TAIR SAKIC ATJIAC COPHSIKOB ) WEED ATLAS »SWETLOS Te, ZAVOD ZA UDZBENIKE | NASTAVNA SREDSTVA.SARAJEVOMr Esad Mashe Recenzenti Prof. dr Josip Kovacevié, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveucilisla Zagrebu Prof dr Radomir Lakugié, Prirodno-matematicki fakultet u Sarajevu Lektor Janja Vanovac Naslovna strana: Mira Gogié Tehniéki urednik: Viadimira Dizdarevi¢ Korektori: prof. dr Taib Sarié i Branislava Varicak Izdaje: SP »SVJETLOST«, Izdavaéko preduzeée, Sarajevo direktor Savo Zirojevié Zavod za udzbenike i nastavna sredsiva, Sarajevo Za izdavata Ramiz: Dzananovié Tiraz: 2000 primjeraka Stampa: Stamparski zavod »Ognjen Prica«, Zagreb Za stampariju: M. Popovié PRVO IZDANJE OVOG DJELA JE STAMPANO UZ FINANSIJSKU POMOC REPUBLIGKE ZAJEDNICE ZA NAUCNI RAD | REPUBLICKOG SEKRETARI- JATA ZA POLJOPRIVREDU | SUMARSTVO BOSNE | HERCEGOVINE CIP — Katalogizacija w publikueiji biblioteka Bosne 632.5(084.4) SARIC, Taib Araac copusxos = Weed Atlas = Atlas pleveloy = Atlas des ‘Mawwaises Herbes — Amuac 1a naenemt = Atlas de malas hierbas = Unkriuter-atlas 100 najyaanijih vesta Korovskih biljaka Iugostaviji | Taib Sarig, — 4. iad. Sarajevo : Svjtlost, 1991. — 221 str. : ilustr. u bojama : 24 em Rjegnik botanidkih { herboloskih izraza 24, Bibliografija: str. 27 ISBN 8601-02816 ISBN 86-01-02844.6uvobD Korovi nanose poljoprivredi ogromne i raznovrsne Stete. One se, pored ostalog, hajvise ogledaju w smzavanju prinosa i kvaliteta poljoprivrednth proizvoda. Zato je borba protiv korova neophodan sastavir dio svake agrotehnike. U sklopu mjera za provvodnja vece koligine hrane, suzbijanje korova savremenim sredstvima zauzina vil znagajno mjesto. Za progranmanye 1 uspjesnu primjenu mjera borbe protiv korova, potrebno je, pored ostalog, poznavati same korove. Na svim nasim parcelama raste ne samo velik ukupan broj korovskih biljaka nego i velik broj vrsta korova. Na nekim parcelama smo nalazili pyeko slotina razhéitih vrsta korova, a ponegdje je zakoravijenost tako velika da se moze ‘ebrojalit preko hiljadu korovskih biljaka po kvadratnom metru zemijista, Raspoznava nye Lodredivanje pojednih yrsta korova vazno je zato Sto je za razlicite vrste ponekad potrebno primyjeniti razlitite mjere borbe. To vai za mehanicke i druge mjere uunsstavanja korova, a naroéito za hemijsko suzbijanje, koje je danas postalo glavny niacin, borbe protiv svth nepogelinih biljaka. Za sve vaznje poljoprivredne hullure poston velik izbor herbicida, alt odluka 0 tome kojr od njth Cemo izabrati esto zavist najise od sastava korovske zajednice na nekoj parceli, odnosno od prisutnosti preovladijucth vista korova, Tako éemo u psenici u kojoj dominura gorusica prumyeniti diugaeyi herbicid nego tamo gdje preovladuje prijepaca. Jedan herbicid éemo koristiti u hukuruzu gdje domiuiraju stir ili pepeljuga, dok ée drugi preparat biti efrkasinji u futon usjevu zakorovijenom muharima ili kostanom. Protiv sednogodisnyih kovova oko) kulluri moze biti efikasan jedan preparat, dok taj istt preparal nece djelovati na visegodisnye vrste, pau ovom dragom slucaju valja birati drugi, efikasniji selektivin’ herbicid. Prot aekih olpornijth vrsta korova treba kombinovati dva ili tri herbicida, ili te veste unStavats nekim totalnim herbicide kada na parcelt nema usjeva Neke veste korova Su olrovne, pa mogu nanijeti ozbiljne Stete tjudima + domacim 2ivolinjama. Poznali su brojni slugajevi trovanja ljudi 1 Zivotinja otrovnim korovina. 5 dige strane, nekt korovi su Kekoviti. | iz ovih razloga potrebno je poznavati korovshe visite, Za ucenje korovskih vrsta | njihovo raspoznavanje na terenu mogu postuditi razliite puybbikactje sa crno-bijelim ertezina biljaka. Medutin, 2a ovo su mnogo pogodmje slike W holon, gdje Su prikazant razhiciti biljns organi uw privodnim bojama. Za takvini privutnikom u aso) teratun t prakst dugo se osjeéala velika potreba, Cilj ovoy Allasst hovova je da tu prazninu bar donekle popunt. Ova knjiga namijenjena fe poljopriviediin\ snorzvodacia, agronomima, ucenicima 1 studentima poljoprivrede, biolozima | svunia dragima zunteresovanim za korove. Pored shka cyelih biljaka u bojama, ovdje su prilozeni t crno-bijeh ertedi klyanace | jenna, koji su takoder vadni za identifikaciju vista. Za neke korove su nacrtans i neki rugi harakteristiént bifjni organr ai dijelovi, Koji mogu pomoci pri odredivanju vista Korovske bilfke + nyihovi dijetovi prikazant u kolor-stikama t ovey knyizi su za oho 20-25% manjth dimenzija nego u privodnoy velicin. Za svaks korov dad je 1 tekst 0 jrajvaznyin prorfoloskim # ekoloskin osobinama viste, kao i drugi podaci znacajni 2a praksu. Imena svih korova data su na vide jezika. Ovdje nsu opisane metode ‘instavanja korova, jer je lo predmel posebnih knjiga (neke od nyih su navedene u popisu Iterature). Ipak, nesto od toga node se nae u informacyama fabrika herbicida prilodeniny na kraja kajigeU Jugostavijt ima preko hiljadu vrsta korova, u Sirem smistu. Tipiciit, ehononishr znatajnih korova ima oko tri stotine. Kako je odluéeno da u ovo) knyizt bude opisane samo stotinu najvagnijih vrsta korova u Jugoslaviji, nije bilo lako napravitr izbor Jugoslavija je zemlja sa razliGitim klimatskim, zemljisniny 4 reljefnim prilikama | razlicitom sirukturom poljoprivredne proizvodnje. Posto biljke integriraju i reflektiraju prilike stanista, sastav vegetacije, pa i korovske, u pojedinim podrugjima zenulje je razli¢it. Dok je u jednom kraju neka biljka opasan korov, u drugom je beznaéajna ili je uopste nema. Da bi lista od stotinu vrsta korova opisanih u ovoy knjizi predstav/jala one koji su ekonomski najznaéajnije u cijeloj zemiji, u izboru su pomagali: prof, dr Josip Kovaéevié, prof. dr Risto Lozanovski, prof. dr Moméilo Kojié, dr Stojan Cuturilo + botaniéar Ljubomir Mi8i¢. Korisne sugestije u tom smislu dali su i mr Radoslav Andelié i me Zvonko Ostojié. Svima im se, i ovom prilikom, najljepse zahvaljujem Kriteriji za izbor najznaéajnijih vrsta korova bili su: ragirenost vrsta, masovnost javljanja, veliéina Stete koju nanose poljoprivredi i otpornost prema mjerama suzbija- ‘nja. Uzeti su u obzir samo najvazniji korovi obradivih povrsina i najstetnije vrste travnjaka ‘Od opisanih stotinu korova, deset najstelnijih vrsta u Jugoslaviji su: pirika (Agropyron repens), zubaéa (Cynodon dactylon), div/ji sirak (Sorghum halepense), osjak (Cirsium arvense), s/ak (Convolvulus arvensis), ostak (Sonchus arvensis), kosian (Echinochloa crus-galli), sivi muhar (Setaria glauca), Stir (Amaranthus retroflexus) / pepeljuga (Chenopodium album). U ovo/ knjizi korovi su ‘svrstani po botanitkoj pripadnosti, a takva podjela ima i praktiénih razioga. Najprije su podijeljeni na dikotiledane, monokotiledone f papratnja- ée, a zatim, unutar svake te grupe, po familijama abecednim redom. Unutar svake familije vrste su poredane po abeced'. Prilikom koncipiranja Atlasa Zelio sam da slike korova budu korisnicima knjige od Sto veée koristi, Nisam se odluéio za kolor-fotografije korovskih biljaka snimljenih u prirodnom ambijentu zato slo se na njima ne vidi korijen biljke, koji je vazan ne samoza identifikaciju vrste nego éesto i kao organ za razmnozavanje, a suzbijanje nekih korova ponekad zavisi od oblika, duzine, dubine i drugih osobina korijena i podzernog stabla. Od osobitog su znaéaja podanct (podzerma stabla, rizomi i sI.), pa fe dobro da se / oni vide, Zato sam se opredijelio za umjetnicke slike, koje su slikart izradili na osnavu Zivih biljaka i uz konsultaciju herbologa, t koje prikazuju éitave bilfke. Zahvaljujuct razum jevanju dra Alberta Gasta, dra Ernesta Hafligera i Josefa Brun-Hoola iz Bazela, od- nosno Lucerna, dobio sam oviastenje da se u ovoy knjizt upotryebi 79 reprodukcya ssltka iz Ciba-Geigy Unkrauttafelna. Te izvanredne slike za ovu poznatu firmu izradili su, u akvarelu, yrsni Svajcarski umjetnici. Na tof velikoj pomodi toplo se zahvaljujem ‘spomenutim kolegama iz firme Ciba-Geigy. Ostatak od 21 slike izradio je, u akvarelu, mladi slikar Vlado Stijepié, kome se i ovom prilikom lijepo zahvaljujem. Zahvaljujem se i prof. dru Josipu Kovacevicu iz Zagreba, i prof. Hronu i docentu Kohoutu iz Praga za avdobrenje da se koristim nekim ertezima Korovskih sjemenki i Mlijanaca iz njihovih injiga. Imena korova na slovenackom jeziku dala je in3. Miljeva Kaé, ana makedonskom — prof. dr Risto Lozanovski. Strani nazivi korova uzeti su iz razlicite inostrane literature. Jedan dio Spanskth imena korova dobio sam od dra J.L. Villariasa iz Zaragoze. Svim ovim kolegama se srdaéno zalvaljujem, kao i svima drugima koji su na razne naéine pomagali u realizaciji Atlasa korova. Posebno se zahvaljujem fabrikama herbicida i drugim radnim organizacijama koje su finansijskom pomoéi olaksale izdavanje ove knjige. AutorINTRODUCTION Weeds in agriculture cause very big and various losses, primarily by reducing the yields and quality of agricultural products. Therefore weed control has become a necessary constituent of cropping practices. In the efforts and measures for the increase of food production, weed contro! by modern means has a very important role. The programming and successful application of weed control measures requires, among other conditions, knowing weeds and indentifying weed species. A great number of weed plants and weed species are found on our plots. We have found on some plols even more than 100 different weed species, while some of the weed populations were so dense that one could count over 1,000 weed plants per square metre of arable land, Identification of weed species is necessary for the adequate choice 0/ the methods for their control. This is important especially for programming chemical means of weed control that are nowadays dominating. There 1s a big choice of different herbicides for all major crops, but to decide what herbicide should be applied frequently depends upon the composition of weed floraon a plot. Different herbicides will be applied to wheat where charlock is the dominant species than in cases where goosegrass is the most numerous weed. A herbicide that is efficient against redroot pigweed and fathen in maize might not be good enough against bristle-qrass and cockspur in the same crop. A herbicide efficient against annual weeds ina crop might not be successful against perennial weed species. Sonre weed species are poisonous and can cause serious harm to men and domestic animals. Numerous cases of poisoning of men and animals, caused by weeds, have heen recorded. On the other hand, certain weed species can be curative, This is another season why recognition of the weed species is helpful. Thereare few books suitable for the study and identification of weed species. Proper colour illustrations of weeds are particularly scarce. The task of this book is to provide Juvmers, agronomists, students of agriculture, biologists and all others interested 1 weeds with full colour illustrations and textual description of the most important weed ipecwes, Apart {rom the pictures of whole plants, given in colour, there are also black and while drawings of the seeds and seedlings of most species because these details are snportant for the identification of the species. In some cases, certain other plant parts are represented in order to be of help for the identification of the species. The weed plants and their parts, shown in colour pictures in this book, are about 20—25%, smaller than i natural size. Every weed species is here supplemented with a textual description of the most significant morphological and ecological data. The plant names are given in several languages so that the book can be used in various countries There are more than a thousand weed spectes in Yugoslavia. However, there are only about 300 typical or economically important weed species in the country, This book contains the 100 most important species that cause greatest losses in crop and forage production. They are most widespread and most numerous on arable land or most harmful in grasslands. Some of them are resistant to various ways of control. The ten most noxious weed species in Yugoslavia are. the following: Agropyror pons, Cynodon dactylon, Sorghum halepense, Cirsium arvense, Convol- vulus arvensis, Sonchus arvensis, Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, A nthus retroflexus and Chenopod:Weed species in (he book are arranged according to botanical relevance, primar families, The plant families and weed species within the famihe alphabetical order Weed species are represented in water-colour, painted by arlists, in close coopera tion with weed scientists. | decided to use artistic drawings, rather than photos of the plants in the field, because in this way plant roots, rhizomes and other underground ‘organs can be shown. These plant parts may be important not only for identification, but also for weed reproduction and for planning weed control measures. By courtesy of Dr. Albert Gast, Dr. Ernst Hafliger and Ivir. Josef Brun-Hool of Ciba- -Geigy (Basel) | was able to reproduce here 79 excellent colour pictures of weed species from the Ciba-Geigy Weed Tables, made by exquisite Swiss artists*. | am very grateful for this help, as well as for permission to reproduce some of the black and white drawings of weed seeds and seedlings from the same Weed Tables. The rest of the 21 colour pictures have been made by Mr. Viado Slijepid, a painter from Sarajevo. | thank him for his valuable help. My thanks are also due to Prof. J. Kovatevi¢ of Zagreb and to Prof. F. Hron and Prof. V. Kohout of Prague for their permission to reproduce some of the drawings of seeds and seedlings from their books. 1 am thankful to Dr. J.L.Villarias of Zaragoza for helping me complete Spanish names of weed species, as well as to all others who have helped me in preparing this book. ! am also obliged to the chemical industry and other enterprises that have given financial help in issuing this Atlas. ranged 1 Author SKRAGENICE | SIMBOLI — ABBREVIATIONS AND SYMBOLS Sh. rpskohrvatski — Serbo-Croatian Slov. slovenatki (slovenski) — Slovenian Mak. fakedonski (uaKegoxcKn) — Macedonian Pyc. = cuski (pyccxni) — Russian Engl sngleski — English Deut. jemacki (Deutsch) — German Fran. rancuski (francais) — French Espan. panski (espanol) = Spanish Lat. latinski — Latin Gre, neki — Greek Fam amilija — family Q lednagodi8nia biljka = annual plant S jvagodinja bilika — biannual plant = viSegodisnja biljka perannial plant CHA. GEIGY WEED FABLES. by Ernst Hoare, Basle aad Jose Brun: Hoo) Lucerne. The names ofthe aetstsare mentioned {te Aiptitetica dex of Wed Specs an the cd of the exVRSTE KOROVA — WEED SPECIES1, AMARANTHUS RETROFLEXUS L. © Fam. Amaranthaceae Sh. obiéni Stir Engl. redroot pigweed Slov. srhkodlakavi Séir Deut. Rauhaariger Mak. o6u4eH wtp Amarant Pyc. ujwpuua 3anpokunytaa Frang. amarant réfléchie Espari. amaranto Jednogodisnja biljka, visoka 30-130 cm. Stabljika ove biljke je uspravna, dlakava i pri vrhu povijena. Brzo odrveni. Listovi su joj jajoliki, maljavi na nervaturi naligja | imaju duge peteljke. Rubovi liske su malo naborani. vast je uspravna, gusta klasolika metlica koja se nalazi na wrhu stabla i u pazuhu listova. Cvjeta od Ijeta do jeseni. RazmnoZava se sjemenom. Jedna biljka proizvodi prosjeéno 5-32 hiljade (u nekim sluéajevima Gak i preko milion) sjemenki, klijavih | preko 6 godina. Sjemenke su veliéine 1-1,2 x 0,7— =1,4 * 0,6-0,8 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,3-0.4 grama. Sjeme klija i niée u kasno proljece i u ijeto. Za klijanje mu je potrebno mnogo toplote (preko 20°C). Termofilna je bilika. ‘Sjeme se lako osipa. Svjeze sjeme je slabo klijavo. Najbolje klija sljedecog proljeéa, najviée iz dubine 1-2 cm, ali sa povréine tla. Vecina sjemenki gubi klijavost za tri godine. U toku vegelacije mogu se javiti dvije generacije Stira. Grijanjem sjemena povecava mu se klijavost Stir je vrlo ra8iren korov. Kosmopolit je toplih i umjerenih podrudja. Najvise raste na plodnim i humoznim tlima, zatim na pjeskuljama i zemljistima bogatim azotom, kao i toplim stanigtima. Odgovaraju mu suha zemljista, a plavijenje ne podnosi. Raste najée8ée na oranicama, narotito na okopavinama, ali | na drugim obradivim tlima, pa i na travnjacima i zapustenim terenima. Jak je kompetitor. Svojim krupnim habitusom zasjenjuje i guSi usjeve. Cesto se javija u velikom broju i nanosi velike Stete. Svinje ga rado jedu Prenosnik je nekih vrsta nematoda, insekata i bolesti. sjeme — Siraiuga strana Mtijanac2. BIFORA RADIANS M.B. © Fam. Apiaceae (Umbeliferae) Sh. obiéna smrdulja Engl. Slov. Zarkasta dvoglavka Deut. Strahlen-Hohlsamen Mak. kynanapa Franc. bifora rayonnante Pyc. KMH3a ny4nctaa Espafi. Jednogodignja biljka, visoka 20-60 cm. Korijen ove bilike je vretenast, a stablo uspravno, bridasto i golo. Listovi su joj perasti, jako izrezani i sa vrlo uskim reznjevima. Donji listovi imaju peteljke, a gornji su sjedei Cyjetovi smrdulje su bijeli i grupisani u titastu cvast. Cvjeta od maja do avgusta Plod je gladak i okrugiast. Jedna biljka daje 100-1200 ‘Sjemenke su promjera 2,8-3 mm. Sjeme klija u proljeée i jesen. Biljke nikle u jesen Gesto zimi ugibaju. U proljece sjeme klija kada je temperatura tla na dubini od 2,6 om 10-11°C Odgovaraju joj toplija klima i humozno, alkalno tlo. Raste na obradivim povrsinama—u ozimim zitima i vinogradima, ali i na zapuste- nim terenima. Slab je kompetitor. Ima jak i neugodan miris i 108 ukus, pa je stoka izbjegava 4 sjeme presjek sjemena plod klijanac3. CAUCALIS DAUCOIDES L. © Fam. Apiaceae (Umbeliferae) Sh. kijunasta Engl. small bur-parsley podtanica Deut. Mohren-Haftdolde Slov. mrkvasta kopéica Frang. caucalis faux-daucus Mak. noananuya Espafi. cadiltos Pyc. npwueHnk mopkopbiii Jednogodisnja biljka, éesto ozima, visoka 10-40 cm. Korijen joj je vretenast Stablo ove biljke je bridasto, razgranato, obiéno dlakavo. Listovi su perasto isjeceni Gvast je Slitastog oblika bijele boje. Cvjeta od maja do avgusta, Plod ima bodlje, pa se hvata za Zivotinje, koje ga prenose i Sire. Razmnozava se sjemenom. Sjemenke su velidine 9-11 x 4-6 x 2-4 mm. Tezifa 1000 sjemenki je 10-15 grama. Sjeme klija u jesen ili U proljece sa dubine od 2-3 cm. U zemijistu ostaje klijavo i preko 4 godine Odgovaraju joj te8ka (glinovita) humozna i kreéna zemijiSta i toplija klima Raste na obradivim tlima (naroéito u Zitima), travnjacima i ruderalnim staniStima. Nalazi se i na vegim nadmorskim visinama, be Se sieme, desno — presjek siemena klijanac 124, DAUCUS CAROTAL. ©O% Fam. Apiaceae (Umbeliferae) Sh. divija mrkva Engl. wild carrot Slov. navadno korenje Deut. Wilde Méhre Mak. aus mopkos Frang. panais Pyc. MopkoB ankaa Espaf.zanahoria silvestre Dvogodiénja biljka (rijetko jednogodisnja ili visegodignja), visoka do 80 cm Korijen je vretenast, blijedoZuékast, slabije zadebljao nego u kulturne mrkve. Stablo je uspravno, razgranato, suplie i dlakavo. List je perasto izdijeljen. Ima tipican miris mrkve. Gvjetovi su mnogobrojni, bijeli, sitni, slozeni u tit. U sredini cvasti cvjetovi su tamne boje. Cvjeta Ijeti. Daje do 10000 sjemenki (prosjeéno oko 4000), kojima se razmnozava. Sjeme klija u proliee. Plod je velicine 2,5-4 mm. Pomoéu oftrih dlagica lijepi se za stoku i tako prenosi. Sjemenke su dimenzija 3-4 x 2-3,5 x 1— -2 mm. TeZina 1000 sjemenki je oko 1,5 grama. ‘Svjeze sjeme ima malu klijavost. Klija i niée najvise sa dubine od 1 do 2 cm. Rasprostranjena je u cijeloj zemlji. Raste na travnjacima, uz puteve, na njivama, u voénjacima itd. Odgovaraju joj topliji pologaji, ali se moze nati i na vecim nadmorskim visinama (do 1900 m). Najbolje raste na umjereno suhim i humoznim zemljiétima. Kosmopolit je, izuzev u tropskom i arktiékom pojasu. Listovi i korijen su jestivi. List se moZe upotrebljavati za Corbu, varivo, a korijen se Jede svjez ili kuhan kao zaéin u Gorbi. Stoka rado jede mlado lisée iako ima jak miris i gorak ukus. Ako raste u krmnom bilju, smanjuje se kvalitet krme. Kada se nade u blizini kulturne mrkve, divija mrkva se s njom spontano ukr8tava, pa joj smanjuje vrijednost. Medonosna je biljka. Korijen joj se upotrebljava za lijegenje Se¢erne bolesti, djedijih bolesti i proljeva. 