Genalogija Je Pomoćna Istorijska Nauka Koja Proučava Postanak I Razvoj Porodice

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 6

Genalogija je pomona istorijska nauka koja prouava postanak i razvoj porodice,rodova

i plemena i izrauje o njima istorijske prikaze koji se temelje na rodoslovima.


Ime joj potie od starh Grka.Genealogija je izvedena od rijei genea pokoljenje,rod i
logos nauka.Genealogija je znaajna ne samo za istoriju nego i za pravne
nauke,ekonomiju,nauku o porijeklu ljudi,kao i za politiku istoriju.Ona spada u najstarije
naune discipline.I stari zavjet je pun rodoslova i genealogija.Genealogija je usko
povezana ovim pomonim istorijskim naukama.
-heraldikom
-sfragistikom
-numizmatikom
-diplomatikom
-toponmastikom
-hronologijom
Genealogija je bila veoma rairena u antikom Rimu.Upravo su tada patricijske porodice
izraivale knjige plemikih rodova.Ve krajem 15.vjeka se javljaju prve genealogije i to u
Engleskoj gdje feudalci izvode svoja genealoka stabla i rodovske table u kojima grafiki
prikazuju porijeklo grananja itave porodice u obliku razgranarog stabla.
Genealoke tablice i knjige od 17. i 18.vijeka se vode sa vie sistematinosti,pa postaju
sve vie naune.Tako je metodologija genealogije kao nauna disciplina utemeljena u
18.vijeku.

FALSIFIKATI U GENEALOGIJI

Genealogije su falsifikovane iz raznoraznih pobuda.Ve u 9.vijeku je u Vizantiji FOTIJE


stvorio lanu genealogiju na osnovu koje je car Vasilije I bio u srodstvu sa kraljevom
kuom .Posebno je srednjovjekovna evropska istorija bila puna falsifikovanoh
genealogija.Falsifikovanje su posticali razni slojevi drutva,a ponekad falsikovanja
posticali i sami vladar,posebno u Evropi.
U falsikovanju genealogija ne zaostaju ni Hrvati,koji su dokazivali za pojedine porodice
da imaju patricijsko porijeklo,pri emu su stvarani fiktivni preci.Tako je pored ostalih
porodica Frankopana stvorila genealogiju svje porodice,koja navodno vue porijeklo od
ugledne patricijske rimske kue FRANGIPANI od kojih su preuzeli i grb.I mnoge druge
Htvatske porodice su dokazivale svoje porijeklo od nekadanjih uglednih rimskih
porodica.Tako se za lanove porodica GAUDENCIJA i biskupa Perta Gaudencija ak
posmeno pronalo da potiu od carske kue KOMITOPULI koji su 969. godine digli
ustanak protiv bugarske centralne vlasti.Falifikovanje genealogije se nastavlja i kasnije.
Tako je 1580.godine admiral don Petar od Ivelje Ohmuevi pripisao rodoslove gospode
bosanske svom pretku Petru Istiju Ohmueviu sa ciljem da bi dokazap plemiko
porijeklo svoje porodice.Na osnovu ovoga falsifkata potomci Petra Ohmuevia su
postali vitezovi najviih panskih redova.Upravo je ta genealogija zasluna to je
porodica Ohmuevi postala poznata in slavna u itavoj Evropi.Njeno ogromno bogastvo
bilo je koncetrisano u Napulju i Dubrovniku.Po miljenju Aleksandra Solovjeva ovo
rodoslovlje ne spada u 15.vijek i ono je nastalo poslije 1584.godine Tajastveni Petar od
Istije je najvjerovatnije Petar od Ivelje admiral.
Bosanski biskup Ivan Tomko Mrnavi(1580-1637) je sastavljao lane genealogije
odreenih porodica:Mrnavi je tvrdi da Berisaslavii potiu od dotinog kralja Kolomana
koji je navodno za bosanskog bana Jurika odbranio Bosnu od ugarskog kralja Kolomana
pa je za ugarsku od Jurika dobio grad Dobor.Nadalje navodi da je baka bana Petra
Berislavia Stojslava Mrnavi,kneginja od Zvornika bila biskupova roaka.Sam biskup
Mrnavi je svoju lozu vezao i ZA Mrnjavevie tvrdei da su oni bili u srodstvu sa
Ivanom Hunjadijem i njegovim sinom ugarskim kraljem Matijom Korvinom.Da bi svoje
porijeklo dokazao Mrnavi je falsifikovao odreen broj isprava iz 14.i 15.vijeka
predvodei ih sa staroslovenskog na latinski jezik.Mrnavi je tvrdio da Hazdurbovci
vode porijeklo ak od cara Konstantina Velikog.
I Srbi su razvijali genealogijezasnovane na izmiljenim precima.Konstantin Filozof pisac
itija Stefana Lazarevia sastavljajui njegovrodoslov vezivao je njegovu porodicu za
lozuLukinija zeta cara Konstantina Velikog.Na jednom mjestu u tom rodoslovu se tvrdi
da je car Konstantin Veliki io Srbin.Neki istoriari misle da je lino despot Stefan autor
tog slova svoje porodice.
Brankovii po jednoj genealogiji su potomci zetskog kralja Vukana Nemanjinog sina.Sa
tim se htjelo pokatati da despot ura vodio porijeklo neposredno od Nemanje,a ne
neposredno preko bake po majci,kneginje Milice potomka Vukanovog po Dmitru
Davidu,Vukanovom sinu.I sremski odlomak ima Brankovia ima rodoslov.Rodoslov
uvene porodice Jaki je nastao u drugoj polovini 16.vijeka.

