Professional Documents
Culture Documents
DS Psihologija
DS Psihologija
Miljenje ili uenje uvidjajem, uvidjamo odnose i veze medju pojavama, proveravamo ispravnost
nekih opaaja i donosimo sudove o nama. Ogleda se u situacijama kada postoji neki problem,
prepreka. Usmereno operisanje simbolima.
- Uvidjanje odnosa identitet pojave, slinosti i razlike, uzrono posledine relacije, svodjenje
na bitne elemente omoguava uvidjanje odnosa.
Formiranje pojmova je sloen misaoni proces koji se sastoji od uporedjivanja predmeta, njihovog
razlikovanja, analize, sinteze, a pre svega od apstrakcije i generalizacije.
Lake se formiraju ako se radi o materijalu koji se moe registrovati ulima; o konkretnim
predmetima nego o apstraktnim; pomae nam prethodno znanje (asimilacija); lake se formiraju
kada su odredjene odlike istaknutije, upeatljivije. Jasno, unapred istaknut cilj za uenjem.
2) Faza inkubacije period kada umetnik ne radi nita, ali koji se zavrava inspiracijom
3) Faza inspiracije ili iluminacije posle odredjenog perioda inkubacije, nakon intenzivnog
razmisljanja o problemu esto dolazi do ideje kako e se uspeno reiti problem.
- Prvi su u vezi sa samim problemom koji treba reiti organizacija i raspored elemenata i
podataka vanih za reenje problema. Uspeh zavisi od broja i vrste podataka kojima raspolaemo;
potreban je uvek odredjeni broj podataka, ali suvie veliki broj podataka, naroito nebitnih,
oteava reavanje problema. - Drugi su u vezi sa linosti i osobinama linosti onoga koji reava
problem ima veliki znaaj znanje iz oblasti tog problema. Ako probleme uvek reavamo na isti
nain esto neemo doi do reenja uopste ili e uspeh pri reavanju biti manji. Lini faktori:
osetljivost za probleme, otvorenost duha (vana za uspeh, sklonost za primanje i traenje novih
ideja), upornost u radu, istrajnost u traenju reenja.
1) W-faktor ili sposobnost reitosti (lako nalaenje rei, bogat renik, lako i tano izraavanje)
3) N-faktor ili numeriki, sposobnost uspenog operisanja brojevima, pri osnovnim raunskim
operacijama
6) P-faktor ili faktor percipiranja(opaanja), brzo uoavanje objekata i zapaanej malih razlika,
pre svega posredstvom vida
9.Spirmanova teorija?
On je postavio teoriju dvaju faktora: - Opti ili g (generalni) faktor predstavlja ono to se obino
oznaava inteligencijom. On je najvaniji i za inteligentno ponaanje. - I od vie posebnih ili
specifinih faktora vanih za uspeno obavljanje odredjenih vrsta poslova.
- Borba je zaarani krug: frustracija ljutnja agresija napad destrukcija frustracija... - Beg
je regresivni nain reakcije, podstaknut strahom i nesigurnou, koje moe pratiti otpor, beg u
matu i sanjarenje,beg u bolest, ovisnost i pasivnost. - Blokada je duevna i telesna oduzetost i
ok praen depresijom, bespomonou, samookrivljavanje, zamorom, apatijom.
To su fizike, telesne bolesti nastale pod uticajem psihikih faktora, estih neprijatnih emocija
(ljubav, strah..). Primeri: ir na eludcu, migrena, astma,povien pritisak,nesanica, dijabetes,
neuroloke bolesti
15.Objasni osnovne karakteristike reakcije u afektu, kako se ljudi ponaaju u tom stanju,
koliko traje?
Reakcije na snane emocionalne doivljaje naglo, burno reagovanje, smanjena kontrola, stanje
suene svesti, ne razmilja racionalno, vode ga jake emocije, obino kratko traje, to su uglavnom
panian strah, neobuzdani bes ili beskrajna radost. Takodje se javljaju i pokreti poput kretanja,
plakanja, vikanja.
Motivacija je unutranji uslov (potreba, elja) koja slui da podstakne, usmeri i kontrolie
ponaanje prema ili od nekog cilja.
- Bioloke (poivaju na telesnim potrebama) edj, glad, mokrenje, san, kiseonik... - Socijalne -
Psihike ili personalni (poivaju na psiholokim potrebama) ljubav, nenost, prijateljstvo 4
Pokretai socijalnog ponaanja ljudi, mogu se zadovoljiti samo direktnim kontaktom sa drugim
ljudima. Motivi usmereni na linu egzistenciju i afirmaciju i oni koji su usmereni na povezanost
sa drugim ljudima.