3 sjeme sjeme i presjek sjemena klijanac.5. ARISTOLOCHIA CLEMATITIS L. % Fam. Aristolochiaceae Sh. vuéja stopa (obiéna Engl. birthwort kokotinja) Slov. navadni podraSéec Deut. Osterlazei Mak. Bonuo ja6onuo Franc. sarrasine Pyc. kKUpka3eH o6biKHOBeHHN Espafi.candiles ViSegodi8nja biljka, visoka do 70 cm. Ima rizom Zuckastosmed, kratak, ¢lankovit, puzeci, cilindriéan i granat. Stabljika ie uspravna, gola, Zutozelene boje. U gornjem dijelu je u cik-cak obliku. Listovi su veliki, obratno srcoliki, sa dugom peteljkom Cyjeta u proljeée i Ijeto. Cvjetove oplodavaju mali insekti. Kada ti insekti udu u donji dio cjevastih evjetova, diatice u cvijetu su tako okrenute da im sprecavaju izlaz dok ne oprase cvijet. Ima neprijatan miris. Plod je zelen, kruSkolikog oblika, viseéi, mnogosjemena Gahura. Sjeme je kestenaste boje, trouglasto. Veligina sjemena je 4-10 x 4-8 x 1,5-2,5 mm. Tezina 1000 sjemenki je 15-20 grama. Sjeme klija obiéno u proljese. Ovoj biljci odgovaraju plodna, suha, aluvijaina i karbonatna zemljigta i topla klima. Cest je korov vinograda i oranica, a ponegdje i livada. Veoma je Zilav i otporan korov i jak kompetitor. U nekim vinogradima javlja se u velikom broju. Raste ina kamenjarima i zidinama. Biljka je vrlo otrovna zbog sadrZaja alkaloida aristolohina. Moze biti i smrtono- sna. Narogito su otrovne sjemenke, | li8ée i stablo imaju vrlo neprijatan miris i ukus, pa ih stoka izbjegava. Ako ih popase, mlijeko dobija crvenkastu boju i neugodan ukus. Ima i Ijekovite osobine, plod i sjeme Klijanac 166. ACHILLEA MILLEFOLIUM L. 2% Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. obiéni stolisnik (spori8) Engl. yanow, milfoil Slov. navadni rman Deut. Schafgarbe Mak. ajavuka Tpasa Frang. Achillée millefeuille Pyc. TweayenuctHuK Espaf. milefolio mil hojas o6bikKHOBeHHbIi Vigegodi8nja biljka, visoka 20-70 cm. Ima vige varijeteta, zavisno od ekolo8kih uslova. Ima plitak podzemni horizontaini podanak, iz kojeg rastu stabljike. Stablo je uspravno, maljavo. Ima mnogo dugih, perastih, razdijeljenih listova. Cvjetovi su slozeni u bijelu Stitastu miriSljavu cvast na vrhu stabljike. Cvjeta od juna do oktobra. Jedna biljka daje 3-4 hiljade sjemenki, koje klijaju sa dubine do 3 em, Dimenzije sjemenke su: 1,7-2 * 0,6-0,7 x 0,2-0,3 mm. 1000 sjemenki je te8ko 0,15 grama. Siri se pretezno sjemenom, a manje vegetativno. Sjeme se lako osipa, a posto je vrlo lagano, vjetar ga lako prenosi, Zrelo sjeme odmah mode da klija, a klijavost se brzo gui. Heliofit je. Trazi dosta toplote Cest je korov vinograda i oranica, a ponegdje i livada. Veoma je Zilav i otporan Formira gust, évrst busen, koji otezava obradu tla. Stetan je narotito visegodignjim usjevima. Vise se javlja na plodnim zemijigtima. Rijedak je na tlima koja se duboko obraduju. Stoka ga jede ako ga u krmi ima malo i kada je u fazi prije cvjetanja. Nerado ga jede (i nepozeljan je) ako ga ima mnogo i ako je u fazi cvjetanja. Tada smanjuje mlijeénost i prirast stoke. Mlijeko tad moze da dobije neugodan miris i ukus. Mladi miri8ijavi listovi su odliéna hrana za kuniée, gus¢i¢e i ostale sitne domace Zivotinje. Starenjem stabljike jako odrvene Ljekovit je, pa se mnogo upotrebliava u narodnoj medicini. Gaj od gornje treine biljke u cvatu upotrebijava se za lijecenje: probavnih organa, jetre, bubrega, reume, Suljeva, krvarenja, unutraénjih rana, kamenca, astme, srca, nesanice i apetita. Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo gru8anje. Prilikom kuhanja mijenja mu boju. Miijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Domaéin je nekih nematoda i insekata. OMe Ktijanac7. AMBROSIA ARTEMISIIFOLIA L © Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. pelenasta ambrozija Engl. ragweed, common (limundzik) ragweed Slov. navadna ambrozija Deut. Beifuss-Ambrosie Mak. nenuucKka am6posuja Frang. absinthe du pays Pyc. am6po3ua nonunonuctHaa Espafi.ambrosia Jednogodisnja biljka, visoka do 1 metar, Korijen je vretenast. Stablo uspravno, razgranato, posuto grubim dlaéicama, na Presjeku Getverouglasto. Listovi su jajolikog oblika, pretezno naspramni, maljavi, jako izrezani u uske reznjeve. S gornje strane su tamnije, a s donje svjetlije zeleni Gvjetovi su skupljeni u duge grozdaste cvasti na vrhu stabla i grana, Cvasti su jednospolne. Muske glavice su poluloptaste, na kratkim drékama, visece, Siroke 4-8 mm, Zenske su u pazuhu gornjih listova, ispod mu8kih. Cvjetovi muskih glavica Su Blijedozutl, po 10-16 ih je zajedno, dok su Zenski pojedinaéni. Cvjeta od jula do septembra. Veligina rofke (ahenije): 2,5-3,2 x 1-1,7 x 15-2 mm, a sjemena: 1,5-25 x x 0.7-18 x 11,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je 2,5 grama. Sjeme klija u proljece, 3 21 od septembra do novembra. Niée u drugo} polovini proljeca i cijelo ljeto Termofilna je biljka i biljka kratkog dana. Porijeklom je iz SAD. Jak je kompetitor. Nekada se javlja masovno. Raste na oranicama | ruderalnim Stanistima, pretezno na lak8im, plodnim, umjereno suhim zemijistima, najvise umjereno topioj klimi Polenov prah izaziva alergije Ijudi i stoke. plod i sjemenke, gore — presjek sjemena kiijanac. 208. ANTHEMIS ARVENSIS L. O@ Fam. Asteraceae ( Compositde) Sh. _ poljski prstenak (jarmen) Engl. corn chamomile, Slov. njivska pasja kamilica field chamomile Mak. sptunon Deut. Acker Hundskamille Pyc. nynaska nonesaa Frang. anthémis des champs Espafi.manzanilla silvestre Jednogodisnja ili dvogodisnja biljka, visoka 20-50 cm Stablo je uspravno, granato, posuto rijetkim maljama. Listovi su naizmjeniéni, perast. Cvjetovi su skupljeni u glaviéaste cvasti na dugim drakama. Te glavice su Promjera 20-35 mm. U sredini glavice su Zuti, a na rubu bijeli cvjetovi. Cvjeta u Proljece i Ijeto. Daje do 5000 sjemenki godignje. Veligina sjemenke: 1,7-2,5 x 0,9-1,9 mm. 1000 ‘Sjemenki je te&ko 0,7 grama. Razmnozava se i iri sjlemenom, koje nema papus. Kilja u proljece i jesen na povrsini tla. Sjeme se esto nade u sjemenu bijele djeteline. . Kosmopolit Je u umjerenom klimatskom pojasu do subalpinskog pojasa Najée8ce raste u stmim zitima, vrtovima, vinogradima i na luceristima, na laporastim, humoznim zemljiétima i pjeskuljama, u razliditim uslovima. Jak je kompetitor. Smanjuje mu se populacija od uvodenja preéiscavanja sjeme- na_usjeva. Stoka ga rado jede u maloj koliéini. Veéa koligina nepovoljno djeluje na mli- jeénost. Ima ljekovita svojstva. Dobra je péelinja pasa. Prenosnik je nekih biljnih bolesti i insekata. sieme sjeme, dolje — presjek siemena ktijanac 22(3 SES zi 7 | GOR TE | - eT F ,9. ARTEMISIA VULGARIS L. a Fam. Asteraceae (' ‘Compositae) Sh. obiéni pelin (crni pelen) Engl. mugwort Slov. navadni pelin Deut. Gemeiner Beifuss Mak. o6nuen nennn Franc. artemoise vulgaire Pyc. nonbikb oBbikHoBeHHaa Espafi.artemisa ViSegodi8nja biljka, visoka 40-200 cm. Ima drvenast podanak. Stablo je uspravno, poludrvenasto, vrlo granato i évrsto. tistovi su naizmjeniéni, perasti, razdijeljeni, s donje strane pamutastobijeli. Gornji listovi su sjedeéi, a donji sa petelikom. Gvietovi su skupljeni u duge, guste, grozdaste cvasti, koje su smedezute boje. Nemaju latice. Cvjetaju od jula do septembra, Jedna biljka moze dati do 700 000 sjemenki, koje su veligine 1,2—1,9 x 1,2-1,9 x * 0,406 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,1 gram. Sjeme klija u jesen. Biljka se razmnoZava pretezno sjemenom, manje vegetativno. Lagano sjeme se lako prenosi vjetrom. Zrelo sjeme je odmah klijavo, ali ta Klijavost kratko traje. Klija sa povrsine zomijiéta ili iz vrlo plitkog sloja Kosmopolit je u umjerenoj zoni. Ragiren je do subalpinskog pojasa, naratito na suhim i humoznim tlima. Raste na oranicama, livadama, uz mede, na zapustenim terenima, Jak je kompelitor. Zbog neugodnog mirisa, stoka ga izbjegava. Smanjuje kvalitet krmnim bilikama ‘Smanjuje sekreciju miijeka i izaziva njegovo grusanje prilikom kuhanja. Mlijecnim Proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Polen izaziva alergije. Ima | liekovite osobine. Prenosnik je nekih biljnih bolesti i Stetogina. a presiek sjemena Klijanac 2410. BIDENS TRIPARTITA L. © Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. trodijelni (obiéni) dvozub Engl. tripartite bur-marigold Slov. deljenolistni mrkaé Deut. Acker-Zweizahn Mak. apo3za6uua Frang. bident patargé Pyc. yepega tpexpa3gennaa Espafi.cafiamo acuatico Jednogodisnja ili viSegodisnja biljka, visoka do 120 om. Korijen je vretenast. Stablo uspravno, golo, éesto smedecrvene boje. Grana se 0d osnove. Listovi su izdijeljeni na 3-5 dijelova i naspramni (gornji su nekada naizmjeniéni), Sa nalitja su slabo dlakavi Trodijeini dvozub cvjeta u Ijeto. Cvasti su glavicaste, Siroke 1-2 cm, analaze se na vrhu stabla i grana. Smedozute su boje. Plod je ahenija, ima trnje (2-4 osja) pomocu kojeg se kaéi za Zivotinje i tako se Prenosi. Sjeme je velitine 5-8 x 2-3 x 05mm. Tezina 1000 sjemenki je 3-4 grama. Klija u proljeée. Razmnozava se sjemenom. Billka_kratkog dana. Odgovaraju joj umjereno topla klima i plodno, viazno zemljiste. Raste na neobradenim povrsinama (pored puteva, rijeka, izvora, nasipa itd.), na oranicama i u voénjacima — do planinskog pojasa. Jak je kompetitor. Ahenija oStecuje usta stoke. Biljka ima i ljekovita svojstva. Prenosi neke gljiviéne bolesti sieme — siraius sjame dolje — prosjek sjemena Klijanac11. CENTAUREA CYANUS L, Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. modri (njivski) razliéak Engl. cornflower, Slov. modri glavinec bachelors-button Mak. cunuex Deut. Kornblume Pyc. sacunek cunuit Franc. bleuet Espafi.aciano Jednogodignja ozima biljka, visoka 20-80 cm. sCorlien je plitak. Stablo je obiéno razgranato i maljavo. Listovi su nalzmjoniéni takode maljavi. Rvietovi su na vrhu stabljike i grana, ljubiGastoplave boje, djeluju dekorativno Bilika evjela od jula do septembra. Cvjelove opraguju insekti. Fapus Je mali, dug 1-3 mm. Bilika proizvodi godisnje oko 10000 sjemenki, veliéine 3-4 x 1,5-2 * 0,7—1.2mm, Tezina 1000 sjemenki je oko 4.5 grama Razmnozava se sjemenom, koje klija sa dubine do 3 cm. Kosmopalit je. Ragiren je do subalpinskog pojasa u umjerenoj klimi Odgovaraju Funestresita | plodna tla. Nitrofilna je biljka. Raste na oranicama, narotito» stent Zitima. Nalazi se i na ruderainim stanistima Péelama sluzi kao pasa. Ima i Ijekovite osobine. Caj od cvijeta upotrebljava seza Wlietenje: Ssecerne bolesti, cira u Zelucu, kamena u bubregu, jetre, slezene, proljeva { padavice. Manja koligina ovog korova u krmi djeluje povolino, a veca Nepovoline na_mlijeénost stoke. Domagin je nematode radi sjeme Presjek sjomena kiijanac 2812, CIRSIUM ARVENSE (L.) Scop. y Fam. Asteraceae ( Compositae) Sh. poljski osjak (njivska Engl. creeping thistle, palamida) Canada thistle Slov. njivski osat Deut. Acker-Kratzdistel Mak. nanamuaa Franc. cirse des champs Pyc. 6oaak nonesoi Espaf.cardo cundidor Vi8egodisnja biljka visoka 30-160 cm. !ma vrlo jak korijenov sistem sa pupoljcima, iz kojih se razvijaju nadzemni izdanci, Stablo je uspravno i razgranato. Listovi su naizmjeniéni, razdijeljeni, imaju bodlje Gvjetovi su skupljeni u ruzigaste cvasti. Dvodoma je biljka. Cvjeta ljeti i u jesen Daje do 40 000 sjemenki (prosjeéno 4-5 hiljada), klijavih i preko 6 godina. Sjemenke imaju uredaj za letenje (kunadru, papus, pernicu), dugaéak do 3 cm, pomocu kojeg ih vjetar prenosi na daljinu (vlijetavace, »litavac«). Dimenzije sjemena su: 2-3 » * 0,9-1,2 x 0,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 1,1 gram. Klijaju sa vrio male dubine, u jesen. Svjeze sjeme dobro klija. Posinje rasti u rano proliece. Za kratko vrijeme moze se razviti | osjemeniti Razmnozava se vegetativno (izdancima) i generativno (sjemenom). Na jedan kvadratni metar moze se naéi preko 500 korjenovih pupoljaka, koji mogu dati nove blike. Vrlo je Zest, zilav | 8tetan korov. Raste na oranicama, u vinogradima, voénjacima ina livadama, a takode i na nepoljoprivrednim terenima. Jak je kompetitor. Moze Se javiti masovno, kad gusi usjeve. Jedan je od najopasnijih korova u Jugoslaviji. faste do subalpinskog pojasa — na dubokim, humoznim i plodnim tlima. Nitrofilna je Mlade biljke stoka jede, dok su stare grube i bodljikave, pa izazivaju mehaniske povrede, narotito na ustima stoke. Ova biljka je prenosnik nekih gljivignih bolesti, insekata i nematoda. sjeme — sira i uaa strana sjeme sa kunadrom bez kunadre ‘ popreéan presiek hiijanac 3013. CONISA CANADENSIS L. Oo© (Erigeron canadensis L.) Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. sitnocvjetna (kanadska) Engl. Canadian fleabane, hudoljetnica horseweed Slov. kanadska hudoletnica Deut. Kanadisches Mak. KaHagcka cysoneTHuua Berufkraut Pyc. menkonectHnk KaHaackuii Franc. erigéron du Canada Espafi.zamarraga Jednogodisnja ili dvogodi8nja biljka, visoka 30-120 cm. Stablo je uspravno, maljavo | grubo. Listovi su naizmjenigni, uski i dugi, maljavi Ova bilika cvjeta u Ijeto i jesen. Cvjetovi su mnogobrojni, skupljeni u dugaéku metlicu sa mnogo postranih grantica, na vrhu stabla. Obiéno su bijele ili Zuckaste boje. Jedna biljka moze da proizvede do 120000 plodova. Veliina sjemena je 1-1,5 * 0,25 x 0,25 mm. TeZina 1000 sjemenki je oko 0,02 grama (u 1 kg ima 50 miliona sjemenkil). Biljka se razmnozava samo sjemenom. Sjeme ima papus, pa ga yjetar lako raznosi. Ptice ga takode raznose. Sjeme najvige klija sa povrsine zemlji8ta, u jesen i u proljece. Biljke iznikle u jesen mogu da prezime u stadiju male rozete. Sjeme kratko cuva Klijavost. Kosmopolit je kome odgovara umjereno topla klima i plodno lakse tlo (pjeskovito pa i Sljunkovito), Raste na obradenim i neobradenim povrsinama do subalpinskog pojasa. Cest je i na zapustenim mjestima. Jak je kompetitor. Dobro izdrzi visoku temperaturu i susu. Ima ljekovita svojstva, Prenosnik je nekih biljnih bolesti i insekata. sjeme sai bez kunadre ktijanac 32:14. GALINSOGA PARVIFLORA Cav. © Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. obiéna konica Engl. gallant soldier, Slov. drobnocvetni rogoviléek smallflower Mak. manoysetHa ranuncora galinsoga Pyc. ranuxcora MenkouseTHan Deut. Kleinbliitiges Knopftkraut Franc. galinsoga Espafi.galinsoga Jednogodignja biljka, visoka 15-70 cm, Stabljika je gola, grana se pri dnu. Listovi su jajoliki, na rubu nazublieni, naspramni. Cvjetovi su Zuti, grupisani na vrhu stabla i grana. Biljka cvjeta od jula do septembra. Siri se sjemenom, i to najée8ée pomocu vjetra. Sjeme ima papus. Jedna biljka daje prosjetno 5 — 30 hiljada, a nekada ak do 170000 sjemenki. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,2 grama. Veligina sjemenki je 1,4—1,7 x 0,5-0,7 x 04mm. Za Ktijanje i rast treba mnogo toplote. Klija u kasno proljece iu Ijeto sa dubine do 2¢m Raste brzo, a masovno se javlja obiéno u drugoj polovini eta. Od nicanja do evjetanja biljke dovoljno je 6-8 nedjelja. Poslije oprasivanja sjeme moze sazreti za 7—12 dana. Moze dati vise generacija u jedno| godini. Zrele sjemenke su odmah klijave. U zemlji8tu Saéuvaju klijavost | po nekoliko godina. Ovaj korov se Siri na razne nagine. Kosmopolit je. Raste u razligitim uslovima, ali najée8ée na viaznim humoznim zemljistima ~ do planinskog pojasa. Cest je korov okopavina, a i drugih usjeva. U nekim kulturama, kao 8to su krompir, mlada lucerka i druge moze da se javi vrlo masovno. Jak je kompetitor. Raste i na ruderalnim stanistima, Termofilna je biljka, osjetijiva na mraz. Nite tek kada je toplo. Cetiri do Sest nedjelja poslije klijanja moze da cvjeta, pa u povolinim uslovima daje 2-3 generacije gdignje. Stoka rado jede miade biljke, koje povoljno djeluju na mlijeénost, Prenosnik je mozaiénog virusa krastavca i Zutih viroza glavocika ais ly e i dolie — presiek sjemena klijanao sjeme sa kunadrom, u sred 34~,15, MATRICARIA CHAMOMILLA L. © Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. prava kamilica Engl. wild chamomile Slov. prava kamilica Deut. Echte Kamille Mak. Kamunte Franc. fausse camomille Pyc. pomawika anteuHaa Espafi.manzanilla Jednogodisnja biljka, visoka 10-55 cm. Stablo je uspravno, golo, na presjeku okruglo, sa dugim granama. Listovi su perasto razdijeljeni, uski, glatki, imaju miris kamilice. Cvjetovi su skuplieni u glavice, koje su u sredini Zute, a na rubu bijele. Glavice su na dugim drékama. Kamilica cvjeta od maja do avgusta. Jedna biljka daje godignje do 5300 sjemenki, koje su vrlo sitne. 