--

IMPRESSUM UVODNIK

Drogi vica tijete,

ROK ZA SLANJE MATERIJALA ZA 42. BROJ
KRUVENICE JE 1. RUJNA 2017.
HVALA GRADU HVARU NA FINANCIJSKOJ
POMOI!
o su non u vrime od onega zodnjega broja od Uskarsa poceli
J hmutot po Foru turisti. Skele su na svaki kantun i tuko stat atento
da nos ne poklopi koji matun. Makine ukodu po cili don. Nova
riva jo ni izronila, ali govoridu da bi mogla svaki cas. Onda su tote
bili i izbori, ma oni nisu puno uurali, ili se meni somo tako pari.
Kako da su se i politiari i svit tufali svega. Sunce je ve zapeklo,
a more jo ni dosta steplilo za zaplivot i rasfrikat glovu. I kad se
temu svemu konfujunu dodaju i nai lavuri i pensiri, parilo su u
nika doba da ova Kruvenica nee ni izo. Ma evo je epeta, ni obilata
kako je u nika doba uala bit, ali isto se imo co za protit. I to po 41
put otkad je prid deset godi u ova doba - a to je bilo na Duhove
2007. - izoa parvi broj ove, druge serije Kruvenice. upnika u ovi
tajun moridu pricesti i krizme i obo temu tuko pisat, ufaju se da
e se cogod prominit na boje. Reportae morete tit obo krinemu
putu na Vis, putu FLAG-a u Sloveniju i Italiju, posjetu HGSS-a Foru,
a tote su i slike jedne Forke ca je ila na hodoae svetemu Jakovu
u Compostelu. Sridnja kula osnovala je udrugu Kapja jubavi, a BK
Rumarin i NK Hvar osvojili su svoja prvenstva. Veliki je lanak
posveen velikemu forskemu biskupu Puiu - ovo je godie 45. od
kad je umor. Kako je hotel dobota izi crikvu, ko je i zoc stavi novi
kri na puntu Pelegrina, je kultura srni bit blasfemina, isto morete
doznat. Od stalnih rubrikih tote su misije, zvizde, spiza i novi libri, a
i dvi kronike da ne zaboravimo ca se u zodnja dvo miseca dogoalo.
Eto, ako Von je Bog do, provojte se ovo lito odmorit, a ako ne,
barenko se ne puno umorit.

Joko
U slavlje Prve svete priesti i podjele krizme
uklopljen je i obred koji se zove OBNOVA
KRSNIH OBEANJA. ovjek moe godinama
neke stvari initi, a da mu ne padne na pamet
ima li smisla to to ini. Onda odjednom
progleda pa se zapita: ima li to logike?
to, tako sam se ija zapitao: zato ja to s djecom radim?
E Ima li logike u obnovi krsnih obeanja u ta dva slavlja?
I dooh do odgovora: Ne, nema nikakvog smisla to to
inimo! Zato?
Zato to ta djeca/mladi nemaju to obnavljati, osim ako
su krtena nakon 7. godine ivota. Oni, naime, nisu dali
(obeali) nikakva krsna obeanja. Kod njihovog krtenja
nitko od njih nije traio nikakvo obeanje.
Pitanja su bila upuena roditeljima i kumovima. Dakle,
taj obred ima smisla, ima logike jedino ako je namijenjen
roditeljima i kumovima dotine djece. I tada taj obred nije
drugo do li svojevrsni javni ispit savjesti onih koji su, kod
djetetovog krtenja, bili p(r)ozvani dati dotina obeanja.
Bacimo pogled na obred.
3
Odriemo li se Sotone?
Prvo se pitanje odnosi na ODRICANJE OD SOTONE i
njegovog kraljevstva (njegovih djela i njegova zavoenja).
Logika?
Krtenje je simbolina PASHA / PRIJELAZ. Krtenik
prelazi iz jednog u drugi svijet. Iz svijeta u kojem vlada
Knez ovoga svijeta - avao" kranin prelazi u kraljevstvo
svjetlosti, Boje kraljevstvo u kojem je Isus kralj. Isus kae
da krtenje preporaa. Da bi se rodilo drugi put mora se
umrijeti. Krtenje odrasle osobe pretpostavlja obraenje.
Oni koji dolaze po Ivanovo krtenje na Jordan moraju se
odrei stila ponaanja i naina ivota koji nije po Boju, tj.
moraju se odrei grijeha (usp. Mt 3, 1-12) Pavao u poslanici
Rimljanima kae da smo krtenjem umrli grijehu da hodimo
u novosti ivota. Ivan u svojoj 1. poslanici takoer mnogo
pie o tome. Iza grijeha stoji Sotona kojega obred krtenja
naziva zaetnikom i voom grijeha".
Isus kae da nitko ne moe sluiti dvojici gospodara".
Kranin ne moe imati dvostruko dravljanstvo: ono
Kraljevstva Bojega i kraljevstva Sotoninog. Poznat je tekst
 KRUVENicA
t t t t t t t t UPNIKOVA BESIDA
boine homilije sv. Leona Velikoga pape: ... (Bog nas je) s
Kristom su-oivio da u njemu budemo novo stvorenje i novi
stvor. Odloimo, dakle, staroga ovjeka s djelima njegovim.
Steknimo dio u Kristovu roenju i odrecimo se putenih
djela. Upozna}, kranine, svoje dostojanstvo! Postao si
dionik boanske naravi" (2 Pt 1,4). Ne padaj nedostojnim
ivljenjem u staru niskost. Sjeti se kojoj si Glavi i kojemu
tijelu ud. Spomeni se da si odvojen iz vlasti tame i prenesen
u Boje svjetlo i kraljevstvo. Po krsnome si otajstvu postao
hram Duha Svetoga. Ne tjera} od sebe zlim inima takva
stanovnika i ne podlai se opet avlovu robovanju. Tvoja je
cijena Kristova krv. Na Gospodin Krist koji te iz milosra
otkupio, sudit e ti po pravdi.
Krtenje je besmisleno ukoliko nismo izabrali stranu.
Izborom jedne strane onoj drugoj smo okrenuli lea.
Na krtenju, budui da krstimo djecu koja nemaju upotrebu
razuma, pitamo roditelje i kumove je li im jasno da se
moraju odrei Sotone i njegovog utjecaja ako ele dijete
odgajati u pripadnosti Bogu i Kristu?
esto dolazi do tragino smijenih situacija. Na krtenju
djeteta inzistiraju roditelji koji ive u grijehu (prema
definiciji Crkve, odnosno Isusa od kojega polazi nauk
Crkve npr. kad je u pitanju ponovni brani suivot nakon
raskida sakramenta braka). A to je nego ivot u grijehu
kad roditelji npr. ne prakticiraju svoju vjeru? Je li mogue
da odrasla osoba ne shvaa, ne vidi da su njezin ivot i ova
izjava o odricanju od grijeha u potpunoj suprotnosti?
Ako emo tjerati mak na konac" moemo se zapitati: tko
bi uope smio krstiti dijete? Tko je bez grijeha?
Ali, to je krivo pitanje. Jer, ovdje nije rije o bezgrenosti
kao uvjetu za krtenje djeteta, nego o ozbiljnom kranskom
napom da se ne umje s grijehom, tj. da se bezbrino
ne ostaje/ne ivi u grijehu, k tome jo i traei izlike za
takvo stanje. Je li mogue da je neki kranin toliko tup
te ne shvaa da je u grijehu ako sistematski (po defaultu)
nedjeljom ne slavi misu; ako je klasini psova; ako je u
neprijateljstvu s drugima; ako potkrada na radnom mjestu;
ako vara enu/mua?
Kako moe mirne savjesti izjaviti da se odrie Sotone,
grijeha i sotonskog zavoenja onaj tko zna da je u grijehu
i tko je unaprijed odluio nita ne promijeniti usprkos svih
obeanja? Jo mi je vei misterij kako takav kranin moe
misliti daja kao upnik to ne vidim ili ne shvaam?
Takav kranin svjesno lae, a oekuje od mene da ga i
dalje susreem kao asnog, potenog ovjeka! I to je
najgore, ako mu se rodi drugo ili tree dijete, i opet e doi
sa istom drskom ustrajnou u grijehu i trait e krtenje
svoga djeteta. Pa tko je tu blesav?
Slino je i sa izborom kumova. Crkva odrie sposobnost
t t t t t t t t
za kumovanje kranima koji ive u grijehu. Roditelje se
ne bira, ali kuma se bira. Uloga je kuma da kumetu bude
uzor u vjeri i da ga potie na ivot po vjeri. Budui da je
kumstvo uloga koju je odredila Crkva, Crkva je ta koja
odreuje i tko je podoban" za kumovanje. to misliti o
roditeljima koju djetetu biraju za kuma osobu koja do vjere
ne dri, dapae koja ivi u grijehu?
Trebam lija, kao krstitelj, takvom kumu i roditeljima, prije
nego im postavim pitanje o odricanju od Sotone, jasno
rei: Molim vas, utite. Nita ne govorite. Nema smisla
da laete!? Ali kome da onda uope postavim pitanja? A
da preskoimo ta besmislena pitanja? Mislim da je puno
pametnije preskoiti" krtenje djece takvih roditelja.
Vjerujemo li doista?
Sljedea serija pitanja odnosi se NA VJERU. Pitanja o
vjerovanju zamjenjuju ispovijest vjere (,,Vjerovanje")
koje inae izgovaramo nedjeljom i blagdanom na misi.
To je praksa iz ranih kranskih vremena. Vjerovanje se
zove i SIMBOL VJERE. U crkvenoj su se upotrebi ustalila
dva ravnopravna simbola vjere: tzv. VJEROVANJE
APOSTOLSKO NICEJSKO-CARIGRADSKO
VJEROVANJE.
Vjerovanja" (govorimo u mnoiti jer je takvih simbola u
poetcima Crkve bilo vie, a stvarali su ih uglavnom tzv.
crkveni oci, poznati autoriteti na podruju vjere/teologije),
bili su kratki obrasci mjerodavni za sve krane. U
Katekizmu Katolike crkve itamo Crkva je od poetaka
htjela ono bitno od svoje vjere sabrati u organske pregledne
saetke, koji su bili odreeni prije svega za pripravnike
na krtenje. S vremenom je, vjerojatno zbog sredinjeg
autoriteta Pape (Rima), prevladala formula vjerovanja
koju zovemo VJEROVANJE APOSTOLSKO ili RIMSKI
(krsni) OBRAZAC VJEROVANJA. Jedan od uvaenih
crkvenih otaca bio je i sveti iril Jeruzalemski koji pie:
4
 KRUVENICA
t t t t t t t t UPNIKOVA BESIDA
Taj prikaz vjere nije nainjen prema ljudskom nahoenju,
nego je iz cijeloga Pisma bilo sabrano ono najvanije da
prui cjelovitu vjersku pouku. I kao to (sitno) goruiino
sjeme u zrncu sadri velik broj grana (budue stablo), tako
i taj saetak vjere u nekoliko rijei obuhvaa sve znanje ...
(sve bitne istine kranske vjere - KKC br.186)
Prva ispovijest vjere - pie Katekizam - biva pri krtenju
zbog ega se VJEROVANJE zove i krsni simbol (br. 189).
Zovemo ga apostolskim vjerovanjem, ne zato to bi ga
napisali i Crkvi predali apostoli, nego jer se s pravom
smatra vjernim saetkom apostolske vjere (KKC br. 194).
Zato se ispovijedanje vjere povezuje sa krtenjem? Tko
povjeruje i pokrsti se - kae lsus - spasit e se! Tko vjeruje
da je Bog u svojoj ljubavi dao svoga Sina da otkupi nae
grijehe, taj e primiti krtenje kao sakrament tj. kao vidljivi
izraz nevidljivog unutranjeg preporoenja (milost) koje ga
ini Bojim djetetom. Ova vjera je dakle uvjet sina qua
non" (bez kojega se ne moe) primiti ni jedan sakrament,
odnosno, bolje reeno, bez kojega je besmisleno primiti
bilo koji sakrament.
Ovo je neto to smo gotovo potpuno zaboravili.
t t t t t t t t
Kako djeluju sakramenti?
lako se kae da su sakramenti djelotvorni sami po
sebi (latinski: da djeluju ex opere operato") tj. da im
djelotvornost ne ovisi ni o primatelju ni o djelitelju, ipak je
injenica da ostaju nedjelotvorni u primatelju koji ne stvori
uvjete za njihovu djelotvornost, a uvjet je vjera. Poslanica
Hebrejima kae: Bez vjere (da Bog postoji) je nemogue
omiljeti Bogu ...
Nema u tome nita neobino. Ako kupim kutiju analgetika,
znam da svaka tableta u sebi sadri tvari koje su sposobne
blokirati osjeaj bola. Meutim, djelotvornost tablete
pokazat e se samo ako se ispune dva uvjeta: boli me (pa
trebam tabletu) i ako popijem" tabletu. Ostane li tableta u
kutiji, iako potencijalno djelotvorna, potpuno je nekorisna.
Isto vrijedi i za sakramente. Ne osjeam li potrebu za
sakramentalnom milou i ne vjerujem li da mi Bog svoju
milost moe i hoe dati po dotinom sakramentu, primljeni
sakrament ostaje u meni kao i tableta u kutiji: beskoristan.
Krivo smo shvatili tezu da su sakramenti djelotvorni (tj.
sadre u sebi milost) bez obzira na primatelja i djelitelja.
Ne smijem tvrditi da sakramenti ne mogu djelovati i tamo
gdje nema unutranjeg raspoloenja jer Bogu nita nije
nemogue. Ali, jednako tako znam da Bog moe djelovati
na ljudska bia i mimo sakramenata. On je objavio svoju
volju, da hoe da se svi ljudi spase i dou do spoznanja
istine i sigurno to moe uiniti/postii na milijun naina.
Nisu sakramenti jedini nain za posredovanje Bojeg
spasenja.
Meutim, jedno je to Bog u svojoj svemoi moe
(izvamedno) uiniti, a sasvim je drugo to je Bog
povjerio Crkvi da (redovito) ini preko sakramenata.
Tu je nedvosmisleno jasno reeno da je preduvjet za
sakramentalnu djelotvornost osobna vjera koja se raa iz
prihvaanja navijetene Boje rijei. Tako Pavao pie u
poslanici Rimljanima: Jer: tko god prizove ime Gospodnje,
bit e spaen. Ali kako da prizovu onoga u koga ne
povjerovae? A kako da povjeruju u onoga koga nisu uli?
Kako pak da uju bez propovjednika? ... Dakle: vjera po
poruci, a poruka rijeju Kristovom (Rim 10, 13-17). To je
temelj za nunost kateheze koja mora prethoditi svakom
sakramentu. Crkva od II. vatikanskog koncila inzistira
na tome da ak i u samom sakramentalnom obredu bude
navijetena rije Boja (kratka sluba itanja") i da je
sveenik kratko protumai kako bi prisutne disponirao za
vjeru kojom e pristupiti sakramentalnom slavlju.
5
 KRUVENicA
t t t t t t t t UPNIKOVA BESIDA
Boe, misli ti!
Polazei od nauka Crkve o djelotvornosti sakramenata
kranski roditelji su poeli drati da e Bog njihovo dijete,
samo zato to je krteno, (automatski) privesti sebi, tj.
spasiti. Slino razmiljaju o priesti i krizmi. ini se da je
takvo vjerovanje posluilo kranskom ziheratvu: to bi
se mi mislili/brinuli ako Bog misli! Tako se, posve lano,
umiruje savjest i skida sa sebe odgovornost. Mi smo uinili
sve to je trebalo uiniti. Krstili smo dijete. Omoguili smo
mu da primi Prvu priest (da li e biti jo koja do krizme to
nas se ni najmanje ne tie) i da se krizma!
Ali, to je sa izjavama da ste, kao roditelji, svjesni svoje
odgovornosti za kranski odgoj djeteta i da ete sve uiniti
kako bi dijete oivjelo u sebi krsnu vjeru?
Obrednik krtenja u prethodnim napomenama" inzistira
na krtenju djeteta, ali nadodaje: A da bi sakrament postao
POTPUNA STVARNOST, potrebno je da se djeca kasnije
poue u onoj vjeri u kojoj su krtena. Osnova pak za to bit
e ranije primljeno krtenje. Kranska naime pouka, koja
djeci po pravu pripada, ne ide ni za im drugim nego da ih
malo-pomalo dovede do toga da SPOZNAJU spasonosni
Boji naum u Kristu te sami jednom USVOJE onu vjeru u
kojoj su krtena (br. 3). Pouka (kateheza) o kojoj se ovdje
govori dobiva se najprije u vlastitoj obitelji, od roditelja,
zbog ega se u obredu krtenja stalno apelira na roditelje
da paze kako bi rijeju i primjerom svoju djecu doveli do
osobne vjere. Pri tom se stalno govori da je upnikova
zadaa pomoi roditeljima u tom zadatku, a ne ga odraivati
umjesto njih ili (to je sve ee sluaj) mimo/protiv njih.
Kad nastane vrijeme u kojem roditelji vie ne vre svoju
t t t t t t t t
ulogu koju Crkva od njih oekuje; kad je upitno hoe li t
primljeno krtenje u djetetu postati potpuna stvarnost" I
jer roditelji pasivno (nebrigom) i aktivno (govorei djetetu
da nema nikakve koristi od vjeronauka ili ga upiu na
slobodnu aktivnost koja mu ometa pohaanje kateheze)
ometaju djetetov rast u vjeri, stvoreni su preduvjeti da se
prestane krtavati djecu ili barem da se prestane krtavati
djecu roditelja koji oito ne pokazuju nikakav vjerniki
interes ili pak ive protivno kranskim naelima. Kad
mi djeca na upnoj katehezi, obino u razredima nakon
Prve priesti, ponu opravdavati" svoje izostanke upljim
frazama, oito usvojenim u kranskoj" obitelji, nije li
vrijeme da tu djecu ispiem iz kateheze, prekinem njihov
hod prema sakramentu krizme i vratim ih roditeljima na
,,kunu katehezu"?
Salata iz
neobraenog vrta
Postoje li takve naivine koje vjeruju da e jednog dana
brati obilat urod salate samo zato to su u posve zaputeni
vrt istresli kesicu sjemena salate? Sjeme je sjeme. Ono je
vitalno i ono e vjerojatno baciti klicu, ali to e biti poslije
ovisi o tlu na koje je sjeme palo (Isusova parabola o sijau
Mt 13, 3-23).
Kako bi imali vjeru o kojoj se ovdje govori, roditelji i
kumovi moraju imati iskustvo s milosnim ivotom u sebi
to ga ostvaruju, njeguju i poveavaju upravo slavei
sakramente. Jedino roditelji i kumovi koji to proivljavaju,
koji imaju iskustvo djelotvornosti sakramenata u svom
ivotu, smiju s pravom krstiti svoje dijete. Sve je drugo
nepoteno prema djetetu. to misliti o ocu ili majci koji
svoje dijete ele krstiti, priestiti ili krizmati dok osobno
iskazuju nebrigu ili prezir prema vlastitoj krtenosti,
prieenosti i krizmanosti?
Zato mislim da bi, kad se radi o prvopriesnicima i
krizmanicima, trebalo govoriti o POSVJEIVANJU
KRSNIH OBEANJA, a o OBNOVI KRSNIH
OBEANJA moemo govoriti samo ako se to odnosi
na roditelje i kumove. Naalost, niti e prvopriesnici/
krizmanici posvijestiti sebi o emu se tu radi, niti e
roditelji/kumovi obnoviti obeanja ako se ijedni i drugi na
to ne pripreme katehezom. Akatehezajejednima i drugima
postala ono to je biku crvena kipa.
Ako postoji taj trend prezira i odbijanja poruke" kako doi
do vjere? A ako nema vjere, emu sakramentalna praksa?
6

I ove godine je trebalo, drei se postavljenih
kriterija, nekoliko uenika drugog razreda
srednje kole iskljuiti iz prijema sakramenta
krizme.
snovni je razlog nepohaanje upne kateheze
O koja je, bilo kod biskupa (za Spliane"), bilo
kod upnika planirana i izvoena kao priprava za
primitak sakramenta krizme.
Drugi je razlog nesudjelovanje na nedjeljnoj svetoj misi.
Na kraju sam zatvorio oi", popustio inerciji i dopustio da
se dotini krizmaju. Moj grijeh. lako smo trojica u katehezi
(on Ivan, biskup i ja), preuzimam na sebe odgovornost.
Ovo je bila moja generacija krizmanika pa sam ja za njih
odgovoran.
Ali, ovo je zadnji put da sam tako postupio. to je bilo,
bilo je. Od nove kolske godine dosljedno ,,igramo po
pravilima". Jedina iznimka mogu biti djeca s posebnim
potrebama i to od sluaja do sluaja.
Tko je u koli u Splitu moe birati gdje e na vjeronauk
(pod uvjetom da u Hvaru uope bude vjeronauka za
,,Spliane", to e ovisiti o dobroj volji oca biskupa).
7
pie: on Mili Plenkovi
Osobno sam spreman subotom ujutro drati katehezu
jedino ako e to biti kateheza za sve krizmanike - i one
iz Splita i one u Hvaru. No, znam da to ne bi ilo i zato
mi se ini mnogo racionalnije da se Spliani" prijave u
pripravu za krizmu negdje u Splitu, u nekoj splitskoj upi.
S potvrdom da su tamo redovito pohaali katehezu mogu
su krizmati sa svojom generacijom u Hvaru. Koliko mi je
poznato, u Splitsko-makarskoj biskupiji pripravu za krizmu
se provodi kroz jednu kolsku godinu, onu u kojoj se dijeli
krizma. Oni, dakle, koji bi u Splitu pohaali katehezu
tijekom 2. razreda bit e obavezni poloiti gradivo koje su u
Hvaru uili njihovi kolege tijekom 1. razreda srednje kole.
Naravno, to mogu izbjei ako se odlue krizmati u Splitu.
Razne slobodne sportske aktivnosti ili profesionalni sportski
angaman ne prihvaam kao opravdanje za izostanak sa
upne kateheze (bilo u Splitu, bilo u Hvaru). Bez kateheze
se ne moe na krizmu . . . i toka. Oni kojima je sport
vaniji (svatko bira po svojim mjerilima) ili e odgoditi
krizmu dok ne budu imali vremena baviti se religioznim
sadrajima ili e, u dogovoru sa sveenikom koji im moe
izai u susret, pohaati individualnu katehezu prilagoenu
njihovim mogunostima, ali na krizmu bez pouke nee.
 KRUVENicA
AKTUALNO

Trei element koji smatramo uvjetom za krizmu jest

da kandidat uiva dobar glas", kako u svojoj grupi
krizmanika, tako i u mjestu.
etvrti uvjet je znanje gradiva koje smo izlagali na upnoj
katehezi.
Prvi, drugi i etvrti uvjet vrijede od 7. razreda osnovne do
ukljuivo 2. srednje, a na trei element e se osobito paziti
u 1. i 2. srednje.
Budui da sad ve imamo program upne kateheze od 4.
osnovne do 2. srednje, tko god je propustio neku kolsku
godinu upne kateheze od 4. do ukljuivo 6. razreda
moe se ukljuiti u pripravu za krizmu (od 7. razreda), ali
iskljuivo ako poloi gradivo proputenih razreda.
Poevi od nove kolske godine (2017./2018.) od 7. razreda
do krizme nema preskakanja razreda sa mogunou
polaganja. Ili si redovito na upnoj katehezi tijekom 7. i 8.
razreda osnovne te 1. i 2. srednje kole ili ispada iz priprave.
To znai da e jo jedino na jesen oni koji su propustili ii
na upnu katehezu kroz 7. 8. ili 1. srednje moi poloiti
gradivo tih razreda i krenuti dalje. Budui da vjerouenici
znaju tko su ti neka se sami jave vjerouiteljima i zatrae
gradivo koje trebaju nauiti i poloiti. Mi ih neemo <loviti>
ni moliti da to uine.
Ovo vrijedi kao slubena objava te vie nema opravdanja:
Nisam znao/znala da su takva pravila". Ovu obavijest ne
namjeravamo slati na kune adrese.

Obzirom na broj naih susreta tijekom k. godine (od 22

do 25) pet (5) izostanakaje maksimum koji e vjerouitelji
tolerirati. U sluaju ozbiljne bolesti, koja bi zahtijevala
due izbivanje s katehetskih susreta, moemo razgovarati
(a ne da se podrazumijeva da bolest opravdava pristup
krizmi bez pouke).
Prakticiranje vlastite vjere, barem na nain redovitog
pohaanja nedjeljne svete mise, za nas vjerouitelje je
drugi vaan preduvjet za primanje krizme i tu ne vidimo
razloga za bilo kakve iznimke. I nemojte nam dolaziti
s primjedbama da je to prisila djece. Da ih mi silimo na
krizmu onda bi se i ovi uvjeti za krizmu mogli tretirati kao
prisila. Meutim, to se nas tie, oekujemo da odluka
za krizmu bude njihova osobna odluka. Kao vjerouitelji
inimo sve da im to objasnimo i da ih na to potaknemo.
Ako nas ne ele uti ili razumjeti - to je njihov problem.
Mi odreujemo uvjete za krizmu koji proizlaze iz logike
sakramenata i osobito iz logike sakramenta krizme.
Ukoliko kandidat za krizmu bjei od mise, ispovijedi i
priesti, o emu se tu jo ima razgovarati? Ukoliko to
ini zbog nejasnoe, stojimo mu na raspolaganju kako bi
pomogli otkloniti nejasnoe. Ukoliko to ini iz nemara ili
pak nekakve slutnje da ga prakticiranje ispovijedi i priesti
obavezuje na neto to ona/ona ne eli prihvatiti, tada
takoer nema to raditi u pripravi za krizmu.