RAZVOJ GENEALOGIJE UOPTE SA


OSVRTOM NAJUZNOSLOVENSKO PODRUJE

Genealoke podatke o srednjovjekovnim rodovima na junoslovenskom podruju


moemo traiti najprije u hronikama i analima.Meutim put do prvih porodinih
rodoslova istorija bio je dalek.Na junoslovenskom podruju istorije se javljaju tek na
kraju 15.vijeka.Prvu genealogiju Habburgovaca napisao je osniva naunog genealokog
istarivanja u Srednjoj Evropi.Skoro u isto vrijeme javljaju se sa prvim rodovima
francuski,italijanski i engleski genealozi.Upravo u tom vijeku se javljaju prvi genealozi
koji su svoje rodove tampali u obliku rodoslovskih tabla.
Uz table viskokog plemstva,javljaju se na kraju 16.vijeka i table naunika,pa tako i
genealoka istraivanja odnosno graanske porodice.
Rodoslovi u vrijeme Nemanjia nijesu postojali kao zasebna kneevna vrsta.Rodoslovi se
pojavljuju u manastirima Graanici,Deanimai Pekoj Patrjariji,naaslikan u slici i
rijei.U Peanima je nastala Genealogija Nemanjia v u vrijeme vladavine cara Duana i
ona je jedina originalna.U Pekoj Patrijariji je naslikana genealogija u 16.vijeku,a njena
kopija je u Graanici.Na ovim rodoslovima naslikani su samo muki lanovi loze
Nemanjia vladari od Stefana Neamje do cara Duana sa njegovim sinom carem
Uroem.U ovom rodoslovu nijesu obuhvaeni mnogi lanovi ove kue.to se tie vladara
ovaj rodoslov je taan.Genealogija kao knjievna vrsta doivljava svoj uspon u Bosni za
vrijeme vladavine kralja Tvrtka I.Tvrtko I dokazivao da vodi porijeklo od Nemanjia i po
toj enskoj liniji to je pravi izuzetak u rodoslovima.
Marvo Orbini u svom djelu II regno degli Slavi prikazuje genealogiju
Nemanjia,Mrnjavevia,Altomanovia,Hrbljanovia,Balia,Kotromania i Kosaa.
Ivan Lucius je prvi saoptio genealoke table modrukih kraljeva bribirskih knezova i
Nelipia.
Poetkom 17.vijeka javlja se i hronika Petra Keglevia koja nam donosi dragocjen e
podatke o roenju,vjenanju i smrti tadanjih lanova hrvatskog plemstva.Jeronim
Megiser dvorski istoriograf u Gracu je saini najveu i najbolju tablu prea toga
doba.U njoj su obraeni 4024 pretka cara i kralja Matije.