1000 sjemenki teSko je svega 0,07 grama (12-15 miliona zrna u 1 kg). Veliéina sjemenke je 0,8-1,2 x 0,3-0,4 x 0,3—0,4 mm. ‘Sjeme klija u jesen i proljeée sa dubine od najvige 0,5 cm. U tlu zadrzava klijavost nekoliko godina, Kosmopolit je. Raste u strnim Zitima, u lanu, lucerki, djetelini i vinogradima, uz puteve itd. Odgovaraju joj ilovasta humozna zemljigta, siromagna krecom. Ragirena je do subalpinskog pojasa. Biljka je ljekovita (suhi cvijet), pa se mnogo upotrebljava u narodno| medicini. Caj od cvjetnih glavica sluzi za lijeéenje: Zeluca, grla, usta, probave, gréeva, bolova, Zivaca, jetre, bubrega, mjehura i Suljeva. Ponegdje se uzgaja i kao kullurna biljka Zbog jakog mirisa stoka je uglavnom izbjegava. Vrlo je niske krmne vrijednosti Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo grusanje prilikom kuhanja, a mijenja mu / boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Pronosnik je nekih insekata i nematoda. Ni Yun onFy \f sjeme kiijanac¥ 4 ay > Sy ) Wd, \ NY (KA y wl WW, (aed16. SENECIO VULGARIS L. O@ Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. obiéni dragu8ac (kostri8) Engl. groundsel, grimsel Slov. navadni grint Deut. Gemeines Mak. o6n4eH aparowey, Kreuzkraut Pyc. kKpectosHuk Franc. sénecon commun Espafi.hierba cana Jednogodignja (esto ozima) ili dvogodi8nja biljka. Visoka 20-50 cm Stablo uspravno, granato, gotovo golo. Ima malo listova, koji su naizmjeniéni i urezani. Donji imaju peteljke, a gornji su sjededi. Goli su, samo je srednji nerv maljav. Cvjetovi su Zuti, skupljeni u glavigaste cvasti. Biljka cvjeta gotovo cijele godine Daje do 7000 sjemenki godignje. Veligina sjemenke je: 1,8-2,8 x 0,4-0,5 mm. Jedna hiljada sjemenki te8ka je 0,25 grama. Sjeme klija gotovo cijele godine. Nema Papus. Ima kratku dormantnost i niée iz povréinskog sloja tla. Ptice ga jedu | tako raznose. Biljka ima kratku vegetaciju. Cesto daje dvije ili vise generacija godignie. Kosmopolit je, ali ne raste u tropima i arktiékom pojasu. Odgovaraju mu plodna, rastresita i humozna tla. Jak je kompetitor, ali u gustom sklopu iscezava zbog nedostatka svjetla. Ra8iren je u vriovima, na oranicama, u vinogradima, na djetelistima i ruderainim stanistima Moze se naéi do subalpinskog pojasa Ima neugodan ukus i miris. Otrovan je za stoku. Prenosnik je nekih biljnih bolesti (rda). Klijanac. 3817, SONCHUS ARVENSIS L. 3 Fam. Asteraceae (Compositae) sh, Poliska goréika Engl. field milk-thistle, “ — (poljski ostak) perennial sow thistle Slov. njivna &krbinka Deut. Acker-Gansedistel Mak. noncku koctpew Frang. laiteron des champs Pyc. ocot nonesow Espaii.cerraja arvense ViSegodisnja biljka, visoka 50-100 em. Korijen je cilindriéan, jako razvijen i vrlo otporan, Dijelovi korijena na povrsini zemlje mogu da izdrze i jake mrazeve. Korijen se pruza pretezno u vodoravnom polozaju, Stablo se grana samo pri vrhu. Suplie je. Cvjetna stabljika je maljava. Listovi su naizmjeniéni, goli, perasto izrezani, a u starijoj fazi su tnoviti. Biljka cvjeta u Ijeto i jesen. Cvjetne glavice su krupne, Siroke do 5 cm, Zute su boje i liepliive. Plod je ahenija s pernicom. Papus je bijel. Jedna biljka daje godignje do 30 000 sjemenki, koje klijaju samo ako su blizu povréine zemlje. Sjeme Je veligine 1,8-3 x 0,5-1 x 0,5-0,6 mm. Hiljada sjemenki je te8ka oko pola grama. Sjeme Klija u proljege sa dubine od 0,5-3 cm. Najvise se Siri pomoéu vjetra, Koji ga raznosi na daljinu. Biljka Se razmnozava i dijelovima korijena (i to najée&ée ovim Putem), koji se lako lome. U jednom hektaru zemijista nadeno je 10 tona korijenja ostaka, u ukupnoj duzini od 760 km, sa 166 miliona pupoljaka. U suhom zemijistu podanci se sasuse. Cesto raste u blizini biljaka Cirsium arvense Kosmopolit je umjerenog pojasa. Odgovaraju mu humozna, plodna, duboka, viazna, ilovasta zemijista. Vrlo je ra8iren | Zilav korov oranica, vrtova, djetelista, vinograda, voénjaka itd. Raste i na paénjacima, pored puteva ina drugim stanistima = do subalpinskog pojasa. Jak je kompetitor Svinje rado jedu miade biljke. U biljkama, narogito odraslim, ima gorak mlijeéni sok. Ako stoka jede vecu koliginu, dobije nervne poremecaje (nesvjesticu i para- lizu) Cijela biljka je Ijekovita. Upotrebljava se za lijeéenje probavnih organa, jetre, Zuéi, slezene, Suljeva, krvarenja, menstruainih tegoba, koZnih bolesti, osipa | glavobolje. Dobra je péelinja pasa. Prenosnik je nekih gliiviénih bolesti, insekata i nematoda. sjeme bez kunadre i sa kunadrom, sjeme desno — prosjek sjemena Klijanac. 4018. SONCHUS OLERACEUS L. © Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. obiéna goréika (svinjak) Engl. annual sow thistle Slov. navadna Skrbinka Deut. Kohl-Gansediste! Mak. o6v4Hu Koctpew Frang. laiteron maraicher Pyc. ocot oropogHbiit Espafi.cerraja anual Jednogodisnja biljka, visoka 30—100 cm. Stablo je uspravno, Suplie, golo i razgranato. Listovi su naizmjeniéni, sjedeci Gornji su cijeli, a donji razdijeljeni Gvjeta u Ijeto i ranu jesen. Cvjetovi su Zuti, skuplieni u cvasti na vrhu stabla i grana Jedna biljka proizvodi godisnje 4-5 hiljada sjemenki, velidine 2,4-3,4 x 0,7— -1,3 X 0,4 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,3 grama. Sjemenke imaju bijeli Papus, pa ih vjetar lako nosi / Siri. Klijaju u proljece sa dubine do 2 cm, na visim temperaturama zemljista Biljku unistava jesenji mraz. Sjeme u zemijistu ne zadrzava dugu klijavost. Osim vjetrom, raznosi se jo8 i stajnjakom, vodom, orudima itd. Kosmopolit je, ra8iren u umjerenoj i toploj klimi — do subalpinskog pojasa, Odgovaraju mu rastresita, pa i kamenita tla. Nitrofilna je biljka. Raste na orani- cama, u vriovima, vinogradima i na ruderalnim stanistima. Stoka jede li8¢e. Biljka ima gorak mlijeéni sok. Ako Zivotinje pojedu vesu koliginu, moze do¢i do omamijenosti i uzetosti. Mladi listovi se mogu iskoristiti za Eorbu, varivo i salatu. Prenosnik je nekih bolesti i velikog broja nematoda. sieme bez kunadre i sa kunadrom sieme dosno — presiek siemena klijanac 4219. TARAXACUM OFFICINALE Web. 3 Fam. Asteraceae (Compositae) Sh. obiéni maslaéak Engl. common dandelion Slov. navadni regrat Deut. Gemeiner Mak. rnyspapue Lowenzahn Pyc. oaysauHnk nekapcrseHHeii Franc. dent-de-lion Espaf.diente de leon Vi8egodisnja biljka bez izrazenog stabla, visoka do 40 cm Korijen je vretenast, debeo, Zute boje i prodire duboko. Rezanjem korijena stimulira se rast ovog korova. Cijela biljka ima mlijeéni sok. Raspored listova je u obliku rozete i duboko su urezani. Cvjetovi su Zuti, slozeni u glaviéastu cvast, siroku do 4 cm. Cvjetna dréka je Suplia i visoka 20-30 cm. Maslaéak cvjeta tokom gotovo cijele godine. Oprasuju ga insekti. Plod je svijetlosmed. Jedna biljka daje godignje do 7 000 sjemenki, koje su klijave do 2,5 godine. Sjemenke imaju uredaj za letenje (kunadru), pa ih vjetar prenosi na daljine. Klijaju sa dubine od 0,2 cm. Sjemenke su veliine 3-4,5 x 0,8-1,1 x X 0,5 mm. Jedna hiljada sjemenki teSka je oko 0,7 grama. Biljka poginje da raste u rano proljece. Vegetira i zimi (kriofilna biljka). SvjeZe sjeme je vrlo klijavo i dugo zadréava klijavost. Biljka se rjede razmnozava vegelativno, dijelovima korijena, kada ga oruda isijeku i raznesu po njivi. Kosmopolit je. Raste najvie na plodnim, humoznim i viaznim staniétima, naroéi- to na travnjacima i uz-puteve, a i Na zapustenim njivama, u voénjacima itd. Vrlo je rasiren u cijeloj zemiji — do visokih planina. Zbog dubokog i jakog korijena vrlo te8ko ga je iskorijeniti, jer isjeéeni dijelovi korijena daju nove biljke. Dijelovi korijjena se sasuSe na povrsini zemljista. Mladi listovi su jestivi, vrlo bogati vitaminom C. Ponegdje se upotrebljavaju za salatu, varivo itd. Stariji listovi su gorki. | korijen je jestiv sirov ili kuhan. Kuhan korijen moze zamijeniti krompir. Stoka ga rado jede. Maslatak ima i Ijekovite osobine. Ljekovita je cijela biljka. Upotrebliava se za lijeéenje: probavnih organa, jetre, Zuéi, slezene, Suljeva, krvarenja (takode i menstruatnih krvarenja), koZnih bolesti, osipa i glavobolje. Dobra je péelinja paga. Prenosnik je nekih biljnih bolesti, insekata i nematoda o LD sjeme ——_sjome sa kunadrom i presjeksjemena —_klijanac Aa20. LITHOSPERMUM ARVENSEL. ©O}@ Fam. Boraginaceae Sh. poljska biserka Engl. corn gromwell, (poljsko vrapseme) bastard alkanet Slov. njivski Zeleznik gromwell Mak. ntuuje npoco Deut. Acker Steinsame Pyc. sopo6einuk noneson Franc. grémil des champs Espaf.abremanos Jednogodignja, esto ozima biljka, rijetko dvogodignja, visoka 20-60 cm. Korijen je vretenast, krut, smede ili crvenkaste boje. Stablo je uspravno, okruglo, maljavo, pri vrhu granato. Listovi su uski, duguljasti, cijeli, sjedeéi, maljavi Cvjetovi su sitni, bijeli, rijetko plavi. Biljka cvjeta u proljece i Ijeto. Plod je tvrd, hrapay, smede boje. Raspada se u éetiri plodiéa, od kojih tri padaju na zemlju, a jedan ostaje na biljci. Jedna biljka daje oko 200 sjemenki, veligine 2-3, x 1,8- 2,3 x 1,8-2,2 mm. Hiljadu sjemenki je te’ko 5-6 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija u jesen i proljece, i to samo iz plitkog sloja zemijiSta (0-2 cm), na temperaturi od 10-12°C. Ozime i proljetne biljke cvjetaju u isto vrijeme. Kosmopolit je umjerenog pojasa. Rasiren je korov na humoznim i drugim tlima, na suhim terenima, do subalpinskog pojasa. Raste na oranicama, narocito u ozimim zitima, zatim u vinogradima, kraj puteva, na nasipima itd. Jak je kompetitor. sjome Klijanac21. SYMPHYTUM OFFICINALE L. 2 Fam. Boraginaceae Sh. obiéni gavez Engl. common comfrey Slov. navadni gabez Deut. Grosse Mak. ronemn rages Schwarzwurzel Pyc. OKONHMK NeKapCcTBeHHbIi Frang. grande consoude Espaii.sinfito ViSegodisnja biljka, visoka 50-100 cm. Korijen je debeo, vretenast, a prodire duboko (do pola metra). Spolja je cmkast, a unutra bjeligast i mesnat. Ovo je poluzbun, sa uspravnim, jakim i Supljim stablom, debelim do 1 cm, obraslim bodljama. Samo u gornjem dijelu stablo je razgranato. Listovi su dugi 16-30 cm, Siroki 2-7 cm, lancetasti, grubi | dlakavi Cyjetovi su crveni, grupisani u slozenu cvast. Nalaze se u pazuhu gornjih listova Gavez cvjeta od maja do jula. Plod je ora8ac. Sjeme je veligine 3,5-5,3 x 2,3-3,2 x x 2,3-3 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 8,1 gram. Biljka se razmnozava i sjemenom i dijelovima korijena. Sjeme se osipa Raste na viaznim livadama, oranicama, u vrtovima i pored puteva i potoka, uglavnom na plodnim tlima. Odgovaraju mu vlaznija zemijista. Negdje se uzima za salatu. Ima i Ijekovile osobine. Korijen, list i ovijet se upotrebljavaju za lijegenje: pluénih bolesti, Zeluéanih bolesti, gréeva, preloma kostiju, rana i proljeva. Svinje ga rado jedu. Starije bilike odrvene i smanjuju vrijednost krme u kojoj se nadu. Medonosna je biljka. sjeme, dolje — presjek sjem ktijana AB22, CAPSELLA BURSA-PASTORIS (L.) Med. O© Fam. Brassicaceae (Cruciferae) Sh. obiéna rusomata Engl. shepherd's purse Slov. navadni plesec Deut. Gemeines Max. osyapcka Top6uuka Hirtentaschel Pyc. nactyuba cymka Frang. bourse a pasteur o6biIKHOBeHHGA Espafi.bolsa de pastor Jednogodignja (ponekad ozima) ili dvogodisnja biljka, visoka 15-50 cm. Korijen Je vretenast. Stablo je uspravno, golo ili maljavo. Ponekad se grana. Listovi su zeleni, maljavi. Imaju izrezane rubove. Donji su u rozeti. Medutim, listovi se suzavaju prema stablu, tako da gomji svojim aurikulama obuhvataju stablo. Rusomaéa cvjeta tokom gotovo cijele godine. Cvjetovi su bijeli, u dugoj groz~ dasto] cvasti. Plod je trouglasta fjuska. Jedna biljka daje do 170000 sjemenki (prosjeéno 12-35 hiljada), klijavih do 7 godina. Sjemenke su svijetlosmede boje, lako Se osipaju i zakorovijavaju zemlju. Ptice jedu sjeme i raznose ga. Veligina sjemenki je 0,8-1,2 x 0,4-0,6 x 0,2-0,3 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,1 gram (u 1 kg ima oko’ 10 miliona sjemenki) Sjeme dugo zadrZava dormantnost, a klija iz povrsinskih slojeva tla. Moze klijati na niskim temperaturama. Sjeme se lako osipa. Biljka prezimljava u viSegodi8njim leguminozama i pored oranica. Kosmopolit je. Gest je korov na svim zemijistima, a naroéito na humoznim i rastresitim, Nalazimo ga u raznim usjevima do alpinskog pojasa. Stoka rijetko jede rusomacu. Pojedena u krmi moze da naskodi zdraviju stoke i da nepovolino djeluje na mlijeénost. Negdje se mlado lice upotrebljava za salatu, au Kini se ova biljka uzgaja kao povrée. Biljka ima Ijekovita svojstva. Upotrebljava se za lijecenje: probavnin organa i mokraénih kanala, niskog krvnog pritiska, groznice, unutra8njeg krvarenja materice i obilnih menstruacija, Prenosnik je nekih biljnih bolesti, insekata i nematoda. plod, desno — presiek ploda kiijanac.eke a ae \23, DIPLOTAXIS MURALIS (L.) DC. O©@ Fam. Brassicaceae (Cruciferae) Sh. batviéasti dvoredac Engl. sandrocket (obiéna mirunka) Slov. obzidni dvoredec Deut. Maurer-Doppelsame Mak. 3uaen asopegey Franc. diplotaxis des Pyc. asypaaKa morailles Espaii.jaramago Jednogodisnja ili dvogodignja biljka, visoka 20-50 cm. Korijen je tanak. Cesto ima vise stabala, koja su zeljasta, granata i pri dnu gotovo bez liS¢a. Pokrivena su sirSeéim ili natrag savijenim dlakama. Listovi su svijetlozeleni, skupljeni u rozetu, izduzeni, izrezani u regnjeve, goli ili sa naliéja | na obodu prekriveni kratkim Gekinjastim diakama. Pri dnu su suzeni u drsku Cyjetovi su prvo Zuti, ali kasnije dobivaju smedu | crvenkastu nijansu. Nalaze se u rastresitoj cvasti. Cvjetne peteljke su duzine cvjetova. Cagigni listiéi su usko- cliptiéni i dlakavi, rijetko goli, a kruniéni dva puta duzi od éa8iénih, obrouto jajasti Pragnici su kraéi od kruniénih listiéa. Biljka cvjeta od maja do oktobra. Plodovi su gotovo linearni, pri vrhu i pri osnovi nesto suzeni Peteljke su kraée od ploda. Sjeme je sitno i glatko. Korov kome odgovaraju umjereno suha, plodna, kreéna i rastresita tla. Raste uglavnom na njivama (okopavine), u vinogradima, na suhim livadama i na rude ralnim stanistima g. sjeme Klijanac24. CARDARIA DRABA L. (LepidiumdrabaL.) ©u Fam. Brassicaceae (Cruciferae) Sh. obiéna renika Engl. hoary cress, hoary (sivkasta grbica) pepperwort Slov. navadni poprovnik Deut. Pfeil-Kresse Mak. go6pejxa Frang. pain-blanc Pyc. cepgeunuk Kpynkosblii Espafi.falsa coclearia Dvogodisnja ili visegodignja biljka, visoka 30-60 cm Ima razvijene rizome, kojima se razmnozava. Glavni korijen ide vertikalno u zemlji8te, a boéni horizontaino. Stablo je uspravno, golo ili maljavo, u gornjem dijelu razgranato. Listovi imaju sivkaste dlagice. Donji su naizmjeniéni, sa peteljkom. Suge se prije cvjetanja. Gornji listovi su sjedeéi. Biljka cvjeta od maja do jula. Cvjetovi su sitni, bijeli, miri8ljavi, skupljeni u guste grozdaste evasti, Plod je Ijuska srcolikog oblika. Jedna biljka proizvodi 1-5 hiljada smedih sjemenki, veligine 1,5-2 x 1-1,2 x 0,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je 1,5~ =1,8 grama. Viazno sjeme je ljepliivo. Klijavost zrelog sjemena je mala, ali se poveéava poslije prezimljavanja. Najbolje klija sa dubine od oko 2 cm. Sjeme klija u proljeée na povrsini zemljiSta. Billka se razmnoZava i sjemenom i vegetativno. Oruda za obradu zemljista sijeku korijen i Sire ga, pa se i tako biljka razmnozava. Kosmopolit je. Javija se na raznim tlima, ali mu najvi8e odgovaraju suha, plodna i humozna. Podnosi suéu. Raste na njivama (naroéito u krompiru, repi i zitima), travnjacima, u vinogradima i na neobradenim povrsinama, kraj puteva, na Zeljez- niékim prugama itd. - do subalpinskog pojasa. Moé kompeticije mu je mala do osrednja. Krmnom bilju smanjuje hranijivu vrijednost. ‘Sjemenke se ponegdje upotrebljavaju umjesto bibera. Biljka ima i |jekovita svojstva. plod, tijevo — presjek ploda sieme klijanac25. RAPHANUS RAPHANISTRUM L, © Fam. Brassicaceae (( Cruciferae) Sh. divija rotkva Engl. wild radish, jointed Slov. njivska redkev charlock Mak. anea penuya Deut. Hederich Pyc. peabka aukaa Frang. radis ravenelle Espafi. rabaniza comun Jednogodi8nja, éesto ozima biljka, visoka 30-80 cm. Korijen je tanak i vretenast. Stablo uspravno, granato, grubo, sa éekinjastim dlacicama. Listovi su zeleni i grubi. Donji su razdijeljeni i dlakavi, a gornji malo ili nimalo usjeéeni : Cvast je grozdasta, blijedozute boje. Biljka cvjeta od proljeéa do jeseni. Plod je liuska, koja kad sazrije puca. Duga je 1,5-8 cm, glatka, sa izrazenim segmentima Jedna biljka daje prosjeéno 160 sjemenki (najvise do 2000), koje dugo zadrZavaju Klijavost. Sjemenke su veligine 2,5—4 x 1,9-3 x 1,6-2,4 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 7,9 grama. Klijaju u jesen i rano proljeée iz plitkog sloja zemijiSta. Biljka se razmnoZava_sjemenom. Kosmopolit je. Odgovaraju mu kisela, humozna i rastresita tla. Cest je korov strnih Zita i drugih usjeva, a raste i na ruderalnim stanistima (smetljigtima, utrinama itd.) — do subalpinskog pojasa. Jak je kompetitor. Ako stoka pojede ovu biljku, mlijeko, masiac i meso dobijaju neugodan miris i ukus. MoZe ozbilino naskoditi zdraviju Zivotinja Ima Ijekovita svojsiva. Odliéna je péelinja paga. Prenosnik je nekih biljnih bolesti i nematoda. sjeme i plod sieme — Siraiuza strana kiijanac. 