8

Za blagdan Uskrsa Otac Ilij a nam je poslao
estitku iz Konga koja slijedi:
USKRS 2017
Dobro dola, moja Sestrica Smrt, za mene e biti, Vrata
ivota ! (2Cel 217)
Franjo Asiki, kao u jednoj Euharistijskoj Liturgiji, Slavi
svoju smrt inei od nje zadnji najintenzivniji, slobodni in
Prikazanja i Slave u ast svome Gospodinu i Bogu OCU
koji gaje stvorio na Sliku svoga Sina i po Njemu ga uvodi
u Vjeni ivot za koji bi stvoren ... Franjin PRIJELAZ"
- Transitus" - Preminue proslava je Kristove PASHE,
Kristova PRIJELAZA", Kristova USKRSNUA ...
ovjek Franjo, od svog obraenja pa sve do smrti, nastojao
je biti "suoblien ivome Kristu" i tako biti sudionikom
Kristove Muke koja se nastavlja uivim Udovima Kristova
Tijela - Crkve.
Redovnik Franjo, Siromah, ponizan i skroman, ne prino-
si Kruh i Vino ve, da Proslavi Smrt i Uskrsnue trajno
Trpeeg i Proslavljenog Krista, Prinosi i Prikazuje Bogu
svoj vlastiti siromani ivot.
9
pie: s. Metilda Ore, OSB
ivot koji, poput Zrna koje je posijano u plodnu zemlju,
ne prestaje donositi obilan rod RADOSTI SPASENJA, PO
RADOSNOJ VIJESTI koja odjekuje do nakraja Zemlje,
koja se trajno ori u Trpeoj i Proslavljenoj Crkvi koja
jednoglasno i vjeno klie: ,
"ALELUJA! SPASENJE I SLAVA I MOC BOGU
NAEMU! ... ZAKRALJEVA GOSPOD, BOG NA,
SVEVLADAR! RADUJMO SE I KLIIMO!"
Moja estitka i elja: PRIJEIMO SA RASPETIM
KRISTOM S OVOG SVIJETA K OCU, DA TAKO
MOGNEMO VJENO SLAVITI KRISTOVO I NAE
USKRSNUE!
Ovu USKRSNU RADOST, da bi bila potpuna, di-
jeli sa Subraom i Vjernicima, sa svim Prijateljima i
Dobroiniteljima Misija, uz trajni Memento" i srdane
pozdrave,
odani i zahvalni Fra Ilija Barii, ofm misionar
Vidimo kako je sveti Franjo gledao na smrt, kao i toliki
Boji miljenici. Znamo da nas svih to eka i da se trebamo
pripraviti zato.
 KRUVENicA
t t t t t t t t PRIJATELJI MISIJA t t t t t t t t

ne samo nakon smrti, nego esto u ivotu: Da nam je tati-

na vjera mi bi smo se lake nosili sa ivotom. Sprovod je
upnik obavio. Nije imao snage mnogo govoriti, nego je
samo ispriao kako ga je starac po zvao da se spremi i zaista
je se spremio da zakorai u vjenost. Ne znam na koga je
vie ostavila utisak ta smrt, na upnika, na ukuane ili to-
like koji su bili dirnuti tom vjerom starca kako se spremio
zakoraiti u vjenost.
Pa eto i kad nama pokuca sestrica smrt, kako je naziva sveti
Franjo nemojmo se bojati jer kako Franjo veli ona nam je
vrata za ivot. Glavno je imati mirnu savjest pa e onda
biti sve lake. Poznajem vie takvih ljudi koji su bili tako
spremni.
Ajedanje poseban!
Bilo je to prije rata, kad je jadan ovjek koji je bio susjed
moje obitelji imao rak na pluima. Bio je star pedeset go-
dina, pa kad su mu htjeli davati injekcije protiv bolova on
Pa evo jedne lijepe prie jednog upnika koja je preuzeta je rekao: Ni lsus nije nita uzimao za ublaenje. Samo vi
iz Katolikog tjednika. Veli on, neobian poziv. Jednog meni nasuprot kreveta stavite kri. I kad me budete polagali
dana zove ga neki starac koji ima brojnu obitelj. lako je u u grob zapjevajte mi boinu pjesmu Radujte se narodi".
godinama nije izgledao tako bolestan da lei, nego se kre-
tao. Ipak, upnik krene na poziv i zaista ue u kuu i nae
starca kako sjedi za stolom. upnik se malo naali: Jesi ti
zvao za pomazanje ili ima netko drugi u kui bolestan? Sta-
rac mimo odgovori: Ja sam zvao upnie. upnik mu veli:
Dobro izgledate te nije ni pomislio da on trai sakramente
bolesnika. Starac je inzistirao: Samo ti mene ispovjedi, i
priesti i daj mi sakrament bolesnikog pomazanja, ali i
onaj blagoslov koji donosi potpuno oprotenje. upniku je
bilo ugodno uti da stari znade sve to treba te da se odmah
spremio da to sve obavi. Na ukuanima je primijetio pom-
alo negodovanje: Tata to ti je nisi ti jo za smrt. Starac je
mimo odgovorio: Djeco, molite se Bogu, to vi znate kada
e me Bog pozvati, ja se elim spremiti.
Svi su izili iz sobe, upnik ispovjedi starca koji se tako
skrueno ispovjedio, te je zamolio da svi ukuani s njime
izmole pokom. Tu veer nakon veernje molitve u obitelji
svi su poli spavati. Supruga zove staroga da i on ide lei.
On kae: Samo ti idi spavati, ja jo neto moram uraditi,
zapravo izmoliti. Tada je poeo za sve ukuane, a imao je
brojnu djecu, za svakoga posebno izmoliti po jednu kru-
nicu. No je odmicala, a starac je etao po kuhinji i mo-
lio. Supruga je primijetila da to ipak neemu sluti, pa je i
ona tiho bdjela. Kad je starac svoje molitve zavrio, ue
u spavau sobu, i radosno uzdahne: Evo eno, sada sam
posve spreman. Sve sam vas Bogu predao, sada idem da
predam i sebe. Tek to je to izgovorio, pao je na pod i umro.
Smrt je sve ukuane potresla, ali su na tu smrt svi bili
poueni i divili se oevoj smrti. Uzdalmuli su pojedinano,

10

OSNOVANA UDRUGA -
DRUTVO KAPJA JUBAVI
ana 31. sijenja ove godine u prostoriji zbornice
D Srednje kole Hvar odrana je osnivaka skuptina
Drutva (udruge) Kapja }ubavi. Drutvo su
utemeljili radnici Srednje kole Hvar i graani suradnici.
Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Margita Juri,
a za dopredsjednice su izabrane Maja Budrovi i Vesna
Barbari, za tajnicu Ljubica Tadi, a za blagajnicu Dragica
Ivui. Predloeno je da se za poasnu predsjednicu
Drutva izabere Jakica Novak, dosadanja predsjednica
fonda Kapj a }ubavi.
Drutvo Kapja jubavi razvilo se iz Fonda Kapja }ubavi
koji je djelovao pri GD Hrvatskog crvenog kria Hvar
kao i iz dugogodinjeg predanog rada glazbeno-scenske
grupe Srednje kole Hvar Nastanjeno srce koja promie
hvarski idiom, plesove, narodne obiaje i pjesme. Ciljevi i
djelatnosti Drutva su vrlo raznoliki, a podruja djelovanja
udruge su: duhovnost, kultura i umjetnost, ljudska prava,
odgoj i obrazovanje i socijalna djelatnost, demokratska i
politika kultura.
Drutvo e promicati svoje ciljeve: drutvenu i
meugeneracijsku solidarnost i volonterstvo, doprinijet
e ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog,
pluralnog i tolerantnog nenasilnog drutva, prevenirat e
nasilje i suzbijati diskriminaciju bilo koje vrste. Takoer,
poticat e stvaralatvo, kreativnost i razvoj umjetnikog
11
piu: djelatnici
Srednje kole Hvar
potencijala kroz glazbeno-scenski, likovni, literarni i
audiovizualni amaterizam. Vana e biti djelatnost pomoi
i podrke osobama u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti kao i pomoi u podmirivanju osnovnih
ivotnih potreba i poveanih potreba u teim ivotnim
situacijama.
Kapja }ubavi e pruati potporu i savjet u uenju i u
ivotnim tekoama, a bavit e se i izdavanjem publikacija
i asopisa barem povremeno te postavljanjem izlobi i
organizacijom drugih kulturnih dogaaja u naem gradu.
Osnivai udruge svojim ivotom svjedoe radost i ljepotu
darovanja sebe drugima te pozivaju druge udruge na
suradnju, a graane i sve ljude dobre volje pozivaju da
im se pridrue u djelovanju. Sveti Vinko Paulski kae:
Nastajmo stalno imati otvorena srca za patnje i jade drugih
ljudi i molimo se neprekidno da nam Bog udijeli duh suuti
koji je uistinu Duh Boji. Svi smo mi pozvani da radom,
molitvom i ljubavlju uinimo svijet boljim.
Ako smo svojim djelovanjem usreili samo jednog ovjeka,
puno smo napravili. Stoga vas drutvo Kapjajubavi poziva
na zajedniko djelovanje za dobrobit nae male zajednice.

olitvenim bdjenjem u crkvi Gospe Gusarice u
M Komii na otoku Visu i procesijom s Presvetim
Oltarskim Sakramentom u petak, 31. oujka,
zapoeo je program dvodnevne korizmene pobonosti,
3. planinarskog krinog puta u organizaciji sveenika
Brakoga i Vikoga dekanata. Na otok Vis pristiglo je oko
400 vjernika s Braa i Hvara. Pozdravljajui sudionike pris-
tigle iz cijele biskupije, dekan Vikoga dekanata i upnik
upe sv. Nikole biskupa u Komii Ivica Huljev izrazio je
dobrodolicu okupljenim hodoasnicima. U prepunoj crkvi
otpjevana je, zatim, himna prologodinjega Planinarsko-
ga krinoga puta koji je odran na otoku Brau, a poslije
pozdravnih rijei brakog dekana Tonija Plenkovia i him-
na ovogodinjega Planinarskoga krinoga puta Samo tvoja
ljubav, Boe". Pjevanje je predvodio vokalno-instrumental-
ni sastav mladih iz Slavonskoga Broda uz pomo hvarskog
banda Stvoreni".
U uvodnom programu braki dekan, zatim upni vikar
u Hvaru Ivan Jurin i Anna Tomii iz Hvara uputili su
pristiglim hodoasnicima poruku Ne proklinji tmine,
budi svjetlo!", a koja je geslo ovogodinje korizmene
pobonosti. Dojmljivo svjedoanstvo vjere iznio je, zatim,
Hrvoje Grabi iz Jelse koji je kroz kratki prikaz vlasti-
toga ivota ukazao na svoj nekadanji i sadanji odnos s
Bogom. Program je nastavljen euharistijskim klanjanjem
12
piu: IKA / JB
pred Presvetim i molitvom koju je animirao upnik Selaca
i Gornjega Humca Milan ari. Dostojanstveno, u molitvi i
pjesmi, hodoasnici su sudjelovali u procesiji s Presvetim s
upaljenim svijeama. Kretali su se od crkve Gospe Gusarice
preko rive Sv. Mikule do Gata kralja Petra Kreimira IV
odakle je s Presvetim upuen blagoslov mom, ribarima i
mornarima te svim hodoasnicima. Presveto je pohranjeno
u crkvu Gospe od 7 alosti kod Komune ime je zavrio
uvodni program uoi biskupijskoga Planinarskog krinog
puta.
U subotu, 1. travnja, u jutarnjim satima zapoeo je plani-
narski krini put okupljanjem sudionika kod samostana Sv.
Jeronima na Prirovu u Visu, gdje imje podijeljen doruak.
U samostanskoj crkvi hodoasnike je pozdravio gvardi-
jan fra Damjan Glava, franjevac-konventualac. Upoznao
je hodoasnike s povijeu nastanka samostana i crkve.
Prema dokumentima, franjevci su u Vis doli neto prije
1520. godine, a za svoje boravite iskoristili su temelje rim-
skog teatra i kamenje kojega je bilo u izobilju oko ruevina
antike Isse. Prije hodoasnikoga puta gvardijan je na sve
sudionike zazvao Boji blagoslov.
U pobonosti se nosio kri simbolinoga znaenja. U
upnoj kui u Visu nalazi se korpus (Isusovo tijelo) za koji
postoje pouzdani podaci da se nalazio u crkvi Sv. Nikole u
Dolu te da je oteen streljivom iz zrane puke u vrijeme
 KRUVENlCA
t t t t t t t t t DOGAANJA
poslije Dmgoga svjetskoga rata kada je crkva u Dolu bila
ustupljena radnoj zadmzi iz Podselja za skladitenje slame.
Prema rijeima vikoga dekana Huljeva, ranjeni Krist iz
crkve Sv. Nikole predstavlja znak vremena i znak vremenu.
Ima neizmjernu simboliku snagu. Govori o nama ljudima
i o istini koja se ne da skriti pod naslagama pranjavoga
tavana. Od raspela ostao je samo korpus, a kri je nestao.
Kri je za 3. planinarski krini put izradio Pero Gabeli iz
Vrboske prema modelu baroknih krieva.
Braki dekan predvodio je molitvu prve postaje, nakon
ega su se sudionici uputili prema dmgoj postaji, vikoj
crkvi Duha Svetoga. Trea je postaja bila u vikoj upnoj
crkvi Gospe od Spilica. Zatim su krenuli prema crkvi Sv.
Ciprijana i Justina na predjelu Kut u istonome dijelu Visa.
Peta je postaja bila kod kria na unkovici iznad Visa, a
esta u Velom Selu. O povijesti tamonjeg Gospina svetita
u crkvi je govorio on Ivica Huljev, a hodoasnici su obila-
zili oltar s udotvornom slikom Gospe od Veloga Sela. Hod
je nastavljen putem do sedme postaje, crkve Sv. Kuzme i
Dantjana. Osma je bila u ojnom polju, gdje su hodoasnici
poaeni vikim specijalitetom - hibom (smokvenjak).
Deveta je postaja bila u Prigaliji, a uslijedio je mak za
sudionike kod Zadmge u Podpilju. Domaini su pripre-
mili izvrstan faol i gula za hodoasnike, a poastili su
ih i vikim vinom Deseta je postaja bila u upnoj crkvi
Roenja BDM u Podpilju, jedanaesta kod crkve sv. Nikole
u Podhumlju, a dvanaesta ispod naputene kole u istom
selu. Uslijedila je postaja utnje u prolazu uz prostore koje
je jugoslavenska vojska ogradila bodljikavom icom Tri-
naesta je postaja bila na lokalitetu Na Rovnu, a krini put
zavren je etrnaestom postajom u crkvi sv. Nikole na Mus-
tem, gdje je uslijedila sv. misa.
Predvodei zahvalno misno slavlje on Ivica Huljev je
primijetio kako planinarski krini put potvruje elju
 KRUVENicA
t t t t t t t t t DOGAANJA

vjernika da slijede Isusa Krista u vlastitome ivotu.

Odluili smo kojim putem elimo ii. elimo poi putem
Krista. Neka Krist koji je svjetlo razbije svaki na mrak.
Neka Krist razbije nae unutarnje mrakove, ono to nismo
uspjeli rasvijetliti u vlastitome ivotu, ali i ivotu naih
blinjih, poruio je, izmeu ostaloga, viki dekan. Oku-
pljeni Boji puk zakljuio je planinarski krini put na otoku
Visu himnom Samo tvoja ljubav, Boe". Organizatori su
ujedno najavili novi planinarski krini put koji bi sljedee
godine trebao biti odran na istonom djelu otoka Hvara.

14
foto: Karla Novak
 KRUVENicA
t t t t t t t t t FOTOREPORTAA t t t t t t t t t

r ' "
CEBREIRO
17

O alosnom stanju crkve sv. Kuzme i Damjana
u Grodi, najstarije crkve u sauvanom obliku u
Hvaru (sagraene oko 1430.), ve je pisao Joko
Kovai u Kruvenici u lipnju 2015. godine. Od
tada se alosno stanje nije promijenila - gradska
ulica koja do nje vodi i dalje je blokirana s obje
strane, restaurirani oltar i svijenjaci i dalje po-
lako propadaju u podrumu benediktinki, prozori
jo nisu obnovljeni, a kroz otvorena vrata i dalje
ulaze make i ptice.
iskupski arhiv u Hvaru uva dokumente koji svjedoe
B o namjeravanoj pregradnji crkve 1930-ih godina, ko-
jom je i zaeta dananja zanemarenost ove crkve. Crkva
se, naime, nala na putu irenja hotela Palace. Sagraen
kao hotel Carice Elizabete, preimenovanje 1918. u Grand
hotel Palace, kada ga je - zajedno s ostalom imovinom
Higijenikog drutva - otkupio poduzetnik Milan anak.
18
pie: Joko Bracanovi
Zbog dugova hotel je kasnije pripao hipotekarnoj Srpskoj
banci, a od nje je hotel - koji e od tada nositi dananje ime
Palace - otkupio Roko Bradanovi, Vianin, veletrgovac
vinom i poasni jugoslavenski konzul u Pragu. Upravitelj
hotela bio je raniji hvarski gradonaelnik dr. Josip Avelini.
Bradanovi je 13. svibnja 1931. uputio pismo on Ivanu
Kasandriu, rektoru Beneficija Crkve Sv. Kuzme i Damja-
na (intra moenia). Pie kako je u interesu napretka Hvara
odluio ... da nadogradi svoj Hotel Palace proirivi staru
kuu Milii u produenoj liniji postojee praonice kako bi
prednje sobe u novoj zgradi bile sa svim konfortom. To je
bilo jedino mogue da prostor hotela ue u prostor crkve
tj. da se radi estetske strane fasade zahvati i jedan dio ol-
tarske nie. Kao naknadu za dio nie Bradanovi je nudio
sljedee radove na ureenju crkve - ruenje vanjskog starog
zida u dvoritu; postavljanje eljeznih reetaka na prozo-
rima zgrade; gradnju sakristije crkvi do visine hotelske
terase (pri gradnji bi se nastojalo sauvati ipak); na ulazu
u dvorite postavio bi se eljezni ratel, e da bi se uredjeni
perivoj pred crkvom ispod luka vidio; gradnja male lijehe
uz postojei gradski zid i poploanje prostora pred crkvom;
te ureenje oltara tako da irina baze drvenog okvira ostane
u nii. Konano, Bradanovi istie kako je ovo privreme-
na mjera jer je, pretpostavlja, elja beneficijata, crkvenih
nadletva i svih dobromisleih ljudi, da se ta crkvica
prenese s tog mjesta, jer takvo svetite ne moe da stoji
u tom nehygjenskom ambijentu. Planirao je otkupiti etiri
ruevine kua u Grodi - inzulu Gazzari - te na to mjesto
dislocirati crkvu (sreom to nije uinjeno , a kue u Grodi
uspjeno su obnovljene 1980-ih). Moda iz toga razloga
crkva nije nacrtana na reklanli hotela Palace iz 1930-ih.
Bradanoviev dopis je ve 14. svibnja rektor crkve, dr.
Kasandri, proslijedio Ordinarijatu u Hvar uz mnijenje ...
da se ovaj podnesak moe uzeti kao baza za pregovore.
Priloio je i 5 kopija Bradanovieva pisma koji su trebali
biti proslijeeni patronima crkve - Stolnom kaptolu (koji je
u odluivanju kao nasljednik kanonika Ozoria imao jedan
glas), batinicima pok. Josipa Boglia zastupanim od dr.
Luje Boglia iz Splita (1 glas), batinicima pok. Joakima
Boglia zastupanim od Ivanke ud. Boi iz Hvara (1 glas),
batinicima pok. Ivana Krstitelja Kai-Dimitrija zastu-
panim od njegova sina Jerka, oficira bojne mornarice -
porunika bojnog broda 1. klase i komandanta kraljevske
podmornice Neboja" u Tivtu (1/3 glasa) te batinicima
pok. Antuna Nimire u Rabu (1/6 glasa). Batinici ostalih
patrona bili su izumrli.
Sauvani su odgovori Jerka Kai-Dimitrija i Vjeko-
slava (Luje) Boglia, koji su istaknuli kako svoju odluku
preputaju rektoru Kasandriu. Iz Raba je nadupnik dr.
Anton Mrakovi odgovorio kako batinici Ninlire - dr.
Demetrij , dr. Antun, Juraj i Jelena - ive u Trstu, paje pis-
mo odaslano dr. Demetriju, no odgovor nije pronaen. Stol-
ni Kaptol sastao se na sjednici 30. svibnja 1931. i zakljuio
kako Bradanovi mora dostaviti detaljan nacrt e da bude
u stanju znati to g. Bradanovi pita. Nacrt je izradio ing.
19
Silvije Sponza, a primjerci nacrta uvaju se u njegovoj
ostavtini (sada u Muzeju hvarske batine) i u Biskupskom
arhivu. Zakljuivi kako Bradanovievom ponudom crkva
dobiva sakristiju, ureeni okoli i eljezna vrata na ulazu u
dvorite, a gubi samo jedan dio nie, u kojoj je sada oltar
i to lm i 63cm, Kaptol je na sjednici 20. lipnja 1931. dao
svoj glas za izvoenje radova. Uvjetovali su da prozori nad
crkvom ne smiju imati kapke (kure) ve eljezne reetke
(feriate) i da krov novogradnje ne smije imati strehu nad
crkvom, sakristijom i vrtom. Takoer, Bradanovi je morao
jamiti za sebe i nasljednike da e se brinuti za otstranjenje
vlage na crkvici i na sakristiji, koju bi mogla prouzroiti
novogradnja. Dakle bez obzira na nepronaene odgovore,
ovim je bilo dostatno glasova (2 i 1/3 nasuprot 1 i 1/6) za
prihvaanje prijedloga radova na sv. Kuzmi i Damjanu.
No, neopozivi ugovor izmeu Biskupskog ordinarijata u
Hvaru, kojeg je zastupao prepozit Kaptola on Ivo Bojani ,
i dr. Josipa Avelinija, opunomoenika Roka Bradanovia,
sklopljen je tek pune etiri godine nakon slanja prijed-
loga, 13. svibnja 1935. godine. K tome, ugovor uope ne
predvia radove iz Sponzina nacrta nego tek da moe krov
crkve sv. Kuzme i Damjana preudesiti sa sjeverne strane
tako, da ga skrati u duini prema tehnikoj mogunosti i
izgradi ponovno na troak R. Bradanovia sa treom stran-
 KRUVENICA
t t t t t t t t t t BATINA t t t t t t t t t t
Aaaptac,;a
u Hvar.u I
Tloris. 1so.
j,,. 'f/b/'f
;,,,. .----~-------'----~
/1

rtvovana za gradnju carinarnice (danas Splitska banka"),

takoer po projektu S. Sponze. Crkva Anuncijata dobila je
zauzvrat 1 dinar u zlatu godinjeg najma terena na kojem
je carinarnica, koritenje terase na novogradnji te 20 kvin-
tala cementa za popravak crkve, a nepovratno je izgubljen
pogled na crkvu i kuu Lukani do nje. I od dobitaka u
cijelosti je realiziran (moda) samo cement, jer ve dugi
niz godina crkva ne dobiva ni simbolinu cijenu najma niti
icom (t.z. na 3 vode) i da lijeb spojni izmeu crkve i kue moe koristiti terasu.
bude po zanatu izoliran, e da crkva i kua ne trpi od ni- Obnova crkve sv. Kuzme i Damjana danas bi se uz male
kakve vlage. izdatke mogla dovriti, a put do nje bi morao konano biti
Tako je i uinjeno. Okoli crkve ostao je neureen, a nije otvoren. Neka i ovaj tekst bude poticaj ostvarenju toga.
izgraena ni sakristija. Poploenje pred crkvom je izvedeno
tek za njezine obnove poetkom 2000-ih godina. Hotel se Izvori i literatura: Biskupski arhiv u Hvaru, kut. 350; upni
naslonio na sami zid crkve, a kasnije je - gradnjom kra- arhiv u Hvaru, 2. 18, 3. Crkva Anuncijata, 20. st.; Marinko
jnje neprimjerenog bazena sa staklenom ogradom i ruzi- Petri, Hvarski turistiki spomenar, 2001.; Joko Kovai,
navim metalnim okvirom - oduzeo i vei dio crkvenog vrta. O likari due i tila, Kruvenica 33/2015., 25-26.
eljezni ratel - za kojeg ne moemo sa sigurnou rei
kada je postavljen - sada se nalazi odbaen, naslonjen na
zapadni zid crkve. Za zadnje obnove na ulazu u dvorite
postavljena su drvena vrata. Od raslinja koje se spominje u
dokumentima - uz spomenuti ipak bilo je planirano posa-
diti cvijee i veliku palmu - nije ostalo nita, tek naknadno
usaena nepula pred samim ulazom u crkvu, koja se sada
naslanja na proelni zid i otvorenu crkvu puni liem.
Razlog odustajanju od izvornog projekta bio je vjerojatno
nedostatak novca, uslijed gospodarske krize koja je 1930-ih
zahvatila svijet.
Spremno prihvaanje projekta pregradnje crkve od strane
crkvenih vlasti ne treba uditi. Crkve, koje su vapile za ob-
novom, kao i danas, bile su brojne, a sredstva za njihovo
redovno odravanje znatno su smanjena uslijed agrarne re-
forme. Slian ustupak na tetu crkvenog prostora uinjen
je na Rivi, kada je iste 1931. godine pjaceta Anuncijate

20
 pie: Joko Kovai

HVARSKI
,,.