PORODICA,ROD,PLEME

Porodca je kuanska zajednica kojoj je na elu otac porodice kao glava porodice.
Rod jeste cjelina pojedinih porodica istoimene linije sa keroma,ali bez njihovih
potomaka.
Pleme ine roaci jednog ovjeka sa oeve i majine strane tj.njegovi krvni i pravni
roaci.

IZRADA I VRSTA RODOSLOVA

Pri izradi rodoslova potrebno je postavljati neke eme i tabele:


1.tabla prea
2.tabla potomaka
3.tabla plemena odnosno roda
4.tabla svojte

TABLA PREA

Ona se sastoji od imena biolokih prea koji su poreani generacijama tako da je nosilac
tablena podnoju. U drugom su redu njegov roditelji,nad njima djedovi itd.Broj lanova u
svakoj iduoj generaciji progresivno se mnoi.Prei s mogu oznaiti brojevima na dva
naina;kod prvog oznauje se nosilac table brojem 1, njegovi roditelji 2-3 ,djedovi 3-4
itd.a kod drugog naina kod svake generacije poine se ponovo brojati,pa je nosilac broj
1,roditelji 1-2,djedovi 1-3.

TABLA POTOMAKA

Tabla potomaka sastoji se od eme kojoj je na vrhu par ljudi,a ispod njih se po
generacijama reaju njihovi potomci sinova i keri.U drugom su redu sinovi i keri para a
u treem njihovi unuci,unuke,zatim praunuci,praunuke itd.
TABLA RODA ODNOSNO PLEMENA

Na njoj su samo muki potomci para ljudi i njihova djeca ali bez djece enskih potomaka
porodice.Raspored table tee kao i kod table potomaka.

TABLA SVOJTE

Na njoj su osim potomaka jednog para ljudi i sestre nosioci table sa svima potomcima svi
krvni roaci nosioci table.Raspored table tee kaona tabli potomaka.Ovamo spada i
takozvani rodoslov stabla Status familliae Patachich.
U ovim rodoslovima tablama generacije koje dolaze nakon prve generacije na vrhu uvijek
se gubi broj prea li potomaka gdje bi,da toga nema,njihov broj otisao u
beskonanost.Kod table prea smanjuje se matematiki fiksiran broj prea to se u
generaciji djedova i baka mogu pojaviti po dva ista pretka,ako su roditelji nosilac table
strieva.

TABLA PREA

Tablom prea dobijaju se podaci o nacionalnom i lkasnom sastavu pojedine osobe.Zato


ona ima samo jednostrano znaenje za sastav porodine istorije.
Tablom potomaka omoguujemo istaivau da istrai gdje je otilo politiko,privredno
ili krvno naslee zbog toga takva tabla prelazi okvire porodine istorje.
Tabla plemena li roda je temelj za svako porodino istraivanje jer su u njoj navedeni svi
lanov istoimenog roda.
Tabla svojte osim podatka o lanovima istoimenog roda daje podatke i o lanovima
drugih porodica,pa su takvi podaci korisni za iru istoriju porodica.