5626. RORIPPA SYLVESTRIS (L.) Bess. 3 Fam. Brassicaceae (| Cruciferae) Sh. _ obiéni grbak uti ugaz) Engl. creeping yellow Slov. gozdna potoéarka cress, yellow cress Mak. o6nuHa norowapKa Deut. Wilde Kresse Pyc. >xepyxa Frang. cresson sauvage Espaf. yerbana Vi8egodignja biljka, visoka 20-50 cm. Ima horizontalne rizome, na kojima se stvara vrlo mnogo pupoljaka, iz kojih u proljeée izbijaju stabljike. Stablo je tanko, savitljivo, granato, glatko ili slabo maljavo. Listovi su zeleni, glatki ili slabo maljavi, sa izrezanim liskama. Segmenti listova su podjednake veligine. Gornji listovi su sjedeci i sa uzim segmentima. Cyjeta od juna do septembra. Cvjetovi su Zuti, skupljeni u dugu, slozenu, grozdastu cvast. Plod je ljuska, duga 7-15 mm i glatka. Biljka daje do 13000 vrlo sitnin sjemenki, veligine 0,5-0,8 x 0,4-0,6 x 0,2-0,3 mm, naranéaste do smede boje. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,08 grama. Sjeme se lako osipa. Klijavost sviezeg sjemena je mala, a povecava se prezimljavanjem. Klija i niée iz plitkog Sloja tla, obiéno u proljece. Biljka se razmnozava i sjemenom i rizomima. Cest je korov na viaznim zemljigtima, u okopavinama i drugim usjevima, u voénjacima, na travnjacima i na nepoljoprivrednim terenima (uz potoke, puteve itd.) ~ do Subalpinskog pojasa. Odgovaraju mu viagna, humozna, plodna, zbijena i Pjeskovita tla. Ovo je dosta ragiren i otporan korov. Ima gorak okus, pa ga stoka izbjegava. Inaée nepovoljno utiée na mlijegnost. ima i Ijekovite osobine. Of j ay plod sjeme Kiijanac. 58A\\ aS s \N q! ~ I-A] PS 4 / \ S\s> BTN A j <7) > ed eof KX27. SINAPIS ARVENSIS L. © Fam. Brassicaceae (Cruciferae) Sh. poljska gorusica Engl. charlock, wild Slov. njivska gorjuSica mustard Mak. que cukan Deut. Acker-Sent Pyc. ropyuua nonesaa Franc. moutarde des champs Espafi.mostaza Jednogodisnja bilika, visoka 30-80 cm, Korijen je tanak i vretenastog oblika. Stablo je uspravno, razgranato, sa krutim dlagicama (maljama), a rjede golo. Dlagice su okrenute nadolje. Listovi su hrapavi i takode sa krutim maljama. Donji su nazubljeni (urezani) Korov koji cvjeta u junu i julu. Cvjetovi su Zuti, skupljeni na vrhu stabla i grana u grozdaste cvasti. Plod je Ijuska sabljastog oblika, duga 2~4,5 cm, obiéno maljava, Sa do 12 sjemenki. Jedna biljka proizvodi do 20000 sjemenki (prosjeéno 1 200), koje su klijave do 10 godina. Duge su 1,5-2,5 mm, Zutosmede boje. Klijaju u proljece sa dubine do 2 cm. Tezina 1000 sjemenki je oko 1,3 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, Nige od proljeca do kasne jeseni. Sjeme se lako osipa iz zrele ljuske. Biljka preko zime smrzava. Svjeze sjeme je slabo Klijavo. Kod zrelin sjemena izrazena je periodiénost Klijanja (klijavost ne opada ravnomjerno sa starenjem). Moze da klija na niskim temperaturama, veé iznad 2°C, Hladenjem se povecava klijavost sjemena. Kosmopolit je umjerenog pojasa. Odgovara mu toplija klima. Raste na svim Zemiji8tima, a najvise na bogatim i humoznim — do planinskog pojasa. Vise mu odgovaraju kreéna nego kisela tla. Cest je korov, narotito u Zitima. Jak-je kompetitor, i nekada se javija u velikom broju. Raste i na ruderalnim stanistima Biljka je otrovna za stoku. Nadrazuje probavne organe goveda. Smanjuje sekre~ ciju mlijeka, izaziva njegovo gruganje, prilikom kuhanja mijenja mu boju. Sjeme je otrovno za ptice. Domaéin je i prenosnik nekih biljnih bolesti, insekata i nematoda i sjeme i plod sjeme kiijanac 6028. THLASP! ARVENSEL. OO Fam. Brassicaceae (Cruciferae) Sh. poljski moSnjak Engl. field penny-cress, (kravlja stisnuga) fan-weed Slov. njivski moSnjak Deut. Acker-Hellerkraut Mak. noncka nonosa noxuuKa Fang. tabouret des champs Pyc. sapytka nonesaa Espaii.carraspique Jednogodisnja (ponekad ozima) ili dvogodi8nja biljka, visoka do 50 cm. Stablo je uspravno, golo, Gesto granato u donjem dijelu. Listovi su svijetlozeteni, goli, sa blago izrezanim rubovima. Donji iniaju peteljke, a gornji obuhvataju stabljiku. Gyjeta od aprila do avgusta. Cvjetovi su sitni, bijeli (sliéni cvjetovima rusomaée), slozeni u gustu grozdastu, dugatku cvast. Plod je komuska sa oko 17 pljosnatih okruglih sjemenki, smedocrne boje. Jedna biljka proizvodi prosjeéno oko 900 sjemenki (maksimaino do 50000), veliéine, 1,8-2,2 x 1,2~1,6 x 0,7-0,8 mm. Tezina 1000 sjemenki je 1,2—1,7 grama. Dugo zadrZavaju klijavost. Sjeme klija u proljece ili jesen sa dubine do 4 cm. Nedozrele sjemenke klijaju bolje nego zrele. Biljka se razmnozava sjemenom. Biljke koje prezime u proljece brzo zru i osipaju sjeme. Moze da klija isa malo viage u thu Kosmopolit je. Raste na raznim zemljistima, a naroéito na humoznim i pjeskovi- tim — do subalpinskog pojasa. Ragiren je kako na obradivim, tako i na neobradivim lima, kao ina dubristima, smetijistima itd. Ponekada se javlja u gustim populacija- ma. Najveée Stete nanosi u navodnjavanim vrtovima i staklenicima. Prenosi neke bolesti i Stetocine kupusnjaéa. Biljka ima neugodan okus, koji prelazi u mlijeko ako ga stoka pojede. Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo gruSanje, a prilikom kuhanja mijenja mu boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. U veéoj koliéini je Skodljiva. Zeleni dijelovi su jestivi (kao Salata). Ima i Ijekovita svojstva sjeme Klijanac 6229. SPERGULA ARVENSISL. © Fam. Caryophylaceae Sh. ka koljenika Engl. corn spurrey, spurry ‘ska kolenika) Deut. Sporgel Slov. njivski oklast Frang. spergoule des Mak. npwinennua . champs ; Pyc, Topnua nonesaa Espafi.esparcilla miona Jednogodiénja biljka, ponekad ozima, visoka do 50 cm. Stablo se grana, tanko je i polegijivo, ponekad i uspravno. Golo je ili slabo dlakavo. Igliéasti listovi su skupljeni po 6-8 u prSljenove. 20~50 puta su duzi nego Siti Cvjetovi su sitni, bijeli, Koljenika cvjeta u Ijeto. Plod joj je mnogosjemeni tobolac Sjeme je pljosnato, veligine 1,2-1,5 % 1,2 X 1,2 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,25 grama. Jedna biljka proizvodi godi8nje do 10000 sjemenki (prosjecno 3200), koje Klijaju u proljeée iz plitkog sloja tla (0,5-3 cm). Biljka se Siri sjemenom. Ptice a rado jedu. Kosmopolit. RaSiren je narogito na viaznim, kiselim, humoznim, pjeséanim i ispranim zemljigtima loge strukture. Raste najée8ée u povréu i Zitu. Nalazi se do subalpinskog pojasa. Ponekada se javija u vrio brojnoj populaciji. Stoka rado jede ovu biljku. U nekim zemijama se uzgaja i radi ishrane stoke. Povoljno djeluje na mlijecnost. Ima i Ijekovite osobine. sjome kiijanac 6430. STELLARIA MEDIA (L.) Vill. © Fam. Caryophylaceae Sh. obiéna misjakinja Engl. common chickweed, Slov. navadna zvezdica starwort Mak. rnysyetuHa Deut. Vogelmiere Pyc. mokpnua Frang. mouron des oiseaux Espaf. hierba pajarera Jednogodi&nja biljka, Gesto ozima, visoka 5-30 cm. Stablo razgranato, tanko, okruglo, polegljivo, niskog rasta. Cesto raste po zemiji Listovi su naspramni, mali, eliptiéni, oko 2 puta duzi nego Siri. Donji imaju petelike a gornji ne Cyjeta gotovo cijele godine. Gvjetovi su mali, bijeli, zvjezdasti. Plod je Gahura (tobolac). Jedna biljka daje godi8nje do 15000 sjemenki, klijavih i do 23 godine Dimenzije sjemena su 0,9-1,3 X 0,5-0,6 mm. Hiljadu sjemenki tesko je oko pola grama. Sjeme klija gotovo cijele godine iz plitkog sloja zemljista (do 3 cm). Biljke se razmnozavaju sjemenom i mogu proizvesti dvije generacije godi8nje. Plice jedu sjeme. Sjeme se lako osipa. Zadr2i Klijavost nekoliko godina. Moze da klija na niskim temperaturama — veé iznad 2°C. Kosmopolit je. Vrlo je rasprostranjen u cijeloj zemlji. Najvise raste na viaznim, plodnim, humoznim i aeriranimtiima, do alpinskog pojasa. Cest je korov strnih Zita, okopavina, luceri8ta, djetelista, povréa, pa i voénjaka i vinograda. Raste i kraj puleva, ograda itd. Ponekada se javija masovno, fj. u velikom broju. Svinje i guske ga rado jedu. Za stoku je Skodljiv ako ga pojede u vecim koliginama, Biljka (osim korijena) je jestiva i ukusna. Ponegdje se upotrebljava kao salata, varivo i sl Prenosnik je nekih virusa krompira, nekih insekata i vise vrsta nematoda. sjome Klijanac 66ASP wy: & > ess x ae io ‘ sa31. ATRIPLEX PATULAL. © Fam. Chenopodiaceae Sh. obiéna loboda Engl. common orache, Slov. navadna loboda spreading orach Mak. auea no6oga Deut. Ruten-Melde Pyc. neGega nonnkwaa Frang. arroche étalée Espafi.armuelle silvestre Jednogodignja biljka, visoka 30-100 cm. Stablo je uspravno, éesto jako razgranato. U poéetku je brasnasto (pepeljasto), a kasnije golo. Donje grane stoje naspramno. Listovi su trouglasto-srcoliki, sa petelikom, s obje strane tamnozeleni. Donji su kopljasti. Mladi listovi imaju mjehuraste dlagice, a mogu biti pepeljaste boje. Cvast je u obliku duge grozdaste metlice. Loboda cvjeta od jula do septembra. Plod joj je pljosnat bubrezast oraséié. Jedna biljka proizvodi godisnje do 6000 sjemenki, veligine 1,5-2,5 x 0,7-2,3 mm. Sjemenki ima dvije vrste: krupnije — Zutobijele i sitnije — crne. Sjeme moze biti dugo dormantno i da klija periodiéno. Tezina 1000 sjemenki je 1,4—5,5 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija u proljece. Sitnije sjeme zadrzi klijavost u zemljistu i preko pet godina, a krupnije krace. Najbolje klija sa dubine od oko 2. cm, a moze i Sa povrsine tla. Zrelo sjeme se osipa Ragirena je do subalpinskog pojasa. Odgovara joj umjereno topla klima i plodno, humozno i rahlo zemljiste. Raste u povréu (narotito ako je obilno dubreno stajnjakom), zatim na kompostistima i uz naselja. Izrazito je nitrofilan korov. Inditerentan je na pH. Stoka (narotito svinje) jede mlade biljke. Odrasle bilike izbjegava zbog neugod- nog mirisa Prenosnik je nekih Stetoéina. plod sjome klijanac 6832. CHENOPODIUM ALBUM LL. © Fam. Chenopodiaceae Sh. obiéna pepeljuga Engl. fathen, common Slov. bela metlika lambsquarters Mak. nenenacta no6oga Deut. Weisser Gansefuss Pyc. mapb 6Genaa Frang. chénopode blanc Espafi.cenizo blanco Jednogodignja biljka, visoka 20-180 cm. Stablo je uspravno i grana se od osnove. Na mladom stablu i na listovima sa naligja nalazi se bijeli prah (»pepeljugas}. Listovi su duguljasto jajoliki, sa nazublje- nim rubom i dugom peteljkom. Cyjetovi su sitni, zelenkasti, skupljeni u metliéaste cvasti. Pepeljuga cvjeta od jula do septembra. | biljke visoke svega 10 cm mogu plodonositi. Plod je sjajan, orn, gladak, bubrezast oraséié. Jedna biljka moze da proizvede godisnje ogroman bro} sjemenki — do 800000 (prosjecno 3-20 hiljada), veliéine 1-1,5 x 0,7-0,8 mm. Tezina 1 000 sjemenki je oko 1,2 grama. U zemijistu dugo zadrzavaju klijavost (do 6 godina). Klijaju u kasno proljeée i rano ljeto, kada je toplije, sa dubine od 0,5 do 3 cm, au rahlom i suhom zemijistu i sa 8 cm. Biljka nige u kasno proljece, jer za klijanje i nicanje treba dosta toplote. Razmnozava se sjemenom. Cvjeta od juna do jeseni. Zrelo sjeme se lako osipa, a posto je vrlo brojno, njegove zalihe u tlu su najveée od svih korova. U labaratorijskim uslovima sjeme znaéajno povecava klijavost (prekida dormantnost) kada se tretira sa 0,2%KNO,. Sa staro8éu klijavost sjemena opada. Kosmopolit. Najvise mu odgovara umjereno topla klima i zemljiéte bogato azotom. Vrlo je rasprostranjen u cijeloj zemlji, kako u nizinama, tako i u planinama Raste na humoznim i kalijevim tlima, na oranicama, naroéito u okopavinama (osobito u krompiru, repi i kukuruzu), u strnim Zitima, zatim u vinogradima itd. Jak je kompetitor. Jedan je od najmasovnijih korova u na&oj zemiji. Cest je i na dubri8tima, smetljiStima i zapustenim mjestima. Stoka ga rado jede. U veéoj koligini moze skoditi. Sjeme je Skodljivo, moze izazvali proliv u stoke. U manjoj koligini (samljeveno) je jestivo. Ponegdje ljudi jedu mlado lice i vrhove stabljika kao povrée, Sjeme u bragnu daje hljebu gorak ukus. Prenosnik je nekih insekata, bolesti i veGeg broja nematoda. sjome kitjanac. 7033. CHENOPODIUM POLYSPERMUM L. © Fam. Chenopodiaceae Sh. baStenska (mnogocvjetna) Deut. Vielsamiger pepeljuga Gansefuss Slov. mnogosemenska metlika Frang. chenomode Mak. mHorycemencka no6oaa polysperme Pyc. mapb mHorocemeHaa Espafi. Chenopodium Engl. all-seed, manyseeded polyspermum goosefoot Jednogodignja biljka, visoka 20-80 cm. Stabliika je razgranata od osnove, sa dugim granama, gola. U podetku je polegliva, kasnije uspravna. Starija biljka dobija crvenkastu boju. Listovi su goli, cijeli, jajoliki, nenazubljeni, pepeljasti. Brojne slozene cvasti nalaze se u pazuhu listova ili na vrhu grana, u obliku kracih ili duzih duguljastih grozdova. Biljka cyjeta od juna do septembra. Proizvodi vrlo mnogo sjemenki, veliéine 1 * 0,9 mm, Sjemenke su cre, sjajne, okruglobubreza- ste, a leze u plodu horizontalno. Tezina 1000 sjemenki je 0,3-0,4 grama. Sjeme klija u proljeée sa dubine od 3 cm i sa povrSine tla. Sjeme postepeno zri. Neko vrijeme ostane dormantno i klija periodiéno. Klija od proljeéa do jeseni, na visim temperaturama. Zadrzava klijavost u tly nekoliko godina. Siri se osutim sjemenom, stajnjakom, vodom za navodnjavanie itd. Rasprostranjen je korov i u dolinama i na brdima i planinama. Odgovara mu umjereno topla klima i plodno, aerirano, viazno, rahlo tlo, narozito ako je bogato azotom. Najées¢e raste na viaznim oranicama, narocito u krompiru i repi, kao i u jarim Zitima, zatim u vinogradima i na ruderalnim staniétima. Listovi su jestivi i mogu se konzumirati i u veéoj koligini. Stoka rado jede ovu biljku koja ima i ljekovite osobine. Prenosnik je nekih nematoda. sieme kiijanac. 7234. CALYSTEGIA SEPIUM R. Br. 2 Fam. Convolvulaceae Sh. obiéni ladolez Engl. hedge bindweed, (veliki slak) wild morning-glory Slov. navadni plotni slak Deut. Zaun-Winde Mak. rpamobouue Frang. grand liseron Pyc. kKanucrerua 3a60pHaa Espafi.Convolvulus sepium ViSegodisnja biljka sa polegljivom stabljikom, dugom do 3 metra, koja se obavija ‘oko drugih biljaka i predmeta, poput stabljike obiénog slaka. Takoder se penje uz mede i ograde. Korijen je razgranat, snazan, mesnat. Rijetko ide dublje od 30 cm. Listovi su strelasto srcoliki — slidni li8u obiénog slaka, samo su krupniji Cyjetovi su pojedinaéni, veliki, ljevkastog oblika, bijeli ili ruziéasti, bez mirisa Biljka cvjeta u jeto. Plod je tobolac. Jedna biljka daje godisnje prosjeéno 100-400 sjemenki. Veliéina sjemena je: 3,5-4,5 x 2,2-3 x 1,8-2 mm. Tezina 1000 sjemenki je 6-10 grama, Sjeme kilija obiéno u proljece. Ladolez se razmnozava sjemenom i korijenom. Takoder se nadzemni izdanci kao vrijeze ukorjenjuju na mjestu dodira sa zemljom Kosmopolit je u umjerenom pojasu. Vrlo je ragiren korov na razlicitim tlima, a najvise na plodnim — do planinskog pojasa. Raste na oranicama, u voénjacima i yinogradima, na obalama, uz plotove | mede itd. Od usjeva, najéesée je u kukuruzu Zilav je i otporan korov i te8ko ga je iskorijeniti zbog jakog korijena iz kojeg se lako regenerise. Jak je kompetitor. Stoka ga rado jede. Manja koliina djeluje povolino na mlijeénost, a veca — nepovoljno. U nekim zemljama jedu ga i Ijuci. Uzgajaju se ukrasne forme ove biljke, koja ima Ijekovita svojstva. | ovo je medonosna biljka. Prenosi neke biline bolesti sjeme Kiijanac. 7435. CONVOLVULUS ARVENSIS L. 2 Fam. Convolvulaceae Sh. obiéni slak Engl. field bindweed (njivski poponac) Deut. Acker-Winde Slov. njivski slak Frang. liseron des champs Mak. cnayey Espafi.corregiiela menor Pyc. 6btOHOK noneBon ViSegodi8nja biljka. Korijen brzo raste i lako se obnavija. Veoma je dug i prodire duboko (do 6 m), razvijen je i razgranat obiéno u dva sprata Stablo je dugo 20-200 cm, tanko je, golo, polegljivo, obavija se oko drugih biljaka i predmeta (lijana), ili se pruza po zemiji, ili penje uz predmete. Listovi su strelasti, sa peteljkama Biljka cvjeta od juna do septembra. Cvjetovi su pojedinaéni ili po 2-3 zajedno. Krupni su, u obliku su lijevka, bijeli ili ruziéasti, bez mirisa. Plod je tobolac (Gahura) sa tvrdom Ijuskom, u kojoj je 3-5 sjemenki, Jedna biljka daje 150-600 krupnih ornih sjemenki, veligine 3-4,3 x 2,3-3,6 x 2-3 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 7,9 grama, Sjeme klija u proljeée sa dubine od 4 do 8 cm, na temperaturi od 15 do 18°C. Slak se razmnozava i sjemenom i korijenom. U stnim zitima i drugim usjevima koji se Zanju, prije nego sto se formira i dozri sjeme slaka ne dolazi do generativnog razmnozavanja ovog korova, nego se u tom sluéaju Siri korijenom. Izdanci iz korijena nigu sa velike dubine (do 80 cm). Zrelo sjeme je tvrdo i neposredno poslije zrenja slabo klija. Poslije prezimljavanja klijavost Se poveéava. Dugo zadrzava klijavost Kosmopolit. Vrlo je ragiren korov i u na8oj zemlji do subalpinskog pojasa, narotito na lakim, plodnim i alkainim zemijigtima. Raste u svim kulturama. Ima ga | na zapustenim mjestima, Posto se obavija oko usjeva, naroéito Zita, uzrokuje polijeganje i otezava Zetwu. Vrio tesko ga je iskorijeniti. Za raSéenje mu je potrebno mnogo syjetlosti Mladi listovi su jestivi. Stoka rado jede mlade biljke, koje povoljno utiu na mlijeénost. Slak ima i \jekovite osobine i medonosan je. Prenosi neke biljne bolesti, insekte | nematode36, CUSCUTA EPITHYMUM (L.) Nathh. © Fam. Cuscutaceae Sh. _ djetelinska (obiéna) Pyc. nopueka KnesepHan vilina kosica Engl. clover dodder Slov. drobnocvetna Deut. Quendel-Seide predeniéevka Franc. cuscute du thym Mak. getenutoea ceunapka Espafi.cuscuta Jednogodisnja biljka, vrlo rijetko dvogodi8nja. Potpuni parazit na djetelinama i ostalim visegodisnjim krmnim leguminozama i nekim drugim biljkama. Nema korijen ni listove niti moguénost fotosinteze, pa svu hranu sige iz usjeva pomoéu haustorija Tankom, njezZnom stabljikom obavija se oko drugih biljaka, na kojima parazitira, i iscrpliuje ih, Stablo je razgranato i veoma tanko (0,2-0,8 mm), Zuto ili crvenkasto, riede bjeliéasto ili zelenkasto. Cyjetovi su sjedeéi, sitni i grupisani. Javijaju se od maja do avgusta. | plodovi su sitni, Jedna biljka moze da proizvede godi&nje do 3000 sjemenki, koje su klijave 5-6 godina. Sjeme je velicine 0,5-0,8 x 0,3-0,7 mm. Hiljadu sjemenki teZi oko 0,3 grama. Razmnozava se, uglavnom, sjemenom, koje se éesto nade u sjemenu djeteline, lucerke i smiljkite. Drijanjem i koSenjem travnjaka (djetelista) tanke povijene stabljike se kidaju i raznose po parceli, pa se vilina kosica i na taj nagin moze razmnozavati u viaznom zemijistu. Zrelo sjeme u potetku slabo klija. Klija sa povrSine zemljista. Kada se namnodi u usjevu, moze da ga opustosi. Javija se ina vri8tinama, suhim tratinama itd. Vilina kosica u zelenom stanju u krmi 8kodi stoci, dok je suha neskodljiva. Smanjuje kvalitet krme u kojoj se nalazi. sjeme klijanac.37. KNAUTIA ARVENSIS (L.) Coult. 