PUSIC I
KOMUNISTICKA
JUGOSLAVIJA
U svibnju ove godine navrilo se 45 godina od
smrti hvarskoga biskupa, naslovnoga nadbisku-
pa, msgr. Mihe Puia, pa je prilika rei neto o
njegovu ivotu i djelovanju, posebno onome u
drugome svjetskom ratu i desetak godina poslije
tog rata - osobito podatke koji su slabo ili nikako
poznati, zaboravljeni i preuivani.
D oen u Visu 25. kolovoza 1880. i krten s tri imena:
.RNikola -Antun - Mihovil, a zaudno mu je ostalo samo
zadnje, ime djeda po majci; od oca Ivana, pomorca (iz stare
vike obitelji nadimkom Herenac") i majke Erminije ro.
Kargoti, zareen sveenikom u Hvaru 27. IX. 1903., svoje
sveeniko djelovanje prije biskupskoga reenja provodi
u Supetru na Brau, najprije kao upni pomonik, a zatim
kao upravitelj upe i upnik; prethodni supetarski upnik,
poslije biskup u ibeniku pa u rodnome Hvaru, msgr. Luka
Pappafava, visoko gaje cijenio, te je njegova rije bila, vele, o Puievom doratnom djelovanju (da se o ratnom i po-
odluujua za Puievo postavljanje za hvarskoga biskupa ratnom i ne govori), a nakon toga o njemu se pie tek od
(ustolien 21. rujna 1926.). Biskupovat e 42 godine, kao 1990ih: Josip FRANULI: Skrajnje pogubna zabluda,
nitko prije (osim Cedulina u 16./17. st.), a, barem zasad, ni Makarska 1994., 47-51; Petar BEZINA: Progoni biskupa,
poslije; bila su to - valjda - najtea vremena u preko 850 sveenika i redovnika Splitske metropolije i Zadarske nad-
godina Hvarske biskupije, obiljeena dvama svjetskim ra- biskupije 1941.- 1992., Split 2000, 422-427.
tovima, odnosno njihovim posljedicama, te jedinstvenim Ovaj e se prikaz ograniiti na Puievo djelovanje i nje-
pokuajem zatiranja i same Crkve pod komunizmom - jed- gove nevolje od 1941. do oko 1954. g., a temelji se na
instvenim, jer ova biskupija nije nikada bila pod Osmanli- gradivu sauvanom u hvarskom arhivu Machiedo (vl. na-
jama! - Biskup se Pui pokazao doraslim svim tim nevol- sljednika dr. Jerka, kojima i ovom prigodom toplo zah-
jama, do kraja vjeran svome biskupskom geslu: ,,Propter valjujem), pod oznakom: FMH, 11. 21.Veinu ilustracija
opus Christi usque ad mortem!" (= ,,za djelo Kristovo - sve dugujem kolegi Joku Bracanoviu, a on Ivici Huljevu
do smrti": Fil 2, 30). uvid u Puievu krtenicu.
Umro je - slijep i zaboravljen - 9. svibnja 1972., a svoj Sukob izmeu Katolike crkve s jedne, a partizanskoga
je zvjezdani trenutak" (ili: ,,pet minuta slave" - Warhol) pokreta (koji su vodili komunisti, bolje reeno staljinistiki
doivio tek 1986., kad muje, o 50. obljetnici Liturgijsko- boljevici - uz ostalo i stoga, jer su graanske stranke"
ga kongresa koji je upriliio, bio podignut spomenik u odmah po izbijanju rata podvile rep") s druge strane -
dvoritu Biskupije, kao ocu liturgijskog pokreta u Hrvata" poeo je ve u 2. svjetskom ratu, uz brojne rtve, a nastavio
(kipar K. Kovai; organizator upnik msgr. J. anti). se i nakon pobjede Tita i Partije 1945., kada samoproglaeni
Meutim, ni onda nije bio objavljen niti jedan vaniji rad Maral trai od Stepinca uspostavu narodne" (katolike)

21
 KRUVENicA
t t t t t t t t t t POVIJEST
Crkve, tj. onakve, kojom e upravljati komunisti, a s
konanim ciljem - unitenja te Crkve; Stepinac to, dakako,
odbija, te doskora biva osuen kao narodni neprijatelj"
(Solenjicin dobro naziva staljinizam razdobljem, kad je
,,narod sam sebi postao neprijateljem"!, a zauzvrat do-
bio najbolje prijatelje": NKVD, KGB, kod nas: UDB-u,
i sline slube"). - Stepinac, kao poglavar zagrebake,
najvee rimokatolike biskupije u tadanjoj FNR Jugo-
slaviji, bio je osuen i exempli causa", tj. kao upozorenje
drugim biskupima, te po onoj: ,,Udarit u pastira, i rasprit
e se ovce" (Zah 13, 7; Mt 26, 31; Mk 14, 27). - O svemu
netom iznesenom postoji obilna literatura, a o naumljenom
osnutku patrijarije" u Zagrebu govori msgr. Frani iz
prve ruke, u opisu svojih stradanja: P. BEZINA, 428-455.
Hrabrost u ratu
aspadom Kraljevine Jugoslavije travnja 1941. i nastu-
R pom NDH", a u zbilji talijanske okupacije, biskup
Pui od samoga poetka djeluje za dobro naroda i pojedi-
naca, bez obzira na stranake boje": svibnja 1941. spaava
ivot uhienim supetarskim omladincima; u srpnju zabran-
juje vikom sveenstvu upis u faistiku stranku; prosinca
iste godine zauzima se za zatvorene komuniste u Zadru, na
t t t t t t t t t t
elu s dr. unkoviem; god. 1941./42. nastoji, najvie pre-
ko zagrebakoga nadbiskupa Stepinca (buduega ratnog
zloinca"), da se dobavi hrana za izgladnjelo puanstvo -
dobavljeno vie vagona, a ta se hrana dijelila svima bez ra-
zlike". Prosvjeduje protiv talijanskog palea Vrbanja, Dola i
Vrboske, te isposlova stradalima pomo u hrani, koju i opet
alje zlikovac" Stepinac. Pui travnja 1943. prosvjeduje
protiv talijanskih nasilja nad Gdinjanima, a kad Talijani
poetkom kolovoza spaljuju brojna braka naselja, te pri-
jete strijeljanjem pedesetorici vikih talaca, ovaj biskup
prosvjedno brzojavlja talijanskome kralju i vrhovnom
zapovjedniku Badogliu u Rim, te osobno intervenira kod
generala Becuccija u Splitu. Krajem iste 1943. zauzima
se kod nadbiskupa u Firenci za dvije tamo zatoene hvar-
ske partizanke - Mariju Domani i Mandinu Boitkovi.
Od kraja te godine nadalje moli newyorkoga nadbiskupa
Spellmana, te neke nae dominikance u Americi (u suglasju
s partizanskim vlastima), da amerika vlada poalje pomo
u hrani ovdanjim otoanima i osloboenom dijelu Domo-
vine", te da se tamonje vlasti zainteresiraju za domae
proizvode: vino, ulje, slanu ribu, itd.; od toga nije bilo
nita, zbog zahuktalosti rata i nemogunosti prijevoza. Na-
dalje, nenavedene godine i nadnevka, uspio je osloboditi iz
zarobljenitva u Mostam hvarskoga partizana Jurja Nova-
ka (=?), preko tamonjega biskupa ule (kasnije jo jedne
rtve jugo-komunistikog progona). U sijenju 1944., pred
odlazak u zbijeg u Egipat (,,Afriku"), dolaze k biskupu dva
predstavnika Mjesnog narodnoga odbora (Cvite Butorovi
i Ivo Novak/=?/) i mole ga da se nadalje on ... brine za
puanstvo, brani i titi njih i njihovu imovinu pred oku-
patorom", tj. pred dolazeim Nijemcima. Neodreenog
datuma, za njemake okupacije Hvara 1944., Nijemci
su izvrili pretres Katedrale i Biskupskoga dvora; ako se
dobro sjeam davnog iskaza barba Zorka Kovaevia
Krajevia", Nijemci su s uperenim majserima" vodili po
crkvi njega (djeaka od nepunih 15 godina), njegovog oca
zvonara i postarijega biskupa; nisu nali nita, ali, to bi se
dogodilo da jesu!? (partizani su bili sakrili oruje pod kor-
ska sjedala, uz biskupovo protivljenje). Dodatan podatak
(Z. Marii-,,Banjo"): u hvarskom se Biskupskom dvoru,
za vrijeme njemake okupacije, izdaju propusnice, pa tako
i za lanove partizanskoga Narodnog odbora.
Biskup je Pui za svoje dranje pod stranom okupacijom
dobio, uostalom, priznanja i od same narodne vlasti":
od Socijalnog odsjeka Okmnog NOO Srednjedalmatin-
skog otoja, na inicijativu Kotarskog NOO, itd., dobiva
17. V 1944. ,,za Vae prilike neznatan prilog hrane", jer
je poiljatelj svijestan uloge potenog /!/ sveenstva Dal-
macije u ovim vanredno tekim ekonomskim prilikama ...
kao znak panje prema svom biskupu". Dne 1. VII. 1944.
Isti Okruni NOO pie Puiu: ,,Smatramo se dunim, da
Vas izvjestimo, da smo primili Va dopis od 24. VI. 1944.
pod br. 170/44, iz kojega smo mogli vidjeti Vau brigu i
panju za na napaeni narod i za to smo Vam zahvalni ... ".
22
 KRUVENicA
t t t t t t t t t t POVIJEST
- U rujnu iste 1944. dolazi biskupu posebno izaslanstvo
(Cvjetko Butorovi, Kuzma Jelui, AntunPlenkovi i Juraj
Franievi), te ga izvjeuje, da prema zakljuku predkon-
ferencije, odrane nazad malo dana u Staromgradu, kane
njega predloiti za predsjednika" Jedinstvene narodno-
oslobodilake fronte za srednjedalmatinsko podruje (=
jedne u beskrajnom nizu komunistikih podvala), ,,jer se
je on i sveenstvo zauzimalo za puanstvo i bio vazda uz
narod protiv okupatoru"! - Koliko su ta priznanja bila iskre-
na, a koliko samo taktike naravi, vidjet e se uskoro.
Sve gore izneseno stoji u okrunici Biskupskog ordinari-
jata Hvar, pod naslovom: ,,Kako je hvarski biskup radio
protiva narodu? Neka govore injenice": nema naznake
komu je upravljena (vjerojatno se itala u crkvama), ni da-
tuma, no sigurno je iz 1946., jer se u njoj prosvjeduje zbog
pisanja Slobodne Dalmacije" od 11. I. 1946., br. 287, gdje
se biskup Pui napada, da muje Paveli rujna 1943., po
odlasku Talijana iz Dalmacije, dodijelio Velered sa zvi-
jezdom ... za izvanredne zasluge za vrijeme tue /= talijan-
ske/ okupacije od travnja 1941. do danas". Pui istie, da
to odlikovanje nikada nije primio, niti za njega znao, sve
dok snimku povelje (pronaene u arhivu splitske upanije)
nije ugledao u tom broju Slobodne Dalmacije"! -Teko je
zamisliti gori cinizam, bilo s ustake, bilo s komunistike
strane: Paveli se pravi, kao da je Dalmaciju bio predao
Talijanima netko drugi, a ne on sam; komunisti se grade,
kao da to priznanje nije istinito, iako znaju da jest (bez
obzira na to, tko ga je Puiu dao), i kao da mu oni sami
nisu dali isto priznanje! (dakako, ne u obliku velereda"). U
svakom sluaju, kampanja je protiv Puia zapoela.
t t t t t t t t t t
Naco.d_Visa i.dalje PtDtestira.
proUr,.reakclenarnog dlJala kat;oliClc-g klera
Vi~.~O. VI;li- Pos;l.ijenep1i- Isto lako Viani su . uskrot'li bo,
manj~_ delegacije Socijalistikog rawk biskupskom sav Je-lrnku
saveza; Vikog k-obra - od -strune Tom fu Pr,,d kratko vr, jeme d0--
b:skupa . Pusia. u .,kolaru. Visu jt: ..iu Je na V::-.. h1skupsk1 ~dV jC't-
nastal9 -jo vee negodovan;,, prc- i nik don Pa vka Tomif, navodn.1
ma pvom -nenmodn?m bisk~pu. , ne: :>bolovanje . Znajui za njegov
To m,godovar!Jc ,zrnza_ vll se vidno . prlp v_ rn<l, posebnu .poslije kap;_
po sv1111 mieshma kotara. I tulaciJe sfore Jugosliivijc, kao i to
Neppsredqo po dolasku del"i,a- I da- JC on ,fanas .deo.sna rub bisku.
ta sa FI,vara, koJi nbt.t ,bi.Ji prirnlje- p~ l-'t1ioa, na z.a<lnfm zborovima,
ni od bh;kup.1, ponovno -su odr_ani kof su odrani' u Visu i Komi,i.
u mje,.~tin;ia Vi.su i Kom:i sasla"n- I izalirmie_, su dolc_gaci 'c_,_ koje s_u
ci la1;0;:a Socijajistikog savez,i. mu ~aophle raspoloenje . ma-sa
Na .nJ1ma su ugla~nom govorili . prema . njemtt i ,njeno negodova-
br:ilo _da b,skupu ol)Ja,sne rnspo-
iza-1
delcg,jti, ko_j"._ je "_lan-s_tvo bilo :1.je povodom _njcgo"'.a tlol.aska. ;
ooravka na Vis u. UJe<lno mu Je
lpze11Jc -masa_ prema n;cmu. Pro- I delegaci ja saqibla osakJ ju ke kon -
slon1~. gdJ,e JC sastanak_ od_ran _u ferencija, da, _treba u r_oku jednog
Komiz.\ ;11)" n, m~gla pnmm ~ro)- 1d_ana napusti!! otok Vis. Pod pri-
ne mJ~ta11e, _koJ1 su_ imah zelJU I liskom naroda, . ,sutra-dan je od.
da UJU razlog . nepnrnanJa Mle- mah napusiio Vis.
gacijc,. U Visu je konferenciji pri- ., . .
sustv,;,v;ilo preko 600 ljudi. Ono . Narod . K0 Jt?ize Je takoer. mi-
to je ,delegacija s.1 opila bi,sku- brao dclegactJu, ko Ja J" posJ;ltla
pu, naime da kad on n rje primio 1 bila prnnl,Jena lJd ~Jesno~ ZLtjl-
njih, da narod ne e primcli ni mka _on Mirka K0bca. koJem Je
njega .-pa Visu, ne samo <la je s~o~: 1Ia da Jo _ _n)cgov rad _kao
patvr~ello, ve je biskupu 1-'ui-1 s,ec:rnku
nepravtl,in._ On_ Je izra-
cu uptrl'eno i Jedno protestna pi- ZIO _zelju da O hm pt!at1Jll113 raz:-
smo. govara sa prcdstavmcima vlasl1.
Udar na slobodu
sveenike i karitativne
ffilSIJe
subotu, 14. travnja 1945., u 15.15 sati, u staroj vijenici
U na Pjaci u Splitu, bila je osnovana Narodna vlada Hr-
vatske"; hvarski biskup Pui, zajedno sa ibenskim Jeroni-
mom Miletom, splitskim biskupskim vikarom Vickom Ful-
gosijem, te zamjenikom dalmatinskoga episkopa Milanom
Macurom, bili su posebni uzvanici: ,,Slobodna Dalmacija"
br. 144, 15. IV 1945., 1 - prema sjeanju Zorka Mariia
Banjoa", po Puia dolazi parobrod Bakar" u posebnoj
vonji, a stijeg se podie na prvom jarbolu, jer je svaki
biskup dotada bio ispraan i doekivan u rangu generala.
Jasno je, da je sve do tada msgr. Pui bio persona grata"
za tadanju vlast - ali, to je izazvalo skori kopernikanski
preobrat"?! - zacijelo, susret Tita i Stepinca poetkom lip-
nja iste godine, kad gospodin Maral" (v. dalje) shvaa,
da ovdanja Katolika crkva nee pristati na to, da postane
marioneta nove, protuvjerske vlasti.
Vatreno krtenje" doivljava biskup Pui u Postirama na
jesen 1946., prigodom podjele krizme, kada ga partijski
aktivisti zasipaju jajima, to reimski tisak lano prikazuje
kao raspoloenje naroda: ,,Slobodna Dalmacija" br. 524, 3.
X. 1946., 4: Narod Braa ne e da dozvoli da mu djecu
odgaja ustaki ordenonoac /!/ Miha Pui!
23
 KRUVENicA
i i i i i i i i i i POVIJEST
MIHOVILU PUIU
1110 - 1972
NADBISKUPU BISKUPU HYARSICOR
PIO IRU LITURGIJSlE OIIIOYE
I OBIIOYE BENEDIITINlCA
U HRVATSKOJ
PRETEI .
11 YATIUNSICOG ~ABOIA
YELIIOR SINU VISA
O STOTOJ OILJETIICI
IJEUYI IOIEljl
IEIEDIITOWE IODIH
1980
tUPIA ZAJEDIICA VISA
OVU PLOtU POSTAJI
Sa sjednice Biskupske konferencije u Ljubljani 29. VII.
1947. uputili su rimokatoliki biskupi (meu njima i msgr.
Pui) predstavku Saveznoj vladi u Beogradu (ujedno i vl-
adama narodnih republika"), u kojoj istiu (saeto iznese-
no ): onemoguavanje vjeronauka u koli (gdje se pronosi
ateistika propaganda), pa ak i u crkvi; onemoguavanje
slavljenja nedjelje vjernicima (kolski izleti, ,,udarniki ra-
dovi", obvezatna javna predavanja); ukidanje svetkovina;
ukidanje sjemenita i bogoslovija (ostali tek oni u Zagrebu i
Pazinu, to je nedovoljno), kao i svih katolikih kola nami-
jenjenih laicima, ukljuujui i sirotita!; onemoguavanje
katolikoga tiska - od predratnih 137 ostala su samo 4 vjer-
ska lista!, a gdjeto se onemoguuje i tiskanje molitvenika;
brojnim katolikim sveenicima, zatoenim po raznim
logorima i zatvorima, ne doputa se slavljenje sv. mise i
itanje asoslova; zabranjuje se Crkvi sabiranje doprinosa
za njeno uzdravanje (jer od Drave ne prima nita) izvan
crkvenih prostora, iako na to imaju pravo sve druge ustan-
ove i drutva ...
Sa svoga sastanka u Zagrebu 26. travnja 1950. katoliki
biskupi (meu kojima i Pui), u jo jednoj od predstav-
ki upuenoj Saveznoj vladi, naglaavaju svoju elju za
ureenjem odnosa izmeu Drave i Crkve; smatraju da
bi to bilo na korist obiju strana, dok borba protiv Crkve
ne bi imala nikakva izgleda na uspjeh, jer bi to bila bor-
ba protiv vlastitog naroda, koji u svojoj ogromnoj veini
nepokolebivo stoji uz svoju Crkvu"! - Biskupi istiu, kako
je netona dravna propaganda, da je Crkva u sukobu s
Dravom zbog gubitka svoje imovine agrarnom refor-
t t t t t t t t t t
mom: istina je, da su brojne crkvene ustanove bile ,,liene
svoga posjeda do posljednje krpice", no Crkva ta materi-
jalna pitanja smatra onima sporednijega znaenja ... Boja
Providnost, sluei se ljubavlju i odanou vjernika, nala
je stotinu naina, da ponovo potvrdi Kristove rijei: ,,Kad
vas poslah bez kese, bez torbe, bez obue, je li vam to
uzmanjkalo?" /Lk 22, 35/". - Biskupi u ime Crkve priznaju
naelo: ,,Cam Carevo, a Bogu Boje" (Mt 22, 21), ali u
,,ime milijuna katolikih vjernika, koji se ne daju odijeliti
od svoje Crkve" trae bezuvjetno samo jedno: punu slo-
bodu svoje uiteljske, sveenike i karitativne misije", koja
je, meutim, u FNRJ bitno ograniena i osporena, sve do
prava na opstanak": ukidanjem svih katolikih vjerskih
kola, sirotita i odgojnih zavoda, zatiranjem vjerskog
tiska, rasputanjem mukih, a posebno enskih redova
(napose u Bosni i Hercegovini te Sloveniji), zatvaranjem
i konfiskacijom bolnica koje su pripadale redovnicama te
otputanjem redovnica-bolniarki iz dravne slube - ,,i ako
je itavoj naoj javnosti poznata vrsnoa i savjesnost, ko-
jom su spomenute redovnice obavljale tu neobino vanu
socijalnu zadau"; oduzimanje crkvenih zgrada i prostorija,
neprestano zatvaranje sveenika, osuenih katkad samo
administrativnim", tj. izvansudskim putem na teke ka-
zne, svakovrsno ometanje vjeronauka ... Biskupi odluno
otklanjaju svaki dravno-crkveni sporazum, mimo volje i
odobrenja Sv. Stolice. - Pod istim nadnevkom, lanovi ueg
odbora Episkopata detaljiziraju pojedine potekoe, prim-
jerice: nemogunost vjeronauka u viim razredima srednjih
kola, protivno volji roditelja; vrijeanje vjerskih osjeaja
u dravnim kolama, nauavanjem o majmunskom"
poteklu ovjeka, poricanjem povijesnog postojanja Isusa
Krista, netonim prikazivanjem povijesti Crkve; kolski
su praznici iskljuili veinu katolikih blagdana, ,,pa i
sam veliki blagdan Boia"; onemoguavanje vojnicima-
katolicima da pohaaju bogosluje, kao i vojnim asnicima
te dravnim inovnicima da se crkveno vjenaju, pa to
moraju obaviti potajno; zatiranje vjerskih publikacija,
pod izlikom da nema dovoljno papira", iako ga za tolike
druge tiskovine /dravne, tj. komunistike/ ima u izobilju;
uskraivanje uenicima vjerskih kola i sveenicima
zakonski zajamene opskrbe ...
Nova predstavka bila je upuena s biskupske konferencije
u Zagrebu 26. rujna 1952., toga puta izravno gospodinu
Maralu" Titu. Teko je iznijeti sadraj tih pet gusto tipkanih
stranica, osim cjelovito, to je ovdje nemogue; ukratko:
katoliki episkopat ustvruje, da se oduzimaju, zatvaraju,
prenamjenjuju (u skladita, muzeje, filmske studije, itd.), ili
se ak miniraju i rue pojedine crkve, da se o kapelicama i
krievima i ne govori; dozvole se za gradnju novih crkava
nikako ne izdaju, a teko je dobiti i dozvolu za popravak
postojeih /= osmanlijski sustav; op. p./; UDB-a progoni
i sudionike crkvenoga pjevanja; zabranjuju se procesije i
onemoguuju mladomisnike proslave. Ugroena je i slo-
boda propovijedanja: sveenstvo se poziva na odgovornost
24

t t t t t t t t t t
ve i zbog navoenja Sv. Pisma ili isticanja vjerskih stavo-
va, u emu vlasti zlonamjerno vide napadaj na sebe; post-
avljaju se nemogui zahtjevi, tako: da sveenici ne smiju
utjecati na roditelje, da im djeca ne budu bezbonici, pa
dotle, da sveenstvo nagovara vjernike da ne dolaze u crk-
vu!!! Onemoguuje se vjeronauk i priprava za sakramente,
a upnici za to kanjavaju globom ili zatvorom; Crkva se
optereuje neizdrivim porezima, a kad ih ne moe platiti,
plijene joj imovinu, ponekad i misne nakane do posljednjeg
novia. U mnogim crkvama zabranjuje se prikupljanje mi-
lostinje: ljubljanska je katedrala platila 10.000 dinara globe
zato, to je njen sakristan pridignuo s oltara 10 dinara -
,,dato gaje tamo ostavio neki vjemik" /ili provokator?, op.
p./; donacije inozemnih, osobito amerikih katolika u hrani
i odjei siromanim biskupijama, klericima i vjernicima
optereuju se enommim carinama, koje obdarenici ne mogu
platiti (darovano brano postaje skuplje od domaeg), pa se
poiljke vraaju natrag ... U jugoslavenskim je zatvorima
oko 200 sveenika i neki biskupi, zatvaranje se nastavlja, a
kazne su drastine: nedavno je ugledni umberaki dekan,
75godinjak, osuen na smrt strijeljanjem, zbog navodnih
krivnji iz vremena rata. Kroz 7 zadnjih godina bilo je ubi-
jeno iz zasjede, muke, oko 30 sveenika, ,,a da se u veini
sluajeva krivci nisu ni pronali ni kaznili". Ljubljanski
biskup msgr. Vovk bio je, na slubenom putovanju, na
kolodvoru u Novom Mestu, poliven benzinom i zapaljen;
,,samo svojoj prisebnosti ima zahvaliti, da nije iv izgorio",
a napada je kanjen - na 9 dana zatvora, i to uvjetno! -
Poniavanje i ignoriranje Crkve po svaku cijenu" vidi se
i po tome, to na njene predstavke dravne vlasti uope ne
odgovaraju, a ateizam je religija reima": promie se na
svim razinama, a kolnici koji pohaaju crkvu otputaju
se iz slube; unato slubenoj zabrani tjelesnih kazni u
kolama, uenike koji pohaaju crkvu i vjeronauk znaju
- izmlatiti. -Biskupi, nadalje, prosvjeduju zbog unitenja
katolikih laikih kola, uz oduzimanje dotinih zgrada,
a i vjerske su podvrgnute brojnim ogranienjima: oduzeto
im je pravo javnosti, te uenici lieni svih povlastica, koje
uivaju aci dravnih kola: popust u prometu, skraeni
vojni rok i sl. - Katoliki je tisak uniten: 20 velikih tisko-
vnih poduzea i izdavakih drutava prelo je preko noi u
i-,,, , ""'t'' ~ ,,~ - - --
.
t""' "':.
,;,1, 1-i
. lipto
''J~I .
iu:,t.:.,
. .1 .
J'",.,cu,
1" ,,;,.,,.
KRUVENicA
POVIJEST t t t t t t t t t t
dravne ruke (jasno, bez ikoje naknade); nekoliko bijednih
vjerskih listia, koji jo izlaze, ogranieni su niskom na-
knadom, visokim porezima i estim zapljenama zbog ten-
dencioznog pisanja" - iako zapravo samo prenose lanke iz
dravnog tiska, ili izjave slubenih dunosnika. Istodobno,
dravna tampa, kojoj nitko ne moe odgovoriti, iz dana u
dan napada Katoliku crkvu, njeno sveenstvo i biskupe,
te, ,,to nas najvie boli", i samoga Papu; izruguje se vjeri,
krivotvori povijesne injenice, ismjehuje vjerske obrede ...
Episkopat zakljuuje, da u FNR Jugoslaviji nema slobode
savjesti ni vjeroispovijesti, te da se, postupno, ,,ide za pot-
punim unitenjem religije"! Pa ipak, biskupi ne iskljuuju
sporazum izmeu Crkve i Drave, ali pod uvjetom, da se
Crkvi prizna ono, to joj po boanskom i ljudskom pravu
pripada", te uklone iznesene nepravde, a ne da se od nje
oekuje, ,,da potpie" vlastitu smrtnu presudu"! Pri tome,
iskljuuju mogunost da bi sveenika drutva, stvorena
mahom u Sloveniji, Istri te Bosni i Hercegovini, dravnom
potporom ali mimo volje crkvenih vlasti, mogla doprini-
jeti boljitku crkveno-dravnih odnosa, ako se te udruge
ne podloe kanonskim propisima, tj. zakonitoj katolikoj
hijerarhiji. - Nema podataka da je gospodin Maral" - u
slubenoj propagandi: ,,najvei sin naih naroda i narod-
nosti" - ikad odgovorio na ovu predstavku, niti o doglednoj
promjeni ovakve politike".
Ovakve su se predstavke mogle priopiti javnosti jedino
itanjem u crkvama, jer su ih dravni tisak i radio (onda
jedini mediji) u potpunosti preuivali. Pred itanje prve od
ovih okrunica u hvarskoj katedrali, ,,pastirskoga pisma"
iz 1945., mjesne su vlasti organizirale" skupinu skoje-
vaca, da u crkvi, kad pone inkriminirano" itanje, izvade
pripremljeno kamenje iz depova, ponu ga bacati i pros-
vjedovati protiv dotine poslanice! Bio bi to velik skandal
(ne samo za jednu od strana), pa je mjesni elnik Tonko
Novak-,,Kronjac" poslao tadanjega najmlaeg komunista,
Stipeta Vuetia-,,Vuka" (1928.- 2003.) da ode u on ime
Kovaia (1888.-1959.), bliskoga Puieva suradnika, da
isposluje, kako se poslanica ne bi itala u Hvaru; dogovor
je bio postignut, poslanica ostade neproitana, a skojevsko
kamenje osta u skojevskim depovima ... (pismo istoga S.
Vuetia od 15. II. 2000., u p.).
,,Dolje razbojnik!"
an uoi svetkovine hvarskoga zatitnika sv. Stjep-
~11(/1,
/ ~J~ D ana pape, 1. VIII. 1953., skupina prosvjednika",
nahukana na prethodnome mitingu u Loi, kasno je
naveer nasrnula na Biskupski dvor, dobro zabravljen,
kako je prethodno preporuio jedan od hvarskih komu-
nista, znajui to se sprema. Prema kazivanju oevidaca,
neka je izbezumljena ena pri tome posluila kao ovan",
udarajui glavom u zakraunatu dvorinu kapiju i viui:
25
 KRUVENlcA