20.Motiv postignua?
Tendencija da se ulae napor kako bi se ostvarilo neto vredno, ime bi se osoba istakla pred
drugim ljudima (takmienje).
Pozitivne: ovek u svom nastojanju da ostvari ciljeve naizlazi na prepreke i smetnje koje mogu
da koriste za razvitak linosti jer prisiljavaju pojedinca da paljivije oceni zadatak, da trai
najpogodniji nain reavanja i da ulae maksimum Negativne: naputanje ve prihvaenih ciljeva
i zamena prvobitnih sa drugim ciljevima koji nisu jednako poeljni i privlani, kao
prvobitni.Javlja se agresivnost, dezorganizovano ponaanje, uestalo korienje odbrambenih
mehanizama, najee ankcioznost, a najtee psihosomatski poremeaji, neuroza.
Agresivnost se prirodno javlja kao reakcija kad nas neko ugrozi, napadne fiziki ili povredi,
omalovai, na ometanje zadovoljenja motiva, a agresivno ponaaje zavisi u velikoj meri od
vaspitavanja deteta i od reagovanja sredine na ispoljenu agresivnost.
27.Hijerarhija motiva.
28.Vrste konflikta?
- Konflikt dvostrukog privlaenja (treba da se opredelimo izmedju 2 cilja a oba nas privlae) -
Konflikt dvostrukog odbijanja (im se udaljimo od jedne neprijatne, pribliavamo se drugoj
neprijatnoj stvari) - Konflikt privlaenja i odbijanja (kad nas u isto vreme 1 isti predmet i privlai
i odbija)
U opaanju drugih osoba poseban znaaj ima prvi utisak ili prva impresija. esto brzo, posle par
sekundi posmatranja donosimo relativno celovitu sliku o nekoj osobi, uklapajuci i ocenu o
profesiji, ekonomskom poloaju, nacionalsnoti itd. Kad je jednom formiramo ona se vrsto
odrava i utie na nae dalje opaanje. 6
- halo efekat:sklonost da ocenjujemo bilo prema prvom optem utisku, bilo prema jednoj
osobini koju smo upoznali. - metaforika generalizacija:sklonost da opaene fizike osobine
prenosimo i na ocenjivanje psihikih osobina. - stereotipnost:uproene, neosnovane slike o
pojedinim grupama ljudi, pripadnicima odredjenih profesija, stanovnika odredjenih krajeva,
narodima i rasama.
- Kojoj grupi pripada i kakve stavove zastupa pojedinac - Lino iskustvo i informacije o
pojavama prema stavu koji postoji. - Motivi i crte linosti pojedinca.
Prva grupa zadataka sastoji se u staranju o skladnim odnosima u grupi,u podsticanju lanova
grupe na usklaene aktivnosti i da svaki pojedinac bude to zadovoljniji. A drugu grupu ine
zadaci upravljanja grupom i pokretanja aktivnosti lanova grupe na rad.
Postoji vie naina, ali 2 medjusobno izrazito razliita naina su autokratsko (vodja sam sve
reava, od odredjuje zadatke grupe, naine reavanja, ko e ta raditi) i demokratsko (svi lanovi
uestvuju u donoenju odluka i ostvarenju cilja) rukovodjenje.
Konformiranje sklonost da se prihvate stavovi i naini postupanja veine. inioci koji utiu na
njega su: stepen jasnoe situacije (nejasna situacija konformiranje vee); stepen jedinstvenosti
grupe; od stepena pritiska koji se vri na prihvatanje normi; od uzrasta (mladja deca su sklonija
konformiranju);
Najee pri prouavanju i prikazivanju linosti koristimo utvrdjivanje i navodjenje onih optih
osobina koje se nazivaju crte linosti. 7
38.ta je temperament?
Koliko se lako, esto,sa kojim intenzitetom i trajanjem javljaju oseanja i koji emocionalni ton se
ee javlja, predstavlja dispozicije za nain emocionalnog reagovanja.
39.Tipovi temperamenta?