2 Fam. Dipsacaceae Sh. obiéna przenica Engl. field scabious (plava udovica) Deut. Acker-Witwenblume Slov. njivsko grabljisée Frang. knautia des champs Mak. noncko cuHornasye Espaf. Pyc. sactpe6unKa Bonocuctan ViSegodi8nja biljka, visoka do 1 metar. Ima razgranat kori Stablo se ponekada grana. U donjem dijelu je posuto Gekinjastim, bodljikavim dlaéicama. Listovi su naspramni, preteZno maljavi. Donji su uglavnom cijeli, a Srednji i gornji su izrezani tako da imaju lancetaste segmente Rozeta listova prezimijuje i iz nje se sljedece godine razvija cvjetno stablo. Biljka cvjeta od juna do septembra. Cvjetovi su skupljeni u glaviéaste Ijubicaste (rjede ervenkaste ili plaviéaste) cvasti, koje se nalaze na vrhu stabljike i grana. Promjer cvasti je 2-4 cm. Plod je dug 5—8 mm, Getverougaon je i maljav. Jedna biljka proizvodi godisnje oko 2000 sjemenki, veligine 4,5-6,5 x 1,5-2,8 x 1,2—1,8 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 4 grama. Sjeme klija u jesen sa dubine od '1 do 2 cm. Raste u umjereno toplom pojasu, na plodnim, suhim, kreénim i ilovastim zemlji- stima ~ do subalpinskog pojasa. Sreée se na suhim travnjacima, obradivim tlima. pored puteva u Sumama itd Stoka je nerado jede, jer je gruba i drvenasta. Ljekovita je i medonosna biljka Caj od korijena i lista upotrebljava se za lijeéenje upale grla, bolesti krvi i padavice. Prenosnik je nekih biljnih bolesti i insekata. sjome — dire Huta strana seme kiijanac BOie38. EUPHORBIA CYPARISSIAS L. Fam. Euphorbiaceae Sh. smrekasta (obiéna) Eng. cypress spurge, mljecika salvers spurge Slov. cipresasti mleéek Deut. Zypressen- Mak. cmpekosunua mneuka Wolfsmilch Pyc. monouai Frang. euphorbe KMNapucoBM abi petit-cyprés Espafi.lechetrezna ViSegodi8nja biljka, visoka do 60 cm. Ima vrlo razvijene rizome, iz kojih izbijaju nove stabljike. Stabljika obiéno ima mnogo, uspravne su, pri vrhu granate, sa mnogo listova. Donje grane su uglavnom steriine. Listovi su lancetasti, uski, goli, spiralno rasporedeni, dugi 1,0-2,5 cm, a 2-3 mm 8iroki, sa jednim nervom. Nekada su malo iskrivijeni. Svi dijelovi biljke sadrZe mlijecni sok (»mljetikas) Biljka cvjeta u proljece i Ijeto. Cvasti su Stitaste, grupisane po 10-20 zajedno. Plod je hrapavi tobolac (éahura). Sjeme je ovalno okruglasto, glatko, sivo ili smede. Obiéno klija u proljeée. Veligina mu je: 1,3-2,2 x 1,5—1,7 x 1,5-1,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je 2,3-3 grama. Sjeme éesto prenose mravi RaGiren je korov, pretezno na siromagnijim, suhim neobradenim tlima — do planinskog pojasa. Raste na oranicama, livadama, kraj puteva i meda, na Sljunkovi- tim terenima. Jak je kompetitor za prostor. Biljka je vrlo olrovna, ali ima i ljekovite osobine. Stoka je izbjegava zbog neugodnog miijecnog soka. Ako je pojede, moze do¢i do trovanja, raznih oboljenja, pa i smrti. Izaziva dermatitis i upale sluzokoZe prednjih dijelova digestivnog trakta i respiratornog irakta. Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo gruSanje. Prili kom kuhanja mijenja mu boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Domaéin je i prenosnik rde graska. fe be A plod sieme Kiijanac39. EUPHORBIA HELIOSCOPIA L. © Fam. Euphorbiaceae Sh. sunceljubiva mljecika Deut. Sonnenwend- Slov. sonéni mleéek -Wolfsmilch Mak. conyeny6usa mneuka Franc. euphorbe Pyc. monowait connyernag réveil-matin Engl. sun spurge, Espaii.lechetrezna redonda wart spurge Jednogodignja biljka, visoka do 45 cm. Stablo je pojedinaéno, uspravno, bez grana ili sa granama samo pri vrhu Pokriveno je rijetkim dlakama, naroéito pri vrhu, a rijetko je golo. Listovi su obrhutojajoliki ili izduzeno okruglasti. Korijen je tanak i vretenast. Cijela biljka ima miijeéni_ sok. Cyjetovi su skupljeni_u Stitastu cvast. Javijaju se od aprila do oktobra. Plod je gladak i go tobolac. Sjemenke su ovaino okrugle, sive ili smede, velicine 2— =2,5 x 1,8-1,9 x 1,7-1,8 mm, Tezina 1000 sjemenki je oko 2,8 grama. Jedna biljka proizvodi 100-800 sjemenki, koje Klijaju gotovo cijele godine, sa dubine do 3 cm. Biljka se razmnozava sjemenom. Suhi plodovi pucaju i odbacuju sjemenke. Sjeme u zemljistu dugo zadrZava klijavost. Klija u drugoj godini. RaSiren korov do subalpinskog pojasa, pretezno na humoznim, rastresitim, plodnim zemiljistima. Raste na oranicama, vrtovima, u voénjacima, vinogradima | na nepoljoprivrednim terenima. Jak je kompetitor za prostor. Treba mu mnogo sunca i toplote. Otrovna je biljka. Izaziva gruganje mlijeka; prilikom kuhanja, mijenja mu boju Mlijecnim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Stoka je izbjegava. Ima i Ijekovita svojstva. Prenosnik je nekih biljnik bolesti i Stetnika. YO Gh : lr plod sjeme Ktijanac40. LATHYRUS APHACA L. © Fam. Fabaceae (Papilionaceae) Sh. bezlisni (obiéni) Engl. yellow vetchling grahor Deut. Ranken-Kicher Slov. leéasti grahor Frang. gesse aphaca Max. 6esnucHa rpaxonuKka Espaf.alverjana Pyc. 4uHa npunucraukonuctaa Jednogodignja biljka sa vijugavom, granatom, golom stabljikom. Visoka do 50cm Ima tanke vitice, kojima se hvata za druge biljke i predmete. Umjesto pravih listova, ima krupne srcolike zaliske (palistiée) koji su naspramni, dugi oko 3.cm, a Siroki oko 2 cm. Ti zalisci Sesto imaju raaljike. Cvjeta od maja do jula. Cvjetovi su Zuti, pojedinaéni, na kratkoj drSci. Plod je mahuna, duga 2~3 cm, Siroka 4~8 mm, pljosnata, gola. zelenosmeda, sa 4-8 crnih, sjajnih sjemenki. Jedna biljka proizvodi 200-900 sjemenki (maksimaino 5800), koje dugo zadrzavaju klijavost. Sjemenke su smede do crne boje, veligine 3-4 x 2,2— ~8,2 x 2,2-2,7 mm, Tezina 1000 sjemenki je 6-10 grama. Sjeme klija pretezno u jesen, Otrovno je za stoku. Biljka se razmnozava sjemenom. Ovaj korov je ragiren u toplijim predjelima umjerenog pojasa. Odgovaraju mu humozna, glinovita | kreéna zemljista. Raste u strnim zitima, lucerki | grahorici, ai na ruderainim staniStima — do subalpinskog pojasa. Stoka jede mlade biljke, koje imaju krmnu vrijednost. sjeme klijanac. fist 8641, LATHYRUS TUBEROSUS L. 3 Fam. Fabaceae (Papilionaceae) Sh. gomoljasti grahor Engl. earth-nut pea Slov. gomoljasti grahor Deut. Erd-Eichel Mak. opewacta rpaopuka Frang. gland de terre Pyc. una kny6HeHocHaa Espafi.almorta silvestre Videgodisnja biljka, visoka 30-100 cm. Ima dubok korijen sa gomoljima. Iz gomolja i rizoma izbijaju nove biljke. Stablo je najéesée granato, cetvrtasto, golo, tanko. Penje se uz druge biljke i polijeze. Listovi imaju po dvije liske obrnutojajolikog oblika. Svojim razgranatim viticama listovi se prihvataju za druge biljke (Zita i si.) i predmete. Imaju uske zaliske. Biljka cyjeta Ijeti. Crveni ovjetovi su grupisani u grozdastu, mirisnu cvast. Plod je mahuna, duga 25-35 mm, promjera 4-6 mm, gola, smeda, sa 2-6 sjemenki. Zrela mahuna puca i odbacuje sjemenke. Sjeme je smede boje, velicine 5,5-6 * 3,5 x 3,5 mm. Tezina 1000 sjemenki je 8-15 grama. Svjeze sjeme slabo klija, a smrzavanjem se obiéno klijavost poveéava. Klijavost zadrzi nekoliko godina. Jedna biljka proizvodi godignje 150-360 sjemenki (maksimaino 5 200). Razmnozava se | sjemenom i podzemnim organima, gomoljima crnosmede boje (unutra bjel- haste), veliéine oraha. Oruda raznose ove gomolje po parceli i tako ih Sire. Nicu sa dubine do 20 cm. Ovaj korov je ra8iren u umjerenom pojasu, jer mu godi topla klima. Odgovaraju mu humozna, zbijena, suha i kreéna tla, Raste na obradivim povrsinama, naroéito u 2tima, zatim u vinogradima, kraj puteva, rijeka itd. — do planinskog pojasa. Ako j@ U manjoj koli¢ini, onda je koristan u krmi. Jestivi su i gomolji | plodovi Sjeme je bogato skrobom i bjelangevinama pa je nekada upotrebljavano i za ludsku hranu. Ima i ljekovite osobine. Medonosna je biljka. a842. TRIFOLIUM REPENS L. 4 Fam. Fabaceae (Papilionaceae) Sh. bijela djetelina Engl. white clover Slov. plazeéa detelja Deut. Weisser Klee Max. 6ena aetennHa Franc. tréfle blanc Pyc. knesep Genii Espaf.trebol blanco ViSegodi&nja biljka, niskog rasta (do 40 cm) Duzina biljke moze da bude do 4 metra. Korijen je vretenast, sa granatim rizomima. Biljka se vegetativno razmnozava — nadzemnim stolonima. Stabijika moze da bude vrlo razgranata. Obitno je gola. Na koljencima se o2iljava. Listovi su trodijelni, sa dugom peteljkom, dugacki (sa peteljkom) do 20 cm. Liske su duge 1-3 om. Sire su nego duze. Obiéno imaju bijelu pjegu. Biljka preko zime ostaje zelena. Cyjetovi su bijeli, sloZeni u loptaste glaviéaste cvasti ~ po 40-100 zajedno Javijaju se od maja do septembra. Plod je mahuna, sa 3-4 ovaine Zute ili smede sjemenke. Dimenzije sjemena su 1-1,7 x 0,8-1,2 x 0,5—0,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,5-0,7 grama. Sjeme obiéno klija u jesen Kosmopolit je. Korov kome odgovaraju humozna, umjereno suha zemljista, Rasprostranjen je u cijeloj zemlji, u nizinama, brdima i na planinama, Raste na travnjacima, ali i na oranicama, u voénjacima, vinogradima i na nepoljoprivrednim terenima.—Nalazi- sei na velikim nadmorskim visinama. Jak je kompetitor. Odliéna je krmna biljka. Uzgaja se za stonu hranu, ali daje nizak prinos. Mladi istovi i evjetne glavice su jestivi. Ima Ijekovita svojstva i dobra je péelinja pas Domacin je velikog broja vrsta nematoda. 0 sjome kijanae list an43. VICIA CRACCA L. 4 Fam. Fabaceae (Papilionaceae) Sh. pticija grahorica Engl. tufted vetch, bird Slov. ptiéja grasica vetch Mak. ntnuju rpaop Deut. Vogel-Wicke Pyc. ropowok muwuHbii Frang. vesce cracca Espafi.alverja menor ViSegodisnja biljka, duga do 180 om Korijen je vretenast, dug do 30 cm. Od njega se horizontaino granaju boéni rizomi, iz kojih nastaju nove biljke. Stablo je dugo, slabo, polegljivo. Omotava se oko drugih biljaka. Moze biti golo ili diakavo. Listovi su perasti, sa 10-12 pari lancetastih liski. Posuti su kratkim dlaéicama. ZavrSavaju se granatim viticama. Grozdaste ovasti sa 20-40 cvjetova u pazuhu su listova. Plave su ili Ijubiéaste, njetko bijele boje. Pojavijuju se Keti Plod je mahuna, duga 2-3 om, siroka 5-6 mm, smede do crne boje, sa 2-8 sjemenki. Sjeme je promjera 2,5-3 mm, zelene, smede ili crne boje. Tezina 1000 sjemenki je 2-8 grama. Sjeme klija obiéno u proljece Rasiren je korov, narotito na plodnim zemijistima. Raste na livadama, obradivim lima i zapudtenim terenima ~ do subalpinskog pojasa. Dok je na livadama korisna krmna biljka, u drugim usjevima je opasan korov. Stoka je slabo jede zbog gorkih materijala i maljavosti. U nekim zemijama se uzgaja. Ima ljekovita svojstva. Medonosna je biljka. kiijanac listWY ES Sf ) ie, yy44, VICIA SATIVA L. © Fam. Fabaceae (Papilionaceae) Sh. obiéna (njivska) Engl. common vetch, grahorica spring vetch Slov. navadna grasica Deut. Futter-Wicke Max. o6u4eH rpaop Frang. vesce cultivée Pyc. Buka nocesHaa Espafi.veza cultivada Jednogodignja ozima ili jara biljka, visoka do 1 metar. Stabljika je tanka, polegijiva, vrlo granata. Penje se uz druge biljke (Zita i sl.) i uz predmete. Listovi su perasto sloZeni, duguljastoovaini. Imaju granatu viticu, kojom se hvataju za oslonac. Obiéno po dva cvijeta zajedno nalaze se u pazuhu lista. Purpurnocrvene su boje (rede bjeligasti ili ruzizasti). Javijaju se od marta do juna, a Gesto i (ponovo) od avgusta do oktobra. Plod je mahuna, duga 2,5-8 cm, a Siroka 4-15 mm, smedecrne boje, sa 4-12 sjemenki. Sjeme je okruglasto, smede do crne boje, velicine 3,5-5 x 2,5-4 mm. Klija u jesen i proljece. Tezina 1000 sjemenki je 10-22 g. Suna mahuna puca i odbacuje sjemenke. Ovo je kulturna krmna biljka, ali je i 6est korov obradivih povrsina, narotito Zita. Raste i kao samonikla na livadama, zatim uz puteve itd. Odgovaraju joj humozna, rastresila, pjeskovito-ilovasta tla. Ragirena je do planinskih pojasa. Gode joj topla staniéta. Niske temperature joj Skode. Moze da bude jak kompetitor. Dobra je péelinja pasa. Prenosnik je nekih nematoda. sjome klijanae list as45. FUMARIA OFFICINALIS L. © Fam. Fumariaceae Sh. obiéna dimnjaéa Engl. common fumitory, Slov. navadna rosnica fumitory Mak. o6uuna pocHuya Deut. Echter Erdrauch Pyc. AbimaHka nekapcTBeHHaa Franc. fumeterre officinale Espaf. fumaria Jednogodiénja biljka, esto ozima, visoka 10-30 cm. Korijen je dobro razvijen Stablo je uspravno, tanko, glatko, blago rebrasto, Grana se. Listovi su razdijelje- ni, sa uskim reznjevima, glatki Po 10-15 cvjetova, purpurnoruziéastih skuplieno je u duge grozdaste cvasli Biljka cyjeta od aprila do septembra Plod je ora8di¢, promjera 2-3 mm. Jedna biljka proizvodi godi8nje prosjeéno 300-1600 sjemenki. Sjeme je veligine 1,8-2,5 x 21-28 x 1,6-1,9 mm. Klija u proljeée i ljeto sa dubine od 0,5 do 4 cm. Tezina 1000 sjemenki je 3-3,5 grama Mravi i druge Zivotinje skupljaju i prenose sjeme. Biljka se razmnoZava sjemenom. ‘Sjeme dugo zadrzava dormantnost. Klija na niskim temperaturama, veé iznad 2°C. Biljka prezimljava na njivi Trazi mnogo svjetla. Rijetko se javija u viSegodi8njim travama i leguminozama. Ra8iren je korov u umjerenom pojasu do subalpinskog nivoa. Odgovaraju mu bogata, humozna i ilovasta zemijista. Raste na obradivim tlima, naroéito u jarim Zitima iu vrtovima, kao i na ruderalnim stanistima. Sadri alkaloide, zbog kojih je otrovan. Kod stoke izaziva probavne smeinje, Ima i Ijekovite osobine. Nadzemni dio biljke u cvatu sluzi za lijecenje: Secerne bolesti crijeva, proljeva i zatvora, Zeluca, jetre i Zuéi, dignih organa i arterioskleroze. Medonosna je biljka Jone Kiijanac 9646. ERODIUM CICUTARIUM L. Hérit. © © Fam. Geraniaceae Sh. obiéni éapljan Engl. common storksbill, Slov. navadni éapljevec redstem filaree Mak. %*«uBa Tpesa Deut. Hirtennadel Pyc. acTHnk o6bIKHOBeHHbI Franc. cicutaire Espaii.relojicos dednogodisnja ili dvogodi8nja biljka, visoka do 60 cm. Stablo je uspravno ili grmoliko, preteZno granato, sa grubim dlakama. Listovi su naspramni, dugi, perasto izrezani. Biljka cvjeta od aprila do septembra. Cvjetovi su pojedinaéni ili grupisani, crveni ili ijubigasti, rjede bijeli. Na evjetnoj dr8ci ima 2-7 cvjetova. Plod je dlakav i ima kljunast izra8taj, kojim se kadi za Zivotinje. Sjemenke su glatke i cilindriéne, veliéine 2,8-3,2 x 0,9-1,1 x 0,9-1,1 mm. Klijaju cijele godine. Tezina 1 000 sjemen- ki je oko 2,7 grama Jedna biljka daje nekoliko stotina sjemenki, koje su dormantne. Kosmopolit. Odgovara mu toplija klima. Raste pretezno na suhim, lakSim (pjesko- vitim ili Sijunkovitim) i humoznim zem)jistima, na oranicama, djetelistima, livadama, y vinogradima, voénjacima i na neobradenim terenima — do subalpinskog pojasa. Cest je i na periferiji Sume, uz grmove, mede, obale, puteve itd Stoka ga rado jede. Smanjuje vrijednost krmnih biljaka. Ima i ljekovita svojsiva Medonosna je biljka. sjeme klijanac47. GERANIUM DISSECTUM Jusl. © © Fam. Geraniaceae Sh. rasjecena iglica Deut. Schlitz- Slov. nacenljenolistna -Storchschnabel krvomoénica Franc. géranium découpé Mak. 3qpasey Espafi.geranio de los Pyc. repaHb pacceyenHaa campos Engl. cut-leaved cranesbill, cutleaf geranium Jednogodisnja ili dvogodisnja biljka, visoka do 35 cm. Stablo je uspravno, jako razgranato i dlakavo. Listovi su naspramni, izrezani u 5-9 reznjeva, koji su, dalje, isjegeni na po tri zuba. Cvjetovi su sitni, crveni. Javijaju se od maja do septembra. Plodovi su dlakavi. Sjeme je sitno, veliéine 1,8 x 1,4 mm. Klija u jesen. Tezina 1000 sjemenki je oko 2,5 grama. Biljka se razmnoZava sjemenom, Kosmopolit. Ragiren korov do planinskog pojasa, ali se rijetko javija u velikom broju. Odgovaraju mu lagana, plodna, humozna i kreéna tla. Raste na obradivim zemijistima, u vrtovima | na ruderalnim stanistima, Stoka ga izbjegava. Ima ljekovite osobine. sjeme klijanac 10048. AJUGA CHAMAEPITYS (L.) Schreb. © Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. uta ivica Engl. groundpine Slov. rumeni skreénik Deut. Gelber Giinsel Max. >konTeHuKaBo cpekHnue Franc. ivette Pyc. aAy6poska enoukosuanaa Espan.camepiteos Jednogodignja biljka, visoka 10-25 cm. Stablo je uspravno ili polegijivo, granato. Citava biljka je pokrivena bijelim mekanim diakama. Listovi su prstasto duboko podijeljeni na uske linearne reznje- ve, uglavnom trodijeine. Cvjetovi su pojedinaéni, zuti, sa crvenkastom i smedom donjom usnom, dugi 7-15 mm. Nalaze se u pazuhu listova. Ne opadaju nakon cvjetanja. Gornja im je usna vrlo kratka i ima dva zuba, Donja je trodijelna, ali je srednji rezanj veci od ostalih. Biljka cvjeta u ljeto. Plod je sastavijen od 4 plodiéa. Jedna biljka proizvodi godisnje 200-800 sjemen- ki, veligine 2,5-8 x 1,8-1,4 x 1,3 mm. Sjeme klija u jesen i proljeée sa dubine od 2 do 4 cm, na temperaturama iznad dvadeset stepeni, Korov kome odgovaraju humozna i kreéna zemijista. Podnosi su8u. Raste na oranicama (u okopavinama, strnim Zitima, na strnigtima itd.), u vinogradima, Voénjacima i na neobradivim povrsinama — do subalpinskog pojasa. Stoka ga izbjegava zbog gorkog ukusa. sjeme ktijanac. 