i i i i i i i i i i POVIJEST t t t t t t t t t t
,,Izai, razbojnie!" (toj je istoj eni Crkva, kau, dosta po-
mogla prije rata, a dobroinstva se ne zaboravljaju" ... );
skandiralo se: ,,Dolje Papa, dolje Rim, dolje Pui - kurvin
sin!" (najgrlatija da je bila neka, koja je imala nezakonito
dijete!), i trailo od Biskupa da prestane vriti impresiju
/!/ na svoje sveenike"! Biskup i sveenstvo, prestraeni,
skrili su se iza oltara sv. Prospera u Katedrali, ali osim
ove buke i bijesa", sve je zavrilo dobro ... privremeno.
Osvrui se na ovaj ispad, Biskupski ordinarijat u Hvaru,
br. 721/53 od 17. VIII. 1953., odgovara Mjesnom odboru
SSRN (=Socijalistikog saveza radnog naroda) Hrvat-
ske, na njegov dopis od 4. VIII., br. 33/53: ,,kanjavanje
sveenika spada u isto unutarnju crkvenu disciplinu",
pa se na tu temu ne osjea dunim odgovoriti- moralo bi
ipak, biti svakome jasno, da sveenici, koji su dobrovolju~
primili sv. red, moraju sluati odredbe nadlene crkvene
:lasti, pa tako i u pogledu sveenikih udruenja; Biskup
Je spomenute veeri odbio primiti narodnu" delegaciju,
jer se nigdje u kulturnom svijetu ne dogaa, ,,da nenajav-
ljena delegacija dolazi kasno nou u 22 sata i to praena
od mase razdraene na prethodnom mitingu"! Nadalje,
oskudna je povorka zatim nasrnula na Biskupski dvor,
biskup Pui tvrdnju, iznesenu na tome mitingu, kako bi
zatvoren po obiaju ve u 21 sat, viui: ,,Dolje biskup,
on kao narodni neprijatelj vazda sluio i slui tuinskim
sluga i agent talijanskog imperijalizma, razbojnik, svinja,
interesima", odnosno tvrdnju Slobodne /?!/ Dalmacije"
pas"! Ovakvu delegaciju", u taj sat i u takvim okolnosti-
od 3. VIII. 1953., da je vjerno sluio svoje gospodare s
ma, Biskup dakako nije mogao primiti (v. gore); nazoni
druge strane Jadrana" - odbija uz gnjuanje: navodi svoje
gosti, strani i domai, zgraali su se nad svim opisanim.
protivljenje traenjima talijanske" (= iredentistike za
odnaroivanje nae djece", kae Biskup) kole u Hv;ru Pui zakljuuje: ,,Iz navedenih injenica jasno proizlazi
da je sve to bilo smiljeno i organizirano, te da neki nii
jo od 1936. g., te posredan zahtjev papinskom izaslaniku
organi narodne vlasti/!?/ hoe da na ovaj nain ... terorom
Marconi-ju u Zagrebu, da njega (Puia) ,,pozovu na red"
sprjeavaju i ometaju slobodno vrenje duhovne slube ...
zbog estokog protivljenja Talijanima; zahtjev potpisuje
naim Ustavom" zajamene. - Pored ovoga, Biskup pros-
vojni zapovjednik za Sloveniju i Dalmaciju general Roat-
vjeduje i protiv onemoguavanja sv. krizme na Visu,
ta, 21. VII. 1942. - Biskup ujedno izraava uenje, da su
predviene za tekui kolovoz, ali odgoene njegovom od-
dravne vlasti tadanje Jugoslavije kroz kratko vrijeme to-
lukom, jer su harangiranja i prijetnje protiv njega dosegnuli
liko promijenile plou" u odnosu na nj, pak opet navodi
vrhunac: u Komii se, npr., urlikalo megafonom da je on
njihova ratna priznanja".
razbojnik, koji nije dostojan da stavi svoje krvave ruke
U pritubi, upuenoj jugoslavenskoj i hrvatskoj vladi
na isto elo djece"! - kako se vidi, progonitelji su imali i
/1 ?/8. VIII. 1953., br. 727, biskup Pui prosvjeduje zbog
smisla za pjesniko izraavanje. Duobrinik Podpilja on
tih zbivanja 1. kolovoza, te iznosi neke pojedinosti: toga
Andrija Mardei bio je 3. VIII. zasut rajicama i jajima te
dana dole su delegacije iz Staroga Grada, Vrboske, Jelse,
teko premlaen (usp. P. BEZINA 2000, 473-475); teko
Zastraia, traei od njega da skine suspenzije a divinis"
bolesni kanonik donPavica Tomi, koji je doao u rodni Vis
(= zabrana bogosluja) pojedinim sveenicima, ,,zbog nep-
na oporavak, bio je odande protjeran kao Puiev propa-
okoravanja odredbama ovog Ordinarijata", tj. zbog pristu-
gandist" ... Ovdje se prilae preslik lanka u Slobodnoj
panja dravnim sveenikim udrugama, crkveno nezako-
Dalmaciji", br. 2644 od 14. VIII. 1953., str. 2, naslovljen:
nitima; on je delegacije primio i nastojao im objasniti, da
Narod Visa i dalje protestira protiv reakcionamog dijela
postupa iskljuivo u crkvenom djelokrugu, te u skladu s
katolikog klera".
Ustavom. Iste je veeri u 20.30 prethodnog dana bio zaka-
Malo iza toga, na Malu Gospu, 8. rujna 1953., hvarski ka-
zan miting, plakatom: ,,Upoznavanje naroda sa protunarod-
p~la_n on Jure Be!i (Jelsa, 1924.- Hvar, 1982.) i biskupski
nim radom biskupa Puia i jednog dijela klera oko njega".
taJmk dr. Andro Stambuk (Selca na Brau, 1913. - Split,
Miting je bio i odran, a brojni njegovi sudionici bili su mu
1955.), koji su krenuli na noenje u franjevaki samostan u
nazoni prisilno: inovnici pod prijetnjom gubitka slube
Hvaru, bili su na plokati pred tom crkvom i samostanom u
i mirovine; mornari s ratnih brodova u luci; posebnim su
pomno pripremljenu napadu, pretueni od skupine mjeslrih
kamionima dovoeni ljudi s otoka, da bi uveali broj su-
partijaca; tonije, on Jure je proao dobro" (dobio je
dionika"; mnogi su Hvarani ostali sjediti na Mandrau;

26
 KRlNENicA
t t t t t t t J t t POVIJEST
samo aku u glavu", nakon ega je, po vlastitu iskazu, ,,sve
zvijezde vidio" - ali nije nikad htio odati sudionike napada
/i danas poznate svima u Hvaru/, tvrdei da su to bile tek
,,neke siluete"), a zatim pobjegao i uzbunio susjedstvo. Dr.
tambuk, pak, dugo zvonei dok mu fratri nisu otvorili, bio
je dobro namlaen, primajui, ali i davajui udarce; on je
ve bio odsjedio" dvije godine u komunistikom logoru,
a 1955. bi posveen za pomonoga hvarskog biskupa; no
doskora umire od upale slijepog crijeva, koju neki pripisuju
udarcima iz 1953. (P. BEZINA2000, 123-124 i 457).
Svibnja 1954. okruni javni tuitelj u Splitu, Ljubo Prvan,
pokree postupak protiv hvarskoga biskupa msgr. Mihe
Puia, pod neobinom optubom da je, od 1952. g. do
tada, spreavao sveenike svoje biskupije da pristupaju /
dravnim , crkveno nezakonitim / sveenikim udruenjima,
a pristupnike kanjavao crkvenim kaznama! Rasprava se
odrala 27. V 1954. na Kotarskom sudu u Starom Gradu;
unato besmislenosti optunice (jer je Pui djelovao Karkovi-,,Tambo", 1931. - Podstran a, 2010.) : Ivo je Pui
iskljuivo unutar crkvenih ovlasti), Biskup je bio osuen
na globu od 40 000 dinara, ili 200 dana zatvora.
Rjeenjem Vijea za prekraje NR Hrvatske od 6. VIII.
1954., ipak, obustavlja se svaki postupak protiv ovoga
biskupa, osuenog na 1O 000 dinara globe zbog suspen-
zije bogomoljskoga upnika, a u vezi sa sveenikim
udruenjima, ,,zbog zastare". Vremena grubog, otvorenog
progona Crkve pomalo su prolazila, za to je bilo vie ra-
zloga, i unutarnjih i vanjskih: od tuzemnih treba naglasiti,
da su svi biskupi, ogromna veina sveenstva i gotovo svi
vjernici pruali postojan otpor (manje-vie p asivan, jer se
drugaije onda nije moglo) ovoj protucrkvenoj harangi,
koja je najvie tetila Dravi, jer je kod vjernika (gotovo
svih stanovnika) ista drava gubila svaku vjerodostojnost. -
Na vanjsko-politikoj crti valja istaknuti, da je Staljinovom
smru oujka 1953. prestala potreba, da se jugoslavenski
komunisti pokazuju / dokazuju veim staljinistima od
Staljina"; Tito se ve ranije bio taktiki okrenuo prema
Zapadu, oekujui pomo s te strane, a zapadne su zemlje
snano podupirale Crkvu u Jugoslaviji u njezinom suko-
bu s reimom. Ne treba ni spominjati podrku ovoj kra-
jevnoj Crkvi od strane sveope, meunarodne Katolike
crkve, mone i ugledne, sa Sv. Stolicom na elu. Diplo-
matski odnosi izmeu SFR Jugoslavije i Vatikana" (kako
je prva strana nazivala drugu, ,,zaboravljajui" da je rije
o zajednici od stotina i stotina milijuna, gotovo po svim
zemljama svijeta, koju siuna dravica u Rimu samo
predstavlja) postupno su se normalizirali 1960ih (dakle
poslije smrti Stepinca, koji je i zatoen ostao Titu kost u
grlu", kao njegov najvei poraz). Netrpeljivost ove drave
prema Crkvi nastavila se, meutim, i kasnije, gotovo do
pred propast Jugoslavije oko 1990., a dravne su slube"
nadzirale, pijunirale i ucjenjivale njezine lanove, osobito
biskupe i sveenstvo , do samoga kraja - usp. D. HUDEL-
IST, ,,Globus", Zagreb, 2016. - Posljednji vei sukob izbio
je 1980./81., u vezi s naumljenim dolaskom pape sv. Ivana
27
J t t i f t J i t J
Pavla II., a raspirio ga j e Stepinev (formaln i) tuit elj Jakov
Blaevi, oito p otaknut od neiste savjesti: tada j e msgr.
Celestin Bezmalinovi, Puiev naslje dnik na b iskupiji u
Hvaru 1968.-1989., u prepunoj Katedrali rekao na propo-
vijedi: ,,Tko i danas misli stvarati narodnu Crkvu" - bez
Boga i bez Krista - n eka najpr ije umre i uskrsn e, pa emo
mu vjerovati!".
Do kraja za
samostalnost Crkve
iskup je Pui kroz naznaeno vrijeme imao j o jedan
B ,,kri" - sudbinu sv ojega sinovca (brat ovog sina, ,,nep-
uta") dr. Ive Puia (Supetar, 1920.-Zagreb, 1999.), strukom
pravnika (oenio se 1953. Hvarkom Prop erinom-Rinom
bio krajem 1945. na (oito montiran om) procesu u Splitu
osuen na smrt vjeanjem kao ustaki zloinac"; optuivali
su ga i za smrt Hvarke Sonje Buan ro. Domani (pogu-
bljene od Nijemaca u Sp litu 1944.), pri emu nij e n ita po-
moglo ni to, to su i sami roditelji p ok. Sonje, prof. Mario
i ga Lenka, svjedoili njemu u prilog (bili su proglaeni
,,vjerskim fanaticima"): ,,Slobodna D almacij a" br. 273/1 945,
str. 4 i 279/1. I. 1946., str. 6 - iz zavrn ogaje govora tuitelj a
Ljube Prvana jasno, da j e proces bio, zapravo, uperen protiv
Biskupa. Dr. Ivo Pui bio je kasnije pomilovan" i n apokon
puten, poslije viegodinje robije (po prianju rodbine,
oslobaanje je isposlovao njegov stric, biskup, prek o pred-
sjednika hrvatske vlade dr. Bakaria, tonij e njegove supru-
ge, Marije oljan, iz Staroga Grada).
Zadnji ematizam hvarske biskupije iz 1976. na str. 16
nav odi, da je msgr. Pu i postao naslovnim nadbiskupom
1949. zbog upravljanja zadarskom n adbiskupijom nak on 2.
svjetskog rata. Po rij eima njegovog blieg suradnika, hvar-
skoga kanonika-upnika pre . don Jure Beli a, m alo pred
smrt 1982. , to je samo djelomino, odnosno formalno tono :
glavni je razlog bio taj , to je biskup Pui, nakon zatoenja
Stepinca 1946., postao j ednim od glavnih protagonista borb e
za samostalnost Crkve u tadanjoj Dravi! - Koliko je ovaj
podatak toan, moe se ustanoviti istraivanj em pisan ih iz-
vora, daleko obuhvatnij ih od ove pregrti: od B iskupskog
arhiva u Hvaru do Vatikanskoga u Rimu.
A upravo je to cilj prethodnih redaka: da se o ovom biskupu,
nesumnjivo jednom od naj znaajnijih kroz prek o osam i pol
stoljea povijesti Hvarske biskupije, konano nap ie i objavi
dostojna prouka. U meuvremenu, valjalo bi njegovu rodnu
kuu u Visu obiljeiti spomen-ploom (takva ve postoji u
upnoj crkvi, podignuta o 100. godinjici roenj a), a bio bi,
valjda, red i da dobije" neku u licu u Hv aru, uz one s im-
enima tolikih partizan a, kojima je n epristrano pomagao ..
 pie: Joko Bracanovi

oljani Dinko Marinkovi i Branko Karmeli dali su

B podii kri na punti Pelegrina. Kri je izradio klesar

uro Mihovilovi iz Pranica od brakog kamena,
a postavljen je 5. prosinca 2015., na uonicu zatitnika
pomoraca sv. Nikole. Marinkovi i Karmeli, sa svojim
brodovima Frane" i Veli", odravaju turistike izlete na
relaciji Bol - Hvar. Kri su postavili u znak zahvale za sret-
nu plovidbu uz ovaj hvarski rt, oduvijek pogibeljan za plov-
idbu (usp. J. Kovai, Tragedija sv. Pelegrina, Kruvenica
14/2010., 58-59). Kri jo eka na blagoslov. Podignut je
uz stepenice koje vode od mora do svjetionika, sagraenog
1909., a automatiziranog 1990-ih godina. Sjeveroistono
od svjetionika nalaze se ostaci srednjovjekovne crkve
sv. Pelegrina, koja je dala ime rtu i poluotoku. upnik je
sa suradnicima obiao ovu crkvu u oujku 2013. kada je
oiena od raslinja, a postojala je ideja da se uredi i staza
do nje te da se jednom na godinu uz nju slavi misa (usp.
Kruvenica 25/2013., 45). No, na realizaciju te ideje se jo
eka. Blagoslov novopostavljenog kria bila bi lijepa pri-
goda za prvu misu u ostacima crkve nakon mnogo stoljea.
 ' - ~
Zoran Tepa? .. . ..,, . ~

. ~-~ ;
1__ . . ..:,
KANTUN
BAR_BA IVOTA ~,
OD SLIKIH

Natural alarm clock, Vietnam 2017.


U POVODU SPLITSKOG
S~VJEST IMA II) NEMA, NE
MOZES JE NI NAU~ITI NI KUPITI"
(E. NEKROSIUS)
Raspravljati s pristojnim i civiliziranim ljudima
o odreenim stvarima o kojima imamo razliita
miljenja, ima smisla i svrhe, jer u razgovoru,
ako i ne uspijemo sugovornike uvjeriti da
smo u pravu, barem smo sigurni da ne emo
biti izloeni uvrjedama i omalovaavanju.
Meutim, ako netko necivilizirane postupke
i nekulturu promie u javnom djelovanju kao
svoje umjetniko poslanje", s njim raspravljati
i polemizirati nema smisla, jer takvoj osobi
zacijelo ne emo nita dokazati i jo moemo
doivjeti vrijeanje i poniavanje.
no o emu u ovom trenutku treba i vrijedi govoriti
O i pisati je pitanje umjetnike slobode, to je zaista
najvea vrjednota meuljudskih odnosa u demokratskom
drutvu, u kojemu nema mjesta za zabrane i cenzuru. No
demokratsko drutvo pretpostavlja da je uljudba u takvoj
zajednici na visokoj razini, te da e kulturni i obrazovani
ljudi, posebice oni koji djeluju u kulturi i u umjetnikoj
sferi, biti promicatelji uljuenih odnosa meu ljudima, te
potivanja ljudskog dostojanstva svakog ovjeka, kao i
svih skupina u drutvu bez obzira na sve mogue razlike.
31
pie: Tin Kolumbi
SLUAJA FRLJI
11
Naalost ima onih koji ne shvaaju to je umjetnika
sloboda". Naime, i u demokratskom drutvu sloboda je
donekle ograniena, jer postoje zakoni, kojih se graani
moraju pridravati, a koji na odreeni nain ograniavaju
slobodu. Za one koji ne postupaju po zakonu predviene
su kazne i nikome ne pada na pamet da protiv tih zakona
prosvjeduje. Kad je rije o umjetnikoj slobodi", nema
zakona koji bi neto zabranjivali ili cenzurirali, ali kao
granica slobode u umjetnikom djelovanju postoji savjest
o kojoj litavski kazalini redatelj Eimuntas Nekroius tvrdi
da se ne ui i ne kupuje, ve savjest ima ili nema".
Ovo je bilo potrebno rei radi splitskog tzv. ,,sluaja Frlji",
odnosno radi redatelja, kojemu njegova sloboda" doputa
da bez grinje savjesti vrijea i izvrgava ruglu osjeaje i
uvjerenja drugih ljudi. Kao to rekosmo u poetku s takvim
ljudima nema smisla polemizirati, jer oni ne prihvaaju
argumente i injenice, kao to ne potuju osjeaje i uvjerenja
drugih. Oni su za sebe mjerilo" svih vrjednota, umjetnikih,
ljudskih i moralnih, te oni koji se s njima ne slau bivaju
proglaeni faistima, nazadnjacima ili pak neznalicama.
Budui da u kulturi i umjetnosti nisu prihvatljive zabrane
i cenzura, postavlja se pitanje to drutvo moe uiniti da
zatiti od uvrjeda i razliitih vulgarnosti graane, koji su
u ovom sluaju ak veina u drutvu. Naravno da drutvo
moe, neto uiniti, jer postoje institucije, kojima je
 KRUVENicA
AKTUALNO
dunost i obveza zatititi graane, posebice kad je netko
izloen vrijeanju i poniavanju od pojedinaca ili odreenih
skupina. U prvom redu Ministarstvo kulture bi se trebalo
pobrinuti da se u kulturnoj sferi ne iri ozraje nesnoljivosti
i nekulturnog ponaanja, to se moe postii bez zabrana i
cenzure. U tom smislu, primjerice, moemo se zapitati to
bi uinio izvjesni kuedomain kad bi mu netko doao na
vrata njegovog doma te zamolio doputenje da sa svojom
druinom" ue u kuu. Naravno da bi domain zapitao
gosta" koja mu je namjera s druinom" ui u njegov
dom. Moemo zamisliti kako bi postupio domain kad bi
od gosta" uo da s druinom" namjerava izvesti program
kojim bi se uz ostalo vrijealo njega i njegove ukuane.
Postupak domaina, nadam se, nije potrebno objanjavati,
jer e svaki itatelj nedvojbeno zakljuiti to bi domain
uinio.
Ova zamiljena zgoda moe se na svoj nain prispodobiti
dogaajima u vezi sa sluajem Frlji" u splitskom HNK u
okviru programa Marulievih dana. U splitskim dogaajima
postojala su tri domaina" (intendant HNK, selektor
Marulievih dana i ministrica kulture RH), koji su dopustili
,,kazalinom gostu" da ue u kuu" i izvede program,
premda su znali da e se programom vrijeati vjerske i
nacionalne osjeaje ukuana". Kad kaemo ukuana", ne
mislimo samo na gledatelje koji su s kupljenim ulaznicama
uli u HNK, ve na sve hrvatske graane, budui da
je spomenuta kazalina kua, kao to joj i u nazivu pie
narodna", dakle pripada cjelokupnoj kulturnoj hrvatskoj
javnosti, te ono to je izvedeno u kazalitu predstavljeno
je na svoj nain svekolikoj drutvenoj javnosti. Spomenuti
domaini" su dakle mogli potujui kulturnu javnost
kazalinim gostima" s neprimjerenim programom za
Marulieve dane jednostavno rei da njihov program
ne odgovara duhu kulturne manifestacije u ast velikog
Marka Marulia. U tom postupku domaina" ne bi se ni
na koji nain moglo govoriti o zabrani i cenzuri, a veina bi
graana bila poteena izrugivanja i uvrjeda. Ministarstvo
kulture pak iz istih razloga trebalo je uskratiti financiranje
spomenute predstave s obrazloenjem da ne moe novcem
poreznih obveznika financirati program, koji vrijea
njihove osjeaje i uvjerenja.
Jo treba spomenuti i etvrtog domaina" koji je jedini
postupio kako treba potujui vjerske i nacionalne osjeaje
svojih ukuana". Naime, splitsko-dalmatinski upan nije
odobrio sredstva za spomenuti program, zbog ega je bio
izloen neumjesnim napadima lijevo-liberalnih kritiara i
novinara. U napadima se posebno istaknuo novinar kojega
I-
je postupak upana podsjetio na vrijeme totalitarnog
Titovog reima. Moramo napomenuti da je novinar doista
pretjerao. Naime, zar spomenuti novinar uistinu ne zna
to bi se u Titovom vremenu" bilo dogodilo redatelju
koji bi se bio samo usudio prirediti predstavu, u kojoj se
vrijeaju i izvrgavaju ruglu vrjednote" i osjeaji lanova
Komunistike partije? Bi li mu ijedan intendant dopustio
nastup u svome kazalitu? Ne samo da ne bi mogao izvesti
predstavu, ve bi ak i zbog prijedloga takve predstave
zavrio iza reetaka. Osim spomenutog novinara istaknut
emo jo nekoliko argumenata", koje su pojedini lijevo-
liberalni kritiari, kulturni djelatnici i politiari navodili u
obrani umjetnike slobode" redatelja O. Frljia. Evo tih
neshvatljivih strunih bisera" redom uz kratak komentar:
1. Ministarstvo kulture koristi fraze poput vrijeanja
nacionalnih i vjerskih osjeaja graana (dekanica ADU-
Zagreb ). Dakle nacionalni i vjerski osjeaji za dekanicu su
,,fraze".
2. Umjetnost i kad je blasfemina, ima prednost pred
cenzorima i njihovim tvrdim stavovima (Snjeana Banovi,
redateljica). Znamo da cenzura nije prihvatljiva, ali nismo
znali da postoji blasfemina umjetnost", jer su blasfemija
(bogohuljenje) i umjetnost nespojivi, osim za spomenutu
redateljicu.
3. Misija kulture je da provocira (elnica stranke Pametno).
Sreom umjetnici i kulturni djelatnici kroz povijest nisu
znali za ovu misiju" kulture, jer da su znali, istinska
kultura danas gotovo da ne bi postojala.
4. Jasno mi je da Frljieve predstave vrijeaju neije
osjeaje, ali oni takvu situaciju mogu vrlo jednostavno
izbjei tako da ne gledaju ono to ih moe uvrijediti
(dramaturg Jasen Boko). Ova izjava je na poseban nain
zabrinjavajua, budui da navodi na zakljuak da je
vrijeanje, poniavanje i izrugivanje drugih ljudi ili
odreenih skupina u ime umjetnike slobode" doputeno,
ako ih oni na koga se to odnosi, ne vide i ne uju. Doista
neuveno!
Mogli bismo jo navesti vie primjera navodnih
argumenata" u obranu redatelja, ali i ovo je vie nego
dovoljno. Zakljuit emo milju ve spomenutog litavskog
redatelja Eimuntasa Nekroiusa koji je rekao: ,,Redatelj
vam moe neto rei samo ako govori iz srca." U tom smislu
slobodni smo zamoliti redatelja Frljia, ako ima srca, da
hrvatsku javnost ubudue potedi uvrjeda, izrugivanja i
blasfemije.
32
 ttttttttttttttttttttt
Od 24. do 29. travnja krenula je delegacija naeg
FLAG-a (12 ljudi) na studijsko putovanje u
Sloveniju i Italiju ... Tko je iao i zato? to je
bilo korisno i to je vrijedno da ostane zapisana?
robat u to jednostavnije opisati putovanje i zabiljeiti
P ono to je bilo najinteresantnije i to bi moglo biti
pouno za ribare, ali i openito za otoane, jer svi dijelimo
istu bogatu maritimnu tradiciju, o kojoj je potrebno vie
govoriti i bolje je valorizirati.
FLAG KOJI, skupina koja je otila na ovo putovanje,
zapravo je lokalna akcijska grupa u ribarstvu koja obuhvaa
sve jedinice lokalne samouprave otoka Hvara, Visa i
olte. Osnovan je prole godine s namjerom izrade lokalne
razvojne strategije u ribarstvu (onako kako to rade i drugi
FLAG-ovi Europske Unije), koja bi trebala biti donesena
prije kraja ove godine. FLAG KOJI je u svojim poecima,
ali e nakon donoenja strategije ojaati jer e moi objaviti
natjeaje i financirati projekte u ribarstvu. Do kraja svibnja
grupa je bila korisnik Pripremne potpore" unutar koje je
dodijeljeno 700.000,00 kn iz Operativnog programa za
pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske. Upravo iz ovih
sredstava je financirano i studijsko putovanje FLAG-a
pie: Alessandra Tudor
foto: Vilma Stojkovi
KOJI u Sloveniju i Italiju krajem travnja 2017.
Studijskom putovanju su se pridruili predstavnici otoka
Hvara, Visa i olte (ukupno 12 lanova), tako da je
ravnomjerno pokriveno svo podruje djelovanja FLAG-a
KOJI. Voa puta bila je Pamela Tanji koja radi u LAG-u
koji.
U Sloveniji smo posjetili Piran i Bled.
Piran nas je iznenadio svojom ljepotom. To je gradi od
oko 18.000 stanovnika, koji se razvio uz malu ribarsku
luku. Srce grada je veliki trg po sveen violinistu Giuseppeu
Tartiniju, iji je spomenik u samom sreditu trga. Nad
lukom i trgom dominira crkva sv. Jurja, iz koje se prua
prekrasan pogled na more, na Savudriju s jedne strane
i na talijanski Grao s druge. Po ulicama se uje najvie
talijanski jezik, odnosno neki dijalektalni miks tretina i
venecijanskog. Zajednica Talijana Piran ima svoje sjedite
u glavnoj poziciji - na samom trgu, u Tartinijevoj rodnoj
kui. Talijanska i slovenska kultura su ovdje potpuno
isprepletene.
U Piranu smo posjetili Muzej podvodnih aktivnosti i
Pomorski muzej: imaju jako dobre postave, vodii su bili
jako susretljivi i zanimljivi. Ono to nam je upalo u oi je
koliko vrednuju svoju maritimnu batinu. Sa samo 40-ak
33
 KRUVENICA
REPORTAA
kilometara obale, napravili su priu o tome od poetka do
kraja, i ponosni su na svoju povijest.
Drugog dana u Sloveniji posjetili smo Bled, odnosno
Ribarsku druinu Bled, koja djeluje odmah pored
tamonjeg jezera. Interesantna je njihova logika rada: imaju
ribogojilite za ribe (slatkovodne ribe), i kada ribe postignu
veliinu koja im omoguuje samostalni ivot, putaju ih
u jezero i na taj nain poveavaju riblji fond. Raunica
je ta da zadruga izdaje dozvole za ribolov u iznosu od 50
eura dnevno, tako da imaju turiste (preteito iz Austrije i
Italije) koji redovito dou i love u jezeru Bled, i na taj nain
zadruga i dalje funkcionira (imaju 2 zaposlenika) i iri se
(upravo su dovrili dva nova betonska bazena), te se cijeli
projekt na taj nain odrava.
U Italiji smo imali trodnevni program kojeg nam je sloio
FLAG iz zapadne Venecije - VEGAL, i koji nas je jako
dobro primio i maksimalno se potrudio oko naeg posjeta.
Do VEGAL-a smo doli zalwaljujui kontaktima koje
imam sa bratimljenom Santa Marijom di Sala iz Venecije.
Prvog dana smo posjetili njihovo sjedite, veliku zgradu
koja se nalazi u mjestu Portogruaro, te smo imali sastanak
u njihovoj najmodernije opremljenoj konferencijskoj
dvorani. Nazoio je sastanku i predsjednik VEGAL-a
Anto ni o Gottardo, te su nam prezentacijom pokazali njihove
dosadanje projekte te one koje imaju u planu realizirati
do 2020. godine. Oni su krenuli s radom 2005., i u prvoj
fazi rada (od 2007. do 2013 .) uloili su preko milijun eura,
34
dok u ovoj drugoj fazi financiranja (od 2014. do 2020.)
raspolau s preko 3 milijuna eura. Dosadanji projekti u
ribarstvu su bili vezani za opremanje ureda za ispomo
ribarima, za eksperimentiranje novih metoda kod uzgoja
dagnji i sipa, za smanjenje koritenja mrea stajaica koja
unitavaju podmorje, za revitalizaciju starih ribarskih kua
(tipine kuice od slame), za odreivanje pravila ribara u
ribolovu (odreivanje zona za ribolov, odreivanje perioda
za lovostaj, itd... ). Planovi za budunost su usmjereni na
eksploatiranje ribolova u turistike svrhe: zanima ih razvoj
turistikih tura u brodovima za ribolov, u cilju jaanja
alternativne ponude u turizmu i u cilju smanjena turistike
mase u Veneciji, koja je konstantno prenartpana turistima.
Zbog velikih ulaganja i bitnih projekata VEGAL ima veliku
snagu u svom podruju djelovanja. Nadamo se da e na
FLAG jednog dana biti ovako jak!
Drugog dana smo posjetili ribarski gradi Caorle: tu smo
kratko posjetili Pomorski muzej (koji je u fazi renovacije i
nije jo otvoren za javnost), tvornicu za preradu koljaka
(s najmodernijom tehnolokom opremom), ribarsku trnicu
Caorle: naalost, zbog velikog juga tog dana nije bilo ribe
i trnica nije radila, ali nam je direktor trnice svejedno
otvorio i objasnio nain na koji rade. To je trnica za
veleprodaju (veinom dou restorani u nabavu), koja radi
na principu tajne licitacije. Interesantno je da u toj trnici
imaju pravo prodavati ribu samo i iskljuivo ribari iz samog
mjesta Caorle, pa na taj nain tite svoje ribare. Na kraju
dana smo posjetili i jedno interesantno lovite ptica, koje
se zove Valle Grande", poznatom po tome to je Emest
Hemingway tu lovio. Cijelo lovite i ogromna lovaka kua
su u vlasnitvu plemike obitelji iz Caorle, te dnevna karta
za lov u ovom podruju doe 500 eura.
Treeg dana smo ili na izlet na otoi Burano (u blizini
Venecije), poznatom po malim arenim kuicama i po
ipki. Na ovom otoku je osnovana 1806. prva ribarska
zadruga cijele Italije, i jo danas su sve kue skromnih
povrina jer su ostale dimenzija prvih ribarskih kua.
Svaka kua je obojana drugom bojom, i nekada su se boje
koristile da bi se oznailo vlasnitvo; fasade se i danas
 KRUVENicA
REPORTAA
moraju zadravati u izvornoj boji. Burano je poznat i po na otoku i nemamo dobru povezanost sa kopnom. Sve u
ipki: isti vez koji su nekada ribari koristili za pletenje svemu odlino iskustvo: hvala cijeloj ekipi! Osim svih
ribarskih mrea, ene su koristile za izradu ipke, i taj se zanimljivosti ostvarili smo nove meusobne i meuotone
vez ba naziva Funto Burano. Obzirom na jako jugo koje kontakte, atmosfera je uvijek bila dobra i odlino smo se
je puhalo tog dana, nismo uspjeli isploviti i uivo doivjeti proveli, hvala i nadam se da emo uskoro ponoviti!
turistiku turu ribarskim brodom, ali su nam objasnili nain
na koji to rade: dok ribar vadi mreu iz mora, turisti dobiju
tablet s aplikacijom, iz koje izaberu eljeni jezik i pomou
slualica dobiju sve potrebne informacije (o vrstama riba, o
metodama koritenim u ribolovu, uz jednu posebnu rubriku
o tradicionalnim receptima spremanja ribe). Jako nam se to
svidjelo,jer smo na putu do tamo upravo komentirali kako bi
bilo teko ribam raditi svoj posao, a istovremeno animirati
turiste i s njima komunicirati u razliitim jezicima, pa nam
se dopalo to jednostavno rjeenje problema uz koritenje
modeme tehnologije.
Kratko smo na kraju uspjeli posjetiti i Veneciju.
Ono to emo zapamtiti od posjeta sjeverne Italije je osjeaj
dobre organizacije ribarskih zadruga, osjeaj da nekako
sve funkcionira kako treba i razvidno potivanje pravila od
strane ribara (iako su nam priali da nije to oduvijek bilo
tako, i da je trebalo jedno 10 godina da ribari shvate da su
puno jai ako su ujedinjeni).
Na kraju ovog putovanja smo shvatili da na ovom, naem
dijelu Jadrana imamo kvalitetniju ribu i bolje prirodne
resurse (veu dubinu mora), ali je situacija takva da se
svaki ribar na kraju dana bori sam sa svojim problemima,
rjeava prodaju preko svojih veza i poznanstava, te nema
prave organizacije na razini regije (Dalmacije). A zakljuak
nam je bio i taj daje to velikim dijelom zbog toga to smo

