovane detonacijom, Amerikanci se ne mogu
na taj nain opravdati kako su htjeli smanjiti broj stradalih civila.

Bacanjem atomskih bombi na Hiroimu i Nagasaki stradalo je oko 200.000 civila te

su oba grada praktino sravnjena sa zemljom. Amerikanci kao razlog bacanja atomske
bombe navode, izmeu ostalog, odbijanje kapitulacije Japana. injenica je da odluka
o nastavku ratovanja donosi jo rtava, ali je li taj uvjet: ,,Ili se predajte ili emo baciti
atomsku bombu? pravedan? Ukupan broj rtava od posljedica obje eksplozije danas
se procjenjuje na priblino pola milijuna. Najvei postotak stradalnika su civili, civili
koji ne trebaju biti ranjeni u ratu. Japanci su za prvi napad na SAD odabrali najve-
u ameriku pomorsku bazu u Tihom oceanu Pearl Harbour, gdje je Amerikancima
poginulo oko 2.400 ljudi (vojnika). Velika razlika u broju poginulih. Amerikanci uz
prethodno naveden razlog bacanja atomskih bombi navode i slijedee: zbog izglad-
njivanja, muenja i pogubljivanja amerikih ratnih zarobljenika. No, kada uzmemo
za usporedbu procjenu broja poginulih u Drugom svjetskom ratu po dravama, u
Japanu je poginulo oko 500.000 civila, dok u SAD-u oko 6.000. Dovoljno je jo
samo navesti da nije rije samo o bacanju bombe od koje je trenutno poginulo vie
od 50.000 ljudi u Hiroimi, ve su ljudi mjesecima, godinama i desetljeima nakon
bacanja umirali od raznih kancerogenih bolesti te od zraenja. teta koju je prouzro-
io japanski napad na Pearl Harbour popravljiva je, ali bolesti od kojih obolijevaju
stanovnici Japana neizljeive su.

Uporaba atomskog oruja nije imala vojno opravdanje, ve politiko. Upotrebom

atomske bombe trebalo je zastraiti SSSR koji e po zavretku rata postati glavnim

90

PUN19.indd 90 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

amerikim suparnikom. Zato Amerikanci nisu poslali izvjetaj iz Novog Meksika kao
upozorenje SSSR-u kako bi ih zastraili, nego je za to posluilo japansko stanovnitvo?
Aktivacijom te atomske bombe nitko nije izgubio ivot. Za nadmetanje sila SSSR-a i
SAD-a nije opravdano bacanje tako snanih bombi. Kao to sam ranije napomenula,
danas u svijetu postoji puno vei broj atomskih bombi. Bacanjem nekoliko njih da bi
se nekoga zastrailo, mogli bismo poremetiti Zemljino magnetsko polje i izbaciti je
iz eliptinog kruenja oko Sunca, pomaknuti neke od tektonskih ploa i uzrokovati
prirodne katastrofe poput potresa, tsunamija i slino. Ljudi, radei i osmiljavajui
oruja, kao da zaborave da time opasno remete Zemljinu ravnoteu.

Za zakljuak, bacanje bombe tako velike razorne moi nije opravdano ni kada se
jednom baci, a kamoli dva puta. Prije bacanja Amerikanci su upoznati s posljedicama
koje e izazvati bacanje atomskih bombi na Japan, a svejedno se odluuju zanemariti
ih i baciti bombe. Kao rezultat toga su oko pala milijuna poginulih japanskih civila i
dva potpuno sravnjena grada. Takoer, opravdanje bacanja bombe nije zastraivanje
druge drave, konkretno ovdje SSSR-a. Da stvar bude gora, i danas postoje atomske
bombe u vlasti pojedinih zemalja te smo na rubu novog nuklearnog rata, a da toga ni-
smo ni svjesni. Da bi se stanovnicima Zemlje, bez obzira koje nacionalnosti, omogu-
io siguran ivot, trebalo bi zabraniti izradu i posjedovanje atomske bombe. Uvjerena
sam da proizvoai atomskih bambi nisu tolika upoznati s djelovanjem te bombe na
Zemlju koliko s nainom kako se izrauje takva bomba. Jer moda jednom, da bi net-
ko pokazao koliko je moan ili zastraio neprijateljsku zemlju, nee se dogoditi samo
nuklearna katastrofa, nego i prirodna i ovjeanstvo izumre.

Kao i u prethodnim primjerima, tema je postavljena tako da uenike moe odvesti

u nekoliko smjerova. U ovom su zadatku neki uenici napisali jednako uvjerljiv i
temeljit esej kojime su branili suprotnu tezu, onu o opravdanosti bacanja atomske
bombe. Izvori su bili preopirni (oko 4 pune stranice teksta) da bi ih se sve iskoristilo
te su uenici morali raditi selekciju grae i uklapati ju u vlastitu narativnu strukturu.