10210949. AJUGA REPTANS L. 4 Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. puzava ivica Engl. common bugle Slov. plazegi skreénik Deut. Gtilden Giinsen Mak. nomxKato cpekHnue Franc. bugle rampante Pyc. oKmBy4ka Espafi.biigula ViSegodignja biljka, vosoka do 30 cm. Stabljika uspravna, Getvorougaona. Ima nadzemne vrijeze, koje nose sitne listove. Ti puzajuéi izdanci se ukorjenjuju. Listovi su u rozeti ina stablu. Ovalnog su oblika. Dugaéki su 4~12 om, a Siroki 1-5 cm. Prizemni listovi su na dugim dr8kama. Listovi na stabljici su malobrojni, jajasti su ili izduzeni, sjedeci; postepeno prelaze u pricvjetne listove Po 6—12 Ijubiéastoplavih cvjetova skupljeno je u préljenastu cvast. Biljka cvjeta u proljee i Ijeto. Cvjetovi ne opadaju poslije cvatnje. | éasica i krunica su dlaka- Vo~zljezdaste. Plod je ora8tié, okrugao ili jajolik, mrezasto naboran. Dimenzije sjemena su: 2,1 x 1,4 x 1,4 mm. Sjeme obiéno klija u proljece. Korov kome odgovaraju plodnija teza zemljista i umjereno topla klima, Pogoduje mu polusjena. Raste na viaznim livadama — do subalpinskog pojasa. Puzava ivica je loSe krmne vrijednosti. Gorkog je ukusa, pa je stoka izbjegava. Osjetljiva je prema gazenju. Ponegdje se upotrebliava za Ijudsku hranu Ima ljekovite osobine. Medonosna je. 9 10410850. GALEOPSIS TETRAHIT L. © Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh — 6vorasti smrdelj Engl. common hemp- (smrdijiva kopriva) -nettle, bastard hemp Slov. navadni zebrat Deut. Gemeiner-Hohizahn Mak. nerasa Mptsa konpusa Frane. ortie royale Pyc. nukynbHuk o6bikHoseHHIi Espafi.cafiamo silvestre Jednogodignja biljka, visoka 10-60 cm. Korijen je vretenast. Stablo uspravno, granato, na koljencima zadebljalo, posuto krutim dlagicama. Listovi su sjedeéi, eliptiéni, nazubljeni i maljavi, dugi 3-8 cm, Siroki 1,5-5:cm, sa peteljkom dugom 1-4 cm. Gvjetovi su slozeni u gustim préljenovima na vrhu stabljike i grana. Brakteole su na vrhu bodljaste. Cvjetovi su grupisani, bjeliasti, sa Zutom donjom usnom. Javijaju se od juna do septembra. Jedna biljka daje do 8 000 (prosjeéno 2.800) sjemenki godi&nje. Sjeme je veliéine 2,5-3 x 2-2,3 x 1,3-1,6 mm. Klija sa dubine od 1 do 4 cm. TeZina 1000 sjemenki je 4,4-5 grama. Biljka se Siri sjemenom. Vrlo je ragiren i opasan korov. Raste podrugjima. Vrlo je otporan korov. Ovom korovu odgovaraju plodna, rastresita (pjeskovita, &ljunkovita i kamenita) zemiljista, kako kisela, tako i kreéna. U nekim krajevima Gest je korov oranica, naroito strnih Zita. Raste i u Sumama, kraj grmova, uz rijeke, na smetiljistima itd Stoka ga izbjegava zbog gorkog ukusa, Ima ljekovila svojstva. Medonosna je biljka, Prenosnik je nekih insekata i bolesti im iu brdsko-planinskim SS = some kaijanac. 10610751. LAMIUM AMPLEXICAULE L. © Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. njivska mrtva Engl. henbit, dead . kopriva nettle Slov. njivska mrtva Deut. Rundblattrige kopriva Taubnessel Mak. mana mptea konpusa Franc. lamier amplexicaule Pyc. acHotKa Espafi.gallitos cTe6neo6bemntoujaa Jednogodisnja biljka, ponekad ozima, visoka 5-30 cm. Stablo je usprayno ili polegljivo, golo. Obiéno se grana pri dnu. Donji listovi su okrugli, mali, sa petelikama, a gornji krupniji i sjedeéi. Listovi su dugi 1-4 cm Korijen je kratak, razgranat. Cvietovi su grupisani i blijedocrvene su boje. Gornja usna cvijeta je cijela, usprayna, maljava i stitasta, a donja trodijeina. Biljka cvjeta od proljeéa do jeseni. Plodovi su jajasti, dugi preko 8 mm. Jedna biljka proizvodi oko 200 sjemenki veligine 1,8-2,3 x 0,9-1,1 x 0,8-0,8 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,6-0,7 grama Sjeme klija gotovo cijele godine, u plitkom sloju zemijista Rasiren korov, narogito u podruéjima toplije klime. Raste na humoznim i pjesko- vitim tlima — do subalpinskog pojasa. Na¢i Gemo je na oranicama, u vriovima, Yoénjacima, vinogradima i na nepoljoprivrednim terenima. Stoka ovu biliku izbjegava zbog neugodnog ukusa i mirisa. Za konje je otrovna Ima i ljekovite osobine. Medonosna je biljka. sjome Klijanac. 10852. LAMIUM PURPUREUM L. © © Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. crvena mrtva kopriva Engl. red dead-nettle Slov. Skrlatno-rdeéa Deut. Rote-Taubnessel mrtva kopriva Franc. lamier rouge Mak. upsexa mptsa Konpuea Espaf.ortiga muerta Pyc. acHoTKa nypnypHaa purpurea Jednogodi8nja ozima ili dvogodisnja biljka, visoka 15-30 cm. Stablo je uspravno, njeZno, obiéno granato pri dnu. Donji listovi su okruglasti i mali, imaju peteljke, a gornji srcoliki, nazubljeni i sjedeci. Korijen je razgranat. Biljka raste veé od kraja zime. Cyjeta od februara do oktobra, nekada i cijele godine. Cyjetovi su crveni, grupisani, Gornja usna je Stitasta, uspravna, a donja je trodijena. Jedna biljka proizvodi oko 200 sjemenki veligine 1,7~2,3 x 1,1— ~1,4 x 0,8-1 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,8-1 gram. Biljka se Siri sjemenom, koje klija gotovo cijele godine sa dubine od 0,5-3 em. Klijavost u tlu zadrzi nekoliko godina Ovom korovu odgovaraju plodnija tla. Raste na njivama, u vrtovima, na vjestac- kim livadama, u vinogradima i na neobradenim zemijistima — do subalpinskog pojasa. Ponekad se javija u velikom broju. Jak je kompelitor. Biljka ima neprijatan miris. Jestiva je, moZe se upotrebljavati za Corbu, varivo, pire i salatu Stoka je izbjegava zbog neprijatnog okusa i mirisa Ima lIjekovite osobine i medonosna je. Prenosi neke nematode i insekte. sjome Ktijanac.53. MENTHA ARVENSIS L. 2 Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. poljska nana Engl. corn mint, (metvica) wild mint Slov. njivska meta Deut. Acker-Minze Mak. noncko HaHe menthe des champs Pyc. mata nonesaa Espaf.asandra Visegodisnja biljka, visoka 15-50 cm. Ima razvijene i jake rizome, kojima se razmnozava. Stabljika je visoka do 40 cm, naljava je i grana se. Listovi imaju peteljke. Donji su okruglasti, a gornji jajoliki Biljka ovjeta od jula do septembra. Cvjetovi su grupisani, crvenkasti Jedna biljka proizvodi oko 200 sjemenki, veligine 0,8-1 x 0,5-0,7 x 0,6—0,7 mm. “ezina 1000 sjemenki je 0,2-0,7 grama. Sjeme klija obigno u jesen, sa dubine do em. Sjeme se lako osipa. Svjeze sjeme slabo klija, poslije prezimljavanja klijavost se poveéava. Sjeme zadr2ava klijavost nekoliko godina. Biljka se razmnozava i sjemenom i rizomima. Rasirena je u umjereno hladnom pojasu. Raste pretezno na kiselim, plodnim, ‘laznim oranicama, na livadama iu voénjacima, kraj puteva i voda — do subalpin- ‘kog pojasa. Cest je, Zilav i opasan korov. Jak je kompetitor i te’ko ga je skorijeniti. Sadrzi hlapljivo mirisno ulje. Nepovoljno djeluje na miijeénost i zdravije stoke \ko ga popase. Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo gru8anje, prilikom uhanja mijenja mu boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i niris. Ima i ljekovite osobine. Caj od cijele biljke koristi se za bolesti probavnih organa, uéi, glavobolje, gréeva, Zivce, krvne bolesti i trovanje. Medonosna je biljka. Prenosnik je nekih nematoda Olporna je prema veéini herbicida. ktijanac54. PRUNELLA VULGARIS L. 2 Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. obiéni crnjevac Engl. self-heal, heal-all (obiéna celin&éica) Deut, Kleine Brunelle Slov. navadna érnoglavka Franc. brunelle vulgaire Mak. o6n4na upHornaska Espaii.hierba de las Pyc. 4epHoronoska heridas ViSegodi8nja biljka, visoka 10-35 cm. Stablo je uspravno, ali pri dnu polegnuto, éetverouglasto je, golo ili pokriveno rijetkim i o8trim dlakama. Zbog antocijana moze imati |jubiéastu boju. Listovi su duguljasto-ovalni, imaju peteljku i stoje naspramno. Rasporedeni su duz stabljike u 2-6 parova. Liska je dugacka 3-5 cm, a Siroka 1-2 cm, sa neznatno izrazenom hervaturom, na licu i naligju pokrivena rijetkim dlakama, Gornji listovi su obiéno sjedeéi. Ima kratak rizom, rjede izduzen. Gvjetni ogranci su uspravni. Cvjetovi su Ijubiéastomodri i grupisani na vrhu slabljike u_grozdaste cvasti. Javijaju se od juna do septembra. Opadaju poslije evjetanja. Gornja usna cvijeta je uspravna i kukasta, a donja trodijeina. Cagica je zvonasta, dvousnata. Cvijet ima éetiri prasnika. Jedna biljka proizvodi do 350 sjemenki, veligine 1,6-2 x 1,1-1,3 x 1,1-1,3 mm Tezina 1000 sjemenki je oko 0,7 grama. Sjeme klija obiéno u proljece. Biljka se razmnozava i sjemenom i vegelativno. Kosmopolit je umjerenog pojasa. Ragiren je u cijeloj Jugoslaviji, narogito na plodnim zemijistima — do visokih planina (2400 m). Raste na livadama (djetelina i lucerka) i pasnjacima, zatim na oranicama i drugim mjestima Mladi listovi su jestivi i neskodljivi. Mogu se upotrebljavati za Gorbu i varivo Stoka izbjegava ovu'billku zbog gorkog ukusa. Ima ljekovite osobine. sjeme Klijanac.55. STACHYS ANNUAL. © Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. jednogodi&nji Engl. White annual cistac stachys Slov. enoletni &i8ljak Deut. Einjahriges Mak. eavoroquwex unctey, Beschreikraut Pyc. 4ncrey oghoneTHblA Frang. petite crapaudine Espan. Jednogodisnja ozima biljka visoka do 30 cm. Stabljika uspravna, granata, tanka, u donjem dijelu gola ili s rijetkim dlakama. Listovi su izduzeno eliptiéni, dugi 2,5-5 cm, tanki, Zutozeleni, goli ili maljavi. U sredini stabla su najveci; uglavnom su sjedeél Biljka cvjeta od juna do septembra. Cvjetovi su grupisani, blijedozute su boje, veligine oko 1 cm. Donja usna ovijeta je neSto duza od gorje i smedasto je obojena. Sjemenke su veliéing 1,6-1,9 x 1,3-1,7 x 0,9-1,3 mm. TeZina 1000 sjemenki je 0,8-1,2 grama. Raste najvise u brdskim predjelima, u Zitima i na strnistima ako je sugno lieto, zatim u krompiru i drugim usjevima. Biljka kojoj odgovaraju karbonatna i sugna zemljista, narogito Sljunkovita. Raste i na ilovastim zemljistima. Cesta je na Zeljezni¢kim nasipima. Otrovna je zbog sadrZaja nekih alkaloida, Bilo je vi8e sluéajeva trovanja stoke, narotito konja od krme u kojoj je bilo ovog korova. Smanjuje mlijeénost Ima i Ijekovita svojstva. Medonosna je biljka. sieme ktijanac 116WwWi6. STACHYS PALUSTRIS L. 3 Fam. Lamiaceae (Labiatae) Sh. moévarni (barski) Engl. march-hedge cistac nettle dlov. moévirski éi8ljak Deut. Sumpfziest Jax. 6apcKn unctey Frang. epiaire des marais ‘ye. uuctey 6onotHlit Espan. Visegodi8nja biljka, visoka 30-100 cm Ima jake rizome, iz kojih izbijaju nove stabljike. Stablo je uspravno ili donjim dijelom polozeno po zemiji. Maljavo je. Listovi su eduzeni i naspramni, sjedeci i nazubljeni, dugi 3-12 cm i grubi. Biljka cvjeta Ijeti. Cvjetovi su tamnocrveni, slozeni po 6-15 u prljenaste cvasti Sjemenke su sjajne, tamnomrke, veligine 2-2,3 x 1,3-1,5 x 1,1-1,3 mm. Tezina 000 sjemenki je 1,5-2 grama. Svjeze sjeme slobo Klija; klijanje mu se povecava mrzavanjem preko zime. Klija i niée sa dubine do 6 cm. Jedna biljka daje rosjeéno oko 240 sjemenki i 10-50 gomoljéiéa, iz kojih izrastaju nove biljke lazmnozava se i sjemenom i podancima. Oruda za obradu sijeku podanke, raznose ih po njivi, pa se tako ovaj korov Siri. Raste pretezno na teskim i kiselim tlima—na vlaznim oranicama i travnjacima, na ijeénim i Zeljeznikim nasipima, uz potoke itd. do planinskin oblasti. Gest je, Zilav i tlo otporan korov, kojeg je te8ko iskorijeniti U krmnim biljkama smanjuje njihovu vrijednost. Rizomi se mogu upotrebljavati ao stoéna hrana, i to kao sirovi, suhi ili: mijeveni. Medonosna je biljka10‘7. HIBISCUS TRIONUML. © Fam. Malvaceae th. njivska lubenigarka Engl. flower-of-an-hour ‘lov. navadni oslez Deut. Stundenblume tax. ausa Gamuja Franc, ketmia . yc. ru6uckyc w3ayTblii Espafi.aurora comin Jednogodisnja biljka, visoka 15-45 cm. Stabljika uspravna, pokrivena rijetkim éekinjastim dlakama. Listovi su na drskama i dugi su 4—7 cm. Donji su ovaini, vrlo malo razdijeljeni, a stali duboko prstasto izdijeljeni — na 3-5 reznjeva. Reznjevi mogu da budu, opet, vzubljeni ili izdijeljeni Cyjetovi su pojedinaéni, imaju promjer oko 4 cm, Zuékaste su boje, pri osnovi su amnocrveni ili Ijubiéasti. Nalaze se u pazubu listova. Javijaju se od juna do vgusta. Ca8iéni listiéi su opnasti, svijetlozeleni, sa tamnozelenim nervima i drZavaju se na plodu. Kruniéni listi¢i su dugi 1,5-3 cm, jajastoovaini, Zuti, a pri snovi tamnocrveni ili Ijubicasti Plod je okruglasta, bradaviéasta Gahura, sa Gekinjastim dlakama. Sjemenke su ubrezaste, sa Siljatim bradavicama, dimenzija: 2,3-2,5 x 1,8-2,2 x 1,3—1,7 mm. ezina 1000 sjemenki je 3-4 grama. Kosmopolit je. Najvise raste u kukuruzu, strnim Zitima, soji, krompiru i na tinistima, zalim u voénjacima, pored puteva itd Ima ljekovite osobine. sjome kiijanac58. OXALIS FONTANA Bunge % (Oxalis stricta L.) Fam. Oxalidaceae Sh. obiéni cecelj Engl. upright yellow sorrel, Slov. toga zajéja yellow wood sorrel deteljica Deut. Steifer Sauerklee Mak. kucenuya Franc. oxalis raide Pyc. kucnmya esponeiickaa Espaf.aleluya Vigegodignja biljka, visoka do 35 cm. Ima podzemne podanke sa mnogo gomoljastih zadebljanja, kojima se razmno- Zava. Stablo je uspravno, obiéno granato i dlakavo. Listovi su troperi. Imaju duge peteljke. Liske su obrnuto srcolike. Bilika cvjeta od juna do septembra. Cvjetovi su pojedinaéni ili grupisani, i Zuti Plod je go ili dlakav. Biljka se Siri sjemenom, koje se lako osipa. Sjemenke su veligine 1,1-1,2 x 0,8 x 0,3 mm, pljosnate i lagane, pa ih narotito voda raznosi Klijaju u proljece. Razmnozava se i vegetativno, dijelovima korijena, koje oruda raznose po parceli. Kosmopolit je, ra8iren narotito u umjerenom pojasu. Odgovaraju mu plodna, kisela, rastresita i viazna tla. Raste na obradivim i neobradivim zemijistima — do planinskog pojasa. Javija se u raznim usjevima, naroéito na plitko oranim njivama i vrtovima, te u zapustenim voénjacima. Biljke gustog sklopa potiskuju ovaj korov. ne — Sira iuza strana, dolje — presiek sje klijanac 4999. PAPAVER RHOEASL. ©@ Fam. Papaveraceae th. diviji mak Engl. field poppy, (poljska bulka) corn poppy ‘lov. poljski mak Deut. Feuer-Mohn lak. 6ynka Frang. pavot coquelicot yc. Mak camoceiixa Espafi.amapola Jednogodignja (éesto ozima), rede dvogodisnia biljka, visoka 30-70 cm, maljava. Stabljika je uspravna. Ponekada se grana. U njoj se nalazi Ijepljiv bijeli sok. stovi su razdijeljeni Diviji mak evjeta od proljeéa do jeseni. Cvjetovi su krupni, erveni, okruglasti, omjera 2-8 cm, sa tamnom pjegom pri dnu. Nalaze se pojedinaéno na vrhu abljike i grana, Plod je glatka éahura, iz koje zrele sjemenke mogu da ispadaju kroz rupicu pri au. Biljka daje do 20000 sjemenki, klijavih dugo vremena. Velicine sjemenki su 6-0,9 x 0,5-0,6 x 0,4-0,5 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,1-0,15 grama (u 1 kg 1a 7-10 miliona sjemenki). Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija u jesen i ‘oljece iz vrlo plitkog sloja tla. Klija i sa same povrsine tla. Moze klijati veé na 2°C. nopolit kome odgovaraju viazna i kreéna zemlji8ta, bogata azotom. Raste u tima, naroéito ozimim, u krompiru, lanu, djetelini, na livadama i ruderalnim anistima ~ do planinskog pojasa Ima i otrovna i ljekovita svojstva. Sadrdi alkaloide (morfin, papaverin i druge) ajotrovniji je mladi plod, dok su latice cvijeta Ijekovite. Izaziva trovanje stoke. Prenosnik je nekih nematoda dolje — presiek sjemena Ktijanac60. PLANTAGO LANCEOLATA L. 4 Fam. Plantaginaceae Sh. uskolisna bokvica Engl. ribworth plantain (uskolisni trputac) Deut. Spitz-Wegerich Slov. ozkolistni trpotec Frang. plantain lantéolé Max. recHonucten Teropey, Espafi. lantén menor Pyc, nogopoxnuk NQHYeTONMCTHBIA ViSegodisnja biljka, visoka 10-45 cm. Korijen je jak. Nema izrazenog stabla (osim dugih cvjetnih dréki). Lancetasti listovi, dugi do 15 cm, su skupljeni u rozetu, koja se nalazi pri zemiji. Liske se postepeno suzavaju u peteljku. Imaju 3-5 izrazenih nerava i, uglavnom, cijele Tubove. Biljka pocinje da raste u rano proljeée. Sijecenjem korijena pojacava joj se rast. Ova vrsta bokvice cvjeta od aprila do avgusta. Cvjetovi su u klasastoj cvasti, na dugoj peteljci koja mnogo nadrasta listove. Cvast je gusta, klasoidna metlica, duga jedan do éetiri cm. Smede je boje. Plod je dvosjemena Gahura, duga 3~4 om. Biljka daje do 5500 (prosjeéno 1500) sjemenki, veligine 2,3-2,8 x 1-1,4 x 0,6-0,9 mm. Tezina 1000 sjemenki je 1,6-2,4 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija obiéno u proljece, sa dubine od oko 0,5 cm Zrelo sjeme moze odmah da klija. Klijavost se brzo gubi, narotito na plodnim bioloski aktivnim zemljistima, NajéeSée se Siri negistim sjemenom trava i djetelina, kao i poljoprivrednim maginama i orudima. Malo se razmnozava vegelativnim putem. Kosmopolit je, naroéito u umjerenom i hladnijem pojasu. Cest je korov u plodnim djetelistima, travnjacima i zapu8tenim terenima. Nalazi se i na vecim nadmorskim visinama Stoka rado jede mlade biljke, koje su visoke krmne vrijednosti. Stare biljke izbjegava. U nekim zemljama ova biljka se uzgaja. Ima ljekovite osobine. Ljekoviti su i korijen, i li8¢e, i sjeme. Upotrebliava se za lijeéenje: rana, jetre, groznice, grla, zatim pluénih, stomaénih i Zenskih bolesti, uboda péela i osa. Mlado li8ée (bez petelike) je jestivo, moze se pripremati kao éorba, varivo i pire. plod seme Kiijanac on61. PLANTAGO MAJORL. 4*O@ Fam. Plantaginaceae Sh. velika bokvica Engl. great plantain, (veliki trputac) broadleaf plantain Slov. veliki trpotec Deut. Grosser Wegerich Mak. ronem Terapey Frang. grand plantain Pyc. nogopoxHuk Gonswoi Espafi.llantén mayor ViSegodisnja, dvogodi8nja ili jednogodignja ozima biljka, visoka do 30 cm Ima jednu ili vise uspravnih cvjetnih stabljika. Listovi su krupni, Sirokoovalni, pri osnovi okruglasti, sa izrazenom nervaturom (obiéno 7 nerava). Ivice liski su obiéno cijele Velika bokvica evjeta |jeti. Cvjetovi su skupljeni u gustu cilindriénu cvast, oblika klasoidne metlice, duzine do 15 cm. Plod je dug 2-4 mm. U njemu je 8-12 sjemenki, dimenzija 11,7 x 0,6— 0,9 x 0,3-0,5 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,3-0,5 grama. Sjeme je tamnomrke boje, Gesto uglasto. Klija u jesen ili proljece. Razmnozava se sjemenom, koje se lako osipa. Rijetko se razmnozava vegetativnim putem Kosmopolit je kome odgovaraju suha stanigta, pjeskovita, plodna, kreéna i zbijena tla i neSto hladnija klima. Raste na travnjacima, djeteli8tima i ruderainim stani8tima, ali se nade i na obradivim povrsinama. Ima ga i do vecih nadmorskih visina (i preko 2000 metara). Potiskuje korisnije biljke na travnjacima. Podnosi gazenje. Prezimijava na njivi. Velika bokvica ima grube listove, pa je stoka izbjegava. Pojedena u krmi, kvari mlijeko. Sjeme prolazi kroz probavni trakt Zivotinje neoStecene klijavosti. Plice rado jedu njeno sjeme. Ponegdje se bokvica upotrebljava i za Ijudsku hranu, kao povrée, Ima mnogo C vitamina. Ljekovita je biljka. Primjenjuje se za lijecenje nekih bolesti, sligno kao P. lanceolata. Kao jestiva biljka moze se iskoristavati na nagin kao i P lanceolata. Prenosi neke biljne bolest Stetogine i nematode. 