35
 REPORTAA pie: Kreimir Marui

ZIVOT NA RUBU
vi smo mi barem u vijestima na radiju uli za Gorsku

S slubu spaavanja. Svako malo do nas dopre nekakva

vijest o traganju za nestalim osobama u planinama,
bez obzira bilo ljeto ili zima. Nema turistike sezone u
kojoj ne sluamo o spaavanju nadobudnih turista koji se
u kratkim hlaama i japankama zapute na Biokovo, Velebit
ili pak, prkosei buri, na nekom jeftinom luftmadracu
otisnu do naizgled oblinjeg otoka precjenjujui svoje
skromne plivake sposobnosti. Izgubi li se netko na moru,
procedura je opet ista, zovi GSS. Ne voze li brodovi, ne
lete li helikopteri, ne postoje li putevi oni e ipak doi do
unesreenog. More, rijeke, kopno, plivanje, sputaitje iz
zraka, penjanje, njima je svejedno. Za svaku situaciju gdje
ljudska noga ne moe normalno zagaziti oni su tu, momci i
djevojke u crvenom!
Osim tih osnovnih informacija o njihovom radu prosjean
stanovnik Lijepe nae vjerojatno i ne zna ba previe.
Moda najea asocijacija na HGSS je proslavljeni
alpinist Stipe Boi. Hrvatska gorska sluba spaavanja
neprofitna je i dobrovoljna organizacija iji su osnovni
ciljevi spaavanje i pruanje pomoi na nepristupanim
terenima i u izvanrednim situacijama. Djeluje na itavom
podruju Republike Hrvatske, a sastoji se od 25 regionalnih
cjelina, tj. stanica. Osnovana je davne 1950. godine u sklopu
Hrvatskog planinarskog saveza, a iza sebe ima preko 6000
akcija spaavanja. Trenutno broje 800-tinjak lanova koji Maroevi, donedavni gradonaelnik Staroga Grada. Prvog
su osposobljeni za razne tehnike spaavanja i pruanja prve dana u uvali Pokonji dol odsluali smo teoretski dio te
pomoi. Dobitnici su brojnih domaih i meunarodnih pristupili lakim praktinim vjebama. Prvo smo uili
nagrada i priznanja. raditi razne vorove; estice, osmice, uplitanje osmice,
Prilikom osnivanja Planinarskog drutva Hvar pokojni buline, laarski ( vrzin ) uzao ... , kako spojiti dva konopa,
Radovan Dragani, osniva i predsjednik drutva, kako vezati za stablo ili neko drugo uporite. Koriste se
uspostavio je kontakt sa splitskom stanicom HGSS-a. dvije osnovne vrste uadi, tj . konopa: statiki, koji ima vrlo
Inicirana je suradnja koja bi za krajnji cilj imala osnivaitje mali postotak rastezljivosti pod optereenjem i dinainiki,
otoke ispostave na Hvaru. Nekoliko godina kasnije, koji je dosta rastezljiv.
revitalizacijom naeg drutva suradnja se nastavila i Statiko ue koristi se veinom u akcijama spaavanja
ponovno je zaivjela stara ideja. Da bi uope mogli gdje se trai vea otpornost na troenje. Nasuprot tome
razmiljati o realizaciji jednog tako velikog i ozbiljnog dinamiko ue koristi se upravo za apsorbiranje sile
projekta potrebno je za poetak animirati otoane, upoznati prilikom eventualnog pada u planinarstvu. Prvo pravilo
ih sa potrebama i obvezama slube, samin nainom rada i koje smo nauili je da se po uadi nikako ne smije gaziti!
tehnikania djelovanja na terenu. Osim toga, sva uad se koristi maksimalno oko 5 godina,
U tom cilju 27. i 28. svibnja ugostili smo ekipu HGSS-a iz bez obzira koliko je koritena.
Splita koju je vodio Grgo Puljas. U sklopu ove dvodnevne Upoznali smo i ostale dijelove opreme: ape, ploe,
akcije oni su odrali vjebu tehnika stijenskog spaavanja, karabinere, marinere za spaavanje, desendere, gurtne.
kao dio pripreme za nadolazeu turistiku sezonu. Splitska Dobili smo svatko po kacigu i penjaki pojas te se osobno
stanica je uz samoborsku najstarija stanica HGSS-a, okuali u sputanju i dizanju po stijeni. Sami smo izraivali
osnovana 1956. godine. Kroz nju su prole generacije sidrita i sustave za podizanje (Sv. Bemard) i sputanje
uspjenih alpinista. Nama moda naj zanimljiviji je Vinko te se bez problema upustili u tu avanturu. Naalost, ovoj

36
 KRUVENicA
VELAGLOVA
REPORTAA
akciji nas se odazvalo jako malo, tek Mira, Lidija, Grande
i moja malenkost, ali i tako malobrojni uivali smo do
sumraka. Lidiji se naroito svidjelo glumiti unesreenu
osobu koju treba transportirati marinerom", tj. nosiljkom.
Vrijeme nam je tako brzo proletjelo, ak smo i prekoraili
predvieni rok. Na kraju programa organizirana je veera u
oblinjem restoranu Mustao".
Prava akcija slijedila je u nedjelju ujutro. Predviena
je vjeba spaavanja unesreene osobe na penjalitu
Pandolovica pokraj Milne. Od Hvarana pridruili su nam se
ombe i Mate. ombe ima iskustvo penjanja na Himalaju,
dok je Mate ve suraivao s HGSS-om. Mira je bila jedini
enski predstavnik i moramo je definitivno pohvaliti kako je
itavu vjebu odradila bez ikakvih potekoa ili problema!
Bravo za Miru, moe biti uzor ostalim lanicama naeg
drutva.
Vjeba je zapoela u devet sati ujutro, a prisustvovao
je i Vinko Prizmi, dugogodinji proelnik GSS-a. Od
podnoja penjalita trebalo je na vrh Pandolovice prenijeti
svu opremu za sputanje niz liticu zajedno sa marinerom
za spaavanje unesreene osobe. Krenuli smo strmim
gomilama uz maslinik pazei pri tom da ne prokliemo.
Doli smo ispod same stijene i krenuli istraivati kojim
putem doi do vrha. Nekakve obiljeene ili vidljive staze
nije bilo. Oslanjali smo se na iskustvo HGSS-ovaca i
polako se probijali preko stijena, kroz grane, buak i travu,
pazei pri tom da ne naletimo na poskoka. Do samog
vrha morali smo napraviti poprilian obilazak, to je uz
svu opremu koju smo nosili iziskivalo ogroman napor.
Moramo napomenuti da je i tempo bio poprilino visok,
ba kao da se radi o realnoj situaciji i stvarno ozlijeenoj
osobi koja je hitno trebala biti transportirana do bolnice.
Mi domai nismo uope oekivali da e to sve skupa biti
toliko zahtjevno, ali naravno nitko nije ni pomiljao na
odustajanje. Ovakvo iskustvo treba doivjeti iz prve ruke,
teko je na papir staviti i prenijeti nekome sve te trenutke,
misli, svaki korak, svaku zamku koju ti majka priroda
postavlja. U nekom trenutku pomisli da ne moe dalje,
pita se jesi li mogao lijepo ostati dolje i promatrati sve
dalekozorom. Ipak, noge pronalaze snagu, u glavi se
valjda stvori dodatna motivacija, ima dojam da vie to i
nije vjeba nego prava akcija spaavanja. Naravno, uz sve
ovo ide i velika doza zafrkancije i smjeha tako da na kraju
krajeva opet sve ispada super!
Dolaskom na mjesto koje je odabrano kao najpovoljnije
za spaavanje, Perka, voditelj akcije, rasporedio je svoju
ekipu i dao im zaduenja. Grgo se za to vrijeme smjestio
na prigodnu lokaciju s koje je mogao koordinirati akcijom i
navoditi tim. Prema dogovoru, unesreenu osobu odglumio
je Slaven, popularni Braanin iz Selaca. Akcija je krenula,
sidrita i linija sputanja su postavljeni. lako ste to moda
oekivali, mi domai se nismo sputali liticom, ipak je to
stvar za profesionalce. Vratili smo se u podnoje kratei
malo put doslovno kroz buak i ikaru izgrebanih ruku i
nogu! Sunce je nemilice prilo ! Eh, da je na pola puta bilo
sjesti i popiti neto hladno! Odozdo, imali smo savren
pogled na akciju. Nema te fotografije ili video snimka
koja moe doarati pogled niz liticu i samo sputanje!
37
Dojmljivo je gledati te ljude uivo kako se poput pravih
malih spidermana polako i sigurno sputaju prema nama. Sa
ceste gledano izgledali su kao male crvene toke na stijeni.
Do unesreenog" je stigao sanitetski tim i mobilizirao
ga. Nakon toga, u marinem je uz pratnju lagano sputan
prema dolje. Vjeba je uspjeno privedena kraju oko 3 sata
popodne. Svi su se sretno spustili i vratili. Pourili smo u
Mutaa na ruak a onda su nai gosti morali na trajekt.
Naravno, dogovaramo suradnju za budunost i eventualno
osnivanje otoke ispostave HGSS-a. Nadamo se da e kroz
odreeno vrijeme skupiti odreeni broj zainteresiranih ljudi
koji bi mogli i htjeli pomoi ovim plemenitim spasiteljima.
Sve u svemu predivan vikend, poteno smo se umorili,
ali dobili smo jedno nevjerojatno iskustvo iz prve ruke!
Zahvaljumo HGSS-u na elu s proelnikom Prizrniem
i svim lanovima ekspedicije! Hvala Grgo, hvala Bugi,
Slaven, Ana, Tornislav, Ines, Goran,Perka, Dean, Duje,
hvala doktore Rebrasti i svi ostali! Vidimo se idue zime!

38

BIL SON U BREST
al ete vi olma pitat a ca tije ti Brest, dijetu, caje tu.
S Ajo u von olma i re. Ti Brest to vonje jelno puno
lipu misto u Francusku, tamo na onu hondu blizu on-
ega velike mora, Atlantika.
A pitajte bilo kojega Komionina, un e von znat re puno
tega obo Brestu. Jerbo su tamo bili ili Komioni sa onun
svojun falkuun, kal su ono pri okolo desetak godi bili
tamo di su se bili iskupili svi nojlipji brodi na svitu, na
fetu koja je tamo svaku citiri godio. 01 naih nisu sumo
Komioni bili tamo, bilje i guc iz Kvarnera i Lovrana, is
koja Krka je bila pasara, is Rovinja batana a i jedon bmd
is Raba.
Somo se po sebi razumi da su na komiku falkuu bili nje-
zin, morem o re, otac, profeur Joko Boani (dobota se
vajo izlamenut kal se spomene njegovu ime, koliko je ti co-
vik ucinil za Komiu, komiki jazik i za storo vrimena mis-
ta Komie). Bilje i Gruje-Tonko Boani. Ako ku poznaje
more i ribainu, onda je tu Gruje, a ni gori ol njega ni
jedon drugi Komionin, Ivo Kulji Pace.
Ovo je vej drugu godie da se, kal slavin on kal son se
rodil, da se uputin malo daje ol mista di ivin. Svitje malo
smian pok svega izmijaju da bidu doznali zoc jo to cinin,
zoc za svuj rodjendan nison doma. Nison nji til re da so
se uputil tamo u Brest jerbo mi je u tu vrime nikin pos-
len tamo bil muj sin Gorki koji ivi u Australiju. Bar mi
nebidu ni povirovoli. Onda son nji ovo rekal, pok hoedu
virovot ili ne, tuje njihova stvor.
Kal na ti on izojden vonka, vako son pocel svoju fjabu,
iskupidu se okolo mene pustega svita, zdravi bili burba
pie: Pjero Bogdani
Pjero, sritan von rojendon, a kako ste, je vos zdrovje slui
i jo puno tega, pok lipo sedu kraj mene na katridu u kafi,
po jo, kako fini cijadin, jo piton hoete co popit, a nikur ne
rece neu fola, nego jo bi pelinkovac, jo bi kafu, jo bi aj. I
sve tako, ajo gledon koliko e njih jo du i sestkraj mene.
Po son jo iskalkulol da bi boje pasol da iden digor daleko
di me nikur ne poznaje i da kupin parvu klasu na avijon is-
platilo bi mi se. Zatu son se Ioni zaletil u Australiju, ovega
godio u Francusku, a dogodio, vidiemo.
Nego da se mi vratimo na Brest. Ma da sumo vidite kaki je
to lipi grod. Niti veliki niti moli, misto ol jelnu stu i pede-
set mijorih svita. 01 uvikje u njemu bilo vojske, kasarnih,
ratnih brodili. Jelna tvrdjava, fortica, rekli su mi, mogla je
primit dvista famijih, puste vojske, rezerve hrone i vode
za puno vrimena, topovih i municije koliko je bilo potriba.
Danas je tu misto drugo, posli Tulona, nojvanijo ratno
luka Francuske. A to hoe cagor re. Sve se je u storo
vrimena vartilo okolo te fortice, a jo bi rekal da i danas u
Brestu puno svita ivi ol lavura za mornaricu francusku.
Za vrime onega velikega rata, rekli su mi, cili je grod bil
razmen, ostale su sumo ota fortica o kojuj von govorin i
jo jelna manjo, i dobota vej nita. Cili su grod Amerkonci
poravnali sa zemjun is svojima bumbima jerbo je tu bila
veliko Njemako baza, mornarica i podmornice, koje su
dorale naoko sve brode koji su pasovali za Englesku i is
Engleske. Po su posli rata Amerkonci doli velike pineze da
se sagradi novi Brest. E ti novi Brest, tu vonje milina vidit.
Kole iroke, auta parkirana sa ove honde, zelenila dobota
po svima kolima.
39
 KRUVENicA
PRIA

Glovno kola se zove Siam. A duga je, duga, ku zno koliko,

sve ol jelnega kraja do druge ga. Tranvaj sa obe honde, a
izmeju za auta po dvi trake. Butige pune svega. Jo son
imol dosta vrimena za hodit vamo namo i gledot kake su
cine, puc je co, i vidit je ili ni skupje nego ovode doma.
Mogu von re da je dobota isto.
Po temu Siamu kal gre i kal oni auti pasoju, a curma
gredu svojin poslen, olma vidi da je tuniki smini svit. Za
pul ure koliko mi je bilo potriba za pasat tu kolu ol dole do
gore, nijelno auto ni zatrubilo. Ane kako u nos, recimo u
Splitu di trube jedon drugemu, betimaju mu mater ako je
cagor ucinil ca ni smil. Parve lneva son jo pasovol is jelne
honde kole na drugu i na mista di ni bilo one zebre. A
olma u von re da sonjo biljedini koji je tako hodil priko
kole. Oni su svi pasovali tamo di se pasoje. I nebi ti se oni
uputili priko kole na camjenu svtlo ni kal ni jedne ga auta
ni blizu. Kal son vidil is kakin sviton imon posla, onda
son ijo to tako cinil. Po propisu, priko injonega mista za
pasovat kolu. I sumo kalje zeleno. Nego.
Puna je ta kola Siam kafiih i restoranih. A kako jo svaku
jutro volin popit kafu, parvi son on iskol kafi di bi tu
svoju naviku ispunil. Jo u parvi kafi, gledon naokolo,
ninder nikoga. A bilo je pasalo deset urih ujutro. Konobar
sidi i tije nike novine. Rekal mi je nito na francuski, a
jo son se sumo voltol i izoal vonka. Jo govorin som sebi
zoc bi vode popil kafu kal ni nikoga, svit siguro zno da
vode kafa nevajo pok zatu ni nikoga. Grenjo daje. U dru-
gi kafi, a ono sumo dvi ene ol okolo citardeset godi
i jo govorin gren jo iskat di e bit bokun vee svita da
nison som kal pijen kafu. Vroga. Svaku drugu misto di
si mogal popit kafu sve je bilo prozno, ili is dvo tri pen-
zionera koji akulaju. Ma nikur ne vice, svi kuda da su u
crikvu, pomalo govoridu, jedva mogu cut jedon druge ga.
To mi nikako ni kako u kafiu na Dolcu oliti na forsku
Pjacu di se komolno more cut ca niki svit govoridu u kaf-
anu dvadeset metri daje.
Pena okolo pulne svit navire is svih kantunih, svi tarcidu
vamo namo, iu restorane i drugo mista diedu jist i pit,
jerbo za tu um vrimena vajo izist i vrotit se na lavur. Palo
mi je napamet da bi vajalo tako bit i vode. Jerbo son cul
da vode u nos da tu ni isto, da marenda more durat puno
vee. A ku e naemu svitu stat na kroj.
A navecer su kole u centru groda isto nako pune kako je
Forsko pjaca u sril lita. Gre se na vecem sa famijun a posli
more na niku zabavu, koju se uvik more no. I jo son bil.
Kako neznon francuski onda son izabrol nito di se ne
govori nego sumo gledo a to je nito kako cirkus. I bilo je
lipo. I muj sinje uivol u temu.
Oto bil son u Brest ove ga godio, bil son u Australiju pa-
sonega godio i mogu von mirne due re da je svudera
lipo pu ma je nojlipje doma du.