- Sangvinini (kod oveka koji brzo reaguje, ali ne jaka oseanja i traju kratko)
- Flegmatini (reaguje ree, spore reakcije, a oseanja slaba)
Jungovi tipovi. - Introvertne linosti okrenute unutra, prema sebi, karakteriu ih sklonosti ka
razmiljanju, povuenosti, uzdrljivosti u ispoljavanju emocija, redji i slabiji kontakti sa ostalim
ljudima. - Ekstavertne linosti okrenute spoljnom svetu, prema stvarnosti i ljudima, karakterie
otvorenost ponaanja, spremnost na neposrednu akciju, dobar kontakt sa drugim ljudima.
Sastoji se od pitanja ili nedovrene reenice i veeg broja ponudjenih odgovora. Ovaj oblik ima
vie varijanti: moe biti samo jedan taan odgovor, ili vie tanih odgovora ili svi odgovori sem
jednog su tani, pa je potrebno zaokruiti netaan ili da su svi odgovori priblino tani, pa je
potrebno podvuci najtaniji odgovor.
Badareni testovi znanja ili pravi testovi, imaju sve metrijske karakteristike testova, obino su
izradjeni od strane ekipe strunjaka, obuhvataju ceo program za jedan predmet odredjenog
razreda i njihova upotreba je velika.
Nebadareni testovi ili neformalni testovi, nemaju odredjene metrijske karateristike, tako da se ne
mogu upotrebiti u veem broju kola, mogu da obuhvate celokupno gradivo, ali uglavnom
obuhvataju samo deo. 8
Mane: veliki broj uenika u razredu, obimnost programa i malo broj asova u pojedinom
odleljenjeu. U usmenom ispitivanju nastavnik svakom ueniku postavlja razliita pitanja, tako da
ne moe da vri poredjenje odgovora razliitih uenika na ista pitanja i to oteava ocenjivanje.
Prednosti: Najznaajnija pozitivna karakteristika je direktan lini kotakt izmedju nastavnika i
uenika, stalna interakcija, nastavnik moe da podstie uenika ako pogresi, postavlja pitanja da
uoi kako je shvatio gradivo.
b) esejski testovi
c) alternativni testovi
d) testovi dopunjavanja
- Esejski testovi ovo nisu pravi testovi znanja, ve jedan od prelaznih oblika izmedju obinog
kolskog pismenog ispitivanja i testa znanja. Pitanja su kratka i trai se opsiran odgovor. Prua
uenicima veu mogunost samostalnog miljenja i zakljuivanja. Nemogunost objektivnog
ocenjivanja. - Testovi dopunjavanja ili priseanjasastoji se iz pitanja na koja treba dati odgovor
od jedne ili dve rei, dopuniti odgovor. Prednost: odgovori ne poivaju na prepoznavanju, ve je
potrebno aktivno znanje uenika. Sluajno pogadjanje je iskljueno. Nedostatak: ne moe se
dobro ispitati razumevanje gradiva. Obino se svakom odgovoru da je 1 poen.
- Alternativni testovi ispitanik treba da zaokrui da li je tvrdjenje tano ili ne. Prednosti: blizak
ivotu u kome ovek esto mora da razlikuje istinu od zablude, reavaju se brzo, ekonomini su,
moe se ispitati razumevanje gradiva. Lako se sastavljaju. Nedostatak: nekad pitanja nisu
dovoljno jasna i precizna, pa su pitanja dvosmislena, najvea mogunost sluajnog pogadjanja ili
nagadjanja. 9
- Testovi viestrukog izbora - sastoji se od pitanja ili nedovrene reenice i veeg broja
ponudjenih odgovora. Ovaj oblik ima vie varijanti: moe biti samo jedan taan odgovor, ili vie
tanih odgovora ili svi odgovori sem jednog su tani, pa je potrebno zaokruiti netaan ili da su
svi odgovori priblino tani, pa je potrebno podvuci najtaniji odgovor. Sva netana reenja
moraju biti prihvatljiva, ne smeju biti besmislena. Prednosti: moe se ispitivati pamenje i
razumevanje injenica. Smatra se najboljim oblikom testa. Mada moe doi do sluajnog
pogadjanja, ali je verovatnoa toga mala. Brzo se reavaju. Nedostaci: veoma teki za
sastavljanje.
- Testovi uporedjivanja ili sredjivanja potrebno je uporediti i povezati neke injenice, osobine
ili faktore sa grupom kojoj pripadaju, napraviti razliku izmedju datih podataka. Brzo se resavaju,
postoji mogunost sluajnog pogadjanja i svaki taan odgovor nosi odredjeni poen.