Vrednovanje eseja
Vrednovanje eseja opirna je tema koja zahtijeva vlastiti struni rad, a detaljno je
razraena drugdje,36 no treba rei najosnovnije. Ocjenjivanje eseja uvelike ovisi o
ocjenjivau. Iako postoje neki univerzalni kriteriji kojima se vrednuju elementi koje
ima svaki esej (teza, podaci, iskoritenost izvora, argumentacija itd.), injenica je da
e se ocjene dvaju profesora koji ocjenjuju isti esej razlikovati. Ta razlika nee biti
drastina, ali ipak e biti primjetna. Razlika, prije svega, ovisi o profesoru, njego-
vu obrazovanju, shvaanju povijesti kao discipline i tematskim preferencama.37 Od
brojnih razliitih modela ocjenjivanja eseja, svaki bi profesor trebao odabrati onaj

36 Danijela Trkan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti (Zagreb: Srednja Europa, 2005), 107-
142.
37 Sam Wineburg, Historical Thinking And other Unnatural Acts, Charting the Future of Teaching the Past
(Temple University Press: 2001), 173-214.

91

PUN19.indd 91 2/4/13 6:25 PM

 Povijest u nastavi

koji najbolje odgovara njemu i tipu eseja koji trai od uenika. Individualna narav
ocjenjivanja eseja jedan je od razloga zbog kojih se na dravnoj maturi naeg tipa
nikad nee moi pisati pravi esej, ve samo ispitni esej.
Sastavni dio vrednovanja eseja je i povratna informacija koja se daje uenicima.38
Samo kroz vjebu i postupno usavravanje moe se postii vrsnost u pisanju eseja te
je za to konstruktivna kritika uenikih radova krucijalna. Zbog toga se esej mora
pisati na redovnoj nastavi kroz sve razrede uenja predmeta, a ne na izvannastav-
nim aktivnostima ili pripremama za maturu. On se ne moe natrebati ili nauiti
kampanjski.

Zakljuak
Pisanje polemikog eseja u nastavi povijesti poeljno je iz nekoliko razloga. Osim
razvijanja generikih vjetina, poput izraavanja na materinjem jeziku, i disciplinskih
vjetina, poput koritenja vie razliitih izvora informacija, pisanjem polemikog
eseja razvijaju se vjetine potrebne za dublje i potpunije razumijevanje povijesti kao
znanstvene discipline.
Da bi uenik nakon zavretka svojeg kolovanja bio u stanju sadrajno i potkri-
jepljeno pravilno pisati i govoriti, on mora pisanje sustavno vjebati na redovnoj
nastavi tijekom svih razreda i ciklusa obrazovanja, a ne samo kao pripremu za maturu
ili za natjecanje. To zahtijeva drugaiji angaman profesora i pristup uenju povijesti
i vrednovanju znanja iz povijesti koji odudara od dananje prakse, iako se, paradok-
salno, zahtjevi i preporuke za takvom praksom nalaze u svim dokumentima koji
definiraju nastavu povijesti.
Potpuna, ili barem puno vea samostalnost uenika, u svim etapama kreiranja
teksta, od odabira teme i literature do sadrajnog i argumentiranog izraavanja mi-
ljenja, cilj je obrazovanja koje poiva na razvoju autonomije i individualnosti. Da bi
se taj cilj ostvario, uenika je potrebno voditi kroz faze izrade eseja, vodei pri tome
rauna o tome da mu se unutar zadanih okvira ostavi dovoljno mjesta za slobodu
definiranja teme i formiranja stava.

Literatura:
Knjige i lanci
Bain, Robert B. Into the Breach: Using Research and Theory to Shape History Instruction.
U: Knowing, Teaching and Learning History National and International Perspecitves,
eds. Stearns/Seixas/Wineburg, 331-352. New York University Press, 2000.
Barton, Keith C., Linda S. Levstik. Teaching History for the Common Good. (Routledge, 2004).

38 Gaea Leinhardt, Gaea, Lessons on Teaching and Learning in History From Pauls Pen, u Knowing,
Teaching and Learning History National and International Perspecitves, ed. Stearns/Seixas/Wineburg,
(NYU Press, 2000), 223-245.