12812062. POLYGONUM AVICULARE L. © Fam. Polygonaceae Sh. ptiéji dvornik Engl. knotgrass, prostrate Slov. ptiéja dresen knotweed Mak. asopHuk Deut. Vogel Knéterich Pyc. ropeu ntuunit Franc. renouee des oiseaux Espafi.sanguinaria mayor Jednogodisnja biljka. Stabljika gola, razgranata, polegla, duga 30-60 cm. Grana se po zemlji. Listovi su tamnozeleni, sitni, uski, duguljasti, eliptiéni, dugi po 1-3 cm, Siroki 2-5 mm. Cjetovi su sitni, zelenkasti, ruziéasti ili bijeli. Javljaju se od maja do oktobra. Cvast je u pazuhu lista. Plod je sitan, trouglast oraécié. Biljka daje do 2000 sjemenki (pro- sieéno 125-200), koje zadrzavaju klijavost do 22 godine. Sjemenke su velitine 2,4-3 x 1,2-1,7 x 0,7—1,4 mm. Tezina sjemenki je 0,8-2,7 grama. Biljka se raz- mnozava sjemenom, koje klija u proliece. Ptice ga rado jedu. Korov veoma skromnih zahtjeva. Raste tamo gdje druge biljke ne mogu (ugazena mjesta, staze itd.). Slabije uspijeva samo na slabo aeriranim | mokrim zemijistima. Kosmopolit je umjerene i suptropske zone. Vrlo je ragiren u cijeloj Jugoslaviji Raste na oranicama (naroéito u jarim zitima), na paSnjacima, po stazama, pored puteva itd. Odgovara mu umjerena i topla klima. Ne podnosi sjenu ni mraz. U odsustvu obrade, brzo se Siri. Raste i na najsiromagnijim stanistima. Stoka ga izbjegava zbog gorkog i kiselog okusa. Ako ga pojede, mlijeko dobije gorak okus i plavigastu boju. Mladi listovi su jestivi. Biljka ima Ijekovita svojstva i medonosna je. Caj od ove biljke (bez korijena) uzima se za lijecenje: Seéerne bolesti, Gira u Zelucu, kamena u bubregu, jetre, slezene, proljeva i padavice Domaéin je vise nematoda i insekata. sjeme ktijanac list 130ve cae ge ie x63. POLYGONUM CONVOLVULUS L. © (Bilderdykia convolvulus L.) Fam. Polygonaceae Sh. njivski vijuSac Engl. black bindweed, Slov. navadni slakovec wild buckweat Mak. nosut Deut. Winden-Knoterich Pyc. ropey BbroHKoBBIit Franc. renouée liseron Espaii.corregiiela anual Jednogodisnja biljka. Stabljika je duga do 1 metar, tanka, polegijiva — od osnove se grana dugim granama. Omotava se oko drugih biljaka i predmeta, kao slak, time oteZava rast usjeva i Zetvu. Uzrokuje polijeganje usjeva. Listovi su srcoliki. ~ po obodu cijeli, sa dugim petelikama. Liska je duga 2-8 cm, a Siroka 2-4,5 om. Biljka raste od ranog proljeéa Cyjetovi su sitni, zeleni, grupisani po 2-5 u osnovi listova. Oni su sjedeci, cvjetni omotaé im je zljezdast, petodijelan, do polovine srastao. Imaju po osam prasnika i po tri glaviéasta 2iga. Javijaju se od juna do septembra. Plod je trobridan, hrapav, crn oragéié. Biljka daje do 5000 sjemenki (prosjeéno 140-200), klijavih i preko 6 godina. Veligine su im: 2,7-3,5 x 1,8-2,5 x 1,8-2,5 mm Tezina 1000 sjemenki je oko 5 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija u proljece na dubini od 0,5 do 10 cm. Ptice ga rado jedu. Sjeme se osipa iz zrelih plodova. Svjeze sjeme je slabo klijavo. Klija i niée do jeseni, ali biljke tokom zime ugibaju. Zadrzava klijavost u tly 5-10 godina, ali u plodnim i biolo8ki aktivnim tlima klijavost gubi za 1-2 godine. Sjeme bez o8teéenja moze da izdrZi jake mrazeve. Korov se najvige Siri osipanjem sjemena i sjetvom netgistih sjemena usjeva. Javlja se od nizijskih do planinskih podrudja. Svojim puzavim stablom obavija biljke usjeva i izaziva njihovo polijeganje, pa tako uzrokuje velike stete. Cest je korov u Zitu, djetelini, lucerki i okopavinama. Raste i na ruderalnim staniStima, Ne odgovara mu vruéa klima, Najvise raste na plodnim, blago kiselim i viaznim, rastresitim tlima. Pored njivskih usjeva, zakorovljuje ruze, grmove i drugo ukrasno bilje, Prenosnik je nekih virusnih bolesti. Jak je kompetitor. Kosmopolit je umjerenih oblasti Mladi listovi i sjemenke su jestivi. Stoka jede biljke. Otporan je prema veéini herbicida. Od sjemena se moze praviti ka&a, a od samljevenog sjemena i hijeb. \zaziva dermatitis i upalu sluzokoze prednjih dijelova digestivnog i respiratornog A é vy | \ y | Kiijanac list 132iN KS Bi: ‘ ON uh {\ i ‘) Ny yt64. POLYGONUM LAPATHIFOLIUM L. © Fam. Polygonaceae Sh. _uzlati dvornik Engl. pale persicaria, (veliki lisac) pale smartweed Slov. Séavjelistna dresen Deut. Ampfer-Knéterich Max. nosscka nunepnue Frang. renouée 4 feuilles Pyc. ropeu wepoxosatpiii de patience Espafi.persicaria mayor Jednogodignja biljka, visoka 20-100 cm. Korijen je vretenast. Stablo granato, glatko, obiéne sa dugim crvenkastim piegama. Listovi su izduzenoeliptiéni, dugi 6-12 cm, Siroki 1,5~4 om. Najgiri su u donjoj treéini. Zeleni su, a sa nalidja Zijezdasti. Imaju izrazenu peteljku. Membran- ska navlaka na sastavu lista i stabla (évorasto zadebljanje) je bez malja ili su dlaéice vrlo kratke (do 0,2 mm). Biljka cyjeta od jula do septembra. Slozene cvasti su grozdaste, cilindriéne i uspravne. Plod je pljosnat, okruglast, svijetle crvenosmede boje. Jedna biljka daje pro- sieéno 800-1500 sjemenki, koje su klijave dugo vremena. Velicine su_ im: 2,8-3 x 2,5 x 1mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 3,5 grama. Klijaju u proljece sa dubine do 4 cm. Biljka se razmnozava sjemenom. Sjeme se lako osipa. U zemljistu zadrzi klijavost pet i vise godina Korov ragiren u umjerenom i toplom pojasu. Kosmopolit. Odgovaraju mu topla ljeta. Umjeren je kompetitor. Rijetko se javlja u gustom sklopu. Najéesée raste na plodnim, viaznim, rastresitim zemlji8tima, u okopavinama (narogito u krompiru, repi i kukuruzu), ujarim Zitima i na travnjacima. U nekim krajevima ovo je jedan od hajéescih korova u kukuruzu. Nalazi se i na vecim nadmorskim visinama Stoka ga izbjegava zbog neprijatnog ukusa. SadrZi glikozide koji uzrokuju oboljenja stoke. Medonosna je biljka. Domaéin je neki nematoda. - | vf ( : Jone Klijanac. list 1945. POLYGONUM PERSICARIA L. © Fam. Polygonaceae h. obiéni dvornik Engl. redshank, (mali lisac) ladysthumb lov. breskova dresen Deut. Floh-Knéterich lak. nunepuue Frang. renouée persicaire yc. rope noveuyineii Espaf.. persicaria Jednogodisnja biljka, visoka do 80 cm. Stablo lankovito, uspravno ili grmoliko, obiéno granato. Listovi duguljasti, dugi 12 cm, Siroki 1,5~-2,5 cm. Najgiri su u sredini. Zeleni su. Imaju kratke peteljke ili 1 sjedeéi. Na licu Gesto imaju crnu mriju. Naliéje im je bez Zlijezda Cyjetovi su zelenobijeli ili crvenkasti, skupljeni u sloZenu cvast pri vrhu stabljike. embranska naviaka na sastavu lista i stabla je maljava. Dlaice u tom éuperku su ige do 2 mm. Slozena evast je grozdasta, uspravna, cilindriéna. Biljka ovjeta od na do septembra Plod je pljosnat, srcolik, sjajan, gladak, rijetko trobridan, Jedna biljka daje 10-800 sjemenki, veligine 2-2,5 x 1,5-2 x 0,7-1,7 mm. Tezina 1000 sjemenki je (© 2,7 grama. Sjeme klija u proljeée sa dubine od 1 do 3.cm. Za klijanje mu treba Se toplote. U tly zadrzi klijavost viSe godina. Kosmopolit kome odgovaraju plodna, lak8a i srednje te’ka zemljista, narocito 1a bogata azotom. Rasprostranjen je na viagnim i suhim aeriranim oranicama, wrocito u krompiru | repi, zatim na livadama ina ruderalnim stanistima. Raste ina 2cim nadmorskim visinama. Umjeren je kompetitor, ali se nakada javija u velikom oju. Mladi listovi i sogni vrhovi stabljike su jestivi prije cvjetanja. Stoka izbjegava ovu liku zbog neugodnog okusa Upotrebljava se za lijeéenje upale grla i Gira u Zelucu. Ljekovita je i medonosna lika, Biljka moze biti otrovna, a ta otrovnost se suenjem gubi, Domacin je nekih nematoda i biljnih bolesti sjorne Ktijanac list 666. RUMEXACETOSELLAL. 3% Fam. Polygonaceae Sh. mala kiselica Engl. sheep sorrel, (mali kiseljak) red sorrel Slov. mala kislica Deut. Kleiner-Ampfer Mak. opyn Kuceney Franc. petite oseille Pyc. wasenb Bopobunpiit Espafi.acedera menor Jednogodisnja je biljka, visoka 10-40 om. Stabljika je esto crvene boje. Biljka ima rizome sa pupoljcima, kojima se razmnozava Listovi su lancetasti, strelasti. Donji listovi imaju duge peteljke, dok su gornji sjedeci Cyjetovi su sitni, crvenkasti, skupljeni u duge, rastresite grozdove. Biljka je dvodoma. Cvjeta od maja do septembra. Jedna biljka proizvodi do 3000 sjemenki, koje su klijave i preko 6 godina. Siri se sjemenom, koje se lako osipa, pa ga mnogo dospije u krmu. Zrelo sjeme dobro klija, a Klijavost moze zadrZati nekoliko godina Veligine su: 0,8-1,1 x 0,8-1 * 0,8—1 mm. Sjeme klija uglavnom u proljece. Ptice ga rado jedu. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,3 grama, Kosmopolit je. Raste na kiselim, suhim | laksim zemijistima, na oranicama, travnjacima, narotito prorijedenim, pored puteva itd. Nalazi se i na vecim nadmor- skim visinama. Korov kome odgovaraju umjereno topla stani8ta. Indikator je zemljista nize plodnosti. Dijelovi korijena na povrsini zemlje se brzo osuse i izgube sposobnost rege- neracije. Mladi listovi i izdanci su jestivi (kao salata, Zorba, variva itd.). Prevelika koligina u jednom obroku je 8kodljiva zbog sadrZaja oksalne kiseline. Ovce jedu miade biljke. U veGoj koligini mogu da budu otrovne za Zivotinje. Smanjuje kvalitet krme. \zaziva dermatitis i upale sluzokoze prednjih dijelova digestivnog trakta. Kod konja izaziva avitaminozu B, Ima ljekovite osobine. sjome kuijanac 19867. RUMEX CRISPUS L. 4 Fam. Polygonaceae Sh. obiéni Stavelj Engl. curled dock, (kudrava kiselica) curly dock Slov. kodrastolistna kislica Deut. Krauser Ampfer Mak. kyApas wTasen Frang. rumex crépu Pyc. wasenb kypyasbii Espafi.lengua de vaca ViSegodisnja biljka, visoka do 1 metar. Korijen je vretenast, debeo i snazan. Prodire duboko. Ima moé regeneracije. Stablo starenjem postaje poludrvenasto i dobija crvenosmedu boju. Listovi su dugi i uski, sa naboranim rubom. Biljka cvjeta od juna do avgusta. Cvjetovi su sitni, zelenkasti, mnogobrojni. Cvast je metlica, na dugaékoj dréci Biljka proizvodi oko 3700 sjemenki, veligine 1,3-2,8 x 1,3-2,8 x 1-1,8 mm. Tezina 1000 sjemnki je oko 1,4 grama. Biljka se razmnozava sjemenom, koje klija uglavnom u proljeée, sa dubine do 3 cm. Sjeme ima krila, pa ga vjetar lako raznosi. Zrelo sjeme lako klija i zadr2i klijavost nekoliko godina. Razmnozava se i vegetativ- no dijelovima korijena, koji u zemljistu dugo zadrZavaju moé regeneracije. Vrlo je Zilav korov, koji je teSko iskorijeniti Kosmopolit. RaSiren je kako u nizinama, tako i na brdima i planinama, ali vise na toplijim stanigtima. Raste uglavnom na viagnim livadama i pagnjacima, u okopavi- nama i kraj puteva, naroéito na tezim zemiji8tima bogatim azotom. Stoka jede mlade biljke, ali od faze cyjetanja ih izbjegava, zbog sadrzaja glikozida i gorkog okusa, i zato Sto ogrube. Mlade biljke se upotrebljavaju i za judsku hranu. Jestivi su listovi, pa se upotrebliavaju za pripremanje Corbe, variva, pita. Imaju i Ijekovite osobine. List i zreo plod uzimaju se za lijecenje proljeva, Suljeva, anemije i za poboljSanje probave i apetita. Izaziva dermatitis i upale sluzokoZe prednjih dijelova digestivnog i respiratornog trakta Kod konja izaziva avitaminozu B,. SuSenjem gubi otrovnost. Z) 14068. RUMEX OBTUSIFOLIUS L. 3 Fam. Polygonaceae Sh. Stavelj konj&tak Engl. broad-leaved dock (tupolisna kiselica) Deut. Stumpfblattriger Slov. topolistna kislica Ampfer Mak. TynonuctaH wtasen Frang. patience sauvage Pyc. uyaBenb TynonucTHB Espafi.lengua de vaca Visegodiénja biljka, visoka do 120 cm Ima dug i snazan, vretenast korijen. Stablo je uspravno, Zljezdasto, ponekad crvenkaste nijanse. Listovi su veliki i dugi. Pri dnu stabla imaju duze peteljke Biljka cvjeta od juna do avgusta. Cvjetovi su tamnocrvene boje. Skupljeni su u grozdaste etadne cvasti Jedna biljka daje oko 7000 sjemenki veliine 1,3-2,8 x 1,3-2,8 x 1-1,8 mm. Tezina 1000 sjemenki je 1,3-1,5 grama, Lako se raznose. Narotito se Siri nedistim sjemenom djeteline j lucerke. Klijaju uglavnom u proljeée, iz plitkog sloja zemijista Zrelo sjeme dobro klija i zadrzi Klijavost nekoliko godina. Manje se razmnozava vegelativnim dijelovima korijena, koje oruda raznose po parceli RaSiren je korov u umjerenoj klimi, uglavnom na viaznim, narogito na alkalnim, humoznim i tezim tlima. Gest je na oranicama, livadama (narogito u luceri8tima), na Tuderalnim staniStima itd. Nalazi se i u planinskom pojasu, éak i preko 1500 metara n. visine. Jak je kompetitor. Stoka jede mlade biljke, dok starije izbjegava zbog gorkog okusa. Mlado li8ée se upotrebljava i za ljudsku hranu kao i R crispus. Ima i Ijekovite osobine (korijen). Za lijeéenje se upotrebljava kao i R. crispus. Izaziva avitaminozu B, kod konja. Domaéin je nekih nematoda 14269. PORTULACA OLERACEA L. © Fam. Portulacaceae Sh. obiéni tust (portulak) Engl. common purslane Slov. navadni toléak Deut. Gelber Portulak Mak. tyuxnua Frang. pourpier potager Pyc. noptynak oropoaHelit Espafi.verdolaga Jednogodisnja biljka, visoka 15-30 cm, Stablo je mesnato, golo, vijugavo, polegliivo i razgranato. Crvenkaste je boje. Grane se Sire po zemiji i potiskuju druge biljke. Listovi su jajolikog oblika, haizmjeniéni, mesnati, sjajni, po rubovima crvenkasti. Séupana biljka u dodiru sa zemljom lako se ponovo ukorjenjuje. Presjecena billka razvija nove stabljike Biljka cvjeta od jula do septembra, Gvjetovi su mali, Zuli. Rastu pojedinaéno ili po 2-3 zajedno. Plod je cahura. Sjeme je bubrezasto, spljogteno, veliéine 0,8-1,1 x 0,9— ~1.8 x 0,5-0,6 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,1 gram (u jednom kg ima 10 miliona sjemenki). Klijaju u proljeée i Ijeto sa dubine od 0 do 2cm. Za klijanje su im Potrebni tama i dosta toplote, Jedna biljka proizvodi godignje oko 9000 sjemenki kojima se razmnozava, ‘Sjeme se lako osipa i dugo ostaje dormantno. Klija tek druge godine u proljece. Sjeme ostaje u tu dugo klijavo. Biljci treba mnogo svjetla, pa ne podnosi gust sklop usjeva. Dobro podnosi susu. Odgovaraju mu pjeskovita zemljista i toplija klima. Raste na oranica ma, narogito u okopavinama, zatim u vrtovima, vinogradima, voénjacima, pa i na ruderainim stani8tima. Jak je kompetitor. Jedna podvrsta (sativa) je jestiva. Svinje rado jedu mlade biljke. Obiéni tust ima i liekovite osobine. Medonosan je. Domaéin je velikog broja nematoda. sjeme Kiijanac 14470. ANAGALLIS ARVENSIS L. © Fam. Primulaceae Sh. crvena vidovéica Engl. scarlet pimpernel (poljska krika) Deut. Acker-Gauchheil Slov. njivna kurja éeSnjica Frang. mouron rouge Mak. orHesye Espafi.murajes Pyc. orbit uBeT nonesoit Jednogodignja biljka, visoka 5-25 cm Korijen je vretenast. Stablo je nisko, polegljivo, golo i razgranato, sa presjekom u obliku kvadrata Listovi su naspramni, cijeli, srcoliki, sa naligja maljavi Cyjetovi su najéesée crveni, rijetko bijeli ili tamnoplavi. Javijaju se od juna do septembra. Jedna biljka proizvodi 100-300 sjemenki, veliine 1-1,6 x 0,9-1,3 x 0,7-1 mm. Tezina 1000 sjemenki je 0,5-0,7 grama. Sjeme klija gotovo cijele godine. Biljka se Siri sjemenom, koje moze sacuvati klijavost do 5 godina, Kosmopolit je, ali ga nema u tropskim predjelima. Odgovaraju mu plodna, humozna i ilovasta kisela tla, Raste na oranicama, narotilo u Zilu, u vriovima, vinogradima i na nepoljoprivrednim povr8inama - do subalpinskog pojasa Sadrzi Saponine, koji, ako stoka jede ovu biljku, mogu izazvati razna oboljenja Loge utiée i na mlijeénost. Sjemenke su otrovne za ptice i kunice. Sjeme samljeve- no sa Zilom daje hijebu tamnu boju. Ima \jekovite osobine. Caj od cijele biljke u cvatu sluzi za lijecenje jetre, rana, kamenaca, otoka i o¢iju. Domadin je nekih nematoda. 2ae jome Klijanac. 14071. RANUNCULUS ARVENSIS L. © Fam. Ranunculaceae Sh. njivski lutié Engl. corn crowfoot, (poljski Zabnjak) field buttercup Slov. njivska zlatica Deut. Acker-Hahnenfuss Mak: noncko njytuue Frang. renoncule des Pyc. nroTuK nonayunit champs Espafi.ranunculo Jednogodisnja biljka, éesto ozima, visoka 25-50 cm. Korijen je konéast Stablo je uspravno, granato i maljavo. Listovi su trodijelni, sa uskim reznjevima Biljka cvjeta od maja do jula. Cvjetovi su svijetlozZuti, promjera 4-15 mm. Plod je ora8éié, jajolik, pljosnat, sa kukastim bodljama, Kojima se kati za Zivotinje. Kijun ploda je dugacak oko 3 mm; prav je ili savijen. Jedna biljka proizvodi 150-900 sjemenki. Sjemenke su veligine 3-5 x 2,5-4 x 1,3—2 mm. Klijaju U jesen i proljeée sa dubine od oko 0,5 cm. Biljka se razmnozava sjemenom. Ragiren korov na ilovastim, alkalnim zemijistima, bogatim azotom. Raste u umjerenom i toplom pojasu. Ima ga ina vecim nadmorskim visinama. Na niskim temperaturama mlade biljke ugibaju. Raste na oranicama, naroéito u ozimom Zitu Nalazi se i na nepoljoprivrednim terenima. Biljka’ je blago otrovna. Izaziva dermatitis i upale sluzokoze prednjih dijelova digestivnog trakta i respiratornog trakta. Smanjuje sekreciju mlijeka, izaziva njego- vo gruganje prilikom kuhanja i mijenja mu boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris. Medonosna je biljka, ali smanjuje kvalitet meda. Domagin je nematoda sjomne kuijanac 14872. RANUNCULUS REPENS L. 3 Fam. Ranunculaceae Sh. vrezasti Ijutié Engl. creeping buttercup (puzajuéi Zabnjak) Deut. Kriechender Slov. plazeéa zlatica Hahnentfuss Mak. nonsect >xa6Hjak Frang. renoncule rampante Pyc. ntoTuk non3syunit Espafi. boton de oro restrero Visegodi8nja biljka, visoka 15-45 cm. Ima kratke podzemne podanke sa jakim Zilama, Stablo je polegliivo, rijetko uspravno, glatko ili maljavo. Biljka ima nadzemne stolone (vrijeze). Na miestima gdje koljenca dodiruju zemlju razvija se novo korijenje. Listovi su prstasto trodijelni. Donji imaju dugu peteljku, a gornji su mali, gotovo sjedeci. Cyjetovi su Zuti, promjera 2-3 cm. Rastu pojedinaéno. Cvjetanje traje od proljeca do jeseni. Svaki cvjetni izbojak daje oko 140 sjemenki. Sjeme je velicine 2,3 x 2 x x 0,8-0,9 mm. Klija obiéno u proljece, sa dubine od 0,5-3 em. Tezina 1000 sjemenki je oko 2,4 grama. Biljka se razmnozava i sjemenom i vegetativno. Odgovaraju joj umjereno topla klima i plodno, kiselo, zbijeno, ilovasto zemiljiste, narogito ako je povremeno plavijeno. Podnosi gazenje. Uspijeva | na velikim nadmorskim visinama. Raste na viaznim oranicama, u vrlovima, voénjacima, vinogradima, na livadama ina ruderalnim stanistima. Ragiren je i Zilav korov. Biljka nije otrovna. Stoka je Gesto pase i u veéoj koligini. Mlade biljke su bogate bjelanéevinama. Medonosna je biljka. Domaéin je nekih nematoda, bolesti i insekata oe sjome — uza | Sira strana kiijanac 15073. POTENTILLA REPTANS L. 3 Fam. Rosaceae Sh. puzava petoprsta Engl. creeping cinquefoil Slov. plazeéi petoprstnik Deut. Finffinger-Kraut Mak. netonper Franc. cing-feuilles Pyc. nantauka non3Hauaa Espafi.cinco en rama ViSegodiSnji korov, dugatak oko 1 metar. Stablo je poleg|iivo, u obliku stolona, i manje ili vise maljavo, ponekad crvenka- ste boje. Tamo gdje koljenca stabla dodiruju viaznu zemlju razvija se korijen. Sijeéenjem stolona nastaju nove biljke. Ima uspravan debeo rizom. List je prstasto sloZen. Sastoji se od pet liski (rijetko 3-7), obrnuto jajolikih, nazubljenih, sa dugim peteljkama. Listovi su goli ili maljavi Zalisci prizemnih listova su kozasti, srasli sa lisnim dr&kama, jajasti ili Siljasti. Gvijet_ je Zul. Cvjetanje traje od juna do septembra. Sjemenke su velicine 0,8 x 0,5 x 0,5 mm. Klijaju obiéno u proljeée. Biljka se razmnozava i sjemenom i vegetativno. Svjeze sjeme ima slabu klijavost, a postije prezimljavanja klijavost se poveéava Kosmopolit. RaSiren je na razliéitim tlima, a najvise na plodnim, pjeskovito- -ilovastim, pogotovo na povremeno plavijenim terenima. Nalazi se i na vecim nadmorskim visinama. Raste na travnjacima, u okopavinama, voénjacima i na nepoljoprivrednim terenima. Vito je zilav i otporan korov, i tesko ga je iskorijeniti SadrZi gorke materije, pa ga stoka nerado jede. Ima i Ijekovite osobine. Korijen i list se uzimaju za lijecenje Zeludaénih bolesti, proljeva i gréeva. Medonosna je biljka. GYD sjeme kiijanac. 