40

JEDON DON
NA SKORUICU
I POSLI
vu gonicu govorim, kako bi se uvik spominjo svih
O mojih i drugih s kojima son paso puno lipo ditinstvo
i zafoli im, a koje je u velike uticalo na sve a son u
ivotu lavuro i ini.
Nonje otac rano umor, na 8. decenbra 1944., ojma posli rata.
Rat je kod nos fermo, ali jo je duro do 15. maa 1945. Ostala
je naa droga mat s 5-ero dice, od 9 do 17 godi i naa drogo
teta Antica. Prope je tad bi u vojski na Visu. Nora se odola u
Varbonj, 1947., Luce je ila u Zagreb, 1950.
To je bilo posli rata, liti. Mi smo ili na Skoriicu anjot lev-
ondu.
Jubica je ostala doma i mat joj govori: Oni faol a se od sino
moi skuhoj i stav aku sridnjih ubijotih, nemoj da bude kruto
gusto i dones za ruak na Skoriicu, u 9 - 9,30, nemoj kasnit.
Prope se rano digo, izi kafu i io pud Skoruice, teta je os-
edlala mula, vezala koze, napartila, uzjahala i govori: ,,Luce,
grenjo a. Zbogon".
Mat meni, muvi se homo, dosta je sponja. Dignem se, umi se,
zdrobi son tonku fetu kruha u bilu kafu u jednu ikaru. Jo
sunce ni izolo. Mat govori: Barba Ive Gomjev ve se nala-
vuro u Harkinu bandu, pa svi govorite kako imo. Izi son kafu i
mat i jo gremo a, na Skoriicu. Ili smo kraen puten, ceston
do barba Borteta Kolca. Tute su ve Bortetovi anjoli, barba
Borte, barba Ive i teta Vica. Foljen Bog, jeste se umorili? -
Ne,joje hlad, govori barba Borte. Mi smo ili daje, Opjenim
puten i ba na Jurievu Skoriicu skontrali tetu. Prope je ve
poanjo pol laza, i govori: Di ste? Raspartili smo, mula sapeli,
vezali koze na konop i gremo anjot. Sunce se diglo malo iza
Makarske. Mat govori: Bi e vrue!
Pri etemonu don smo vrcali med. Bilo je dobro sa medom,
za levondu.
Skoriica veliko, sva u levondi, vunjo, sva je modra, puna el,
ba je lipo vidit. Ve je vruina. orci i patrigovci se nikad ne
umoru kantat. Teta govori: Ni ni uha ni puha. Poanjoli smo
ogradicu i dvo veliko laza. Prope i teta se ispotili, a mat i jo,
nita. Imamo klobuke od slame, ali nita ne pomau, govori
teta.
Vidimo Jubicu, iz doma dohodi, nosi bronzin ijedan bili saket
priko kinih.
Foljen Bog nai, jeste se umorili? Svi muu . Ona: Al ste svi
mutavi, kad niko ne ozdrovjo. Teta govori: Hod, hod, ni non
do niega, vidi a je vrue. Mat pogleda u sunce i govori:
Pasalo je devet i kvarat. Ljubica je parala ruak i zove: Hote,
pie: Kuzma Petri
Autor lanka vrca med na Skoruicu 1946.
hote dok je ovo teplo. Mat: Izgul dvi kalonje i oist. Gremo,
Jubica je upula laton vode i na gustemu, svakomu pomalo ulije
u ruke i tako smo se umili i rashladili. Sa ugamonom smo
simo ruke otarli.
Seli smo u hlod isprid trima, ispod smokve. Zvoli smo to otor.
Nasrid stol i okolo etiri entode od kamika. To su jo uinili
pokojni dide, Bog mu pokoj do, a bar i pri - govori teta. Jubica
je na stol stavila bronzin, a na entode za sest strune vrie ..
Isprid svakoga stavila zlicu. Otvorila kacol od bronzina. Ajme
a lipo vunjo - govorin.
Zlamenoli smo se. Jo son jedva eko da mat parvo posegne.
Prope bruntulo: Opetafaol? Kad Kuzma voli - govori mat.
Jo govorin: Da je barenko ula od paruta ili suhih rebor.
Vazeli po tonku fetu kruha a je Jubica osikla, teta govori da
se kroz fetu vidi Bro. Bila je veliko nevoja, posli rata, ni bilo
kruha, koliko hoe, mat govori: Dobro je i to da imamo. Svi
smo iz bronzila ili. Mat foli Jubicu: Bog ti zdrovje do, kako si
nonje lipo paralafaola i manitre.
Teta je parvo fermala ist. Lipo je, al se bojin ovo je zimsko
hrana. Za njon je i mat fermala ist. Jo je ostalo malo manje od
polovice bronzina. Prope ijo smo navalili ist. Mat govori: Da
lavurote tako sareno ko a ite. Prope je pogleda i odma mat
dodoje: Ba san tila re da vas je beleca gledot kako sareno
ite, al sareno i lavurote.
Mama, mogu Vas nita pitat? - Pito), uvik vas uin: kad se i
onda se i, kad se lavuro, lavuro. Pito), ti uvik ima o pitat,
simo ne moj amu drogo pitat?
Teta govori da je edna.
Po komu se naa imena? Teta govori da e ona provjat, simo
da se kapju napije. Jure je po didetu, a umor je sa materon Lju-
bicom Koetovon, 1922. kad je vladala Influence Espanola".
Prope je po bratu oca i mojen koji je umor u vojski u Saraje-
vu, Nara po nikomu naih, nego moderno Eleonora, Kuzma po
didetu izMolega Grobja, Luce po noni od Bokoviih, Kofinih
41
 KRUVENicA
PRIA
Levanda na grobajske konfide
i Ljubica po teti Ljubici iz Koetovih koja je umor/a, a son ve
rekla, parvo ena mojega brata, vaega oca, Moteta. Iz pota
smo se svi napili bevandu i ili anjot.
Prope se parvi digo. Ili smo anjot i Jubica s non anjo. Go-
vori mat da smo vridni bili i dosta poanjoli, da je vrime da
idemo poinut. Jubica je ila doma, da paro veeru i uredi
kuu. Pito Prope: A a je dobro za veeru? Jubica govori ku-
pusa i konpirih, posli frigane sardele.
Ili smo poinut, okolo 11 i po urih, bar koju minutu pri. Ni-
momo aleroja, ali mat u minut pogodi po suncu.
Prope je doni latu frike vode iz Koetove gusterne, jer je ona
sva u kamiku i kruto duboka, pa je voda joko hlodna i guta
je za pit. Iz arnagoreve i nae gusterne voda je tepla. Pri je
napoji betije, mula i tri koze. Svi smo pili simo vodu, osim
matere, koja je tenpurala sa malo vina. Mat i teta su se umile
rashlodile sa hladnom vodom. Onda smo ili poinut, pospat'.
Mat i jo smo pod otor od borja a je napravi Prope, ispod
smokve ispred trima. Ba non je debeli hlad - govorin materi, a
mat: FolaPropetu i neka mu Bog do zdrovje aje uini ovako
lipi hlad. Ba je na Selca zvonilo podne.
Teta je legla, u hlod, ispod Tajnikove masline, dvo tri kroka
od nos. Propeta je teta poslala ispod Andrinove masline, jer
on kad spi hare i hropje, a njoj to smeto. Svi smo legli. Niko
na pusto, obino na prozne sakune od levonde.
Naa mat ni nikad legla kako Bog zapovido", nego bi sela,
ispruila i prekriila noge, a sa kinima naslonila na stablo,
kolac, zid i tako. Uvik je nito inila, plela kalcete, rekam-
ovala, runi rad i tako impijanto bi malo zaspala i probudila i
opeta tako.
Kad smo legli jo piton materu: Mamo, Vi ste mi rekli da je
barba Jure Veli io u Amerike 1902. a barba Viska Toniin mi
je reko 1904. Mat govori da ona nezno siguro, da je boje pitat
Ontu, tetu, oni su blizu rojeni.
Mat zove: Ooonta, Onta, - 000 - odgovora teta. - Kuzma pito,
zna ti kad je Jure Veli io u Amerike, 902 ili 904.?
Teta ko iz kanuna: Poj s Vragom i ti i Kuzma i Jure Veli, taman
san zakjola, a ti me pristraila i probudila.
Govori mat: Tuko ustat simo malo pri, da bi spravili levondu,
jer bi onda vajalo ostat zano, za to malo levonde spravit i
izgubili bi sutra cili dan, a sutra kuhamo.
Ustali smo se. Mat govori za obid imomo nito lipega, ali ni
rekla o? Ni ko, uvik slone sardele il arneji, il bukvine, uja
i kvasine, maravinca, pomidorih. Seli smo za ovi lipi stol, od
kamika, mat vadi iz bilega saketa kruh, a onda, konervono
meso pie Gavrilovi, mesni doruak". Onta, daj traversu u
ep je kjui za otvorit. Ni to bilo ko danas, simo potei otvori
se. Prope kjuiem pomalo otvora i govori: Ovo je niko tvor-
do lata, ko od gusinic od tenka - i skrene na pijat i prio kako
je na Vis u vojski 1944. bilo a se engleki pie Corned beef a
mi smo zvoli kornebet. E koliko smo ih izili Jure Alvia i jo?
Kajgod bi doo i barba Prope Kofin i odma bi poe govorit,
kako doma su gladni, a mi ode imamo mesa i kruha koliko
hoemo za ist.
Teta ni stila ist, jer da je to svakako meso. Ona je ila kruha i
sira od juja. Prope i mat su izili po dvi mole fetice, i ili na
sir. Mislin se, ba von fola a ne ite. Svi su rekli da je lip za ist.
To su bili parvi mesni doruki domoi. Ili smo anjot i onda
posli napunili sakune levondon i napartili na mula i ili doma.
Taman smo veerali i seli na dvor, kat ti evo Tone Pavotov
i malo iza Luka Donetov. Svi su ve na dvorima i Petrovi
trakotovi i Pavotovi, miseina, vagun zvizd. '
Tone gledo u nebo i govori da se vide sateliti, govore de e
se ovik kalat na misec. Teta Onta govori da se to nikad nee
dogodit. Teta Mergarita Petrova Storo pito: A ti Tone misli
i virje da hoe? Na to teta Mora nona Petrova: Puste Boje
dvore u miru. U to se jovi barba Luka trakotov: Znate kad
san bi u Australiju, govorili su da e uinit makinu na traktor,
koja e soma brat eernu trstiku, bez ovika. To je sluo barba
Miko trakotov: Kad san bi u zarobjenitvu u Njemaku, blizu
Hamburga lavuro san u ovikakojije imo 50 kravih. Simo smo
bili jo i jedan na iz Varadina i mi smo muzli. To su muzle dvi
makine - i ojma nastavi - Provjo mi je Barba Ive Klarotov da u
Rusiju oru sa traktorima bez traktoriste.
Nastoje posli muk i onda Luka, teta Luce: Jeste se umorili?
Svi i daje muu i on: Ma Luce da u te uvik pitat, zo van uvik
je nojboji frut od levonde. - Neznan Luka, simo mi sad uvik
kuhamo friku levondu, danas poanjonu, najvie i sutra. Pri
smo anjoli pa iz vri stivovali inpijo, pa opet u vrie. Pri nego
a u svorit studije ito son da su u Francuskoj znanstvenici
noli da je frut levande najboji ako se svjea ubrana, dan dva
destilira".
Sutra smo kuholi levondu, za obid je bilo zeje na pomidore,
opeta tonke fete kruha, Prope ni bruntulo nego od guta i, a
i jo volin, a posli peene sardele, salota od pomidorih i kuku-
marih. Prid no smo ili anjot na Mou.
Non je bilo jo jedon put za kuhot. Jo nison bi, jer son moro
nito po u Zagreb i osto son do poetka fakulteta. Kad su
poela predavanja, iz fizike prof. dr. Vatroslav Lopai kae:
Danas emo zajedno pokuati izraunati brzinu kojom se
satelit kree po svemiru, prije sputanja na Mjesec - i pone:
v = g 23x ve je jednako ge na dvadeset treu puta ...
Zafaljuje i pozdrovjo vos barba Kuzma Griin
Ovo san bi paro za promociju mojega libra u Velem Groblju,
jer nison mogo prisutan bit i zaboravi son i kasno poslo. Ovo
da son zaboravi nemojte nikomu govorit jer e Vide Gornjev
i profeur Marinko Alvia, koji su jo simo ivi, moje godine,
mislit da son rebanbi.
koruica poslije poara 2003.
K oliko je prazan na svemir? Ako bismo svemir ugrubo
opisali prema njegovim sastavnim dijelovima, bili bis- Moe li Zemlja
mo brzo gotovi. Postoje galaksije. I postoji prostor izmeu
njih. Prve galaksije pojavljuju se kratko nakon Velikog
izgubiti zrak?
ad bi atmosfera koja okruuje Zemlju istekla" u
praska, pred nekih 13,7 milijardi godina. Naa je galaksija
Mlijena staza i mjeri oko 100.000 svjetlosnih godina u
promjeru. Sadri oko 200 milijardi zvijezda i nije nikako
K svemir, bio bi to kraj svakom ivotu na Zemlji. Na
injenicu da se ovo ipak nee dogoditi ukazuje nam ne-
najvea meu 200 milijardi poznatih galaksija. Usprkos koliko faktora. U prvom redu to je veliina naeg planeta.
ovim upravo nevjerojatnim brojkama, svemir je prazan. Jer Da je na planet vei, atmosfera bi bila gua, nastao bi
materija - dakle zvijezde, planete i sav plin - ima vrlo mali stakleniki efekt - na Zemlji bi bilo prevrue. I obratno:
udio u svemiru: svega 4%. Izvan galaksija, koje vezuju na manja Zemlja - atmosfera rjea, uvjeti ivota na Zemlji bili
se najvei dio materije, svemir je ekstremno prazan. Na bi znatno oteani. Zemljina gravitacija djeluje na plinove
kubini centimetar dolazi jedan jedini atom! Dodue fo- koji sainjavaju atmosferu i dovoljno je jaka da tu atmos-
toni, dakle svjetlosne estice, ume kroz ovo nita, ali oni feru vee za Zemlju. Udaljenost Zemlje od Sunca takoer
nemaju mase. Ipak nam oni osvjetljuju nebo. je vana. Razlog: Sunce posjeduje najjau gravitaciju u
Koja sila iri svemir? Od nedavna znamo da se svemir sve naem kozmikom sustavu. Kad bi Zemlja bila blie Sun-
bre iri. To su istraivai opazili promatrajui daleke zvi- cu, ono bi nam naprosto oduzelo zrak za disanje.
jezde. Njihovi svjetlosni valovi rasteu se i dolaze do nas Na planet svakim danom postaje sve tei. Dnevno na
kao infracrveno zraenje. Koja to sila napuhuje svemir? Zemlju padne oko 100 tona stijenja u obliku kozmike
Jo nam nije poznata, ali su joj dali ime - tamna energija. praine. Zvui mnogo, ali u usporedbi sa ukupnom teinom
Vjerojatno postoji u ogromnim koliinama. Promatramo Zemlje - oko 6 trilijuna tona - to je zanemarivo. Svake go-
li energiju kao posebni oblik materije, moe se postaviti dine Zemljina atmosfera izgubi oko 100.000 tona vodika,
odnos: vidljiv svemir 4%, tamna energija 74% i ostatak koji otie u svemir. No gotovo istu koliinu vodika Zemlja
22% takoer zagonetne tamne materije, dakle nevidljive, dobije natrag od asteroida koji padnu na Zemlju.
ali sa velikom privlanom silom.
Zato svemir postaje tamniji? U prvim milijardama godina
postojanja svemira nastajale su nove zvijezde i ubrzo se
opet ugasnule. Tadanje zvijezde bile su kratkog vijeka.
Malo po malo nastajale su galaksije, najprije male, zatim
kolizijom - meusobnim sudaranjem - sve vee i vee.
Ipak su astronomi sada zakljuili kako nastaje sve man-
je i manje novih zvijezda. Ima sve manje plina iz kojeg
ove nastaju, a sve vie praznog prostora. Najvie zvijezda
nastalo je prije vie milijardi godina. Otada se svemir sve
vie iri, tako da put koji svjetlost mora proi biva sve dui.
Najvei dio svjetlosti u svemiru je dakle ve vrlo dugo na
putu. Time njegova valna duina raste. Svjetlo s veom val-
nom duinom dolazi najprije kao infracrveno, zatim kao
mikrovalno i naposljetku kao radio zraenje. Ovo zraenje
ne moe se vidjeti. Zbog toga svemir gubi na svjetlosti.

43
 J<ad ni IWJJl .dJJ.6Ml .M1 i
Ji.rptp, Juum kuw kad
a j.anj.ac .tWik
ipo se ujutro rano ustati po ucinit ir po Foru. Oto
L je posve jedon drugi For od onega koju um kasnije.
A da ne govorimo posli u debelo jutro, pok posli kad
sve vrije, ve prima tajunu, do otprilike 2 oli 3 ure pop-
odne. Onda se pomalo podui, pogotovo liti kad je prip-
ecak i ko je abil gre na more, a ko ni pomalo se rastanfoje
i parioje za jo jedon ludi provod" kojega se on posli
nanka ne spominje. Vecer je druga torija. Kako plima ca
se die pomalo po olu tako se i judi ukazijedu, ne more
cijadin virovot okle su se stvorili. Obo noi se toliko rici
istratilo pok neemo i sad, ni potriba izo u uur jerbo ti
ga je i doma obilato, iti ne iti, di ivi da ivi, nanka na koje
ne more pobignit radi mira. Vajalo bijedonput ucinit ana-
lizu ca se sve i kad uo dogodit pok dokumentirat slikima i
tonom. Ca bi to bilo, an? Stroh me je da bi mogla cila gen-
eracija specijalizantih na psihijatriju ucinit sebi znanstvene
lavure bez puno muke. Ma, nison imo voju obo temu. lti
son re da mi je noj drae, kad me cirkustonce molaju, bit
vonka u zoru. Kad trudni zalegnedu u svoju oli tuju posteju
(imo vele i tega, falijedu judi kuu oli dospijedu na drugi
dil grotla, e!), kadikad padedu force na koji entoj, olo,
ardin i di sve ne. Onda bude mir Boji i frikeca koja godi
pri vriline ca imo arivat, sunce se dobota sa sromon i bez
prie rui kako da ne zno bi oli ne bi se ialo. Ponovjon,
mir i cista lipota od Boga drogega i velega. Trefi se da u
ota doba dojdedu ribori iz mora pokje prilika drito iz mrie
kupit ribe, a znomo svi da je nojboja riba ona frika, je
tako? Udija je ocistit i odredit co i kako pariat, ni nanka
alavija rasvanilo a sve je prontono za obid, more i jacju
marendu pri ako je vecera bila debulija. More se jo poma-
lo pocekot dokle ne otvori pekarija pok povirit sriu tamo
jerbo uo bit vee bonkih sa ribon svake vorsti i od raznih
ortih. To je kad bude. A kad ne bude (kako je kombinalo u
zodnje vrime u dobota 20 on daje pekarija bila otvorena
somo 2 ona!), ni druge nego izbiigat friider. Pametno je
uvik imat niku rezervu za nevoju kad ni za kupit, a dojde
ti eja kako da si nosea ena i ispreforca ti tuko ugodit.
Ni sve iz mora za vee vrimena darat u duboki led, ma
puno boje se dari tvordo riba nego meka, londovina isto
tako, lignje, sipe i hubotnice pogotovo. Juto tako se i meni
jutros dogodilo kad mije epeta palo na pamet da bi bilo lipo
butat cagodera iz mora po eravi. Diga son se dobro rano,
jo ni pocelo vunjat iz butigih od kruha i udri u zatvorena
vrota. Ucini son lipi ir, nikoga iz mora ma nikoga nanka
na pekariju. I tako par putih, ista stvor, a propja son bi
naumi nito iz mora. (Udija mi je po na pamet jedon moj
godino koji konto u oto i janjetinu kad ti kogodera posvi-
doci da je betija bila na olo i smocila popak u more. Ma,
jo njemu ne badon takove nike stvori. Kako ca se ne sloen
sa njin za nike zocine bez kojih on ne more nikako pa ni-
kako. Kolikogodera govori jo i nakleveo, tote on ne bado
meni.) Inoma dela oma, iajo u friider, izvadi lipi paket
domoih ligonj iz girarice i peto u vodu da se malo razmo-
laju. Kad son zodnji put pohodi pekariju i bui luket na
vrota, vej su svi bonki bili puni verdure i oko mi je zadilo
na jodri mlodi pinot. Vaze son pun saket, dvi glavice mlo-
dega luka, za drugo son bi sigur da domaje.
44
 KRUVENICA
t t t t t t t t t t t SPIZA t t t t t t t t t t t ./

)1JduiimJl liq.npi .u
jioi
~, a ipiJWl i .u m.anpl
velu paum, ni potriba propja da je wok, makor je no-
U jboji za ovo, oli plitku teu (ada imodu adate pokrive),
ulit maslinovo uje, povar tega isicene mlode kapule, a povar
tega lignje ucilo ako su manje a na par bokunih ako su vee.
Povar na tonke fetice mlodega luka, more i pol glavice ako
je molo, soli, frikega papara, kojo grancica majine duice
(nje uvik imo a gre dobota svudera), na varh parsta mara-
vinca. Pokrit alavija i na slabi ogonj, kadikad zavartit da se
pokriveno promio i za utitje se nedojboe fregulu takalo.
Jedino i somo tad untat fregulu vode i pajkon pasat po
dnu, ma oto se malokad dogodi ako plamik ni forcon. U
niko doba, posli pol ure i i ne, otvoriti vajalo bi daje ome-
klo i molalo ug. kurji ako ste ostavili carnilo, lignja iz
leda nee molat como, kafeni ako je bez tega. Kako je daje,
sad vajo forcat ogonj da malo izvampi a ug se zagusti. U
oti momenat untat pinot (koji smo oproli sa pomnjon, ni
ga potriba osuit nego somo otrest od vode) kolikogodera
ga more stat ispod pokriva, neka pokuho minut-dvo pok
izgosit i ostavit pokriveno malo vrimena. On e na onu paru momi za kupit. A zato i jesu tote uza to ca je pratiko i na
omeknit juto da samre, a vee von ni nanka potriba jerbo ruku, dari ca dupero u duboko i vadi u potribu i kad te
mlodega morete i sirovega na salotu jist, provojte ako niste. voja. Kakov son kurjo, puno malo je tega po Foru ca nison
Ako sluajno duperote pokrive od caklajo i boje, cin vid- provo i mogu von re da oto kako ideja ni arjavo. Nito mi
ite daje lega momenat je za izgosit ogonj. Kad se odmorilo, je vee po gutu, nito manje ma nita ni za butat a, vee
izmiojte sa pomnjon i onako sa pauron na stol. Za kump- manje je i stalna kvalitod. Uo je re jedon pokojni metar
anjat morete sve ca volite i ivot von pito, ma i somi kruh od mehanike da u kojem grmu ovdje lei vajc aparat?" U
e vos isto kuntentat. Ovo je u toliko malo vrimena gotovo to da uglavnom nisu dofiniveni alavija. Oli se nisu digli ko-
da neete imat kad pensat koje vino pit, pok vazmite ono liko bi vajalo oli su izvaeni pri nego je tukalo oli cagodera
koje vonje na ruku a da ni, bome, propja na slatko. drugo, nos ca kupujemo ni briga di je falimenat. eta, jer-
Malopri son spomeni kruh kako ono ca ovode u ove nae bo kad trefi kako Bog zapovido, gut, kora, vonj i sve drugo
kraje imomo uoncu jist u svaku priliku i sa svin, certi juto je ono ca se ocekije od vere ga daj nam ga danas". Na
dopokon i sa manitron, riima, a da ne govorin patatima. takov nocinje siguro dobar i on, a i dvo posli. Takov kruh
Ne govorin nita kontra takovih, svakemu navoju, makor nee apat plis i jutilo pok ni za kokoe ni za u voru nego
bi bar bilo boje fregulu manje jerbo se lako apoje za za butat a. Grihota od Boga, svi bimo rekli, ma promislite
fjonke i okolo tumka i dindera. elin re da su nai kmhi fregulu jesu za to krivi somo oni ca ga meedu oli bokun i
kakovegod vorsti bili sve gori i gori. Jo hi takove nahodin i oni ca ga ne cinidu na provi nocinjerbo parenjodu vrime?
apoje me jid sve to veijerbo ca hi vee vazmen za provat Oli bar i na cagodera drugo? Svima nami na nae due ma
sve son manje kuntenat. Na jednu bondu su niki sa toliko sve mi se pari da u se i epeta ormot cinit kruh doma. Kako
pustih aditivih za ovo i ono da je muke u jednu fetu manje je ve bilo govora ovode obo pecenju kruha, ni potriba i
nego u hostiju, a na druge isto popodne more istegnit sve ovi put.
zube, ma nee mu kom prigrist koliko je ilava. Nike epe- Obo mesu nikad ni zgorega provjat, prilika cini potribu.
ta more ucinit u grop kako hrotule a da se ne islomi, drugi A lipa prilika je bila nikidon sa cornima bratimima ir na
ti som pukne na poljerbo ni kore da ga dari ucilo. U puno Broc. Posli svih molitvih, kantonjih, svetih viitih i drugih
butigih od kruha ma i onih velih ca sve prodojedu zodnjih lavurih na slavu Boga di smo nasitili due nae vajalo je i
/
godi su pei i unutra pecedu nike vorsti kruha, bublicih, bidna zemaljska tila kuntentat. Neu von puno obo temu
kifliih i jo puno tega. Ako je malo bove od jutega vitra da von ne bude ol, koliko vami ca niste bili sa nami jerbo
uti vonje na stotine metri daleko. I ni da ni lipo, cijadina niste bili, toliko i svima ca ovo tijete da ne patite misle

45
 KRUVENICA
t t t t t t t t t t t SPIZA t
~
kako smo mi tukali bit pristojni i barenko tatat sve ono cin
su nos ponudili. Jerbo je, bome, grihota od Boga parionu
spizu butat proj cima pok smo ucinili rtvu da tako ne bude.
I ako nos tako nito bude epeta dopalo, sa starpjenjen emo
oto prigarlit. A jo bi iz Broca potega jedon momentin u
Comu Goru. (Aje vi znote da su do pri ne puno vrimena,
dopokon jo u moje ditinstvo, jude ca su ivili na nau
Svetu Mikulu zvali Montenegrini? Itilo bi re Carnogorci,
a dobar dil vos za to ne znote, je tako? Vajalo bi jedonput
provat do kraju zoc je to tako bilo ma sad homo mi daje sa
nain poslon.) Zoc otamo? Siti son se jedne torije od barba
Sandrota kad je bi tamo za posol od Instituta di je lavuro.
Domaini su ni pariali frikega jonca kuhonega inero u
kotol sa mlikon. Dobro se spominjen, rekaje daje oto bila
jedna od pet nojbojih spizih ca hi je u ivot ji. A dobro se
u spizu intendi, puno je tega u svoj ivot svudera po svitu
provo. Da se kapimo, ni bi laivac, dobro songa poznavo,
Bog mu do pokoj dui! Ovo ca slidi mi je friko provjo
jedon cijadin koji je jo na ivot, Bog mu do lipo zdrovje i
daje . Dodue, ovije prilicno laiv u svoj posol ma kad son
fregulu boje propenso ca mije pjego, moga bi mu ovo po-
virovot. Zato caje oto zapravo kombinacjunjednostavnih
nocinih pariovonja koje poznajedu na ovi oli oni mod to-
like nacionalne kuhinje po svitu. (Moga bi von sad ovode
istrest desetak-petnadeste imenih za ote nocine i tehnike
okolo kogolo po svitu, da pari kako son cudo pametanjerbo
bez barba Googleta veina vos ne bite oto kapili. Somo jo
ne utin otu potribu, a vimjen da vi jo i manje imote voju
truligat i iskat pok se pasojmo ovako, nee non nita falit
za se kapit.)
t t t t t t t t t t
~
obilato kapulice sa bonde, frike kad je a kad ni nojbojaje
ona iz kvasine. Na bocuni maslinovega uja blizu mesa za
zalit ako ivot pito, puno njih e vele ti ga bit zafolni. Kruha
neka ne fali, onega domoega bez aditivih. Jedini aditiv na
cinu ovode je vino ma neka nanka njega ne fali.
Napomeni son gore da son ovo friko cu, dunkve nison som
i provo, ma po nauku mojemu ovode nimo co po mala-
mente. Jo u siguro parvon prilikon ovo ucinit za potvardit
da je dobro, a ako kogodera od vos rio provat pri mene
neka mi do znat kako mu je bilo. Sad bi koji analitiar pito
da dije ovode Como Gora i imo bi prov. Ajo bi mu odgo-
vori da je temu mojemu poznotemu ovo isprovjo jedon
kogo odotamo koji je sa ovon riceton u svoje dobakuntento
nike velike unke. I jo bi funto da po svemu oti receni moj
laivac ovi put oto ni bi.
I di e sad posli ove ga izmiat u justa gut od ove delicije
sa drugon delicijon kako caje slatko? Ne gre nikako i ni-
kako, potukli bidu se unutra i ne bi finilo na dobro, virujte
mi! A za zabavit se i imat dirita popit jo koji mul depju
pripomcon rukovet omendulih, more i orihih i koju kaju
zrilega sira. Ako vonje Bog providi brokega, izlameno-
jte se pri, ucinte ga u justa u papor, pocekojte pok onda
molojte neka popuzne niz gario. Tako se nojboje uti gut
od provega sira, ni von nego za provat pok ete uvik tako.
A jo kako i uvik von elin: zdravi i veseli bili, lipo jili i
pametno pili!