92

PUN19.indd 92 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Brown, Richard. History and post-16 vocational courses. U: Teaching History, ed.
Bourdillon, Hilary, 91-97. Routledge/The Open University, 1994.
Cullen, Jim. Essaying the Past How to Read, Write, and Think about History. Wiley-Blackwell,
2009.
Fines, John. Evidence The Basis of the Discipline. U: Teaching History, ed. Bourdillon,
Hilary, 122-125. Routledge/The Open University, 1994.
Gross, Mirjana. Suvremena historiografija Korijeni, postignua, traganja. Zagreb: Novi liber,
2001.
Jenkins, Keith. Promiljanje historije. Zagreb: Srednja Europa, 2008.
Kane, Thomas S. The Oxford Essential Guide to Writing. Oxford University Press, 2000.
Koren, Snjeana. Samostalni istraivaki radovi u osnovnoj i srednjim kolama: Upute i po-
janjenja za provedbu natjecanja iz povijesti u k. god. 2007./2008.. Povijest u nastavi,
V, 10 (2007.): 187-205.
Koren, Snjeana, Magdalena Najbar-Agii. Europska iskustva i kurikulum povijesti u obve-
znom obrazovanju. Povijest u nastavi V, 10 (2007.): 117-174.
Language and History ILEA History and Social Sciences Inspectorate. U: Teaching
History, ed. Bourdillon, Hilary, 187-195. Routledge/The Open University, 1994.
Leinhardt, Gaea. Lessons on Teaching and Learning in History From Pauls Pen. U:
Knowing, Teaching and Learning History National and International Perspecitves, eds.
Stearns/Seixas/Wineburg, 223-245. NYU Press, 2000.
Liessmann, Paul Konrad. Teorija neobrazovanosti zablude drutva znanja. Zagreb: Jesenski
i Turk, 2008.
Loewen, James W. Teaching What Really Happened How to Avoid The Tyranny of Textbooks &
Get Students Excited About Doing History. Teachers College Press, Columbia University,
2010.
Mabbett, I. W. Writing History Essays: A Students Guide. Palgrave/Macmillan, 2007.
Marshall, Justin. How to Write an Essay. Spark Publishing, 2005.
Matkovi, Hrvoje. Povijest Nezavisne Drave Hvatske. Zagreb: Naklada Pavii, 2002.
McClain, Molly, Jacqueline D. Roth. Schaums Quick Guide to Writing Great Essays. McGraw-
Hill, 1999.
Nikoli Jakus, Zrinka. Uvod u studij povijesti Historiografski praktikum. Zagreb: LEYKAM
international, 2008.
Pastuovi, Nikola. Edukologija Integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazovanja i
odgoja. Zagreb: Znamen, 1999.
Peorda, Suzana, Tvrtko Boi. Strukturiranje samostalnih istraivakih radova uenika iz
povijesti. Povijest u nastavi VII, 13 (2009.), 1-13.
Piska, Davor. Kako napisati esej na dravnoj maturi. Zagreb: Alfa, 2009.
Rendi Mioevi, Ivo. Uenik istraitelj prolosti Novi smjerovi u nastavi povijesti. Zagreb:
kolska knjiga, 2005.
Storey, William Kelleher. Writing History A Guide for Students. Oxford University Press,
2009.

93

PUN19.indd 93 2/4/13 6:25 PM

 Povijest u nastavi

Stradling, Robert. Nastava europske povijesti 20. stoljea. Zagreb: Srednja Europa, 2003.
ai, Miroslav. Natjecanje iz povijesti kao priprema za Nacionalne ispite i Dravnu maturu
iz povijesti. Povijest u nastavi, V, 10 (2007): 175-186
Trkan, Danijela. Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb: Srednja Europa,
2005.
Voss, James F., Jennifer Wiley. A Case Study of Developing Historical Understanding
via Instruction: The Importance of Integrating Text Components and Constructing
Arguments. U: Knowing, Teaching and Learning History National and International
Perspecitves, eds. Stearns/Seixas/Wineburg, 375-389. NYU Press, 2000.
Wineburg, Sam. Historical Thinking And other Unnatural Acts: Charting the Future of Teaching
the Past. Temple University Press, 2001.

Prirunici
Ani, Vladimir, Rjenik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, 1998.
Ani/Goldstein, Rjenik stranih rijei, Novi Liber, Zagreb, 2000.

Internet stranice
http://world.bymap.org/LiteracyRates.html
http://www.jutarnji.hr/60--hrvata-s-diplomom-pise-kao-u-prvom-osnovne/196363/
http://www.jutarnji.hr/test-pravopisa-na-fakultetima--od-329-studenata-bas-nitko-nije-rije-
sio-test-pismenosti/952896/
Izvori za Atomsku bombu:
http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/bomb/large/index.php
http://www.inicom.com/hibakusha/
http://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/primary-resources/truman-leaflets/
http://www.cddc.vt.edu/host/atomic/trinity/groves1.html
http://www.historyonthenet.com/WW2/statistics.htm

Dokumenti
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obra-
zovanja i porta, Zagreb, kolovoz 2006.
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje, Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb,
srpanj 2010.
Gimnazijski nastavni program za povijest, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gi-
mnazije/obvezni/povijest.pdf
Ispitni katalozi iz drutveno-humanistikih predmeta i jezinih predmeta http://www.ncvvo.
hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti

94

PUN19.indd 94 2/4/13 6:25 PM

 Vedran Risti: Polemiki esej u nastavi povijesti

Summary

The polemic essay in the teaching of history

The author describes the position of the essay in Croatian teaching of theory and prac-
tice. The author discusses the benefits of polemic essay writing in the regular teaching
of history as a procedure which ensures the development of literacy in a wider sense,
a general and social-humanistic competence and a deeper understanding of history as
a scientific discipline. The author analyses and describes the process of drafting such
essays in classes and supports it with essays by students from third and fourth years
of high school.

95

PUN19.indd 95 2/4/13 6:25 PM