15274, RUBUS CAESIUS L. 3 Fam. Rosaceae Sh. divija kupina Engl. dewberry Slov. sinjezelena robida Deut. Kratzbeere Mak. kynuHa Frang. ronce bleuatre Pyc. a.keBuKa cv3aAa Espafi.zarzamora ViSegodisnja biljka, visoka do 150 cm. Korijen je jak, Zilav i otporan. Prodire duboko do 1 m, i vige. Stablo je poludrvenasto, siboliko, dugo, povijeno, ovalnog presjeka. Ima trnove List je trodijelan, s donje strane svjetlije boje. Liska je s naligja diakava, a na rubu lesterasta. Cvijet je bijel. Cvjeta u Ijeto. Plod je slozen (ko8tunica), slatkog okusa. Sadrzi 2-20 crnih sjemenki, Ptice jedu plodove i raznose sjeme. NajéeSée se razmnozava vegetativno — izbijanjem izdanaka iz korijena. Tamo gdje stabljika dodiruje vlaznu zemlju razvija se korijen, pa se sijeéenjem stabljike dobija nova biljka. Raste na teSkim i vlaznim tlima. Dobro podnosi sugu. Kupina se éesto javija na sirnistu, u nekim usjevima, u visegodignjim zasadima, na zapustenim terenima i u Zivicama Rijetka je na dobro obradenim tlima. Vrlo je Zilav korov i tesko je iskorijeniti Stoka je zbjegava zbog trnja, Plodove jedu Ijudi. Korijen, miadi listovi i plodovi 1 liekovili. Koriste se za lijeéenje krajnika, bubrega, krvotoka, ko2nih bolesti, probavnih smetnji, proljeva i Suljeva. Ima Ijekovite osobine. Mogu se jesti svjezi a od njih se mogu praviti i pekmezi kompoli, Zelei, sirupi itd sjeme Klijanac 15475. GALIUM APARINEL. © © Fam. Rubiaceae Sh. bro¢ika priljepaca Engl. goosegrass, cleavers (brocika lepuSa) Deut. Kletten-Labkraut Slov. plezajoéa lakota Franc. gaillet gratteron Mak. nenasey Espafi.amor de hortelano Pyc. noamapenunk uenknii Jednogodignja, rjede dvogodisnia biljka, visoka 40-150 cm. Stabljika Getvrtasta, tanka, polegljiva. Stablo i listovi su pokriveni dlagicama, okrenutim nadolje, pomocu kojih se biljka hvata za ostale biljke i predmete. Po 6-8 linearnih sjededih listova skuplieno je lepezasto u priljenove na koljencima. Cyjetovi su mali, bijeli, grupisani. Cvjetanje traje od juna do septembra. Plod je okruglast, dvosjemen, promjera 3-7 mm, dlakav. Jedna biljka moze da proizvede do 1100 (prosjeéno 300-400) sjemenki, kojima se razmnozava. Veligina sjemenki je 2,5 x 2,1 mm. Tezina 1000 sjemenki je 3,3-3,5 grama. Sjeme klija u jesen i proljeée iz plitkog sloja, ali nikada sa povrsine zemijista. Svjeze sjeme slabo klija, narotito zbog tvrde opne. Sjeme se lako osipa i dugo zadr2ava klijavost Moze klijati na niskim temperaturama — ve¢ iznad 2°C, i sa malo viage u zemljistu. Biljka podnosi zasjenjivanje, pa se zalo javija u gustim usjevima, kao Sto Je p8enica, gdje uzrokuje polijeganje. Rasie na plodnim, dubokim, tezim i humoznim tlima, u razliéitim usjevima, ali najvige u strnom Zilu, zatim uz ograde, grmove itd. Ovo je jedan od najopasnijih korova pSenice. OteZava Zetvu zbog zaplitanja stabljika usjeva. Raste i na ruderal- nim stanistima. Moze se naéi i na velikim nadmorskim visinama. Jak je kompetitor. Guske jedu mlade biljke, ali ih goveda izbjegavaju. Priljepaga ima i Ijekovita svojstva. Domain je nekih nematoda i uzroénika bolesti plod sjeme Ktijanac 15676. GALIUM MOLUGOL. 4 Fam. Rubiaceae Sh. obiéna bro¢ika Engl. great hedge bedstraw, smooth bedstraw Slov. navadna lakota Deut. Gemeines Labkraut Mak. o6v4uHu nenapeu Franc. gaillet mollugine Pyc. noamapexHuk marknin Espaii.amor de hortelano Visegodisnja biljka, visoka 30-110 em. Ima duboko polozene valjkaste rizome. Stablo je uspravno, éelvrtasto, granato, sa strée¢im grangicama, golo i sjajno Moze biti polegljivo ili se penje uz oslonac. Listovi su lancetasti, skupljeni po 6-9 u lepezast priijen. Dugi su 10-25 mm, a Siroki 3-7 mm. Sa donje strane su svjetliji. Imaju izrazen srednji nerv. Ima mnogo bijelih sitnih cvjetova, promjera 2-4 mm. Cvjetanje traje od proljeca do jeseni. Plod je veligine oko 1 mm i gladak. Po dva ploda su srasla. Sjemenke su veligine 1-1,5 x 0,5-0,7 * 0,5-0,7 mm. Klijaju u jesen, Tezina 1000 sjemenki je 0,5-1,2 grama. Korov ragiren u umjereno toplim podrugjima, na humoznim zemljistima ~ do subalpinskog pojasa. Raste na nizinskim livadama, kraj puteva, uz ograde itd Bro¢ika je blago gorkog okusa, ali je stoka rado jede. U sijenu pocrni i kida se. SadrZi oksalate koji mogu uzrokovati Zivéane smetnje stoke koja je jede. Moze bojiti mlijeko. Smanjuje sekreciju mlijeka i izaziva njegovo gru8anje. Prilikom kuhanja mijenja mu boju. Mlijeénim proizvodima i mesu daje neugodan okus i miris, Ima i ljekovite osobine. sjome plod 15877. LINARIA VULGARIS Mill. 4 Fam. Scrophulariaceae Sh. obiéni lanilist Engl. toadflax, yellow toadflax Slov. navadna madronSéica Deut. Gemeines Geinkraut Mak. o6nueH nenonuct Frang. lin sauvage Pyc. neHuKk o6bikHoBeHHbIK Espaf.linaria ViSegodignja biljka, visoka 30-90 cm. Ima puzajuéi i éupav podanak — rizom u vise spratova. Stablo je tanko, uspravno, obiéne golo. Gesto se grana pri osnovi. Listovi su tanki, dugi i uski, goli, naizmjeniéni, sjedeéi. Rubovi nisu narezani. Cyjeta od juna do septembra. Cvjetovi su krupni, 2uti, sa jakim mirisom. Skuplieni ‘su u grozdastu cvast, koja je smje8tena na vrhu stabljike. Plod je ovalna Gahura, duga oko 1 cm. SadrZi vise sjemenki. Jedna biljka daje do 30 000 (prosjeéno oko 8700) sjemenki, koje imaju krila, pa ih vjetar nosi. Velicine sjemenki su: 0,5 x 2 x 0,4 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,15 grama, Sjeme klija na dubini do 2 cm. Biljka se razmnozava i sjemenom i rizomima. Raste na plodnim, suhim, dreniranim, kamenitim, pjeskovitim i ilovastim zemlji- Stima, Cest je u ozimim i jarim usjevima i na strnigtima, zatim u vrtovima i na ruderalnim stanistima, Nalazi se ina slabo obradenim i neobradenim tlima. Koristan je kao stabilizator ogoljelih zemlji8ta (zbog dubokog i jakog korijenja). Slab je kompetitor. \Vrlo je neugodnog mirisa i okusa, pa ga stoka izbjegava. Otrovan je. Ima ljekovita svojstva. Medonosna je biljka. a iuza strana Kaijanac 16078. RHINANTHUS ANGUSTIFOLIUS Gmalin © (Rhinanthus major Rachb.) Fam. Scrophulariacea Sh. _ uskolisni (veliki) Engl. common rattle SuSkavac Slov. veliki Skrbotec Deut. Grosser Klappertopf Mak. ronema wymapura Frang. rhinante grand Pyc. norpemok 6Gonbwot Espafi.cresta de gallo Jednogodisnja biljka, poluparazit, visoka 30-60 cm. Korijen je dug oko 10 cm i ima mnogo postranih Zilica, na kojima su sitne haustorije (Zile sisavice), poput bradavica, kojima sige hranu iz bilke domaéina, na kojoj parazitira Stablo je uspravno, éetvorouglasto, golo ili slabo dlakavo. Gesto se grana. Listovi su naspramni, sjedeci, goli, lancetasti, sa nazubljenim rubom | izrazenom nervatu- rom. Cvjetovi su Zuckasti, u grozdastoj cvasti. Donja usna cvijeta je kraca od gornje. Cagica je pokrivena kratkim Zljezdastim diakama. Priperci su trouglasto lancetasti, duz oboda nazubljeni, sa &iljatim vrhom. Zupci se zavréavaju osatom bodljom, pokriveni su Zljezdastim dlakama, rjede su goli. Cvjetanje traje od maja do avgusta Plod je dug oko 1 cm, go je i diskoidnog oblika, Sjemenke su veligine 3-5 x 3-3,5 mm. Imaju krilate dodatke. Tezina 1000 sjemenki je 1,3—1,7 arama. Korov ragiren u umjereno toploj klimi, na umjereno plodnim ilovastim tlima ~ do subalpinskog pojasa. Poluparazit je na travnjacima (Poaceae i Cyperaceae) i strnim 2itima. Iscrpljuje travu na kojoj parazitira i jako joj smanjuje porast i prinos. Smeta mu intenzivna paga i gazenje. Dubrenje azotom ga potiskuje zbog brzeg razvoja trava. Ima sladunjavogorak ukus. Mlade biljke stoka rado jede. Zbog sadrzaja glikozida moze da izazove razna trovanja, pa i smrt stoke. Sjemenke samljevene sa zrnjem Zita daju hijebu tamnu boju i neugodan ukus. Medonosna je biljka. SadrZi otrovne alkaloide. sjeme kiijanac 162a ik a79. VERONICA AGRESTIS L. © Fam. Scrophulariaceae Sh. njivska éestoslavica Engl. field speedwell Slov. njivski jetiénik Deut. Acker-Ehrenpreis Mak. HuBcko BenurgaeHye Frang. véronique agreste Pyc. BepoHuka naweHHaa Espafi. veronica agreste Jednogodignja ozima biljka, visoka 10-30 cm. Korijen je vretenast i viasast. Stablo je tanko, pokriveno rijetkim dlakama, Eesto puzajuce. Grana se pri osnovi. List je ovalan, sa kratkom peteljkom. Debeo je i sjajan, dugacak 7-9 mm, a Sirok 6-8 mm, po obodu nazublien. Srednji i gornji listovi su naizmjeniéni. Gvjetovi su svijetloplavi ili bjeliéasti. Cvjetne drike su pokrivene rijetkim dlaka- ma; mogu biti kraée ili due od listova. U vrijeme plodonogenja savijene su nanize. Cyjetanje traje od aprila do septembra. Plod je mnogosjemeni tobolac. Sjemenke Su veligine 1-15 0.811 x 0,7 mm. Zadrzavaju Kijavost do 6 godina, Tezina 1000 sjemenki je 0,7-1 gram. Ra8irena je na plodnoj pjeskovitoj ilovadi, na hladnijim tlima. Podnosi i vlazna stanista. Raste na oranicama, u vrtovima, na djeteligtima i drugim mjestima. Slab je kompetitor Sadr2i glikozide, ali ga ipak stoka rado jede, bez posijedica. Kiijanac 18480. VERONICA PERSICA Poir. © Fam. Scrophulariaceae Sh. perzijska éestoslavica Engl. Persian speedwell, birdseye speedwell Slov. perzijski jetiénik Deut. Persischer Ehrenpreis Mak. nepcucko senuraenue Franc. veronique de Perse Pyc. pBeponuka nepcnackaa Espafi.borroncillo Jednogodignja biljka, rjede dvogodi8nja, visoka 10-35 cm. Korllen je vretenast. Ima vise tankih, polegljivih, maljavih stabljika, koje se mnogo granaju. Listovi su ovalni, maljavi, po periferiji nazubljeni, sa kratkim peteljkama Cvjetovi su plavi, pojedinagni. Nalaze se na vrhu stabliike. Obitno su krupniji fego u drugih vrsta roda Veronica. Cvjetanje traje od marta do septembra, Jedna billka proizvodi oko 80-100 sjemenki, koje su veligine 1,3-2 x 0,9-16 x 0.6- ~0,9 mm Sjeme se osipa i nige iz plitkog sloja zemljista. Lako prezimijava, tako da se moze naéi u polju usred zime. Dugo zadrzava klijavost. Kosmopolit, ragiren narotito na plodnim ilovastim, kiselim i alkalnim zemljistima. Trosi mnogo azota. Biljka kojoj odgovaraju toplija stanista, ali se nalazi i na vein, nagmorskim visinama. Raste na obradivim tlima (oranice i vrtovi) | kraj puteva, Biljka trazi mnogo svjetlosti i ne podnosi sjenu. Domaéin je uzroénika nekih biljnih bolesti i nematoda dolje — presjek sjemena Klijanac. 16681, SOLANUM NIGRUM L.© @ Fam. Solanaceae Sh. obiéna (crna) Engl. black nightshade, pomoénica deadly nightshade Slov. pasje zelisée Deut. Schwarzer Mak. ave natnuaxan Nachtschatten Pyc. nacnew vepHbiii Frang. morelle noire Espafi.solano negro Jednogodisnja ili dvogodignja biljka, visoka do 80 cm. Stablo je uspravno, golo ili slabo maljavo, i granato. Listovi su goli ili maljavi, nepravilno jajolikog oblika. Imaju peteljke. Dugi su 6-8 cm, a Sirokl oko 6 cm. Po obodu mogu biti nazubljeni Cyjetovi su bijeli, skupljeni u Stitasto| cvasti, sa povijenim peteljkama, Gvjetanje traje od juna do septembra Plod je crna, sjajna boba, sira nego duZa, promjera 6-10 mm. Jedna biljka Proizvodi oko 500 sjemenki, veligine 1,6—2 x 1,6-1,8 x 0,6-0,8 mm. Tezina 1000 siemenki je oko 0,7 grama. Sjeme je bubrezasto, spliosteno. Klija u proljeée. Biljka se &iri sjemenom. Kosmopolit je. Raste najvise na rastresitim, humoznim zemijistima, najéesée u okopavinama (krompiru, kukuruzu itd.). Javija se i na ruderalnim’ stanistima, narogito na. but a. Moze se naéi i na vecim nadmorskim visinama. Sadrzi otrovne glikozide i saponine. Ako je stoka jede, moze dobiti razna oboljenja, pa éak i uginuti. U nekim zemijama ljudi jedu mlade biljke ovog korova. Ima i ljekovite osobine. Domacin je nekih insekata i uzroénika biljnih bolesti sjome Klijanac. 6882, VIOLA ARVENSIS Murr. © Fam. Violaceae Sh. poljska Ijubigica Engl. field pansy, Slov. njivska vijolica wild pansy Mak. noscka TemjanywiKka Deut. Acker- Pyc. ¢buanka noneeaa -Stiefmiitterchen Franc. pensée sauvage Espaf..trimitaria Jednogodi8nja, Gesto ozima biljka, visoka 10-30 om. Stablo usprayno ili polulezeée, razgranato veé pri dnu. Listovi imaju blago narezane rubove, dok su palistici duboko izrezani. Gornji listovi su_uski. Cvjetna dr&ka je vrlo dugaéka, znatno duza od listova. Cvjetovi su Zutobijeli, bez mirisa, Cyjetanje traje od maja do septembra. Plod je viSesjemena éahura. Jedna biljka daje 1500-8 500 sjemenki, veli¢ine 1,3-1,7 x 0,8-1 x 0,8—1 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,5 grama. Sjeme klija u jesen ili u proljeée. Biljka se razmnozava sjemenom. Sjeme se lako osipa i niée i sa povrsine zemije. ZadrZava klijavost nekoliko godina. Moze da klija na niskim temperaturama ~ veé iznad 2°C. Kosmopolit kome odgovaraju humozna i pjeskovita tla, ali se nade i na glinovitim. Raste u brdskim podrugjima, na obradivim tlima, narodito u ozimim zitima, zatim kraj puteva — do subalpinskog pojasa, Biljka prezimljava na njivi i moze se pojaviti masovno u raznim usjevima. Sadr2i glikozide, koji, ako se biljka konzumira u ve6o} koligini, mogu uzrokovati trovanje stoke. Ima i jekovite osobine. Domaéin je neki nematoda ktijanac83. AGROPYRON REPENS Beauv. Fam. Poaceae (Gramineae) Sh. obiéna pirika (pirevina) Engl. couch, quackgrass Slov. plazeéa pirnica Deut. Gemeine Quecke Mak. nupesnna Frang. chiendent rampant Pyc. npipe nonayusili Espafi.grama del norte Visegodisnja biljka, visoka 20-130 cm. Ima veoma razvijene i jake lankovite rizome, koji se pruzaju u zemiji horizontal no u vise spratova. Duzina rizoma na jednom hektaru moze da bude blizu 5000 km Na jednom kvadrainom metru moze se nati oko 25000 pupoljaka i podzemnih organa pirike, Gija je tezina oko 3 kg. Clanci rizoma su dugi 6-8 cm. Rizomi su dosta otporni prema smrzavanju i sugenju. Oruda za obradu zemijista sijeku rizome, raznose ih po parceli, pa se tako korov giri. To oteZava obradu zemijista. Stablo je uspravno, obiéno glatko. Listovi su dugi 6-30 cm, zeleni, maljavi ili goli. Rukavac je otvoren i gladak. Ligula je takode kratka i u obliku membrane Cvast je u obliku klasa i uspravna. Klasiéi u klasu su u dva reda, okrenuti pliosnatom stranom prema zajedniékoj osi. Gvjetanje traje od juna do oktobra. U Jednom klasu ima do 300 sjemenki, veligine 6-10 x 6,2-1,7 x 1-1,2 mm. Tezina 1000 sjemenki je 3-4 grama. Sjeme moze zadrzati Klijavost do 4 godine, a klija uglavnom u proljece. Dobro klija i kad tek dozri. Sa staro8¢u klijavost sjemena opada. U laboratorijskim uslovima sjeme znaéajno poveéava klijavost (prekida dormantnost) kad se tretira sa 0,2% KNO,. Klas dug 7-20 cm, ima 7-36 klasi¢a Klasiéi su jajoliki, sa 3-5 cvjetova, Plieve su im duge 8-11 mm, izduzene, siljate, sa pet nerava, srasle s plodom. Biljka poginje rasti rano u proljeée, na niskim temperaturama. Biljka se razmnozava i sjemenom i vegetativno. Kosmopolit je umjerenog pojasa. RaSte na raznim tlima, ali uglavnom na lak&im i viaznijim — u razligitim kulturama, kao i na neobradenom zemljistu. Pitika je vrlo Zilava i te8ko je uni8titi i iskorijeniti. Jedan j@ od najopasnijih korova. Podnosi i duze plavijenie. Zelenu biljku i rizome stoka rado jede. Ima i Ijekovite osobine. Rizomi se upotrebljavaju za lijecenje: pluéa, groznice, krvi, crijeva, zatvora, jetre, slezene, gu8teraée, Zuénih bolesti i artritisa Prenosnik je veéeg broja biljnin bolesti, insekata i nematoda.84. AGROSTIS STOLONIFERA L. y Fam. Poaceae (Gramineae) Sh. _ bijela rosulja Engl. creeping bent, Slov. plazeéa Sopulja carpet bent Mak. 6ena nonesuya Deut. Flechtstraussgras Pyc. nonesnua 6enas Frang. agrostide blanche Espafi.agrostis estoloniffera ViSegodisnja biljka, visoka do 80 cm. Ima duge nadzemne vrijege. Na mokrim tlima formira gustu mrezu Zilavih busenova. Stablo je uspravno i glatko. Listovi uski, malobrojni. Liska je ravna, gola, Siroka oko 1 cm. Rukavac je gladak. Nema uski. Jeziéac dug, bijel, Siljat Cvasti su slozene u guslu metlicu, dugu do 25 cm. Klasiéi su jednocvjetni, ervenkasti. Cvjetanje traje od jula do septembra. Sjemenke su veligine 2 x 2 mm. Tezina 1000 sjemenki je oko 0,1 gram. Sjeme klija uglavnom u proljeée. Biljka se Siri pretezno vegetativnim putem. Kosmopolit je, ali ne raste u tropskim krajevima. Bijela rosulja je ragirena na mokrim travnjacima, obradivim tlima i obalama rijeka — do planinskog pojasa Odgovaraju joj plodna, humozna, zbijena zemiji8ta, narogito viazna i mokra. | pored toga, podnosi kraéu sugu. Vrlo dobro izdrZi niske temperature. Podnosi i sjenu i kisela tla. Progirena je i u nizinama i u planinama, ali vie u nizinama. Loa je trava, niske krmne vrijednosti. ima malo lis¢a. TeSko se kosi i pase. Vrlo je otporan korov. kiasi¢i sjeme dio lista 474