ffemjrK kulwn ~~~,

.u p.aA..U na .6.ulwoinu
onca isi na cetiri ~okuna ako je manji, a more i na vee
J ako je ja.kuhan. Sesno zacinit, sol, papor, travice po
gutu, dobro pritisnit da se zalipi i neka tako pocine niko
vrime. Nojboje u kotol, more ijuti veli pot ma oba da im-
odu adati pokriv, sloit na kri tri, cetiri reda kantinelih od
suhe bukovine, tako da bude dvo dobra pedlja povar dna.
Nalit vode malo ispod varha ote konstrukcije od bukovine
i unutra stavit verdure kako za juhu. Naloit i kad buto gl-
ogoj povar sloit bokune mesa, nojboje u jedon red i petat
pokriv. Ne otkrivat doklegodera gre para vonka alavija,
ako poene hodit na debulo untat vode, bome da ne zagori.
Potriba je jednu uru i po do dvi, ve prima miri od jonca
i forci ognja. Kad je omeklo vajo sa pomnjon vadit pok
ucinit na manje bokune i sloit na cistu planjonu dasku,

46
 ubota, l_~- oujka. Stipe Bib~-Haloc Brazilac vozi

S nas svoJ1m brodom na Sveti Klement, u Momia

poje. Vrijem je lijepo, pomoi emo mu malo oko
obrezivanja maslina. Iz uvale Carnjena laganim usponom
dolazimo u polje. U dva sata zgotovili smo posao. Obili
smo naselje. Stipe nam zanimljivo pria: Momia poje bilo
je naseljeno i mi Bi bii smo iz te lokacije doli u Hvar. To je
nama pradomovina. Tu su jo Kuzmanii koji su iz Visa doli
na koj. Pa Matijevii, Novak-Novokovi i Radii. Najvei
posjed zemlje imali su Matijevii. Polje je bilo obraena -
vinova loza, povre, voe - a sad - kako i sami vidite - korov
je pokrio sve. Samo moj otac je imao dva vagona groa.
Prije oko 50 godina (a to nam je potvrdila i Jasna Novak r.
Matijevi koja je sa svojim suprugom ureivala masline i
okunicu) bilo je smokava, breskve i to galice, vike sorte
(nektar.ina), zatim badema, ipaka, miluna, rajica ...
Kua ima i ruevnih, a lijepo je vidjeti kako je Markica
Bibi-Haloc obnovio svoju staru kuu. Dok smo razgle- Zapadno od kue Markice Bibia, 60-ak metara sjeveroza-
davali, Ramo, Neven i Miho pomogli su mi izmjeriti dvije padno od ranije opisane, nalazi se druga gustima. Povrina
gustirne. Prva je vlasnitvo obitelji Kuzmani, odmah do gustirne je dimenzija 3,40x3,40m, ima etiri skaline. Na
njihove kue. Graena je kamenim ploama. Dimenzije su njoj je kruna dimenzija 70x70cm, visine 50cm. Pokriv je
joj 3,80x5,40m, a visoka je 1,25m. Samakrunaje od kame- eljezni. Voda je pitka, odlina - gustima je otvorena jer su
na i betona, dimenzija 76x74cm, visine 54cm. Ima eljezni Markica i prijatelji bili u dvoritu. Vodu prima kosinom iz
pokriv i zakljuana je. Sa sjeverne strane je velika kamena smjera istoka. Zapadno od gustirne je mjesto gdje se gasilo
ploa koja slui kao pjover. vapno kojim su bijelili zidove, ali se koristilo i za zatitu
voa. Na kui je nacrtan veliki grb Hajduka. Vratili smo se

47
 KRUVENicA
VODA

u Stipetovu kuu, gdje smo ruali, druili se i razgovarali o

ivotu na koju, lijepim i runim stvarima. Ruevne kue bi
se mogle obnoviti, a zaputena polja kultivirati. Odlazei,
na putu prema istoku vidjeli smo veliku lokvu punu vode.
Kau mi da ima jo jedna takva. Iz njih su koristili vodu za
polijevanje loze galicom. U Momia poje se osim iz Car-
njene moe doi i iz Okorije sa june strane. Nedavno je
ureen put iz naselja Vloka do Momia poja koji je dugo
bio zaputen. Kako smo i mi Bibii rodom iz Momia poja,
bilo mi je drago posjetiti kraj mojih pradjedova po prvi put.
Stipe, hvala ti na prekrasnom izletu!
Ponedjeljak, 1. svibnja. Poslije blagoslova polja kod crkve
Mandaline i ugodnog druenja u Sutisci kod Vjekota
Alvia, u 14h krenuli smo potpisani, Joko, Andro Jelii i
na voza i vodi Mate Bokan prema Zastraiu. Mate mi
je vie puta priao o gustirni i staroj maslini na lokalitetu
Kuharaa. Tu nam se pridruio i Kosta Rudan. Maslina je
udo! Opseg debla je 5.90m, a starost se procjenjuje na
1500. do 2000. godina. Zatiena je 1961. kao spomenik
prirode (usp. Nika Petri i Marko Vueti, Najstarije ma-
sline hrvatskog jadranskog podruja, Histria antiqua sv. 15,
2007., 397-406). Uokolo su ostaci starih kua - tu je bilo
staro naselje Zastraia. Dvadesetak metara od masline
sjeveroistono nalazi se gustima. Duboka 3,77m, dimen-
zija otvora l,33xl,60m, a nadsvoenih dimenzija 5x3m.
Nema pokriva, a okruena je raslinjem pa treba paziti. Iz
srednjeg je vijeka i sluila je stanovnicima okolnih kua.
Vlasnik gustirne i masline je Tihomir Bero.
Juno od masline nalazi se lokva dimenzija 9xl3m, puna
mutne vode. Sluila je za ivo - ovce, koze ... U vodi je
slatkovodna riba aran i to dvije vrste - ljuskar i divljak. lokalitet Bora. Tu je Austrija sagradila dvije lokve i put do
Zapadno od ove je slina lokva s bistrom vodom iz koje su njih da bi teaci mogli na ivo s mizarolima uzimati vodu
pili ljudi. koja imje sluila za pie. Posjetili smo jo uvalu Pokrive-
Posjetili smo crkvu sv. Barbare, spomenik s elementima nik i popili pie u Marijota.
ranokranske i srednjovjekovne arhitekture. Nakon to Lijepi izlet otvorio nam je opet pogled na ljepotu i povijest
su nas Mate i njegova majka poastili u svojoj kui, na naeg otoka, to smo vam nastojali prezentirati tekstom i
odlasku iz Zastraia, jugozapadno od mjesta obili smo slikom.

48
 Pie: Miko Bibi-ie, predsjednik

RUZMARIN OPET PRVAK

objedom nad BK Brusjem u finalu Boarske lige oto-

P ka Hvara BK Rumarin osvojio je svoj drugi naslov

otonog prvaka.
Liga je uobiajeno poela u listopadu, no nakon prekida
zbog boinih blagdana, nije mogla biti redovno nastavlje-
na koncem sijenja zbog preniskih temperatura. Na proljee
su ligu ometale druge obaveze sudionika, tako da su se po-
lufinala igrala tek 7. svibnja - Rumarin protiv Faro sa (Stari
Grad) - i 13. svibnja - Brusje protiv Levande (Velo Gra-
blje). Finale je bilo 14. svibnja u Jelsi, na jedinom otonom
natkrivenom zogu. Borba za tree mjesto izmeu Pharosa i
Levande poela je sat prije finala, a slavili su Starograani
u izjednaenoj borbi rezultatom 7:5. Rumarin je potvrdio
dominaciju tokom cijelog prvenstva u kojem je osvojio
prvo mjesto prije doigravanja izgubivi tek jednu utakmicu.
U finalu je uvjerljivo, no ne i lagano, svladao BK Brusje re-
zultatom 10:2. Koga pohvaliti? Svaki je igra tokom cijele
sezone avao sve od sebe i zato neu nikoga pojedinano
spominjati. Ne ide uvijek kako planira - nekad od onih na-
jboljih oekuje bodove, a pobjedu donesu oni drugi. Hvala
svima na trudu i zalaganju za klub.
Nakon finala podijeljeni su pehari i medalje, estitke i foto- nas pratili na gostovanjima i bili uz nas u finalu. Napravit
grafiranje. Zakuska na zogu i vino iz pehara. Potom povra- emo i s njima proslavu. Hvala i onima koji nas prate preko
tak u Hvar, gdje se u restoranu Kogo uz hranu i pie slavilo facebooka i svima koji su nam estitali.
do ranih jutarnjih sati. Hvala i vjernim navijaima koji su

49
 KRUVENicA
SPORT

NKHvar pie: Ana Vukorepa

PRVACI
I BEZ ADEKVATNOG V

IGRALISTA
eniori NK Hvar osvojili su 1. mjesto u 2. upanijskoj

S ligi, sezona 2016/2017, te plasman u vii rang natj e-

canj a, kao i mlai pioniri u grupi A nogometne lige
upanije splitsko-dalmatinske. Stariji pioniri osvojili su
etvrto mjesto, dok su kadeti na estome mjestu konane
tablice.
Usprkos neadekvatnoj sportskoj infrastrukturi, stariji i mlai
nogometai naega grada niu zavidne uspjehe. Zbog ne-
dostatne veliine igralita, koja nije u skladu sa propozicija-
ma 1. upanijske nogometne lige, pred Upravom NK Hvar je
teka borba za odigravanje utakmica u Hvaru. Podsjeamo,
pretprole godine seniori NK Hvar domainske utakmice
morali su odigrati u Jelsi. S obzirom na jainu i kvalitetu
momadi koje se nalaze u 1 NL te da su se iste odigrale
na tuem terenu bez hvarske publike, ve sljedee godine
NK Hvar se vratio u ligu nie. Nogometni klub Hvar pri-
je dvije godine okupio je u svome sastavu najbolje igrae
otoka Hvara, stvorivi svojevrsnu otoku reprezentaciju, a
ovogodinje je pojaanje dolo sa susjednoga Visa. Za na-
jboljega strijelca lige, proglaenje Antonio Planj ar iz Starog
Grada.
NK Hvar, na elu sa Upravom, ne preostaje nita drugo
nego ekati da se obeanje Grada o postavljanju nove um-
jetne trave, za to su izdvojena sredstva iz prorauna, real-
izira ovoga ljeta. Sa premalim i istroenim igralitem teko
da e zahtjev prema Savezu proi. Sve su to kratkorona,
ali neizbjena rjeenja. Projekt sportskoga centra koji
bi obuhvaao dvoranu, igralite, bazen i ostale sportske
sadraje, jedino je pravo rjeenje za sve sportske udruge u
naemu gradu. Izgradnja sportskoga centra bila bi uvod u
veliku sportsku priu koja bi gradu Hvaru pruila alternativu
ljetnome turizma. Bogom dana, savrena klima, kao stvore-
na je za sportski turizam, a s odgovarajuom infrastrukturom
Hvar ima predispozicije postati omiljeno mjesto koje e
domae i strane momadi izabrati za svoje pripreme.

50
 pie: Zorka Bibi

ANA PERINI LEWIS:

OTOCI OTOKA HVARA
(HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA,
ZAGREB, 2017.)
toci, otonost, inzulamost, polarizirani ivot, Alcatraz
O ili osmi kontinent, esto su u posljednje vrijeme
predmet socioloke, politike i antropoloke rasprave.
Otoci su uvijek promatrani kao posebni, pomalo egzotini
svjetovi. Ana Perini Lewis, etnologinja i antropologinja
hvarskog podrijetla, inae stalna suradnica Instituta za
antropologiju u Zagrebu, odluila se pozabaviti temom
pluralizma lokalnih otonih identifikacija, to stoji i u
podnaslovu ove knjige.
Ovaj je rad usmjeren na granice unutar samoga otoka koje
obiljeavaju otone (mikro )regije i naselja te utjeu na
identifikacije otoana i razliite reprezentacije otonosti.
Otok Hvar je mjesto susreta dinarskoga i mediteranskoga
podruja, spoj kopnene i obalne Dalmacije, otoana i
gortaka. Simbioza dvaju podruja i dviju populacijskih
skupina koje se razlikuju po podrijetlu, dijalektu,
nainu ivota i nekim sociokulturnim obiljejima na
mikrokozmikoj razini otonoga prostora od 300 etvornih
kilometara. Stoga je otok postao model" za brojna
interdisciplinarna antropoloka istraivanja, koja je Perini
Lewis izvrsno i iscrpno obradila u knjizi.
Na vie od 400 stranica iitavamo (vjeitu) temu
kampanilizma, razne vrsta stereotipa meu mjestima,
stereotipe i nadimke o enama na otoku, kao i odreene
stereotipe koji su obiljeili novije doba: mit o Hvaru kao dijelom, ali je tijekom povijesti razvio veze s otokom Visom
najsunanijem gradu na Jadranu, kozmopolitskom naselju, i gradom Splitom. Na taj nain otok Hvar, koji se odreuje
Vrboskoj, Jelsi i Starom Gradu koje su u procesu potrage za kao otona cjelina, funkcionira kao dva razliita otona
vlastitim identitetom, te o hvarskim selima izmeu ekoetno svijeta vie od 400 godina. O tome je rije u poglavlju Dva
sela i festivalizacija tradicije. otoka Hvara, to je polazite ove knjige.
Na Hvaru postoji stoljetna dvojna unutarotona podjela Perini Lewis preispituje kulturoloki stvorenu granicu dva
prostora, naselja i stanovnika koja je uzrokovala razlike i dijela naeg otoka, te ralanjuje podrugljive regionime
uinila da otok funkcionira kao podijeljen i dihotoman - (nazive) pojedinih stanovnika: odnose Vlaha i Bodula,
sjetimo se kako veina stanovnika naeg otoka percipira Plamuse, Gornjake, Metohijce ... Knjiga se na pitak i
Hvar jedino od punte Pelegrina do Jelse, dok istoni dio, zanimljiv nain bavi jo uvijek prisutnim otonim tabuima,
Plame, sve do Suurja promatra kao odvojeni, ni po emu temama koje je povijest vremenom sakrila pod tepih,
zapadnom dije u otoka nalik svijet. Naselja na istonome legendama, mitovima, dopunjenih temeljitim rezultatima
dijelu otoka Hvara, osobito Suuraj , imaju jake veze s i iskazima brojnih otonih sugovornika koje je autorica
kopnom, a posebno s Makarskom kao oblinjim urbanim skupila na terenskim istraivanjima.
sreditem. !Zapadni dio otoka je slabo povezan s istonim Izvrsno tivo koje daje novo svjetlo na batinu naeg otoka.

CRKVA SV NIKOLE U STAROM GRADU
/:/ POVIJEST, VJERA, KULTURA.
ZBORNIK RADOVA.
UREDIO: MR. SC. VINKO TARBUKOVI.
STARI GRAD, 2016.
NAKLADNIK: UPA SV. STJEPANA I., PAPE I
MUENIKA/
UPNIK DON MARKO PLANI/.
STR. 130, ILUSTRIRANO .
V V
IZ ZARISTA
STAROGRADSKE
V
BASTINE
ko se ovom izdanju moe iznijeti ozbiljniji prigo-
A vor, onda je to jedino taj , da je preuranjeno: ob-
nova starogradskoga Sv. ,,Mikule" i dalje traje, tj .
same crkve, dok se o obnovi 1tjenih umjetnina i ne govori.
Meutim, zna li se (a zna se) da sline obnove u nas traju
godinama i desetljeima, prigovor otpada, pogotovu stoga,
to ovaj zbornik donosi vrijedne radove, koji e posluiti i
buduim proukama.
Nakon predgovora prof. dr. on Nike BIACE, slijedi
rad Anite GAMULIN o zatitnim radovima na ovoj crkvi,
zapoetim 2010. g., a potkrijepljenim brojnim nacrtima i
fotografijama; donose se i drugi osnovni podaci o crkvi i
njenim mnjetninama. - to se tie inicijala G" na kropio-
ttici, valjda jedinom to preosta od prvobitne crkve iz druge
polovice 14. st. (?), danas pomiljam na Gazara Prvoeva,
rodonaelnika Gazarovia / Gazzari; njegov brat (?) Dam-
jan Prvoev, splitski kanonik, podie u neposrednoj blizini
1385. hospital (na mjestu donedavne elektrine centrale;
natpis u dominikanskoj zbirci - usp. ,, Grau i priloge za
povijest Dalmacije" 25/2012, 286).
lvana SVEDRUI EPAROVI u sljedeem radu
obrauje najvrednije umjetnine iz Sv. Nikole: izrezbarenu
palu glavnoga rtvenika, koju naini Antonio Pori oko
1614. (uz dodatne podatke o ovom mletakom umjetniku),
kipove apostola (Francesco Ciabatta - datacija upitna, a
kipovi su ovamo bili preneseni iz upne crkve u 19. st.), te
altaristika djela radionice Bruttapelle / Bertapelle s kraja
18. st.
pie: Joko Kovai
CRKVA SV. NIKOLE
U STAROM GRADU
POVIJEST, VJERA, KULTURA
Vrstan je idui prilog ranijega starogradskog, a sada
kontikoga upnika on Ivice HULJEVA, koji donosi
pravilnik crkvene bratovtine iz 1524. g. , te govori o
tovanju sv. Reparate u ovoj crkvi, vezano uz vane po-
datke o tijelima kranskih muenika i njihovu kultu od
poetaka do danas.
Rad Ivana ARMANDE, koji slijedi, govori o zazidanici"
uz ovu crkvu Lukrici Brakoj (spontinje ju Valier 1579.),
ali ujedno iscrpno izvjeuje o brojnim isposnicama, ,,zat-
vonticama", ,,rekluzama" i picokarama" u Dalmaciji, od
13 . do 20. stoljea, to je, koliko znam, prvi prilog o ovoj
vanoj i zanimljivoj vjersko-kulturnoj tenu u naim kraje-
vima.
Vinko TARBUKOVI govori o obredima vezanim uz
ovu crkvu u 19. i 20. stoljeu, dok Mateo BRATANI pie
o zavjetnim slikama u ovome Sv. Mikuli"; valja naglasiti
da je ove slike, zajedno s onima na Raiu u Jelsi te u Sv.
Lovri u Vrbaskoj, obradio i Marinko PETRI: Periodini
izvjetaj Centra za zatitu kulturne batine otoka Hvara
162/1994, str. 33 sl; Brataniev je rad provien fotografi-
jama.
Ne raunajui zahvalu Urednika na satnom kraju, posljed-
nji je rad ovoga zbornika: ,,Upravljanje informacijama o
graevinama temeljena na izmjeri totalnom stanicom i la-
serskim skeniranjem" (Baldo STANI, dr. se. Miodrag
ROI, Mario MAER, Antea VIDOVI).
Dodajem nekoliko podataka, koji bi mogli zanimati budue
istraivae: u Dravnom arhivu u Zadru, fond: Ispettora-
52
to ... pel Culto, sve. XXIII., f. 1033-1042v; XXVI., f. 133v
sl; XXVII., f. 387-389 - popisane su, dokumentirane i na-
crtane brojne zemlje ove bogate bratovtine, u katasticima
preuzetim pri ukinuu od strane francuske vlasti poetkom
19. stoljea; ovdje se reproducira jedan od tih crtea,
naalost, ne u boji, iz tehnikih razloga. - Dne 2. rujna
1807., za tad uobiajene zvonjave protiv oluje, udari grom
u zvonik Sv. Mikule, ubi zvonara, oteti zvonik i dio krova,
uniti vrata - proelje se, obukano u 19. st., upravo ob-
navlja.
Nakon zabrane ukopavanja po crkvama, i ovdje se postavi-
lo pitanje mjesnoga grobita: privremeno rjeenje u nekoj
ogradi Markiini" (=nadimak grane Vranjican, lokacija
nepoznata) nije zadovoljavalo, paje Vlada odredila 1823.
za starogradsko groblje upravo ovu ukinutu bratovtinsku
crkvu, to je, ini se, potrajalo sve do uspostave sadanjega
groblja u blizini, 1838. g.; crkva je sv. Nikole bila vraena
mjesnome crkovinarstvu tek koncem 1847. g., a u
meuvremenu se ak pomiljalo i na njenu - prodaju! - U sp.
Biskupski arhiv u Hvaru (dijelom prema Protokolu): 618,
636 i 637/1822; 375/1823; 666/1824; 133, 156 i 379/1838;
364/1839; 456 i 675/1844; 558 i 824/1847; 776/1848.
Pred sam 2. svjetski rat naumie oblinji dominikanci sa-
graditi blizu ove crkve Dom (zadubinu) sv. Vinka Fer-
erskog, popularno: Uboki dom, tj. dom za starije i potre-
bite osobe, za podignue kojega nastoji Stari Grad ve
dugo vremena; ratno-poratne prilike i neprilike (ne samo
novane) osujetie ovaj naum (ostalo je sve na temeljima
sa sjeveroistoka), ali je za crkvu sv. Nikole i bolje da je
ostalo tako: naime, prema projektu ing. Silvija Sponze (v.
njegovu ostavtinu u Muzeju hvarske batine, Hvar) Dom
sv. Vinka bio je zamiljen spojen sa crkvom sv. Nikole - v.
ovdje priloen pogled sa sjevera - to bi znailo djelomino
ponitenje crkve, a nad njenim sjevernim ulazom dola bi -
neoromanika bifora!

llac1'1 doH2a zaci. hia~ /v. Via~r.1ca ~f'Ft'/KO<i a /larir;rada Qa ffuara

(jlau110 P,-oJZ1)JZ -J:100.

53

18. OUJKA
22. SVIBNJA 2017.
Oko osamdesetak mladih iz upa Hvarskog dekanata,
uglavnom pripravnika za krizmu, okupilo se u subotu, 18.
oujka, u upnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Svirima.
gdje im se pridruilo dvadesetak mladih zajednice lsus je
Put" iz Splita s voditeljicom s. Darijom Bota, koji su svoj
rekreativno-duhovni vikend proveli u Starom Gradu i Hva-
ru. Krini put do Vrbanja animirao je on Ivan Jurin koji je
predvodio povorku i kod svake postaje izgovarao zavrnu
molitvu. Pjevanje prigodnih pjesama predvodio je band
Stvoreni". Nakon zavrne molitve u crkvi Sv. Duha mladi
su se druili u upnoj dvorani na zajednikom objedu.
Trea korizmena nedjelja, 19. oujka, obiljeena je kao
nedjelja Caritasa. Za potrebe katolika u BIH prikupljeno
je 7.640,00 kn.
Veernju misu s propovijedi u katedrali predvodio je on
Jurica Cari.
U treem i etvrtom korizmenom tjednu nastavljene su
redovne pobonosti: u ponedjeljak krunica i Smiluj se
meni, Boe"; utorak krunica u ast pet rana Kristovih; sri-
54
Krini put s oevima
jedu Krini put; etvrtak klanjanje kod koludrica od 16 do
18h; petak Oratorij sv. Kriiu; subotu krunica Gospi od 7
alosti i pjevanje Gospinih alosti; nedjelju Krini put po
kapelicama u 15h i Smiluj se meni, Boe" prije veernje
mise. Od etvrtog tjedan su zbog ljetnog raunanja vreme-
na pobonosti poinjale u 18.30h.
Svetkovina sv. Josipa je zbog poklapanja s korizmenom
nedjeljom proslavljena u ponedjeljak, 20. oujka. Misu u
18h slavio je biskup tambuk, koji je tom prigodom ot-
vorio Godinu oeva za nau biskupiju, a koncelebrirali su
mu upnik i on Ivan. Nakon mise biskup Slobodan je u
suradnji sa katedralnim i djejim zborom organizirao pri-
godni program. Rea Pazarac i Petra Ivandi su itale dva
svjedoka teksta o ulozi oca, zborovi su otpjevali par pjesa-
ma, a nastupila je i Iva Domani na flauti uz klavijaturnu
podrku svoga oca Tomija.
Blagdan Preminua sv. oca Benedikta proslavljen je u
utorak, 21. oujka, kod koludrica. Misu u 18.30h slavio je
on Ivan uz koncelebraciju upnika. Misa pred rakom sv.
Propera premjetena je za sljedei dan.
Krini put s oevima i za oeve, u sklopu redovne
pobonosti srijedom, animirao je biskup Slobodan 22.
oujka. Oevi su se izmjenjivali u noenju kria i toraca
izmeu postaja. Biskup je animirao i krini put s majkama
u srijedu, 29. oujka.
Na Blagovijest, subota, 25. oujka, misu u 10h u Anunci-
jati slavio je biskup Slobodan. Prije veernje mise pjevana
je 4. Gospina alost, a pjevanu misu slavio je upnik.
etvrte korizmene nedjelje, 26. oujka, veernju misu s
propovijedi u Katedrali slavio je on Marko Plani.
 UPNA KRONIKA

Preduskrsni obilazak bolesnika zapoeo je u etvrtak, 30.

oujka.

Veliki krini put Grada Hvara zapoeo je u 15.30h u

subotu, 1. travnja. Kri su iz Katedrale iznijeli bratimi sv.
Kria, a potom su ga redom po postajama nosili: 1. biskup
Slobodan i upnik, 2. predstavnici gradskih vlasti, 3. fra
Joakim i upljani Milne, 4. majke, 5. medicinsko osoblje,
6. pripravnici za krizmu, 7. uitelji i nastavnici, 9. radnici i
zemljoradnici, 10. vatrogasci, 11. oevi, 12. upljani Brusja
i Velog Grablja, 13. pripravnice za krizmu, 14. policajci.
Krini put zavrio je molitvom ispred Kruvenice, a za pov-
ratak kria u Katedralu bili su zadueni bratimi sv. Nikole.
Krini put po kapelicama
Istog je dana na Visu odran Biskupijski planinarski
krini put (vie u reportai).

Na Gluhu nedjelju, 2. travnja, veernju misu s propovjedi

predvodio je on Ivica Babi.

Akcija Maslinovagranica nade za Caritas odrana je i

ove godine. Vjernici su donosili granice u hodnik izmeu
vjeronaunih dvorana, a mala grupa se pobrinula za paki-
ranje istih. Kamion Caritasa ukrcao je prikupljeno u utorak,
4. travnja. Ove godine poslane su i granice za pomo misi-
jama.

Krini put Svire- Vrbanj pripravnika za krizmu

U petom korizmenom tjednu, 3. -8. travnja, preko veernje
mise pjevani su Uzdasi k Isusu", recitirane Vjene istine"
te drane propovijedi na temu oinstva. U propovijedan-
ju su se izmjenjivali upnik (ponedjeljak, utorak i petak)
i on Ivan Jurin (srijeda, etvrtak i subota). Razoarao je
broj posjetitelja, osobito onih kojima su u prvom redu bile
namijenjene.

Gospin pla pjevanje u petak pred Cvjetnicu, 7. travn-

ja, pred oltarom Gospe od 7 alosti. Pjevanje korizmenih
napjeva i ove je godine nastavila grupa mukaraca, unato
gubitku neprealjenog Fabijana Stania, koji je dugi niz go-
Otvorenje Godine oeva dina brinuo o ouvanju pukog pjevanja. Pjevanje su pred-
vodili Zoran Sansovi i Ivo Tudor-Broje.