GENEALOKA VRELA

Za sastav porodine istorije potrebni su nam ovi izvori:


1.Ispravne publicirane u8 raznim kodeksima i nepublikovane;
2.Spisi kojin se od 15.vijeka nazivaju isprave,publikovane i nepublikovane,a koje su u
arhivima;
3.Likovna vrela:spomenice,epitafi,novci,medalje,dvorezi,bakorezi,uljane slike.
Za srednjovjekovnu genealogiju najvanija su vrela poveja.U njima se uz izdavaa i
primaoca navode i svjedoci.Imena osobe i tekst povelje pruaju podatke za istorijsko
istraivanje.Povelje su veinom publikovane u zbornicima koji mogu biti:
a)zbornici povelja koji se odnose na jednu zemlju
b)zbornici povelja koje je izadala pojedina osoba
v)zbornici povelja koji se odnose na pojedina istorijska razdoblja.
Od 15.vijeka pored povelja poinju se javljati i spisi koji ve nakon nekoliko desetljeca
brojem premauju povelje.Spisi dopumjavaju sadraj povelje i przaju nam podatke o
nekom problemu.
Da bi s utvrdili rodbinski odnosi radi izrade genealoke rasprave u prvom redu mogu
posluiti ovi dkumenti:
-krsni listovi
-zaruniki listovi
-vjenana pisma
-zapisivanje jutarnjeg dara
-oporuke
-zadubinska pisma za zadunice
-zamjembeni ugovori
-odreni ugovori
-odtetni ugovori
-kupoprodajni ugovori
-hipotekarni ugovori
- zaloni ugovori
-sporazumni ugovori
-lenska pisma
-dekreti o imenovanju
Uz primarna vrela koji se nalaze u arhivima dolaze u obzir jo i podaci koji obrauju ove
naune discipline.
1.onomastika
2.etiologija
3.arhitektura
4.ikonografija
5.heraldika
6.sfragistika
7.numizmatika
8.sociologija
9.pravne i ustavne istorije
10.biologija

1.ONOMASTIKA je nauna disciplina koja se bavi prouavanjem imena i prezimena


ljudi.Prva prezimena ljudi javljaju se u zapadnoj i srednjoj Evropi u 12.vijeku.
2.ETNOLOGIJA je nauka koja se izmeu ostalog bavi prouavanjem i seljenjem
stanovnitva.Popisi stanovnitva daju genealoke podatke o imenima a posebno
prezimenima.
3.ARHITEKTURA razliite graevinske objekete,prvenstveno kue.Iz popisa kua i
drugih i drugih zfrada genealogija esto crpi dragocjeni marerijal za svoja pruoavanja.
4.IKONOGRAFIJA je nauka novijeg datuma,pa se slike javljaju kasno kao istorijska
vrela.Tek u 13.vijeku nastaju prvi vjerni potreti ljudskih likova koji mogu posluiti kao
pouzdano vrelo za genealogije.
5.HERALDIKA je nauka koja prouava postanak razvoj i umjetniku obradu grbova od
njihovog nastanka u 11.vijeku do danajih dana.Budui da se genealogija bavi rodovima i
porodicama koje su posjedovale oojedine grbove,vanost heraldike za genealogiju
istraivanja je posverazumljiva.
6.SFRAGISTIKA je nauka o peatima.Ona je putem peata u najtenjoj vezi sa
genealogijim,natpisi i simboli n peatima vrlo esto pruaju genealogiji marerijal za
nadopunu genealokih podataka pojedinih porodica.
7.NUMIZMATIKA svojim materijalom prua podatke veoma vane za
genealogiju.Natpisi na novcima naroito prikazi glave,poprsija i itavi likovi na maloj
plohi novca pruaju mnogo podataka za genealogiju.
8.SOCIOLOGIJA se neposredno povezuje sa genealogijom jer je i jedna i druga
prouava socijalne probleme odnosno socijalni uspon i propadanje neke skupine ili sloja
ljudi.
9.SVE VEZE IZMEU PRAVNE I USTAVNE istorije sa genealogijom utvrene su
putem srednjovjekovnih prava.
10.BIOLOGIJA pomae genealogiji na podruju porodine i rodovske istorije gdje se
obrauju problemi nasleivanja,svojstva,osobina,bolesti i dr.

llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
lllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll

You might also like