Do Velikog tjedna dovreni su radovi na proelju Kat-

edrale koje su izvodili Lena Buzoli (Studio-studio) i Ivica
Stipii (Kara). Stipii je nakon Uskrsa nastavio sa izm-
jenom oteenih ploa na Pjaci pred Katedralom (do parve
skaline). Ustanovljeno je kako su podzemni kanali koji
pune gustirnu na Pjaci oteeni uslijed prolaza vozila, pa
je rubnik ovog djela Pjace podignut, kako bi se sprijeilo
daljnje oteenje.

Blagovijest u Anuncijati

55
 UPNA KRONIKA

Nedjelja Muke Gospodnje - Nedija od Polme - Cvjet-

nica - proslavljena je 9. travnja. Blagoslovom grana palmi,
maslina i lovora pred Biskupijom zapoeo je Veliki tjedan.
Nakon procesionalnog ulaska u Katedralu, uslijedila je
misa koju je slavio upnik u koncelebraciji s on Mijom
urlinom, ovogodinjim predikaturom. Muku po Mateju
pjevali su Zoran Sansovi (ita), on Mili Plenkovi (Isus)
te Proper Zaninovi, Jure Tomii-Tajnikov, Giorgio Pil-
loni, Zorka Bibi i Ivo Tudor-Broje. Na kraju mise zapoelo
je etrdesetsatno klanjanje - quarantaore - procesijom s
Presvetim do tri skaline. Zajednike ure klanjanja imali su
bratimi sv. Nikole sa svojim predsjednikom on Milijem u
15h, a bratim sv. Kria sa svojim duhovnikom on Ivanom
u 16h. Zadnja ura s pjevanjem psalma Domine ne in fu-
rore" - Emmbeske - i propovijedi zapoela je u 19h. Usli-
jedila je recitirana misa koju je slavio upnik.

Na Veliki ponedjeljak i utorak, 10. i 11. travnja, misa

sa izlaganjem Presvetog bila je u 7h. Od 12h do 21h pred
Presvetim bi se izmjenjivala po dva bratima sv. Kria i sv.
Nikole. Zadnja ura bila je kao i na Cvjetnicu, s poetkom
u20h.

I na Veliku srijedu, 12. travnja, Presveto je izloeno na-

kon jutarnje mise. U 11.30 zapoela je zavrna procesija
quarantaora koju je predvodio generalni vikar Hvarske
biskupije on Stanko Jeri. U 19h zapoelo je pokorniko
bogosluje - predikatur je odrao prigodno razmatranje, a
potom je ispovijedalo pet sveenika. Za to se vrijeme pje-
vao Barabon - sluba itanja Velikog etvrtka i hvarski
Smiluj se meni, Boe" (skladatelja G.B. Candottija) - na
kraju kojeg se lupanjem po boncima prisjetilo Kristova
bievanja.

Misu Veere Gospodnje na Veliki etvrtak, 13. travnja,

slavio je upnik u koncelebraciji s on Ivanom Jurinom i
on Mijom urlinom. on Mili i on Ivan oprali su noge
dvanaestorici apostola" koje su ove godine predstavl-
jali: Ante Viskovi, Ante Ravli, Kristian Antonio Bibi,
Kreimir aleta, Proper Matijaevi i Leo Komazin iz
Bratovtine sv. Kria te Tomo Bratani, Nikola Hraste,
Ivan Gospodneti, Luki Iljegi, Antoni Ivankovi i Ivan
Jelii. Na kraju mise procesijom po katedrali Presveto je
preneseno u Boji grob, ureen u kapeli sv. Kria. U slijedio
je obred ruenja" oltara.

Veliki krini put grada Hvara Procesija Po Bojin grebima zapoela je na Veliki petak,
14. travnja, okupljanjem bratovtina u Katedrali u 15.30h.
Zatim su obiene redom crkve Duha Svetoga (u njoj je
Boji greb ureen u atriju zbog radova u crkvi), sv. Antoni-

56
 UPNA KRONIKA

ja opata i Ivana Krstitelja, Gospe od Milosti i Anuncijatu.

Pue je ove godine bio iz Bratovtine sv. Kria.
U 19h zapoela je liturgija Velikog petka. Muku po Ivanu
pjevali su Ivo Tudor-Broje (ita), donMiliPlenkovi (Isus),
Zoran Sansovi, Zorka Bibi, Jure Tomii-Tajnikov, Gior-
gio Pilloni, eljko Novak i Proper Zaninovi (pjevai).
Ljubljenje kria potrajalo je 45 min. Nakon priesti usli-
jedila je velika teoforina procesija po Pjaci. Predikatur je
odrao prigodnu propovijed, pa je Presveto pohranjeno u
Boji greb.

Na Veliku subotu, 15. travnja, crkve s Bojim grobovima

Akcija "Maslinova granica nade"
bile su otvorene za osobnu pobonost. Ispovijedalo se samo
u jutarnjim satima.
Vazmeno bdijenje bilo je u 19h kod koludrica i u 20h kod
franjevaca. U Katedrali je zapoelo u 22h blagoslovom og-
nja. Misu je slavio on Ivan Jurin, propovijedao je predi-
katur, a koncelebrirao je upnik. Nakon mise vjernici su
se zadrali pred Katedralom uz estitanje, kolae i bierin.

Svetkovina Uskrsa proslavljena je u nedjelju, 16. travnja.

Sveanu misu u Katedrali u 10h slavio je upnik u kon-
celebraciji s predikaturom. Na kraju mise biskup Slobodan
- koji zbog bolesti nije mogao sudjelovati u obredima Ve-
likog tjedna - blagoslovio je djecu i jelo. U 19h pjevana je
sveana veernja, a slijedila je recitirana misa.
Povodom Uskrsa biskup tambuk uputio je prigodnu pos-
lanicu, u kojoj meu ostalim istie: U sedamnaestoj godini
dvadesetprvoga stoljea, slavei velianstveni Uskrs ",
kako nas to u zanosu svome pozivlje majka Crkva, radosno
vam estitam elei sretan i blagoslovljen Uskrs! Zahvali-
mo Gospodinu ako moemo istaknuti koliko i kako nam je
Gospin pla
znaila ovogodinja korizma. Ako moemo istaknuti ... da
smo tajanstven vre obiaj" zaista uspjeli biti ljudi i k
tome biti krani ... ,,Izbaeni smo" u neku udnu orbitu",
u nekom neobinom modulu" u kojemu nema mjesta za
,, onoga drugoga". A i nama samima ta i takva letenja"
nisu neto posebno poeljna jer nam ,,fali zraka". elimo
,, izai na istac". to i kako u svemu tome prihvatiti po-
nudu svjetla to nam ga nudi sveta uskrsna lanterna (=
uskrsni svjetionik) dok plutamo" traei izlaz, udei za
osmiljavanjem ivota i svega to ivot sa sobom donosi ...
U svijetu je progonjena 215 milijuna krana. Gonjeni su
i progonjeni na razliite naine sve do prolijevana krvi,
do gubitka ivota. Tu i tamo se, kao usput, to spomene, a
svjetska zajednica za to ne mari ili gotovo stidljivo na to
reagira. Istodobno, ako pogine kod takozvanih velikih"
jedan ili drugi vojnik ili politiar od toga se prave itavi
Nedija od palme svjetski igrokazi. Pravda i pravednost, istina i suosjeanje,
reagiranje i osuivanje, to je uglavnom privilegij i stvar

57
 UPNA KRONIKA

gospodara svijeta". Smiluj nam se, Gospodine ... elio bih

doi do svakoga oca, koliko mi je to mogue, do svakoga
oca obitelji s potovanjem poljubiti njegovu radniku ruku.
I zaeljeti da, uz ostalo, te oeve ruke budu esto sklopljene
na molitvu.

Na Uskrsni ponedjeljak, 17. travnja, misu u 10h slavio je

upnik. U 18h bilo je Radovanje Gospi u crkvi Anuncijatu.
Misu u 19h slavio je upnik, a predikatur on Mijo urlin
odrao je svoju zavrnu propovijed. upnik je poastio
ovogodinje apostole" veerom u restoranu Grande
Luna".

Puki pjevai - ,,kanonici" - okupili su se na misi na

uskrsni utorak, 18. travnja, a potom su nastavili druenje
Muka po Mateju uz veeru u vjeronaunoj dvorani, koja je pripremljena u
restoranu Alvi". Po obiaju su poastili upnika i minis-
trante, a dali su i prilog za obnovu Katedrale.

Misa posvete ulja za Hvarsku biskupiju bila je u Po-

stirima u srijedu, 19. travnja. Predvodio ju je metropolit
mons. Marin Barii u koncelebraciji s veinom biskupi-
jskih sveenika i redovnika. Toga dana u Hvaru nije bilo
sv. mise, a ni sljedeeg jer se zbog loih vremenskih uvjete
sveenici nisu uspjeli na vrijeme vratiti.
Na Mali Uskrs, 23. travnja, misu u 10h slavio je upnik.
Liturgijski spomen sv. Jurja je zbog po klapanja s nedjeljom
isputen. U Brusju je sv. Juraj proslavljen u ponedjeljak,
24. rujna, a u Hvaru je toga dana misa bila samo kod kol-
udrica u 8h.

Tridesetak mladih iz Hvara, predvoenih on Ivanom

Poetak qurantaora Jurinom, sudjelovalo je na Susretu hrvatske katolike
mladei u Vukovaru 29.-30. travnja.

Na treu vazmenu nedjelju, 30. travnja, veernja misa bila

je u 18h, a nakon nje odran je koncert Aleluja" u ko-
jem su nastupili Mjeoviti zbor upe Uznesenja BDM - Vis,
Djeji zbor O Komia, Klapa Liket i Hrvatska gradska
glazba Vis, a dvije pjesme izveo je zbor domain - Kat-
edralni zbor sv. Cecilije.

Blagoslov polja bio je na blagdan sv. Josipa radnika u

ponedjeljak, 1. svibnja. Blagoslov je zapoeo u 8h kod
crkve sv. Marije Magdalene u Plajici. Misu pred crkvom
slavio je upnik, a nkon mise prisutni su se poastili uz
kolae i pie. Obnova crkve Mandaline jo traje - do ljeta
je planiran zavretak radova na krovu i preslici, pa pred-
stoji jo ureenje unutranjosti crkve. Nabavljeno je novo
Bratimska ura zvono, a pri kraju je i obnova okvira oltara.

58
 UPNA KRONIKA

Istog dana zapoela je svibanjska pobonost - krunica s

pjevanim litanijama obino je zapoinjala u 18.20h.

Euharistijsko klanjanje etvrtkom je od 4. svibnja u Kat-

edrali.

Na 4. vazmenu nedjelju - nedjelju Dobroga pastira

(Svjetski dan molitve za sveenika i redovnika zvanja),
7. svibnja, misu u 10h slavio je upnik.

U ein sv. Propera, utorak, 9. svibnja, upnik i ka-

pelan slavili su misu kod koludrica u 8h. Sveana veernja
zapoela je otvaranjem orke sv. Propera, a predvodio je
biskup Slobodan uz upnika i on Milana aria.
Predikatur na zadnjoj uri
Na sam blagdan hvarskog suzatitnika, srijeda, 10. svibnja,
misu pred orkom u 10h slavio je on Milan ari. Sveanu
misu u 18h predvodio je ibenski biskup mons. Tomis-
lav Rogi u koncelebraciji s hvarskim biskupom te vie
biskupijskih sveenika i redovnika. Na kraju mise odrana
je procesija sa sveevim relikvijama po Pjaci. Na ovoj misi
prvi se put obukao novi bratim sv. Nikole Josip Petrovi.
Orka sv. Propera zatvorena je na kraju mise u etvrtak,
11. svibnja. Preko iste mise krtene su dvije pripravnice za
prvu priest.

Bratovtina sv. Kria bila je na hodoau u biskupijsko

svetite sv. Josipa u uvali Osibova kod Milne na Brau
na blagdan Gospe Fatimske, subota, 13. svibnja. Misu u
svetitu slavio je duhovnik Bratovtine on Ivan Jurin, uz
koncelebraciju mjesnog upnika on Tona Kusanovia.
Vela srida Milnarani su za bratime priredili lijepu zakusku pred
crkvom nakon mise. Bratimi su zatim obili Vidovu
goru i grob hvarskog upnika on Josipa Mihovilovia u
Pranicama. Ruali su u konobi Tomi u Gornjem Humcu,
a zatim su obili Selca gdje im je vodi bio biskup Slo-
bodan. U Puiima su razgledali klesarsku kolu, a u Po-
stirima su se pomolili na grobovima hvarskog upnika on
Joka antia i on Joze Jelinia. Prije povratka u Hvar
obili su i upnu crkvu u Milni.

Katedralni zbor sv. Cecilije odrao je uskrsni koncert u

nedjelju, 14. svibnja. Nastupila je i grupa Mirjam te djeji
zbor.

Biskup Slobodan potpisao je odluke o razrjeenjima i im-

enovanjima u Hvarskoj biskupiji. on Milan ari im-
enovanje upnikom Visa, a njegovu dosadanju upu Selca
Pranje nogu "apostolima"
na Brau preuzima fra Jakov Prcela iz samostana sv. Mar-

59
 UPNA KRONIKA

tina u Sumartinu uz upnog pomonika on Andra Ursia.

Nakon suspenzije on Ante Matulia, njegove dosadanje
upe su preuzeli - Splitsku on Pavao Gospodneti; braki
Dol on Jure Martini, a krip on Toni Plenkovi. on
Ljubomir Galov razrijeen je slube upnika Draevice
koju preuzima on Jaka Rubini s pomonikom on Ivi-
com Eteroviem.

Ministranti su se okupili na misi u etvrtak, 18. svibnja, a

potom ih je upnik poastio veerom u restoranu Alvi".

Slavlje prve svete priesti bilo je u nedjelju, 21. svibnja.

esnaest ovogodinjih prvopriesnika su: Lea Bakovi;
Mate Ante Bracanovi; Dominik Butorovi; Toma
Buzoli; Jure Neven urin; Teo Herceg; Luciana Mari-
Veliki etvrtak jan; Lovre Marinkovi; Antea Mihovilevi; Cvite
Milii; Miha Novak; Nika Roso; Marko kare; Antoni-
ja Vlahovi; Ivana Vueti i Lorena Vuki. U ime roditel-
ja na poetku ih je pozdravila Fani urin. Misu je slavio
upnik u koncelebraciji s on Ivanom. Prvopriesnike je
pripremala asna Zvjezdana. Nakon mise bila je zakuska
pred crkvom. Popodne su prvopriesnici posjetili benedik-
tinke, a zatim su se pomolili u Katedrali.

Boji greb u Anuncijate

Ljubljenje Kria

Po Bojin grebima Procesija Velikog petka

60
 UPNA KRONIKA

Nakon uskrsnog bdijenja Uskrs

Izlet sveenika u Draevu luku Radovanje Gospi

'~

Misa posvete ulja u Pastirima Veera "kanonicih"

61
 UPNA KRONIKA

Kanal ispod Pjace Blagoslov polja

Koncert "Aleluja" Zein sv. Propera

Uskrsni koncert Katedralnog zbora

62
 UPNA KRONIKA

Sveti Proper

63
UPNA KRONIKA

64
 UPNA KRONIKA

'
Hodoae Bratovtine sv. Kria na Bra

65
 -

Prva priest

66
 I
~tnv
18. OZUJI<A - 22. SVIBNJA 2017.
uXl:-0r, allo,mo/lcl,('/...
26. 3. ivot na fete. - Zbirku pjesama Proera Kuzmania
Popca u izdanju udruge Dignitea u Loi su promovirale
Zorka Bibi i Marija Zaninovi-Rumora.
1. 4. Da bi bila stvar mogua. - Dramska pedagoginja i
voditeljica dramskih skupina u GSU Stella Maris San-
dra Domanovi postavila je predstavu Da bi bila stvar
mogua". Premijera je bila u Brusju. a tjedan dana kasnije
predstava je sudjelovala na 57. Festivalu kazalinih amat-
era u Trilju.
1.-2. 4. OTILLO Swimrun. - Meunarodno sportsko
natjecanje OTILL) Swimrun Weekend Hvar odralo se 1. i
2. travnja na irem podruju grada Hvara. Kraa utrka (15,5
km) odvijala se u subotu od 11 do 14h, dok je kvalifikacijska
utrka za OTILL) swimrun Svjetsko prvenstvo (45,5 km)
odravana u nedjelju 9.20 do 18h. Start i cilj obje utrke bio
je na Pjaci.
8. 4. Izlet na Motokit. - Planinarsko drutvo Hvar pohodi-
lo je hvarski vrh Motokit. Jutarnje okupljanje zapoelo je
u Milni, uz kavu i aj (na O mnv). Okupilo se 40-ak plani-
nara, mjeovita ekipa mladih i onih malo starijih. Put je bio
zamiljen i ostvaren, sa ala kroz mali tunel, cestom preko
Malog Grablja, sjevernom stranom Motokita markiranim
putem prema junoj strani, odmor kod raskrija za Babinu
pilju, uspon na sam vrh (334 mnv), povratak preko sela
67
Velo Grablje te zavretak izleta u Domu sanjara uz dobar
gula. (Pd Hvar)
9. 4. ForSailing. - Projekt ForSailing inicijativa je Filipa
Juriia, hrvatskog reprezentativca u klasi Laser, za razvi-
janje jedrenja kao sporta i kulture ivljenja u gradu Hvaru.
Prvi dan jedrenja, odrao se u gradskoj luci, na temat-
skom primjeru jedrilica na daljinsko upravljanje te su se
na taj nain, osnove jedrenja i brodomodelarstva nastojale
pribliiti svim zainteresiranim gostima i graanima grada
Hvara.
18. 4. Krka iskustva. -Ekolog VjeranPiri odrao je pre-
davanje u Loi o krkim iskustvima u pitanjima odrivog
turizma i zbrinjavanja otpada. Organizator je bila Lista za
ponos mista.
20. 4. O budunosti lavande. - Okrugli stol na temu
Budunost levande na otoku Hvaru" u organizaciji udruge
Pjover" iz Veloga Grablja odrao se u Loi
21. 4. No knjige. - Povodom Noi knjige Jaka Fiamengo
i Milan Lako odrali su recitaciju za vrtiku djecu u Ljet-
nikovcu Hanibala Lucia. Gradska knjinica organizirala
je izlobu grafika Vladimira Kirina uz prigodno predavanje
Zorke Bibi.
 GRADSKA KRONIKA

Promocija knjige Jake Fiamenga Koncert Ivana Zaka

21. 4. UA DKKL u Parku. - Po tradiciji, Umjetniki

ansambl Doma kulture konoba Luviji reprizirao je veer
poezije u humanitarne svrhe u kavani hotela Park. Reciti-
rane su pjesme Luke Paljetka.

21-24. 4. Dani sv. Jurja. etverodnevna proslava

zatitnika mjesta Brusje poela je 21. 4. prvim javnim na-
stupom klape Pharia" uz gostovanje klape Galenik" u
crkvi sv. Jurja. U Zadrunom domu odrana je 22. 4. pred-
stava Do posljednje kapi krvi" u izvedbi Amaterskog
kazalita Petar Hektorovi" iz Staroga Grada. Turnir u ba-
lotama bio je 23. 4. Sveana sveta misa odrana je u crkvi
sv. Jurja 24. 4., a za nastavak veernje zabave u Zadrunom Planinarska drutvo na Motokitu
domu pobrinuo se Petar Dragojevi. Dane sv. Jurja organ-
izira udruga Kriva maslina iz Brusja.

25.-27. 4. Festival znanosti. - Festival znanosti 2017. na

temu Vrijeme" odrao se u organizaciji Opservatorija
Hvar, u suradnji s Osnovnom kolom Hvar, Institutom
za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te Srednjom kolom
Hvar. Festival je uz atraktivno promatranje neba teleskopi-
ma pruio i obilje informacija. U Loi su postavljene ak
tri izlobe: ,,Svemirska meteorologija", ,,Opservatorij Hvar
- znanstvena istraivanja kroz povijest" te Astrofotografi-
ja - fotografije hrvatskih astronoma amatera". odrana su
predavanja i radionice - dr.sc. Bojan Vrnak iz hvarskog
Opservatorija govorio je na temu Zvjezdana era svemira
- tvornica kemijskih elemenata", a dr.sc. Jaa alogovi
Kako nastaje vjetar". Dr.sc. Jadranka epi iz Instituta za
oceanografiju i ribarstvo iz Splita govorila je o tsunamiju
u Jadranu. Uenici su imali priliku saznati Kako nastaju
bebe jeinci" na radionici Ivane Bueli Garber. Na radio-
No knjige
nici Destilacija eterinog ulja iz ljekovitog i aromatinog

68
 GRADSKA KRONIKA
OTILLO Swimrun
bilja otoka", koju je prezentirao Antonio Vidovi, uenici
su se okuali u destiliranju ulja iz bilja.
29. 4. Boji hlad. - Promocija knjige Boji hlad" Jake
Fiamenga, uz nastup klape Pharia i glumaca HPK, odrana
je u refektoriju franjevakog samostana, koji je uz HPK i
Gradsku knjinicu bio organizator. O knjizi je uz autora go-
vorio Boidar Petra.
1. 5. Praznik rada. - Po obiaju, budnicu na Pjaci odrala
je Gradska glazba Hvar. SDP je organizirao piknik na
Fortici uz nastup vie bandova.
6. 5. ,,Izlazak radnika u tvornicu". - Projekcija plesne
instalacije i arhive Vremenske bombe" umjetnikog kole-
ktiva BADco, film Izlazak radnika u tvornicu" (2016.)
odrala se u Loi, ime je Adriatic Dance House u suradnji
s gradom Hvarom zapoeo Nevidljivi plesni festival" koji
e se tijekom ljeta odravati na nekoliko lokacija u Hvaru.
9. 5. Poslovni uzlet. - Poslovni uzlet grada Hvara, strateki
projekt Styria grupe, voen od strane Poslovnog dnevni-
ka, odrao se u Loi. Hvarske poduzetnike najprije je
pozdravio Vladimir Nievi, glavni urednik Poslovnog
dnevnika i gradonaelnik Rino Budrovi, a uslijedila je
panel diskusija na kojoj se raspravljalo o Strategiji razvoja
69
turizma na otoku. U drugom dijelu programa bila je dvosat-
na radionici Nikija Dekovia, suosnivaa i direktora tvrtke
Intemet partner. Festival poduzetnitva, obrta i OPG-ova
okupio je 20-ak izlagaa koji su na Pjaci prezentirali svo-
je proizvode i usluge. Gastro-kulinarsko dogaanje pod
vodstvom Majstora-kuhara (tima Branka Ognjenovia)
ukljuivalo je pripremu jela velikog formata, koje se di-
jelilo besplatno posjetiteljima, te kulinarske radionice za
djecu. U 20h odranje koncert tamburakog sastava Begini
i Ivana Zaka.
10. 5. Fjera sv. Propera. - Tradicionalna Fjera sv.
Propera u organizaciji udruge Forske uonce" okupila je
26 izlagaa - otokim OPG-ovima, udrugama i obrtnicima
pridruili su se Djeji vrti Vanela Boitkovi", O Hvar,
Crveni kri otoka Hvara te Gradska knjinica i itaonica
Hvar. U zabavnom dijelu programa nastupili su balerine
Baletnog studija Hvar i plesai Plesnog studija mladih
Hvar. Povodom blagdana suzatitnika grada Udruenje
ugostitelja otoka Hvara u suradnji s tvrtkom Sunani Hvar,
Gradom Hvarom, TZ Hvara i udrugom Hvarski vinari"
organiziralo je eno-gastro manifestaciju Sv. Proper"
na terasi hotela Palace", uz nastup klape Ripet" i Ive
Amulia.
11.-13. 5. Dani hvarskog kazalita. - Dani hvarskog
kazalita u svom 44. izdanju nastavili su s prologodinjom
temom - ,,Puko i popularno II". Znanstvena izlaganja i
rasprave odravala su se u Loi. U organizaciji Hvarskog
pukog kazalita, suorganizatora manifestacije, 11. 5. u
Zadrunom domu u Brusju odrana je predstava Silvane
Dragun Otok sree" u izvedbi Gradskog kazalita Mali
princ CZK Omi i Dramskog studija Ilirik" i reiji Petra
 GRADSKA KRONIKA

.~
1

Buljevia; a 12. 5. u kazalinoj dvorani u Starome Gradu Promocija knjige Propera Kuzmania-Popca
odrana je predstava Kazalita Petar Hektorovi Do
posljednje kapi krvi", autorice Nine HoIVat i redateljice
Justine Vojakovi-Fingler.

20. 5. Otvoren 21. Prix Maruli. - 21. meunarodni fes-

tival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Maruli, pod
visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hr-
vatske Kolinde Grabar-Kitarovi te Ministarstva kulture
i Ministarstva turizma, trajao je do 25. svibnja. Predstav-
ljeno je 37 igranih i dokumentarnih ostvarenja iz 18 drava
te 22 nacionalne i nezavisne produkcijske kue.

21. 5. Lokalni izbori. - U pIVom krugu lokalnih izbora

glasovalo je 2.005 (48,36 %) biraa. Za gradonaelnika
Rino Budrovi (SDP) osvojio je 33,22%, Rikardo Novak
(kandidat grupe biraa) 31,22%, Jurica Milii (HDZ)
26,48%, a Ivan Viskovi (HSU) 6,43% glasova. Za Grad- Prix Maruli
sko vijee najvie glasova dobio je HDZ - 27,46%, zatim
SDP 26,02%, Most nezavisnih lista 13,47%, HSS/HNS
8,84%, ivi zid 7,51%; FORCA 5,86%; HSU 5,81% te
Kandidacijska lista grupe biraa nositelja Drage Caria
4,98%. U vijee ulaze po 4 predstavnika HDZ i SDP,
2 MOSTA te po 1 HSS/HNS, ivog zida i FORCE. Za
upana Blaenko Boban (HDZ) dobio je 33,63% glaso-
va; Arsen Bauk (SDP/HNS) 31,44%, Miro Bulj (MOST)
18,61%, Petroslav Sapunar (HGS) 6,14%, Luka Rogulji
(HSP AS/ HRAST/ SMSH/ OS/ Zelena lista) 4,09%. U
drugi krug su ili Boban i Bulj. Za upanijsku skuptinu
HDZ/HSS dobili su 32,58% glasova, SDP/HNS 24,19%,
MOST 13,08%, HGS 8,96%, PAMETNO 7,40%, ivi zid/
SSU/Jadranski socijaldemokrati 5,05%, AM/BUZ/DD/
HSS - SR 3,02%; HSU/HSLS/LABURISTI 2,08%, HDS/
HSP/HKS 1,66%, HSP AS/HRAST/OS/SMSH/ZELENA
UA DKKL u Parku
LISTA 1,14%, HSP 0,78%.

70
Ulazi programer u crkvu i pita sveenika:
Ima li ovdje Wi-fi?
Sveenik zakoluta oima i kae:
Boe pomozi!
To je korisniko ime ili lozinka?
- upita programer.

ta je to varak?
Bombon od projca:)